DRAGUTIN SCHWENDEMANN zlatar, draguljar, graver i slikar

Rukom crtani predlo{ci secesijskog nakita 1901. u Budimpe{ti
povremeno dolazio u svoju radnju, ionako vi{e
nije imao {to nau~iti. 2 Godine 1899. “oslobodio”
se kao {egrt. Iste godine umro mu je otac Lorenz i
on odlazi na njegovu sahranu u Budimpe{tu. Tamo
i ostaje. Zaposlio se kao kalfa kod vrsnog majstora
M. Saltzera i predano u~io komplicirane vje{tine
zlatarskog obrta. Nestrpljivo je ~ekao svaku slobodnu
nedjelju, da u Nacionalnoj galeriji likovnih
umjetnosti precrtava slike Fesztyja Arada,
koji ga je nevjerojatno impresionirao i obavezno
posjeti “Damu u ljubi~astom” Paula Szinyeia Mersea.
Aradovu Rundgemälde “Magyarokbejövetele”
otkrit }e tek kasnije, a {est metara duga~ku
2 Mihael Kaspar ro|en je 1861. godine u Brodu. Zlatarski zanat
izu~io je u Zagrebu, gdje se za vrijeme naukovanja odu{evio
Antom Star~evi}em i njegovim politi~kim naukom. U Brodu je
bio jedan od `estokih prava{a. Do pojave Maxa Sesslera bio je
jedini zlatar u Brodu. Konkurencija bogatog, spretnog i sposobnog
@idova ga je poslovno uni{tila i osiroma{ila. Supruga Fanika
ro|ena Kunz umrla mu je 10. lipnja 1908. od raka i ostavila ga sa
~etvero malodobne djece. Zbog dugova prodao je ku}u s lokalom
u Banskoj 45 i iznajmio lokal bli`e glavnom gradskom trgovi{tu
u Dottermannovoj ku}i (danas poslovni centar “Hlapi}”), no sve
to ni{ta nije pomoglo. Objesio se 31. kolovoza 1910. u vinogradu
udove Bauer. Imao je tada 49 godina. O siro~adi je skrb preuzeo
grad. Zadnji trag o Kasparovima je vijest u “Posavskoj Hrvatskoj”
kako je 7. studenoga 1911. Marija Kaspar dobila nov~anu potporu
od 6 kruna za poha|anje {kole…
8
Sastavljeni i rastavljeni prsten, koji je na “Werkstälen
Austelungu” 1905. u Be~u dobio Zlatnu medalju.