dan Diego. Pena <strong>Mauritius</strong>, patann li ditu. Si li’nn kule, sekili’nn ete pa kone. La petitapetinu kumans dimande ‘Me ki nupu fer laba?’. Meriken kumansrant dan landrwa kot nu ete.Ondire furmi, tiginn-tiginn.Kumans fer ti latant pre kot nureste. Met bel bul, fer nu zanfanget dan Lalinn sipa ki zaferankor. Ariv enn moman kibann Sesel ki vini sennkutla.Sesel ti ena enn misye apelTodd, sipa Moulinen, sipa kizafer.La mo’nn grandi... Monnariv 14-an parla. Fer tu dimunn,so gran ek so zanfan,bizin vini ankor. Reyni tu kotGrankaz ankor. La, banndimunn bizin reyni zot pu zotkit Diego. Seki Seselwa bizinreturn dan Sesel. BannMorisyen, bann Zilwa ki’nn nelaba, bizin sorti. Moris pudonn nu enn landrwa, lakaz,reyni seki zot ti ena, zanimoetc., tu pu donn zot.Buku dimunn pa’nn kontan,e sirtu buku dimunn ki’nn ne,grandi laba ek zame finn konnMoris. Sa ti enn kriz, kriz, kriz.Me zot pe dir ‘pa kapav fernanrye; bizin kit laba’.Ariv enn moman pli difisildan nu lavi (Misye Prosper kifinn menn lalit li usi konn sa),nu kumans truv sa bannMeriken la pran tu nu lisyen.Tu zanfan ki ena so lisyen pliatase ar li, zot pran li met danenn kamyon. Zot finn dezatande ki apel kalorifer? La, tudimunn, tu zanfan bizin gete.Pran sa lisyen la ... Vivan!Avoy li dan sa dife la. Lisyenpe debat, nu nu pe kriye, bannzanfan.Apre finn fer enn reynion arnu: dir nu si nu ‘kumans lagerpu sa’, nu usi nu pu al kumsa.[silans dan lasal]La mo papa finn kumans dir: ‘Nu ena fami Sesel; Anukumans fer demars Sesel’.Nu’nn al Sesel, nu’nn fer 9-mwa parla. Lerla Sesel dirbizin return nu parski nuangaze lor Moris. Pa pu kapavgard nu Sesel.Nu return dan Diego. Asterkan nu returne, li’nn pli pir. Sa9-mwa ki nu finn ale, mo papu rakonte parski li finntelman long. Me kan nu’nnrevini, sennkutla dir nu nunepli ena lakaz. Pran nu tubann dimunn ki sorti Sesel,Zilwa ek Morisyen, met nudan Langar. Aswar met matlaanba, kartron, sipaki. Ena balKopra, u kone, lapay koko, enadimunn bizin dormi lor la.Zanfan, fam, grandimunn, tudimunn bizin res lamem. Dirnu nu pa pu ena lakaz. Lerlatu problem kumanse.Enn zur Nordvaer revini. Ferenn lot renyon. Dir nu, nu bizinsorti la; al Peros Banos. Perosli pre avek Diego, me li paDiego. Avan nu al laba,Nordvaer ti deza dan larad.Bann Meriken finn pran enngran bato (mo krwar apelLighter). Savedir u pa bizinrant dan dilo, bato la amenn ulor Nordvaer san u bizin rantdan dilo, inpe kuma Konntenerkumsa. Lerla finn amenn nukot pe ranz baz laba.Kan nu ariv laba, nu pakrwar numem. Tu finn kraze:brizan, bann pwason finn mor,tu sa bann zafer la finn ramasramase.Enn de trwa langar.Gro-gro avyon. Zot dir ‘zis pufer u kone ki u pa pu kapav resla. Parski si sa gro masinn lapas pre li pu kraz u lakaz. Aldan Peros, u pu korek laba ’.Finalman, bann premyedimunn ki’nn al Peros, senumem, se mwa, mo mama ekso bann zanfan, bann dimunnki ti angaze depi dan Moris.Finalman, finn tann dir ki’nngayn Lindepandans Moris:lerla problem kumans leve.Pena manze, pena bwar, penadile, pena meksinn. Dan samoman la, detrwa bann zennki dir: ‘Abe nu fer zanfan, nukapav res laba mem. Si nu enati-zanfan pa pu kapav retir nu’.Fos! Nu’nn res laba. Mwamo’nn resi gayn enn zanfanlaba dan Peros Banos. Mo tiena 15-an parla, pe al lor 16-an. Ena 2-3 mo bann kamaradinn vinn