DRAGUTIN SCHWENDEMANN zlatar, draguljar, graver i slikar
DRAGUTIN SCHWENDEMANN zlatar, draguljar, graver i slikar
DRAGUTIN SCHWENDEMANN zlatar, draguljar, graver i slikar
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Dragutin Schwendemann kao {esnaestogodi{nji <strong>zlatar</strong>ski<br />
{egrt u Brodu na Savi, 1898.<br />
i k}er Mariju, kasnije udanu za knjigovesca Pfistera<br />
u Od`acima.<br />
I Lorenz Schwendemann i Veronica Riemann<br />
ro|eni su u Ba~u. Lorenz je radio na ma|arskoj<br />
`eljeznici kao bravar i umro je 1899. godine u<br />
Budimpe{ti, gdje je i sahranjen. Veronica je umrla<br />
1932. u Brodu u 80-toj godini `ivota. Imali su<br />
{estero djece i sva su se rodila u Od`acima: Josef<br />
(1872.), Franz (1875.), Hermina (1880.),<br />
6<br />
Karl – Dragutin (1882.), Stefan (1884.) i Marija<br />
(1886.). Odraslo je samo troje: Franz, Karl –<br />
Dragutin i Stefan.<br />
Schwendemanni iz Ba~a dolaze u Brod na Savi<br />
1890. godine. Kupuju skromnu ku}icu i imanje<br />
na u{}u Mrsunje u Savu. Slu~ajno, njihov se<br />
posjed nalazio to~no na lokaciji stare brodske<br />
tvr|ave Vukovac.<br />
U Brodu je Dragutin Schwendemann poha|ao<br />
Vi{u pu~ku {kolu. U~itelj Mavro Markovac vrlo<br />
brzo je zapazio njegov crta~ki talent. Nastojanje<br />
kasnijeg brodskog gradona~elnika Karla Piskura<br />
(1895.-1901.), da se mladom Scwendemannu<br />
omogu}i nastavak {kolovanja u Vinkovcima<br />
nije nai{lo na odobravanje roditelja koji su<br />
ga 1894. dali na izu~avanje <strong>zlatar</strong>skog zanata<br />
kod tada jedinog brodskog <strong>zlatar</strong>a Mihajla Kaspara.<br />
Majstor Kaspar imao je ku}u i du}an u<br />
Banskoj ulici br. 45 (danas Star~evi}eva), preko<br />
puta tada{njeg Magistrata. Iste godine prava{i<br />
su u Brodu pokrenuli prvi lokalni list “Posavska<br />
Hrvatska”. Ovaj zna~ajan doga|aj u gradu je<br />
izazvao nevi|enu politi~ku senzaciju. Uredni{tvo<br />
lista prvotno je je bilo u Jageti}evoj gostionici “K<br />
zlatnom kri`u” koja je klju~ala od prava{kih simpatizera.<br />
Dobiv{i {egrta, majstor Kaspar, gorljivi<br />
Hrvat i prava{, vi{e je vremena provodio u gostionici<br />
nego u svojoj <strong>zlatar</strong>skoj radnji. Otkriv{i<br />
navike i ritmove svoga majstora i mladi je {egrt<br />
po~eo sve ~e{}e izbivati iz radnje ostavljaju}i<br />
na vratima poruku: “Dolazim odmah”. Naime,<br />
te 1894. godine zavr{avani su radovi na obnovi<br />
crkve Presvetog Trojstva, a ostatak od vlade do-