Hrvatski turizam u brojkama 2/2009 - Institut za turizam

VOL 3. BROJ 2/2009.ISSN 1847-33691hrvatski turizam u brojkama broj 2 2009

hrvatski turizam u brojkama broj 2 /2009.sadržaj:A. TURISTIČKA POTRAŽNJAA1. Potražnja prema emitivnim zemljamaA2. Potražnja prema vrstama smještajaA3. Potražnja prema turističkim područjimaB. SMJEŠTAJNI KAPACITETIB1. Struktura smještajnih kapacitetaB2. Iskorištenost hotelaC. NEKA OBILJEŽJA TURIZMA U ZAGREBUC1. Potražnja prema emitivnim zemljama, 2006.-2008.C2. Ukupna i hotelska smještajna ponuda, 2006.-2008.C3. Učestalost dolaska u Zagreb hotelskih gostiju i jednodnevnih posjetiteljaC4. Posjećene turističke atrakcijeD. TURISTIČKA POTROŠNJA U ZAGREBUD1. Prosječna dnevna potrošnja po osobi gostiju hotela i hostelaD2. Prosječna dnevna potrošnja po osobi jednodnevnih posjetiteljaE. TURISTIČKA POTROŠNJAE1. Prihodi i rashodi od putovanja u platnoj bilanci Hrvatske2hrvatski turizam u brojkama broj 2 2009

hrvatski turizam u brojkama broj 2 /2009.Hrvatski turizam u brojkama je stalna tromjesečna publikacija Instituta za turizam koja uovom broju donosi izbor ključnih pokazatelja o turističkom prometu u turističkim regijamaHrvatske (A), smještajnim kapacitetima (B), zatim neka obilježja turizma u Zagrebu (C),strukturu prosječne dnevne potrošnje gostiju i posjetitelja Zagreba (D) te podatke o prihodimai rashodima od putovanja u platnoj bilanci Hrvatske (E). Publikacija je, prije svega namijenjenaonima kojima turizam nije u fokusu, a žele poznavati osnovne činjenice. Jednakotako, publikacija može biti i polazište za daljna istraživanja.Izvori podataka:- Institut za turizamImpresum:Izdaje: Institut za turizam,• BIST – Sustav poslovne inteligencijeVrhovec 5, 10000 Zagreb, Hrvatskau turizmu, Institut za turizamZa izdavača: Sanda Čorak• Stavovi i potrošnja turista i posjetiteljaUrednice: Blaženka Vrdoljak-ŠalamonZagreba - TOMAS 2008, Institut za turizam, 2009i Petra Gatti- DZS - Državni zavod za statistikuRecenzent: Neven Ivandić- HNB - Hrvatska narodna banka; www.hnb.hrLektor: Danijela UnićDizajn: Goran CurlGrafički prijelom: Zoran PetrovićZagreb, 2009.A.TURISTIČKA POTRAŽNJAA1. POTRAŽNJA PREMA EMITIVNIM ZEMLJAMAStruktura potražnje prema emitivnim zemljamau razdoblju I-VI. 2009.Noenja(u 000)Udio uukupnimnoenjimau %StopapromjeneI-VI. 2009/I-VI. 2008.ProsjenaduljinaboravkaNjemaka 2.768 21,8 3,1 5,9Austrija 1.266 10,0 6,5 4,1Slovenija 1.108 8,7 -6,0 3,6Italija 874 6,9 -2,7 2,9eška 732 5,8 -14,9 5,4Poljska 461 3,6 15,6 4,5Francuska 427 3,4 -15,9 3,2Velika Britanija 395 3,1 0,4 4,7Nizozemska 351 2,8 0,1 5,4Maarska 263 2,1 -21,6 3,9Prvih 10 8.645 68,1 -1,7 4,4Ostali strani 2.109 16,6 -11,8 3,2Ukupno strani 10.755 84,7 -3,9 4,1Domai 1.943 15,3 -9,2 2,7Sveukupno 12.698 100,0 -4,7 3,8Izvješe: BIST - Sustav poslovne