Premalo stakla? Nagrađeni proizvodi iz Vetropacka
Premalo stakla? Nagrađeni proizvodi iz Vetropacka
Premalo stakla? Nagrađeni proizvodi iz Vetropacka
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
18 VETROTIME 1/08<br />
MATERIJAL STAKLO<br />
Kratka povijest <strong>stakla</strong> – 3. dio<br />
Od početka novog vijeka, radi <strong>iz</strong>gradnje crkvi te razvoja znanosti, staklo se počelo masovno<br />
upotrebljavati u čitavoj Europi. Staklo je kao materijal stalno poboljšavano – ali industrijska<br />
pro<strong>iz</strong>vodnja staklenih boca počela je tek prije stotinjak godina<br />
Početak suvremene pro<strong>iz</strong>vodnje <strong>stakla</strong>: 1903. godine Amerikanac Michael Joseph<br />
Owens na tržište je <strong>iz</strong>bacio automatski <strong>stakla</strong>rski stroj<br />
U zadnjem broju časopisa Vetrotime pratili smo povijest<br />
<strong>stakla</strong> od antičkih vremena do zlatnog doba venecijanskih<br />
staklopuhača krajem srednjeg vijeka. Bez obzira na to što<br />
su se stručnjaci u Veneciji trudili sačuvati svoju tajnu<br />
pro<strong>iz</strong>vodnje staklenih predmeta, pro<strong>iz</strong>vodnja <strong>stakla</strong> «na<br />
način Venecijanaca» («à la faćon de Venise») u 15. i 16.<br />
stoljeću proširila se po čitavoj Europi. U to doba <strong>stakla</strong>rstvo<br />
doživljava neopisiv procvat. Jedan od razloga za<br />
to bila je sve veća potreba za prozorskim staklima – i to<br />
zbog povećane <strong>iz</strong>gradnje crkvi. Drugi razlog bio je<br />
napredak u znanosti, za koji je bilo potrebno sve više<br />
specijalnih staklenih predmeta. Već 1529. godine talijanski<br />
učenjak i <strong>iz</strong>umitelj Galileo Galilei <strong>iz</strong>umio je termo-<br />
Talijanski učenjak Galileo Galilei<br />
profitirao je uporabom <strong>stakla</strong> –<br />
jer bez leća ne bi mogao doći<br />
do svojih pionirskih otkrića<br />
skop, prethodnika termometra. Staklo je korišteno i za<br />
<strong>iz</strong>radu leće dalekozora, za kemijske i f<strong>iz</strong>ikalne elemente,<br />
kao i ispravljanje slabovidnosti, a 1550. godine znanstvenik<br />
Jacobus Hollerius je u Par<strong>iz</strong>u svim kratkovidnim osobama<br />
preproučio naočale.<br />
Goethe – stručnjak za staklo<br />
Suvremena znanost bila je nezamisliva bez <strong>stakla</strong> pa su<br />
svi tadašnji ugledni znanstvenici dobro poznavali njegovu<br />
pro<strong>iz</strong>vodnju. Goethe, koji se čitavog svog života više<br />
smatrao prirodnim znanstvenikom nego književnikom,<br />
intenzivno je proučavao postupak taljenja <strong>stakla</strong>. Još<br />
jedan istaknuti stručnjak za staklo bio je poznati kemičar<br />
Justus von Liebig, koji je djelovao u prvoj polovici 19.<br />
stoljeća. S oduševljenjem je govorio: «Svatko poznaje<br />
čudesna svojstva <strong>stakla</strong>. Prozirno, tvrdo i bezbojno;<br />
kiseline i većina tekućina ne mogu mu ništa, na određenim
Change language