You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
LAGUNA<br />
MAlvAZIJA<br />
best buY<br />
zapadna istra 2011. 37,90 kn<br />
LAGUNA<br />
cAbeRNeT SAuvIgNON<br />
zapadna istra 2011. 39,90 kn<br />
Sve dONedAvNO u hRvATSKOJ Se NIJe MOglO KuPITI<br />
dObRO I MASOvNO dOSTuPNO vINO, PO cIJeNI Od<br />
čeTRdeSeTAK KuNA. NOvA SeRIJA lAguNINIh vINA<br />
TAKvu Je SITuAcIJu STubOKOM PROMIJeNIlA. Malvazija<br />
iz 2011. godine osvježavajuće je, lagano, savršeno pitko<br />
vino, s prepoznatljivim sortnim značajkama, dok je cabernet<br />
sauvignon iz iste berbe doslovno predobar za svoju cijenu. Oba<br />
se vina prodaju u moderno dizajniranim buteljama s navojnim<br />
zatvaračem. Lagunine “jeftine” serije malvazije i caberneta ne<br />
samo da su najbolja vrijednost za novac na hrvatskom tržištu,<br />
nego bi mogle pedagoški djelovati na potrošače alkoholnih pića<br />
skromnije kupovne moći: umjesto da piju hektolitre piva ili loših<br />
i nezdravih vina iz velikih pakiranja, sada, za prihvatljiv novac,<br />
mogu dobiti više nego dobro svakodnevno vino.<br />
PIŠu Klaudio Jurčić i Davor Butković<br />
NAJVEćI PROIzVOđAč VINA<br />
U HRVATSKOJ, S VIŠE OD<br />
1300 HEKTARA VINOGRADA<br />
SNIMIO Tomica Marić<br />
NAgRAde ZA ŽIvOTNO dJelO<br />
fRANO MIlOŠ<br />
čOVJEK KOJI JE OD PLAVCA<br />
MALOG NAPRAVIO VELIKO VINO<br />
prije frane miloša, vinogradara i vinara iz<br />
pelješačkih ponikava, gotovo se sav plavac<br />
mali svodio na dvije etikete poljoprivredne<br />
zadruge iz potomja: dingač i postup.<br />
Početkom 90-ih godina Frano Miloš počeo je u svom podrumu<br />
u selu Ponikve, okruženom strmim vinogradima u<br />
kamenu s pogledom na more, proizvoditi radikalno drukčiji<br />
plavac. Prvi hrvatski garažist svoje je vrhunsko vino nazvao<br />
Stagnum, po latinskom imenu obližnjeg grada Stona<br />
te ga je počeo prodavati po cijeni ozbiljnog šampanjca.<br />
Početne Stagnumove berbe, 1992. i 1993., bile su toliko<br />
atraktivne, autentične i kvalitetne da se nitko nije bunio<br />
zbog cijene više od 200 kuna, i to sredinom 90-ih, kada je<br />
prosječna plaća iznosila manje od 400 DM!<br />
Stagnum ne samo da je opravdao cijenu, nego je postao i<br />
prvo hrvatsko kultno vino. Inače privatno skromni Frano<br />
Miloš utemeljio je scenu hrvatskih premium vina i prvi pokazao<br />
kako se od plavca malog može proizvesti vino svjetske<br />
klase. Tako je postao jedan od najznačajnijih protagonisita<br />
moderne povijesti hrvatskog vinarstva (što njegove oponente<br />
u državnim ustanovama čini nepovratno ridikuloznim).<br />
vINSKA KućA<br />
gOdINe<br />
MOReNO cORONIcA<br />
gIANfRANcO KOZlOvIć<br />
IvIcA MATOŠevIć<br />
VINARI KOJI SU STVORILI<br />
MALVASIJU ISTRIANU<br />
TRgOvINA<br />
gOdINe<br />
AgROKOR dObRA vINA<br />
agrokorove dvije glavne vinarije, porečka<br />
laguna i baranjsko belje, posljednjih<br />
su godina poduzele izninmo<br />
vrijedne iskorake: i u vnogradima, i u<br />
podrumarstvu. I istarska i baranjska Agrokorova<br />
vina bolja su, čišća i modernija nego ikada prije, a neka<br />
od njih već su nagrađena visokim međunarodnim priznanjima.<br />
Agrokorova vina uskoro bi trebala krenuti u<br />
prilično masovni izvoz, ali u izvoz butelja, po razmjeno<br />
dobrim cijenama, a ne u izvoz anonimnih cisterni lošeg<br />
vina. Agrokor bi tako mogao postati nositelj međunarodne<br />
afirmacije hrvatske vinske industrije, čime bi najvažnji<br />
domaći vinar ispunio ne samo ekonomsku, nego i<br />
svoju širu društvenu funkciju.<br />
do početka 90-ih godina istarska je malvazija<br />
bila dosadno, jeftino, pomalo tupo<br />
vino sklono oksidaciji. Onda je, zahvaljujući<br />
Coronici, Kozloviću i Matoševiću, istarska vinska scena<br />
naglo eksplodirala, dok je istarska malvazija postala najpopualrniji<br />
domaći vinski brend, s velikim izvoznim šansama.<br />
Moreno Coronica i Gianfranco Kozlović kreirali su dva različita<br />
tipa malvasije istriane: Coronicina je slana, mineralna i<br />
svježa, a Kozlovićeva zaokružena, voćna i elegantna. I danas<br />
se cijela scena mladih malvazija vrti između ta dva modela.<br />
Ivica Matošević je, pak, postao glavni ideolog istarskog vinskog<br />
preporoda. Njegovi napori u afirmaciji malvazije kroz<br />
Vinistru, promociju istarskih vina na mnogim putovanjima<br />
i medijske akcije, neprocjenjiva su značenja. Bez Matoševića<br />
današnja istarska vinska scena ne bi postojala. Matošević,<br />
Kozlović i Coronica najzaslužniji su za stvaranje najvažnije<br />
tržišne kategorije hrvatskih bijelih vina.<br />
DOBRA VINA DRASTIčNO SU<br />
PROMIJENILA MALOPRODAJNU<br />
VINSKU SCENU U HRVATSKOJ<br />
njihove su trgovine efektno i pregledno<br />
uređene, s određenim brojem butelja u<br />
enomatima, koje se uvijek mogu besplatno<br />
kušati, a njihova je ponuda vrlo široka, što je posebno<br />
važno kada su posrijedi uvozna vina, za kojima je potražnja<br />
sve manja. Dobra vina sada su glavni kontakt hrvatske<br />
vinske scene sa svjetskom vinskom scenom. Cijene u<br />
Dobrim vinima uistinu su neoubičajeno povoljne, pogotovo<br />
kada je riječ o njihovu uvozu: butelje velikog i uglednog<br />
burgundskog proizvođača Louis Jadot, u Hrvatskoj su,<br />
tako, tek neznatno skuplje nego u Parizu. Boce domaćih<br />
vinara također se prodaju po povoljnijim cijenama, nego<br />
u većini supermarketa. Dobra vina morala bi, međutim,<br />
unaprijediti opću kvalitetu usluge.<br />
9
Change language