You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
PIŠu Klaudio Jurčić i Davor Butković<br />
KAKO SMO<br />
OCJENJIVALI<br />
Ocjenjivanje vina jedan je Od<br />
glavnih akademijinih zadataka.<br />
vINA OcJeNuJe AKAdeMIJIN INSTITuT ZA vINA, POd<br />
vOdSTvOM vIŠeSTRuKOg ŠAMPIONSKOg SOMMelIeRA<br />
KlAudIJA JuRčIćA / zagrebački restoran Baltazar<br />
vina se<br />
Ocjenjuju<br />
na skali<br />
dO 100 bOdOva,<br />
a u ocjenjivanju<br />
sudjeluje pet do devet<br />
kušača, koji se mijenjaju<br />
s obzirom na sortu i tip<br />
ocjenjivanog vina: svi<br />
su kušači renomirani<br />
enolozi, sommelieri,<br />
vinski kritičari ili vinari<br />
najveću smo pozornost<br />
u ocjenjivanju<br />
posvetili glavnim<br />
hrvatskim sortama:<br />
malvaziji, plavcu, graševini<br />
i pošipu. Te sorte<br />
ne samo da tvore značajan dio<br />
našeg tržišta, nego one, zbog<br />
svoje relativne authtonosti,<br />
mogu najreprezentativnije zastupati<br />
hrvatsku vinsku scenu u<br />
inozemstvu. Uostalom, hrvatska<br />
strategija masovnijeg izvoza<br />
buteljiranih vina temelji se poglavito<br />
na malvaziji i graševini,<br />
zatim na plavcu, dok će vrijeme<br />
pokazati može li masovna<br />
proizvodnja pošipa postići i<br />
masovnu visoku kvalitetu.<br />
Premda <strong>Akademija</strong> promovira<br />
glavne hrvatske autohotne<br />
sorte, Vinima godine<br />
proglasili smo butelje koje<br />
su proizvedene od međunarodnih<br />
sorti. Evo zašto.<br />
Prvi je razlog tehničke naravi:<br />
autohtone smo sorte<br />
ocjenjivali u posebnim velikim<br />
kušanjima, na čije vas pobjednike<br />
još jednom podsjećamo<br />
na sljedećim stranicama.<br />
Drugi je razlog načelne, gotovo<br />
kulturne naravi. Hrvatska<br />
kultura proizvodnje vina vrlo je<br />
stara, i ne smije se svoditi samo<br />
na autohtone sorte: primjeri<br />
iločkih i đakovačkih traminaca<br />
(a traminac je sve prije nego<br />
autohtona sorta), koji su stoljećima<br />
pronosili slavu hrvatskog<br />
vinarstva, zorno govore da se<br />
ne smijemo ograničiti samo na<br />
vrednovanje autohtonih sorata.<br />
Nadalje, najuspješnije su<br />
slavonske i istarske crne sorte<br />
međuanrodne, a ne autohotne,<br />
kao što je i plešivičko vinogorje,<br />
udaljeno samo dvadesetak<br />
minuta vožnje automobilom<br />
od centra Zagreba, idealno<br />
područje za chardonnaye i<br />
rizlinge. Proglašavajući, dakle,<br />
Tomčev Rizling iz amfore<br />
i Meneghettijevo Crveno<br />
SNIMIO Tomica Marić<br />
Vinima godine, željeli smo<br />
naglasiti kako se na današnjoj<br />
hrvatskoj vinskoj sceni<br />
izvrsni rezultati mogu postići<br />
s gotovo svim vrstama<br />
grožđa, neovisno od njihova<br />
porijekla, što govori i o vještini<br />
naših vinogradara i vinara.<br />
Naposljetku, <strong>Akademija</strong> želi što<br />
je moguće snažnije afirmirati<br />
vina napravljena od domaćih<br />
sorata, ali smatra da kako ne<br />
bi bilo pametno da postanemo<br />
vinska monokultura.<br />
Kada je, pak, riječ o nagradama<br />
za životno djelo, potpuno<br />
je jasno da su oni vinari, koji<br />
su doslovno stvorili najvažnije<br />
današnje hrvatske vinske<br />
modele, morali dobiti takvo<br />
priznanje. Nagradu za životno<br />
djelo zaslužuje, sasvim<br />
sigurno, i Vlado Krauthaker, no<br />
kako je ove godine pobijedio<br />
u konkurenciji graševina, odlučili<br />
smo pričekati do idućeg<br />
Akademijina godišnjeg izbora.<br />
7
Change language