10.07.2015 Views

Final layout(1-9-4).qxd

Final layout(1-9-4).qxd

Final layout(1-9-4).qxd

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Nos takuidanos klima● Tempu ● Klima ● Awa


WMO-No. 975© 2004, Organisashon Meteorológiko Mundial (OMM)ISBN: 92-63-10975-3NOTAE nòmbernan usá i e presentashon di material den epublikashón akí no ta impliká ningun tipo diopinion di parti di Sekretariodo di OMM tokante eposishon legal di ningun pais, teritorio, siudat níarea, ní di nan autoridatnan, ní tokante edelimitashon di nan fronteranan.


IntrodukshonEmishon di gasnan di Greenhouse, kentamentu global i kambio di klimata algun di e términonan ku prensa ta usa mas i mas den korant, natelevishon i na radio. Muchanan ta puntra e nifikashon i implikashon di epalabranan aki. E buki akí ta purba duna kontesta riba e preguntananden un idioma i estilo ku ta komprondibel i aktrativo pa e muchanan.E argumentunan usá ta interpretashonnan of dedukshonnan di algunkonklushon di e di Tres Rapòrt di Evaluashon di e PènelIntergubernamental riba Kambio di Klima di OMM/UNEP, òf nan ta basáriba rapòrtnan prepará na nashonnan rònt mundu.Un danki ta bai na e outor, Sr. Y. Boodhoo, presidente di e Komishondi Klimatologia di OMM i e artista, Sr. S. Teeroovengadum, kendenana kuminsá ku e trabou básiko pa e buki akí.


Loke a pasa te aindaRiba e isla chikito Esidarap, situá leu ayá mei mei di oséano,e klima semper tabata dushi i e poblashon tabata biba na pas. Nantabata salú i tabatin tur loke nan mester na abundansha.Pero, algun aña pasá, streanan a kuminsá bira invisibel pa motibuku shelu ya no tabata limpi mas.Meskos, nan no por a gosa mas di bahadanan bunita di solo. Piská denbahianan a bira skars. Ref di koralnan a kuminsá disparsé òf kambia dikoló. Varios sorto di para a disparsé. E poblashon no por a komprondékiko tabata pasando, esta te ora OMM (Organisashon MeteorológikoMundial) a kuminsá splika e situashon.E gobierno di Esidarap e ora ei a haña sa di vários relato ku ta splikae problema ku kambio di klima i kentamentu global ta trese. Nan akuminsá ku un kampaña pa splika e poblashon kiko ta pasando i paminimalisá e daño mas tantu ku ta posibel.Pero promé ku nos sigui, laga nos sera konosí ku un par di amigu iamiganan: Ivane, un señora di un NGO ku ta lucha pa medio ambiente;Tiko, un hóben ku e gobiernu di Esidarap a manda pa splika kiko taenserá kambio di klima i Shon Bubu, un hòmber hende grandi ku ta bindi e pueblo kaminda e historia akí ta tuma luga.TikoIvane4Shon Bubu


Den un sala di konferensha...ESITUASHONTA SERIO!!NO TIN TEMPU MAS!MESTER TUMA MEDIDANANPA SALBANOS KLIMA!Pero di kon?Kiko a pasa ku nosklima?Kon nos por salb' é anto...i di ken???5


Tiko ta splika...E federashon di animalnan(FEDANI) a pasa unresolushon bisandoku nos mester STÒPdi KIMAPALUNAN...... I STÒP di DESTRUÍNOS MONDINAN, I ku nos mesterkambia nos MANERA di BIDA—bosonanno a ripará ku nos shelu kasi semper aworta sushi, yen di stòf...?...Lagami konta bosonan kon tur e kos akí a kuminsá.Bo sa ku FEDANI ta agrupá organisashonnan di tursorto di animal na mundu: porehèmpel oso polar..6


E organisashon dipiskánan......... esun diparanan ...... i otronan. Tur e animalnan a protestá serka FEDANI tokante nanambiente ku ta empeorando tur dia i a tuma e resolushon pa pidiAKSHON INMEDIATO!!FEDANICONGRI-------- -------------------N- G -- -- -- -- --R--- -- -- -- -- --LLFEDANFEDANIFE-- -- -- -- ------- -- -- -- -- -7


