Å UMARSKI LIST 3-4/2001

sumari.hr

Å UMARSKI LIST 3-4/2001

RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA

DRAVSKA LIGA

Ekološke udruge gradova i naselja uz rijeke Muru i Dravu, i to posebice u području

izgrađenih i planiranih hidroelektrana, već su desetak godina aktivne u smislu zaštite prirode

spomenutih rijeka i ekoloških sustava njihova zaobalja. Hrvatsko šumarsko društvo

posebno se zanimalo za novi projekt Hidroelektrane Novo Virje, čija bi izgradnja ugrozila

ritske šume i nizinske šume s hrastom lužnjakom lijevoga i desnoga dravskoga zaobalja.

Hrvatsko šumarsko društvo organiziralo je 1998. godine Međunarodnu konferenciju, na

kojoj su šumari, energetičari i biolozi iznosili svoja mišljenja o izgradnji hidroelektrana u

doljnjem toku rijeka, a posebice o HE N. Virje. Šumari i biolozi bili su mišljenja da bi

izgradnja te hidroelektrane izazvala velike promjene i propadanje u šumskim, vodenim i

priobalnim ekološkim sustavima, a vrijednost ugroženih šuma i njihova godišnja sirovinsko-energetska

vrijednost veća je od vrijednosti hidroelektrane. Izgradnja bi uz to izazvala i

znatno smanjenje biološke raznolikosti u vodenim i kopnenim ekološkim sustavima.

Godine 1993. dr. Martin Schneider-Jacoby, poznati njemački ekolog i veliki prijatelj

Hrvatske, predložio je da se Mura i Drava sa zaobaljem u Austriji, Sloveniji, Mađarskoj

i Hrvatskoj proglase rezervatom biosfere. To je prihvatio i UNESCO na Međunarodnom

kongresu u Radencima 1997. godine, pod nazivom Rezervat biosfere Dunav-

Drava-Mura (RB DDM), a dr. Martin Schneider-Jacoby dao je konkretan prijedlog i strukturu

Rezervata DDM u referatu na spomenutoj Međunarodnoj konferenciji u Zagrebu 1998.

godine. Osnivanjem Rezervata DDM isključuje se izgradnja HE N. Virje i ostalih planiranih

hidroelektrana na Muri i Dravi do Osijeka. U rezervatu biosfere DDM nizinske

šume ušle bi u tampon zonu, i s njima bi se dalje gospodarilo prema načelima Zakona o šumama

Republike Hrvatske i zaključaka ministarskih konferencija u Strasbourgu, 1990. i

Helsinkiju, 1993., čiji smo potpisnici.

Na više sastanaka spomenutih ekoloških udruga iz Đurđevca, s kojima smo i prije intenzivno

surađivali, zatim Varaždina, Čakovca, Donje Dubrave, Koprivnice, Virovitice i Osijeka

bili su nazočni i predstavnici Hrvatskoga šumarskoga društva. Dogovoreno je da se zbog

ostvarenja zajedničkoga cilja osnuje Savez ekoloških udruga Dravska liga, s ciljem ostvarenja

Rezervata biosfere DDM. Inicijativu i organizaciju sastanaka provela je Ekološka

udruga Zeleni Osijek, uz financijsku potporu Nizozemskog veleposlanstva u Zagrebu. Dogovoreno

je da središte Dravske lige bude Varaždin, pri Ekološkoj udruzi "Franjo Koščec", a

Hrvatsko šumarsko društvo pristupit će Dravskoj ligi u kojoj će aktivno sudjelovati preko

svojih ogranaka u Koprivnici, Virovitici, Našicama i Osijeku. U skupštinu i predsjedništvo

Dravske lige predloženi su šumari Đurđa List, Hranislav Jako vac i Branimir Prpi ć.

Prof. dr. sc. Branimir Prpić

Naslovna stranica - Front page:

Otok Mljet: Lučica Prožura s otočićem Planjak;

u pozadini poluotok Pelješac

Island Mljet: The little port of Požura with the islet of Planjak;

Pelješac Penninsula in the background

(Foto: A. Frković)

Naklada 1750 primjeraka


UDK 630* (05):»54-02«/061.2 ISSN 0373-1332

CODEN SULIAB

ŠUMARSKI

LIST

Znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva

Journal of the Forestry Society of Croatia - Zeitschrift des Kroatischen Forstvereins - Revue de la Société forestière croate

Uređivački savjet:

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

Branko Belčić, dipl. ing.

Mr. sc. Vladimir Bogati

Damir Delač, dipl. ing.

Ivan Đukić, dipl. ing.

Prof. dr. sc. Mladen Figurić

Ivica Fliszar, dipl. ing.

Dr. sc. JosoGračan

Ilija Gregorović, dipl. ing.

Zvonko Kranjc, dipl. ing.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

Herbert Krauthacker, dipl. ing. 18.

Dr. se. Vice Ivančević 19.

Željko Marman, dipl. ing. 20.

Prof. dr. sc. Slavko Matić, 21.

predsjednik 22.

Damir Matošević, dipl. ing. 23.

Dujo Pavelić, dipl. ing. 24.

Mr. sc. Ivan Pentek 25.

Milan Presečan, dipl.ing.

Prof dr. sc. Branimir Prpić

Luka Radošević, dipl. ing.

Zvonko Rožić, dipl. ing.

Tomislav Starčcvić, dipl. ing.

Mario Stipetić, dipl. ing.

Dr. sc. Vlado Topic

Berislav Vinaj, dipl. ing.

Prof. dr. sc. Joso Vukelić

Uređivački odbor po znanstveno-stručnim područjima:

/. Šumski ekosustavi

Prof dr. sc. Joso Vukelić, urednik područja

Urednici znanstvenih grana:

Prof dr. sc. Zvonko Seletković, ekologija i

biologija šuma

Prof. dr. se. Branimir Prpić, fiziologija i prehrana

šumskog drveća

Dr. se. Joso Gračan, genetika i oplemenjivanje

šumskog drveća

Doc. dr. se. Nikola Pernar, šumarska pedologija

Izv. prof dr. se. Dominik Raguž, lovstvo

2. Uzgajanje šuma i hortikultura

Prof. dr. sc. Slavko Matić, urednik područja

Urednici znanstvenih grana:

Dr. se. Stevo Orlić, šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo

Dr. sc. Vlado Topic, krške šume

Doc. dr. se. Željko Španjol, zaštićeni objekti prirode

3. Iskorišćivanje šuma

Prof. dr. sc. Ante B. P. Krpan, urednik područja

Urednici znanstvenih grana:

Doc. dr. se. Dragutin Pičman, šumske prometnice

Doc. dr. se. Dubravko Horvat, mahanizacija šumarstva

Doc. dr. se. Slavko Govorčin, nauka o drvu i pilanska

prerada drva

Glavni i odgovorni urednik

prof. dr. se. Branimir Prpić

Tehnički urednik - Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum.

Lektor - Dijana Sekulić-Blažina

4. Zaštita šuma

Dr. se. Miroslav Harapin, urednik područja

Urednici znanstvenih grana:

Prof. dr. se. Milan Glavaš, šumarska fitopatologija

Doc. dr. se. Boris Hrašovec, šumarska entomologija

Mr. sc. Petar Jurjević, šumski požari

5. Izmjera šuma i šumarska biometrika

Izv. prof. dr. Nikola Lukić, urednik područja

Urednici znanstvenih grana:

Doc. dr. se. Vladimir Kušan, geodezija

6. Uređivanje šuma

Mr. se. Gašpar Fabijanić, urednik područja

Urednici znanstvenih grana:

Doc. dr. se. Ivan Martinić, organizacija rada i

šumarska ekonomika

Branko Meštrić, dipl. ing. šum., informatika u

šumarstvu

7. Šumarska politika

Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum., povijest šumarstva,

bibliografija, staleške vijesti

Prof. dr. sc. Branimir Prpić, ekologija i njega krajolika,

općekorisne funkcije šuma

Znanstveni članci podliježu međunarodnoj recenziji.

Recenzenti su doktori šumarskih znanosti u Hrvatskoj,

Slovačkoj i Sloveniji, a prema potrebi i u drugim zemljama

zavisno o odluci uredništva.

Časopis je referiran u (Indexed in): Forestry abstracts, Cab abstracts, Agricola, Pascal, Geobase (IM) i dr.

Na osnovi mišljenja Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, »Šumarski list«

smatra se znanstvenim časopisom te je oslobođen plaćanja poreza na dodanu vrijednost


SADRŽAJ - CONTENTS

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS

UDK 630* 383 + 663 (001)

V1 a h i nj a, J.: Istraživanje kriterija raspodjele troškova i dobiti zajedničkih šumskih prometnica

Determining the Criteria for Distribution of Cost and Profit of Shared Forest Roads 131

PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS

UDK 504.05

M o lak, B .: Zaštita i spašavanje stanovnika, dobara i okoliša u slučaju kriza ili izvanrednih stanja i u

Hrvatskoj mora postati primarni sigurnosni i gospodarski interes onih koji upravljaju državom

Emergeney Management in Croatia Must to be Primary Safety and Economic Interest of Government 153

UDK 630* 156

Kai To vie, M.: Prva hrvatska lovačka izložba u inozemstvu (Budimpešta, 1896)

The First Croatian Hunting Exhibition Abroad (Budapest, 1896) 169

STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS

UDK 630* 907

Nodi lo, M.: Zaštita prirode u službi posjetitelja NP "Mljet"

Nature Protection in Service of Visitors who Visit NP "Mljet" 177

UDK 630* 232.42

Vukelić, M.: Osvrt na intenzivne kulture crnogorice u Lici

A Review of Intensive Conifeir Cultures in Lika 185

UDK 630* 731 +228

Kružić, T.: Naputak za odgovornu uporabu FSC zaštitnoga znaka (FSC LOGO-a)

Guide for Responsible Use of the FSC LOGO 197

IZLOŽBE

Krmpotić,M.: Ukorijenjeno u kamenu 203

AKTUALNO

t Kraj ina, M.: Brza inventarizacija pomoću Bitterlichovogzrcalnog relaskopa 204

Jako vac, H.: Dani hrvatskoga šumarstva 209

OBLJETNICE

Ivančcvić,V.: U susret 95. godišnjici rođenja Akademika Milana Anića 210

KNJIGE I ČASOPISI

Frko vić , A.: Osnovna znanja o današnjem svijetu (Države svijeta 2000) 212

Prpić, B.: Tomašević, J.: Drvena vrata europske kakvoće 214

Grospić, F.: Monti e Boschi; Italia Forestale e Montana 215,218

NOVI DOKTORI ZNANOSTI: G o vo rč i n, S.: Tomislav Sinković 221

NOVI MAGISTRI ZNANOSTI: Martinić, L: Jadranko Vlahinja 224

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI

Harapin, M.: 45. Seminar iz zaštite bilja 226

Glavaš, M.: Seminar iz zaštite šuma u Koprivnici 228

Glavaš, M.: "Lovstvo u integriranoj Europi" 229

Potoč ić, N.: 3. sastanak ekspertne skupine za stanja krošanja 231

IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA

Jakovac,H.: 33. EFNS, Estonija, Otepää 232

ZAŠTITA PRIRODE

A r a č, K.: Leganj (Caprimulgus europaeus L.) 234

IN MEMORIAM

M 1 i v i ć, R.: Vencej Čatlak (1923 - 2000) 235

F rko v i ć, A.: Bojan Novaković (1942 - 2000) 235

H erak,M.J: Martin Krajina (1932-2001) 236

Tomašević, J.: Tomislav Barišić (1928-2001) 238

Uredništvo: Errata corrige 228

Napomena: Uredništvo ne mora uvijek bili suglasno sa stavovima autora


IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001 ), 131-152

UDK 630* 383 - 663 (001)

ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA I

DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH PROMETNICA 2

DETERMINING THE CRITERIA FOR DISTRIBUTION OF COST AND

PROFIT OF SHARED FOREST ROADS

Jadranko VLAHINJA 1

SAŽETAK: Rad je metodološko istraživanje kriterija sudjelovanja više suvlasnika

u troškovima i dobiti od zajedničke šumske prometnice. Kao najobjektivniji

i pouzdani kriteriji određeni su: obujam sječivoga drva u razdoblju

trajanja ceste i smanjenje duljine privlačenja drva. Te je čimbenike, uz

odgovarajući kartografski materijal, moguće jednostavno odrediti iz osnovnih

stručnih podloga u gospodarenju šumom - Osnove gospodarenja i Programa

gospodarenja. Kriterij obujma sječivoga drva izražen je faktorom pogodnosti

obujma, čije vrijednosti predstavljaju udjele pojedinačnih etata u ukupnome

etatu svih vlasnika. Kriterij smanjenja duljine privlačenja drva izražen je faktorom

pogodnosti duljine privlačenja drva koji predstavlja udio svakoga vlasnika

u ukupnom smanjenju duljine privlačenja konkretnoga područja. Ocjena

pouzdanosti izabranih kriterija raspodjele provjerila se na modelu šumskog

područja u kojem se za svaku jedinicu (šumsku površinu) i ukupno računao:

obujam sječivoga drva, jedinični i ukupni troškovi privlačenja uvažavajući

konkretnu prijašnju i novu duljinu privlačenja, koristi-uštede u troškovima

privlačenja drva, isplativost ulaganja te udjeli odnosno iznosi financijske participacije

suvlasnika. Račun isplativosti modela pokazao je da svi vlasnici

mogu računati na koristi od ceste, koja u većoj ili manjoj mjeri nadilazi njihova

ulaganja. Razlike u iznosu koristi-ušteda od ceste u modelu izravno su ovisile

o veličini smanjenja jediničnih troškova privlačenja drva zbog smanjenja

duljine privlačenja, kao i o obujmu sječivog drva pojedinog vlasnika. Pritom

najviše profitiraju vlasnici s najvećim smanjenjem duljine privlačenja, a vezano

stim, s najvećim smanjenjem troškova privlačenja, odnosno vlasnici s najvećim

obujmom sječivog drva, npr. vlasnici većih površina ili sastojina veće

starosti. No, i njihovi su udjeli u troškovima proporcionalno veći. Primijenjeni

je model uporabljiv i za slučajeve raspodjele troškova među (su)vlasnicima ili

(su)korisnicima postojećih cesta ili drugih zajedničkih objekata vezanih za

gospodarenje šumama.

K Ij u č n e r ij e č i : šumarstvo, privlačenje drva, šumske ceste, troškovi

1. UVOD - Introduction

1.1. Ekonomski interesi šumovlasnika pri izgradnji ceste

Forest-owners' economic interests in road construction

Otvaranje nekog šumskog područja prometnicama

predstavlja ponajprije značajan investicijski trošak, ko-

ji se u gospodarenju šumom mora slojevito planirati,

Veća gustoća šumskih prometnica zahtijeva veće troš-

;

Mr. se. Jadranko Vlahinja, dipl. ing. šum., "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, Uprava šuma Koprivnica, I. Meštrovića 28, Koprivnica

Članak je sažetak magistarskog rada, obranjenog 4. srpnja 2000. na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magistraski rad je

izrađen u Zavodu za organizaciju i ekonomiku šumarstva pod mentorstvom doc. dr. se. Ivana Martinića.

131


,1. Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA I DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH ,„ Šumarski list br. 3-4. CXXV (2001). 131-152

Gradnja šumske ceste Lepavina - V. Poganac kod Batinovečkih vinograda ujesen 1959 godine;

polaganje kamenoga zastora iz kamenoloma Kcznetine

Construction of the forest road Lepavina - V. Poganac at the Batinovec in the autumn of 1959;

depositing a rock layer from the Keznetine quarry

(Foto: R. Tomek, dipl. ing. šum.)

kove gradnje i održavanja, ali smanjuje troškove privlačenja.

Utvrđivanje ekonomske opravdanosti izgradnje

šumskih cesta jedan je od najzahtjevnijih poslova u

gospodarenju šumom, a utvrđivanje mnogobrojnih elemenata

ove zadaće povezano sa znatnim teškoćama. Te

se teškoće odnose na izračun očekivanih prihoda s površina

koje se namjeravaju prometnicama otvoriti, određivanja

elemenata buduće prometnice te izračun troškova

gradnje i održavanja. Pri tomu treba uvažiti da se

učinak otvaranja šuma u smislu smanjivanja ukupnih

troškova transporta ostvaruje tek pri realizaciji etata u

budućnosti.

U slučajevima zajedničkog interesa više ili nekoliko

šumovlasnika za izgradnju 'skupne' šumske ceste, vrlo

je značajno jasno odrediti kriterije sudjelovanja svakog

od njih u svim troškovima vezanim za projektiranje, izgradnju

i održavanje ceste. Veličina pojedinačnog ulaganja

pritom bi trebala biti u uskoj vezi s veličinom

koristi, odnosno dobiti koju bi tijekom amortizacijskoga

vijeka ceste pojedini šumovlasnik (korisnik) ostvarivao

od šumske ceste.

S druge strane, uvažavanje ceste kao dijela šume

ima određene pravne posljedice. Svaki od šumovlasnika

preuzima odgovornost za održavanje ceste, plaća

doprinos za površinu koju zauzima cesta, a na njoj nema

prihoda od drva. Individualni vlasnik je oštećen za

gubitak drvne zalihe i prirasta; cesta je dostupna svima

i pitanje je koliko je šumovlasnik zainteresiran da cesta

prolazi kroz njegovu šumu.

Iz svega navedenog vidljivo je koliko je, u slučajevima

zajedničke šumske ceste, problem sudjelovanja u

troškovima ali i koristima od ceste složen i poseban za

svakog njezinog suvlasnika-sukorisnika.

Osnovna su ekonomska pitanja pri tom sljedeća:

1. po kojem modelu/ključu sudionici trebaju sudjelovati

u financiranju i održavanju zajedničke šumske

ceste

2. u kojoj je mjeri to za pojedinog šumovlasnika isplativa

investicija (i/ili kako utvrditi opravdanost izgradnje

u slučaju samo jednog vlasnika-korisnika).

Predmet ovoga rada je analizom onih utjecajnih

čimbenika koji su prepoznati kao najbolja mjera koristi

Fotografija 1. Graditi ili ne graditi šumsku prometnicu'/

Photo I To build or not to build the forest road?

pojedinoga vlasnika od zajedničke ceste, te izraditi model

s kriterijima i uvjetima objektivne raspodjele troškova

suvlasnika ceste u zajedničkoj investiciji.

Isti bi model odgovorio i na pitanje terećenja jednog

vlasnika s više površina, odnosno omogućio bi objektivnu

raspodjelu troškova i ocjenu isplativosti investicije

za različite jedinice (odjele ili odsjeke) istoga vlasnika.

U većini bi se takvih slučajeva, kao vlasnik i potencijalni

investitor, moglo pojaviti upravo poduzeće

"Hrvatske šume".

132


J. Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA I DOBI II ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001 ), 131-152

1.2. Definiranje osnovnih pitanja i polaznih postavki

Defining basic questions and starting theses

Važna je polazna pretpostavka da svi vlasnici šuma

pri izgradnji zajedničke ceste imaju ujednačene interese.

Oni bi se očekivano trebali ogledati u sljedećem:

1. svi vlasnici podupiru izgradnju nove ceste i spremni

su, pod određenim uvjetima, sudjelovati u financiraju

njezine izgradnje i održavanja

2. svi šumovlasnici imaju jednake gospodarske interese,

a to je proizvodnja drvnih sortimenata za osobne

potrebe i za tržište.

Isto je tako neupitno da izgradnjom zajedničke prometnice

svi šumovlasnici nisu u istom položaju.

Razlozi tome su:

a) različita površina njihovih posjeda (šume) koji gravitira

cesti

b) različito smanjenje duljine privlačenja, i povezano s

tim i različito smanjenje troškova privlačenja

c) različiti mogući financijski rezultati od prodaje drva

s njihovih posjeda, jer su i njihove šume različitih

površina, dobi, vrste i strukture sastojina, te posebno

različitog očekivanog obujma sječivog drva u

amortizacijskom razdoblju ceste od 40 godina, različite

dinamike ostvarenja prihoda i si.

1.3. Kriteriji raspodjele troškova zajedničke ceste kao predmet istraživanja

Costs distribution criteria for the common road as a subject of research

Već su spomenute značajne teškoće pri sagledavanju

i izračunu koristi, odnosno ušteda koje pojedini korisnik

ostvaruje od šumske ceste. Te su koristi ponajprije

rezultat gospodarskih ciljeva koje je šumovlasnik

sam sebi postavio u gospodarenju šumom te o načinu

ostvarivanja tih ciljeva.

Pri realizaciji (ostvaraju) sječa na svojim posjedima,

vlasnici će se, s obzirom na novoizgrađenu cestu,

naći u različito povoljnim situacijama. Ta će se različita

povoljnost ogledati u manjoj ili većoj srednjoj udaljenosti

privlačenja većega ili manjeg obujma posječenog

drva do šumske ceste. Posljedično to će se putem jediničnih

troškova privlačenja odraziti i na ukupni financijski

učinak iskorištavanja drva s pojedinačne konkretne

šumske površine.

Uz pretpostavku jednakih prihoda od prodaje sječivog

drva i jednakih jediničnih troškova privlačenja,

ukupni će troškovi privlačenja svega sječivog drva biti

veći u slučaju kad je srednja udaljenost privlačenja

veća. Vlasnik kojemu je zbog povoljnijeg položaja trase

ceste srednja udaljenost privlačenja manja, i ukupni

troškovi privlačenja svega sječivog drva bit će manji.

Posljedično će i dobit kao razlika između prihoda i troškova

u prvom slučaju biti manja.

Fotografija 2. Kako raspodjeliti troškove gradnje šumske

prometnice uvažavajući koristi više šumovlasnika

Photo 2 How to distribute the costs of forest road construction

respecting the benefits of more than one forest owner

S druge strane, uz pretpostavku jednake srednje duljine

privlačenja i jednakih jediničnih troškova privlačenja,

ukupni će prihodi od iskorištavanja drva biti veći

u slučaju većeg obujma i veće kakvoće posječenoga drva.

Takav će vlasnik lakše povratiti sredstva uložena u

izgradnju zajedničke ceste.

1.3.1. Smanjenje duljine privlačenja kao kriterij raspodjele troškova

Reduction of timber draw length as a criterion for costs distribution

S obzirom na udio troškova privlačenja u ukupnim

troškovima dobivanja drva iz šumskih sastojina, te s obzirom

na čvrstu ovisnost troškova privlačenja i duljine

privlačenja, skraćivanje duljine privlačenja znači i znatno

smanjenje troškova privlačenja te za vlasnike predstavlja

najveću korist od novosagrađene šumske ceste.

Ukratko, povoljnija (manja) duljina privlačenja u

odnosu na prijašnju, za svakog suvlasnika ceste znači

niže/manje troškove privlačenja, odnosno veću dobit,

dakako različitu od vlasnika do vlasnika.

133


Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA I DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH

Šumarski list br. 3-4. CXXV (2001 ), 13 I

1.3.2. Veličina i kakvoća sastojine kao kriterij raspodjele troškova

Size and quality of composition as a criterion for costs distribution

Koristi pojedinoga 'suvlasnika 1 od šumske ceste

umnogome ovise o i veličini i kakvoći šumske sastojine

koja gravitira cesti. Što veći dio sastojine gravitira

cesti, te što je kvalitetnija drvna masa, na takvoj

površini vlasnik može očekivati veću korist od ceste. U

ovom je smislu kakvoća sastojine određena vrstama

drveća, bonitetom i gospodarskim tipom ili uredajnim

razredom te strukturom sastojine. Posebno je važna

Fotografija 3. Kako raspodjciiti troškove gradnje šumske

prometnice uvažavajući koristi više šumoviasnika

Photo 3 How to distribute the costs of forest road construction

respecting the benefits of more than one forest owner

starost sastojine, jer o tome ovisi obujam i dinamika

sječa, odnosno realizacije prihoda kojima je moguće

nadoknaditi ulaganja u zajedničku cestu.

Povezano s tim, za određivanje pojedinačnih koristi

nužna je pretpostavka da je osnovni gospodarski cilj

svakog šumoviasnika ukupno iskorištenje etatnih mogućnosti

šume u razdoblju amortizacije. Etatnu mogućnost

pojedine šumske površine čini ukupan obujam drva

određen za sječu, izračunat prema odgovarajućem

modelu koji je temeljen na prirasno-prihodnim tablicama.

To uključuje obujam drva iz proreda (tzv. prethodni

prihodi) i dovršnih sječa (tzv. glavni prihod).

S obzirom na gore navedeno, neupitno je daje najvažniji/glavni

kriterij za ulagačke udjele u zajedničku

šumsku prometnicu ostvarena dobit (D) nastala kao

razlika prihoda od prodaje drva (PD) i ukupnih troškova

proizvodnje (TP = troškovi sječe i izrade drva te

troškovi prijevoza), pri čemu su troškovi privlačenja

drva više ili manje smanjeni uslijed većeg ili manjeg

smanjenja srednje udaljenosti privlačenja u odnosu na

prijašnju srednju udaljenost privlačenja.

D= PD-TP

Na osnovi toga se kao temeljni kriteriji za udjele financijskoga

sudjelovanja šumoviasnika pri izgradnji i

održavanju šumske ceste definiraju:

1. etatne mogućnosti šumske sastojine, odnosno ukupni

obujam sječivog drva kao iskaz veličine i kvalitete

konkretne šumske sastojine i

2. smanjenje troškova privlačenja kao funkcija smanjenja

srednje udaljenosti privlačenja iskazano u

odnosu na prijašnju srednju udaljenost privlačenja.

2. PREDMET TIJEK ISTRAŽIVANJA

U istraživanju kriterija i modela sudjelovanja više

korisnika u gradnji zajedničke šumske ceste, osnove su

pronađene u poznatim i priznatim teorijskim osnovama

sljedećih područja šumarskoga inženjerstva:

a. otvorenost šumskih područja

b. srednja duljina privlačenja i troškovi privlačenja

c. troškovi gradnje i održavanja šumskih prometnica

d. očekivani prihodi od drvoproizvodne funkcije šumskih

sastojina

U okviru rasprave ovih područja, tražit će se odgovori

na mnoga pitanja važna za razmatranje izabranih

kriterija financiranja otvaranja šuma. Neka od najvažnijih

pitanja su:

1. Kako novoizgrađena cesta utječe na elemente otvorenosti

šumskih područja?

134

Subject and course of research

2. U kakvom su odnosu srednja duljina privlačenja i

troškovi privlačenja?

3. Kakva je struktura i koliki su ukupni troškovi šumske

ceste?

4. Koliki su očekivani prihodi od šumskih sastojina u

vijeku trajanja šumske ceste?

Pri razmatranju koristi od šumske ceste, pretpostavilo

se da će smanjenje srednje udaljenosti privlačenja

drva, stoje temeljni razlog izgradnje nove ceste, izravno

smanjiti troškove privlačenja. Za svakog korisnika

ceste, ujedno i sudionika u financiranju ceste, to znači

konkretno ostvarenu korist iskazanu veličinom ili iznosom

novčane uštede na troškovima privlačenja. U tom

slučaju financijski je iznos uštede moguće izračunati iz

razlike umnoška veće prijašnje udaljenosti privlačenja


J. Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA 1 DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001 ), 131-152

i njoj pripadajućeg jediničnog troška i umnoška nove (i

značajno manje!) udaljenosti privlačenja te njoj pripadajućeg

jediničnog troška privlačenja drva.

Matematička formula za izračun uštede (u kunama)

ili koristi od novoizgrađene ceste je

RT= [(Lp s * JT(L A )] - [(I A * ST(Lp n )]

gdje je:

RT - novčani iznos razlike troškova privlačenja, tj.

ušteda, kn

Lp s - 'stara' duljina privlačenja (prije izgradnje

prometnice), m

JT(Lp s )- jedinični trošak privlačenja drva na 'staroj'

udaljenosti privlačenja, kn/m 3

Lp n - 'nova' duljina privlačenja (poslije izgradnje

prometnice), m

JT(Zp n ) - jedinični trošak privlačenja drva na 'novoj'

udaljenosti privlačenja, kn/m 3

2.1. Model šumskog predjela Model of forest area

Kao prvi korak u istraživanju izabran je šumski predio

na kojem će se simulirati razvoj modela te obaviti

analize izabranih kriterija učešća u troškovima gradnje i

održavanja ceste. Kao modelni šumski predio izabrana

je gospodarska jedinica Jarmak - Kosturac - Buk - Drobna

u šumariji Križevci, u okviru Uprave šuma Koprivnica.

Uz odjele 99a, 100a, 101a, 10lb te 102 kojima gospodari

poduzeće "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, a izabrani

predio obuhvaća i okolne površine privatnih šumskih

posjeda. Nadalje, isti je šumski predio 1998. godine

otvoren cestom (u projektu nazvana Jarak - Juretica) u

duljini 1.224 metra. Troškove gradnje zajedničke šumske

ceste u našem modelu predstavlja šumska cesta

"Jarak - Juretica". Tu ćemo šumsku cestu i njoj pripadajuće

ukupne troškove smatrati predmetom zajedničkog

ulaganja svih, u modelu definiranih, šumovlasnika.

Za istraživanje kriterija financiranja više šumovlasnika

zajedničke šumske prometnice, potrebno je u modelnom

šumskom predjelu za svaki posjed, odnosno

sastojinu, imati poznate sljedeće podatke: površinu i

starost, uredajni razred i ekološko-gospodarski tip, razdoblje

ophodnje, vrste drveća i njihove relativne udjele

u ukupnoj drvnoj zalihi, drvnu zalihu: veličinu i strukturu,

godišnji prirast.

U izabranom konkretnom šumskom predjelu, odjeli

"Hrvatskih šuma" okruženi su privatnim šumskim površinama,

na kojima za sada nisu utvrđeni strukturni

elementi uređivanja šuma. Dabi te odjele mogli koristiti

u našim analizama, bilo ih je nužno 'doraditi', i to

tako da smo njihovim poznatim površinama dodijelili

jedinične elemente (iskazane po 1 ha) strukture iz nekih

odjela "Hrvatskih šuma", iz predjela koji su po vrstama

drveća i bonitetu sastojina najsličniji privatnim šumama

u našem modelu. Izuzme li se mogućnost taksacije, ovo

je bio jedini način da privatne šumske sastojine budu jednakovrijedan

predmet u našoj metodološkoj studiji.

Kao rezultat takvoga dorađivanja u dijelu privatnih

šuma modelnog područja nastalo je osam (8) odjela sa

svim elementima koje imaju i odjeli državnih šuma.

Nakon određivanja potrebnih sastavnica u modelu,

karta je modelnog područja obrađena u softverskom

okruženju Arc/Info . Rezultat obrade bila je digitalizirana

karta modelnog područja u mjerilu 1 : 5 000. Duljine

u modelu bile su iskazane u metrima (m). To je također

omogućilo jednostavno mjerenje stvarnih duljina

(npr. udaljenosti privlačenja) pomoću računalnog

mjerila. Uporabom posebnog potprograma Arc/Info', u

drugom je koraku za svaku jedinicu (posjed) računalno

izračunata površina iskazana u m 2 , te su izračunata težišta

jedinica (tzv. centroidi) koja definiraju onu točku

svake površine od koje se mjeri udaljenost privlačenja

kao najkraća linija (okomica) na os stare, odnosno nove

ceste. Površine sastojina, odnosno odjela iskazane su u

tablici 1, a centroidi i njihove spojnice sa starom i novom

cestom na slici 2. Osnovni su elementi za 13

odjela - u privatnim šumama s oznakama 1 do 8, te 5

odjela s oznakama od 9 do 13 u državnim šumama - u

modelnom šumskom predjelu prikazani u tablici 1.

Tablica 1. Elementi sastojina modelnog šumskog predjela

Table 1 Elements of stands of the model forest area

135


.1. Vlahinju: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA I DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH ... Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001 ), 131-152

* sections in the property of the firm "Croatian Forests" p.o. Zagreb

* odsjeci u posjedu poduzeća "Hrvatske šume" p.o. Zagreb

136


J. Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA I DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH Šumarski list br. 3^1, CXXV (2001 ), 131-152

2.3. Načela računanja očekivanih prihoda šumskih sastojina u modelu područja

Calculation principles of the expected forest composition income in the model area

Očekivani sječivi obujmi iz sastojina pojedinoga šumovlasnika

odredili su se tako da su intenziteti i etati

proreda, odnosno eventualnih dovršnih sječa, uvažavali

zatečeno stanje drvne zalihe i utvrđene priraste konkretnih

sastojina (tablica 2), a nakon sravnjivanja sječivi

Tablica 2. Podatci o konkretnoj drvnoj zalihi i prirastu

odjela

Table 2 Data on the actual timber stock and the growth of

department

Fotografija 4. Kolika je dobit od šumske ceste u 40-godišnjcm

razdoblju njena trajanja (i u najmlađim sastojinama)?

Photo 4 How much is the profit of the forest road within the

40-year period of its existance (even in the youngest composition?

obujmi izračunavali su se prema vrijednostima normalnih

sastojina. Sravnjivanje drvne zalihe konkretne sastojine

obavljeno je s jediničnom zalihom normalne sastojine

istog uređajnog razreda i boniteta (tzv. normalom)

iz prirasno-prihodnih tablica (PPT). Time se postiglo

da se već u prvoj sječi postignu propisane normalne

vrijednosti drvne zalihe. To je imalo za posljedicu izostajanja

sječa u prvoj ophodnjici u svim onim slučajevima

kada je zaliha konkretne sastojine bila manja od normalne

zalihe. Nakon takvoga sravnjivanja moglo se u

idućim ophodnjicama računati na veličine etata upravo

jednake normalnima iz prirasno-prihodnih tablica.

