09.01.2014 Views

ODABRANI ESEJI (1)

ODABRANI ESEJI (1)

ODABRANI ESEJI (1)

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

mladi autori<br />

u političke nacij e. Za ovakve procese, modernističke teorij e ne daju<br />

najbolje objasnjenje.<br />

Kao odgovor na Smitovu primedbu o nasleđu modernih Grka,<br />

Gellner kaže kako isti nemaju istinsko narodno sećanje na Perikla,<br />

ili na bilo koju tekovinu antičke Grčke ili Vizantij e. Trajanje kulture<br />

je nešto što je važno samo u određenom trenutku, nij e od ključne<br />

važnosti generalno. Na drugu Smithovu opasku, Gellner odgovara da<br />

iako je korisno predvideti koji narod ili oblast ima tendecij u da razvij e<br />

nacionalizam i u kom obliku, to je jako teško, ako ne i nemoguće. Kao<br />

dokaz, navodi činjenicu da je agrarni svet bio vrlo bogat kulturama a da<br />

se samo 200 ili 300 njih pretvorilo u nacionalne države. Dakle, Gellner<br />

ne poriče važnost etničke kulture, ali kaže da konitnuitet iste iz perioda<br />

pre-industrij alizma u moderni period nij e od ključne važnosti. U tom<br />

pogledu, Gellner u debati sa Smithom poredi etničku ostavštinu sa<br />

pupkom u telu nove nacij e i buduće istorij e države – to je organ koji je<br />

bio važan u jednom trenutku, ali je u modernom aspektu redundantan.<br />

Kao primer, on navodi Estonij u koja je kreirala nacionalizam ni iz čega,<br />

bez kulturnog simbolizma.<br />

Bitno je još uporediti stavove dva autora o važnosti edukacionog<br />

sistema kao i istorij e, mitova kao faktora koji utiču na nastanak nacij a<br />

i nacionalizma. Gellner je tvrdio da obrazovanje i kultura oblikuju<br />

identitet individue. Prema Gellneru, funkcij a edukativnog sistema<br />

je da obezbedi lojalnost kulturi zajednice i društvu kome individua<br />

pripada. Treba sprečiti lojalnost individue podgrupama u okviru<br />

zajednice. Gellner kaže da je moderan čovek odan “ne monarhu, zemlji<br />

ili veri, već kulturi.” 15 S druge strane, Smith tvrdi da dominantne<br />

visoke kulture ne mogu asimilirati etničke grupe kroz edukacij u, zato<br />

što etničke grupe opstaju samo kroz poštovanje i praktikovanje etnčike<br />

kulture kao i odanost istoj.<br />

Gellner ne pridaje mnogo značaja istorij i etničke grupe i nacij e<br />

kao i mitovima koji vezuju njihove pripadnike. On tvrdi kako istorij a<br />

nacij e postaje bitna onda kada nacij a dobij e svoju državu. Istorij a nacij e<br />

pre stvaranja nacionalne države, po Gellneru, i nij e toliko bitna. S druge<br />

strane, Smith upravo naglašava važnost istorij e i mitova kao simbola koji<br />

čvršće vezuju jednu etničku grupu i pokreću proces stvaranja nacij e.<br />

Pokušaj da se zaključi koja je teorij a generalno ispravnij a bi<br />

zapravo predstavljao simplificiranje ove dve teorij e a i problematike<br />

40

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!