Tiko ta sigui konta.....Un wenter ...HEI, Ruman!Ta ki fecha nostin awe?Ai, bo sa! Mi no ta komprondé ekos akí, wenter no akaba i ya eis ta dirti!Pero ban—Tin unREUNION...Apresiabel bernan: Ta duel mi diinformá boso ku pa motibu di etemperaturanan haltu di e aña akí,nos lugá di biba, ta dirti!8


Tur esaki ta pa motibu ku tamanda muchu gas di fábrikanan ihuma di outo den nos AIRU.Esaki ta kousa shelu sushi iawaseru kontaminá, ku ta matanos mondi i piskánan.Ta difísil pa nos konservános kultura i lanta nos yunan sineis!!!!!!PLOUF!T’a e fábrikanan leuei!!!9


Señor! Zomer pasá mi akeda tur prekupá pa ehuma ku outonan tabatapasa laga atras.VRUUOM!!Señor!Nos ta fadá!Ta basta!Den e reinado dileonnan.....Sí, OK! Mi ke bosonanaprobashon pa esei!Tur oso-polar kuénfasis ta pidipa tumaakshon parestourá nanmedioambiente.Un mas a bailaga nos...10


E partidó di karta ayegáMi Mahestat, mi presidente ta mandakumindamentu. Ku pena e ta mandainforma bo di malesanan nobo ku takaba ku nos salú i bida.Mensahero, wak pa bomes... Nos tin mesunproblema kubosonan..........Ta kiko tazona?DRING!DRING!Ta un telefònsèlular tazona??Ahan sí!!!!Ta di mi ...HALLO?SÍ... SÍ... ai, ta duelmidi tende esei!!11


E rei di leonnanta splika...Mi kompañeronan,mi a kaba di risibí malnotisia for di regionnanost di nos...Otro reinonan taraportá un subida dimuskita asesino—tambe durantedi wenter...Mi ke approbashonpa e siguienteresolushon.Leonnan di tur pais ta urgiFEDANI pa protehé nanmedio ambiente!!12


Tanten........Akinan ta birandomas kayente!!!Sí, bo tin kulucha pasobreviví!!TEMPMira!!! E koralnanta perdiendo nanKOLÓNAN!!Sí—i ami taperdiendopeso!!!!Mi ta sofokando!Kada bes eoksígeno tabira ménos!Mi amigunan stimá, mal notisia... Lamannan ta maskayente e anja akí, koralnan a pèrdè koló, planktona bira skars, ta komo si fuera ku oséanonanta kontené mas gas di dioksido dikarbón ku antes ...13


Laga nos bai un luga konfortabel,promé ku talat!!!!!Despues, denlamannan mas leu...TEMPMi tin mester diboso aprobashon!APROBÁ!Piskánan di turoséano ta pidiFEDANI pa limpialamannan i fria eawa di maneraku nos porbiba bon, salú ikonfortabel!14


Den reino diPARANAN ...CHIIRPI, CHIIRPI!!E aña akí sí tahasi kalor!CHIP, CHIP! AI! Mira kone palunan ta muri. Turbestia por mira minèshi. Mi tin ku traha unnobo......Chip, chip! Insektonana bira skars, i hopi dinan a bai mashundu bou di tera.......ta muchukayente—nana baiskonde!15


CHIIIRIIP!CHIIIRIIP!!!(YUDAMI!)NOS REINAA YAMAUNREUNION.Sí, mi ta mes prekupá ku boso..Mi tambe a risibi e tipo dinotisianan maluei!!!Mi no ke pa nos bai pèrdí, manera a pasa kue dodonan. Nos amigunan makaku tambe tasufriendo, mi ta bai manda un petishonpa FEDAMI, kaminda nos ta pidi pa nan tumapasonan pa restorá nos mondinan .16