inteligencije u turizmu; www.iztzg.hrIzvorni podaci DZS-aU razdoblju od siječnja dolipnja 2009. godine zabilježenoje blizu 13 milijunanoćenja, što je gotovo 5%manje u odnosu na istorazdoblje 2008. godine.Deset najznačajnijih emitivnihzemalja generiralo je68% ukupno ostvarenihnoćenja, pri čemu su najvećibroj noćenja ostvarili Nijemci(22%), Austrijanci (10%) iSlovenci (9%). Među desetnajvažnijih tržišta najvećipad broja noćenja u odnosuna isto razdoblje prethodnegodine zabilježili su gostiiz Mađarske, Francuske iČeške. Najveći rast noćenjazabilježen je na tržištuPoljske (16%) i Austrije(7%).Prosječna duljina boravka gostiju iz deset najvažnijih emitivnih zemalja iznosila je oko 4 dana.Najveću prosječnu duljinu boravka od oko 6 noćenja ostvarili su turisti iz Njemačke, ameđu prvih deset tržišta najkraće su boravili Talijani (3 noćenja).3hrvatski turizam u brojkama broj 2 2009

A2. POTRAŽNJA PREMA VRSTAMA SMJEŠTAJANoenja turista prema glavnim vrstama smještajnih kapacitetau razdoblju I-VI. 2009.HoteliTuristika*naseljaApartmanski**smještajKampoviNoenja u 000PrivatnismještajOstaloUkupnoI.-IV. 1.780 67 69 153 186 400 2.654V.-VI. 3.393 692 441 2.538 1.996 984 10.044Ukupno I-VI. 5.173 758 510 2.691 2.182 1.384 12.698Struktura u % (ukupno=100)I.-IV. 67,1 2,5 2,6 5,8 7,0 15,1 100,0V.-VI. 33,8 6,9 4,4 25,3 19,9 9,8 100,0Ukupno I-VI. 40,7 6,0 4,0 21,2 17,2 10,9 100,0Stopa promjene (I-VI. 2009/I-VI. 2008.)I.-IV. -6,6 -6,6 -8,5 27,1 7,8 -7,1 -4,4V.-VI. -9,5 -22,1 -7,9 1,3 2,0 1,2 -4,8Ukupno I-VI. -8,5 -21,0 -8,0 2,5 2,4 -1,3 -4,7Izvješe: BIST - Sustav poslovne inteligencije u turizmu; www.iztzg.hrIzvorni podaci DZS-a*Turistika naselja: hotelsko naselje, hotelsko-apartmansko naselje, turistiko naselje**Apartmanski smještaj: apartman, apartman tip studio, apartmani, apartmansko naselje, turistiki apartmanU prvom polugodištu 2009. godine najveći broj noćenja zabilježen je u hotelima (41%), ameđu ostalim komercijalnim smještajnim kapacitetima ističu se kampovi (21%) i privatnismještaj (17%). U prva četiri mjeseca 2009. godine ostvareno je blizu 2,7 milijuna noćenja,a u naredna dva mjeseca oko 10 milijuna noćenja. U razdoblju svibanj-lipanj 2009. godinenajveće udjele u ukupnim noćenjima imaju hoteli (34%) i kampovi (25%). U tom dvomjesečnomrazdoblju najveći pad broja noćenja od 22% zabilježila su turistička naselja, a vrlo blagipozitivan trend u odnosu na isto razdoblje prethodne godine može se uočiti samo u kampovima(1%) i u privatnom smještaju (2%).A3. POTRAŽNJA PREMA TURISTIČKIM PODRUČJIMANoenja turista prema turistikim podrujima*u razdoblju I-VI. 2009.NOENJA(u tisuama)STRUKTURA(ukupnoI.-VI.,u %)STOPA PROMJENE(I-VI.09/I-VI.08,u %)I.-IV. V.-VI. I.-VI. I.-IV. V.-VI. I.-IV. V.-VI. I.