Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
KRATKO&JASNO<br />
bAdel 1862<br />
TRIJUMFIRAO<br />
U ITALIJI<br />
Na Vinitaly, prestižnoj talijanskoj<br />
izložbi najboljih svjetskih proizvođača<br />
vina i žestokih alkoholnih<br />
pića, koja se održava već 20 godina,<br />
Badel 1862 dobio je Special<br />
Vinitaly Nation Award 2012.<br />
nagrada se dodjeljuje vinskoj kući<br />
ili vinaru koji ima najbolji rezultat<br />
kad se zbroje ocjene njegova tri vina koja su dobila<br />
nagrade i posebna priznanja. Ove je godine<br />
na Vinitalyju bilo izloženo 2269 vina iz 23 zemlje.<br />
Natjecateljski dio sajma Vinitaly smatra se jednim<br />
od najselektivnijih i najstrožih u svijetu, a vina<br />
ocjenjuje 105 vinskih znalaca iz cijelog svijeta.<br />
Badel 1862 osvojio je i najvišu nagradu za vino,<br />
Veliku zlatnu medalju u kategoriji bijelih mirnih<br />
vina berbe 2011., i to za Sauvignon Daruvar 2011.,<br />
kao i tri posebna priznanja za Merlot Korlat 2009.,<br />
Syrah Korlat 2009. i Graševinu Daruvar Izborna<br />
berba bobica 2009. Podijeljeno je ukupno samo 16<br />
velikih zlatnih medalja, 17 zlatnih medalja, 19 srebrnih<br />
i 18 brončanih, što govori da je riječ o jednom<br />
od najstrožih vinskih natjecanja na svijetu.<br />
Sauvignon Daruvar, berba 2011., nastavlja osvajati<br />
nagrade na prestižnim međunarodnim natjecanjima:<br />
od 2007. ovo mu je 13. nagrada.<br />
Sauvignon Daruvar je najnagrađivanije vino zlatne<br />
vinarije Daruvar, počevši od berbe 2006.<br />
Najmlađa vina iz proizvodnog asortimana Badela<br />
1862, vina s Korlata, na tržištu su tek tri berbe, a već<br />
su osvojila 24 nagrade na međunarodnim ocjenjivanjima<br />
vina. Ubrzano preuzimaju važnu ulogu u<br />
kategoriji hrvatskih crnih vina, a potvrđuju se i u oštroj<br />
konkurenciji svjetskih proizvođača u Kini. (Ž.Ž.)<br />
VERTIKALNA<br />
DEGUSTACIJA<br />
ZA KORlAT<br />
u badelu 1862 u zagrebu priređena je 22.<br />
studenog tzv. vertikalna degustacija<br />
svih triju vina s Korlata, iz svih triju berbi. Razlika u<br />
proizvodnji između 2007. , 2008. i 2009. u tome je što<br />
je cijela berba 2007. tri godine provela u barriqueu,<br />
2008. i 2009. su u barriqueu bile po 13 mjeseci, a<br />
manji dio vina tih dviju berbi sazrijevao je i u inoksu,<br />
kako bi vino dobilo na svježini i voćnosti. Berbe 2007.<br />
napunjeno je 11.000 boca, a merlot, syrah i cabernet<br />
sauvignon oduševili su sve koji su ih probali. Ta su vina<br />
imalo dovoljno vremena za sazrijevanje, školovana su<br />
u novim bačvicama, a u boce je punjeno tek u listopadu<br />
2010. Berba 2008. dala je 45.000 boca, a oko 70%<br />
vina bilo je u barriqueu. I ta je berba je rasprodana. Iz<br />
berbe 2009. vina je bilo gotovo triput više nego 2008.<br />
– Ne možemo si više priuštiti da vino njegujemo<br />
tri godine. Tržište nas pritišće, traži. Iz berbe 2010.<br />
napravili smo 100.000 litara vina ove linije, od 300<br />
tona grožđa ubranog s Korlata, jer tako želimo zadržati<br />
kvalitetu – objasnio je Dubravko Ćuk, glavni<br />
enolog i direktor vinskog sektora Badela 1862. (Ž.Ž.)<br />
DEMOKRATSKI<br />
PJENUŠAC<br />
MIROSLAVA PLIŠE I<br />
