ISSN 1846-679 6

Brušk a z ora, b roj 2, 2009 .
Ljudi su se podrugljivo k rižali „U im e
oca Le njina, sina Staljina i duh a Tita“.
U toj prom idžb i sam o se je če k ao dan
k ada će «Am e rik a i Engle sk a b iti
z e m lja prole te rsk a“. Kada sm o
je dnoga profe sora pitali o tom e ,
odgovorio je k ratk o: „Bila b i to k ruto
ve lik a šte ta“.
Kak o je Z apad sve više „propadao u
gnjilom k apitaliz m u“, m i sm o k oracali
u „svije tlu b udućnost“ uz Tita i
Staljina, ta „dva junačk a sina“ sve do
Re z olucije Inform b iroa godine 19 48.
Tih se godina prije svak oga film a
prik az ivao žurnal u organiz aciji
Agitpropa i u re žiji „Z astava film a“,
k oji je naše uspje h e u privre di
isk az ivao u postotcim a i uspore đivao
s Am e rik om , sa Z apadom uopće .
Luk ava i uspje šna prom idžb a sve dok
nism o pogle dali sam i k ak o se vani
živi. Prom idžb a o dob ru životu u nas
b ila je jak a i u inoz e m stvu. Tak o su
b rodovi „Radnik “ i „Partiz ank a“
dove z li i ne k e b rušk e Am e rik ône -
če tvoricu iz Arge ntine i poslije
dvojicu iz SAD -a, sve sam ci b e z
ob ite lji. Njih ovo im ovinsk o stanje
dovoljno je govorilo o životnom e
standardu u tim dvje m a državam a
Am e rik e . D o njih ova dolask a im ali
sm o m aglovitu slik u Am e rik e .
Njih ovim se dolask om ta slik a
raz b istrila i raz b ila u dvije m nogo
jasnije gotovo opre čne pe rce pcije .
Re z olucijom Inform b iroa (IB) i
Titovim „ne “ ve lik om e Staljinu
nastalo je čudno k om e šanje u našim
glavam a, sre tni što sm o se
„oslob odili“ Rusa m isle ći da se tim e i
političk i sustav m ije nja. Naprotiv,
nastale su čistk e m e đu k om unistim a,
osnivale su se Kole k tive , pojačao se
te ror pri prik upljanju poljoprivre dnih
višk ova, uve de ne su „dob rovoljne “
radne ak cije itd. UD B-a je narasla u
ovlastim a i b rojnosti do gole m ih
raz m je ra, političk i te ror je b io očit u
svim sastavnicam a društva. Nastala je
k rilatica: O Z NA sve doz na…
Te k tri godine nak on Re z olucije IB-a,
poče lo se u nas ob javljivati k njige o
Staljinovoj strah ovladi i m ilijunim a
žrtava k ole k tiviz acije u postupk u
rask ulačivanja k ulak a u SSSR-u. Te su
žrtve b ile prik az ane k ao isk ljučivo
Staljinove pogrje šk e , a ne k ao
proiz vod dik tature prole tarijata
oliče ne u Politb irou KP. Nije se pisalo
da je k om uniz am „nasađe n“ na
k rivom e te m e lju, to je st na z aostaloj
z e m lji upravljanoj strah ovladom još
od Ivana Groz nog, pa poslije Pe tra
Ve lik og i ostalih care va - de spota.
Ne provje re na te orija M arxa, Enge lsa i
Le njina o e k onom sk im param e trim a i
višk u vrije dnosti odnosila se je na
raz vije na društva, a ne na z aostalo
rusk o društvo. Pok az alo se još
je danput k ak o je pok ušaj da se u
stvarnom e životu ostvari „utopija“
ne m oguć, čak unatoč m ilijunsk im