-VI.Udioregijau ukupnomprometuI-VI.,(u %)Istra 713 3.662 4.375 16,3 83,7 -2,4 -2,0 -2,1 34,5Kvarner i gorje 583 2.195 2.778 21,0 79,0 -2,6 -3,1 -3,0 21,9Zadarsko podruje 141 861 1.002 14,0 86,0 12,5 -6,9 -4,6 7,9Šibensko podruje 102 608 711 14,4 85,6 -15,6 -6,3 -7,7 5,6Splitsko-makarskopodruje246 1.406 1.652 14,9 85,1 -10,9 -10,9 -10,9 13,0Dubrovako podruje 249 871 1.120 22,2 77,8 -3,5 -5,1 -4,8 8,8Grad Zagreb 294 206 499 58,8 41,2 -10,4 -12,8 -11,4 3,9Kontinentalna Hrvatska 328 233 561 58,5 41,5 -3,3 -4,3 -3,7 4,4Hrvatska - Ukupno 2.654 10.044 12.698 20,9 79,1 -4,4 -4,8 -4,7 100,0Izvješe: BIST - Sustav poslovne inteligencije u turizmu; www.iztzg.hrIzvorni podaci DZS-a*Kvarner i gorje obuhvaa Liko-senjsku i Primorsko-goransku županiju*Kontinentalna Hrvatska obuhvaa Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Karlovaku,Koprivniko-križevaku, Krapinsko-zagorsku, Meimursku, Osjeko-baranjsku, Požeško-slavonsku,Sisako-moslavaku, Varaždinsku, Virovitiko-podravsku, Vukovarsko-srijemsku i Zagrebaku županiju*Ostale turistike regije poklapaju se sa županijama4hrvatski turizam u brojkama broj 2 2009

Najveći broj noćenja u prvih šest mjeseci 2009. godine ostvaren je na području Istre (35%),Kvarnera i gorja (22%) i Splitsko-makarskog područja (13%), što zajedno čini 70% ukupnogturističkog prometa. Ostale primorske regije ostvarile su zajedno oko 22%, a Zagreb i KontinentalnaHrvatska oko 8% ukupnog broja noćenja. Najveći broj noćenja na razini Hrvatskeostvaren je u razdoblju svibanj-lipanj (79%), što ukazuje na visoku sezonalnost, koja je karakterističnaza primorske regije. Grad Zagreb i Kontinentalna Hrvatska jedine su regije kojebilježe veći broj noćenja u razdoblju siječanj-travanj nego u razdoblju svibanj-lipanj.B.SMJEŠTAJNI KAPACITETIB1. STRUKTURA SMJEŠTAJNIH KAPACITETAStruktura smještajnih kapaciteta po turističkim regijama I-VI. 2009.prema broju stalnih ležajevaOstalo17%Privatnismještaj43%Izvješće: BIST; www.iztzg.hrIzvorni podaci DZSHoteli11%Turistikanaselja3%Apartmanskismještaj3%Kampovi23%Prema službenim podacimau lipnju 2009. u smještajnojponudi dominirao je privatnismještaj (43%) i kampovi,koji u strukturi komercijalnihsmještajnih kapaciteta imajuudio od 23%. Manje od jednepetine ponuđenih stalnih ležajevaotpada na hotele (11%),apartmane (3%) i turističkanaselja (3%) zajedno. Ostalevrste smještaja u ukupnombroju stalnih ležajeva u lipnjučine 17%.B2. ISKORIŠTENOST HOTELAIskorištenost* hotela prema turistikim podrujimau razdoblju I-VI. 2009. (u %)IstraKvarneri gorjeZadarskopodrujeŠibenskopodrujeSplitskomakarskopodrujeDubrovakopodrujeGradZagrebKontinentalnaHrvatskaHrvatska -UkupnoI.-IV. 15,3 17,8 20,0 10,4 10,7 11,4 30,6 26,7 16,3V.-VI. 58,8 59,1 50,3 56,5 52,4 53,0 42,3 32,5 53,9Ukupno I-VI. 29,3 30,6 27,7 25,2 23,5 24 34,5 28,7 27,8Izvješe: BIST - Sustav poslovne inteligencije u turizmu; www.iztzg.hrIzvorni podaci DZS-a*Odgovara bruto iskorištenosti (rauna se na ukupan broj dana u mjesecuza hotele koji su radili barem jedan dan u mjesecu)5hrvatski turizam u brojkama broj 2 2009

