pdf format - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja

Pretrgnutu vezu između Boga i čovjeka htio je da opet uspostavi
i uspostavio je Sin Božji. Nego ova nova veza nije potpuno istovjetna
s onom prvom. Prije je čovjek bio navrnut na božanstvo, tj.
na Boga, a sada je Bog kao navrnut na čovjeka. Bog je sada postao
čovjekom. Tim je čovjek stekao osobito dostojanstvo kakovo nemaju
ni anđeli.
Sada je, dakle, uspostavljena veza između Boga i čovjeka.
Istina, sada nisu povraćeni čovjeku oni preternaturalni darovi koje
je prije istočnog grijeha imao, ali mu je donio da može borbom koju
ima proti zlih sklonosti da vodi, dano mu je da može silne zasluge za
nebo sticati. Bog s kojim je ponovno spojen to mu prima.
Prema tome, kolika u tome razlika između poganina tj. ne kr šćanina
i kršćanina. Nekršćanin ne može ništa učiniti što bi za slu žilo i
malo rajske nagrade. Naprotiv kršćanin koji je spojen s Bogom, tj.
koji je u milosti zaslužuje u nebu svakim činom. Uspo redi misli sv.
Augustina, osobito ono izrečeno na Bijelu Subotu.
Istočnim grijehom čovjek je ranjen i u razumu i u volji i u tijelu.
Učinci ovih rana osjeća čovjek i poslije otkupljenja.
Isus nam je otkupljenjem zaslužio milosti kojima se možemo
kao lijekom liječiti od učinka ovih rana. Njegov nauk sadržaje upute
za to.
------------------------------
Najbolji lijek proti sama razuma jest razmišljanje. Kako sam
spomenuo na str 11. na drugom dijelu ove knjige), razmišljanjem se
dobiva zagrijanost, a ona potiče i određuje na dobro volju.
Redovito, ozbiljno i voljno razmišljanje ne da se spojiti s dru gim
grješnim životom.
Učinak istočnog grijeha očituje se u trostrukoj pohoti, a te su
1* superbia vitae, 2* in concupiscientia oculorum i 3* concup. carnis.
428
428 l. oholost života, 2. požuda očiju, 3. požuda tijela.
96