DRAGUTIN SCHWENDEMANN zlatar, draguljar, graver i slikar
DRAGUTIN SCHWENDEMANN zlatar, draguljar, graver i slikar
DRAGUTIN SCHWENDEMANN zlatar, draguljar, graver i slikar
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
skog zanata i <strong>slikar</strong>ske imaginacije. Dok je sam<br />
osvajao <strong>slikar</strong>stvo, uz ogroman trud i vrijeme,<br />
bilo mu je lak{e nego sad kad su mu toliki oko<br />
njega pokazivali. Imao je dojam kako su to sve<br />
ljudi koji se u`asavaju elegancije, ljepote i preciznosti.<br />
^ak i kad je ne{to dobro naslikao prigovarali<br />
su mu kako njegovo <strong>slikar</strong>stvo “ni{ta ne<br />
govori” i da slika “ne radi u njemu”. Me|utim,<br />
u skladu s nepisanim pravilom bavarske “Visoke<br />
kraljevske akademije” nikom u atelijeru nije palo<br />
na pamet da vr{i utjecaj na <strong>slikar</strong>sku orijentaciju<br />
i opredjeljenje onih koji su u~ili slikati.<br />
U tri mjeseca rada s Knabom nije uspio prodati<br />
niti jednu sliku. Jedina zarada bio je novac {to ga<br />
je dobio za ispomo} u oslikavanju crkve u Spandau<br />
Closteru. Kako je za kratko vrijeme potro{io<br />
Srebrna plaketa s likom D. Schwendemanna, rad<br />
akademskog kipara @elimira Jane{a 1967.<br />
12<br />
skromnu u{te|evinu, bio je prinu|en vratiti se<br />
<strong>zlatar</strong>skom obrtu. Zbog toga je njegov <strong>slikar</strong>ski<br />
opus ostao skroman i on definitivno pripada<br />
zanemarenom <strong>slikar</strong>skom smjeru bur`oaskog<br />
realizma – pravca napu{tenog i od kritike i od<br />
povjesni~ara umjetnosti. To je vrsta realisti~kog<br />
<strong>slikar</strong>stva koje je {iroka publika razumijevala i<br />
voljela, a kritika ~esto svrstavala u ki~ i eklekticizam,<br />
ne osporavaju}i po{tenu <strong>slikar</strong>sku tehniku,<br />
preciznost zanata koja je slu`ila fabuli, solidnu<br />
crta~ku potku i esteti~ki vitalizam. Bur`oaski<br />
realizam, kao <strong>slikar</strong>ski pravac, naj{ire se i najraznovrsnije<br />
anga`irao u prikazivanju dru{tvenog i<br />
obiteljskog `ivota (Adolf von Menzel, Albert von<br />
Keller) i sklada izme|u stvarnosti i unutra{njeg<br />
autorova `ivota (Sandor Bihari). Schwendemann<br />
}e kasnije, u intimitetu svog doma, slikati<br />
majku, oca, `enu i djecu i oni }e biti ogledalo<br />
standarda, stabilnosti i obiteljske sre}e – harmonije<br />
i blagostanja u sre|enom obiteljskom domu.<br />
Na svojim slikama, on }e vjerno podra`avati prirodu;<br />
drve}e, cvije}e, vo}e i `ivotinje slu`it }e<br />
mu kao ukras i simbol. Svjetlost mu je kazali{na,<br />
a crta~ka o{trina to~na. Brojni obiteljski portreti<br />
imat }e za cilj ovjekovje~iti u odre|enom uzrastu,<br />
na ve}oj povr{ini i uvjerljivijim sredstvima<br />
od fotografskih. Njegove slike bit }e izraz te`nje<br />
za pobjedom vremena i zaborava…<br />
U listopadu 1905. Dragutin Schwendemann<br />
vra}a se u Be~ kod <strong>zlatar</strong>a Gerstmanna. No, ve} u<br />
prolje}e 1906., stariji brat Franz, urar i <strong>zlatar</strong>, koji<br />
je u me|uvremenu, nakon Budimpe{te, Fünfkirchena<br />
i Subotice, do{ao u Brod, poziva ga da mu