Finansijska disciplina i jasna odgovornost - Vibilia
Finansijska disciplina i jasna odgovornost - Vibilia
Finansijska disciplina i jasna odgovornost - Vibilia
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Miomir Nikolić, direktor „Farmalogist holdinga", predsednik<br />
Grupacije veledrogerija PKS<br />
<strong>Finansijska</strong> <strong>disciplina</strong> i <strong>jasna</strong><br />
<strong>odgovornost</strong><br />
Nikolić: Rešenje nelikvidnosti u farmaceutskom sektoru vidim u uspostavljanju<br />
racionalnog i održivog sistema finansiranja, zasnovanog na finansijskoj disciplini i<br />
jasnim <strong>odgovornost</strong>ima svih činilaca<br />
Uaprilu ove godine Miomir Nikolić, direktor „Farmalogist holdinga", ponovo je izabran<br />
za predsednika Grupacije veledrogerija PKS, koja je prošle godine obeležila jubilej 10<br />
godina rada. Jednoglasnom odlukom poveren mu je novi dvogodišnji mandat. To je<br />
priznanje za rad i postignute rezultate, ali s druge strane, po Nikolićevim rečima, velika<br />
obaveza, s obzirom na položaj u kojem se nalazi farmaceutski sektor i ekonomsko<br />
okruženje u kojem obavljamo svoju delatnost. Nikolić je zadovoljan i ponosan na<br />
rezultate Grupacije veledrogerija u protekle dve godine, od kojih izdvaja ćinjenicu da<br />
su prihvaćeni kao partner države i aktivan, nezaobilazni učesnik u donošenju propisa i<br />
drugih sektorskih odluka, prijem novih članica, unapređenje komunikacije sa državnim<br />
institucijama, pre svega sa Ministarstvom zdravlja i Republičkim fondom za<br />
zdravstveno osiguranje (RFZO), zatim sa Ministarstvom životne sredine, rudarstva i<br />
prostornog planiranja, Upravom za civilnu zaštitu i Sektorom za vanredne situacije<br />
MUP RS. Rad Grupacije veledrogerija značajno je unapređen i u pogledu edukacije<br />
članova.
Ko su članice Grupacije, koliki im je udeo na tržištu lekova Srbije?<br />
Grupaciju velerogerija čini 20 veledrogerija: „Phoenix Pharma" iz Beograda,<br />
„Farmalogist" iz Beograda, ,,PharmaSwiss" iz Beograda, „Erma" iz Beograda, „Vega"<br />
iz Valjeva, „Farmacija Korp. Internacional" iz Beograda, „Anlek" iz Beograda,<br />
„Medicom" iz Šapca, „Inpharm" iz Beograda, „Acterna" iz Vršca, „Sumadijalek" iz<br />
Čačka, „Farmeks" iz Pančeva, „Beohem 3" iz Beograda, „Unifarm AD" iz Beograda,<br />
„Polo" iz Vršca, „Primax" iz Beograda, „Jugohemija Farmacija" iz Beograda, „Vetfarm"<br />
iz Beograda, „Unihemkom" iz Novog Sada i „Velefarm" iz Beograda. Clanice Grupacije<br />
veledrogerija pokrivaju preko 85% tržišta lekova Republike Srbije.<br />
Na udaru nelikvidnosti, na koji je PKS do sada često upozoravala, našli su se<br />
svi učesnici u lancu snabdevanja lekovima, od proizvođača do apoteka. Gde je<br />
rešenje?<br />
Grupacija veledrogerija sa Grupacijom domaćih proizvođača lekova, pre godinu dana<br />
organizovala je okrugli sto „Likvidnost u farmaceutskom sektoru", kojem je<br />
prisustvovalo više od 100 učesnika. Konstatovano je da trend pogoršanja likvidnosti<br />
preti finansijskim kolapsom, urušavanjem kompletnog sistema i nestašicama lekova.<br />
Smatramo da je rešenje uspostavljanje racionalnog i održivog sistema finansiranja,<br />
zasnovanog na finansijskoj disciplini i jasnim <strong>odgovornost</strong>ima svih činioca. U 2012.<br />
godinu ušli smo sa dugom RFZO prema apotekama za lekove na recept od<br />
19.007.107.404,00 dinara i obavezama bolnica prema veledrogerijama za isporučene<br />
lekove i medicinska sredstva od 11.339.206.477,00 dinara, jer nije usvojen naš<br />
predlog da se rebalansom budžeta obezbede sredstva za pokrivanje obaveza RFZO<br />
prenetih iz ranijih godina za lekove na recept i sredstava za zdravstvenu zaštitu lica<br />
bez prihoda. Među predloženim merama su i stroga kontrola uplate doprinosa za<br />
zdravstveno osiguranje svih obveznika, te nemogućnost otpisa neuplaćenih<br />
doprinosa za zdravstveno osiguranje, usklađivanje potrošnje lekova sa planiranim<br />
sredstvima RFZO, odnosno finansijskog plana RFZO za lekove u apotekama za 2011.<br />
godinu sa realnim potrebama osiguranika. Jedna mera odnosi se i na ustanovljavanje<br />
podataka o obimu dospelih dugovanja po zdravstvenim ustanovama i apotekama za<br />
isporučene lekove i medicinska sredstva u prethodnom periodu i definisanje načina i<br />
