Diskusija u nastavi (filozofije)
Diskusija u nastavi (filozofije)
Diskusija u nastavi (filozofije)
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Autentičan cilj nastave<br />
<strong>filozofije</strong> i primjerene<br />
metode<br />
DISKUSIJA<br />
Ţupanijsko stručno vijeće<br />
nastavnika <strong>filozofije</strong> i logike<br />
Split, 14. studeni 2009.
TEZA<br />
LITERATURA<br />
Planirana diskusija<br />
PRAVILA DISKUSIJE<br />
PREVENIRANJE “PROBLEMA”<br />
• Neravnomjerno sudjelovanje<br />
• Nedostatak kulture slušanja<br />
• Destrukcija<br />
STRUKTURIRANJE
Struktura diskusije<br />
Prilagođeni Karl Popper format debate<br />
Dvije skupine s po tri člana<br />
A skupina potvrđuje zadanu tezu<br />
N skupina opovrgava zadanu tezu<br />
Sudionici govore po strogo određenom redu i ispunjavaju<br />
specifične zadaće
Red i uloga govornika<br />
A1 definira pojmove i iznosi argumente u prilog tezi 2 min<br />
Pauza 1 min<br />
N1 pobija argumente, iznosi kontra argumente 2 min<br />
Pauza 1 min<br />
A2 pobija kontra argumente, potkrepljuje argumente* 2 min<br />
Pauza 1 min<br />
N2 pobija potkrepu argumenata, potkrepljuje kontra argumente* 2 min<br />
Pauza 1 min<br />
A3 rekapitulira afirmativnu poziciju 1 min<br />
N3 rekapitulira negativnu poziciju 1 min<br />
*ne smiju uvoditi nove argumente, odnosno kontra argumente
TEZA: Skepticizam je opravdan<br />
TEKSTOVI<br />
Afirmacija – Peter Unger, Obrana skepticizma, str. 156.-<br />
158.*<br />
Negacija – John Hospers, Kritika skepticizma, str. 159.-<br />
162.*<br />
*T. Reškovac, Filozofija, Udţbenik <strong>filozofije</strong> za 4. razred gimnazije
Skepticizam<br />
Skepticizam – epistemološki stav da ništa nije<br />
moguće znati potpuno i pouzdano<br />
Dogmatizam – epistemološki stav da je potpuno i<br />
pouzdano znanje moguće<br />
Znanje = propozicijsko znanja (“znanje da”)
Skepticizam je opravdan<br />
Prem.1 Znati = biti siguran<br />
Prem.2 Nije moguće biti siguran<br />
Nije moguće znati<br />
Ad 1. Znati i ne biti u to siguran = nekonzistentnost<br />
Ad 2. Biti siguran da je p = Ništa se ne moţe pojaviti što<br />
će poreći p (Dogmatizam) = nekonzistentnost<br />
“bočica tinte”
Skepticizam nije opravdan<br />
Što znači “znati da je p”?<br />
P je istinit (nuţan uvjet)<br />
Biti uvjeren da je p istinit (nuţan uvjet)<br />
Moći potkrijepiti istinitost p (dovoljan uvijet)<br />
Koliko potkrepe?<br />
• Potpuna (skepticizam) - Znanje u jakom smislu<br />
• Adekvatna (Hospers) - Znanje u slabom smislu<br />
Konkluzivna (potpuna) potkrepa nije moguća.<br />
Skeptički je zahtjev neutemeljen.
