07.10.2022 Views

304884773-Hegel

Hegelova fiozofija i Hegel

Hegelova fiozofija i Hegel

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

identiteta i ne-identiteta", što u Njemačkom idealizmu, a posebno kod Schellinga igra jednu

veliku ulogu. I na taj način je potvrđena teza da se nešto može tvrditi i pod istim uvjetima i

nijekati, istodobno „da i ne". Hegel je vrlo dobro znao, a to je potvrdio i Heinrich-u Heine-u,

da su tu može dijalektički izvrćati, prevrćati i podvaljivati ad libitum, te to i prožima do dana

današnjega sve moguće pravce hegelijanizma, a genijalnu savršenost u tome je postigao

Lenjin. Hegel, misleći i na to, dao je u svom djelu „Fenomenologija duha" slijedeću definiciju

istine: „ Istinito je bakhantička opojenost, u kojoj svaki njezin član nije nepijan". Znači svaki

njezin član je pijan. Hegel je savršeno manipulirao sa jezikom. Te sintagme istodobnog „da i

ne", „identitet identiteta i ne-identiteta", te „negacija negacije" prožima i njegovu dijalektiku

„općeg"(Allgemeines) i „posebnog"(Besonderes). Jezikom moderne logike radi se

pojednostavljeno o klasi i njezinim raznoraznim elementima.

Evo jednog primjera takove dijalektika i manipuliranja jezikom iz jednog apsurdnog igrokaza,

u kojem se radi o borbi za pomirenje između gospodara i sluge. „Gospodar" je onaj Ja koji se

nalazi u stanju težnje za apsolutnim identitetom, ali ostaje prebivati u „beskonačno

nezadovoljenoj žudnji" za tim. „Sluga" je samosvijest, koja sama sebe postavlja i određuje

kao suprostavljeni predmet te onda nastavlja:...." Ali drugi je također samosvijest. Tako

nastupa jedan individuum prema drugome. Tako neposredno nastupajući oni su predmeti

jedan drugome, samostalne pojave, u bitak života uronjene svijesti, - jer predmet si je odredio

život – uronjene svijesti su jedna za drugo kretanje apsolutne apstrakcije, da unište sav

neposredni bitak, da bi bili samo čisti negativni bitak sebi jednake svijesti, koja još nije

dovršena, ali koja se jedna za drugo nije predstavila kao čisti „za-sebe-biti", tj kao

samosvijest....Svaki od njih je sam sebi siguran, ali nije si siguran drugoga, te zbog toga ta

njegova sigurnost o sebi nije istina, jer njegova istina bi bila samo onda, kada bi se njegov

vlastiti - „za-sebe-biti" – njemu predstavio kao samostalni predmet,ili, što je isto, kada bi se

predmet predstavio sebi kao čista sigurnost samoga sebe..." itd. Mislim, dragi čitatelji, da

Vam je ovaj zalogaj Hegelove dijalektike bio dosta.

26

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!