U utvrđivanju obujma sječivog etata konkretne sastojine

u prvoj ophodnjici uzeta je u račun konkretna

drvna zaliha (poznata iz gospodarske osnove) uvećana

za prirast izračunat putem postotka tečajnog prirasta za

razdoblje potrebno sastojini da dostigne zaokruženu

starost: npr. ako je sastojina u 123. godini, obujam prorede

se računa za ophodnju u 130-toj godini.

Uz pretpostavljeni 40-godišnji vijek trajnosti šumske

ceste, za svaku su konkretnu šumsku sastojinu, ovisno

o njezinoj starosti i propisanoj ophodnji, mogle biti

obavljene najviše četiri proredne sječe, npr. za sastojinu

uređajnog razreda lužnjaka staru 47 godina u 50-toj, 60-

toj, 70-toj i 80-toj godini. U drugom slučaju u nekim se

konkretnim sastojinama moglo ostvariti samo dovršnu

sječu, npr. za sastojinu uređajnog razreda lužnjaka staru

131 godinu na kraju ophodnje, u 140-toj godini.

2.4. Model računanja ukupnih troškova šumske ceste

Model of total cost calculation of the forest road

Modelni je šumski predjel 1998. godine otvoren

cestom Jarak - Juretica) duljine 1.224 m. Iako ćemo, za

potrebe razvoja modela, tu cestu smatrati zajedničkom,

tj financiranu ulaganjem svih, u modelu definiranih, šumovlasnika

treba naglasiti da je stvarni investitor izgrađene

ceste bilo poduzeće "Hrvatske šume" p.o. Zagreb,

putem Uprave šuma Koprivnica na čijem je području

cesta izgrađena. Cesta je izgrađena prema

odredbama Zakona o prostornom uređenju i Zakona o

građenju te su sukladno tome od nadležnih ministarstava

i institucija bile pribavljene odgovarajuće isprave

(mišljenja, suglasnosti, potvrde, dozvole i slično).

Voditelj izdrade projekta ceste bio je Davorin R o d e k,

dipl. ing. šum., stručni suradnik za projektiranje u

Upravi šuma Koprivnica.

137


J. Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA 1 DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH ... Šumarski list br. 3-4. CXXV (200 I ). 13 I -1 52

Prema ranije iskazanom modelu izračuna volumena

sječivoga drva šumskih sastojina, jednaki su izračunati

na osnovi Prirasno-prihodnih tablica (PPT) za svaku

sastojinu, odnosno pojedinačni šumski posjed. Na

zbrojenoj površini od 99,85 ha ukupno će se u 40-go-

Za određivanje vrijednosti ukupnoga ulaganja u i

šumsku cestu (tzv. zajednička investicija gradnje i održavanja

šumske ceste) u radu će se koristiti model koji i

je preporučila Katedra za šumska transportna sredstva i

u Zavodu za iskorištavanje šuma Šumarskoga fakulteta i

Sveučilišta u Zagrebu. Model uvažava terenske uvjete

te, u domaćoj šumarskoj praksi, priznate norme vremena

i normative materijala, kao i jedinične cijene rada

radnika i strojeva. Isti su model više puta koristili razli-

čiti autori (npr. Rebula, Knežević, Pičman, Pentek i dr.)

u više znastvenih i stručnih radova.

3. REZULTATI Results

3.1. Definiranje pogodnosti obujma sječivog drva

Defining the benefits of the chopping timber volume

dišnjem razdoblju trajanja šumske ceste moći posjeći

39 436 m 3 ili prosječno 395 m 3 po 1 ha. Pojedinačne su

vrijednosti obujma sječivoga drva prikazane u tablici

3, a njihov odnos prema njima pripadajućim površinama

posjeda na grafikonu 1.

Tablica 3. Ukupno sječivo drva u pojedinoj sastojini u razdoblju trajanja ceste

Table 3 Total chopping timber in particular compositions within the period of road existance

Iz tablice je uočljivo sljedeće:

1. Velike su razlike u veličini šumskih posjeda. Iskazano

odnosom površine najvećeg i najmanjeg posjeda,

raspon je 29 :1.

2. Značajne su razlike u obujmu sječivog drva po 1

hektru. Raspon između najvećeg (735 mVha) i naj-

138


Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA I DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001 ). 131-152

manjeg (87,2 mVha) sječivog obujma je 8,4 : 1, što

znači da pojedini vlasnici mogu očekivati i do osam

puta veći jedinični obujam sječe u odnosu na druge.

3. Vrlo su izrazite razlike u ukupnom obujmu sječe u

planiranom vijeku ceste (40 godina). Najveći se sječivi

obujam odnosi prema najmanjem kao 108 :1! To

znači da će pojedini vlasnici prevesti višestruko veće

količine drva zajedničkom cestom u odnosu na

druge. Neki će u amortizacijskom razdoblju ceste

prevesti tek zanemarive količine. Isto je vidljivo i iz

postotnih udjela sječivog drva pojedinog vlasnika u

odnosu na ukupni sječivi obujam drva. U planiranom

40-godišnjem vijeku ceste to iznosi od 0,29 % do

31,64 %. Podsjećamo daje pojedinačni relativni udio

svakog pojedinca u ukupno sječivom jedan od važnih

čimbenika u modelu raspodjele troškova ceste.

Svaki od vlasnika u različitim će godinama tijekom

40-godišnjeg vijeka ceste ostvarivati prihode od prodaje

drva, odnosno imati koristi od šumske ceste iskazane

u uštedi troškova privlačenja drva. Za svaku je površinu

određena dinamika ostvarenja prihoda, odnosno ušteda

tako da su utvrđeni očekivani obujmi sječa raspoređeni

u četiri desetogodišta koliko će ih biti u 40-godišnjem

vijeku trajanja ceste.

Sukladno tome tri će vlasnika ostvariti najveće koristi

u I. desetogodištu, čak šest u II. desetogodištu, tek jedan

u III. desetogodištu i četvorica u IV. desetogodištu.

Pritom će:

u I. desetogodištu biti ostvareno 28,11 % prihoda i

koristi,

u II. desetogodištu najviše 34,33 %,

- u III. desetogodištu najmanje 7,38 % i

- u IV desetogodištu 29,74 % prihoda i koristi.

Takav je nalaz posljedica različitih uređajnih razreda,

dobi i propisanih ophodnji za pojedinu sastojinu.

Za potrebe naših istraživanja uzet ćemo u obzir ukupno

zbrojene koristi svakoga vlasnika iz sva četiri desetogodišta

u razdoblju trajanja ceste.

Faktor obujma sječivog drva - Timber volume factor

Ovaj je pokazetelj izabran kao prvi element skupnog

kriterija raspodjele udjela, odnosno troškova vlasnika

zajedničke šumske ceste. Faktor obujma sječivog

drva (F d ) je relativni udio svakog pojedinca u ukupno

sječivom drvu u planiranom 40-godišnjem vijeku ceste.

Izračunava se kao postotni udio sječnoga obujma s pojedine

jedinice (odsjeka) u ukupnom obujmu sječivog

drva cijeloga područja.

F d = (OS, / OS uk ) * 100

gdje je

F đ - faktor obujma sječivog drva

OS; - sječivi obujam i-te jedinice (odsjeka) u m 3

OS uk - ukupni sječivi obujam svih jedinica (odsjeka) u m 3

Vrijednosti faktora obujma sječivog drva definiraju

pogodnost obujma sječivoga drva (POD) za svaku jedinicu.

Iste su prikazane u tablici 4.

Tablica 4. Faktori pogodnosti obujma sječivog drva za model područja

Table 4 Factor and benefits of chopping timber volume for model area

Ovako definirani faktor pogodnosti čini pojedinačne

udjele međusobno zavisnim, jer se mijenja sa svakim

priključivanjem ili odustajanjem, odnosno promjenom

referentnih vrijednosti (npr. površine) nekog

od sudionika modela, dok u zbroju uvijek ostaje nepromijenjen,

odnosno zbroj je udjela uvijek 100,00 %.

Nije nevažna ni činjenica da se iznosi ovoga faktora

za određeno područje mogu izračunati već i na temelju

jednostavne obrade redovitih elemanata Gospodarske

osnove, važeće za jedinice (odsjeke) koji čine predmetno

područje, uz uvjet da su za privatne šume izrađeni

Programi gospodarenja kako je propisano čl. 32 i 36

Zakona o šumama.

Fotografija 5. Po kojim kriterijima pravedno i transparentno utvrditi visinu financijske participacije suvlasnika ili sukorisnika?

Photo 5 According to which criteria could the amount of co-owners' co-users' financial participation be fairly and transparently established?

139


Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA I DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001). 131-152

Novoizgrađena je šumska cesta ukupne

duljine 1224 m, od čega je prvih 650 m prilazni

put do odsjeka 99a, a ostatak ceste, odnosno

574 m, ide granicom odsjeka 99a.

Za svaku se jedinicu gospodarenja tj. šumsku

površinu u privatnom vlasništvu ili odjel,

odnosno odsjek kojim gospodari poduzeće

"Hrvatske šume" p.o. Zagreb utvrdila srednja

duljina privlačenja drva (L p ) na digitaliziranom

modelu predmetnoga šumskog predjela

u mjerilu 1 : 5 000.

Prvo su za svaku jedinicu računalnom

obradom izračunata srednja geometrijska točka

ploštine - tzv. centroid ili težište. Potom su

za svaku jedinicu pomoću računalnoga mjerila

izmjerene duljine okomica - spojnice između

točki težišta i tim težištima najbližih točaka

na osi stare, a potom i nove ceste (Slika 1. -

Figure 1).

Izmjerene duljine spojnica u našem modelu

predstavljaju srednje udaljenosti privlačenja

drva za pojedinu jedinicu. Te su udaljenosti

izražene u metrima (m) i prikazane u

tablici 5.

Iz grafikona 2. uočljivo je daje u novonastalim

uvjetima privlačenja najveća pogodnost

zbog najmanjih srednjih duljina privlačenja

drva pripala vlasnicima jedinica s najmanjim

obujmima sječivog drva u razdoblju trajanja

ceste. No s obzirom da je svim vlasnicima

značajno skraćena duljina privlačenja, takav

nalaz ne mora dovoditi u sumnju ekonomičnost

i ispravnost u odabiru trase izgrađene

zajedničke ceste.

3.2. Duljina privlačenja drva - Wood skidding distance

Novoizgrađena šumska cesta - Newly built forest road

Spojnice 'težišta- stara cesta'

Junctions 'clustered around the old road '

Spojnice 'težišta - nova cesta'

Junctions 'clustered around the new road'

Slika 1. Karta mode Inog područja

s ucrtanim srednjim duljinama

privlačenja na staru i

novu cestu.

Map of model area with

shown average skidding

distances for the 'old road'

and 'new road'

Grafikon 2. Odnos obujma sječivoga

drva i novoostvarcne srednje

duljine privlačenja.

Graph 2 Relationship between total

cutting volume of timber and av.

skidding distances for the new road

140


J. Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA I DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001 ), 13 1-152

Faktor smanjenja duljine privlačenja drva - Factor of timber draw length reduction

Ovaj je pokazatelj izabran kao druga sastavnica

skupnog kriterija raspodjele udjela, odnosno troškova

vlasnika zajedničke šumske ceste. Faktor smanjenja

duljine privlačenja drva (F„) je relativni udio svakog

pojedinca u ukupnome smanjenju duljine privlačenja drva.

Pritom ukupno smanjenje duljine privlačenja predstavlja

razliku između zbroja duljina privlačenja prije i

zbroja duljina privlačenja nakon izgradnje zajedničke

ceste. Jednostavnije iskazano ukupno smanjenje duljine

privlačenja je zbroj izgradnjom postignutih smanjenja

duljina privlačenja svih vlasnika zajedničke ceste. Izračunava

se kao postotni udio smanjenja ostvarenoga kod

pojedinačnog vlasnika (L ; ) u ukupnome smanjenju duljine

privlačenja za sve jedinice (sve vlasnike) cijeloga

područja (LP uk ).

Fp = (LPi / LPuk)* 100

gdjeje

F. - faktor smanjenja duljine privlačenja drva

LPj - smanjenja duljine privlačenja i-te jedinice (odsjeka)

u m

LP uk - ukupno smanjenje duljine privlačenja svih jedinica

(odsjeka) u m

Vrijednosti faktora smanjenja duljine privlačenja

definiraju pogodnost privlačenja drva (PDP) svake

jedinice modelnoga područja. Te su vrijednosti prikazane

u tablici 6.

Ovako određeni faktori pogodnosti privlačenja također

su u modelu matematički međusobno zavisni; i u

ovom se slučaju promjenom vrijednosti faktora za nekog

sudionika modela mijenjaju faktori, odnosno udjeli

svih ostalih sudionika, dok zbroj ostaje nepromijenjen,

odnosno iznosi uvijek 100 %.

Iznosi ovoga faktora se za svaku jedinicu (odsjek)

određenoga područja najtočnije mogu izračunati mjerenjem

na digitaliziranom modelu. Pretpostavka je da takav

model područja uz 'staru' cestu koja definira prijašnje

uvjete privlačenja sadrži i trasu nove šumske ceste.

Tablica 5. Udaljenosti privlačenja u odnosu na staru i novu šumsku cestu

Table 5 Distances of timber draw in relation to the old and new forest road

Oznaka

Mark

1

1

2

3

4

5

6

7 838

8

9 (99a)

10(100a)

11 (101a)

12(101b)

13(102)

Stara cesta Nova cesta

Old road New draw

Duljina 'težište - spojnica na cestu'*

Lenght of "Central place -

junctions with the road"

m

2

948

411

513

526

928

755

57

1.072

645

551

1.003

1.295

774

10.259

3

357

134

129

283

139

38

781

291

199

229

199

475

411

2.941

Razlika duljine

privlačenja

Difference of

draw lenght

4

591

277

384

243

789

717

14,7

781

446

322

804

820

363

7.318

* Računalno mjereno na digitaliziranom modelu područja (mjerilo 1 : 5 000)

* Computer measured on a digitalized model area (scale 1 : 5 000)

Odnos duljine privlačenja

'Stara/Nova cesta'

Relation with the

draw lenght

"Old/New road"

5

2,7

3,1

4,0

1,9

6,7

19,9

3,7

3,2

2,4

5,0

2,7

1,9

3,5

Tablica 6. Faktor pogodnosti duljine privlačenja

Table 6 Factors of the draw length benefit

1

8,08

2

3,79

3

5,25

4

3,32

Oznaka jedinice (odsjeka) - Unit (section) mark

5 6 7 8 9 10

(99a) (100a)

10,78 9,80 10,67 10,67 6,09 4,40

11

(101a)

10,99

Postotni udio u ukupnom smanjenju duljine privlačenja na cijelom području (%)

Percentage share in the total draw length reduction on the entire area (%)

12

(101b)

11,21

13

(102)

4,96


.1. Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITKRIJA RASPODJELE TROŠKOVA I DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH ... Šumarski list br. 3-4, ÇXXV (2001 ), 13 1 -152

3.3. Troškovi gradnje i održavanja zajedničke ceste

Construction and maintainance costs of the common road

Troškovi gradnje (T g ) zajedničke šumske ceste koju

u našem modelu predstavlja cesta Jarak - Juretica"

obuhvatili su:

1. Pripremno-završni radovi 15.868,80 Kn

2. Izgradnja donjeg stroja 26.261,61 Kn

3. Izrada gornjeg stroja 114.254,60 Kn

Ukupno

156.385,01 Kn

Prema gore iskazanome ukupni su izravni troškove

gradnje (T„) zajedničke ceste dužine 1.224 metara iznosili

156.358,01 kn.

Troškovi održavanja šumske ceste obuhvaćaju

amortizaciju šumske ceste (T,) rok amortizacije 40 godina

i godišnji kamatnjak/; = 3 %; tekuće održavanje

(77,) gornjega stroja, periodično održavanje (T p ) te trošak

naknada za izgubljenu površinu i prirast - T 5

Rekapitulacija ukupnih troškova gradnje i održavanja

(UT) zajedničke šumske ceste obuhvaća troškove

kako je to po vrstama i sadržaju prikazano u tablici 7.

Za 40-godišnjeg vijeka trajanja ceste, ukupni troškovi

amortizacije i održavanja iznosit će 577.078,80 kn,

Tablica 7. Pregled troškova vezanih uz izgradnju zajedničke ceste

Table 7 Survey of costs related to the common road construction

Vrste troškova

Kind of costs

1

Izravni troškovi gradnje - Direct construction costs - T B

Trošak amortizacije - Amortization costs - T,

Trošak tekućeg održavanja - Current operating cost - T,

Trošak periodičnog održavanja - Periodic operating cost - T 3

Trošak naknada za izgubljenu površinu i prirast

Compensation cost for lost areas and growth - T 5

Ukupno - Total

Jednokratno

Single costs (kn)

2

156.358,01

0,00

156.358,01

Godišnje

Annual costs (kn)

3

-

6.764,42

4.896,00

2.766,55

14.426,97

Fotografija 6. Po kojim kriterijima pravedno i transparentno utvrditi

visinu financijske participacije suvlasnika ili

sukorisnika?

Photo 6 According to which criteria could the amount of coowners'

co-users' financial participation be fairly and

transparently established?

što predstavlja sadašnju vrijednost ukupnih troškova

amortizacije.

Prema gornjem izračunu izravni troškovi gradnje čine

21,32 %, a troškovi održavanja 78,62 % ukupnih troškova

ceste, odnosno da su u vijeku ceste troškovi održavanja

3,7 puta veći od početnih troškova gradnje

ceste.

Raspoređeni na ukupni 40-godišnji obujam sječivog

drva koji za modelni predio iznosi 39.436 m 3 ,

početni troškovi gradnje ceste iznose 3,96 kn/m 5 , godišnji

troškovi amortizacije i održavanja 0,37 kn/m 5 .

U našem istraživanju modela raspodjele troškova i

koristi od zajedničke ceste predmetom raspodjele biti

će izravni (početni) troškovi gradnje ceste u iznosu od

156.258,01 kn.

Za ocjenu ekonomske isplativosti ulaganja u zajedničku

cestu definira se ukupni trošak ceste kao zbroj

izravnog troška gradnje ceste i sadašnje vrijednosti

40-godišnjih troškova amortizacije i održavanja. Takav

ukupni trošak ceste u iznosu 733.436,81 kn

(156.358,01 + 577.078,80) usporedit će se s ukupno

ostvarenim ekonomskim koristima iskazanima u

novčanim uštedama pri troškovima privlačenja.

142


J. Vlahinja: ISTRAŽIVANJK KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA I DOBITI ZA.IHDMČKIH ŠUMSKIH . Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001 ). 131-152

3.5. Koristi od zajedničke ceste - Common road benefits

Za svaku šumsku površinu (posjed) od 1 do 13 utvrdili

su se jedinični troškovi privlačenja drva (kn/m 3 ) na

konkretnim izmjerenim srednjim duljinama privlačenja

drva prije (stara cesta) i poslije izgradnje zajedničke

ceste (nova cesta). Pritom smo se opredjelili za troškovnu

inačicu privlačenja drva s kopčašem, držeći daje u

postojećim uvjetima obavljanja šumskih radova u Hrvatskoj

ona značajno vjerojatniji izbor, kako za državne

tako i za privatne šumovlasnike. Rezulati su prikazani u

tablici 8.

Tablica 8. Trošak privlačenja 1 m' drva za konkretne srednje duljine privlačenja prije (stara cesta) i poslije izgradnje zajedničke

ceste (nova cesta)

Table 8 Draw cost for lm 3 of timber for actual average draw lengths before (old road) and after the common road construction

(new road)

Oznakajedinicc

(odsjeka)

Unit

(section) mark

1

1

2

3

4

5

6

7

8

9 (99a)

10(100a)

11 (101a)

12(10 lb)

13(102)

Duljina privlačenja

Length of draw (m)

Stara cesta Nova cesta

Old road New road

2

3

948

357

411

134

513

129

526

283

928

139

755

38

838

57

1.072 291

645

199

551

229

1.003

199

1.295 475

774

411

Stara cesta

Old road-jts

4

160,0

116,0

123,3

124,2

158,1

142,5

149,8

172,4

133,4

126,1

165,4

197,1

144,2

Jedinični trošak privlačenja

Draw cost per unit (kn/nT)

Nova cesta

New road -JTn

5

112,3

98,2

97,9

107,4

98,5

92,7

93,8

107,9

102,1

104,0

102,1

120,5

116,0

Prosječno - Average

'Staro-Novo'

"Old-New"

6 (=4-5)

47,7

17,8

25,4

16,8

59,6

49,8

56,0

64,5

31,3

22,1

63,3

76,6

28,2

% smanjenja troška

Cost reduction

7

29,81

15,34

21,60

13,53

37,70

34,95

37,38

37,41

23,46

17,53

38,27

38,87

19,56

29,20

Razliku između prijašnjih i sadašnjih troškova privlačenja

definirali smo kao korist-uštedu (U/T) novčano

iskazanu za svakog korisnika ceste (kolona 8 u tablici 9).

U/T = UTs - UTn

Iz tablice 9 uočljivo je sljedeće:

1. izgradnjom zajedničke ceste svi su vlasnici ostvarili

uštede na troškovima privlačenja. Novčani iznosi

ušteda kretali su se od 1.955 kn do 556.512 kn. Prosječno

je to, iskazano za obujam sječivog drva svih

vlasnika, iznosilo 44 %.

2. raspon između najveće i najmanje uštede odnosi se

kao 284 : 1, što bi moglo biti obeshrabrujuće za korisnike

takvih 'neznačajnijih' koristi-ušteda. Međutim,

upravo izabrani kriteriji raspodjele troškova

moraju osigurati proporcionalnost u odnosu koristitroškovi.

Na taj način nema mjesta bojazni da će obveza

ulaganja nadmašiti ostvarene moguće koristi

ili uštede. S druge strane ne treba zanemariti neproizvodne

koristi od zajedničke ceste, koje će, pretpostavlja

se, uživati svaki od vlasnika, a koje su obuhvaćene

troškovima za drvoproizvodnu namjenu

ceste.

3. višestruke su razlike u iznosu ušteda. Uštede ili koristi

od ceste izravno su ovisile o: a) veličini smanjenja

jediničnih troškova privlačenja, (zbog smanjenja

duljine privlačenja) te b) obujmu sječivog drva

pojedinog vlasnika. Tako su najviše profitirali vlasnici

s najvećim smanjenjem duljine privlačenja i vezano

s tim s najvećim smanjenjem jediničnih troškova

privlačenja, npr. vlasnici 12, 11 i 8, odnosno

vlasnici s najvećim obujmom sječivog drva, npr.

vlasnici 11,9, 12, 6 i 8, što je jasno prikazano na grafikonu

3.

Kako se utvrdilo da uštede u ukupnim troškovima

privlačenja drva ovise o smanjenju duljine privlačenja i

o obujmu sječivoga drva, a ti su čimbenici različiti za

svakoga vlasnika, bilo je važno utvrditi učešće svakog

vlasnika u ukupno ostvarenoj uštedi. Očekivana raspodjela

koristi trebala bi biti sukladna prijedlogu modela

učešća vlasnika u troškovima, koja će se za istraživane

kriterije, odnosno njihove vrijednosne pokazatelje prikazati

u sljedećem poglavlju.

Za utvrđivanje mjere koristi/uštede svakoga vlasnika,

njihove su se pojedinačne novčane uštede stavile

u odnos s ukupnom uštedom koja je za sve vlasnike zajedničke

šumske ceste bila 1.796.242,00 kn. Dobiveni

postoci mjera relativni su udjeli svakog vlasnika u

143


J. Vlahinja: ISTRAZIVANJK KRITERIJA RASPODJHLH TROŠKOVA 1 DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH Šumarski list br. 3^t, CXXV (2001 ). I 3 1 -1 52

Tablica 9. Ukupni troškovi privlačenja za površine u modelu u odnosu na staru i novu šumsku cestu

Table 9 Total draw costs for the model areas in relation with the old and new forest road

Oznaka

površine

odn. odsjeka

Area or

section mark

1

1

2

3

4

5

6

7

8

9 (99a)

10 (100a)

11 (101a)

12 (101b)

13(102)

Zbroj •

Duljina privlačenja

(m)

Draw length

(m)

Stara cesta

Old road

2

948

411

513

526

928

755

838

1.072

645

551

1.003

1.295

774

10.259

Nova cesta

New road

3

357

134

129

283

139

38

57

291

199

229

199

475

411

2.941

Razlika stare i

nove duljine

privlačenja

(m)

Difference

between the

old and new

draw length

4

591

277

384

243

789

717

781

781

446

322

804

820

363

7.318

Ukupno sječivi

obujam drva

u 40

god. (m 3 )

Total chopping

timber

volume in

40 years

5

1.550

1.692

917

116

931

2.439

675

2.569

12.476

1.990

8.791

3.009

2.281

39.436

Ukupni troškovi

privlačenja (kn)

Total draw

costs (kn)

Stara cesta

Old road

6

248.072

196.208

113.048

14.413

147.226

347.669

101.131

442.916

1.664.817

250.986

1.454.173

593.046

328.875

5.902.581

1,44

Nova cesta

New road

7

174.011

166.164

89.785

12.457

91.704

226.117

63.296

277.211

1.273.941

206.892

897.661

362.590

264.510

4.106.339

1,00

Ušteda

(kn)*

Saving

(kn)*

8

74.061

30.044

23.264

1.955

55.522

121.553

37.836

165.705

390.876

44.094

556.512

230.456

64.365

1.796.242

* zaokruženo na 0,00 kuna

* rounded to 0.00 kuna

Oznake sastojina ili odjela - Forests stands or department mark

Grafikon 3. Ušteđena troškovima privlačenja- ukupne, za sve sječi vo drvo (plavi stupci) i jedinične po 1 m 1 (sivi stupci)

Graph 3 Savings from draw costs - in total, for all chopping timber (blue columns) and single per 1 nT (grey columns)

zajedničkoj uštedi. Taj je omjer nazvan koeficijent koristi-uštede

u troškovima privlačenja F K L , koji se

izračunava po formuli

F K/L: = (^/^, k )*100

gdje je

F K;U - koeficijent koristi-uštede u troškovima privlačenja

drva

K, - korist-ušteda vlasnika i-te jedinice (odsjeka)

K uk - korist-ušteda svih vlasnika u području

Vrijednosti koeficijenata ukupnih koristi-ušteda su,

usporedno s koeficijentima koristi-ušteda na jediničnim

troškovima, za sve jedinice u modelu područja prikazane

u tablici 10.

144


J. Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA I DOBIT] ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH Šumarski list br. 3^1. CXXV (2001), 131-152

Tablica 10. Koeficijenti uštede na jediničnim i na ukupnim troškovima po jedinicama (vlasnicima)

Table 10 Coefficients for saving on single and total costs per units (owners)

Odnos ušteda na ukupnim troškovima privlačenja i ukupnog sječivoga drva,

za svaku su jedinicu u modelu područja prikazani na grafikonu 4.

Oznake sastojina ili odjela - Forests stands or department mark

Grafikon 4. Uštede na troškovima privlačenja (zeleni stupci) i obujam ukupno sječivog drva (sivi stupci)

Graph 4 Savings on draw costs (blue columns) and total volume of chopping timber (grey columns)

3.6. Isplativost ulaganja u zajedničku cestu - Profitability of investment in the common road

Isplativost ulaganja u zajedničku šumsku cestu izračunata

je iz pokrivenosti troškova ostvarenim gospodarskim

učincima od ceste. Pritom su se pod troškovima

uzeli u obzir utvrđeni ukupni troškovi (UT) zajedničke

šumske ceste, a kao gospodarski učinci ostvarene

uštede u troškovima privlačenja drva. U ranijim poglavljima

utvrđeni ukupni trošak šumske ceste iznosi

773.436,81 kn, a ukupni iznos ušteda kod privlačenja je

1.796.242 kn.

Pokrivenost ulaganja (PI) izračunala se kao kvocijent

efekata/učinaka (E) i troškova (UT) po formuli

?l=E/UT= 1.796.242/773.436,81 =2,45

Rezulat pokazuje da ostvarene ekonomske koristi

2,45 puta nadmašuju troškove ulaganja. Povoljnost

ovoga rezultata je i veća, ako se na umu ima činjenica

da su ovdje uzete u obzir tek koristi od drvoproizvodne

funkcije gospodarenja šumom - dakle, nisu uključene

koristi drugih šumarskih djelatnosti (npr. prijevoz ljudi,

materijala i si. za potrebe uređivanja, zaštite i/ili uzgajanja

šuma), ali ni koristi nešumarskih djelatnosti ili aktivnosti

u šumi (npr. lovstvo i si.).

3.7 Raspodjela troškova među korisnicima ceste - Cost distribution among the road users

Temeljni su ključ raspodjele troškova medu su-ko- 2. pogodnost duljine privlačenja - (PDP) ili udio u

risnicima (su-vlasnicima) ceste:

svakog vlasnika u ukupnom smanjenju duljine pri-

1. pogodnost obujma-(POD) ili udio u svakog vlasni- vlacenja

ka u obujmu ukupno sječivoga drva,

Oba su čimbenika transparentni i vlasnicima prepo-


J. Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA I DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH Šumarski list br. 3-4. CXXV (2001). 131-152

znatljivi, a mogu se jednostavno odrediti već iz osnovnih

podloga u gospodarenju šumama: Osnove ili Programa

gospodarenja, te odgovarajuće karte područja s

ucrtanim izvoznim prometnicama.

Da bi se u određivanju udjela svakog vlasnika u

troškovima zajedničke ceste uzela u obzir oba izabrana

kriterija u njihovom objektivnoj vrijednosti, utvrdio se

njihov kumulirani, odnosno sintetički učinak kao

umnožak oba kriterija (POD * PDP). Ovako utvrđeni

osobni sintetički pokazatelji stavili su se u odnos prema

ukupnom (zbrojenom) iznosu svih umnožaka. Dobivene

rezultate nazvalo se faktorima osobnoga udjela u

troškovima zajedničke ceste (skr. faktor osobnog troška)-fT.

Matematički obrazac izračunaje

FT, = {POD, * PDP, 11 POD * PDP) * 100

gdje je

FT, - faktor osobnoga udjela i-tog vlasnika u troškovima

zajedničke ceste, %

POD, - udio u obujmu sječivoga drva i-tog vlasnika, %

PDP, - udio u smanjenju duljine privlačenja i-tog vlasnika,

%

I POD* PDP -zbroj pojedinačnih POD i PDP svih

vlasnika ceste

Tablica 11. Faktor osobnoga udjela u troškovima zajedničke ceste

Table 11 Factor of personal share in the common road costs

1

3,93

8,08

31,75

2

4,29

3,79

16,26

3

2,33

5,25

PDP

12,23

4

0,29

Oznaka jedinice (odsjeka) - Unit (section) mark

5

2,36

6

6,18

7

1,71

8

6,51

9

(99a)

31,64

10

(100a)

5,05

POD - pogodnost obujma drva (= udio u obujmu sječivoga drva),

Benefit of timber volume (= chopping timber volume share) %

11

(101a)

22,29

3,32 10,78 9,80 10,67 10,67 6,09 4,40 10,99

- pogodnost duljine privlačenja (= udio u smanjenju duljine privlačenja),

Benefit of draw length (= share in the reduction of draw length) %

0,96 25,44 60,56 18,24 69,46 192,69 22,22 244,97

POD * PDP

12

(101b)

3,92 2,01 1,51 0,12 3,14 7,49 2,25 8,59 23,82 2,75 30,28 10,57 3,54

Faktor osobnoga udjela u troškovima zajedničke ceste - FT,

Factor of personal share of the common road costs %

7,63

11,21

85,53

13

(102)

5,78

4,96

28,67

Uza sve naprijed navedene činjenice, upravo relativne

vrijednosti ovako utvrđenog faktora osobnoga troška

držimo ključem objektivne raspodjele troškova u modelima

zajedničkog ulaganja u šumske prometnice.

3.7.1. Novčani iskaz raspodjele troškova - Financial presentation of cost distribution

Prema iskazanim vrstama troškova te utvrđenim ceste, a potom i novčane udjele svakog vlasnika za goukupnim

troškovima ceste, uporabom faktora osobno- dišnje troškove amortizacije i održavanja ceste. Iznosi

ga troška izračunati su novčani iznosi koji terete svakog su prikazani u tablici 12.

vlasnika-korisnika šumske ceste za samu izgradnju

Tablica 12. Raspodjela troškova prema faktoru osobnog troška

Table 12 Cost distribution according to personal cost factor

Oznaka

površine/odsjek

Area (section)

mark

1

1

2

3

4

5

Faktor osobonog troška - Ft,

Factor of personal cost

%

2

3,92

2,01

1,51

0,12

3,14

Udio u izravnim

troškovima gradnje

Direct construction

cost share

Kn

3

6.134,03

3.138,39

2.357,91

188,75

4.918,73

Udio u godišnjim troškovima

amortizacije i održavanja

Annual costs of amortization

and maintainance share

Kn

4

565,98

289,58

217,56

17,42

453,85

146


.1. Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITKRI.IA RASPODJELE TROŠKOVA 1 DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH Šumarski list br. 3-4, CXX V (2001 ). 1 3 1 -1 52

6

7

8

9 (99a)

10(100a)

11 (101a)

12 (101b)

13(102)

Zbroj

7,49

2,25

8,59

23,82

2,75

30,28

10,57

3,54

100,00

11.710,02

3.530,05

13.435,12

37.259,48

4.290,77

47.328,30

16.522,00

5.544,45

156.358,01

1.080,47

325,71

1.239,64

3.437,89

395,90

4.366,93

1.524,47

511,58

14.426,97

3.7.2. Usporedba koristi i troškova zajedničke ceste -

U tablici 13 uspoređeni su relativni udjeli u ostvarenoj

koristi-uštedi i relativni osobni udjeli u troškovima

ceste. Iako su očekivano kod svih vlasnika udjeli po

oba pokazetelja približno jednaki, do manjih razlika

Comparison of benefits and costs of the common road

dolazi zbog utjecaja različitih jediničnih troškova privlačenja,

koji su posljedica konkretno uporabljenih

radnih sredstava na konkretnim srednjim duljinama

privlačenja iz pojedine jedinice (odsjeka).