Prosječna iskorištenost svih hrvatskih hotela koji su bili otvoreni u razdoblju siječanj-travanj2009. godine bila je 16%. Iskorištenost bolju od prosječne zabilježili su hoteli smješteni uZagrebu (31%), na Zadarskom području (20%), Kvarneru i gorju (18%) te u Istri (15%).Iskorištenost slabija od prosječne u istom razdoblju ostvarena je u hotelima Šibenskog područja(10%), Splitsko-makarskog područja (11%) i Dubrovačkog područja (11%).U razdoblju svibanj-lipanj relativno dobru popunjenost imali su hoteli u Kvarneru i gorju(59%), Istri (59%) i Šibenskom području (57%), dok su ostale primorske regije zabilježileneznatno manju iskorištenost kapaciteta od prosječne. Prema podacima za Zagreb i KontinentalnuHrvatsku te su regije u istom razdoblju zabilježile 10-20 postotnih poena slabijuiskorištenost hotelskih kapaciteta od prosjeka na razini Hrvatske (54%).C.NEKA OBILJEŽJA TURIZMA U ZAGREBUC1. POTRAŽNJA PREMA EMITIVNIM ZEMLJAMA,2006.-2008.Struktura turistike potražnje u Zagrebu prema emitivnim zemljamau razdoblju 2006-2008.2006. 2007. 2008.(u 000) % (u 000) % (u 000) %1. Hrvatska 294 28,8 Hrvatska 323 28,5 Hrvatska 347 29,32. Njemaka 78 7,7 Njemaka 77 6,8 Njemaka 79 6,73. SAD 58 5,7 SAD 67 5,9 SAD 66 5,64. Italija 52 5,1 Italija 55 4,9 Velika Britanija 51 4,35. Austrija 46 4,6 Austrija 46 4,1 Italija 47 4,06. Velika Britanija 43 4,2VelikaBritanija43 3,8 Austrija 46 3,97. Francuska 40 4,0 Francuska 40 3,5 Francuska 43 3,78.9.Srbija i CrnaGoraBosna iHercegovina33 3,2Bosna iHercegovina31 3,0 Srbija 33 2,934 3,0 Japan 39 3,3Bosna iHercegovina37 3,110. Španjolska 24 2,4 Španjolska 31 2,7 Srbija 34 2,911. Japan 21 2,1 Japan 27 2,4 Španjolska 28 2,412.Ukupnoprvih desetinozemnihzemalja427 41,9Ukupnoprvih desetinozemnihzemalja454 40,1Ukupnoprvih desetinozemnihzemalja472 39,913. Ostale zemlje 298 29,2 Ostale zemlje 357 31,5 Ostale zemlje 365 30,8UKUPNO 1.019 100,0 UKUPNO 1.133 100,0 UKUPNO 1.183 100,0Izvješe: BIST - Sustav poslovne inteligencije u turizmu; www.iztzg.hrIzvorni podaci DZS-aUdio noćenja domaćih gostiju u ukupnim noćenjima ostvarenim u gradu Zagrebu se skoronije mijenjao u razdoblju od 2006. do 2008. godine (oko 29%). Također se u tom razdobljunije mijenjao ni strukturni udio grupe ‘prvih deset’ (oko 40%) kao ni sam sastav grupe, iakosu pojedine zemlje mijenjale rang unutar te grupe.*Grupu ‘prvih 10’ emitivnih zemalja u Zagrebu čine: Njemačka, SAD, Italija, Austrija, VelikaBritanija, Francuska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Španjolska i Japan. Najveći pad u 2008.godini u odnosu na 2007. godinu zabilježen je u noćenjima gostiju iz Italije i Španjolske, aporast noćenja imali su domaći gosti, zatim gosti iz Francuske, Bosne i Hercegovine, VelikeBritanije i Japana. Broj noćenja koja ostvaruju gosti iz Japana kontinuirano raste od 2006.godine.* U 2006. godini su noćenja iz Srbije i Crne Gore iskazana zajedno zbog čega je udio “prvih 10” bio nešto veći od 40%.6hrvatski turizam u brojkama broj 2 2009