GORANA HANŽEKA<br />
“Cijenom ovog vina<br />
željeli smo, među<br />
ostalim, demokratizirati<br />
marku<br />
Meneghetti,”<br />
rekao je ugledni zagrebački<br />
odvjetnik i vinar Miro<br />
Plišo, suvlasnik vinarije<br />
Meneghetti (drugi je vlasnik<br />
Goran Hanžek), na predstavljanju<br />
pjenušca Meneghetti<br />
Brut Classic iz 2010. godine.<br />
Demokratizacija u ovom<br />
slučaju znači da umjesto<br />
nekoliko stotina kuna, koliko<br />
košta njihovo izvrsno Crveno,<br />
prvi službeni pjenušac kuće<br />
Meneghetti u maloprodaji stoji<br />
oko 140-150 kuna. Promocija<br />
Meneghettijeva Bruta Classica,<br />
sastavljenog od bijelog i crnog<br />
pinota i chardonnaya, održana<br />
je u zagrebačkom restoranu<br />
Gastro Mare, na Cvjetnom<br />
trgu, u nazočnosti šezdesetak<br />
ljudi koji, više-manje, tvore<br />
IZVRSNI BIJELI<br />
MAJSTOR<br />
JAKE ANDABAKA<br />
Vinogradarskopodrumarska<br />
ekipa<br />
hotelskog velepoduzetnika<br />
Jake<br />
Andabaka već je u<br />
prvoj godini svog<br />
rada uspjela proizvesti<br />
autentično,<br />
vrhunsko vino: riječ<br />
je o pošipu Majstor<br />
iz 2011. godine, koji<br />
se, sasvim sigurno,<br />
ubraja među<br />
tri nabolja pošipa,<br />
i šest ili sedam<br />
najboljih bijelih<br />
vina u Hrvatskoj.<br />
standardni zagrebački vinski<br />
krug.Plišin i Hanžekov<br />
pjenušac, proizveden u samo<br />
četiri i pol tisuće boca, zapravo<br />
je sasvim dobar: vrlo je svjež,<br />
srednjeg tijela, izraženih voćnih<br />
okusa i bouqueta koji vodi<br />
prema crvenom voću, što je<br />
logično s obzirom na dominaciju<br />
pinot noira. Naravno,<br />
i ovom, kao i gotovo svim<br />
pošip majstor odličan<br />
je baš na svim razinama:<br />
njegov se bouquet<br />
sastoji od primarnih, tipično<br />
pošipovskih cvjetno-voćnih<br />
aroma (bijelo poljsko cvijeće i<br />
žuto ljetno voće), pomiješanih<br />
s očitim, ali ne presnažnim<br />
i gotovo savršeno ukomponiranim<br />
dimom barriquea.<br />
U ustima, pak, Andabakov<br />
bijeli Majstor optimalno<br />
kombinira svježinu, veselost<br />
i voćnost, s ponešto neagresivnog<br />
dima i vanilije.<br />
Posebno je zanimljivo da se<br />
14% alkohola uopće ne osjeti<br />
našim pjenušcima, nedostaje<br />
ona toliko značajna finesa, koja<br />
razlikuje vrhunska pjenušava<br />
vina od ostalih pjenušavh<br />
vina. S obzirom na sasvim<br />
solidan bazični materijal,<br />
možda bi bilo bolje da su Plišo<br />
i Hanžek još godinu dana<br />
odležavali svoj Brut Classic,<br />
čime bi postigli kompleksnije<br />
i strukturiranije vino. (D.B.)<br />
(dok ne popijete pola, ili cijelu<br />
buteljku, ovisno o kapacitetima),<br />
što znači da je vino<br />
neobično dobro uravnoteženo.<br />
Andabakov pošip Majstor svrstava<br />
se među ona vina koja<br />
postavljaju nove standarde za<br />
cijelu scenu (riječ je, zapravo,<br />
o prvom elegantnom pošipu, u<br />
klasičnom, francuskom smislu<br />
te riječi, što sam ga dosad kušao),<br />
baš kao što je to, primjerice,<br />
vinarija Grgić bila napravila<br />
sa svojim pošipima s kraja<br />
devedesetih godina, koji su bili<br />
neusporedivo finiji (i značajniji)<br />
od recentnih berbi. (D.B.)