Tablica 13. Usporedba udjela u koristima-uštedama i udjela u troškovima

Table 13 Comparison of benefit-savings share and costs share

1

357

2

134

3

129

4

283

Oznaka jedinice (odsjeka) - Unit (section) mark

5

139

6

38

7

57

8

291

9

(99a)

199

10

(100a)

229

Konkretne duljine privlačenja - Actual skidding distances, m

11

(101a)

199

12

(101b)

4,12 1,67 1,30 0,11 3,09 6,77 2,11 9,23 21,76 2,45 30,98 12,83 3,58

Udio u ukupnoj uštedi, - Total savings share, %

3,92 2,01 1,51 0,12 3,14 7,49 2,25 8,59 23,82 2,75 30,28 10,57 3,54

Udio u ukupnim troškovima (FT) - Total costs share, %

475

13

(102)

411

Kad su se odstupanja povezala sa stvarnim duljinama

privlačenja, uočilo se da za izabrano modelno područje

postoji prekretnica utjecaja duljine privlačenja u

smislu pojave blagih odstupanja udjela koristi od raspodjele

troškova. U našem modelu takva je prekretnica

na duljini privlačenja od približno 200 m. To znači da

će primjenom našeg modela raspodjele, vlasnici jedinica

u našem modelu s duljinom privlačenja većom od

200 m neznatno manje sudjelovali u troškovima ceste

nego što dobivaju raspodjelom koristi-ušteda na račun

vlasnika s duljinom privlačenja manjom od 200 m, koji

će neznatno više participirati u troškovima nego što

ostvaruju raspodjelom koristi-ušteda od zajedničke ceste.

Treba napomenuti da se najveći iznosi takvih razlika

kreću od -2,06 do +2,26 %.

Za svako će konkretno područje ova prekretnica duljine

privlačenja drva biti specifična, a ovisit će o uvjetima

i tehnologiji privlačenja, odnosno iz toga proizašlim

jediničnim troškovima privlačenja.

4. PREGLED TIJEKA RADA I DIZAJN MODELA RASPODJELE KORISTI I TROŠKOVA

Survey of the course of work and the model design of benefit and cost distribution

Metodološki koraci u modelu koji je rezultat ovog

rada prikazani su na slici 2. Podaci o jedinicama/-

odsjecima interesnoga područja model, dobiveni si uz

Osnove gospodarenja za odjele/odsjeke državnih šuma

te Programa gospodarenja za privatne šumoposjede. Iz

takvih je osnova moguće dobiti relevantne podatke za

izračun sječivog obujma drva. Za izračun srednjih duljina

privlačenja bila je potrebna odgovarajuća kartografska

grada predmetnoga područja - digitalizirana

karta područja s ucrtanim granicama jedinica/posjeda i

prometnom mrežom.

Pojedine su obrade u modelu izvedene kao jednostavna

softverska rješenja u računalnom alatu Microsoft

Excel'. Algoritmi za računanje većine rezultata u

modelu ugrađeni su, putem odgovarajućih formula, u

tzv. programirane ćelije Excel tablica. Te su ćelije međusobno

zavisno povezane, čime se postigla elastičnost

koja osigurava trenutačno reagiranje modela na priključivanje

(ulaz) ili odustajanje (izlaz) bilo kojeg od vlasnika

modelnog područja. Takve se promjene trenutačno

iščitavaju u izlaznim rezultatima, odnosno svim, za vlasnike

interesantnim, pokazateljima modela.

147


J. Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA I DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH Šumarski list br. 3-4. CXX V (2001 ). 13 1-152

ULAZI / PODLOGE

Slika 2. Dizajn modela raspodjela koristi i troškova zajedničke šumske ceste

Figure 2 Model design of benefit and cost distribution for the common forest road

Ovakav je model uporabljiv i za slučajeve raspodjele

troškova zajedničkoga održavanja postojeće ceste

- dakle, i u slučaju kada nije predviđena izgradnja nove

zajedničke ceste. U tom se slučaju umjesto udjela u

smanjenju duljine privlačenja, u račun uzimaju stvarno

utvrđene konkretne duljine privlačenja drva za svakog

vlasnika jedinice u cesti gravitirajućeg područja.

148

5. ZAKLJUČCI - Conclusions

Metodološkim istraživanjima raspodjele troškova

troškova i dobiti zajedničkih šumskih prometnica utvrdilo

se sljedeće:

1. u slučajevima postojanja zajedničkog interesa za

gradnju skupne šumske ceste vrlo je značajno poznavati

i jasno odrediti kriterije sudjelovanja svakoga

(su)vlasnika kako u troškovima, tako i u očekivanim

koristima od koristi od ceste.

2. kriteriji raspodjele troškova, odnosno dobiti nužno

moraju biti transparentni i vlasnicima prepoznatljivi.

Prednost treba dati čimbenicima koje je, uz odgovarajući

kartografski materijal, moguće jednostavno

odrediti iz osnovnih podloga u gospodarenju

šumom - ponajprije iz Osnove gospodarenja,

Programa gospodarenja (za privatne šume),

kao najbolja mjera koristi pojedinoga vlasnika od

zajedničke ceste, ali i objektivni ključ raspodjele

troškova u zajedničkoj investiciji, u istraživanju su

prepoznata (definirana) dva čimbenika:

a) obujam sječivoga drva u razdoblju trajanja ceste

i

b) smanjenje duljine privlačenja drva

utjecaj obujma sječivoga drva izražen je kroz faktor

pogodnosti obujma sječivog drva, čije vrijednosti

predstavljaju pojedinačne udjele etata u ukupnome

etatu svih vlasnika.


J. Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA 1 DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH Šumarski list br. 3 4.CXXV (2001), 131-152

5. utjecaj duljine privlačenja drva, izražen je faktorom

pogodnosti duljine privlačenja drva koji predstavlja

udio svakoga vlasnika u ukupnom smanjenju duljine

privlačenja drva konkretnoga područja

6. ocjena pouzdanosti izabranih kriterija raspodjele

provjerila se na modelu šumskog područja, u kojem

se za svaku jedinicu (šumsku površinu) i ukupno

računalo: obujam sječivoga drva, jedinični i ukupni

troškovi privlačenja uvažavajući konkretnu prijašnju

i novu duljinu privlačenja, koristi-uštede u

troškovima privlačenja drva, isplativost ulaganja te

udjeli financijske participacije (su)vlasnika.

7. faktori raspodjele uključeni su u model na način koji

osigurava njegovu dinamičnost; njihova međuzavisnost

u odnosu na svakog sudionika u modelu

osigurava da se promjenom stanja bilo kojeg sudionika

modela proporcionalno zavisno mijenjaju i u-

djeli svih ostalih sudionika, dok zbroj ostaje stalan.

Ovakav model reagiranja na promjene, omogućava

slobodan ulaz ili odustajanje novih/starih sudionika

u modelu, bez narušavanja načela raspodjele.

8. obuhvat i uvažavanje obaju kriterija - najutjecajnijih

čimbenika raspodjele, postignut je izračunom

faktora osobnog troška koji je sintetički iskaz njihova

učinka u modelu, predstavljen pojedinačnim

udjelima umnožaka oba kriterija.

9. račun isplativosti modela pokazao je da svi vlasnici

mogu računati na koristi od ceste koje će svakako

nadoknaditi (namiriti) njihova ulaganja.

10. iskazano zbrojem srednjih duljina privlačenja svih

jedinica u modelu, ukupna se duljina privlačenja u

zbroju smanjila približno 3,5 puta. Pojedinačno

smanjenje jediničnih troškova bilo je od 15 % do

38 % ili prosječno, za sve vlasnike 29,20 %.

11. izabrani kriteriji raspodjele osigurali su proporcionalnost

u odnosu koristi - troškovi, odnosno pravičnost

medu suvlasnicima glede podudarnosti veličine

koristi i troškova.

12. razlike u iznosu koristi-ušteda od ceste u modelu izravno

su ovisile: a) o veličini smanjenja jediničnih

troškova privlačenja drva zbog smanjenja duljine

privlačenja i b) o obujmu sječivog drva pojedinog

vlasnika. Pritom najviše profitiraju vlasnici s najvećim

smanjenjem duljine privlačenja, i vezano s tim

s najvećim smanjenjem troškova privlačenja, odnosno

vlasnici s najvećim obujmom sječivog drva,

npr. vlasnici većih površina ili sastojina veće starosti.

No i njihovi su udjeli u troškovima proporcionalno

veći.

13. osim što model osigurava isplativost za sve sudionike,

ne treba zanemariti nedrvoproizvodne koristi

od zajedničke ceste koje uživa svaki od suvlasnika

ceste, a koje su obuhvaćene troškovima za drvoproizvodnu

namjenu ceste.

14. primijenjeni je model uporabljiv i za slučajeve raspodjele

troškova među eventualnim (su)vlasnicima

ili (su)korisnicima postojećih cesta. U tom se slučaju

umjesto udjela u smanjenju duljine privlačenja

(zbog nove ceste) u račun uzimaju stvarno utvrđene

konkretne duljine privlačenja drva za svakog vlasnika

jedinice u cesti gravitirajućeg područja.

15. s obzirom na različita vremena realizacije prihoda

(sječa) najednom šumskom području, o tome valja

svakako voditi računa u dinamici otplate, u slučaju

zajedničkoga kreditnog zaduživanja sudionika za

osiguranje početnih troškova projektiranja i gradnje

ceste.

16. Svi su navedeni rezultati primjenjivi i u slučaju kada

samo jedan vlasnik odlučuje o opravdanosti i isplativosti

gradnje šumske prometnice za otvaranje

jedne ili više, cjelovitih ili nepovezanih šumskih

površina.

149


.1. Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA 1 DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH ... Šumarski list br. 3 4. CXXV (2001 ). 13 1 -152

17. U tom smislu izrađeni metodološki model argumentirano

može odgovoriti na pitanje s koliko je financijskih

sredstava ekonomski opravdano sudjelovanje

svakog šumovlasnika u zajedničkom finan-

ciranju izgradnje i održavanja šumske prometnice,

ili s koliko financijskih sredstava će biti ekonomski

opravdano teretiti pojedini odjel ili odsjek šumskoga

kompleksa pri iskorištavanju njegova drva.

7. LITERATURA (izbor)

- References (selection)

Aulerich,E.,(l 996): Better engineering and control

of the construction of forest roads, Seminar on

"Environmentaly sound forest roads and wood

transport", Sinaia (Romania), 17-22 June 1996.,

basic paper, p. 1-11.

Bojanin, S., (1983): Faktori optimalne otvorenosti

šuma kod sekundarnog otvaranja, Meh. šumar.,

Zagreb, vol. 8, br. 11 -12, str. 322-325.

Dobre, A., (1989): Ceste za prijevoz drva u Sloveniji i

njihovo prometno opterećenje. Meh. šumar., Zagreb,

vol. 14, br. 7-8, str. 135-140.

D o b r e, A., ( 1990): Program odpiranja gozdov z gozdnimi

cestami v obdobju 1991-2000. Referat sa

seminara o programiranju šumskih prometnica

održanom u ožujku 1990. u Ljubljani, str. 1-14.

Dobre, A., (1990): Količina delà in stroški gradnje

gozdnih čest v odvisnosti od naklona terena in

kategorije hribine, Zbornik gozdarstva in lesarstva

35, Ljubljana, str. 83-118.

Ecimović, T., Meštrić, B., (1989): Projektiranje

šumskih kamionskih cesta korištenjem osobnog

računala, Meh. šumar., Zagreb, vol 14, br. 1-2,

str. 33-38.

J e 1 i č i ć, V., (1983): Otvaranje šuma primarnom i sekundarnom

mrežom šumskih puteva, Meh. šumar.,

Zagreb, vol. 8, br. 11-12, str. 307-316.

Klepac, D., (1965): Lredivanje šuma, Znanje Zagreb,

Zagreb, str. -341.

K 1 e p a c, D., ( 1963): Rast i prirast šumskih vrsta drveća

i sastojina, Znanje Zagreb, -299.

Knežević, I., Pičman, D., Jakovac, H., (1991):

Ltjecaj načina gospodarenja na optimalnu gustoću

šumskih prometnica u prebornim šumama

Gorskog kotara, Meh. šumar., Zagreb, vol. 16,

br. 1-4, str. 16-19.

Knežević, I., Pičman, D., Jakovac, H., (1991):

Neravnomjernost intenziteta sječe odjela -

čimbenik pri utvrđivanju srednje udaljenosti privlačenja

u prebornim šumama Gorskog kotara,

Meh. šumar., Zagreb, vol. 16, br. 1-4, str. 20-24.

Kosir, B., (1990): Ekonomsko-organizacijski vidiki

razmejitve delovnoga območja žičnih naprav in

traktorjev pri spravilu lesa, doktorska disertacija,

Lniverza v Ljubljani, VDO Biotehniška fakulteta,

VTOZD za gozdarstvo. str. -337.

Kraljić, B., (1995): Financijska suradnja šumovlasnika

pri izgradnji, održavanju i korištenju zajedničke

šumske prometnice. Meh. šumar., Zagreb,

vol.20,br. 1, str. 41-43.

K r p a n, A., (1983): Utjecaji nekih reljefnih karakteristika

na otvaranje šuma u SR Hrvatskoj, Meh. šumar.,

Zagreb, vol. 8, br. 9-10, str. 266-271.

Lovrić, N., (1978): Prilog problematici planiranja i

izgradnji šumskih transportnih sistema, Meh. šumar.,

Zagreb, vol. 3, br. 11-12, str. 304-311.

Lovrić, N., (1984): Gradnja šumskih cestovnih prometnica

za transport drvne mase, odnosno sitnog

drva s aspekta potrošnje, Meh. šumar., Zagreb,

vol. 9, br. 9-10, str. 196-200.

Mart ini ć, I., (1993): Neke činjenice u svezi sa šumskim

radovima. Glas. šum. pokuse, Zagreb, pos.

izd.4, str. 321-330.

Martinić, L, Vondra, V. (1989): Elementi planiranja

i njihovo ostvarenje pri sječi i izradi drva.

Meh. šumar., Zagreb, vol 14, br. 1-2, str. 11-18.

Pentek, T., (1998): Šumske protupožarne ceste kao

posebna kategorija šumskih cesta i čimbenici koji

utječu na njihov razmještaj u prostoru, Magistarski

rad, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,

1998., str. 1-119.

Pičman, D., (1993): Utjecaj konfiguracije terena ihidrografskih

prilika na ekonomsku opravdanost

izgradnje optimalne mreže šumskih prometnica,

disertacija, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,

- 112 + V.

Pičman, D., Pentek, T., (1996): Čimbenici koji

utječu na opravdanost izgradnje mreže šumskih

prometnica, Savjetovanje "Skrb za hrvatske šume

od 1846. do 1996.", Znanstvena knjiga "Zaštita

šuma i pridobivanje drva", Zagreb, Hrvatska,

1996., str. 293-300.

Pičman, D., Pentek, T., (1998): Utjecaj troškova

izgradnje i održavanja šumskih cesta na njihovu

optimalnu gustoću u nizinskim šumama Hrvatske,

Meh. šumar., Zagreb, vol 22 (2): 95-101.

Potočnik, I., Šinko, M., Winkler, I., (1991):

Ekonomska narava naložb v gozdne ceste. Zbornik

gozdarstva in lesarstva 37, Ljubljana

Rebula, E., (1981): Optimalna otvorenost šuma,

Meh. šumar., Zagreb, vol. 6, br. 3-4, str. 107-119.

150


J. Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA 1 DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001), 131-152

Rebula, E., (1983): Optimalna gustoća vlaka, Meh.

šumar., Zagreb, vol. 8, br. 11-12, str. 317-321.

Sabadi, R., (1992): Ekonomika šumarstva, Školska

knjiga Zagreb, Zagreb, str. -280.

Sever, S., H or vat, D., (1981): Utjecaj nekih karakteristika

tla na prohodnost vozila te prijedlog za

njihovo proučavanje kod izrade klasifikacije

šumskih terena, Meh. šumar., Zagreb, vol. 6, br.

9-10, str. 287-299.

Šikić, D., Babić,B., Topolnik,D., Knežević,

I., Božičević,D., Švabe, Z., Piria, I., Sever,

S., (1989): Tehnički uvjeti za gospodarske

ceste, Znanstveni savjet za promet JAZU, Zagreb,

str. 1-72.

Tomanić, S., (1987): Kompleksna istraživanja organizacije

proizvodnje u proredama sastojina, Meh.

šumar., Zagreb, vol. 12, br. 11-12, str. 194-200.

Vondra, V., Martinić, I., (1987): Dopuna sustava

regresijskih modela za planiranje osnovnih činilaca

sječe i izrade u prebornim šumama, studija.

Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, str. -9.

Vondra, V., Tomanić, S., Martinić, I., (1989):

Istraživanje prijevoza drva. Meh. šumar., Z-

agreb, vol. 14, br. 1-2, str. 9-24.

Winkler, I., (1995): Ekonomika gozdarstva (studijsko

gradivo): Univerza v Ljubljani - Biotehniška

fakulteta, Ljubljana, str. -58.

* Cjenik glavnih šumskih proizvoda. JP "Hrvatske šume"

p.o. Zagreb, Zagreb 1993.

* Izgradnja traktorskih vlaka primjenom novih tehnologija,

(grupa autora: ured. Ecimović T.), Meh.

šumar., Zagreb 1987, vol 12, br. 1-2, str. 22.

* Pravilnik o izradi šumskoprivrednih osnova, osnova

gospodarenja, programa za unapređivanje šuma,

NN 47/1968, Zagreb

* Pravilnik o izradi šumsko privrednih osnova, osnova

gospodarenja i programa za unapređenje šuma,

NN/1976, Zagreb

* Pravilnik o minimalnoj stručnoj spremi i radnom iskustvu

voditelja izrade pojedinih vrsta projekata,

rukovodioca gradilišta odnosno radova i osoba

koje provode nadzor, Meh. šumar., Zagreb 1978,

vol.3,br. 1-2, str. 39-51.

* Pravilnik o načinu izrade šumsko gospodarskih osnova

područja, osnova gospodarenja gospodarskim

jedinicama i programa za gospodarenje šumama,

NN/1981

* Pravilnik o načinu izrade šumskogospodarskih osnova

područja, osnova gospodarenja gospodarskim

jedinicama i programa za gospodarenje šumama.

NN 42/1985, Zagreb

* Pravilnik o uređivanju šuma. NN 52/1994, Zagreb

* Pregled cijena izgradnje šumskih kamionskih cesta.

JP "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, Uprava šuma

Delnice, Delnice 1992, (autor: Ecimović T)

* Priručnik za izradu i sastav osnove gospodarenja za

gospodarsku jedinicu, Poslovno udruženje šumsko-privrednih

organizacija Zagreb, 1970, Zagreb

* Privremeni tehnički propisi za projektiranje šumskih

prometnica, nacrt Radne grupe, Meh. šumar.,

Zagreb, vol. 3, br. 1 -2, str. 16-21.

* Šumarsko-tehnički priručnik; (ur. Benić R.), Sekcija

šumarstva i drvne industrije Društva inženjera i

tehničara Hrvatske, 1956, Zagreb

* Šumarska enciklopedija, Leksikografski Zavod Hrvatske,

1993, Zagreb

* Tehnički uvijeti za gospodarske ceste, 1989: (autori Šikić,

D., Babić, B., Topolnik, D., Knežević, L, Božičević,

D., Švabe, Ž., Piria, I., Sever, S.,), Znanstveni

savijet za promet JAZU, Zagreb, s 1 -40.

* Zakon o šumama republike Hrvatske, NN br. 52/1990

* Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama,

NN br. 41/1990

SUMMARY: This paper is a methodological research of criteria for joint

owners ' participation in covering expenses and earning profits from joint

forest-roads. As objective and reliable criteria, two factors have been determined;

the volume of timber to be cut within the period of the forest-road duration

and the decrease of the timber drawing distance. These factors, along with

corresponding cartographic material, can simply be determined from some

professional basics regarding forest management - The Basics of Management

and The Programme of Management (for private forests). The criterion

for the volume of timber to be cut has been expressed by the factor of the

volume advantage whose value represents the share of particular wood-assortment

within the entire wood-assortment of all owners. The criterion for the

151


.1. Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA 1 DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH ... Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001 ), 13 I -1 52

decrease of the timber drawing distance has been expressed by the factor of

the drawing distance which represents a share of each owner within the total

decrease of drawing distance in a particular area. The assessment of reliability

of the chosen criteria for distribution has been checked on the model of the

forest area where each particular forest unit was calculated for: the volume of

timber to cut, unit and total expanses of draw, taking into account the specific

previous and a new following pulling, the benefits and savings from the draw,

profitability of investment, as well as shares i.e. the amounts of financial participation

of the owners. The group effect of the both influential factors of

shares has been reached by calculating the factor of personal costs whose values

are particular shares of product of multiplication of both criteria. The account

of profitability of the model has shown that all owners can count with

benefits from a road, which more or less exceed their investments. The differences

in the amount of benefits-savings from the road in the model were directly

dependant to the amount of decrease of unit expenses of timber draw because

of the decrease in the drawing distance and the volume of a specific owner's

timber to be cut. Thereby, the highest profit goes to the owners with the

highest decrease in the drawing distance, which is followed by the biggest decrease

in draw expenses, i.e. owners with the biggest volume of the wood cut,

e.g. owners of greater areas and older units. However, their expense shares

are also proportionally higher. The applied model is also applicable to cases

where expenses are shared among co-owners and co-users of existing roads.

In these cases, the shares in the decrease of drawing distance due to a new

road are substituted with taking into account the really determined particular

distances of timber draw from each unit/area to the existing road.

Key

word : forestry, timber draw, forest roads and trails, costs

Da li ste zaboravili?

PRETPLATA ZA ŠUMARSKI LIST U 2001. GODINI:

- za zaposlene članove 120 kn

- za studente, đake i umirovljenike 30 kn

- za poduzeća 500 kn + PDV

ADRESA: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

Zagreb, Trg Mažuranića 11

Žiro račun br.: 30102-678-6249

PRETPLATA ZA INOZEMSTVO 95 $

DEVIZNI ŽIRO RAČUN br.: 70313-280-3206475

HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO, Zagreb

ZAGREBAČKA BANKA Zagreb

(Telex ŽABA 21-211 Swift ŽABA HR XX)

Uredništvo

152


PREGLEDNI ČLANCI

UDK 504.05

REVIEWS Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001), 153-168

ZAŠTITA I SPAŠAVANJE STANOVNIKA, DOBARA I OKOLIŠA U SLUČAJU

KRIZA ILI IZVANREDNIH STANJA I U HRVATSKOJ MORA POSTATI

PRIMARNI SIGURNOSNI I GOSPODARSKI INTERES

ONIH KOJI UPRAVLJAJU DRŽAVOM

EMERGENCY MANAGEMENT IN CROATIA MUST TO BE PRIMARY

SAFETY AND ECONOMIC INTEREST OF GOVERNMENT

Branimir MOLAK*

SAŽETAK: Ratovi, potresi, suše, oluje, poplave, požari, tehnološke katastrofe.

..ono su što ljudi žele što prije zaboraviti i usmjeriti se na ono što osigurava

bolji život. Ipak, ne smije se smetnuti s uma da krize ili izvanredna stanja

samo u miru (da se ni ne spominje ono što je prouzročila srpska agresija na

Hrvatsku - mrtvi, ranjeni, goleme materijalne štete) dnevno prosječno odnose

više od 800 tisuća USD ili godišnje oko 300 milijuna USD, a najviše pogađaju

malog čovjeka -poljoprivrednika. To obvezuje da se i kod nas što prije uspostavi

sustav koji će pokušati smanjiti vjerojatnost nastajanja i ublaživati posljedice

neizbježnih izvanrednih stanja, poduzimati sve akcije pripravnosti -

planiranja za slučaj takvih pojava, učinkovito djelovati kada se one dogode i

osigurati oporavak ili obnovu izvanrednim stanjima zahvaćenih područja. U

tekstu se razmatra potreba i daju osnove za nastavak izgradnje cjelovitog sustava

zaštite i spašavanja stanovnika, dobara i okoliša u Republici Hrvatskoj,

započete u tijeku Domovinskog rata, a na osnovi iskustava u uspostavi sličnih

sustava u ekonomski razvijenim zemljama i iskustava iz rata. Uobičajeno je u

svijetu da za upravljanje u krizama ili izvanrednim situacijama postoji samostalno

profesionalno tijelo državne uprave, pozicionirano vrlo visoko u državnoj

hijerarhiji, s posebno stručnim i iskusnim kadrom i velikim ovlastima za

djelovanje. Uspostava cjelovitog i djelotvornog sustava zaštite i spašavanja

stanovnika, dobara i okoliša u kriznim ili izvanrednim situacijama, primarna

je sigurnosna i gospodarska potreba i dužnost svakog organiziranog društva,

pa tako i naše zemlje. U tekstu je pokazano što bi se i na planu obrazovanja,

ponajprije za programatski segment sustava zaštite i spašavanja, koji tek treba

ponovno uspostaviti, trebalo napraviti u Hrvatskoj.

Ključne riječi: Izvanredna stanja, krize, štete, upravljanje, programatski

i operativni zadaci, ublaživanje, pripravnost, djelovanje, oporavak,

analiza ugroženosti, ovlasti, organizacija, komuniciranje, resursi, planovi,

školovanje.

1. UVOD

Prošloga ljeta Hrvatska je bila izložena suši i velikim

poljskim i šumskim požarima. Čim padne kiša

* Dr. sc. Branimir Moiak, dipl. ing.

učestale su poplave. Jesenas se prevrnula cisterna sa

sumpornom kiselinom i žestoko uzbudila javnost. Da li

je za neka uzbunjivanja uopće bilo razloga ili bi se

javnost, daje nepristrano informirana, trebala mnogo

više zabrinuti zbog nečeg drugog? Da li su svi koji

153


B. Molak: ZAŠTITA I SPAŠAVANJE STANOVNIKA, DOBARA I OKOLIŠA U SLUČAJU KRIZA ILI Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001), 153-168

bi to trebali ponešto iz tih događanja naučili i poduzeli

potrebno, kako bi se posljedice budućih takvih

pojava ublažile?

Vidljivo je da nema napretka. Nastavljaju se prepucavanja

različitih interesnih grupa, a oni koji bi trebali

donositi valjane odluke za bolju zaštitu i spašavanje

stanovnika, dobara i okoliša kao primarno sigurnosno i

gospodarsko pitanje, ne shvaćaju o čemu se radi, što

trebaju učiniti, ili ih to - dobrobit svih stanovnika -

uopće ne zanima.

Jedno od područja goleme gospodarske i sigurnosne

važnosti u svakoj civiliziranoj zemlji, pa bi

tako trebalo biti i u Hrvatskoj, je uspostava sustava

zaštite i spašavanja od kriza ili izvanrednih stanja.

Takve pojave - krize u Hrvatskoj u mirnodopskom

vremenu (dvanaestgodišnja statistika prije agresije

na Hrvatsku) na dan odnose, u prosjeku, najmanje

800 tisuća USD (ili 300 milijuna USD godišnje). Dakako

da štete i vrste šteta variraju iz godine u godinu.

U prosjeku najveće su štete od suše - 42 %, slijede

tuče, oluje, snijeg i mraz - 26 %, potresi - 17%.

Požari (6 %) i poplave (5 %) koji su zanimljivi masmedijima,

malenog su udjela u ukupnim štetama.

Najveće štete posljedica su upravo onih pojava koje

nisu medijski privlačne, nisu trenutačne, nego su

postupne i dugotrajne, te stoga prolaze medijski nezapaženo.

Struktura šteta mirnodopskih kriza prikazana

u na slici 1.

Slika 1 : Struktura štete mirnodopskih kriza u Hrvatskoj. Napomena:

Podaci se odnose na prosjek u dvanestgodišnjem razdoblju

od 1981, do 1992.godine.; pod podacima: oluja i tuča

- uključene su i štete od snijega i mraza; požari - uključeni

su oni u zgradama, poljima i šumama; ostalo - uključene

su i štete od tehnoloških nesreća.

Štete koje su izazvane prirodom znatno su veće

nego štete izazvane tehnologijom, tj. čovjekovim djelovanjem

(izuzev prometa), no njih se, zbog neodgovarajuće

informiranosti javnosti i neznanja o mogućnostima

smanjivanja, zaboravlja. Štete nastale

čovjekovim djelovanjem prikazane su na slici u grupi

"ostalo". Materijalne štete izazvane agresijom na Hrvatsku

bile su oko devedeset puta veće nego štete izazvane

krizama u miru tijekom jedne godine.

Uspostava cjelovitog i djelotvornog sustava zaštite

i spašavanja stanovnika, dobara i okoliša u kriznim

ili izvanrednim situacijama je potreba i dužnost

svakog organiziranog društva, pa tako i naše

zemlje. Naše sektorsko rješavanje ovih problema

treba prerasti u ono gdje će se cjelovito zahvaćati i

razrješavati problemi kao što se to radi u svijetu.

Na taj način može se izbjegavati rješavanje, bolje

reći ne rješavanje problema u slučaju kada se nekoliko

tijela državne uprave bez jasnih razgraničenja

obveza i ovlasti njima bave, smanjuju se troškovi i

postiže djelotvornost.

Stradanja ljudi u ratu i goleme materijalne štete obvezuju

na uspostavu odgovarajućeg sustava za zaštitu

od kriza. Nijedno društvo nije imuno na pojave kriznih

stanja (nesreće u kojima može stradati velik broj ljudi,

mogu biti uništena golema dobra i okoliš) izazvanih

djelovanjem rata, prirode ili tehnologije. Zbog toga se

svako društvo mora organizirati da bi zaštitilo stanovnike

od takvih pojava. S obzirom na veličinu šteta nužno

je i kod nas uspostaviti sustav koji bi omogućio

da se te štete smanje. Smanjenje od samo 10 % (šteta

u miru) znači uštedu od 80 tisuća USD dnevno.

Taj se novac može iskoristiti za rješavanje problema

u zdravstvu, školstvu, znanosti itd. Za to se vrijedi

zauzimati.

Pod krizama ili izvanrednim situacijama podrazumijevaju

se one pojave koje mogu masovno ugroziti

stanovnike (život i zdravlje), dobra i okoliš u ratu

i u miru. U svim fazama procesa ovladavanja potreban

je angažman niza državnih i privatnih organizacija

i pojedinaca različitih specijalnosti. Zajednica se

mora baviti krizama i prije nego se one dogode, a mora

i pomoći u oporavku od posljedica kriza. Kao rezultat

modernih promišljanja definirane su četiri faze

sveukupnog upravljanja u krizama: ublaživanje,

pripravnost, djelovanje i oporavak ili obnova.

Budući da su štete od mirnodopskih ugrožavanja

daleko najveće u poljoprivredi (suše, oluje i tuče, poplave,

požari) ugrožavaju malog čovjeka - poljoprivrednika

(a uslijed toga i poskupljenjem hrane i sve ostale

stanovnike), Ministarstvo poljoprivrede moralo bi

pokazivati interes za uspostavu cjelovitog sustava zaštite

i spašavanja. Osim šteta što ih čini priroda (elementarne

nepogode), koje su u Hrvatskoj (u miru) daleko

najveće, ne treba smetnuti s uma ni potencijalne štete

koje može izazvati tehnologija tj. djelovanje čovjeka.

Takva ugrožavanja su na primjer: nekotrolirana

oslobađanja opasnih tvari, požari i eksplozije, radioaktivnost

- potencijalne nesreće u nuklearnim elektranama,

lomovi brana i nasipa (poplave), prekidi opskrbe

154


B. Molak: ZAŠTITA I SPAŠAVANJE STANOVNIKA. DOBARA I OKOLIŠA U SLUČAJU KRIZA ILI Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001 ). 1 53-168

(vodom, hranom, energijom...), unutarnje smetnje (terorizam

i neredi). Neke od njih tiču se ministarstva zaštite

okoliša i prostornog planiranja i ministarstva

zdravstva. Danas u Hrvatskoj nema nikakvog stručno

utemeljenog plana zaštite koji bi podrazumijevao i postojanje

svih subjekata za zaštitu u slučaju nesreće u nuklearnoj

elektrani Krško, iako područje Hrvatske može

biti ugroženo.