C2. UKUPNA I HOTELSKA SMJEŠTAJNAPONUDA 2006.-2009.Ukupna i hotelska smještajna ponuda u Zagrebuu razdoblju 2006-2008. (stalni ležajevi)2006. 2007. 2008.Indeks2007./2006.Indeks2008./2007.UKUPNO- svi smještajni objekti*Broj objekata 59 64 69 108,5 107,8Broj stalnih ležajeva 10.274 9.642 10.773 93,8 111,7HOTELIBroj objekata 37 41 43 110,8 104,9Broj stalnih ležajeva 5.878 6.190 6.376 105,3 103,0*Kola za spavanje nisu uraunataIzvješe: BIST - Sustav poslovne inteligencije u turizmu; www.iztzg.hrIzvorni podaci DZS-aU Zagrebu je 2008. bilo ukupno 69 objekata koji su nudili usluge smještaja. Više od polovineobjekata su hoteli (43) koji u smještajnoj ponudi grada Zagreba sudjeluju sa 6.376 stalnihležajeva što iznosi oko 59% ukupne ponude.U razdoblju 2006.-2008. broj hotela se povećao za 6, sa 37 na 43, a Zagreb je u tomrazdoblju dobio oko 500 novi hotelskih ležajeva.C3. UČESTALOST DOLASKA U ZAGREB HOTELSKIHGOSTIJU I JEDNODNEVNIH POSJETITELJAUestalost dolaska u Zagreb*Uestalost dolaska uZagrebUkupno2zvjezdiceHotelski gosti3zvjezdice4zvjezdice5zvjezdicaGostihostelaPrvi posjet 55,2 49,1 58,6 55,4 52,3 78,5Drugi posjet 15,6 15,9 16,6 12,8 18,7 10,6Trei do šesti posjet 12,1 7,4 11,1 13,8 11,9 5,8Više od šest posjeta 17,1 27,6 13,7 18,0 17,1 5,1Ukupno 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0*Samo za inozemne gosteIzvor: Stavovi i potrošnja turista i posjetitelja Zagreba - TOMAS 2008, Institut za turizam 2009.Hoteli u Zagrebu su u 2008. imali više od polovine (55%) gostiju koji su došli prvi put uZagreb. Ukoliko se iz razmatranja izuzmu gosti hotela najniže kategorije (dvije zvjezdice),onda su hoteli sa tri zvjezdice 2008. godine imali više od prosjeka takvih gostiju. Objašnjenjeleži u činjenici da u tim hotelima pored poslovnih gostiju češće odsjedaju gosti odmorišnogsegmenta što potvrđuju i motivi koje navode za boravak u Zagrebu. Ponovljeni‘drugi posjet’ Zagrebu češće od prosjeka navode gosti hotela najviše kategorije (‘drugi posjet’16% prosjek , 19%, hoteli 5 zvjezdica).Skoro četiri petine gostiju hostela navodi da su prvi put u Zagrebu.7hrvatski turizam u brojkama broj 2 2009

