Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Sastojina koju smo prikazali u tabeli br. 4 nema tzv. preboran oblik; nije<br />
ni preborna ni jednodobna. Raznodobna je, s binomskom strukturom frekvencije<br />
broja odraslijih stabala i gustim slojem mladog naraštaja. Ukupan broj<br />
stabala vrlo je velik, ali iznad taksacijske granice razmjerno malen. Bukva<br />
dominira u gotovo čitavom vertikalnom profilu sastojine. Kad se analizira<br />
smjesa vrsta drveća od najviših debljinskih razreda (odnosno, od sloja najstarijeg<br />
drveća) prema najnižima (odnosno, najmlađima), može se pretpostaviti<br />
da se tekstura razvijala ovako: nekad je prevladavala jela, zatim je počela<br />
bukva u sastojinu naglo prodirati te danas posve vlada u srednjim sstojinskim<br />
slojevima. Kad se sastojinska klima uravnotežila, jela se dobro podmlađivala<br />
ali zbog velikog omjera bukve ta četinjača nije mogla zauzeti dominantniji<br />
položaj. I konačno, u najdonjem sastojinskom prostoru ponovno se i vrlo obilno<br />
razvio sloj bukovog mladog naraštaja u kojemu se nalazi posve malen broj<br />
stabala jele.<br />
Ova razmatranja dovode nas do zaključka da je tok razvitka smjese u toj<br />
sastojini bio vrlo složen i labilan. Koji su povodi i uzroci bili takvoj pojavi,<br />
na ta pitanja moglo bi se odgovoriti tek poslije dugotrajnih ekoloških istraživanja<br />
i ispitivanja biotskih odnosa drveća u vezi s promjenama kompleksa<br />
čitave biogeocenoze.<br />
Sklop krošanja: u višim i srednjim deblj. razredima rijedak<br />
Odumiranje stabala: neznatno u svim debljin. razredima<br />
Smjesa: bukva, bukva-(jela), bukva-jela, jela-bukva<br />
Tabela br. 5<br />
Debljine<br />
stabala<br />
cm<br />
Broj stabala po ha<br />
živih suhih<br />
Postotak broja<br />
bukva<br />
stabala<br />
jela<br />
70—<br />
70—60<br />
60—50<br />
50—40<br />
40—30<br />
30—20<br />
20—10<br />
2<br />
8<br />
20<br />
36<br />
42<br />
50<br />
146<br />
8<br />
4<br />
8<br />
9<br />
6<br />
10<br />
21<br />
100<br />
100<br />
97<br />
93<br />
89<br />
78<br />
59<br />
—<br />
3<br />
7<br />
11<br />
22<br />
41<br />
10—5<br />
5—1<br />
Svega:<br />
Iznad 10 cm pr. pr.<br />
286<br />
734<br />
1324<br />
304<br />
66<br />
33<br />
25<br />
67<br />
75<br />
Ukupan broj stabala u sastojini, po podacima tabele br. 5, je razmjerno<br />
malen, osobito iznad taksacijske granice, a od 20 cm pr. pr. na više obrast po<br />
broju stabala veoma je malen. Ipak gornji sklopovi krošanja relativno su gusti,<br />
jer bukva razvija široku krošnju, pogotovo u rijetkim ssatojinama. Prema<br />
tome, sastojinska klima je razmjerno vlažna i hladna. Bukva dominira u svima<br />
debljinskim razredima. Omjer smjese ove listače gotovo jednolično pada<br />
od najvišeg debljinskog razreda prema najnižima, a zatim je ta pojava nagla.<br />
Veoma je značajno da se u toj bukovoj sastojini razvio vrlo gust sloj jelovog<br />
podmlatka i mladika.<br />
Budući da se ova sastojina, kao i one koje smo prikazali u tabelama br.<br />
1—4, nalazi u području u kojemu se pokrivaju areali jele i bukve, može se<br />
219
Change language