Naraslo nezadovoljstvo izazvano sve težim životom

malih ljudi, među kojima je sve više nezaposlenih, radnika

i seljaka, te onih koji su sudjelovali u obrani i stvaranju

države, može izazvati goleme probleme u funkcioniranju

države. Unutrašnje smetnje koje to sve može

izazvati, mogu narasti do neslućenih razmjera, a to je

nemoguće rješavati represivnim mjerama, već aktivnostima

u dvije faze upravljanja u krizama (ublaživanje i

pripravnost) koji prethode takvim pojavama.

Štete izazvane agresijom na Hrvatsku znatno su veće

nego štete učinjene u mirnodopsko vrijeme. Tijekom

Domovinskog rata, posebice 1993. godine, u

Hrvatskoj je pri Ministarstvu obrane izgrađivan

moderan i djelotvoran sustav zaštite i spašavanja

stanovnika, dobara i okoliša u izvanrednim stanjima

(u ratu i u miru), po uzoru na ono što postoji u

SAD i ono što je tada zagovarao NATO, ali su ga nesavjesni

pojedinci zbog osobnih materijalnih interesa

(početkom 1994. godine) u općem metežu i pljački

svega i svačega (nazvanom privatizacija), razorili

i do danas nije ponovno uspostavljen, iako pojedini

preostali njegovi segmenti ponekad imaju pozitivnih

rezultata. Da nije srušen cjelovit sustav zaštite i spašavanja

tada izgrađivan i daje primijenjena metodologija

oporavka ili obnove (razvijena u drugim zemljama, posebno

u SAD) sigurno bi bilo znatno manje problema u

poslijeratnoj obnovi i povratku prognanika, a i štete od

mirnodopskih ugrožavanja bile bi manje.

Štete izazvane mirnodobskim krizama u Hrvatskoj

(najvećim dijelom od elementarnih nepogoda, dok su

one izazvane drugim ugrožavanjima - tehnologijom tj

djelovanjem čovjeka zanemarive) u razdoblju od 1981.

do 1992. iznosile su u prosjeku oko 300 milijuna USD/-

godišnje, da bi od tada do danas za vrijeme prijašnje

vlasti, bile, kako se tvrdi, osjetno smanjene, na manje

od 200 milijuna USD/godišnje. Kad bi to bila posljedica

djelotvornijeg organiziranja svih čimbenika u suvislu

organizacuju za upravljanje u krizama u Hrvatskoj,

to bi bilo pohvalno. Međutim, to je posljedica nečeg

drugog, a organiziranost za cjelovitu zaštitu stanovnika,

dobara i okoliša od sveukupnog spektra ugrožavanja,

sve je slabija (privatni interesi, nepotizam, zloupotreba

položaja, kriminal ...). Štete od elementarnih nepogoda

su najvećim dijelom u poljoprivredi. Indeks poljoprivredne

proizvodnje (ako se 1989-1991. označi sa

100) u razdoblju 1996-1998. u Hrvatskoj je bio tek 59,4

(podaci Svjetske banke), što pokazuje zašto su štete

smanjene. Osjetno je smanjena poljoprivredna proizvodnja,

pa se sve manje dobara može elementarnim nepogodama

uništiti. Uništena poljoprivreda, kao i gašenje

industrije u sličnom odnosu, praćeni sve manjim brojem

zaposlenih nisu dobri za osiguranje boljeg života

svima stanovnicima Hrvatske.

Prošle godine (2000) štete su zbog izuzetno visokih

temperatura i dugotrajnog razdoblja bez kiše

ipak ponovno bile velike (više od 300 milijuna USD -

prema podacima Ministarstva financija). Od toga

su štete od suše bile čak oko 3/4 ukupnih šteta, a u

požarima je izgorjelo oko 70 tisuća hektara šuma i

drugoga bilja. Resursi svježe vode u Hrvatskoj iznose

oko 16 tisuća m 3 po stanovniku (15.863 m' u 1998.

god. - prema podacima Svjetske banke), što je osjetno

više nego u državama koje nas okružuju i onima

zapadne Europe, a štete od suše u prosjeku čine vrlo

visokih 42 % ukupnih šteta, i daleko nadmašuje

druge vrste ugrožavanja, što je apsurd svojstven

Hrvatskoj. To je posljedica činjenice što u Hrvatskoj

nema nikakvog osmišljenog načina obrane od te pojave

(suše), a u biti nema niti cjelovitog sustava zaštite od izvanrednih

stanja. To katastrofalno stanje pokazalo se

ovoga ljeta u svom "punom sjaju" golemim štetama

izazvanim sušom i poljskim i šumskim požarima na o-

nim dobrima koja su preostala. Na žalost, ni ovaj puta

oni koji donose odluke nisu ništa naučili i ništa ne poduzimaju

da se sustav ponovno uspostavi.

Možda je nedovoljan interes onih koji upravljaju

državom za rješavanje ovih problema koji muče

male ljude - trenutno najviše ratne stradalnike i seljaštvo

- osim nebrige i neznanja za rješavanje problema

onih koji donose odluke, i relativno malena

ukupna šteta u miru ("samo" oko 300 milijuna USD

godišnje do rata), što je malo u usporedbi sa štetama

koje su počinili oni koji su u prethodnom razdoblju

odlučivali u gospodarstvu i potpisivali za Hrvatsku

štetne ugovore sa strancima (za što nitko do danas

nije odgovarao), a nastavljaju se kontinuirano i sada.

Npr. štete takvih ugovora samo u energetici (Jadranski

plin, Jertovec, Plomin...) mnogostruko nadmašuju

štete od elementarnih nepogoda.

Upravljanje u krizama ili izvanrednim stanjima

jedna je od najsloženijih ljudskih djelatnosti i nije

ga jednostavno provoditi niti u mnogo bolje organiziranim

zajednicama nego je Hrvatska. Kod nas

ima onih koji poznaju problematiku i koji bi mogli

uspostaviti cjelovit sustav upravljanja u krizama

kada bi im se dozvolilo. Izlaz iz kriza postoji, no

mnoštvo je prepreka boljem organiziranju za zaštitu

i spašavanje stanovnika, dobara i okoliša u svim

vrstama ugrožavanja (priroda, tehnologija, rat), iz

jednostavnog razloga što mnogima neorganizirano

društvo pogoduje za ostvarivanje nekih svojih interesa,

- za lov u mutnom.

155


Molak: ZAŠTITA I SPAŠAVANJE STANOVNIKA, DOBARA I OKOLIŠA U SLUČAJU KRIZA ILI Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001 ), 153-168

2. SVEOBUHVATNO UPRAVLJANJE U KRIZAMA ILI IZVANREDNIM SITUACIJAMA

Za svaku vrstu kriza ili izvanrednih stanja postoji

niz specifičnih aktivnosti - mjera koje treba primjenjivati

u svim fazama upravljanja u izvanrednim stanjima.

Te aktivnosti valja podrobno razraditi za svaku vrstu

ugrožavanja. Razrada upravljanja u različitim kriznim

stanjima zahtijeva okupljanje raznovrsnih stručnjaka,

ovisno o pojedinoj vrsti kriznih stanja. No, općenito, u

izgradnji sustava za upravljanje u kriznim stanjima

valja polaziti od slijedećih segmenata koje trebaju

razraditi skupine stručnjaka za pojedina područja

(rat, prirodne i tehnološke nesreće):

1. analizirati opasnosti (ugroženosti),

2. uspostaviti ovlasti (odgovarajuće zakonodavstvo),

3. definirati organizaciju svih sudionika u zaštiti i

spašavanju,

4. razraditi sustav komuniciranja,

5. ustanoviti sve resurse za djelovanje,

6. napraviti ukupan plan za djelovanje u slučaju

kriznih stanja.

Pučanstvo, dobra i okoliš mogu biti izloženi različitim

vrstama ugrožavanja. Uobičajena podjela kriznih

stanja koja se pojavljuju ili se mogu pojavljivati na

prostoru Hrvatske prikazana je u tablici 1.

Tablica 1 : Sistematizacija kriznih stanja koja se pojavljuju u Hrvatskoj. Napomena: u nekim drugim zemljama mogu se pojaviti

i druge vrste kriza kao npr.: erupcije vulkana, tsunami valovi, uragani...

1. KRIZNA STANJA IZAZVANA

DJELOVANJEM PRIRODE

1.1. Poplave. Poplave nastaju kada rijeke

iziđu iz korita. Mogu se razvijati sporo

ili vrlo brzo - tzv. fleš ili bujične poplave,

koje se pojavljuju iznenada i razorne

su snage.

1.2. Oluje, snijeg, led, mraz. Oluje mogu

izazvati po veličini i intenzitetu različite

posljedice. U tu grupu spadaju snažan

vjetar, kiša, ledene i snježne oborine.

Poseban problem mogu biti vrlo niske

temperature. Ove vrste kriza mogu izazvati

gubitak resursa hrane, zatim mogu

izazvati poplave, te odrone i klizanja tla.

1.3. Potresi. To su gibanja tla koja su posljedice

iznenadna pomicanja stijena u

Zcmljinu omotaču. Potresi osim rušenja

zgrada mogu izazvati klizanje tla i odrone.

Na morskoj obali ponegdje mogu

prouzročiti tsunami valove.

1.4. Klizanje tla i odroni. Klizanje tla ili

odron gibanje je nestabilnog tla koje može

biti posljedica potresa ili snažne kiše.

1.5. Suša i visoke temperature. Suša je

dugo razdoblje bez oborina. Visoka (ekstremna)

temperatura definirana je kao

temperatura koja je osjetno viša od prosjeka,

koja traje nekoliko tjedana u najtoplijem

razdoblju godine. Suša i visoke

temperature mogu prouzročiti nestanak

resursa vode i hrane.

1.6. Poljski i šumski požari. Nastaju

kada se zapale velike površine polja i šuma.

Mogu biti prouzročeni munjom, tehnološkim

napravama, ljudskom nepažnjom

i terorizmom. Poljski i šumski požari

zbog ogoljivanja terena mogu izazvati

klizanja tla i odrone, te naknadno

bujične poplave.

2. KRIZNA STANJA IZAZVANA

TEHNOLOGIJOM - DJELOVANJEM ČOVJEKA

2.1. Nekontrolirana oslobađanja opasnih tvari. Postoji

nekoliko tisuća kemikalija u svakodnevnoj upotrebi,

koje, ako se nekontrolirano oslobode iz spremnika,

mogu ugroziti velik broj stanovnika. Nekontrolirano

odlaganje opasnih otpadaka također može ugroziti

ljude, životinjski i biljni svijet. Osim u stacionarnim

objektima, nekontrolirano se opasne tvari mogu osloboditi

prilikom njihova prijevoza kroz vrlo naseljena

mjesta ili u njihovoj blizini. Važne su kategorije toksičnih,

gorivih i eksplozivnih tvari.

2.2. Požari i eksplozije. Prijetnja požara ili eksplozije

postoji u svakoj zgradi. Požar ili eksplozija mogu biti

namjerni kao rezultat zlonamjerne paljevine ili terorizma,

ili slučajni.

2.3. Radioaktivnost. Nuklearne elektrane i drugi pogoni

vezani uz nuklearni energetski gorivi ciklus imaju

najveću koncentraciju radioaktivnih materijala, lako se

daje posebna pozornost nadzoru sigurnog rada takvih

objekata, ipak može doći do nekontroliranog oslobađanja

radioaktivnog materijala koji može ugroziti stanovnike

i njihov okoliš. I prijevoz i uskladištavanje radioaktivnih

materijala mogu izazvati probleme, ako se

oslobode dugoživuće radioaktivne tvari.

2.4. Prekidi opskrbe (voda, hrana, energija ...). Mali

ili veliki prekidi opskrbe proizvodima kao što su voda,

hrana, energenti (električna energija, plin, benzin i drugi

derivati) mogu izazazvati razaranje gospodarstva i

goleme teškoće, posebno u urbanim područjima. Uzroci

prekida opskrbe mogu biti vrlo različiti.

2.5. Unutrašnje smetnje (terorizam, neredi). Mogućnost

nereda, pobuna, pljački i terorizma uvijek postoji,

posebno u vrlo naseljenim područjima. Unutrašnje

smetnje mogu prijetiti sigurnosti stanovnika. U kratko

vrijeme mogu biti uništena materijalna dobra velike

vrijednosti.

2.6. Lomovi brana i nasipa (poplave). Lomovi brana

zbog velikih kiša, loše konstrukcije ili potresa mogu

izazvati snažne razarajuće bujične poplave.

3. KRIZNA STANJA

IZAZVANA RATOM

3.1. Ratna razaranja i pljačka

(aktivnosti: raščišćavanje ruševina i

izvlačenje zatrpanih, spašavanje i

evakuacija dobara). Ratnim razaranjima

mogu biti zahvaćena sva područja,

no vjerojatnost je veća da će

neprijatelj nastojati razoriti strateški

važna područja i objekte. Također,

nastoji opljačkati dobra (ratni plijen).

3.2. Inducirane tehnološke nesreće

(+ poljski i šumski požari). Djelovanjem

neprijatelja mogu se dogoditi

iste one vrste tehnoloških nesreća

(kriznih stanja) kao pod 2., te

poljski i šumski požari 1.6.

3.3. Uništavanje - ubijanje - ranjavanje

stanovnika (klasična, kemijska,

nuklearna, biološka oružja u

ratu i poslije rata zahtijevaju sklanjanje,

evakuaciju, zbrinjavanje i

hitnu medicinsku pomoć stanovništvu).

Neprijatelj ubija stanovništvo

i u tu svrhu koristi različita oružja.

Dio tog oružja ostaje na terenu i nakon

završetka rata vrlo je opasan za

civile (zahtijeva čišćenje terena -

razminiravanjc). Neprijatelj zastrašuje

i progoni stanovništvo.

3.4. Epidemije + asanacija (kao

posljedice rata i ostalih kriznih stanja).

Za velikih kriza (rat, potresi,

poplave...) mogu se zbog narušenih

higijenskih uvjeta života (zagađena

voda, hrana i drugo) pojaviti zarazne

bolesti koje mogu ugroziti velik

broj stanovnika.

Iako je funkcija upravljanja (management) u krizama

stara, tek u novije vrijeme (dvadesetak godina) u

svijetu su zbog potreba što učinkovitije organiziranosti

za zaštitu i spašavanje prihvaćene ideje o upravljanju u

krizama kojima se bavi ovaj članak.

156


B. Molak: ZAŠTITA I SPAŠAVANJE STANOVNIKA, DOBARA I OKOLIŠA LI SLUČAJU KRIZA ILI . Šumarski list br. 3 -4, CXXV (2001 ). I 53-168

Sve veća glad za resursima zbog njihova sve većeg

iscrpljivanja (nafta, plin, hrana, voda...) mogla bi u budućnosti

rezultirati sve većom učestalošću oružanih sukoba

u svijetu. Stoga se i za taj oblik ugrožavanja, kao i za

ona mirnodopska, zajednica mora što bolje pripremiti.

Ekspanzija rješavanja problema zaštite i spašavanja

od zbivanja koja nisu samo u izravnoj povezanosti s ratom,

rezultirala je koncepcijom sveobuhvatnog upravljanja

u krizama. Ta koncepcija obuhvaća tri međusobno

povezane komponente:

a) Sve tipove kriza: Uobičajeno je da različite vrste

katastrofa, kao što su prirodne, tehnološke i rat, zahtijevaju

sličan način upravljanja, tako da se slične

strategije upravljanja u ovladavanju mogu primijeniti

na sve vrste kriza.

b) Partnerstvo u upravljanju u krizama: Odgovornost

za upravljanje u krizama i resursi za djelovanje

zahtijevaju blisku suradnju, odnosno partnerstvo na

svim razinama uprave (Republika/županija), javnih

poduzeća i privatnog sektora, industrije, dobrovoljačkih

udruga i pučanstva. Sveobuhvatno upravljanje

znači povezivanje u prikladan oblik svih potrebnih

resursa za djelovanje.

c) Životni ciklus kriza: Kriza ili izvanredno stanje

najčešće ne djeluje samo jedan dan, već često vremenski

traje i ima životni ciklus pojavljivanja koji

mora slijediti niz upravljačkih faza, što uključuje

strategije ublaživanja opasnosti, pripravnosti, djelovanja

i oporavka od učinaka katastrofa.

Osnovno načelo sveukupnog upravljanja u krizama

je da se može nešto korisno učiniti i prije nego

se kriza ili katastrofa dogodi, a i poslije samog događaja.

Sveukupno upravljanje u krizama podrazumijeva

četiri faze upravljanja u krizama u kojima se mora zajednički

raditi da bi se zaštitila zajednica na određenom

području (npr. županija ili država ako je cijela ugrožena).

Do II svjetskog rata upravljanje u krizama najčešće

se svodilo samo na pripravnost. Ta primarna uloga bila

je u funkciji obrane od napada neprijatelja. No pripravnost

je samo jedna od faza u upravljanju u krizama. Zajednica

se mora baviti krizama i prije nego se one dogode,

a mora i pomoći u oporavku od posljedica krize.

Kao rezultat modernih promišljanja definirane su

četiri faze sveukupnog upravljanja u krizama:

ublaživanje, pripravnost, djelovanje i oporavak.

Svaka faza proizlazi iz prethodne i postavlja zahtjeve

na sljedeću. Aktivnosti u jednoj fazi mogu se preklapati

s aktivnostima u prethodnoj. Pripravnost prelazi u

djelovanje kada se dogodi katastrofa. Djelovanje prelazi

u oporavak u različito vrijeme u ovisnosti o prostiranju

i vrsti šteta. Slično, oporavak pokreće ublaživanje,

motivaciju za sprječavanje ili reduciranje nastajanja

sljedeće nesreće. Konačno, faze kriza nemaju početka

ni kraja. Prepoznavanje prijetnji može motivirati ublaživanje

isto tako kao i stvarna katastrofa.

U svim fazama provode se određene aktivnosti ili

mjere. U tablici 2. sažeto su prikazane četiri faze sveukupnog

upravljanja u krizama s općim i specifičnim

poslovima za neke vrste kriza ili izvanrednih

stanja. Koordiniranje niza tih, ponekad vrlo složenih

aktivnosti i njihovo međusobno povezivanje,

kao i povezivanje niza operativnih segmenata sustava

zaštite i spašavanja, osnovni je zadatak programatskog

segmenta sustava, odnosno tijela državne

uprave za slučaj izvanrednih stanja. Uobičajena

uloga tog segmenta državne uprave je da potiče u

svim fazama sveukupnog upravljanja u krizama,

sve ostale resore uprave i druge organizacije da djeluju

u cilju smanjivanja stradavanja ljudi i materijalnih

šteta od svih onih kriza ili izvanrednih stanja

koja ih mogu snaći.

Mjere ili postupci koji se poduzimaju za vraćanje u

normalno stanje (oporavak) često obuhvaćaju pripremne

mjere usmjerene protiv ponavljanja krize ili katastrofe.

Tako su mjere oporavka i mjere ublaživanja u međusobnoj

vezi i čine zatvoreni krug između mjera ublaživanja,

pripravnosti, djelovanja i oporavka. Za svaku

pojedinu vrstu kriza u svakoj fazi procesa upravljanja

postoji vrlo opsežan niz aktivnosti, koji kudikamo premašuje

one koje su samo za ilustraciju procesa prikazane

u tablici 2.

U demokratskim državama uobičajeno je da za

sigurnost i zaštitu stanovnika odgovoran šef države,

a u ovisnosti o teritorijalnoj podjeli države šef

određene lokalne jedinice. Na primjer u velikim izvanrednim

situacijama u SAD vodeću ulogu u US

FEMA-i (Federal Emergency Management Organization

- ministarstvu za upravljanje u izvanrednim

stanjima) preuzima predsjednik SAD. I u Hrvatskoj

u uvjetima improvizacije i snalaženja u odupiranju nadmoćnom

neprijatelju u područjima gdje je bilo nesebično

i predano angažiranje rukovoditelja lokalne vlasti

na zaštiti i spašavanju pučanstva, sustav je u danim

okolnostima izvanredno funkcionirao. Tamo gdje se

čelnici lokalne vlasti nisu dovoljno angažirali, a nesavjesni

pojedinci iz segmenta sustava koji je trebao

obavljati programatske zadatke, kojimaje bila prva briga

skupljanje humanitarne pomoći (bez ikakve evidencije

od koga su je primili i kome su je predali), što niti

nije posao programatskog segmenta sustava zaštite i

spašavanja, to nije bio slučaj.

Dakle, valja povezati sve funkcije zaštite i spašavanja

stanovnika, dobara i okoliša u jedinstven sustav.

Prije Domovinskog rata koncept civilne obrane (kao

dio sustava zaštite i spašavanja) uglavnom se zasnivao

na pripremi za zaštitu od rata i nije bio prilagođen djelovanju

u miru (slično je bilo i u svijetu do Drugog svjets-

157


B. Molak: ZAŠTITA I SPAŠAVANJE STANOVNIKA. DOBARA I OKOLIŠA U SLUČAJU KRIZA II.I ... Šumarski list br. 3 4. CXXV (2001 ). 153-168


B. Molak: ZAŠTITA I SPAŠAVANJE STANOVNIKA. DOBARA 1 OKOLIŠA U SLUČAJU KRIZA ILI Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001), 153-168

kog rata), a pripravnost za djelovanje u ratu kod nas nije

bila dobro planirana, te se djelovanje u Domovinskom

ratu najviše zasnivalo na improvizaciji, umješnosti

i samoprijegoru pojedinaca, a ne na dobro uspostavljenoj

i osmišljenoj organizaciji s definiranim ovlastima

i zadacima, a tijekom rata moderan sustav je tek izgrađivan.

Uobičajeno je u demokratskim društvima da podloge

za djelovanje u slučaju kriznih stanja stvara profesionalna

organizacija - segment državne uprave za izvanredna

stanja. Stoga i u Hrvatskoj treba ponovno osnovati

takav programatski segment državne uprave.

Najbolje bi bilo, u našim uvjetima, da je to po uzoru

na druge zemlje, zasebno tijelo državne uprave u

sastavu Ureda Predsjednika države, neposredno

odgovorno Predsjedniku ili pri Vladi neposredno

odgovorno Vladi. Detalji ustroja takvog tijela uprave i

prateće zakonodavstvo po uzoru na praksu najrazvijenih

zemalja svijeta, razrađeni su i treba ih samo pravno

doraditi i uspostaviti. Na tome se započelo raditi tijekom

agresije na Hrvatsku pri Ministarstvu obrane i u

projektu Intervencije u izvanrednim situacijama konzorcija

INA inženjering - Ekonerg - Elektroprojekt u

koordinaciji ZGO-Zagreb, no rad je obustavljen.

Fotografija 1. Nakon požara, Drniš, Promina 2000.

(Foto M. Mrkobrad)

159


B. Moliik: ZAŠTITA I SPAŠAVANJE STANOVNIKA. DOBARA 1 OKOLIŠA U SLUČAJU KRIZA ILI ... Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001 ), I 5.3-1 68

3. KAKO TREBA BITI ORGANIZIRAN SUSTAV ZAŠTITE I SPAŠAVANJA U

IZVANREDNIM STANJIMA U HRVATSKOJ DA BI BIO DJELOTVORAN

Danas u Hrvatskoj ne postoji profesionalno tijelo

državne uprave sa stalno zaposlenim kompetentnim

stručnjacima koje bi trebalo obavljati vrlo opsežan,

odgovoran, osjetljiv i zahtjevan posao upravljanja u

krizama ili izvanrednim stanjima u sve četiri njihove

faze: ublažavanje, pripravnost i djelovanje i

oporavak.

Tijelo državne uprave za upravljanje u krizama

ili izvanrednim stanjima u svijetu, a trebala bi biti i u

nas, osnovni je nositelj programatskih aktivnosti, odnosno

koordinator svih operativnih udruga u funkciji

zaštite i spašavanja stanovnika, dobara i okoliša

(zdravstvo, vatrogastvo, humanitarne udruge, vojska

i policija, vodoprivreda, energetika, šumsko gospodarstvo

i druga javna poduzeća i usluge, prometne

organizacije, industrija, brojna ministarstva i druge

organizacije uprave, hidrometeorološka i seizmološka

služba, javno informiranje, služba motrenja i obavještavanja,

dodatne postrojbe stanovništva, školstvo,

i brojne druge) u izvanrednim situacijama ili krizama

(rat i mir) za što mora imati vrlo visoke ovlasti,

propisane zakonom. Bit problema zaštite i spašavanja

u nas je nužnost povezivanja tih udruga u cjelovit

i učinkovit sustav, što je svuda u svijetu osnovni zadatak

tijela profesionalne državne uprave za izvanredna

stanja, koje u Hrvatskoj tek treba uspostaviti.

Veza tog resora uprave uz resor obrane u većini zemalja

u povijesti je bila posljedica toga, stoje njena osnovna

uloga kroz povijest bila zaštita i spašavanje -

obrana u ratu (zaštita od konvencionalnog, kemijskog i

nuklearnog oružja). U toj su obrani vrlo povezane funkcije

vojnog i civilnog ustroja. Dobre obrane stanovnika

(u ratu) nema bez valjane procjene njihove ugroženosti

(tu procjenu može načiniti samo vojni sektor). Na primjer,

u SAD, koje mnogo godina nisu imale rat na svom

području, civilna obrana (kao segment cjelokupnog

upravljanja u krizama) u sastavu je Ministarstva za

upravljanje u izvanrednim stanjima (Emergency Management

Agency) koja je itekako povezana s Ministarstvom

obrane (Department of Defense). Planiranje za

slučaj kriznih stanja u ratu i miru (prirodne i tehnološke

katastrofe) povezano je. Brojne su prednosti udruge

dvostruke namjene, kako civilnog ustroja u ratu, tako i

vojnog ustroja u miru. Gotovo sve akcije i pripreme u

miru za obranu i zaštitu stanovnika od djelovanja prirodnih

i tehnoloških katastrofa važne su i za djelovanje u

ratu. Dobro povezani vojni ustroj s civilnim osjetno

umanjuje troškove, stoje za ratom iscrpljenu Hrvatsku

posebno važno.

U izgradnji sustava zaštite i spašavanja u nas polazili

smo od američkog modela, koji je jedan od najjeftinijih

u svijetu i, nesumnjivo, najrazvijeniji, pogotovo za slučajeve

prirodnih i tehnoloških katastrofa (SAD su golema

zemlja s najraznolikijim vrstama prirodnih i tehnoloških

ugrožavanja). Segment zaštite i spašavanja u

ratu - obrane u nas treba biti modificiran u odnosu prema

američkome, jer je različito ugrožavanje ratom kod

nas, od onog za koji su se pripremile SAD. Treba se,

također, zasnivati na analizi iskustava iz Domovinskog

rata. U odlučivanju za takav sustav pomogla nanije dostupna

američka literatura i brojni podaci, kao i otvorene

mogućnosti stjecanja dodatnih iskustava iz te zemlje.

Uz to i naš vojni ustroj razvija se po američkom modelu.

Korištenje vojnog kadra, opreme i drugih resursa u

miru za obranu i zaštitu stanovnika i dobara od prirodnih

i tehnoloških katastrofa, kao i korištenje civilnog

kadra i resursa u ratu uobičajeno je u svijetu i ima svoju

neoborivu logiku (NATO). Nije potrebno posebno nabrajati

kakva je, na primjer, uloga vojne inženjerije ili

NKB - postrojba u obrani, zaštiti i spašavanju stanovnika,

dobara i okoliša od prirodnih i tehnoloških nesreća

(postaje izlišno na taj način kupovanje skupe opreme na

dva mjesta, školovanje kadra u oskudnim materijalnim

mogućnostima itd.). Također je važno napomenuti golemu

potrebu za suradnjom tih dvaju partnera u suzbijanju

poslijeratnih posljedica i u oporavku ili obnovi.

Stvaranje podloga za odlučivanje u kriznim stanjima

izuzetno je složen i visoko stručan posao, te se

stoga budući sustav upravljanja u kriznim stanjima

kod nas (kad se uspostavi) mora zasnivati prije svega

na radu profesionalaca - stručnjaka, a manjim

dijelom dragovoljaca. Uz profesionalno tijelo državne

uprave za slučaj izvanrednih stanja - programatski

dio sustava zaštite i spašavanja, koje treba

biti u sastavu Ureda Predsjednika RH (ili Vlade), u

sustavu za zaštitu i spašavanje u krizama ili izvanrednim

stanjima, mora postojati niz organizacija i

pojedinaca izvršitelja niza operativnih zadataka.

Tijelo uprave za slučaj izvanrednih stanja mora biti

u stanju identificirati opasnosti, uspostaviti prihvatljivu

osnovu za djelovanje cijelog sustava, uspostaviti

strategiju razvitka tih aktivnosti kroz sve četiri

faze upravljanja u kriznim stanjima, prikupiti informacije

o svim raspoloživim resursima za djelovanje

u kriznim stanjima, uspostaviti svih pet osnovnih

stupnjeva (obavještavanje/upozorenje, spašavanje

ljudi, spašavanje dobara, zbrinjavanje ljudi i

procjena štete, nužna obnova) za djelovanje, odnosno

reagiranje u slučaju krize ili izvanrednog stanja,

informirati i obavještavati stanovnike, odnosno uspostaviti

plan pripravnosti i djelovanja. Također

treba uspostaviti osnovni plan oporavljanja od kriza

koje se mogu dogoditi na području. Uz to mora

biti osposobljeno još za niz drugih aktivnosti. Rad i sta-

160


B. Molak: ZAŠTITA I SPAŠAVANJE STANOVNIKA. DOBARA I OKOLIŠA U SLUČAJU KRIZA ILI Šumarski list br. 3 4.CXXV (2001). 153-168

nje podloga za odlučivanje moraju biti mjerljivi, prema

pravilima struke i javni.

U profesionalnom tijelu državne uprave za slučaj

izvanrednih stanja moraju biti zaposleni najiskusniji

stručnjaci za ona ugrožavanja za koja se ocijeni

da su u određenoj društvenoj zajednici bitna,

odnosno za ona koja najviše ugrožavaju stanovnike,

dobra i okoliš. Prije svih potrebni su stručnjaci koji

znaju uspostaviti ono stoje bitno u sustavu upravljanja

u kriznim stanjima, odnosno oni koji znaju za krize za

koje su specijalisti u detalje razraditi spomenutih šest

segmenata upravljanja (analiza opasnosti, ovlasti, organizacija,

komuniciranje, resursi, planiranje). Posebno

je važno uspostaviti središnje tijelo državne uprave

za izvanredna stanja, koje mora okupiti najkvalificiraniji

kadar i uspostaviti strategiju razvitka sustava

zaštite i spašavanja za cijelu državu. Sustav se ne

može izgraditi u kratkom vremenu. Osim središnjeg

tijela državne uprave potrebno je u ovisnosti o veličini

i vrsti ugrožavanja svake pojedine županije formirati

profesionalne županijske organizacije sustava

(a po potrebi i na razini općine ili grada) koje moraju

biti odgovorne županu i središnjoj upravi sustava.

To sve je najvećim dijelom bilo uspostavljeno

sistematizacijom i popunjenjem radnih mjesta izvršitelja

još 1993. godine pri Ministarstvu obrane RH,

a zatim je razoreno.

Zbog izuzetne složenosti djelotvorne organiziranosti

za izvanredna stanja profesionalno tijelo državne u-

prave neće moći imati sav potreban stalno zaposlen kadar

za sve specijalističke poslove (zbog ograničenosti

raspoloživih sredstava za plaćanje zaposlenih) nego će

morati formirati specijalističke grupe za pojedine

vrste ugrožavanja. Da bi se mogao izgraditi djelotvoran

sustav za zaštitu i spašavanje u izvanrednim stanjima,

potrebno je da su u stručnim skupinama, koje mora

voditi profesionalno tijelo državne uprave za izvanredna

stanja, profesionalni predstavnici-stručnjaci brojnih

institucija, koje će biti i osnovni operativni sudionici u

djelovanju u slučaju pojave kriznih stanja koja zahtijevaju

izuzetna poznavanja niza specijalnosti. Npr. američki

savezni plan pripravnosti i djelovanja u izvanrednim

stanjima u miru izradilo je američko Ministarstvo

za upravljanje u izvanrednim stanjima (FEMA) u suradnji

s 26 drugih saveznih ministarstava i uprava.

Struktura sustava zaštite i spašavanja kakav treba

uspostaviti u Hrvatskoj prikazana je na slici 2.

Kao što je već spomenuto, profesionalno tijelo

državne uprave za izvanredna stanja treba se sastojati

od središnje uprave odgovorne Predsjedniku

Slika 2. Struktura sustava zaštite i spašavanja kakav treba uspostaviti u Hrvatskoj. Napomena: Programatski

dio sustava u Hrvatskoj ne postoji i treba ga što prije uspostaviti. Operativni dio sustava sastoji se od

brojnih organizacija kao što su npr. : zdravstvo, vatrogastvo, humanitarne udruge, vojska i policija, vodoprivreda,

energetika, šumsko gospodarstvo i druga javna poduzeća i usluge, prometne organizacije,

industrija, brojna ministarstva i druge organizacije uprave, hidrometeorološka i seizmološka služba,

javno informiranje, služba motrenja i obavještavanja, dodatne postrojbe stanovništva, školstvo, i brojne

druge, često su te organizacije međusobno nepovezane i nema podjele zadataka i odgovornosti.