Filozofija i odgoj<br />
Nastava <strong>filozofije</strong> filozofija<br />
Filozofija odgoj<br />
Odgojiti osloboditi mišljenje<br />
Nastava <strong>filozofije</strong> osloboditi mišljenje
Filozofija i odgoj<br />
Kratki i nepotpuni povijesni pregled
Filozofija i odgoj<br />
ANTIKA<br />
filozofija odgoj<br />
• paradigma “Znam da ne znam.”<br />
pitati “zašto” odgajati<br />
• Sokrat; Platon, “Drţava”
Filozofija i odgoj<br />
SREDNJI VIJEK<br />
ideologija (kršćanski nauk) odgoj<br />
• paradigma “Znam zašto.”<br />
znati “zašto” odgajati
Filozofija i odgoj<br />
NOVI VIJEK<br />
ideologija odgoj<br />
(npr. prosvjetiteljstvo)<br />
paradigma “Znam kako”<br />
“Znati kako” odgajati = obrazovati
Filozofija i odgoj<br />
POSTMODERNA<br />
“urušavanje ideologija, sustava, istina”<br />
paradigma “Znam da ne znam”<br />
filozofija odgoj<br />
pitati “Zašto” odgajati
Nacionalni kurikulum<br />
“U nastavnom procesu težište se premješta s programa i<br />
nastavnika na učenika te na njegov razvoj i postignuća.”<br />
“Smisao nastave nije realizacija programa, nego razvoj<br />
ljudskih mogućnosti svakoga učenika.”<br />
Pomak u kurikulumskom pristupu s prijenosa<br />
znanja na razvoj kompetencija znači zaokret u<br />
metodama i oblicima rada.
Teorijsko utemeljenje metodičke<br />
prakse<br />
Konstruktivizam
Konstruktivistička filozofija<br />
odgoja<br />
Postmodernistička polazišta:<br />
Spoznajnoteorijski uvid<br />
• spoznaja je ograničena, nema istine u apsolutnom smislu<br />
Etički uvid<br />
• postoje različite razborite koncepcija dobroga ţivota, nema dobra u<br />
apsolutnom smislu
Neautentičan cilj nastave<br />
Znanje nema konačan oblik u kojem bi ga učenik mogao preuzeti.<br />
NEAUTENTIČAN CILJ stjecanje znanja<br />
OSTVARLJIV odgojno-obrazovni proces<br />
organiziran kao reprodukcija<br />
znanja.
Autentičan cilj nastave<br />
AUTENTIČAN CILJ “(na)učiti učiti”<br />
NEIZVJESTAN !!! Stvaranje uvjeta koji neće<br />
priječiti ostvarenje cilja<br />
Stvaranje slobodnoga<br />
dijaloškog ozračja u <strong>nastavi</strong>
Cilj nastave <strong>filozofije</strong><br />
Razviti sposobnost posjedovanja različitih<br />
interpretacijskih perspektiva i kriterija te otvorenost prema<br />
reviziji, odnosno samoregulaciji<br />
B. Ţarnić<br />
Odgoj »nepristranih građana univerzuma«<br />
B. Russell<br />
Moći kritički misliti i samostalno učiti
Zadaće nastave <strong>filozofije</strong><br />
OBRAZOVNE (sadrţaj zadan planom i programom)<br />
• definirati pojmove i staviti ih u povijesno-filozofski kontekst<br />
FUNKCIONALNE<br />
• čitati filozofski tekst s razumijevanjem<br />
• učiti samostalno učiti<br />
• koristiti se usvojenime pojmovima u samostalnom mišljenju<br />
• razvijati sposobnost kritičkoga mišljenja<br />
ODGOJNE<br />
• razviti sklonost za samostalno i cjeloţivotno učenje<br />
• razviti sklonost kritičkom mišljenju
<strong>Diskusija</strong> kao metoda<br />
Metoda za koje vjerujemo da<br />
neće priječiti ostvarenje cilja<br />
ZADACI NASTAVE<br />
DISKUSIJA<br />
Slobodno dijaloško ozračje<br />
u <strong>nastavi</strong><br />
CILJ NASTAVE<br />
Moći kritički misliti<br />
i samostalno učiti
Što je diskusija (rasprava)?<br />
<strong>Diskusija</strong> se definira kao »poseban oblik grupne interakcije<br />
u kojoj članovi (sudionici) zajednički razmatraju pitanja od<br />
zajedničkog interesa, razmjenjuju i ispituju različite aspekte<br />
svojih odgovora, povećavaju znanje ili razumijevanje,<br />
opravdavaju ili opovrgavaju stavove, odluke, rješenja ili<br />
aktivnosti o problemu (predmetu) koji se razmatra.«<br />
(Kovač, 2006.)