C4. POSJEĆENE TURISTIČKE ATRAKCIJEPosjeene turistike atrakcije* u 2008. godini (u %)Turistikeatrakcije ZagrebaUkupno2zvjezdiceHotelski gosti3zvjezdice4zvjezdice5zvjezdicaGostihostelaTrg bana Jelaia 70,4 61,4 69,9 69,4 77,5 81,6Katedrala 61,9 47,5 63,9 62,3 65,1 77,0Gornji grad 57,5 45,6 57,1 61,1 57,5 74,7Donji grad(Zrinjevac, Ilica, HNK …)49,7 42,7 54,5 51,1 42,8 65,1Tžnica - Dolac 36,6 36,5 40,2 35,7 32,4 49,7Botaniki vrt 17,8 19,5 17,5 17,5 17,9 34,2Maksimir 13,8 19,7 15,9 13,3 8,4 24,0Jarun 12,7 15,7 17,3 11,8 5,5 24,3Okolica Zagreba 7,3 6,4 7,7 8,8 4,4 12,5Mirogoj 7,2 2,3 6,3 7,6 10,3 12,8Sljeme, Medvedgrad 6,8 8,1 6,5 8,9 3,1 10,5Neka druga atrakcija 2,1 3,3 2,0 1,5 2,3Navedena atrakcijapoznata od ranije9,4 9,4 12,7 10,7 2,0 3,3Nedostatak vremena 13,5 23,7 11,4 15,0 9,4 3,3Nedostatak interesa 2,6 5,9 0,7 2,5 4,1 1,3*Mogunost više odgovoraIzvor: Stavovi i potrošnja turista i posjetitelja Zagreba - TOMAS 2008, Institut za turizam 2009.Centar grada - trg bana Jelačića, Katedrala, Gornji grad, te Donji grad (Zrinjevac, Ilica,HNK ..) su mjesta koja posjeti 50% i više od 50% gostiju koji su odsjeli u hotelu, odnosnohostelu. Tržnicu Dolac u plan obilaska grada češće uključuju gosti hostela nego hotela. Poredtoga, gosti hostela su aktivniji u obilasku atrakcija koje su locirane dalje od središta grada odgostiju hotela. Gosti hotela sa 4 zvjezdice češće od gostiju hotela ostalih kategorija posjećujuMedvedgrad, Sljeme i okolicu Zagreba.D.TURISTIČKA POTROŠNJA U ZAGREBUD1. PROSJEČNA DNEVNA POTROŠNJAPO OSOBI GOSTIJU HOTELA I HOSTELAStruktura prosjene dnevne potrošnje po osobiu Zagrebu prema vrstama smještaja 2008. godine(u%)Prosjena dnevna potrošnja u Zagrebu Hoteli HosteliUkupno 100,0 100,0Izdaci za smještaj 61,2 35,2Izdaci za hranu i pie u smještajnom objektu 3,8 3,1Izdaci za hranu i pie izvan smještaja 14,9 27,2Izdaci za kupnju 11,6 20,2Izdaci za kulturu 1,0 3,2Izdaci za sport, rekreaciju i zabavu 1,5 5,4Izdaci za izlete organizirane posredstvom putnike agencije 0,2 0,7Ostali izdaci 5,8 5,0Prosjean broj noenja 2,9 3,0Izvor: Stavovi i potrošnja turista i posjetitelja Zagreba - TOMAS 2008,Institut za turizam 2009.8hrvatski turizam u brojkama broj 2 2009

U strukturi prosječnih dnevnih troškova zagrebačkih hotelskih gostiju najveći udio imaju izdaciu samom hotelu (smještaj, hrana i piće u hotelu – 65%). Izvan hotela gosti troše za hranui piće oko 15%, odnosno kupnju (12%) te na sve ostale troškove oko 8,5% ukupne dnevnepotrošnje.Kod hostelskih gostiju udio troškova vezanih uz smještaj (smještaj, hrana i piće) u ukupnojdnevnoj potrošnji iznosi oko 38%. Za hranu i piće izvan hostela troši se oko 27%, a na kupnjuoko 20% prosječne dnevne potrošnje. Udio troškova za kulturu hostelskih gostiju je većiod udjela hotelskih gostiju.Gosti u hotelima ostvare prosječno oko 2,9 noćenja, a u hostelima 3 noćenja.D2. PROSJEČNA DNEVNA POTROŠNJA PO OSOBIJEDNODNEVNIH POSJETITELJAStruktura prosjene dnevne potrošnje po osobijednodnevnih posjetitelja ZagrebaProsjena dnevna potrošnja (u %) Ukupno Domai InozemniUkupno 100,0 100,0 100,0Izdaci