Krizni timovi koji se sastoje od čelnih osoba pojedinih operativnih i upravnih organizacija, u svijetu

najčešće imaju svrhu osiguranja materijalne i političke podrške profesionalcima u njihovim poslovima

upravljanja u krizama, a kod nas zbog nerazumijevanja te djelatnosti, najčešće se poistovjećuju s

upravljanjem u krizama, zbog čega i nastaji brojni problemi — štete (politika se miješa u struku).

161


B. Molak: ZAŠTITA I SPAŠAVANJE STANOVNIKA, DOBARA I OKOLIŠA U SLUČAJU KRIZA ILI ... Šumarski list br. 3-4, CXX V (2001 ). I 53-168

Republike (ili Vladi) i županijskih odjela kao, po potrebi,

i od određenog broja profesionalaca na razini

gradova ili općina. Taj dio je programski segment

sustava, a ima ulogu sveukupne skrbi za zaštitu i

spašavanje stanovnika, dobara i okoliša u miru i ratu.

Sustav za zaštitu i spašavanje čini i niz operativnih

udruga koje sudjeluju u radu u pojedinim segmentima

sustava, i bez kojih također sustav ne može učinkovito

djelovati. Važan segment sustava osim već spomenutih

stručnih timova, su i krizni timovi u kojima su vodeći

ljudi vlasti, programatskog segmenta sustava i najvažnijih

operativnih organizacija. Njihova uloga je važna

kao politička i materijalna podrška upravi za izvanredna

stanja i posebno za vrijeme faze djelovanja - reagiranja

na krizu ili izvanredno stanje i određena je planom

pripravnosti i djelovanja na određenom području.

Republičko tijelo uprave za izvanredna stanja

postiglo bi dobre rezultate (poslovi podrazumijevaju:

grube procjene ugroženosti cijelog teritorija Republike;

uspostavu zakonodavstva koje regulira djelatnost; koordiniranje

i upućivanje različitih republičkih resora na

izradu zakona koji određuju odgovornosti, obveze i postupanje

u pojedinim vrstama kriza; davanje stručne osnove

za organiziranje i djelovanje županijskih profesionalnih

organizacija; davanje osnove za uspostavu sustava

komuniciranja (tzv. sofware) u krizama; briga o resursima

za djelovanje (kadar, oprema, školovanje, pogoni);

pregledavanje i odobravanje županijskih planova

pripravnosti i djelovanja za slučaj kriza; briga o izradi

republičkih planova pripravnosti za krize koje mogu

zahvatiti cijelu državu; stručno usmjeravanje rada kriznog

tima Republike ili županija itd.) sa 30-40 zaposlenih

kvalificiranih iskusnih stručnjaka za različita

područja, a troškovi njegova rada u godini dana bili

bi manji nego jednodnevne štete od mirnodopskih

kriza u Hrvatskoj. Ako pretpostavimo daje minimalan

broj profesionalnih osoba za funkcioniranje zaštite i

spašavanja stanovnika, dobara i okoliša (programatskog

segmenta) koji bi proračun Republike mogao podnijeti

3-4 izvršitelja na sto tisuća stanovnika, onda bi

potreba za izvršiteljima programatskog posla u županijama

bila oko 150 - 200 ljudi.

Sada je na poslovima zaštite i spašavanja u Hrvatskoj

zaposleno mnogostruko više međusobno nepovezanih

udruga i osoba uz potpuni izostanak - nepostojanje

programatskog segmenta sustava. Poznate

su sigurnosne i gospodarske posljedice takva stanja.

To su dostatni razlozi za uspostavu spomenutog tijela

državne uprave. Apsurdno je da u Hrvatskoj postoje

još uvijek dva ministarstva vanjskih poslova (političko

djelovanje Haškog suda odraz je i te činjenice),

da je donedavno bilo desetak tajnih službi koje su

svedene na četiri (koje najčešće služe samo za međusobne

obračune različitih političkih grupacija), a nema

nikakvog organizacionog oblika uprave (programatskog)

za zaštitu i obranu stanovnika, dobara i

okoliša u slučaju izvanrednih stanja u ratu i miru.

Za izgradnju sustava za upravljanje u krizama u

svim kriznim stanjima važne su sljedeće napomene:

1. - U analizi opasnosti (ugroženosti)

Fond podataka za utvrđivanje razine ugroženosti

stanovnika, dobara i okoliša u Hrvatskoj ili za svaku

pojedinu županiju različit je, tj. ovisi o vrsti kriznog stanja

i dosadašnjem pristupu zaštiti i spašavanju na razini

županije. Te podatke trebaju osigurati organizacije koje

se profesionalno bave pojedinim djelatnostima. Za pojedina

krizna stanja te podatke će biti lakše nabaviti

nego za neka druga. Na primjer, podatke o ugrožavanju

od poplava, (tim se područjem bavi vodoprivredna organizacija)

bit će lakše osigurati nego one za procjenu

ugrožavanja od nekontroliranog oslobađanja opasnih

tvari, za koje se najčešće ne zna niti gdje su. Za neka područja

bit će velikih teškoća u prikupljanju podataka za

analizu ugroženosti.

Metodologije procjene ugroženosti razlikuju se za

svaku vrstu kriznog stanja i trebaju ih uspostaviti specijalisti

za pojedine vrste ugrožavanja (uz pomoć spomenutih

stručnih grupa). Uspostava metodologije bit će

osnovni zadatak profesionalnog republičkog tijela za

upravljanje u krizama - programatskog segmenta sustava

zaštite i spašavanja, kada ga se osnuje.

2. - U uspostavi ovlasti (uspostava odgovarajućeg

zakonodavstva)

Nužno je da se u Republici Hrvatskoj donese zakon

o upravljanju u izvanrednim stanjima. Taj zakon bi uz

definiranje pojmova trebao biti osnova za uspostavu

cjelovitog sustava zaštite i spašavanja. Zakon bi trebao

definirati:

a) osnovne obveze i ovlaštenja profesionalnog tijela

državne uprave za slučaj izvanrednih stanja

(programatski dio sustava) pri Uredu Predsjednika

Republike (ili Vladi) i županijskih profesionalnih

organizacija (odgovornih županima i tijelu

državne uprave za izvanredna stanja Republike).

b)obveze i ovlaštenja svih ostalih (operativnih)

organizacija prije nabrojanih

c) obveze i ovlaštenja kriznih timova (republički i

županijski)

d) izvore financiranja sustava

Zakon treba riješiti samo osnovna pitanja - treba biti

kratak. U zasebnim dijelovima sustava upravljanja u

kriznim stanjima (pojedine vrste ugrožavanja) treba

analizirati postojeće zakone i ponegdje u potpunosti izgraditi

zakone za dijelove sustava koji uopće nisu zakonodavno

regulirani. Postoji nacrt spomenutog zakona

koji treba doraditi, kako bi što prije bio donesen, da sustav

može djelovati.

162


B. Molak: ZAŠTITA I SPAŠAVANJE STANOVNIKA. DOBARA 1 OKOLIŠA U SLUČAJU KRIZA ILI ... Šumarski list br. 3 4. CXXV (21)01 ). 153-168

Posebnu pozornost u pisanju zakona treba posvetiti

javnosti. U sve takve zakone treba ugraditi odredbu

o pravu javnosti da zna stoje može ugroziti. To je

preduvjet za uspostavu djelotvornog sustava zaštite i

spašavanja. Parcijalni zakoni (ili podzakonski akti -

pravilnici) za pojedine vrste kriza moraju jasno odrediti

tko je za što odgovoran i sankcije za neizvršavanje.

3. - U definiranju organizacije sudionika u zaštiti i

spašavanju

Veoma je širok spektar organizacija i pojedinaca koji

moraju biti nositelji niza aktivnosti u različitim kriznim

stanjima. Za svakog od tih sudionika moraju biti definirane

ovlasti, odgovornost i mogućnosti izvršenja

preuzetih obveza. Uobičajeno je u svijetu da su nositelji

upravljanja i djelovanja u kriznim stanjima što bliže

mjestu nastanka tih stanja, znači lokalno. Županije stoga

moraju biti BAZNI elementi sustava. Samo u iznimnim

slučajevima, kada je ugrožena cijela država ili velik

dio njenog teritorija tu funkciju treba imati Republika.

4. - U razradi sustava komuniciranja

U razradi sustava komuniciranja nema bitnih posebnosti

vezanih uz vrstu kriznih stanja. Postojeći, često

kadrovski predimenzionirani sustavi veza i obavješćivanja,

uz dogradnju osmišljenog sustava informacija

koje trebaju prenijeti, moći će zadovoljavajuće ispunjavati

svoje funkcije, ali im treba jasno odrediti zadatke u

slučaju izvanrednih stanja.

5. - U ustanovljavanju svih resursa za djelovanje

Resursi za djelovanje mogu se podijeliti u četiri osnovne

grupe: osobe - kadar, uvježbavanje i školovanje,

oprema i pogoni. U ovisnosti o vrsti kriznih stanja, u resursima

ima razlika, te ih treba različito analizirati. Što

se tiče resursa za djelovanje i uspostavu cjelokupnog

sustava za upravljanje u kriznim stanjima, velike su razlike

u županijama Hrvatske. Ipak za sve županije moglo

bi se naći kvalificirani kadar za popunjavanje profesionalnih

programatskih i operativnih organizacija.

6. - U izradi ukupnog plana za djelovanje u slučaju

kriznih stanja

Ukupan plan za djelovanje za slučaj kriznog stanja

sastoji se iz parcijalnih planova za različite vrste kriznih

stanja, koji u biti obuhvaćaju sve navedeno u prethodnih

pet segmenata. Nositelji izrade planova (koordinatori)

trebaju biti županijska tijela profesionalne državne

uprave (programatski segment sustava na razini

županije). Planove treba odobriti profesionalno republičko

tijelo državne uprave za izvanredna stanja i župan.

Za donošenje republičkog plana za djelovanje (za

nesreće koje mogu ugroziti Republiku) treba odgovarati

(koordinira izradu) republičko tijelo uprave za izvanredna

stanja (programatski segment sustava), a odobravati

ga Predsjednik Republike.

Uspješno planiranje moguće je ako je zajednica

uključena u proces planiranja. Suradnja svih grupa

i pojedinaca koji se neposredno brinu za opasna stanja,

čini plan boljim i osigurava veću vjerojatnost

njegove djelotvorne primjene u slučaju nesreće. Iskustvo

pokazuje da se planovi rijetko koriste, ako ih

je radila samo jedna osoba, ili jedna organizacija.

Reagiranje na nesreću zahtijeva povjerenje, koordinaciju

i suradnju svih koji trebaju djelovati u slučaju

izvanrednog stanja i koji moraju znati tko je za

koju aktivnost odgovoran i tko je u stanju obaviti

neki zadatak. To je moguće ostvariti samo suradnjom

kadra.

Znanje je jedan od osnovnih preduvjeta za obavljanje

svake aktivnosti. Ovo poglavlje bavi se školovanjem

kadra, primarno za potrebe učinkovitog programatskog

dijela sustava zaštite i spašavanja, koji kod nas

tek treba uspostaviti.

Danas u Hrvatskoj nema, u skladu s dostignućima

u svijetu, u području cjelokupnog upravljanja u krizama

niti organizacije, a još manje organiziranog

obrazovanja za programatski dio tog sustava, koji bi

znao uspostaviti učinkoviti sustav zaštite i spašavanja.

Upravljanje u krizama (emergency management)

jedan od najsloženijih poslova osnovnog sigurnosnog

i gospodarskog interesa modernog društva, a

zahtijeva izuzetno mnogo znanja iz područja čovjekova

bavljenja, od humanističkih, prirodoslovnih do

tehničkih, a sve to uz uvažavanje gospodarstvenih zakonitosti.

Neinformiranost stanovništva i političara

kod nas o tome da u svijetu postoje učinkoviti načini

zaštite i spašavanja stanovnika, dobara i okoliša, ne

4. ŠKOLOVANJE KADRA

znači da takvi sustavi ne postoje i da se i kod nas ne

može izgraditi djelotvoran sustav te namjene.

Veličina potrebnog sustava zaštite i spašavanja i vrste

ugrožavanja određuju broj osoba koje moraju biti osposobljene

za različite zadatke upravljanja u krizama, tj

za programatski segment, kao i za niz operativnih funkcija.

Sustav kakav treba razviti u Hrvatskoj zbog niza

razloga (najčešće materijalni) treba biti što kompaktniji

i s relativno malim brojem visoko osposobljenih izvršitelja

prekrivati sve potrebne funkcije djelovanja, odnosno

zaštite i spašavanja od onih koja najviše ugrožavaju

pučanstvo u Hrvatskoj. Ostvarenje učinkovitog, kompaktnog

sustava nije lak posao, a školovanje kadra za

takav sustav mora biti posebno pažljivo planirano.

Zbog mnogo razloga (relativno mali troškovi rada,

visok stupanj razvitka metodologije za sve vrste kriza,...)

američki sustav zaštite i spašavanja je onaj koji u

uspostavi sustava u Hrvatskoj treba slijediti, te treba nastaviti

prekinuti rad na izgradnji započet za vrijeme Do-

163


B. Molak: ZAŠTITA I SPAŠAVANJE STANOVNIKA. DOBARA I OKOLIŠA U SLUČAJU KRIZA ILI . Šumarski list br. 3 4,CXXV(2001), 153-168

movinskog rata, pa tako i u školovanju kadra odnosno u

programu obrazovanja.

Uobičajeno je da se sustavi zaštite i spašavanja stanovnika,

dobara i okoliša ustrojavaju prema broju stanovnika,

površini i vrsti ugrožavanja u pojedinoj zemlji

ili drugoj teritorijanoj jedinici. Po ukupnom broju stanovnika

i površini Hrvatska je mala zemlja. Glede vrste

ugrožavanja u miru Hrvatska se vjerojatno bitno ne razlikuje

od drugih susjednih država. S obzirom na vrijedne

prirodne resurse ona je bila i bit će vjerojatno i u

buduće predmet interesa i želja, kao stoje to bilo i u Domovinskom

ratu. Glede broja stanovnika, površine i

ugrožavanja, tijekom rada na izgradnji sustava (pri Ministarstvu

obrane do 1994. godine) došlo se do brojke

od 200 - 250 osoba koje bi činile programatski - upravljački

dio sustava. Operativni dio sustava mnogo je veći

i sadrži brojne organizacije javnog i privatnog sektora

kao što je već opisano. Obrazovanjem o upravljanju u

krizama za te dijelove sustava moglo bi biti obuhvaćeno

dodatnih 300 - 350 osoba. Ukupno bi za potrebe

profesionalnog sustava zaštite i spašavanja u Hrvatskoj

na republičkoj razini trebalo obrazovati 500 -

600 ljudi.

Za takav relativno malen sustav nije jednostavno racionalno

organizirati prijeko potrebno obrazovanje, pogotovo

za njegov programatski dio. Školovanje bi se

moglo organizirati kao visokoškolsko - određenog trajanja

- privremeno tj. dok se ne osposobi dovoljan broj

osoba za nositelje programatskog segmenta i obavljanje

ključnih operativnih funkcija. Također bilo bi dobro

organizirati i program školovanja dopunskim obrazovanjem

(tečajevi) za sudionike u svim fazama upravljanja

u krizama.

4.1. Visokoškolsko obrazovanje

Visokoškolsko obrazovanje moglo bi se organizirati

kao jedno ili dvogodišnji međufakultetski, multidisciplinarni

smjer studija za sticanje posebnih znanja iz područja

upravljanja u krizama, za što bi polaznici dobivali

određeni akademski stupanj. Polaznici tog studija

bili bi studenti sa završenom drugom ili možda bolje

trećom godinom studija na različitim studijima, koji bi

tim studijem dobili odgovarajuće znanje za rad u programatskom

segmentu sustava zaštite i spašavanja ili u

ključnim operativnim dijelovima sustava.

S obzirom na vrste ugrožavanja kojima je izloženo

pučanstvo u Hrvatskoj, to bi trebali biti studenti koji su

završili drugu ili treću godinu studija vojne ili policijske

visoke škole, poljoprivrede i šumarstva, geofizike,

građevinarstva, tehnologije, prirodoslovlja... Glede

funkcija djelovanja u krizama to bi trebali biti studenti

fakulteta koji daju obrazovanje iz područja: zdravstva,

vatrogastva, građevinarstva, policije i prava, komunikacije

i informiranja, prometa, socijalne skrbi, ekonomije...

Upravljački segment sustava treba djelovati kao

tim stručnjaka multidisciplinarnog obrazovanja, koji

imaju određena znanja svojih specijalnosti, ali i specifična

znanja o upravljanju sustavom, koja im može dati

poseban jedno ili dvogodišnji studij.

Studij bi mogao obuhvatiti neke od osnovnih predmeta,

kao što su:

Osnove upravljanja u krizama

Strategija obrane i spašavanja pučanstva i osiguranje

kontinuiteta vitalnih funkcija tijekom agresije

- Strategija zaštite od suša

Strategija zaštite i spašavanja od oluja, tuča i poplava

Strategija zaštite i spašavanja od potresa

Strategija zaštite i spašavanja od požara i ostalih

prirodnih nepogoda

Strategija zaštite i spašavanja od tehnoloških izvanrednih

stanja

- Komuniciranje i uzbunjivanje

- Odnos sjavnošću

Zdravstveni segment u izvanrednim stanjima

- Socijalni segment

Traženje i spašavanje u katastrofama

- Provođenje zakona i prisila

- Upravljanje resursima

- Analiza rizika

Navedeni popis predmeta načinjen je na bazi spoznaja

o tome što sustav u osnovi treba sadržavati i onih

pojava što najviše ugrožavaju pučanstvo Hrvatske. To

je samo prijedlog koji treba razraditi (s punim sadržajima

predmeta), dakako u ovisnosti o tome kakav se sustav

želi izgrađivati. Visokoškolsko obrazovanje iz područja

upravljanja u krizama za potrebe cjelokupnog

sustava zaštite i spašavanja u Hrvatskoj trebalo

bi završiti oko 200 polaznika. Taj bi studij ponajprije

trebao služiti za visokoškolsko obrazovanje rukovoditelja

programa za izvanredna stanja, tj. za zaposlene u

tijelima državne uprave (Republičko i županijska) za

slučaj izvanrednih stanja.

Kratki sadržaj predmeta - kolegija: Osnove

upravljanja u krizama, koji daje osnove sustava zaštite

i spašavanja mogao bi biti:

Sto ugrožava stanovnike, dobra i okoliš u Hrvatskoj

(prirodne i tehnološke nesreće, rat i ratna razaranja).

Kakav treba biti sustav zaštite i spašavanja da bi se

štete - posljedice što više smanjile.

Koncept sveobuhvatnog upravljanja u krizama. Faze

upravljanja u krizama. Rukovoditelj programa za

krize - rukovoditelj sustava zaštite i spašavanja.

Uloga i odgovornosti (zakonske i moralne odgovornosti,

rad s nositeljem izvršne vlasti, koordinacija s

drugim organizacijama, održavanje partnerstva).

Ublaživanje (identifikacija opasnosti i analiza ozljedivosti,

strategije ublaživanja, alati za ublaživanje i

alternative).

164


B. Molak: ZAŠTITA I SPAŠAVANJE STANOVNIKA, DOBARA I OKOLIŠA U SLUČAJU KRIZA ILI ... Šumarski list br. 3-4.CXXV (2001 ). 153-168

Pripravnost (ovlasti, planiranje za slučaj kriza, razvijanje

plana, osnovni plan, dodaci i prilozi osnovnom

planu, standardne procedure djelovanja, snimanje

resursa: pogona, osoba, opreme, razvoj kataloga

resursa, kompjutori u upravljanju resursima).

Djelovanje (stupnjevi djelovanja, centar za djelovanje

u krizama, informiranje u centru za djelovanje,

računala kao pomoć u centru, informiranje javnosti,

dezinformacije i kontrola glasina, procjena šteta).

Oporavak (dokumentacija, kako dobiti pomoć i što

očekivati, poljoprivreda, posao, zdravstvene usluge,

pojedinačne potrebe, planiranje oporavka, ponovni

razvoj kao ublaživanje).

Rukovođenje organizacijom za upravljanje u krizama

(smjernice planiranja, proces planiranja, opis

poslova, formiranje timova, planiranje financiranja,

obuka kadra).

Nastavni kadar za ovaj mutidisciplinarni, međufakultetski

studij velikim dijelom mogao bi se pronaći na

Sveučilištima u Hrvatskoj i institucijama koje rade na

različitim specijalističkim poslovima zaštite i spašavanja

(uz usavršavanje u inozemstvu i uz pomoć strane literature

s tog područja), a po potrebi i dovođenjem predavača

- eksperata iz inozemstva. Prostor za ovaj studij

moglo bi osigurati Sveučilište u Zagrebu uz pomoć državne

administracije.

4.2. Dopunsko obrazovanje - rukovoditelj

programa za izvanredna stanja

Osim visokoškolskog obrazovanja treba načiniti

program dopunskog obrazovanje trenutno zaposlenih

na operativnim poslovima u sustavu zaštite i spašavanja

na republičkoj i županijskoj razini.

Rukovoditelj programa za izvanredna stanja (emergency

program manager) je osoba (ili osobe) koja čini

programatski segment sustava zaštite i spašavanja, čiji

je osnovni zadatak da sustav zaštite i spašavanja stanovnika,

dobara i okoliša učinkovito djeluje, kada za to

postoji potreba, to jest kada nastupe takve prirodne pojave

ili one izazvane djelovanjem čovjeka u miru i u

ratu, koje ugrožavaju ili mogu ugroziti pučanstvo, dobra

i okoliš. Posao rukovoditelja programa za izvanredna

stanja obuhvaća nekoliko širokih područja odgovornosti,

uključujući akcije ublaživanja, plan pripravnosti

i djelovanja, koordinirano djelovanje, te oporavak ili

obnovu. Da bi uspješno ispunjavali sve te zadaće, potrebno

im je mnogo specijaliziranih znanja koja se

mogu postići obukom, koju trebaju omogućiti programi

županije/grada i Republike. Osim toga, rukovoditelj

programa za izvanredna stanja mora što više svog znanja

prenijeti na suradnike, kako bi oni bili što bolje pripremljeni

kada nastupi kriza ili izvanredno stanje. Stoga

je njihova uloga u obuci dvostruka: usvajanje znanja

i prenošenje tog znanja na druge. Za rukovoditelje programa

za krize, osnovni trebaju biti programi obrazovanja

organizirani na razini Republike.

Središnje tijelo uprave za izvanredna stanja trebat će

uspostaviti nekoliko programa obuke i vježbi o upravljanju

u krizi za rukovoditelje programa, kao i za osobe

koje operativno sudjeluju u djelovanju kada se krize ili

izvanredna stanja pojave. U uspostavi tih programa

obuke bilo bi dobro da se koriste programi FEMA-e

(Američko ministarstvo za upravljanje u krizama) i

EMI-a (Američki institut za upravljanje u krizama).

Obuka za sveobuhvatno upravljanje u krizama

uključuje veće tematske cjeline programa obuke, uključujući

slušanje predavanja iz četiri područja:

a) Nastavni plan za - proces upravljanja u krizama

ili izvanrednim stanjima (emergency management)

- omogućuje obuku koja daje presjek glavnih

područja i opasnosti, kako bi pružila polaznicima

stručno znanje u upravljanju i rješavanju problema,

stoje potrebno da bi se učinkovito provodilo vođenje

zajednice u kriznoj situaciji. Trebaju biti obuhvaćena

usavršavanja u profesiji za rukovoditelje

programa za izvanredna stanja, kao i vježbe i seminari

koji se bave širokim rasponom problema i rezultata

u upravljanju u krizama.

b) Nastavni plan za - program pripravnosti na razini

države u slučaju rata (napada) daje pregled

programa pripravnosti stanovnika te uključuje plan

pripravnosti i djelovanja u slučaju rata ili napada sa

svim funkcijama djelovanja, pripravnost stanovnika

na samozaštitu u slučaju napada, evakuaciju i zbrinjavanje,

planiranje i održavanje gospodarske stabilnosti,

te specijalne teme, kao što su na primjer:

skloništa, pirotehnika, zaštita industrije i očuvanje

civilnih resursa obrambenih snaga države.

c) Nastavni plan za - prirodne opasnosti pokazuje

područja i vrste opasnosti, a usredotočuje se na

ublaživanje, pripravnost, djelovanje i oporavak za

sve vrste prirodnih katastrofa (suša, oluja/tuča, potres,

poplava, požar...). Neki se tečajevi usredotočuju

na temeljna načela objašnjavajući karakteristike

i uzroke velikih prirodnih opasnosti, a drugi rade

na visoko specijaliziranoj obuci i vježbama, koje

su određene za to da pomažu polaznicima tečaja i

njihovim zajednicama u situacijama prepoznavanja

opasnosti, ublaživanja, pripravnosti, djelovanja i

oporavka zajednice.

d) Nastavni plan - tehnoloških ili čovjekovim djelovanjem

izazvanih opasnosti kao što su nekontrolirano

oslobađanje opasnih tvari, požari i eksplozije,

terorizam, prekid opskrbe, radioaktivnost i druge.

Tečajevi ovog tematskog područja prekrivaju sve

one tzv. tehnološke nesreće koje se mogu pojaviti.

Polaznici tih tečajeva, tj. obuke na višoj razini (državnoj)

su rukovoditelji programa za krize (u županija-

165


B. Molak: ZAŠTITA I SPAŠAVANJE STANOVNIKA. DOBARA I OKOLIŠA U SLUČAJU KRIZA ILI Šumarski list br. 3 4. CXXV (2001 ). 1 53-168

ma i nižim strukturama) - kada se osnuje tijelo profesionalne

državne uprave za izvanredna stanja, zaposleni

Republičkih resora uprave koji imaju određene operativne

zadatke u sustavu zaštite i spašavanja, rukovoditelji

vatrogastva, javnih poduzeća i medicinskih službi,

te čelnici u lokalnoj vladi (županijskoj), kojima je

povjerena odgovornost za zaštitu i spašavanje života i

imovine građana, industrijski projektanti za izvanredna

stanja, djelatnici lokalne uprave (županijske) koji su

obvezni pokazati i provesti vježbe evakuacije tijekom

1. Mo lak, B.: Aktivnosti prije i poslije katastrofa izazvanih

prirodnim nepogodama, djelovanjem čovjeka

i ratnim sukobima, Hrvatske vode, 5

(1997)19, 137-146

2. Podaci Svjetske banke (World Development Report

2000/2001, Atacking Poverty, World Bank, Sepopasnosti,

te projektanti skloništa u slučaju napada, zaposleni

u javnim poduzećima koji su uključeni u sve

faze programa o prirodnim opasnostima, te specijalizirani

slušači kao, na primjer, grupe čija je dužnost ublaživanje

opasnosti, inženjersko i medicinsko osoblje iz

državnih institucija, lokalne uprave i industrijskih, te

komunalnih službi, te oni koji rade na prostornom planiranju

potencijalno opasnih objekata ili korištenju potencijalno

opasnih područja.

5. ZAKLJUČAK

Organiziranost zemlje za obranu i zaštitu njezinih

stanovnika, dobara i okoliša primarno je sigurnosno

i gospodarsko pitanje svake pojedine zemlje.

Stoga svaka zemlja tu aktivnost mora organizirati

tako da bude najdjelotvornija u obavljanju svoje

zadaće, a u skladu s najprečim zadacima u pojedinoj

zemlji, uz što manje troškove, što je posebno

važno ratom i tzv. pretvorbom osiromašeno stanovništvo

Hrvatske.

Uobičajena je praksa u svijetu dvojna namjena vojnog

i civilnog segmenta (vojnog u miru, civilnog u ratu)

u obrani i zaštiti stanovnika, dobara i okoliša u kriznim

stanjima. Time se osigurava visok stupanj djelotvornosti

za kriznih stanja, bolja angažiranost kadra u oba

segmenta, manji troškovi, jer nema dvostruke nabave

opreme, izgradnje pogona itd. Uz to, zbog golemih šteta

izazvanih krizama u miru koje najviše pogađaju male

ljude - poljoprivrednike, nužno se organizirati tako da

se njihove posljedice smanje. Nije vrijeme da se u osiromašenoj

Hrvatskoj rasipa novac i kadrovski potencijal

na osnutak i prazan hod nepotrebnih paralelnih

udruga i kapaciteta. Mnogo je bolji put analizirati

rad sadašnjih udruga, uklanjanjati nedostatke,

koristiti kvalificirani kadar i znanje.

Zna se što treba učiniti u području organiziranja,

u analizi ugroženosti, u području zakonodavstva,

snimanja resursa, informiranja, komuniciranja

i izrade planova. Potrebna je institucionalizirana

volja da se sustav zaštite i spašavanja stanovnika,

dobara i okoliša, po uzoru na najrazvijenije zemlje

svijeta i na osnovi iskustava iz Domovinskog rata,

nastavi ponovno izgrađivati. Razlozi za njegovu uspostavu

duboko su opravdani.

Znanje je preduvjet za djelotvorno obavljanje

niza aktivnosti. Nedovoljno poznavanje tog područja

djelovanja - profesije kod nas, ima za posljedicu

nepostojanje programatskog segmenta sustava zaštite

i spašavanja, a time i odsutnosti visokoškolskog

obrazovanja i bilo kakvog obrazovanja za to područje.

Posve je sigurno da bi se školovanjem kadra za

tu aktivnost omogućilo provođenje nužne integracije

brojnih raspršenih aktivnosti zaštite i spašavanja

stanovnika, dobara i okoliša. Time bi, zacijelo, i posljedice

tih ugrožavanja bile smanjene. Razrada i

uspostava naznačenog visokoškolskog programa

obrazovanja za stjecanje zvanja rukovoditelja programa

za izvanredna stanja, mogla bi biti osnova za

stvaranje kadrovske baze modernog sustava zaštite

i spašavanja primarnog sigurnosnog i gospodarskog

značaja za daljnji razvitak Hrvatske.

Svaki put kada se u Hrvatskoj dogodi neko od izvanrednih

stanja digne se uzbuna, a poslije se ništa

ili gotovo ništa u šest spomenutih osnovnih segmenata

upravljanja u izvanrednim stanjima ne događa.

Ponekad se i traži ostavka pojedinog ministra,

no problemi se ne rješavaju (ili ne samo smjenom

ministra) osim pojedinačnih iznimaka. Ono što je

dobro napravljeno u tom području, najčešće je rezultat

zauzimanja malobrojnih entuzijasta, a ni u

kojem slučaju organiziranog djelovanja države, no

to ni približno nije dovoljno. Razlozi zbog čega je to

tako su brojni, a najčešći su nedostatak znanja i neinformiranost

onih koji bi o sustavu zaštite i spašavanja

trebali odlučivati, ali i nesposobnost i privatni

probici onih koji se tome protive.

166

LITERATURA:

tember 2000.; World Development Indicators

2000, World Bank 2000.)

3. Molak, B.: Kako procijeniti pripremljenost za nekontrolirano

oslobađanje opasnih tvari u okolinu

(što treba znati i učiniti zajednica da bi zaštitila

svoje stanovnike, dobra i okoliš), (u tisku)


B. Molak: ZAŠTITA 1 SPAŠAVANJU STANOVNIKA, DOBARA I OKOLIŠA U SLUČAJU KRIZA ILI . Šumarski list br. 3 4. CXXV (2001 ). 153-168

4. Molak, B.: Osnove planiranja zaštite i spašavanja

stanovnika i dobara u slučaju nesreća u nuklearnim

elektranama, Sigurnost 41 (2) 119-130 ( 1999)

5. Mo lak, B.: Faza djelovanja u upravljanju u krizama

ili izvanrednim stanjima, Policija i sigurnost 7

(1998)5-6,475-494"

6. Molak, B.: Radioaktivnosti kako se zaštititi, Sigurnost

40(3) 209-223 ( 1998)

7. Molak, B.: Ublaživanje - jedna od četiri faze u

upravljanju u krizama, Policija i sigurnost 6

(1997)5-6,532-546

8. Molak, B.: Zakonodavne podloge i snimanje resursa

za upravljanje u krizama ili izvanrednim stanjima,

Policija i sigurnost 6(1997) 3, 248-263

9. Molak, B.: školovanje za potrebe sustava zaštite i

spašavanja u krizama ili izvanrednim stanjima,

Policija i sigurnost 5( 1996) 4- 5, 462-473

10. M o 1 a k, B.: Planiranje za slučaj kriza ili izvanrednih

stanja, Policija i sigurnost 5( 1996)3,287-304

11. Molak, B.: Upravljanje u krizama ili izvanrednim

stanjima, Policija i sigurnost 5(1996)1, 89-108

12. Molak, B.: How to use Risk Analysis in Rebuilding

of Destroyed and War-threatened Country

(Energetics), Society for Risk Analysis (Europe),

1995 Annual Meetting, May 21-25, 1995.,

Stuttgart (Germany)

13. Blanc hard, B.W.: University and College Emergency

Management Courses, EMI, Emitsburg,

May 1995

14. Molak, B.: Zaštita i spašavanje pučanstva od djelovanja

kriznih stanja - upravljanje u krizama,

Socijalna ekologija 3-4(1994) 301-315

15. Molak, B.: How to use Risk Analysis in Rebuilding

of Destroyed and War-threatened Country

(Example of Croatia), Society for Risk Analysis,

1994 Annual Meetting, December 4.-7, 1994.,

Baltimore, USA, P2.17

16.Molak,B.: Upravlj anj e u krizama - knj iga u koj oj

su dane osnove sustava razorenog 1994. god,

(pozitivne recenzenzije knjige 1995.god.: A.