Vrste diskusije u <strong>nastavi</strong><br />
Spontana diskusija<br />
Planirana (strukturirana) diskusija
TEZA<br />
LITERATURA<br />
Planirana diskusija<br />
PRAVILA DISKUSIJE<br />
PREVENIRANJE “PROBLEMA”<br />
• Neravnomjerno sudjelovanje<br />
• Nedostatak kulture slušanja<br />
• Destrukcija<br />
STRUKTURIRANJE
Struktura diskusije<br />
Prilagođeni Karl Popper format debate<br />
Dvije skupine s po tri člana<br />
A skupina potvrđuje zadanu tezu<br />
N skupina opovrgava zadanu tezu<br />
Sudionici govore po strogo određenom redu i ispunjavaju<br />
specifične zadaće
Red i uloga govornika<br />
A1 definira pojmove i iznosi argumente u prilog tezi 2 min<br />
Pauza 1 min<br />
N1 pobija argumente, iznosi kontra argumente 2 min<br />
Pauza 1 min<br />
A2 pobija kontra argumente, potkrepljuje argumente* 2 min<br />
Pauza 1 min<br />
N2 pobija potkrepu argumenata, potkrepljuje kontra argumente* 2 min<br />
Pauza 1 min<br />
A3 rekapitulira afirmativnu poziciju 1 min<br />
N3 rekapitulira negativnu poziciju 1 min<br />
*ne smiju uvoditi nove argumente, odnosno kontra argumente
Varijanta 1<br />
Skupine za domaću zadaću čitaju iste tekstove koji<br />
ilustriraju suprostavljena gledišta<br />
Skupne ţdrijebom izvlače stranu (A ili N)<br />
neposredno prije diskusije<br />
PREDNOST<br />
Učenici se neposredno na filozofskmm tekstovima upoznavaju sa<br />
suprostavljenim gledištima<br />
NEDOSTATAK<br />
Količina teksta koju je potrebno pročitati i analizirati (vrijeme i strpljenje)
Varijanta 2<br />
Učenici kod kuće čitaju samo onaj tekst/tekstove<br />
čije će gledište zastupati u diskusiji<br />
Učenici raspodjeljeni u skupine tako da u diskusiji<br />
(po mogućnosti) zastupaju gledište suprotno<br />
osobnom<br />
PREDNOST<br />
Količina teksta za koju je razloţno očekivati da neće “obeshrabriti”<br />
učenike.<br />
Učenici pronalaze u izvornom tekstu argumente koji pobijaju njihova<br />
osobna uvjerenja
Zašto baš planirana diskusija?<br />
IZ PERSPEKTIVE ZADATAKA NASTAVE FILOZOFIJE<br />
učenici dobivaju jednaku mogućnost sudjelovanja<br />
učenici se drţe zadane teme, tj. diskusija ostaje fokusirana<br />
učenici ne upadaju jedni drugima u riječ, tj. uče se aktivno slušati<br />
učenici uče iznijeti svoje stajalište u ograničenom vremenu<br />
učenici svoje stavove racionalno obrazlaţu uz upotrebu<br />
primjerenoga pojmovlja (iz zadane literature i prethodno usvojenih)<br />
učenici se spremaju za raspravu iz ponuđenih izvora ili onih koje<br />
sami pronalaze<br />
svaki je učenik unutar skupine potaknut i motiviran na vlastiti<br />
doprinos
Zašto baš planirana diskusija?<br />
IZ PERSPEKTIVE CILJA NASTAVE FILOZOFIJE<br />
Jer čvrsto vjerujem da je diskusija metoda koja u<br />
<strong>nastavi</strong> stvara ozračje koje neće priječiti<br />
ostvarenje cilja nastave <strong>filozofije</strong>
Change language