za hranu i pie u ugostiteljskim objektima 28,8 21,3 45,5Izdaci za kupnju 58,5 69,1 34,9Izdaci za kulturu 2,0 2,0 2,0Izdaci za sport, rekreaciju i zabavu 1,7 2,0 0,9Izdaci za izlete organizirane posredstvom putnike agencije 0,9 0,2 2,3Ostali izdaci 8,2 5,4 14,5Prosjean broj sati 8,6 8,7 8,4Izvor: Stavovi i potrošnja turista i posjetitelja Zagreba - TOMAS 2008,Institut za turizam 2009.Jednodnevni posjetitelji provedu u Zagrebu prosječno 8,6 sati. U prosječnoj dnevnoj potrošnjikoju ostvare za vrijeme tog boravka najveći udjeli otpadaju na izdatke kupnje (59%) i izdatkeu ugostiteljskim objektima (oko 29%).Struktura izdataka domaćih i inozemnih posjetitelja se značajno razlikuje u odnosu na prosječnu.Tako, domaći gosti imaju veći udio izdataka za kupnju (69%), a manji udio izdatakau ugostiteljskim objektima (21%) u odnosu na prosječne vrijednosti. Obrnuto, rezultati zainozemne goste pokazuju da je kod njih manji udio izdataka za kupnju (35%), a veći za izdatkeu restoranima, kafićima i drugim ugostiteljskim objektima (46%).9hrvatski turizam u brojkama broj 2 2009

E.TURISTIČKA POTROŠNJAE1. PRIHODI I RASHODI OD PUTOVANJAU PLATNOJ BILANCI HRVATSKEPrihodi i rashodi od putovanja prema razlozima putovanja -drugo tromjeseje 2009. godine (u milijunima eura)2005. 2006. 2007. 2008.2008.Q12008.Q22009.Q12009.Q21. Robni deficit -7.518,0 -8.344,2 -9.434,0 -10.866,2 -2.565,0 -3.106,0 -1.729,5 -1.989,52. Putovanja- turizam (neto prihod)5.394,9 5.708,7 6.035,2 6.694,0 118,9 1.723,1 164,5 1.350,82.1. Prihodi 5.998,9 6.293,3 6.752,6 7.459,4 307,8 1.886,6 289,4 1.541,02.1.1. Poslovni razlozi 504,0 388,4 389,2 386,4 46,6 147,6 39,7 90,32.1.2. Osobni razlozi 5.494,9 5.904,9 6.363,4 7.073,1 261,3 1.738,9 249,7 1.450,72.2. Rashodi -604,1 -584,6 -717,3 -765,5 -189,0 -163,5 -124,9 -190,22.2.1. Poslovni razlozi -267,4 -229,5 -266,9 -261,3 -61,7 -62,8 -40,2 -70,12.2.2. Osobni razlozi -336,7 -355,1 -450,4 -540,2 -127,2 -100,7 -84,8 -120,0Izvor: www.hnb.hr ; podaci za 2009. godinu, preliminarni*Podaci o prihodima od putovanja temelje se na stavci platne bilance „putovanja, prihodi“,a obuhvaaju sve transakcije potrošnje inozemnih turista i jednodnevnih posjetitelja na:smještaj, hranu i pie, prijevoz u zemlji, zabavu, kupnju i sl.U drugom kvartalu 2009. godine prihodi od putovanja bilježe negativan trend, pa su ukupnoostvareni neto prihodi bili manji za oko 22% u odnosu na isti kvartal 2008. godine, što jerezultat rasta rashoda od putovanja koje imaju hrvatski građani na putovanjima izvan zemljei pada prihoda od putovanja. Najveći udio prihoda od putovanja u Hrvatskoj ostvarili su inozemniputnici i posjetitelji koji dolaze radi osobnih razloga (94%), a manji je udio putnika kojisu bili motivirani poslovnim razlozima (6%).10hrvatski turizam u brojkama broj 2 2009