Tus, J. Cićek), izdavač: Školska knjiga (zbog nedostatnih

sredstava do danas nije objavljeno)

17. Sustav zaštite i spašavanja u Hrvatskoj (slike), Stožer

CZ RH, Zagreb, travanj 1994.

18. Izvješće o radu sustava zaštite i spašavanja u Hrvatskoj

1993., Stožer CZ RH, Zagreb, siječanj

1994.

19. Molak, B.: Nekontrolirano oslobađanje opasnih

(toksičnih) tvari u okoliš, Socijalna ekologija 1

(1993)29-42

20. Nacrt zakona o sustavu zaštite i spašavanja, Stožer

CZ RH Zagreb, srpanj 1993.

21. Molak, B.: Upravljanje u krizama- uloga rukovoditelja

programa upute o djelovanju sustava zaštite

i spašavanja stanovnika, dobara i okoliša u

Republici Hrvatskoj (skripta), SCZRH, Zagreb

1993.

22. Intervencije u izvanrednim situacijama (Zagrebački

sustav za upravljanje u kriznim stanjima) - Ekološki

projekt Zagreb - knjiga 7, Grad Zagreb -

ZGO, INA Inženjering - Ekonerg - Elektroprojekt,

Zagreb 1993., ZGO: Ekološki projekt Zagreb,

I dio: Osnova: 10. pogl. Intervencije u izvanrednim

situacijama (projektni zadatak) 1992.

23. M o 1 ak, B.: Environmental Risk Analysis Needs in

an Industrial City, Society for Risk Analysis, 1991

Annual Meeting, December 8-11, 1991, Baltimore,

USA (International Section), MPM-J1, A-37;

Sigurnost 1(34)1992,69-75

24. M o 1 ak, B.: Integrated Risk Analysis for Large Industrial

City: Zagreb (Hazard Materials), Society

for Risk Analysis, 1992 Annual Meeting, December

6-10, 1992, San Diego, USA (Global

Risk: Integrated Assessment) 1D-4

25. Molak, B.: Upravljanje u kriznim stanjima u tehnologiji

- nekontrolirano oslobađanje opasnih

tvari u okoliš, knjiga - u pripremi od 1992. god.

(traži se izdavač i donator)

26. M olak, B.: The war in Croatia- Why ? (predavanje

u FEMA Washington, 11. 12. 1991.) Encyclopaedia

Moderna 1(37)1992, 57- 63, Zagreb,

(predavanje u UN New York 4.12.1992.)

27. Hamilton County Hazardous Materials Emergency

Response Plan, Hamilton County LEPC, October

1991

28. Ostala brojna literatura u različitim oblicima (kompjuterizirane

baze podataka, kompjuterski software,

metode (papir/micro-fish) ...) federalnih,

državnih i lokalnih organizacija prikupljeni prilikom

boravka u SAD (1991., 1992., 1994.)

29. Podaci: Državnog statističkog zavoda, Narodne

banke Hrvatske, Republičke komisije za procjenu

šteta

30. Molak, B.: Public protection and utility technology

related decision making (the accidents in nuclear

power plants and electricity production),

Nuklearna tehnologija (Vinca) 1 ( 1988) 26-32

31. Civil Defense 1988: The year in Review, FEMA

Washington

32. M o 1 a k, B.: Protective measures in the case of accident

in a nuclear power plant, 13 international seminar

ISEMEC 87, Ljubljana Oct 1987, 143-152

33. Emergency Management, USA, FEMA 1986.

34. Compedium of technical information for the basic

protection of population, NATO HQ, Brussels

Dec. 1986.

167


B. Molak: ZAŠTITA I SPAŠAVANJE STANOVNIKA, DOBARA I OKOLIŠA U SLUČAJU KRIZA ILI . Šumarski list br. 3^4, CXX V (2001 ), 153-168

dakle usred Domovinskog rata, neodgovorni pojedinci

u Ministarstvu unutarnjih poslova uz pomoć nesavjes-

nih političara iz političkog vrha zemlje. Tom prilikom

rastjeran je najkvalitetniji kadar, opljačkana oprema,

uspostavljena formalna organizacija s nekompetenim

kadrom najčešće prikupljenim iz bliže i dalje rodbine

čelnika, a za čelnike su postavljeni oni koji su sabotirali

rad u MORH-u u najkritičnijoj fazi obrane države. Uz

razaranje sustava u tada ključnim županijama za obra-

nu (Osiječko-baranjska, Dubrovačko-neretljanska) ra-

zoreno je središnje upravno tijelo pri Vladi (SCZRH).

Za tojoš nitko do danas nije odgovarao, niti je pokrenu-

ta istraga da se ustanovi zbog čega je to učinjeno, a ni

predstavnici nove vlasti do sada ne pokazuju interes da

se stanje promijeni.

Napomena: Tekst je nastao kao rezultat nastojanja

autora i najiskusnijih stručnih suradnika na uspostavi

što djelotvornijeg sustava zaštite i spašavanja stanovnika,

dobara i okoliša. U pisanju su pomogla uz iskustva u

radu i rukovođenju Stožerom Civilne obrane (zaštite)

Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata do njegova

ukidanja 1994. i iskustava stečena u nekoliko boravaka

autora u američkom ministarstvu za upravljanje

u izvanrednim stanjima (Federal Emergency Management

Agency - Washington i Cincinnati/Ohio) u razdoblju

od 1991. do 1994. Sve napore brojnih pojedinaca

uložene u izgradnju sustava tijekom Domovinskog

rata u Ministarstvu obrane RH-u (kojem je programatski

segment tada bio pridružen) obezvrijedili su

početkom 1994. njegovim "premještanjem" u MUP,

SUMMARY: People tend to forget wars, earthquakes, droughts, floods,

fires and technological catastrophes and work for better life. It should not be

forgotten that in the time of peace (not to mention the Serbian aggression on

Croatia; killed and injured people, vast material damage), the daily damage

amounts to more than 800 thousand USD or about 300 million USD per year.

The majority of the damage is suffered by ordinary people -farmers. It is necessary

to build up a system for decreasing the probability and mitigate the

consequences of disasters for which preparatory actions should be undertaken

-planning and timely reaction in case of a disaster and the recoveiy of the

community. The paper deals with the need to continue the establishment of an

emergency management system in Croatia, which was initiated during the war

in Croatia following the USA practices (FEMA, EMI, NATO) but was regrettably

interrupted in 1994. The time has come to resume this practice. According

to the world practice, every country has an organisation for emergency

management with educated and experienced professionals in high governmental

positions. Establishing a comprehensive emergency management organisation

aimed at protecting and rescuing inhabitants, goods and the environment

is the primary goal of every organised community and country. The

paper also discusses the steps to be undertaken in Croatia in the field of education,

primarily for programming the part of the rescue and protection system,

which has to be built anew in this country.

168


PRKGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001 ), 169-175

UDK 630* 156

PRVA HRVATSKA LOVAČKA IZLOŽBA U

INOZEMSTVU (BUDIMPEŠTA, 1896)

THE FIRST CROATIAN HUNTING EXHIBITION

ABROAD (BUDAPEST, 1896)

Maks KARLOVIĆ*

SAŽETAK: Prvo lovačko društvo u Hrvatskoj osnovano je 1881. godine.

Pravi procvat lovstva uslijedio je, međutim, devedesetih godina osnivanjem

novog Prvog obćeg hrvatskog družtva za gojenje lova i ribarstva (1891), kojem

pripisujemo prvo izlaganje lovačkih izložaka na Gospodarsko-šumarskoj

izložbi u Zagrebu (1891), uređenje prvog lovačkog časopisa Viestnik prvoga

občega hrvatskoga družtva za gojenje lova i ribarstva (1892), donošenje Zakona

o lovstvu (1893), izdavanje Kesterčanekova Lovstva (1896), sudjelovanje

na velikoj Tisućljetnoj izložbi Ugarskog kraljevstva u Budimpešti (1896),

izdavanje Ettingerova Lovdžije (1897) i Sumarsko-lovačkog leksikona (1898).

Na spomenutoj izložbi u Budimpešti Hrvatska je predstavila svoju povijest,

književnost, poljoprivredu i stočarstvo, industriju, komunikacije, etnografiju,

šumarstvo i lovstvo. Hrvatsku je predstavljalo nešto manje od 10.000 izlagate-

Ija, od kojih je 105 donijelo nekoliko stotina lovačkih izložaka (preparirana

divljač, rogovlje, različite lovačke puške i pištolji, starinski rogovi na barut,

stupice za divljač i naprave za lovinu). Povodom te izložbe, u Zagrebu je objavljena

knjiga s podacima o svim izlagateljima i svim izlošcima. O hrvatskom

udjelu na izložbi izvještavali su dnevnici u Hrvatskoj, te stručni časopisi u

Austriji i Njemačkoj.

Ključne riječi: Tisućljetna izložba Ugarskog kraljevstva 1896., Budimpešta,

Osvrti na izložbu, Hrvatski udio, Lovački dio izložbe

U prilogu Lov u prošlosti i sadašnjosti svog Lovstva,

Č e o v i ć (1953) podsjeća da su pojedini kulturni

narodi - uvidjevši važnost lova po narodno gospodarstvo

- počeli posvećivati sve veću pozornost njegovu

podizanju i unapređenju. To je rezultiralo izglasavanjem

posebnih zakona o lovu i osnivanjem lovačkih

društava koja su počela uređivati lovišta, voditi brigu o

divljači, propagirati pozitivan odnos između čovjeka i

slobodne prirode itd. Da bi prikazali svoje uspjehe vlastitoj

okolini, pa onda i inozemstvu, pojedina lovačka

društva počela su potkraj druge polovice prošloga stoljeća

organizirati u početku skromne, ali tijekom vremena

i sve zanimljivije i posjećivanije izložbe.

* Dr. sc. Maks Karlović, dr. vet. med., umirovljeni znanstveni

savjetnik Hrvatskog veterinarskog instituta Zagreb

Prvo lovačko društvo osnovano je u Hrvatskoj

1881. godine pod nazivom Družtvo za obranu lova u

kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji. Deset godina kasnije u

Hrvatskoj se osniva novo Prvo obće hrvatsko družtvo

za gojenje lova i ribarstva, koje je tijekom devedesetih

godina obilježilo svoje postojanje nizom značajnih dostignuća.

Tako nekoliko njegovih članova sudjeluje

1891. godine na Gospodarsko-šumarskoj izložbi u Zagrebu

(I b 1 e r i sur. 1892). Godine 1892. počeo je izlaziti

lovački mjesečnik pod nazivom Viestnik prvoga

obćega hrvatskoga družtva za gojenje lova i ribarstva

(današnji Lovački vjesnik), u 1893. donesen je Zakon o

lovstvu, 1896. objavljeno je Lovstvo. Priručnik za

lovce i poučnik za nadzirače lova u Hrvatskoj i Slavoniji

(Kesterčanek), u 1897. Hrvatski lovdžija, priručnik

za lovce, šumare i sve prijatelje lova (Ettinger)

i 1898. Šumarsko-lovački leksikon (Ettinger). U

169


M. Karlović: PRVA HRVATSKA LOVAČKA IZLOŽBA U INOZEMSTVU (BUDIMPEŠTA, 1896) Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001), 169-175

međuvremenu - 1896. godine - sudjeluju Hrvatska i

Slavonija na Tisućljetnoj izložbi Ugarskog kraljevstva

u Budimpešti (xxx, 1896).

U ovom se zapisu izvještava o obje spomenute lovačke

izložbe: o prvoj koja je održana u Zagrebu od 15.

kolovoza do 15. listopada 1891. i o drugoj koja je održana

u Budimpešti od 2. svibnja do 3. listopada 1896.

Na prvoj je izložbi - uz niz gospodarsko-šumarskih izložaka

- prikazano i nekoliko izložaka s područja

lovstva (I b 1 e r i sur. 1892):

Vlastelinstvo grofa Draškovića izložilo je nacrte i

modele svog lovišta s hranilištima za zečeve, trčke i

fazane, stupicama za lisice, mačke, kune i tvorove,

gvožđem za škanjce i jastrebe kokošare itd.

Grof Marko Bombelles ml. izvijestio je o dva svoja

lovišta: o Klenovniku i Zelendvoru, sa statističkim

podacima o divljači koja je odstrijeljena od 1872. do

1890., i o izvozu te odstrijeljene divljači u Francusku.

Uz te podatke izložbu je ukrašavalo i rogovlje

srnjaka iz vlastitih lovišta.

Kutjevačko vlastelinstvo izložilo je veći broj divljači,

među kojom je bilo najviše fazana.

Nakon te izložbe, na kojoj je prikazano samo nekoliko

lovačkih eksponata, hrvatsko je lovstvo sudjelovalo

170

1896. u Budimpešti na velikoj, za tadašnje prilike veličanstvenoj

Tisućljetnoj zemaljskoj izložbi, posvećenoj

tisućgodišnjici Ugarskog kraljevstva (xxx, 1896).

Na toj je izložbi izlagalo gotovo 10.000 izlagača iz Hrvatske.

Da bi se shvatio domet i značenje tih hrvatskih

izložaka, potrebno je istaknuti tadašnje odnose u Kraljevini

Hrvatskoj i Slavoniji, koja je u to vrijeme zapremala

10.125 km 2 i bila podijeljena u osam županija:

ličko-krbavsku sa

modruško-riječku s

zagrebačku s

varaždinsku s

bjelovarsko-križevačku s

požešku s

virovitičku s

srijemsku s

Od navedenih izlagača potjecali su iz

grada Zagreba

grada Osijeka

ličko-krbavske županije

modruško-riječke županije

zagrebačke županije

varaždinske županije

bjelovarsko-križevačke županije

190.978 stanovnika,

220.629 stanovnika,

484.252 stanovnika,

258.066 stanovnika,

266.210 stanovnika,

202.836 stanovnika,

216.417 stanovnika,

347.022 stanovnika.

244

27

375

155

269

201

904


M. Karlović: PRVA HRVATSKA LOVAČKA IZLOŽBA U INOZEMSTVU (BUDIMPEŠTA. 1X96) Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001 ), 169-175

požeške županije 1245

- virovitičke županije 297

srijemske županije 4407

Od tog broja, u lovačkom dijelu šumarskog paviljona

svoje je eksponate izložilo 105 izlagatelja iz Hrvatske

i Slavonije. Dalmacija nije sudjelovala na toj izložbi,

jer je u to vrijeme bila izravno podložna bečkom

dvoru i na taj način odvojena od Hrvatske i Slavonije.

Uz tu je izložbu objavljena u Zagrebu opsežna publikacija

na njemačkom jeziku s geografskim, povijesnim,

političkim, umjetničkim i prosvjetnim prikazima

naše zemlje, te posebno prikazom izložbe s imenima

svih naših sudionika i njihovim izlošcima (xxx, 1896).

Prema izložbenom planu, objavljenom u toj publikaciji,

Hrvatski paviljoni nalazili su se na lijevoj strani

neposredno uz glavni ulaz i to jedan za drugim Hrvatsko-slavonski

šumarski paviljon, Hrvatsko-slavonski

industrijski paviljon i Hrvatsko-slavonski umjetnički

paviljon. Između prva dva paviljona nalazi se Hrvatsko-slavonski

restoran. Opisujući šumarski paviljon,

Frković (1996) navodi: "Korisna površina paviljona,

mahom izrađenog od slavonske hrastovine i jelovine iz

gorske Hrvatske, iznosila je 856 m 2 , uvećana za 460 m 2

prizemlja. Osebujnost paviljona davao je 37 m visok i

8 m širok toranj, čija su dva kata s pripadajućim galerijama

(278 m 2 ) upravo poslužila za izlaganje trofeja i

izložaka lovstva".

Tisućljetna izložba bila je podijeljena na dva odsjeka:

povijesni dio sa

774 izloška i

izložbu sadašnjosti s 9278 izložaka.

U tom drugom dijelu Tisućljetna izložba je obuhvaćala:

Umjetnost, Literaturu, Nastavu, Trgovinu, financije

i bankarstvo, Ratarstvo, vrtlarstvo, podrumarstvo,

pčelarstvo, životinjske produkte i veterinarstvo, Obrt,

tvornice, rudarstvo, metalurgiju, željezni i metalni obrt,

Komunikacije, brodogradnju, pomorstvo i ribarstvo,

Građevni obrt, Umjetnički obrt: namještaj, drveninu i

dekoracije, Industriju stakla, Industriju kože, tkaonice i

pletione i industriju odjeće, Industriju papira i reprodukcije,

Zlatni i srebrni nakit, Proizvodnju voska i sitnu

robu, Kemijsku industriju, Prehranu, Etnografiju, kućnu

radinost i kažnjenićki obrt te Šumarstvo i Lovstvo.

U posljednjem poglavlju daje se nekoliko kratkih

napomena o Lovstvu u Hrvatskoj i Slavoniji te popis

svih izlagača i njihovih izložaka:

LOVSTVO

I. Opće hrvatsko društvo za zaštitu lova i ribarstva u Zagrebu

Osnovano 1890. pod pokroviteljstvom Njegove

k.u.k. visosti nadvojvode Franje Ferdinanda d'Esté.

Svrha društva: savjetovanje o lovnim i ribarskim

poslovima i o zakonu o lovu i ribarstvu; veze s drugim

stručnim društvima u zemlji i u inozemstvu; sakupljanje

znanstvenih radova o lovu i ribarstvu; izdavanje

stručnih rasprava; priređivanje izložaka o lovu i ribarstvu;

nadzor o održavanju zakona o zaštiti lova i ribarstva;

potpora vlasniku lovnog prava glede podizanja lova

i ribarstva; spriječavanja zločina u lovu; priznavanja

i nagrađivanja lovnog osoblja; potpora uvođenju namještaja

za unaprjeđivanje lova i ribarstva; potpora u

izvođenju pomoći unesrećenom osoblju za zaštitu lova

i ribarstva; njihovim udovicama i djeci. Sjedište društva:

Zagreb. Broj članova: 500; temeljni kapital 2700

forinta; redoviti godišnji prihod 1900 forinta; izdavanje

društvenog stručnog časopisa.

Lovno pravo u Hrvatskoj i Slavoniji provodi se na

temelju odredaba zakona od 27. travnja 1893-

Društveni članovi koji sudjeluju u kolektivnoj izložbi društva.

9174. Njegova k.u.k. visost nadvojvoda Leopold Salvator,

Zagreb: medvjed, odstrijeljen na području

Modruš-Kapela

9175. Agjić Prokop, kotarski šumar, Glina: rogovlje jelena

i srnjaka

9176. Barac Milutin, direktor rafinerije petroleja u Rijeci:

naprave za hvatanje divljači, različite ptice

iz Istre

9177. Bombelies Marcus junior, grof, k.u.k. komornik,

veleposjednik, Opeka, Varaždin: 80 pari rogovlja

srnjaka iz gospodarskog lovnog područja, dva

para jelenskog rogovlja, grupa orlova, sova ušara,

nakazni fazan, divlja mačka, nakazna glava

srnjaka, jelensko rogovlje, glava divlje svinje,

kreja

9178. Belamarić Simon, kraljevski kotarski šumar,

Ludbreg: grupa vjeverica, jelensko rogovlje, rogovlje

srnjaka, različite stupice i zamke kakve

upotrebljavaju zvjerokradice u Dravskom području

9179 Ceraj v. Cerić Konrad, apotekar u Križevcima:

kukuvija smrtna, crvenonogi sokol, škanjac, rogovlje

srnjaka, glava srnjaka, glava jelena, sve iz

vlastitog lovišta

9180. Dragičević Svetozar, posjednik, Vukovar: starinski

rog za čuvanje baruta

171


M. Karlović: PRVA HRVATSKA LOVAČKA IZLOŽBA U INOZEMSTVU (BUDIMPEŠTA. 1896) Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001 ). 169-175

9181. Eltz Jakob, grof, njegova uzvišenost k.u.k. pravi

tajni savjetnik, veleposjednik, Vukovar: vuk, odstrijeljen

1893., zbirka rogovlja srnjaka

9182. Erdödy Rudolf, grof, njegova k.u.k. uzvišenost

pravi tajni savjetnik, veleposjednik u Novom

Marofu: rogovlje srnjaka, jelensko rogovlje, grupa

ptica grabljivica

9183. Erdödy Stefan, grof, veleposjednik u Jastrebarskom:

divlja svinja, odstrijeljena 1894. u Izmiru,

vuk, odstrijeljen 1890. u Kupčini

9184. Francisci Heinrich v., k. u. k. komornik, veleposjednik

u Severinu: medvjed, odstrijeljen 1894.

kod Severina

9185. Ghyczy Emil v., k. ministarski savjetnik, veleposjednik,

Čabar: medvjed, odstrijeljen 1888., rogovlje

srnjaka i jelensko rogovlje

9186. Gazdović Dragutin, Odvorac: starinski rog za

čuvanje baruta

9187. Josipovich Ludvig v., komes turopoljski, Kurilovec:

labud, odstrijeljen 1891.

9188. Jovanović Branko, k. septemvir u mirovini, Zagreb:

tetrijeb, odstrijeljen 1894.

9189. Kesterčanek Franjo, k. prof: više hrvatskih lovačkih

proizvoda vlastite izrade

9190. Krajcsovics Otto de Illok, k. šef sekcije, Zagreb:

veliki tetrijeb, odstrijeljen 1894. na Kapeli, labud,

odstrijeljen u okolici Zagreba

9191. Kral Napoleon, k.u.k. konjanički kapetan, Zagreb:

nakazno rogovlje srnjaka

9192. Kögl Anton, Zagreb: vuk

9193. Kulmer Friedrich grof, Šestine: zbirka rogovlja

9194. Lopate Wenzel, gospodarstveni šumar, Našice:

rogovlje srnjaka

9195. Majlath Ladislaus, grof, veleposjednik, D. Miholjac:

jelensko rogovlje

9196. Müller Friedrich, gospodarstveni upravitelj šu-

ma, Ludbreg: orao suri

9197. Majnarić Nikolaus, posjednik, Ravnagora: krzno

grabežljivaca

9198. Neuberger Felix, posjednik, Sušice: veliki tetrijeb,

odstrijeljem 1895.

9199. Ožegović Metell, barun, Gušterovac: zbirka rogovlja

9200. Plötzer Josip, posjednik, Ravnagora: zbirka lovačkih

trofeja

9201. Pfister Josip, inžinjer i posjednik, Zagreb: grupa

ptica grabljivica

9202. Radošević Mijo, šumarski majstor, Zagreb: starinski

rog za čuvanje baruta

9203. Ružička August, Zagreb: rogovlje srnjaka, jelensko

rogovlje

9204. Schmidinger Josip, k. županijski šumarski inspektor,

Požega: rogovlje i zbirka ptica grabljivica

9205. Šašel Jakob, puškar , Karlovac: lovačke puške

vlastite izrade

9206. Tomić Stjepan, kotarski šumar, Daruvar: stari

rog za čuvanje baruta

9207. Všetečka Vojtjeh, kneževski nadšumar, Cerje:

zbirka rogovlja

9208. VVickerhauser Tošo dr., primarni liječnik, Zagreb:

veliki tetrijeb, odstrijeljen 1893. u Lokvama

9209. Wolf Robert, gospodarstveni šumar u Našicama:

zbirka rogovlja

9210. Vrgoč Jago, posjednik, Sesvete: lovačka puška

9211. Zikmundowsky Ferdinand, sekcijski savjetnik:

preparirane ptice, vjeverica, rogovlje srnjaka

9212. K. šumarski i poljoprivredni nastavni zavod,

Križevci: srnejazavci, lisice, zbirka rogovlja

9213. Opće hrvatsko društvo za zaštitu lova i ribarstva,

Zagreb: diplome, statuti, knjige i društvene oznake

Divljač u

9214. Barač Milutin, Rijeka: orao štekavac

9215. Bombelles Mare , grof, Opeka, Varaždin: sokoli i

fazan, kobac ptičar i fazan, fazani, trčke, lisica i

fazan, sokol, zec, trčke, tvor

9216. Imovna općina, Gradiška: divlja mačka, vukovi

9217. Pfister Josef, Zagreb: gavran i tetrijeb

9218. Popović M., Zemun: orao suri

9219. Rauch Gejza, barun, dr., Zagreb: šljuka

9220. Schmidinger Josef, Požega: kobac ptičar i vrana,

bjelorepi kobac

9221. Direkcija šuma, Zagreb: kobac ptičar, šumski

grupama

tvor, jastreb kokošar, kuna zlatica, jastreb kokošar,

vuk, divlje mačke, mala lasica, kos

9222. Šumarija Vinkovci: kuna

9223. Šumarija Fruška gora: orao

9224. Šumarija Senj: vuk, lisice

9225. Zagrebačko lovačko društvo: šumski tvor, kobac

ptičar s vjevericom, divlja mačka, sova i kreja,

jastreb kokošar, sova močvarica, lisice, lisica i

patka, strvinar, šumski tvor u gnijezdu, šumski

tvor koji vreba fazana, gavran, vidra

9226. Zikmundowsky Ferd., Zagreb: sova, lještarke

172


M. Karlović: PRVA HRVATSKA LOVAČKA IZLOŽBA U INOZEMSTVU (BUDIMPEŠTA, 1896) Šumarski list br. 3 4. CXXV (2001 ). 169-175

9227.

9228.

9229.

9230.

9231.

9232.

9233.

9234.

9235.

9236.

9237.

9238.

9239.

9240.

9241.

9242.

9243.

9244.

9245.

9246,

9247,

9248,

9249,

9250,

9251

9252,

9253

9254

Pojedini

Balić Marko, Otok: zvjerokradičina lovačka

puška

Bellamarić S., Ludbreg: različite naprave za lovinu,

stupice i zamke

Boričić Mirko, Slakovci: gavran, vrana, svraka

Bosanac Stevo, Lipovčani: pištolji na kremen

Bukvić Sava, Otok: zvjerokradičina puška

Dumongjić Adolf, Požega: zvjerokradičina puška,

stupice, puška

Filipović Adam, Ivankovo: lisica

Galović Adam, Ivankovo: sova

Galović Marko, Otok: stupice

Grabić Marko, Ivankovo: šumski tvor, kuna

Haas, Vinkovci: sova

Henn Rudolf, Vinkovci: sova, patka

Ivošević Petar, Mirkovci: šumski tvor

Izložbeni komitet, Vinkovci: puška, stupice i naprave

za lovinu

Izložbeni komitet Vukovar: stupice za vukove,

zečeve i prepelice

Izložbeni komitet Šid: dvocjevka, stara ostraguša

Izložbeni komitet Županja: puška, dvocjevka,

stupica za vukove

Izložbeni komitet Delnice: zvjerokradičina puška

Jozič Mijo, Nijemci: puzavac

grof Khuen Heinrich, Nuštar: jelensko rogovlje

Kulčar Gustav, Vinkovci: lisica, vjeverica, vrana,

roda, fazan

Korač Spasenija, Udbina: lisica

Lončarić Vinko, Delnice: zvjerokradičina puška,

stupice za ptice, kune i lisice

Lovrić Marijan, Komletinci: kuna

Mandić Isak, Gračac: dva pištolja

Milinković Marko, Klanac: rog za čuvanje baruta

Mušić Edmund, Vinkovci: sova

Mušić Luka i Rajtarović Andrija, Vinkovci: labudovi

Zbivanja na toj Tisućljetnoj izložbi odrazila su se

naravno i u zapisima naših tadašnjih dnevnika i mjesečnika.

Tako piše Kesterčanek (1896a) daje izložbu posjetio

kralj Franjo Josip I., dopisnik Narodnih novina

izvještava o dolasku na izložbu grupe izletnika iz virovitičke

(Anon. 1896a; Anon. 1896b) i bjelovarsko-križevačke

županije (Anon. 1896c), trgovačke omladine

iz Zagreba (Anon. 1896d) i hrvatskih trgovaca (Anon.

izlagači

RASPRAVA

9255. Neferanović Marko, Privlaka: lisica

9256. Nemet Vinko, Bedenik: ostraguša

9257. Imovna općina Ogulin: preparirana divljač

9258. Orlić Rade, Korenica: naprava za lovinu

9259. Petrović Gjuro, Vučinić selo: dvije puške okovane

srebrom zajedno s priborom

9260. Petrović Stevo, Dobro selo: pištolji

9261. Poletilović Ivan, Slakovci: vjeverica, ćuk

9262. Radić Luka, Vodjinci: kuna

9263. Radočaj Stevan, Udbina: lisica

9264. Radošević M., šumar, Zagreb: rog za barut iz 17.

stoljeća

9265. Sutija Anna , Udbina: kuna zlatica

9266. Svoboda Ivan, šumar u mirovini, Nova Gradiška:

glava srnjaka

9267. Sašel Jakov, puškar u Karlovcu: lovačka puška,

dvocjevka sustav Volk, dvocjevka s olučenim i

glatkim cijevima, dvocjevka sustav Schüssel,

puška kuglara, lovačka puška

9268. Šimić Jakov, Komletinci: kornjače

9269. Šorak Dane, Dol. Lapac: stupica za medvjede,

lovačka puška

9270. Šumarska služba gospodarstva Jakoba grofa

Eltza, Vukovar: rogovlje srnjaka

9271. Šumarska prihodarnica gospodstva von Ghyczya

u Čabru: medvjed, rogovlje, jelen

9272. Chotek Rudolf, grof, Čerević: lovačka puška

9273.Tomašević Stjepan, Vinkovci: vjeverica

9274. Tonkres Alfred, Vinkovci: gavran, vjeverica

9275. Tucaković Kazimir, Otok: lovačka puška kremenjača

9276. Gospodstvo grofa Oskara Keglevicha, Lobor:

zbirka pušaka

9277. Živkovič Fila, Nijemci: vjeverica, bjeloglavi sup

9278. Župić Jozo, Medjurača: naprave za lovinu i stupice.

1896 g). U drugoj polovici srpnja obavještavaju Narodne

novine (Anon. 1896f ) daje hrvatski paviljon posjetio

bjelovarski fotograf Franjo Tömöry kao milijuntni

posjetitelj.

Opširan trodjelni prikaz izložbe dao je Barišić u Šumarskom

listu, pri čemu u prvom dijelu (Barišić,

1896a) opisuje divljač i lovački pribor iz Hrvatske i

Slavonije, u drugom dijelu (Barišić, 1896b) prikazuje

173


M. Karlović: PRVA HRVATSKA LOVAČKA IZLOŽBA U INOZEMSTVU (BUD1MPHŠTA, 1896) Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001 ), 169-175

drveće i biljke iz Hrvatske i Slavonije, uz različite proizvode

od drveta izrađene u našim tvornicama, kao i različite

pripravke dobivene od drveta (tanin, žesta, drveni

ugalj, kvasina itd.). U trećem dijelu (Barišić, 1896c)

raspravlja o mađarskom šumarstvu, lovstvu i ribarstvu,

te donosi podatke o razvijenosti mađarskog lovstva, što

potvrđuju brojevi godišnjih odstrela divljači: jelena

oko 3000, srna oko 900, divokoza oko 100, divljih svinja

oko 3500, medvjeda oko 200, zečeva oko 400.000,

risova 30 do 40, divljih mačaka oko 1000, lisica oko

20.000, trčaka oko 45.000, itd.

Osim spomenutih zapisa u našim publikacijama nalazimo

slične prikaze lovačkog dijela izložbe i u njemačkom

tjedniku Das Volk (Anon. 1896e).

Prema Lovačko-ribarskom viestniku (Kesterčanek,

1896b) u drugom njemačkom časopisu Weidwerk in

Wort und Bild piše:

"Po vanjštini malo ne isto tako imposantno kao što

magjarski, ističe se i hrvatski lovačko šumarski paviljon,

izmedju samih izložaka pako, u koliko se i ne mogu

po množtvu mjeriti s bogatstvom magjarske izložbe,

imade ipak pojedinih baš prekrasnih i nenadkriljenih u

svojoj vrsti primjeraka".

Posebno opsežan prikaz o toj tisućljetnoj izložbi

navodi Almâsy (1896) u časopisu Ornithologisches

Jahrbuch. On se u tom zapisu dotiče ptica, nadopunjujući

neke oznake i kritizirajući druge. Tako kaže za kamenjarku

daje vrlo česta na Kvarneru i da je - to se odnosi

na prošlo stoljeće - rado naručivano jelo u riječkim,

opatijskim, crikveničkim i drugim restoranima.

Izložene su kamenjarke iz Like, sa Kvarnera i s Grobnika.

U nastavku ističe daje veći broj vrana vrste Graculus

pygmaeus i Graculus cristatus dostavljen iz Istre.

Među njima se nalaze vrane koje je dostavila Riječka

gimnazija, a označene su posljednje navedenim nazivom.

Autor međutim smatra sigurnim da se radi o vrani

vrste Graculus desmaresti, ili još prije o vrsti Graculus

croaticus.

Među jastrebima kokošarima upada u oči različitost

veličine pojedinih ptica i posebno "značajna tamna boja

jednog primjerka iz Daruvara". Zanimljivi su i pri-

Almâsy, C. v. (1896): Ornithologisches und taxidermistisches

von der Millenniums-Ausstellung.

