DRAGUTIN SCHWENDEMANN zlatar, draguljar, graver i slikar

Portret Teodore Schwendemann, ulje na platnu 32,5x26
Na Svjetskoj izlo`bi modernog progresa u Parizu
1911. godine nagra|en je za zlatarsko umije}e
i izlo`ene radove, a na me|unarodnoj izlo`bi
“Works of art” u Londonu, iste godine, dobit-
nik je Grand prixa. Na velikoj Zanatskoj izlo`bi
“Saveza hrvatskih obrtnika” 1933. godine osvaja
drugo mjesto i srebrnu plaketu za “… izlo`eno re-
mek djelo majstorske vje{tine” – ru`u ra|enu u
18
srebru – “koja je umije}e koje zaslu`uje osobitu
pa`nju i na{e veliko priznanje.”
Svoje slikarske radove izlagao je u Brodu na {est
skupnih izlo`aba (1934., 1940., 1941., 1949.,
1950. i 1957.) i jedanput samostalno 1937. u
Gradskom muzeju.
Bavljenje slikarstvom dr`ao je svojom privilegijom.
^ija se su{tina sastojala u tome da radi
ono {to najvi{e voli. @ivot mu to, me|utim, nije
dozvoljavao. Za slikarstvo nije potreban samo
dar, ve} upornost i snaga da se postane slikar
i umije}e da se od prodaje svojih slika `ivi. To
~esto nije uspijevalo ni genijalnim slikarima, ako
je suditi po njihovim `ivotima, o kojima tako dobro
svjedo~e sa~uvana pisma obitelji i prijateljima,
u kojima se uglavnom govori o novcu – kojeg
nema. Schwendemann nije uspio postati profesionalni
slikar, ali je uspio sa~uvati veliku ljubav
prema slikanju.
Kako bi odr`avao formu zavr{io je dvije zahtjevne
dopisne slikarske {kole. Godine 1922. “Mal und
Zeichen Unterricht G.M.B.H.” u Berlinu, Linkstrasse
12, a potom i “Fernakademie Paul Linke”
u Karlsruhe, Kaiser Alle 16 – koje su ga jo{ vi{e
u~vrstile u vjernosti gra|anskom slikarskom
izrazu, intimizmu sklada i spokojstva i nagnu}u
pretvaranja dobrote u ljepotu.
Radio je u svim tehnikama: ulje, pastel, tu{,
crayon, olovka, ugljen, akvarel, gva{, kola`, leporelo…
Najradije se borio s portretima, no,
slikao je i crte`e, pejza`e, mrtve prirode, vedute,
karikature… Na brojnim sastancima, kojih se
u`asavao, te najdu`e sate u `ivotu ispunjavao je