rokova rešavanja dospelih dugovanja od strane ustanova i RFZO. Neophodno je<br />
donošenje propisa koji će obavezati zdravstvene ustanove u državnoj svojini da izdaju<br />
instrumente obezbeđenja plaćanja, čime se obezbeđuje namensko trošenje sredstava<br />
i uravnotežava finansijska <strong>disciplina</strong> u lancu snabdevanja, zatim, neophodno je<br />
transparentnije poslovanje zdravstvenih ustanova, pooštravanje finansijske discipline<br />
u namenskom trošenju sredstava doznačenih zdravstvenim ustanovama i apotekama<br />
od strane RFZO i izmena Pravilnika o načinu i uslovima za plaćanje poreske obaveze<br />
putem kompenzacija, kako bi se ublažili kriterijumi pod kojima se dozvoljava<br />
kompenzacija dužnicima koji istovremeno imaju potraživanja od Budžeta RS.<br />
Grupacija veledrogerija PKS pre više od godinu dana postala je punopravni<br />
član evropske asocijacije veledrogerija GIRP. Kakvu konkretnu korist od toga<br />
imaju članice?<br />
Kruna našeg uspešnog rada je prijem Grupacije veledrogerija u punopravno članstvo<br />
GIRPa (Groupement International de la Reparttion Pharmacetique) Evropske<br />
asocijacije veledrogerija, međunarodne neprofitne. organizacije, koja okuplja<br />
nacionalne asocijacije veledrogerija, zemalja članica Evropske unije i Evropske
ekonomske zajednice (EEA). To je prva evropska asocijacija, orijentisana isključivo<br />
prema zemljama članicama EU, u kojoj Srbija ima predstavnike sa punopravnim<br />
statusom, za šta su stvoreni uslovi izmenom Statuta te organizacije. Direktive EU utiču<br />
na nacionalno zakonodavstvo, a GIRP je u jedinstvenoj mogućnosti da kroz radne<br />
grupe EU ističe i brani prioritete sektora veledrogerija, uzimajući u obzir nacionalne<br />
interese. Svojim članicama GIRP ažurno obezbeđuje i dostavlja informacije od<br />
značaja vezane za tržište, statističke podatke i druge informacije u vezi sa evropskim i<br />
internacionalnim farmaceutskim sektorom, kao i novim trendovima i inicijativama u<br />
lancu snabdevanja farmaceutskim proizvodima.<br />
Nedavno je u PKS održan seminar o zaštiti konkurencije. Poznato je da su<br />
mehanizmi zaštite konkurencije i njihova primena relativno nova oblast u Srbiji.<br />
Kako Vi ocenjujete rad Komisije za zaštitu konkurencije?<br />
Komisija za zaštitu konkurencije (KZK) tokom 2008. godine utvrđivala je postojanje<br />
zabranjenih sporazuma koji za posledicu imaju sprečavanje, ograničavanje i<br />
narušavanje konkurencije na tržištu među domaćim proizvođačima lekova i<br />
veledrogerijama. Prekršajni sud u Beogradu doneo je 2010. godine pravosnažnu<br />
oslobađajuću presudu u odnosu na sve učesnike, na koju (KZK) nije uložila žalbu.<br />
Ceneći da je novi zakon povoljniji po učesnike, KZK u novom sazivu, u avgustu 2011.<br />
godine nastavlja po novom Zakonu, novo određivanje mera zaštite konkurencije, u<br />
postupku sprovedenom i okončanom pravosnažnom presudom u skladu sa tada<br />
važećim zakonskim propisima. Proizvodačima su izrečene kazne u iznosu od dva<br />
odsto, a veledrogerijama od 1,8 odsto od ukupnih godišnjih prihoda ostvarenih u 2007.<br />
godini. Da sporazumi proglašeni zabranjenim nisu imali za posledicu nikakav benefit<br />
po učesnike, govore činjenice da su u 2012. godini tri učesnika, dva proizvođača i<br />
jedna veledrogerija u stečaju, šest učesnika u blokadi ili povremenoj blokadi, a svega<br />
šest od petnaest učesnika uspeva da održi kontinuitet u održanju likvidnosti, naročito<br />
imajući u vidu da RFZO, odnosno državne zdravstvene ustanove duguju iz ranijih<br />
perioda proizvođačima i veledrogerijama oko 28 milijardi dinara, od čega oko 21<br />
milijardu dinara samo za lekove na recept. Pravni eksperti ocenili su da KZK u novom<br />
postupku izricanja mera nije poštovala osnovne pravne principe zabranu retroaktivne<br />
primene propisa, zabranu vođenja novog postupka po istoj pravosnažno okončanoj<br />
stvari, institut zastarelosti. Ovo je samo još jedan primer gde imamo propise i zakone,<br />
ali je njihova primena ili u suprotnosti sa samim propisima ili u suprotnosti sa drugim<br />
propisima. Protiv ovakvog Rešenja o izrečenim merama zaštite konkurencije, učesnici<br />
su podneli tužbe nadležnom Upravnom sudu i postupak je u toku.<br />
Izvor: Korak<br />
www.vibilia.rs