Ornithologisches Jahrbuch, 7 (6) 205-227.

Anon. (1896a): Izletnici virovitičke županije na

milenijskoj izložbi. Narodne novine, 62 (151) 2.

Anon. (] 896b): Izletnici virovitičke županije na milenijskoj

izložbi. Narodne novine, 62 (152) 8.

A n o n . ( 1896c): Izletnici belovarsko-križevačke župamjerci

sovine šumske, od kojih se neki ističu više smeđom

do crnkastom nijansom, kao ijedan primjerak čokoladno

smeđe boje iz Belja. U Hrvatsko-slavonskom

šumarskom paviljonu ima nekoliko kreja, za koje je autoru

rekao komesar izložbe kraljevski šumar Schmidinger,

da se kreje unazad nekoliko godina useljavaju u

Hrvatsku i da su sada redovite ptice u Lici.

Među sojkama primijećen je jedan zanimljivi albino,

kojemu je veći dio perja izrazito bijel, a ostali dio

vinskocrvene boje, svijetliji nego je uobičajeno.

Manja grupa zeba koja je dostavljena s područja Zagreba

potječe iz grupe koja je odstrijeljena 1893, za vrijeme

prelijeta tih ptica u Ugarsku.

Više primjeraka cikave strnadice potječe iz Istre,

gdje je ta vrsta dosta česta.

Iz okolice Zagreba potječe ružičasti čvorak, patka

mrka iz varaždinske okolice, jedna guska kratkoljuna iz

okolice Iloka, nekoliko labudova koji su odstrijeljeni na

Bosutu kraj Vinkovaca prošle zime, nekoliko galeba

klaukovaca s područja donjeg Dunava i s Kvarnera. Za

pomornika velikog (Rijeka i Kvarner) uz kojeg se nalazi

oznaka vrste Lestris catarrhactes, a koje nije mogao

pobliže pogledati, Almâsy (1896), smatra da pripada

vrsti Lestris pomanna.

Iako navedena rasprava obrađuje sve ptice koje su

se nalazile na izložbi, ovdje se navode samo one koje

potječu iz Hrvatske.

I konačno, u povodu 100. obljetnice, osvrće se Frković

(1996) na Tisućljetnu izložbu u Budimpešti koristeći

nekadašnje zapise pretežito u Lovačko-ribarskom viestniku

i Šumarskom listu. Pri tome navodi "Svi izlošci

hrvatskog šumarsko-lovačkog paviljona bili su upisani

u poseban katalog, do kojeg pisac ovih redaka nije mogao

doći". Stoga se mogu smatrati podaci koji se navode

upravo u tom katalogu i koji su ovdje korišteni posebno

značajnim u sagledavanju dostignuća tadašnjeg hrvatskog

lovstva i načina njegova prikaza na toj izložbi.

Uz podatke iz tog kataloga posebno je značajan ornitološki

prikaz lovačkog dijela izložbe. Time su popunjena

saznanja o sudjelovanju Hrvatske na prvoj inozemnoj

lovačkoj izložbi.

LITERATURA

nije na milenijskoj izložbi. Narodne novine, 62

(161)2.

Anon. (1896d): Izlet u Budimpeštu. Narodne novine,

62(165)2.

Anon. (1896e): Njemački glas o hrvatskoj izložbi.

Narodne novine, 62 (167) 4.

Anon. (1896.1): Iz hrvatskog odjela milenijske izložbe.

Narodne novine , 62 (169) 3.

174


M. Karlović: PRVA HRVATSKA LOVAČKA IZLOŽBA U INOZhMSTVU (BUDIMPEŠTA, 1896) Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001 ) 169-175

Anon. (1896g): Hrvatski trgovci na milenijskoj izložbi.

Narodne novine, 62 ( 172) 2-3.

Barišić, P. (1896a): Šumarske viesti sa milenijske

izložbe u Budimpešti (I). Šumarski list, 20 (7)

257-272.

B a r i š i ć, P. ( 1896b): Šumarske viesti sa milenijske izložbe

u Budimpešti (II). Šumarski list, 20 (8)

323-334.

Barišić, P. (1896c): Šumarske viesti sa milenijske izložbe

u Budimpešti (III). Šumarski list, 20 (9-10)

389-406.

Ettinger, J. (1897): Hrvatski lovdžija. Priručnik za

lovce, šumare i sve prijatelje lova. Zagreb. Str.

286. Izdavač: Naklada knjižare Lav Hartmana.

Ettinger, J. (1898): Šumarsko-lovački leksikon. Zagreb.

Str. 440. Izdavač: Naklada kr. sveučilišne

knjižare Franje Suppana. Tisak: Antun Scholz.

Frković,A. (1996): Hrvatsko lovstvo na milenijskoj

izložbi u Budimpešti 1896. godine. Šumarski

list, 120(9-10)437-439.

Frković, A. (1999): 100. obljetnica prve društvene

izložbe rogovlja i lovačkih trofeja u Zagrebu.

Šumarski list, 123 (9-10): 492-494.

lb 1er, J., Heinz, A., Krištof, R.,iKöröskenyi

V. (1892): Šumarstvo. U: Gospodarsko-šumarska

jubilarna izložba Hrvatsko-slavonskoga gospodarskoga

družtva u Zagrebu godine 1891. Zagreb

(173-185). Izdavač: Vlastita naklada. Tisak:

Tiskarski zavod "Narodnih novina".

Kesterčanek, F. Ž. (1896a): Njegovo veličanstvo

kralj u družtvenoj izložbi. Lovačko-ribarski viestnik,

5(6)61-62.

Kesterčanek, F. Ž. (1896b): Naša izložba u Budimpešti.

Lovačko-ribarski viestnik, 5 (8) 90-92.

Kesterčanek, F. Ž. (1896c): Jošte jedna o izložbi

lovstva u Budimpešti. Lovačko-ribarski viestnik,

5 (10) 109-110.

Kesterčanek, F. Ž. (1896d): Lovstvo. Priručnik za

lovce i poučnik za nadzirače lova u Hrvatskoj i

Slavoniji. Zagreb. Str. 350. Izdavač: Naklada kr.

hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade. Tisak: Kr. zemaljska

tiskara.

XXX (1896): Die Königreiche Kroatien und Slavonien

auf der Milleniums - Landesausstellung des Königreichs

Ungarn. Agram. Str. 476. Königl. Landesdruckerei.

SUMMARY: The first hunting society in Croatia was founded in 1881.

However, it was the establishment of the new First General Croatian Hunting

and Fishing Society (1891) that gave an impetus to the flourishing of hunting.

This society was responsible for the first display of hunting exhibits at the

Agricultural-Forestry Exhibition in Zagreb (1891), the edition of the first

hunting magazine Viestnik, the first general Croatian hunting and fishing society

(1892), the passing of the Hunting Act (1893), the publication of

Kesterčanek 's Hunting (1896), the participation at a large Millennium Exhibition

of the Hungarian Monarchy in Budapest (1896), the publication of Ettinger

s Hunters (1897) and the Forestry-Hunting Lexicon (1898). At the mentioned

exhibition in Budapest, Croatia presented its history, literature, agriculture

and cattle breeding, industry, communications, ethnography, forestry

and hunting. Croatia was represented by slightly fewer than 10,000 exhibitors,

of which 105 displayed several hundred hunting exhibits (stuffed game,

antlers, various hunting rifles and pistols, old-fashioned gunpowder-filled

horns, game traps and hunting devices). On the occasion of the exhibition, a

book was published in Zagreb containing data on all the exhibitors and exhibits.

Daily papers in Croatia and specialised magazines in Austria and Germany

reported on the exhibition.

Key words: the Millennium Exhibition of the Hungarian Monarchy

1896, Budapest, reviews of the exhibition, Croatian participation, the hunting

share of the exhibition

175


STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPLRS Šumarski listbr. 3 4, CXXV (2001 ). 177-184

UDK 630* 907

ZAŠTITA PRIRODE U SLUŽBI POSJETITELJA NP "MLJET"

NATURE PROTECTION IN SERVICE OF VISITORS WHO VISIT NP "MLJET'

Marija NODILO*

SAŽETAK: Nacionalni park "Mljet" je proglašen 1960. godine parkom

ponajprije zbog šumovitosti predjela i dva slikovita morska jezera. Smješten je

na 1/3 zapadnog dijela otoka Mljeta, na prostoru od 3100 ha. Radi se o šumovitom

području na kojemu se provodi sustavna zaštita prirode.

Svake godine u ovaj prostor dolaze posjetitelji, kojima boravak moramo

učiniti što ugodnijim i sadržajnijim. Zato su u prostoru nacionalnog parka postavljene

ploče s edukativnim panoima. Panoi educiraju posjetitelje o karakteristikama

šumskih zajednica, vegetaciji, karakteristikama jezera, zaštićenom

morskom dijelu, arheološkim lokalitetima, mogućnostima razgledavanja.

Radi što boljeg upoznavanja Nacionalnog parka, postavljene su oznake i

tekstovi te karte s opisom ekoloških staza. To su: ekološka kružna staza Fontana

- Vrbovica u dužini od oko 4000 m, ekološka staza do vidikovca Veliki Sladin

Gradac i ekološka staza Pomena — Soline.

Uz poboljšanje edukativnih sadržaja stalno se radi na preventivnoj protupožarnoj

zaštiti, čišćenju smeća i zaštiti cijeloga prostora od onečišćenja.

Ključne riječi: edukativni panoi, zaštita prirode, Nacionalni park,

vegetacija, kulturno povijesna baština

UVOD

U okviru provođenja zaštite prirodne, ali i kulturne park "Mljet" su: čišćenje šumskih prosjeka i staza i urebaštine,

1960. godine zapadni dio otoka Mljeta (oko đenje šetnica, zbrinjavanje otpada i čišćenje obala.

1/3) proglašen je nacionalnim parkom: i to 3000 ha Svake godine ovdje dolaze posjetitelji, kojima borakopnenog

prostora te 100 ha Veliko i Malo jezero i So- Vak treba učiniti sadržajnijim i što ugodnijim. Zato su u

linski zaljev. Prilikom izrade prostornog plana 1987. g. prostoru nacionalnog parka postavljene ploče s edukanačelno

je zaštićen morski prostor, a 1997. i formalno tivnim panoima, kako bi iste upoznale s vrijednostima

odlukom Sabora, proširene su granice nacionalnog par- prirodne i kulturne baštine. Panoi su postavljeni na sljeka

na morski pojas 500 m od obalne linije otoka, rtova i dećim lokacijama: Pristanište, Montokuc, Mali most,

otočića, tj. 2275 ha morskog prostora. U tom se prosto- Veliki Gradac, Otočić Svete Marije, Polače, Križ (Šoru

provodi sustavna zaštita prirode do danas, šume su linski zaljev) i selo Govedari,

prepuštene prirodnom razvoju, dozvoljena je jedino sanitarna

sječa. Djelatnosti Javne ustanove Nacionalni

1. PRISTANIŠTE

Nacionalni park "Mljet" proglašenje 1960. godine, (NN 49/60, NN 54/76). Radi svoje šumovitosti nosi

odlukom Sabora Republike Hrvatske zbog svojih pri- epitet "zeleni otok". Godine 1997. u sastav teritorija

rodnih ljepota, šumovitosti, fenomena dva slana jezera uključeno je i more, 500 m od obalne linije (NN

te kulturno povijesnih spomenika. Nacionalni park za- 13/97.), a to je 2275 ha.

uzima površinu od 3100 ha, stoje oko 1/3 otoka Mljeta

M lj e t pr jpada Dubrovačkom arhipelagu i nastavlja

., se na niz Elafita (Lokrum, Koločep, Lopud, Sipan, Jak-

* Mr. sc. ManiaNodilo, dipl. ine. sum. .. . _.. . . . . . . . . , . Â . ^. . ,

v.d. ravnatelja Javne ustanove Nacionalni park "Mljet" 'J an » Olipa) 1 , iako je izraziti pucinski otok. Dug je oko

177


M. Nodilo: ZAŠTITA PRIRODE U SLUŽBI POSJETITELJA NP "MLJET Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001), 177-1X4

36 km, širok 3-5 km, s površinom od 100,4 km. Od

poluotoka Pelješca udaljen je 8 km, od Korčule 18 km,

a od Dubrovnika 30 km. Sa sjeverne strane odvojen je

Mljetskim kanalom od poluotoka Pelješca. 2

Pristanište

Mljet pripada mediteranskom klimatskom području

koje se odlikuje toplim i suhim ljetima te blagim zimama.

Jesensko i zimsko razdoblje je svježe i kišovito, pa

je stoga vrlo pogodan za rast vegetacije.' Temperatura

ispod 0 C i snijeg vrlo su rijetka pojava. Srednja godišnja

temperatura iznosi 16.1 °C, a prosječna godišnja

količina oborina 765.oo mm. Karakteristični su vjetrovi

bura, jugo i maestral. Bura je sjeverni, obično suhi

vjetar, jugo ili šilok je južni vjetar koji donosi vlagu i

oborine, a mestral je vjetar karakterističan za ljeto kad

donosi osvježenje primorskim krajevima.

Veliko i Malo jezero zapravo su potopljene krške

depresije ispunjene morem, koje nalikuju na dva duboko

uvučena zaljeva u kopno." 1 Povezani su međusobno

kanalom širine 2.6 m i dubine 0.6 m, a Veliko jezero sa

Solinskim zaljevom kanalom širokim 13.6 m i dubokim

2.6 m. Na ulazu u Veliko jezero stajao je stari kameni

most i ostaci mlinice za mljevenje žita na plimu i

oseku, pa se i danas to mjesto zove Veliki most. U jezerima

se izmjenjuju plima i oseka te se u kanalima stvara

snažna struja koja nosi more u jezera ili na otvoreno.

Nacionalni park "Mljet" ima dva izuzetna i nezaobilazna

kulturno-povijesna lokaliteta: rimsko naselje u

Polačama koje je kontinuirano živjelo od I do XII st. 5 i

benediktinski samostan na otočiću Sv. Marije, u Velikom

jezeru iz XII st. Rimski kompleks u Polačama

obuhvaća palaču, dvije bazilike, terme i dvije građevine

neodređenog titulara." Otočić Sv. Marije s benediktinskim

samostanom jedinstven je spoj arhitekture u

prirodni predio. 7 Njegov smještaj također je jedinstven,

jer je smješten na otočiću u Velikom jezeru.

Razgledavanje NP "Mljet" moguće je šetnjom iz

Pomene kroz borovu šumu do Malog jezera, a zatim

brodićem do otočića Sv. Marije u Velikom jezeru. Ako

je početna točka Polače, šetnjom se dolazi do Velikog i

Malog jezera, šetnica oko Malog jezera duga je 2 600

m, a oko Velikog 9240 m. Za posjetitelje koji vole pješačenje,

moguće je otoci do vrha Montokuc visine 258

m, poučno-ekološkom stazom Vrbovica-Fontana. S

ove staze pružaju se nezaboravne vizure na Malo i Veliko

jezero, polje Pomjentu, naselje Soline, Mljetski kanal,

a za lijepa vremena na otoke Korčulu i Pelješac.

Staza do vrha Veliki Sladin Gradac visine 157 m, blizu

je Velikom i Malom jezeru i nije jako naporna, a pruža

mogućnost uživanja u pejzažu. Za ljubitelje prirodnih

ljepota vrijedi vidjeti klifove na obali otvorenog mora.

Razgledanje je moguće barkom ili pješačenjem. 8

Za vedrih ljetnih dana poslije kiše, kada zapuše lagana

ljetna bura, otvara se vidik sve do udaljenih pučinskih

otoka Lastova i Visa, a Korčulu vidimo jasno kao

na dlanu. Za vrijeme ljetne sezone i povećane opasnosti

od požara, iskusne oči požarnog motritelja svaki dan

promatraju cijelo područje temeljnog fenomena, kako

bi se sačuvale nepregledne šume alepskog bora i makije

od opasnosti koju donosi požar.

2. MONTOKUC

Na Mljetu imamo dva osnovna tipa šumskih zajednica

koji zauzimaju velike površine: klimazonalna zajednice

hrasta crnike i crnog jasena (Orno - Quercetum

ilicis H-ić, 58.) i zajednica alepskog bora s podstojnom

etažom makije (Pinetum halepensis Anić 58.). Na vrlo

malenom lokalitetu imamo crni grab (Ostrya carpinifo-

Ua), koji je karakterističan za mediteransko-montani

pojas na susjednom Pelješcu, i šumu pinja (Pinetum

pineae, Anić 59.) na krajnjem jugoistočnom dijelu otoka

(Pinjevca, Saplunara). 1 '

Šuma hrasta crnike dolazi na Mljetu uglavnom kao

degradirani stadij makije, nastala sječom sjemenske

Miljanić, M. (1989): "Otok Lokrum" turistički vodič. Dubrovnik, str. 75,

Dabelić, I. (1986): "Otok Mljet" turistički vodič, Zagreb, str. 80,

Bcrtović, S. (1989): "Klimatološke osobitosti otoka Mljeta" u knjizi Kesić, Vesenjak-Hirjan, J.: "Ekološke i zdravstvene prilika otoka

Mljeta", HAZU, Zagreb, str. 13-27,

Bulič, E.( 1988): "Hidrografija i ekološka zaštita mljetskih jezera", magistarski rad, Dubrovnik, str. 21,

Dabelić, I. (1995): "Nastanak i razvoj otočnih naselja od antike do danas", u "Mljet" - priopćenje sa simpozija, Ekološke monografije 6,

Zagreb, str. 617-628,

Fisković, I. (1998): "Jesu li Polačcna Mljetu bile sijelo vladara Dalmacije", Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, str. 61-82,

Stošić. J. (1998): "Benediktinski samostan Sv. Marije na Mljetu", Radovi Instituta za povijest umjetnosti 22/1998., Zagreb, str. 7-21,

Nodilo. M. (1997): Turistička karta-tekst, Zagreb, str. 1

Rauš, Đ.,Trinajstić, !.. Vukelić, J., Mcdvedović, J. (1992): "Biljni svijet hrvatskih šuma", u monografiji "Šume u Hrvatskoj, Zgb., str. 33-79,

178


M. Nodilo: ZAŠTITA PRIRODE U SLUŽBI POSJETITELJA NP "MLJET Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001 ), 177-1 84

Montokuc, prom. kućica

sastojine i obnavljanjem iz panja. Nalazimo je na osojnim

izloženostima. Što su sječe učestalije, visine stabalaca

su niže, a drvna masa manja. Niska šuma (panjača)

na lokalitetu Velika dolina i Valakija lijepog je izgleda,

pa može kod promatrača izazvati dojam kako je to srednja

šuma (neka stabla iz sjemena, a neka samo iz panja)

ali to je uglavnom radi stojbinskih prilika i položaja samog

lokaliteta na terenu. 1 "

Makija je šikarasta šuma koja je sastavljena od zimzelenih

(rijetko listopadnih) vrsta koje su povezane bodljikavim

povijušama, pa je često neprohodna. Osnovne

vrste koje dolaze u makiji su: hrast crnika, česvina

{Quercus ilex L.) i crni jasen (Fraxinus ornus L.), a vrste

koje ih prate uglavnom su: lemprika {Viburnum tinus

L.), planika (Arbutus unedo L.), veliki vrijes (Erica ar-

Montokuc

borea L.), mirta ili mrča (Myrtus communis L.), zelenika

(Phillyrea latifolia L.), tršlja (Pistacia lentiscus L.),

lovor (Lurus nobilis L.). Od povijuša u makiji nalazimo

sljedeće vrste: teteviku (Smilax aspera L.), broć (Rubia

peregrina L.), Božje drvce (Lonicera implexa Ait.),

bljušt (Tamus communis L.), divlja ruža (Rosa sempervirens

L.)." 1213

Šuma alepskog bora dolazi uglavnom s podstojnom

etažom makije i nalazimo je na prisojnim izloženostima.

Alepski borje vrsta koja rado zauzima nove terene,

često je u prošlosti korišten za pošumljavanje. Ima lako

sjeme, a dobro prihvaća nove terene, posebice nakon

požara. U NP "Mljet" posebna se pozornost posvećuje

preventivnoj zaštiti od požara.

3. MALI MOST

Malo jezero je krška depresija koju je ispunilo more,

ukupni volumen je 3.349.000 m kubnih. Kanalom dugim

dvadesetak metara i dubokim pola metra povezano

je s Velikim jezerom. Ima površinu 24 ha, najveću dubinu

29 m, a dužinu obalne crte 2.600 m. 14

Veliko jezero također je krška depresija ispunjena

morem, koje kroz Solinski zaljev i Veliki most ulazi u

njega. Veliko jezero ima ukupni volumen 36.730.000 m

kubnih, površinu 145 ha, a dužina obalne crte je 9.420 m.

Temperatura je u ljetnim mjesecima veća od onih u

otvorenom moru, npr.u Malom jezeru izmjerena je temperatura

mora od 27 "C, u Velikom jezeru 29 °C, a u

uvali Gonoturska, 17 °C. Salinitet je također veći, dok

je u Malom jezeru 27 promila, u Velikom jezeru 28 promila

u uvali Gonoturska izmjeren je salinitet 17 promila

(T Vučetić, 1985. Simpozij Mljeta). U doba godine

kada su obilne padaline (zimi), salinitet u Malom i

Velikom jezeru nešto je manji zbog izvora slatke vode,

te pritjecanja kišnice. Srednja godišnja temperatura

mora (površinska) u Malom jezeru veća je od temperature

otvorenog mora, a iznosi 26 Celzija. Srednja zimska

temperatura manja je od temperature otvorenog

mora, a iznosi oko 4.5 Celzija. Slanost mora u Malom

jezeru povećava se prema dnu, iz čega se može zaključiti

kako postoji izravna podzemna veza s otvorenim

morem. Istraživanjima jezera 1953. prvi je put utvrđeno

priuutnost H 2 S u slobodnoj morskoj vodi Jadrana. 15

U istraživanjima prof. Schulzea 1984., u Malom

jezeru utvrđena je prisutnost polena alepskog bora unatrag

2.000 godina. On je u svom radu objasnio postojanje

veze s otvorenim morem, tj. lociranje jaza. "'

Anić, M. (1936): "Pogledi na dcndrošociološkc odnošajo državnih šuma na otoku Mljetu", str. 308-340,

Đurasović, P. (1984): "Stanje i perspektive zaštite prirode u Dubrovniku i okolici", magistarski rad, Dubrovnik,

Regula-Bevilaqua, Lj. (1991/92): "Biljni svijet otoka Mljet", Ekološki glasnik, broj 7-8, Zagreb, str. 8-13,

Nodilo, M. (1991/92): "Poznajete li Nacionalni park "Mljet", Ekološki glasnik, broj 7-8, Zagreb, str. 14-17,

Kcvo, R. (1961): "Zeleni otok Mljet", Split, str. 52,

Vučetić, T. (1995): "O oceanografskim istraživanjima Velikog i Malog jezera na otoku Mljetu" u "Mljet" Prirodne značajke i društvena

valorizacija otoka Mljeta, Ekološke monografije 6, Zagreb, str. 401-414,

Schultze, E. ( 1988/89): "Fallstudien zur Paläolimnologie", Case studies on paleolimnology, Geologija 31, 32, Ljubljana, str. 437-516,

179


M. Nodilo: ZAŠTITA PRIRODE U SLUŽBI POSJETITELJA NP "MLJET Šumarski list br. 3 4,CXXV(2001 ). 177-184

Malo jezero

Mali most

4. VELIKI SLADIN GRADAC (arheološki lokalitet)

Ilirsko razdoblje u povijesti Mljeta vidljivo je na cijelom

otoku Mljetu, što potvrđuju brojne gradine na vrhovima

koje obično nose naziv Gradac. 17 Nađeni su Ilirski

grobovi u Ivanjem polju te na Glavici kraj sela Govedari.

Ilirsko razdoblje traje sve do 35. god. pr. n. e.,

kada otok Mljet zauzimaju Rimljani. Iz djela Appiana

"De rebus Illyricis" saznajemo kako su Ilirska plemena

pokorena, njihov grad Melitusa razoren (do danas nepoznatog

lokaliteta), a stanovnici odvedeni u roblje. IX

Porijeklo ovog imena dolazi od latinskog naziva za

med (mel, melis), po čemu se može zaključiti kako je

otok bio poznat u prošlosti po proizvodnji meda.

"Prije pojave antičkih civilizacija našu obalu nastavaju

starosjedilačka ilirska plemena. Vezano za to razdoblje

ne bi se moglo govoriti o nekom vidu uređenja

od posebnog značenja za povijest vrtne umjetnosti

ovog kraja, ali postoje povijesni objekti, čije značajke

na izvjestan način mogu biti u domeni interesa pejzažnog

oblikovanja općenito. Ovdje mislimo na prethistorijske

kamene gomile, koje se pojedinačno ili u vidu nekropola

javljaju na brojnim lokalitetima naše obale i

otoka. Veoma često nalaze se na uzvišicama, povišenim

zaravnima, brežuljcima i brdima, na istaknutijim mjestima

u pejzažu.

Ako s jedne strane groblja ubrajamo među objekte

pejzažne arhitekture, a ove su gomile primitivne grobnice,

ako s druge strane korištenja privlačnog predjela u

krajini za okoliš objekta ili za isticanje značenja objekta

predstavlja jedan od specifičnih problema pejzažnog

oblikovanja koji varira u pojedinim periodima njegova

razvoja, onda ipak postoje razlozi da ove primitivne

predhistorijske spomenike smatramo kao najstarije postojeće

objekte na našem primorju, koji su na izvjestan

način zanimljivi za povijest pejžane arhitekture pa tim

putem i za povijest vrtne umjetnosti."

Ilirske gradine u vrijednosti svojeg položaja kriju

obično nesvakidašnji pogled na bližu i dalju okolicu.

Smještene su na uzvišenjima s kojih se može kontrolirati

prilaz uzvišenju, a isto tako i efikasna obrana. 1 "

Veliki Sladin Gradac, edukativni pano

Pogled s Velikog Sladina Gradca

Dabelić. 1.(1995): "Nastanak i razvoj otočnih naselja od antike do danas", u "Mljet" - priopćenja sa simpozija, Ekološke monografije 6,

Zagreb, str. 617-628,

Gušić, B. i Fisković, C. ( 1980): "Otok Mljet"-naš novi nacionalni park, Govedari, str. 101,

Šišić, B. (1991): "O povijesnom nasljeđu vrtne umjetnosti na primorju do početka XIX st., Zbornik, Zagreb, str. 67-87,

180


M. Nodilo: ZAŠTITA PRIRODE U SLUŽBI POSJHTITHUA NP "MLJET Šumarski list br. 3 4. CXXV (2(101 ), 177-1X4

U XII st. otok Mljet dolazi u vlast Neretljana. Kralj

Desa daruje otok Benediktincima iz Mte Cassina na

Garganu u Apuliji kao isključivi posjed. 2 " Iz Italije dolaze

tri benediktinca porijeklom Dubrovčani i odabiru

otočić sred Velikog jezera za svoje trajno boravište. Tu

grade crkvu Sv. Marije i samostan u romanici. 21 Prvobitno

crkva i samostan nisu bili međusobno povezani.

U klaustru samostana možemo vidjeti ulazni portal prvog

samostana i dvaju prozora.

Godine 1345. opat samostana Sv. Marije sklapa

ugovor po kojemu samostan ostaje vlasnik jedne trećine

otoka, a na drugom dijelu osniva se Univerzija (općina).

Mljetska univerzija mora svake godine plaćati

samostanu 300 hiperpera, davati 1 kokoš po kući za

praznik Sv. Vlaha i osigurati 2 pastira po izboru samostana

za cijelu godinu. Odmah nakon toga donesen je

Mljetski statut i od tada se vode tri vrste knjiga mljetske

kancelarije: Documenti, Vendite, Testamenti. Otok

Mljet definitivno je priključen Dubrovačkoj Republici

1410. godine. 21

U 16. st. crkva i samostan povezuju se ujedan sklop,

jer crkva dobiva renesansno predvorje i trijem, a samostan

postaje prostrana renesansna zgrada s podrumima,

prizemljem i katom. 22 U 17. st. vjerojatno je dograđena

obrambena kula i obrambeni zid radi obrane od turskih

gusara. Iako zgrada ima izgled renesansnog ljetnikovca,

zapravo je i fortifikacijska građevina, potpuno zatvorena

pa je tako i apsida crkve zazidana u obrambeni

zid. Konzervatorskim radovima je otvorena kako bi se

vidio arhitektonski sklop romaničke crkve Sv. Marije.

Ispred same zgrade bio je sagrađen renesansni trijem,

sjenica za barke. Zgrada je bila povezana s morem, jer

5. OTOCIC SV. MARIJE

se iz Velikog jezera moglo barkom pod trijem i u podrume

samostana. Prema opisu pjesnika Ignjata Đurđevića

sa samostanskih prozora mogla se loviti riba. 2 "' U 18. st.

rađene su preinake na crkvi, dograđene su kapele, tako

daje tlocrt crkve dobio izgled križa i uređenje barokni

balkon koji je sačuvan do danas.

U ovom samostanu bilo je sjedište Mljetske kongregacije

(Congregatio Melitensem ili Melitanam), od njezina

osnutka početkom 16. st. Prvi predsjednik bio je

opat i pjesnik Mavro Vetranović Čavčić, koji je iz Rima

pozvan kako bi stao na čelo Kongregacije i oživio njezine

samostane. ,s U sastavu Kongregacije bila su četiri

muška samostana na području Dubrovačke Republike

(Sv. Mihovil na Šipanu, Sv. Andrija na morskoj pučini,

Sv. Jakov kod Dubrovnika i Sv. Marija na Mljetu). Ovime

se htjelo postići da samostani budu izravno pod Rimom,

tj. da se izbjegne utjecaj Venecije na Dubrovačku

Republiku. Sjedište Kongregacije preneseno je kasnije

u Sv. Jakov kod Dubrovnika. Jedan od opata bio je pjesnik

Ignjat Đurđević iz poznate dubrovačke patricijske

obitelji. Spjevao je satirički ep "Suze Marunkove", u

kojemu se spominju geografski pojmovi Mljeta, po čemu

se vidi da su likovi vezani uz otok. 24 Kongregacija je

definitivno dokinuta 1808. zauzimanjem Dubrovnika

od Napoleonove vojske. Ukinućem Kongregacije raznesena

je i spaljena njezina velika knjižnica i pismohrana,

tako da su neki podaci nedostupni. 25 Samo mali dio

sačuvan je u knjižnici Male Braće u Dubrovniku. 26 Benediktinci

su umirovljeni i preseljeni u samostan Male

Braće u Dubrovniku, a zgrada otada mijenja vlasnike.

Mljetski statut odnesen je u Beč, a u zgradi samostana

obitavala je Austrijska šumska uprava do kraja 1 svj. ra-

Sv. Marija otočić, samostan

Otočić sred Velikog jezera

Fisković, C. ( 1949): "Popravak benediktinske crkve na otoku Mljetu", HAZU, Zagreb,

Statut oli Zakoni od Universitati otoka Mljeta. "Dubrovnik", 1851, prijevod Statuta iz 1345., str. 13,

Fisković, C. ( 1983): "Naši graditelji i kipari XV i XVI st. u Dubrovniku", Matica Hrvatska, Zagreb,

Đurđević, I. (XVIII st.): "Pismo učeniku Januariju Salinesu", prijevod kod Fisković, C. (1958.): Bulletin vol. 6, Zagreb, str. 11.

Đurđević, I. ( 1971 ): "Suze Marunkove", Matica Hrvatska, Zagreb, str. 226-236,

Ostojić, [.( 1963): "Benediktinci u Hrvatskoj", Benediktinski priorat Tkon (kod Zadra), Split, str. 436-465,

Brlek, M. ( ): "Rukopisi knjižnice Male Braće"

181


M. Nodilo: ZAŠTITA PRIRODE U SLUŽBI POSJETITELJA NP "MLJET Šumarski list br. 3-4. CXXV (2001 ). 1 77-184

ta. Zgrada je tada dana Dubrovačkoj biskupiji. Iza II

svj. rata oduzeta je Biskupiji i biva prazna do 1961., kadaje

u njoj otvoren hotel koji je radio do Domovinskog

rata 1991.

Na vrhu otočića Sv. Marije postoje još građevine kojima

se ne zna točna namjena niti datiranje. Cijeli otočić

zapravo je maslinik s uređenim stazama za šetnju i

kamenim klupama za odmaranje

Luka Polače prirodna je luka zatvorena s četiri otočića:

Kobrava, Ovrata, Moračnik i Tajnik, zaštićena od

utjecaja izravnih vjetrova. U području arheološke zone

nastalo je staro naselje Polače, prije 150 godina, četiri

kamene kuće naslonjene su na samu palaču i s njome su

srasle ujedan arhitektonski sklop. Kasnije, u neposrednoj

blizini, nastaju još neke kuće. Kako bi se zaštitio

ovaj arheološki lokalitet, dolazi do gradnje novog naselja

uz obalu, istočno od starog naselja.

6. POLAČE (arheološka zona)

Prema djelu rimskog pisca, Appiana "De rebus Illyricis",

Mljet je došao u vlast Romana 35. god. prije n.

e., za vrijeme cara Augusta. Tu je također navedeno

kako su pokoreni Iliri i njihov grad Melitusa spaljen, a

stanovništvo odvedeno u roblje. Vjeruje se da se

preživjelo stanovništvo u unutrašnjosti otoka stopilo s

pridošlim Romanima.

