eko revija - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
eko revija - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
eko revija - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
živjeti samo u posve mirinim vodama.<br />
Koralji se hrane isključivo noću kada<br />
milijuni tih sićušnih životinja ispuštaju<br />
svoje lovke kojima love planktone.<br />
Naravno i sam koralj je lovina <strong>za</strong> ribe<br />
koje imaju dovoljno jaki kljun da otrgnu<br />
dio grebena. Pimjerice, riba papigača<br />
koja kada provari koralj izbacuje<br />
vapnenac kao pijesak na morsko dno.<br />
Drugi lovci na koralje su morske zvjezdače<br />
i morske kornjače.<br />
Koralji se razmnožavaju na spektakularan<br />
način - cijela koraljna populacija<br />
grebena izbacuje jajašca i spermije u<br />
more. Ribe i druge životinje koje nastanjuju<br />
koraljni greben tada dobiju<br />
velike količine lako hvatljive hrane.<br />
Raznolikost života na koraljnom grebenu<br />
je uistinu usporediva jedino<br />
s raznolikošću života u Amazonskoj<br />
prašumi. Na koraljnom grebenu svoj<br />
dom nalaze plovke riba, murine, hobotnice,<br />
vlasulje školjke, zvjezdače a<br />
takva raznolikost privlači i morske pse,<br />
raže, kitove i skoro sav živi svijet u<br />
oceanima. Sve životinje na koraljnom<br />
grebenu nalaze ili hranu ili se čiste od<br />
nametnika pomoću drugih riba ili cijeli<br />
svoj vijek provedu u <strong>za</strong>štiti koraljnog<br />
grebena. Koraljni greben neprestano<br />
raste te kada probije površinu mora na<br />
njemu se pojavi kapa bijelog pijeska na<br />
kojem se odmah stvara novi život, ali<br />
ovaj put van mora. Na koraljnim otocima<br />
tako sve vrvi od biljaka i životinja,<br />
ponajprije ptica i gmazova koje upotpunjuju<br />
ovaj jedinstveni <strong>eko</strong>sustav.<br />
No, koraljni otoci su vrlo krhki <strong>eko</strong>-sustav<br />
koji otapanjem leda i porastom razine<br />
mora i djelovanjem čovjeka može<br />
biti vrlo brzo narušen i uništen. Kako<br />
je većina koraljnih otoka u nerazvijenim<br />
zemljama očuvanje nažalost nije<br />
primarno, nego iskorištavanje njihovih<br />
blagodati do krajnjeg uništenja, tako<br />
da su mnogi koraljni grebeni <strong>za</strong>uvjek<br />
nestali djelovanjem čovjeka. El niňo je<br />
također uništio velike količine koraljnih<br />
grebena zbog porasta temperature<br />
mora, a i druge opasnosti prijete kao<br />
npr. tsunamiji.<br />
Ipak mi smo u Hrvatskoj sretni da na<br />
samo par sati vožnje od Zadra ili Šibenika<br />
imamo Kornate pa <strong>za</strong>ista bi bilo<br />
šteta da ne iskoristimo ovu mogućnost<br />
i ne posjetimo jedan jedinstveni <strong>eko</strong>loški<br />
raj.<br />
Ivan Goran Šojat<br />
Autocesta otkriva prirodne ljepote<br />
Most “Cetina”<br />
Velike gromade stijena koje su pale<br />
u Cetinu tij<strong>eko</strong>m miniranja na probijanju<br />
trase autoceste A1 od Splita<br />
do Ploča, dionice Bisko-Šestanovac,<br />
radnici “Konstruktora” izvadit će čim<br />
<strong>za</strong>vrše radove na mostu “Cetina”. Tvrdi<br />
to Veljko Nižetić,<br />
glavni inženjer<br />
HAC-a na mostu<br />
“Cetina” koji se o<br />
svemu dogovorio<br />
s predstavnicima<br />
Hrvatskih voda i<br />
Javne ustanove<br />
<strong>za</strong> upravljanje <strong>za</strong>štićenimdijelovima<br />
prirode Splitsko-dalmatinske<br />
županije.<br />
Čak i predstavnici<br />
<strong>eko</strong>loških udruga<br />
te športskih društava<br />
potvrđuju<br />
kako je stanje i<br />
ranije na tom dijelu<br />
kanjona bilo<br />
vrlo loše. Stijenske<br />
su mase vrlo<br />
trošne pa su se<br />
oduvijek kamene<br />
gromade obrušavale<br />
u Cetinu<br />
i predstavljale<br />
opasnost avanturistima<br />
u kanjonu.<br />
Miniranje na trasi 200-injak metara dalje<br />
protreslo je stijene i jedan se dio sručio<br />
u rijeku, točno ispod mosta u izgradnji.<br />
“Kamenje pada stalno. Zato smo namjerno<br />
srušili stijene. Dogovorili smo se s Hrvatskim<br />
vodama i gromade koje su mogle<br />
i same pasti, bacili u Cetinu. Tako sve<br />
ovo što visi neće više predstavljati opasnost<br />
<strong>za</strong> raftingaše”, kaže Nižetić.<br />
Na dijelu vodotoka iznad mosta “Cetina”,<br />
na kojem cestograditelji obavljaju <strong>za</strong>vršne<br />
radove, nije bilo moguće proći čamcima,<br />
pa su ih športaši morali prenositi<br />
na rukama, a ovu dionicu prelaziti pješice.<br />
Nakon <strong>za</strong>vršetka tog dijela autoceste,<br />
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
graditelji obećavaju kako će Cetina ispod<br />
mosta biti prohodna.<br />
“Ove manje komade odnijet će voda. Što<br />
se tiče većih gromada, jedan dio ćemo<br />
ukloniti iz kanjona, čak i ove stare koji<br />
su već dugo tu”, obećava Nižetić.<br />
Ivan Gabelica,<br />
ravnatelj Javne<br />
ustanove <strong>za</strong> upravljanje<br />
<strong>za</strong>štićenim<br />
dijelovima prirode<br />
Splitsko-dalmatinske<br />
županije<br />
ka ž e ka ko ć e,<br />
osim uklanjanja<br />
najvećih gromada,<br />
nastojati što<br />
manje intervenirati<br />
u kanjon.<br />
“Ne možemo vratiti<br />
stanje kakvo<br />
je bilo prije, ali<br />
<strong>za</strong>to ćemo nastojati<br />
da bude<br />
manje opasno, a<br />
da izgled kanjona<br />
ne bude narušen.<br />
HAC je radio geofizičkaistraživanja<br />
radi statike<br />
mosta, imaju podatke<br />
u podlozi i<br />
trošnosti stijenskog<br />
materijala.<br />
Dogovorili smo<br />
da sruše najopasnije stijene i onda ih<br />
uklone ili ih što vjernije ukope u okoliš”,<br />
pojašnjava Gabelica. Dodaje kako to nije<br />
posao od n<strong>eko</strong>liko dana, pa će <strong>za</strong> kompletnu<br />
sanaciju trebati čekati izgradnju<br />
odmorišta s vidikovcem u blizini, koje je<br />
također planirano.<br />
Autocesta Split-Zagreb, koja prolazi kroz<br />
n<strong>eko</strong>liko nacionalnih parkova (Plitvička<br />
jezera, Paklenica, Krka, Kornati), u svom<br />
nastavku prema Pločama dobiva još jednu<br />
atrakciju. Iako pogled nije kao na<br />
ušće Krke kod Skradina i hirovita Cetina<br />
će sigurno znati privući pozornost putnika.<br />
Tekst i snimke: Dominik Strize<br />
EKO REVIJA eco review<br />
77
Change language