Masha leu...Kon ta Gordo, bo a riparáku e yerba no ta smakmeskos ku ántes?E airu ta pisá, tur oratin parti di mondi ta naKANDELA!!!Sí,anto e kunukero no tinsufisiente awa pa muhae yerba mas!!!Mi no por produsílechi pa motibu kumi tín strès.MEUUUUUHHMi tasodando!!!Bo sa ku nan ta kulpanos, pasobra nos ta produsíun gas ku yama metan ku tahasi nos klimakayente?SNIFF!!SNIFF!17


KIKOOO? METAN?Kon por ta? Nos ta bibandomanera nos a bibasemper!Ban serkanos presidente!Mi amigunan, nos tin hopireklamo. Bakanan ta birandomalu pasobra nan no porprodusí lechi .......Mi ke pa bosonan skuchami.Nos ta eksigí yerba di mihókalidat, i protekshon di nosmondinan!!18


Den un desierto....Masha dia nos no ahanja un tiki awapa bebe......Mi no takomprondé! Tur eposnan riba kamindata seku. No tinawa!!Bo a wak eeskeletonan densantu?Homber!! Nos doñonantabata kombersá, nan di ku ezomer akí ta esun di mas piódi tur tempu. Awaseru tinaña sin ta kai.Inkreibel!!!!!19


Bèk den e sala dikonferensha......Bo sa, ta duru pami kere ku nos porkambia e klima dimundu. Pero nos tahasiendo esei.E kapa di gasnan"greenhouse" ku tarònt di mundu ta masfuerte ku nunka, antó suefektonan por ta dañino ...Kiko ta nifikáefekto digreenhouse?E kapa ta yen di gasnandi nos industrianan i tabirando mas diki .....SOLOGREENHOUSE GA SNAN20


Wak shonnan: e kapa di gasnan kuta lagà rayonan di solo pasa alkansásuperfisio di tera i ku ta stroba ekalor di mas ku nos ta produsíbai bèk denespasioDi ki sorto di gasnos ta papia antó?Esnan mas konosí taDioksido di Karbon,Gasnan Nítriko,Metan......CARBON DIOXIDEMETHANENITROUS OXIDEHYDROFLUOROCARBONSSULPHUR HEXAFLUORIDEGREENHOUSE GASNAN21


Mi tata ta planta sutomatinan den un "greenhouse"E ta bisa ku asina e taprodusí mas tomati.Esaki ta parsialmentebèrdat. Pero si etemperatura den e greenhousedi bo tata subi demasiado, tursu berduranan lo muri si eno regulá e temperaturaku airu fresku!22


E Organisashon Meteorológiko Mundial(OMM) òf na ingles: World MeteorologicalOrganization (WMO) pa mas ku 50 añata kolektando datonanp.e. temperatura.....................OMM. .. i sientífikonan a yega na e konklushon,ku nos ta hasiendo daño na nos klima—i ku nos mester kambianos kustumbernan!!!Nos kosechanan no por soportáe temperatura ku ta subiendodiariamente, i laman maskayente ta malu pa e animalnanku ta biba den dje...Ai!! Ta dushi pa landa den unlaman kayente si!!! Tòg?23


Mihó esaki nososodé. E efektonan lota hopi mas malu ku nospor imaginá!!C A F ÉBo tawak. Ya ku laman ta kubri75% di superfisio di mundu, maskayente e bira mas eis ta dirti iekspande. Pues awa losubi tera!Kentamentuglobal ta pone ku desiertonanta birando mas i mas grandi.Hopi hende lo mester bandonánan kasnan si e prosesonanmenshoná sigui tuma lugá...OSÉANOTERADESIERTO24


...Anto ...Antó A o esaki na su turnolo hasi bida mas difisil.Awor mi ta komprondé!!Kosnan a kambia mashahopi mes. E shelutabata........limpi i blou durantedi dia, i anochi tabatayen di strea.....Mi tabatin kustumber dikue sufisiente piská pahenter mi famia kome. Pero,awo piská a bira skars.....25