fol, inn detrir zot lavinet. Mwa gra-mersi ziskaasterla mo pe menn lalit.Kan dimunn inn gaynzanfan, pena meksinn, penadile. Zot kone, kan dilekondanse inn perime, inn vinnenn lakol. Nu, nu ti bizin pransa pu donn zanfan. Banndimunn ki ti pe plant ziromon;pwason ti byen. Bwi ziromonmet ek pwason pu manze.Pena diri, pena nanrye. Tubann zafer fini. Bann dimunnmalad. Ki pu fer? Kas koko lorpye (Misye Prosper ti dir ‘be,donn zot delo’) pu fer serom.Pran torti, fer delwil pukumadir nu pa sere. Bwardelwil. Bann zanfan: ena bukufinn mor. Kitfwa zot konnAurélie Talate ki finn amennlalit li usi.Apre finn tir tu dimunnSalomon, amenn dan Peros.Finn tir tu dimunn dan Diegousi pu amenn lor sa ti-zilPeros. La, lavi inn vinn extradifisil pu nu; ki pu ariv nu? Pakone. Tulezur pe dimande: ‘nupu exist ankor dime gramatin?.U nu pu truv nu inn fini?’.Selma gramersi ti ena Sesel laek Prezidan Sesel zame finnles so bann zom tonbe... Zame!Li dir ‘Tan ki ena Seselwa lor43
sa zil la li pu vinn lor sa zil lali’.Li finn amenn Nordvaer.Dan sa moman pa kone kumazot finn negosye, zot. Tu banndimunn ki amenn lalit finn dirzot bizin ale. Premye dimunn,zotmem bizin ale, kit mama,kit frer tu. Sa ti dir, byen dir...Ris nu, nu pa’le ale. Mo mamape plore, mo bann ti-ser... Metnu lor enn bato, apre enn lotpli gro bato.Mo pran mo zanfan – mo tibabaena 3 mwa – pa kone kotpe ale. Ariv Sesel: Albert Renepa ti ankor gayne, li ti danLafrik. Aster bann Seselwa dirnu ki sorti dan Moris bizinreturn dan Moris.Finalman, la, si u dir mwaena enn bato la, tutswit mo ale.Parski dan Moris, kantmemkomye letan, zame mo finnsanti mwa alez dan Moris.Tultan mo’nn santi mwaimilye. Akoz kifer... zot dir toenn Ilwa twa. ‘Eta koz byen!’.Abe mo pa kapav koz byen...kuma u finn tande la, mo pakoz kuma enn Seselwa uswaenn dimunn Moris; mo kozomilye.Me kan nu’nn ariv isi, Moris,nu’nn res lor bato. Ena ennlalis ki kapitenn finn alnegosye avek GuvernmanMoris pu ramas nu. Bann la pakone si ena nu. Finalman bannmonper, bann relizye, finnvinn lor bato pu diskite e finndir nu pu donn nu lakaz, sipaBwa Marsan, sipa Rislye, sipaki kote. Abe letan dimunn alvizit sa lakaz la, koson, lisyenpe dormi ladan. Ena revolte,dir pa pu kapav.La, pa kone ki negosyasyon,dir bizin vinn sinye. Nek allaba, lerla nu pu gayn tu sekinu pe rode. Ti ena enn biro danlepor, apel Autar, kot finn fernu sinye pu gayn... 5 rupi.Buku larzan! Gayn 5 rupi pabuku larzan?Ena finn al kot fami, ena dansa bann lakaz abandone la,lerla landime return biroAutard. Me zame pa finn gaynseki ti pe rode la. E zameMoris pa pe rekonet nu. Partukot nu pase bann la kriye : ‘Esa enn zilwa sa!’ Get mo sevekuma li ete, tultan li finn parey,pa peyne mem.Me nu finn blese. Mo pakone dan sa moman la, tu bannMorisyen, ki zot ti pe truve?Zot ti ena enn fles deryer zotlatet, uswa dan zot lame. Zotti pe truv enn serf divan zot.Abe renar la, zot pa ti pe truve?Zot ti ena enn pulaye par isi.Zot finn pran renar zot finnmet dan pulaye. Zot finnkumans galup deryer serf.Ziska zordi zot ankor pegalupe. Exkiz mwa mo pe diru, u finn gayn lindepandans!Mwa kan u ris pavyon, mwamo dilo lizye ki kule. Mwa mope desire tulezur mwa: parskimo finn fer enn zanfan, e depi24 an ki mo res dan Moris,zame li finn rekonet antankienn Morisyen. Li’nn fer spor,li’nn lekol dan Moris, e kan lirod travay ki dir li? ‘Prannasyonalite Morisyen.’ Be tusaletanla, nu pa ti enanasyonalite Morisyen? Mo’nnbizin tir li dan Moris, avoy lidan Sesel. Kifer? Moris pa tiena Lakdenesans Zilwa li. Fekgayne! Sesel finn re-ramas mozanfan. Finn rekonet ki BIOT,Moris ek Sesel ti ansam. Kanli’nn al fer aplikasyon pulapolis; ‘Non to pa ennMorisyen twa! Dan Sesel enalapolis sa’.Mo pa ena laenn... Me moena sufrans pu tut long molavi.E u, kan u pe panse u ansekirite, avek Meriken dan44kwen u. Ena enn baz nikleer.Si u pa kone ki ete, pa rodkone. Seki u bizin fer, fer ennzefor. Tulezur priye, koze,amenn enn aksyon pu sademon, sa renar! Mwa mo putultan dir, sa renar ki u finn metdan u pulaye la, u kapav tir li.Parski si mo bizin rakont molavi, rakont mo sufrans, li ennliv 365 paz.Kifer mo’nn vinn fer satemwanyaz la, se parski letanmo’nn dir enn Zilwa, ennkamarad ki finn ansam aveknu dan sa bez la, li dir mwa lipe konbat me la pa pe lager putir Meriken ek so nikleer laba.Parski mo frer si bizin mor(mwa mo’nn fini mor memmwa, mo dinite inn fini), sanikleer la, li pa zis pu u, li pazis pu mwa, li pu zenerasyonfitir. Dan 7 zenerasyon li puvini, li pu detrir u.Me mwa mo pu la, a saklinstan mo pu kapav, kontribiye,donn enn ti-but mo panse,mo parol, mo aksyon. Samemmo lapriyer! Pa panse bann laena bom. Nu nu ena lespri.Gandhi pa ti ena fizi, li ti lager.Me nu tu ansam, san okennrankinn avek Morisyen,Mo remersi ki zot tu finnvinn ekut mwa, donn mwalaparol. Monn aprann kiPremyer Minis finn donn ennzur, le 3 [Novam] e suvan lifinn donn mwa kuraz. Li konemo pa lennmi Morisyen.Parski u ki’nn rann u lennmiavek umem.Aster U ki bizin tir U, e mola ansam pu donn kudme.Mersi.
- Page 3: ZUR REVI SORTI, 30 NOVAMManifestasy
- Page 8: Claude Baissac, “Les fantomesdes
- Page 11 and 12: Diskur Byenveni Konferans Diego Gar
- Page 13 and 14: li met sa deplasman kriyel,inimen,
- Page 16: Diskur Ansyen Prezidan RepiblikM. C
- Page 19 and 20: drwa de retur, zot gayn drwareturn
- Page 21 and 22: Messages of Support for Diego Confe
- Page 23 and 24: Mwayin Oryan. Dan ennlemond kot kon
- Page 26 and 27: Lasistans byin konsantre pandan kon
- Page 28: Ram Seegobin pe fer so diskur. Diva
- Page 32 and 33: ki determinn so politiketranzer. Pa
- Page 34 and 35: Kimanyer fer ferm enn baz militer?p
- Page 36 and 37: Mo ti pu kontan terminn saparti la
- Page 38 and 39: koz enn listwar ankomin lalitkont t
- Page 40 and 41: sitinn lor bato, e Chagosyenrefiz d
- Page 42 and 43: Kongre Ameriken, SpikerParlman Brit
- Page 46 and 47: Rol Fam dan lalit Diego Garciapar R
- Page 48 and 49: fam Chagosyen ki pa ti per sayerars
- Page 50 and 51: E li pa marse. Fayit sa stratezila,
- Page 52 and 53: John Percy, invite international de
- Page 54 and 55: Les Verts/Fraternelrefiz partisip d
- Page 56 and 57: KREASYON ZORDISultana HaukimHidden,
- Page 58 and 59: ti bankrut, e finn bizin aksepteenn
- Page 62 and 63: Best Loser System: Parad ubyen Stab
- Page 64 and 65: Crisis Bites & Historic Bloc Wobble
- Page 66 and 67: far to the right, that it is nowpos
- Page 68 and 69: Bilan Politik Parti LALIT 2010Lane
- Page 70 and 71: ansyen kuma nuvo, zot gaynenn lide
- Page 72 and 73: prosesyon ubyen ennmanifestasyon ga
- Page 74: ...Chagossian Assent7. (C/NF) Rober