eko revija - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
eko revija - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
eko revija - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
podesne <strong>za</strong> korištenje. Bez obzira što se<br />
ta <strong>za</strong>slanjena voda koristi se pri uzgoju<br />
voća i povrća, delta Neretve spada među<br />
rijetka područja u kojima se dio akumuliranih<br />
soli u tlu ispire prirodnim putem.<br />
Poljoprivredni proizvođači nemaju<br />
alternative, već <strong>za</strong> navodnjavanje voća<br />
i povrća koriste <strong>za</strong>slanjenu vodu koja<br />
može smanjiti prinos i do 50 posto, ali i<br />
potpuno uništiti biljku i pretvoriti tlo u<br />
slanu pustinju. Zaslanjenost stvara stres<br />
biljaka kao i toksičnost tla koju i<strong>za</strong>zivaju<br />
natrij i klor iz slane vode, a simptomi na<br />
biljkama su žućenje listova, “palež”, počevši<br />
od rubova lista prema unutrašnjosti.<br />
Iako su mandarine srednje tolerantne<br />
prema solima one također doživljavaju<br />
određena oštećenja, koja ne moraju nastati<br />
ako se navodnjavanju sustavom kap<br />
po kap, budući da tako soli ne dolaze<br />
u izravan kontakt s vodom. Kišenje kao<br />
oblik navodnjavanja voćki može biti pogubno,<br />
već nakon 15 ovakvih navodnjavanja<br />
one mogu biti potpuno uništene,<br />
što ovisi o koncentraciji soli u vodi <strong>za</strong><br />
navodnjavanje. Kiše koje padnu tij<strong>eko</strong>m<br />
jeseni i zime pomažu da se dio soli akumuliranih<br />
tij<strong>eko</strong>m ljeta mjeseci ispiru.<br />
Na proljeće cijeli postupak kreće ponovno<br />
u suprotnom smjeru, ali svaki put<br />
ostane dio soli koje se čvrsto vežu <strong>za</strong><br />
čestice tla.<br />
Kao što je spomenuto, agrumi, ali i<br />
ostale kulture, <strong>za</strong>htijevaju najviše vode<br />
u vegetacijskom periodu tij<strong>eko</strong>m toplijeg<br />
i sušnijeg dijela godine. Stoga se nakon<br />
suvremenih melioracija u nedavnoj pro-<br />
32 EKO REVIJA eco review<br />
šlosti delte Neretve krenulo u realiziranje<br />
projekta navodnjavanja, korištenjem<br />
vode iz korita rijeke. Točka na kojoj se<br />
crpila voda iz Neretve locirana je 22 km<br />
uzvodno od ušća (mjesto Doljani, uzvodno<br />
od Metkovića gdje prestaje prisutnost<br />
slane vode mora), i kroz deset kilometara<br />
dugi kanal slobodno ispušta u novodobivene<br />
poljoprivredne površine na lijevoj<br />
strani Neretve. Taj ruski sustav natapanja<br />
u današnje vrijeme ne <strong>za</strong>dovoljava <strong>za</strong>crtane<br />
ciljeve, a ratna <strong>za</strong>puštenost i njegova<br />
devastacija prisiljava poljoprivrednike<br />
delte Neretve na pronalaženje načina<br />
kako navodnjavati zemlju <strong>za</strong> sušnih ljetnih<br />
mjeseci. Većina poljodjelaca uglavnom<br />
je agrarno nedovoljno educirana<br />
pa osim pretjeranog korištenja pesticida<br />
i umjetnih gnojiva, koristi površinsku i<br />
dubinsku vodu <strong>za</strong> navodnjavanje koja<br />
je <strong>za</strong>slanjena. Na taj način devastiraju<br />
zemljište, odnosno stvaraju preduvjete<br />
pojave slane pustinje sa potpuno neplodnim<br />
tlom. Današnja situacija u kojoj se<br />
nalazi poljoprivreda delta Neretve, može<br />
se sažeti u konstataciju da je očiti nedostatak<br />
ikakvih projekata i inicijative<br />
privatnika, a i same države. Postojeće<br />
poljoprivredne površine ne koriste u<br />
agrarne svrhe, <strong>za</strong>puštene su (područje<br />
Luka) i prelaze u močvarno stanje.<br />
Osim toga, preostala močvarna prostranstva<br />
nastoje se <strong>za</strong>štititi kako bi se<br />
u njima održao postojeća bioraznolikost.<br />
Pučanstvo je tradicionalno poljoprivredno,<br />
a poljoprivredna proizvodnja događa<br />
se neplanski, stihijski i <strong>eko</strong>loški ne-<br />
prihvatljivo, na malim poljoprivrednim<br />
parcelama. Za kvalitetniju proizvodnju i<br />
<strong>eko</strong>nomsku isplativost potrebno je iskoristiti<br />
potencijale u planskoj, stimuliranoj,<br />
educirano proizvodnji koja bi mogla<br />
jamčiti daljnji gospodarski razvoj i očuvanje<br />
<strong>eko</strong>loške ravnoteže ovog prostora.<br />
Ekologija je i stalna stručna kontrola<br />
vode i njenih izvora na pesticide, nitrate<br />
itd. Povećanje nitrata, kao i pesticida,<br />
u podzemnoj vodi nastaje od prevelike<br />
upotrebe nitrogenskih gnojiva u količini<br />
većoj nego što je potrebno <strong>za</strong> biljke.<br />
N<strong>eko</strong>ntrolirano puštanje kanali<strong>za</strong>cijskog<br />
otpada također može pridonijeti povećanju<br />
nitrata u vodi, a nepostojanje kolektora<br />
i cjelokupne kanali<strong>za</strong>cijske mreže<br />
navodi nas na promišljanja o golemoj<br />
onečišćenosti podzemnih voda. Da bi se<br />
spriječila daljnja devastacija i saniralo<br />
postojeće stanje potreban je dal<strong>eko</strong> veći<br />
i konkretniji angažman stručnih službi,<br />
institucija i izravnog <strong>za</strong>uzimanja države<br />
konkretnim programima, poticajima<br />
i projektima. Cjelokupno gospodarstvo<br />
delte Neretve bi se trebalo bazirati na<br />
principima održivog razvoja i usklađenosti<br />
<strong>eko</strong>poljoprivrede, ruralnog turi<strong>za</strong>ma,<br />
trgovine i tranzita. Svojim današnjim<br />
stupnjem razvoja, postojećim potencijalima<br />
i demografskom dinamikom, delta<br />
Neretva predstavlja jedno od prosperitetnijih<br />
područja u Republici Hrvatskoj,<br />
pa se mora pronaći mjera uravnoteženja<br />
potrebe <strong>za</strong> daljnjim razvojem i potrebe<br />
<strong>za</strong> <strong>za</strong>štitom prirodnih resursa.<br />
Nebojša Jerković
Change language