Tur hendepor ripará ku kos a kambia. Sinos no aktua awor, e situashon lobira pió. Nos por haña nos meskonfrontá ku hopi porkeria imalesa!!!Mas tantu rayonan dañino disolo lo penetrá i yega nos. Nanlo afektá nos kueru idaña nos bista!!!!26


Kentamentu global lo trese tambe ku nosairu lo ta hopi mas kayente. E kalor akíta malu pa nos yunan chikí i noshendenan grandi.Ku lamannan mas kayente,tormentanan lo bira mas frekuentei devastador. Ta difísil papronostiká nan intensidat.Taspantoso!Mi tinmiedu!!!Ken poryuda nos?Kiko nosmester hasi??27


Nos por hasidiferente kos!PLANTAMATA!!Mata ta absorbá dioksido di karbon.Nan ta tene nos airu limpi iprotehé nos kontra solo.....Mester protehé e palunan ora nan tachikí ainda i no laga bestia kome nan.??Laga nos kana i kore baiskel mas tantu. Asina nos ta gastamenos gasolin i pa kolmo e ta salú.28


No usa mashin ku motor!Laga nos surti nos sushi kunos ta benta afó......Usa energia alternativo!PLÈESTIKBòòoter CPAPEL29


Papia ku bo famianan i amigunan tokante kentamentu global i esistema ambiental...NosKlimaShon Bubu, Ivane i LILI:ban kumi, ban plama eMENSAHE AKÍ?!!Bankuida nos palunani riunan ...30


Den reunionLaga nos tenenos awa, airu i medioambiente limpi....Den skolnanE mundu ta di nos tur.BAN KUID' É AWOR!!!WMO31


Den e edifisio di OMM na GINEBRA, SUISANos a bai di akuerdopositivamente i nos ta tumando epasonan pa salba e klima i siguráun mihó futuro pa nos yunan.32


Kon bo por yuda redusí e kantidat di dioksido dikarbon (CO 2 ) ku nos ta produsíAkshon pa spar energiaRedukshon diCO 2 pa kas(kg / aña)Usa mashin di kòrta yerba ku no tin motor di gasolin 40Kumpra produktonan ku empake ku por resiklá 110Usa kabes di ducha ku ta saka menos awa 150Instalá pera di lus ku ta usa ménos koriente 250No usa awa kayente pa laba paña 50Instalá pènel di solo pa produsí awa kayente 60Resiklá tur korant, karton, glas i metal,400Laga bo outo dos bes pa siman na kas, i bai ku bùs(òf kana, kore baiskel) 750Instalá muraya ku ta isolá kontra frieu òf kayente,dependiendo di bo klima. 2000Planta palu den bo kurá i fèrf bo dak di kas koló skur òf kla,dependiendo bo klima. 250033


Bo tin mas idea!Huntu ku bo mayornan i bo maestro of maestra di skol, buska mas ideakon nos lo por yuda drecha nos medio ambiente i klima.Akshon pa spar energiaRedukshon diCO 2 pa kas(kg / aña)34


E isla Esidarap ta den un mundu ku ta maskayente ku esun di nos. E muchanan einan arealisá ku no a sobra hopi piská pa píska,koralnan a kuminsá pèrdè nan koló ianochi tin ménos strea na shelu.Nan a tende ku otro kaminda na mundubakanan ta dunando ménos lechi, i ku bida dialgun animalnan ta na peliger, pa motibudi malesa i falta di awa i kuminda. Emuchanan ta siña kon, hasiendo algunkambio den nan bida diario, nan por redusíe kantidat di dioksido di karbon ku ta bai denairu, ku na su turno lo baha kentamentu global.Tambe ta enkurashá nan pa buska masposibilidat ku por yuda den esaki.Pa mas informashon tokante OMM, por fabor tuma kontakto ku:Communications and Public Affairs OfficeWorld Meteorological Organization7bis, avenue de la PaixCase postale No. 2300CH-1211 Geneva 2SwitzerlandTel: + 41 22 730 83 15Fax: + 41 22 730 80 27E-mail: cpa@wmo.intWeb: http://www.wmo.intWMO-No. 975

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!