ISSN 1846-679 6

Brušk a z ora, b roj 2, 2009 .
Je dan od jugoslave nsk ih slik ara k oji
z astupa sm je r um je tnosti svje tsk ih
re lacija je st Ivo D ulčić. Kad Ivu
D ulčića ob ilje žim o k ao
jugoslave nsk oga slik ara, onda je tim e
je dino oz nače na nje gova
„nacionalnost“ u ge opolitičk om
sm islu. Točnije re če no, D ulčić
pripada je dnog sk upini h rvatsk ih
slik ara, a on je vode ći u njoj, k oja je
suvre m e no slik arstvo toga naroda
uz dignula do visina svje tsk e
um je tnosti naše ga dob a. Ti slik ari
nisu sam o svoj um je tničk i iz raz
uz dignuli na raz inu inte rnacionalne
um je tnosti, ne go ga dapače
ob ogatili fluidom m e dite ransk oga
osje ćaja svije ta i života. U sk lopu
cje lok upnoga um je tničk og
stvaralaštva naše ga vre m e na njih ova
dje la z auz im aju z načajno m je sto. (… )
Je dno od nje govih najz načajnijih
dje la je st ve lik a fre sk a od 200 m 2
površine u splitsk oj crk vi. To je ne
sam o je dan od najve ćih , ne go je
posve sigurno najlje pši i
najproduh ovlje niji ik onostas u
H rvatsk oj. D ulčić je tu, doduše , pošao
od tradicije , ali je pri tom e ipak
pronašao nove putove iz raz a. (… )
U dje lim a Ive D ulčića dolaz i jasno do
iz ražaja da ve lik a um je tnost ne
poz naje ni nacionalne ovisnosti ni
društve nih odnosa ni ik ak vih granica.
Stojan Le sitsch k off u „D ie Kunst“,
stude ni 19 68.
O n (D ulčić) je m ističnom viz ijom
„Krista – Kralja ne b a i z e m lje “, a
raspje vanošću svoje b ogate pale te ,
stvorio dje lo k oje nije sam o ob ičan
uk ras. (… ) Sre dišnji lik uje dinjuje
ide ju i lik ovni iz raz … Um je tnik je
stvorio lik b liži gotičk om e Kristu iz
naših dalm atinsk ih k ate drala o
k oje m u liturgija Ve lik oga tje dan
pje va: „Z avlada Bog s drve ta!“ To
drvo k riža jasno govori o D ulčiće voj
viz iji Krista. Z grče ni prsti na nogam a i
ruk am a, b olno produlje no tije lo,
ne što savije n vrat i rašire ne ruk e
nalik su drvu k riža k oje je dub ok o
spustilo svoje žile u z e le nilo z e m lje
pre k o oltara, a svojim granam a
dodiruje k rajnje sfe re sve m ira.
To je Krist k oji iz ljub avi pre m a
čovje k u prim a na se patnje cije loga
čovje čanstva. Patnja je dub ok o
utisnuta u čitav nje gov lik , što se diže
nad cije lim m noštvom k ao lik
ve ličanstve ne i tužne lje pote k oja
trijum fira nad b oli. (… )