DRAGUTIN SCHWENDEMANN zlatar, draguljar, graver i slikar

Diploma za Grand Prix i Zlatnu medalju osvojene na
Me|unarodnoj izlo`bi u Richmondu – London 1911.
Diploma za Zlatnu medalju dobivenu na Tre}oj
internacionalnoj izlo`bi modernog progresa u Parizu 1911.
10
na kraju smo pili kafu “Haag” sa {lagom i “Igeha”
~okoladicom. Raspolo`enje je bilo odli~no i jedino
su ga meni kvarile nove “Salamander” cipele
koje su me nepodno{ljivo `uljale.”
Schwendemannov uspjeh izazvao je zavist njegovih
kolega, be~kih majstora, kojima je smetala
nagla afirmacija “Crovota”, pa su mu raznim
smicalicama zagor~avali i posao i `ivot. Kad je situacija
postala nepodno{ljiva, pre{ao je u jo{ ve}u
radionicu “Pekarek & Weiss”, no ondje su zbog
poslovnog ugleda tvrtke minijature predlo`aka
za nakit radili samo afirmirani akademski slikari.
Na poziv prijatelja Schwendemann napu{ta Be~
i u o`ujku 1905. odlazi u München, tada{nju europsku
slikarsku Meku. Nimalo slu~ajno iznajmio
je stan u blizini “Glasspalasta” iz kojeg, kao i iz
“Moderne Bilder Galerie”, prvih dana boravka u
Münchenu nije izlazio. Zaposlio se u maloj zlatarskoj
tvornici u Leopold Strasse na dosadnom
i jednoli~nom poslu proizvodnje rastezljivih zlatnih
i srebrenih narukvica koje su tada bile u modi.
Tek nakon nekog vremena otkriva kako kat iznad
njegovog stana postoji slikarski atelijer u to vrijeme
poznatog münchenskog slikarskog umjetnika,
pedagoga i organizatora Alberta Knaba. 3
3 Albert Knab ro|en je 26. travnja 1870. u Oberlaulingenu (Bavarska).
Izu~io je bakroreza~ku vje{tinu u Nürenbergu i zavr{io
Kunstgewerbe Schule. Bio je litograf i slikar. U Berlinu je svrstan
u vrh njema~kog plakaterstva, a Prva njema~ka izlo`ba plakata
1898. godine u~vrstila je njegovo mjesto. Njegovi plakati za
zoolo{ke vrtove i brodsku liniju Hamburg-Amerika smatraju se
remek djelima. Izdavao je “Monatshefte für Graphische Kunstgewerbe”
i “Graphische Werkstätten”. Bio je predsjednik Saveza
njema~kih ilustratora i organizator brojnih izlo`aba. Umro je 2.
prosinca 1911. u Münchenu.