U Polačama imamo značajan arheološki lokalitet iz

rimskog razdoblja s ruševinama palače, termi, dviju bazilika

i još jedne građevine nepoznatog titulara. 27 Palača

je vjerojatno iz 4. ili 5. stoljeća po Dyggve-u, danskom

istraživaču. 28 Imala je dvije kule u pročelju, s

ulaznim vratima okrenutim moru, dva prostora za stražara.

Imala je također veliku središnju dvoranu raspona

Polače, palača i naselje

Polače, luka

Iznad naselja na uzvišici, imali su Iliri svoj kaštio,

koji je vjerojatno služio za stražu i kontrolu ulaska stranih

brodica u luku Polače. Ilirsko razdoblje na cijelom

otoku vidljivo je, jer ima dosta tragova njihovog života.

17 Nađene su gradine, grobovi, ostaci kaštela. Sve uzvisine

s imenom Gradac skrivaju tragove boravka i života

Ilira, a legenda kaže kako su pripadale izumrlom plemenu

Roguđana, npr. Sladin Gradac, Vilin Gradac. IX

Takve tragove gradine nalazimo na vrhu Veliki Sladin

Gradac, do kojega vodi jedna od naših poučno-ekoloških

staza.

. .4XV -—. '-**"* Wi

Polače, bazilika

oko 12 m i okruglu kulu u začelju objekta. Impozantni

su ostaci njezinih zidova u prostorijama koje su sačuvane.

Središnji zidovi bili su znatno viši od pobočnih. 29

U neposrednoj blizini nađeni su ostaci termi s mozaikom

ptice ždral, koja je simbol Istočnih Gota. Oni su

vladali Mljetom od 493. godine, nakon propasti Zapadnog

rimskog carstva. Otok Mljet, zajedno s Dalmacijom

potpao je 535. god. pod Istočno rimsko carstvo." 1

Prema dokumentima za vrijeme cara Septimija Sesvera

prognan je Agezilaj iz Anazerba u Kilikiji (Mala

Fisković, I. (1996-97): "Jesu li Polače na Mljetu bile sijelo vladara Dalmacije?", Prilozi Instituta za arheologiju 13-14, Zagreb, str. 61 - 82,

Dyggwe ( 1959): "Palača na otoku Mljetu s novog gledišta", Zbornik za umetnosno zgodovino V/VI, Ljubljana, str. 79-90,

Karaman. L.I. (1954-1957.): "O rimskom zaseoku u Polačama na otoku Mljetu", Vjesnik za arhitekturu i historiju Dalmacije LVI - LIX,

Split,

Prijatelj. K. ( 1949.): "Kasnoantikna palača u Polačama na otoku Mljetu", Arhitektura br. 25-27 , Zagreb, str. 89-93,

182


M. Nodilo: ZAŠTITA PRIRODE U SLUŽBI POSJETU HUA NP "MLJET Šumarski list br. 3- 4, CXXV (20011.177-1 84

Azija) na Mljet sa svojim sinom Opijanom. On je na

Mljetu sagradio velebnu palaču, čiji ostaci još i danas

krase ovu uvalu. Legenda kaže kako je ovdje pjesnik

Opijan spjevao ep o ribanju "Halieutika" na grčkom. 18

Ruševina dviju bazilika nedaleko od palače, koje su

zamjetnih dimenzija, govore kako je ovdje boravio prilično

velik broj ljudi. Jedna od bazilika je pregrađivana

(lokalitet Nodilove košare) pa se može zaključiti daje

u nekom vremenu bio smanjen broj stanovnika, te je

smanjen i prostor za molitvu. Na drugom lokalitetu

vidljive su nadogradnje koje je građevina doživjela,

tako da se može zaključiti kako je egzistirala od I. do

XII. stoljeća." Vidljivi su ostaci krstionice za odrasle i

mjesto na kojemu je stajalo sjedalo za biskupa, koje je

tu također pronađeno. Kako je biskup uvijek išao s carem

vidi se daje Mljet u doba Rima carski posjed.

U jednom spisu iz 5. st., dakle iz rimskog razdoblja,

navedeno je kako je prihod od posjeda na Mljetu 200

solida godišnje, stoje bila značajna svota. Prihod je davalo

maslinovo ulje, vino, suho meso, sir, koža koza i

ovaca, suha i usoljena riba, med, ječam, drvo za ogrjev

i drvena građa. Medu zahvaljuje otok ime Melita, jer

latinski mel, melis znači med.

Mljet ostaje u vlasti Romana sve do XII. stoljeća, u

sastavu Istočnog rimskog carstva, iako njegov istočni

dio naseljavaju pridošli stanovnici - Hrvati iz Neretvanske

doline. 17 Stara legenda na otoku govori o boju

kralja Dešina i duke Remina na brdu Bijeđ, gdje je vjerojatno

bila romanska izvidnica. Završna bitka bila je

na Ivan dan 24. lipnja, legenda ne spominje koje godine,

ali spominje daje boj bio u Ivanjem polju, a krv je

tekla preko Draginjeg guvna do uvale Velika Tatinica

(oko 1.000 m udaljeno). 1 "

Polače imaju izvor vode koji u ljetnim mjesecima

nije velik međutim može poslužiti za život. Nalazi se u

neposrednoj blizini palače. Na lokalitetu Vodice iznad

Kneževa polja postoji veći izvor, koji je bio uređen u

rimskom razdoblju, a temelji uređenja i danas su vidljivi.

Izvor je bio zaštićen od zagađenja, možda i potpuno

zatvoren.

7. KRIŽ (Solinski zaljev)

Na ulazu u Solinski zaljev u XIV st. postavljen je

kameni križ s natpisom na bosančici, danas djelomično

nečitak. ,s Nalazi se na mjestu gdje more, jaki valovi i

vjetrovi snažno oblikuju morsku obalu. Vegetacija je tu

polegla i prilagođena je snažnim udarima mora i vjetra.

S ovog mjesta pruža se pogled prema naselju Soline

i Velikom mostu, gdje su u prošlosti stajali kameni most

i mlinica na plimu i oseku. Postavljenje na mjestu koje

je izravno izloženu južnom vjetru. Vegetacija je tu polegla

prilagođena snažnim udarima mora i vjetra. Na stijenama

možemo vidjeti izrazite halofite, biljke prilagođene

utjecaju mora.

Mlinica i most na ulazu u Veliko jezero nisu točno

datirani, ali pretpostavlja se daje mlinica iz 16. st., tj. iz

vremena kada je obnovljen samostan i crkva Sv. Marije.

Opis takve jedinstvene mlinice na Jadranu, koju je

pokretala plima i oseka, nalazimo kod F. Vrančića:

"Machinae novae":

"Mlin postavljen u morskom tjesnacu

Tko je do sada mogao prisiliti more da tjera mlinove,

te da bude korisno i za druga pokretanja? Mislim da

se to može ipak potpuno izvršiti, ali ne svuda, već na

njegovim uskim mjestima. Treba se ipak pobrinuti da

mjesto nije otvoreno i da nije izloženo bilo kojoj sili valova.

Postoji i drugi način da more učinimo korisnim.

Na obali treba iskopati jezerce, toliko visoko koliko

more običava porasti, da bi, kad more nadolazi, jezerce

bilo puno, ali kad se more ponovno povlači, da bi voda

istjecala kroz žlijeb ili cijevi i tjerala mlin. Ali ovo će se

u oceanu moći bolje zbiti zbog njegovog nadolaženja i

povlačenja. Ovo mi je nedavno povjerio jedan dobar

prijatelj."' 2

Križ

Solinski zaljev

Mohorovičić, A. ( 1960.): "Prilog poznavanju razvoja arhitekture na otoku Mljetu", Berctićcv zbornik - Dubrovnik, str. 25 - 32.

Vrančić. F. (1993): "Machinae novae". Novi liber, Zagreb, str. 17,

183


M. Nodilo: ZAŠTITA PRIRODE U SLUŽBI POSJETITELJA NP "VILJKI Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001), 177-184

8. GOVEDARI

Selo Govedari nastalo je prije otprilike 200 godina,

kada su benediktinci iz samostana Sv. Marije dali kuće

i posjede iznad Velikog polja u zamjenu za rad na njihovim

imanjima. Sačuvan je ugovor, kojega su tada

sklopila braća Milić i Vincenco Basto, koji su prvi naselili

ovaj lokalitet. Benediktinci se obvezuju dati kuće,

dio polja i imanja u zamjenu za rad na poljima i čuvanje

samostanske stoke. lx Širenjem nastaje današnje selo -

vrijedna ruralna cjelina, koja u sebi krije etnološke vrijednosti,

starinsko ruho i narodnu nošnju, ali isto tako i

mlinicu za masline gdje se proizvodilo maslinovo ulje.

(etnološka zona)

Ruho otoka

Mljeta krije u sebi

spoj crvene i

bijele boje. Vunena

suknja - gunj

intenzivne je crvene

boje, izvorni

dio mljetske nošnje

nastao vjerojatno

od dinarske

rase, koja se prvo

nosila kao haljina

preko glave. Suknja

ima prsni i

leđni dio koji se

povezuju trakama

preko ramena. Na

gornji dio oblači

se košulja bijele

Djevojka u nošnji

%^Ëïfe"tf$*?

boje, ukrašena vezom i čipkom. Suknja s prorezima povezuje

se pašom, da bi što čvrste stajala na ženi ili djevojci.

Na glavu se stavlja izvezena kapica - škufija, a

iznad toga bijela izvezena marama - krpa. 33

Govedari

Gušić, B. (1930): "Starinsko ruho na otoku Mljetu"

starina, Zagreb, str. 53-87,

Narodna

Postavljanje edukativnih panoa s opisima lokaliteta

i njegovog značaja, velik je korak u pružanju informacija

posjetiteljima koji dolaze u ovaj prostor tijekom

ljetne sezone. Na ovaj način omogućeno im je da što

više nauče o vrijednostima prirodne i kulturne baštine

prostora Nacionalnog parka koji su ga došli posjetiti.

Osim vrijednosti šuma, mora, morskih jezera, bitni su i

kulturno-povijesni lokaliteti koji daju poseban pečat

ovom prostoru. Osnivanjem Nacionalnog parka na području

sjeverozapadnog dijela otoka Mljeta počinje novo

poglavlje u cjelokupnom razvoju predjela, s posebnim

naglaskom na kontinuiranu zaštitu prirode. U području

temeljnog fenomena ograničena je gradnja objekata,

a to je posebno vidljivo uz Malo jezero koje je ostalo

neizgrađeno, i izgledom prirodnog predjela neokrnjeno

za buduće generacije.

ZAKLJUČAK

Uz edukativne panoe i ekološke staze NP ima još niz

mogućnosti za poboljšavanje aktivnosti u zaštiti prirode,

a jedna je obilježavanje nalazišta rijetkih ili endemičnih

vrsta poput: drvenaste mlječike (Euphorbia dendroides

L.), modrog lasinja (Moltkaea petrea Tratt.

Gris.), grčke planike - križanac (Arbutus andraehnoides

Link.), velike kositernice (Ephedra maior Host.) i

uopće upoznavanje s vegetacijskim vrijednostima. Do

sada je puno učinjeno na preventivnoj protupožarnoj

zaštiti, koju i dalje treba držati na zavidnoj visini.

Vrijednosti prirodne i kulturne baštine treba približiti

posjetiteljima organiziranim izletima, s točno određenim

ciljem na cijelom prostoru Nacionalnog parka,

jer je pritisak na neka područja prevelik.

SUMMARY: National park "Mljet " is proclaimed in I960., for sake of wooded areas and two picturesque

sea lakes. Located on the one third of the western part of the island Mljet, it takes up the region of 3100

hectares. The region is wooded and systematic protection of nature has been realised there.

Every jear visitors arrive at this area and we make efforts to give them pleas-ant and substantial stay. So

boards with educational matter have been placed in the Nacional park. The notices educate visitors about

characteristics of lakes, the protected sea parts, archeological locality, possibility of sightseeing ... Signs, texts

and maps with description of ecological paths are installed to give better information about the Park.

Ther are the ecological round path Fontana - Vrbovica, cca 4000 m long, the ecological path to belvedere

V. Sladili Gradac caïd the ecological path Pomena - Soline.

Apart from improvement of educational subjects, we work permanently on preventive protection against

forest fire, cleaning rubbish and protecting entire region from dirt.

184


STRUČNI ČLANCI

UDK 630* 232.42

PROFESSIONAL PAPERS

Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001 ), I 85-196

OSVRT NA INTENZIVNE KULTURE CRNOGORICE U LICI

A REVIEW OF INTENSIVE CONIFEIR CULTURES IN LIKA

Marko VUKELIĆ*

SAŽETAK: U povijesti podizanja klasičnih kultura četinjača u Lici, samo

je jedno kratko razdoblje od I960, do 1968. godine u kojemu su se osnivale

plantaže i intenzivne kulture četinjača brzog rasta. One su karakteristične po

tome, što se podižu na bazi nove tehnologije s primjenom agrotehnike, hranidbe

i prihrane, te s izborom domaćih i stranih vrsta četinjača.

Svrha ovakve proizvodnje bila je ne samo da se poboljša struktura ličkih

šuma u korist četinjača, već i da se na brzi način proizvede celulozno drvo četinara

koje nedostaje na tržištu.

To su bili razlozi da se u Lici kao potencijalnom području dugoročno zacrta

proizvodnja plantaža i intenzivnih kultura četinjača.

Tadašnje Šumsko gospodarstvo "Lika" iz Gospića, angažiralo je bivši "Zavod

za četinjače " iz Jastrebarskog, koji je 1964. god. izradio elaborat za podizanje

plantaža i intenzivnih kultura četinjača za predjele Medka i Zitnika za

2000 ha.

Na temelju Elaborata "Pogon za plantaže i intenzivne kulture " podigao je

od 1964. do 1968. god. 1217,14 ha plantaža i intenzivnih kultura četinjača.

Zbog specifičnosti tehnologije kulture su dobile naziv "Pilotprojekt",

kojima će se obavljati daljnja istraživanja znanstvene i praktične svrhe.

Na objektu Medak SfZC-e iz Jastrebarskog postavio je pokusne plohe radi

ispitivanja utjecaja mineralnih gnojiva na rast i prirast kutlura.

Podignuti nasadi kao "Pilotprojekti" imaju veliko značenje ne samo u

gospodarskom smislu, već i sa stajališta općekorisanih funkcija.

Ključne

rj e č i : plantaža, intenzivna, kultura, Pilotprojekt, rast i prirast.

Prvi počeci podizanja kultura u Lici datiraju u 18.

st., kada je ovim prostorima vladala Austro-ugarska. To

je vrijeme "Vojne krajine" kada su šumama upravljale

vojne vlasti preko svojih pukovnija. Tada su se sadile

samo listače. Tako je lička pukovnija 1743. g. posadila

prvu kulturu hrasta kitnjaka "Jasikovac" kod Gospića

na površini oko 30 ha, te 1746. g. kulturu hrasta lužnjaka

"Laudonov Gaj" kod Korenice, na površini 33 ha.

Prve kulture četinjača u Lici počinju se saditi 1856.

do 1896. godine. Tada se sadio obični i crni bor, a radove

su izvodile šumarije Imovnih općina i područni šumar-

' Marko Vukelić, dipl. ing. šum., savjetnik u UŠ Gospić

1. UVOD

na

ski uredi. Šumarski ured u Gospiću 1895. god. podiže

kulturu običnog i crnog bora "Vujnović brdo" na površini

od 120 ha, a šumarija Korenica u sastavu Otočke

imovne općine od 1896. god. obavlja pošumljavanje u

Laudonovu gaju na živim pjescima, također s običnim i

crnim borom.

Do danas na području Like zasađeno je preko 6 000

ha klasičnih borovih kultura razne provenijencije.

Podizanje "plantaža i intenzivnih kultura" koje su

predmet ove rasprave, počinje 1960. god. na napuštenim

poljoprivrednim zemljištima u Žitniku i Mušaluku.

Podizanje se obavlja na temelju "Studije o perspektivnim

mogućnostima sadnje četinjača u Lici", koju je

izradio Institut za šumarska i lovna istraživanja iz Za-

185


M. Vukclić: OSVRT NA INTENZIVNH KULTURE CRNOGORICH U LICI Šumarski lisl br. 3-4. CXXV (2001), I SS-1 96

greba (P. Ziani). To su bili pokusi na manjim površinama.

Ozbiljni pristup proizvodnji plantaža i intenzivnih

kultura četinjača brzog rasta počeo je 1964.god., kada

je "Zavod za četinjače" iz Jastrebarskog izradio "Dopunski

elaborat" za proizvodnju kultura četinjača za

predjele Medak i Žitnik za površinu od 2000 ha.

Dopunski elaborat sadrži:

a) Pedološko rješenje s obradom tla, gnojidbom i prihranom

nasada)

b) Tehnološko rješenje s proračunom troškova osnivanja,

njege i zaštite kultura

c) Mogućnost prinosa drvne mase, asortiman, te novčane

vrijednosti u 25 godišnjoj ophodnji, za sve

vrste biljaka

d) Financijski dio s računom rentabilnosti.

Na bazi elaborata Pogon za plantaže i intenzivne

kulture je u razdoblju 1964. do 1968. god., kao i s ranijim

pokusima, zasadio je u predjelima Medka i Žitnika

114,88 ha plantaža i 1102,26 ha intenzivnih kultura četinjača

brzog rasta ili ukupno 1217,14 ha.

Elaborat je predvidio ophodnju od 25 god., ali zbog

okolnosti koje su se promjenile u ekonomiji i stručnim

postavkama, cilj gospodarenja nije više celulozno drvo,

pa se ophodnja u kulturama produžava na 60-80 god.,

što će po mišljenju šumarskih stručnjaka pogodovati

prirodnoj progresiji biljne zajednice hrasta kitnjaka i

običnoga graba.

Objekt Medak posebno je interesantanjersunatom

području osnovane pokusne plohe u svrhu ispitivanja

utjecaja mineralne gnojidbe na rast i prirast kultura. Nažalost,

isti je miniran od agresora, te nije dostupan za

daljnja istraživanja. Također nisu mogući gospodarski

radovi na njezi kultura, što će nepovoljno utjecati na

razvoj i zdravstveno stanje kultura.

Da bi prikazali uspijevanje plantaža i intenzivnih

kultura, poslužila nam je osnova gospodarenja za g.j.

Žitnik (1998-2007. god.), čiji podaci daju sliku o rezultatima

uspjevanja kultura.

G.J. Žitnik, sveukupna drvna zaliha u 1998. god. povećala

se skoro dva puta u odnosu na drvnu zalihu iz

1988., a drvna masa po ha povećala se sa 82 na 161 m 3 .

Poprečni prirast za cijelu g.j. iznosi 7,74 mVha.

Drvna zaliha bez I dobnog razreda iznosi 215 mVha,

a poprečni prirast 10,33 mVha.

Postotak prirasta iznosi 4,81 %.

O rastu i prirastu kultura u Lici moći će se saznati

mnogo više kada se kulture u Medku razminiraju i kada

budu moguća daljnja istraživanja i mjerenja na pokusnim

plohama, koje su u tu svrhu i osnovane.

2. PLANTAŽE I INTENZIVNE KULTURE ČETINJAČA UPRAVE SUMA GOSPIĆ

a) Pojam plantaža i intenzivnih kultura

"Plantaža" je kultura četinjača ili listača u kojoj se

kombinira međuredna poljoprivredna proizvodnja, i

uvijek je vezana za poljoprivredno tlo. Podizanje plantaža

četinjača u Upravi šuma Gospić bilo je kratkog vijeka

( 1960-1968), napušteno iz objektivnih razloga, jer

se miješanje šumske i poljoprivredne proizvodnje nije

pokazalo svrsishodno. Pojam plantaža bio je modus da

bi se ishodili krediti kod Poljoprivredne banke.

Pojam "intenzivna kultura" uvodi se 1960. god. u

Lici, kada počinje i osnivanje takvih nasada. Za razliku

od klasičnih kultura u plantažama i intenzivnim kulturama

primijenjen je novi tehnološki proces, s punom

Struktura šuma Š.G. "Lika" (1960. god)

R. br.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

Jednodobnc visoke šume

Preborne šume

Zaštitne šume

Niske šume panjača

Šikare

Ukupno obraslo

N cobras lo

Neplodno

Poljoprivredno

Ukupno neobraslo

Sveukupno

Očuvane

3.920

73.656

primjenom agrotehnike i hranidbe nasada. Kod istih se

nakon pedoloških ispitivanja tla dodaju oni kemijski

elementi koji manjkaju u tlu, a neophodni su za rast i

razvoj kulture. Ti kemijski elementi (N, P, K, Mg) koji

manjkaju u tlu dodaju se u obliku osnovne i startne gnojidbe

i prihrane.

b) Potencijalne mogućnosti U.Š. Gospić

Područje Like s obzirom na raspoloživa tla spada

među najoptimalnija područja naše zemlje za proizvodnju

intenzivnih kultura četinjača brzog rasta.

Iz strukture površine naših šuma (bez NP Plitvička

jezera i Brinja) vidljive su potencijalne mogućnosti za

ovakvu proizvodnju:

Degradirane

1220

26.566

Ukupno

5.140

100.222

7.904

105.726

1.825

220.817

30.000

5.786

1.219

37.014

257.830

%

2,0

39,0

3,0

41,3

0,7

86

11,7

2,0

0,3

14

100

186


M. Vukelić: OSVRT NA INTENZIVNE KULTURE CRNOGORICE U LICI Šumarski list hr. 3 4, CXXV (2001 ). 185-196

Ukupan drvni fond u U.S. Gospić iznosi 21,823.404

m 3 u čemu listače sudjeluju sa 16,136.784 ili 73,8 %, a

četinjače 5,686.620 m 3 ili 26,2 % (podaci iz 1966. god.).

Iz ovih podataka vidljivo je daje postojeća struktura

šuma vrlo nepovoljna i da ne pruža jamstvo za uspješan

razvoj šumarstva i drvne industrije Like. Zbog toga je

već 1960. god. Š.G. "Lika" u koncepciji svog dugoročnog

razvoja zacrtalo kao osnovni zadatak poboljšanje

strukture šuma i to u korist četinjača, koje se može

postići:

povećanjem prirasta drvne mase u postojećim prirodnim

šumama

podizanjem intenzivnih kultura četinjača brzog

rasta

c) Izrada studije i dopunskog elaborata

U svrhu poboljšanja strukture ličkih šuma bivše

Š.G. "Lika" iz Gospića iz 1960.god., angažirao je Institut

za šumarska i lovna istraživanja iz Zagreba, koji je

izradio prvu "Studiju o perspektivnim mogućnostima

proizvodnje četinjača brzog rasta". Autor iste je ing.

Petar Z i a n i.

Prema toj studiji potencijalne površine su:

1. Degradirane šume i panjače i šikare 46 000 ha

2. Vrištine i bujadnice 15 080 ha

3. Tla sa klasticima permagona 6 710 ha

4. Napuštena poljoprivredna tla 11540 ha

Svega

79 540 ha

Najpovoljnije i prioritetne površine su:

1. Vrištine i bujadnice ličkog polja 9 368 ha

2. Mezofilne panjače podvelebitskog pojasa 14 122 ha

3. Mezofilne panjače Perušić-Mezinovac 6 202 ha

4. Napuštena poljoprivredna zemljišta 2 308 ha

Svega

32 000 ha

Pedološka istraživanja pokazala su da se ovdje radi o

optimalnim tlima za podizanje kultura četinjača brzog

rasta. Podaci iz Studije ukazuju daje struktura šuma vrlo

nepovoljna i ne pruža jamstvo i perspektivu razvoja poduzeća,

a potencijalne mogućnosti su ogromne za znatno

veću i kvalitetniju proizvodnju drvnih masa. Da bi se taj

problem riješio, potrebno je uložiti velika financijska

sredstva koja poduzeće ne može izdvojiti za proširenu

reprodukciju.

Kako bi se sagledalo kolika su sredstva potrebna za

ovakva ulaganja i kakvi se učinci mogu očekivati, bivše

Š.G."Lika" Gospić sačinilo je "Investicijski elaborat" za

podizanje 2 000 ha plantaža i intenzivnih kultura za područje

Medka i Žitnika. Elaborat je trebao poslužiti u

svrhu ishođenja kredita, u čemu se djelomično i uspjelo.

Sastavni dio Investicijskog elaborata je račun rentabilnosti

kojega je izradio prof. dr. Z. P o t o č i ć . Prema

istom, ulaganja su isplativa, jer za svaki uloženi dinar

dobije se na kraju ophodnje 2,03 din. Dinar spominjemo

jer je u ono vrijeme bio važeća valuta. Dakle račun

rentabilnosti prema dr. Z. Potočiću je R = 2,03.

Nakon izrade Studije i investicijskog elaborata Zavod

za četinjače iz Jastrebarskog 1964. god. izradio je

Dopunski elaborat za podizanje 2 000 ha plantaža i intenzivnih

kultura ubrzanog rasta za područje Medka i

Žitnika. Isti je prihvaćen u cijelosti jer je dao kompletna

tehnološka rješenja i pozitivan račun rentabilnosti, bitan

za ishođenje kredita za ovakvu proizvodnju.

d) Osnutak Pogona za plantaže i intenzivne kulture

Studiozni radovi usmjereni na popravljanje strukture

ličkih šuma započinju 1960. god, kada je Š.G. "Lika"

Gospić zainteresirano za rješavanje ovog problema, te

ga u koncepciji svog duročnog razvoja stavlja na prvo

mjesto.

Utvrdivši potencijalne mogućnosti, gospodarstvo

iako bez prethodnog iskustva i bez organizirane rasadničke

proizvodnje i uz prisutne financijske probleme,

smjelo ulazi u akciju i započinje s podizanjem kultura

ubrzanog rasta. Ti su radovi u početku bili manjeg opsega,

jer su ograničeni financijskim mogućnostima poduzeća,

ali su ipak bili značajni radi stjecanja iskustva i

praktične primjene "Studije" iz 1960. god.

Da bi se izvršile stručne i kvalitetne pripreme za

proizvodnju plantaža i intenzivnih kultura Š.G. "Lika"

u ožujku 1964. god. osniva specijalni "Pogon za plantaže

i intenzivne kulture" sa zadatkom da osigura:

Podizanje plantaža i intenzivnih kultura na novoj

tehnologiji

Rasadničku proizvodnju neophodnu za osiguranje

sadnog materijala za podizanje intenzivnih kultura

- Poljoprivrednu proizvodnju na najboljim tlima.

Novoosnovani Pogon opskrbljen je najmodernijom

opremom, mehanizacijom te stručnim kadrovima. U istom

sam Pogonu u početku bio tehnički rukovoditelj, a

1965. god. i upravitelj Pogona. Pogon je stručne zadatke

uspješno obavio ne samo u rasadničkoj proizvodnji,

već i u podizanju kultura na bazi nove tehnologije, koja

je bila propisana elaboratom.

Š.G."Lika" Gospić je 1964. god. dobilo kredit za osnivanje

i podizanje 1125 ha plantaža i intenzivnih kultura

četinjača ubrzanog rasta. Kredit je dobiven pod povoljnim

uvjetima uz učešće Š.G. "Lika" 30 % i uz kamatnu

stopu od 3 %, sa rokom otplate nakon 15 god., kada

se već od prihoda iz proreda može osigurati njegovo vraćanje.

Dopunskim elaboratom bilo je predviđeno podizanje

500 ha plantaža u predjelu Medak. Između redova

3. PLANTAŽE ČETINJAČA

drveća uzgajale su se poljoprivredne međukulture, koje

su imale biološku i ekonomsku osnovu. U plantaži su se

187


M. Vukelić: OSVRT NA INTENZIVNE KULTURE CRNOGORICE U LICI

Šumarski lisl bi. 3 4. CXXV (2001 ). 1X5-196

do 4 god uzgajale poljoprivredne medukulture., koje

melioriraju tlo, stvarajući povoljan vodno zračni režim,

čime se stvaraju povoljni uvjeti za rast drveća.

U plantažama je bilo predviđeno saditi:

obični bor (P sylvestris) 40 %

američki borovac (P. strobus) 60 %

Kao poljoprivredna međukultura u plodoredu (4 god.)

dolazi:

- raž prve godine

- zob druge godine

djetelina i travne smjese 3 i 4 godinu.

Ophodnja šumskih vrsta drveća bila je predviđena

25 godina, a poljoprivredne medukulture samo u prve 4

godine. Razmaci redova drveća predviđeni su najmanje

4 tri, čiji razmak omogućuje poljoprivrednu proizvodnju

na 3 metra širine.

a) Osnovna obrada i gnojidba sa zaštitom.

Osnovna obrada i gnojidba sa zaštitom od insekata

utvrđena je nakon pedoloških i drugih istraživanja.

Osnovna gnojidba i zaštita prema Elaboratu

obavlja se:

fosfornim gnojivom (hiperfosfat) sa 600 kg/ha;

kalijevim gnojivom (patent kalij) sa 200 kg/ha;

zaštitno sredstvo (lindan) sa 90 kg/ha.

Ta se sredstva prethodno izmiješaju i razbacaju po

tlu, koje se zatim preore na 20 cm dubine i tanjira teškom

tanjiračom.

b) Bušenje jama i razmak sadnica

Prethodno se obavlja iskoličavanje sadnih mjesta i

razmak redova u dvije varijante:

- 4 x 2,5 m = 1000 kom-jama

- 4 x 2,0 m = 1250 kom-jama

Bušenje jama obavlja se traktorom točkašom (FE -

.55) mehanički s montiranim svrdlom promjera 40 do

45 cm (40 x 40 x 40 cm), a norma za jedan dan (8 sati)

je 800 jama.

c) Startna gnojidba

Prema preporuci tehnologa - specijaliste za ishranu

šumskog drveća u jame se stavlja startno gnojivo i to:

50 gr Amonsulfata kao N gnojivo;

200 gr Hiperfosfata kao P gnojivo;

150 gr Patent kalija kao K gnojivo.

Slika 1. Bušenje jama 40 x 40 x 40 em T - Fe - 35

Prednje doze miješaju se u pogodnoj posudi, i

mjericom od 400 gr nasipa se ravnomjerno u jamu i na

vijenac zemlje koja je oko jame kod bušenja ostala na

površini tla.

d) Sadnja sadnica

Za plantaže su previđene sadnice običnog bora (P.

silvestris) i američkog borovca (P strobus), koje su uzgojene

u rastilištu (2 + 2) stare 4 god., čija minimalna

visina iznosi 40 cm. Sadnice moraju imati dobro razvijen

korjenov sustav (čupav), a nadzemni dio mora biti

pravilno razgranat s punim brojem grana u pršljenu.

Sadnice običnog bora ne bi smjele biti veće od 60 cm, a

američkog borovca od 80 cm. Sadni materijal mora se

klasirati prema rasponu (visini) od 20 cm. Manipulacija,

transport i trapljenje sadnica moraju se obavljati vrlo

pažljivo. Važno je spriječiti oštećenje sadnica, kao i isušivanje

korjena. Trapljenje sadnica vršiti u trapove potrebne

dubine i to pojedinačno u nizu, a ne u svežnjevima.

Prijenos sadnica od trapa do mjesta sadnje vršiti u

kantama, u kojima je izmiješano malo zemlje i vode,

tako da se korijen namoči u kašastu zemlju. Prije sadnje

sadnice treba pregledati radi oštećenja, a korjenov sustav

skratiti ako je velik. Sadnju obaviti po tehnici da se u

dnu jame formira mali humak od zemlje, na kojega uokolo

rasporedimo žilje korjenja, zatim vraćati zemlju i

utiskivati istu među žilje korjena pomoću raširenih prstiju,

te zagaziti zemlju nakon izvršene sadnje.

Postupak za poljoprivrednu međukulturu propisan

je elaboratom, a sama sjetva obavlja se nakon sadnje

sadnica.

4. INTENZIVNE KULTURE

Intenzivne kulture četinjača su nasadi u kojima nema

poljoprivrednih međukultura.

Tehnološki postupak dat je u dvije glavne faze proizvodnje:

ČETINJAČA U.Š. GOSPIĆ

1. Za osnivanje intenzivnih kultura,

2. Za njegu i zaštitu kultura.

Kod intenzivnih kultura predviđene su sljedeće inačice

za razmak sadnica i za način obrade zemljišta:

188

s


M. Vukelić: OSVRT NA INTENZIVNE KULTURE CRNOGORICE U LICI Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001), 1X5-196

Prva inačica:

Za razmak 2,5 x 2,5 m = 1.600 kom sadnica/ha:

podrivanje, oranje i bušenje jama

oranje i bušenje jama

kopanje jama (ručno)

Druga inačica:

Za razmak 2 x 2 m = 2,500 kom sadnica/ha:

- oranje i bušenje jama

- kopanje jama

Ove inačice planiraju se zbog uvjeta samoga terena.

Podrivanje se obavlja u Žitniku zbog relativno plitkog

"gleja", a kopanje jama ručno samo na gričevitom

terenu. Oranje se obavlja u obe varijante, ako to teren

dopušta.

4.1. TEHNOLOŠKI POSTUPAK ZA OSNIVANJE INTENZIVNIH KULTURA

Postupak se sastoji od opisa radova za sve faze i varijante.

Neke faze rada kod osnivanja intenzivnih kultura

provode se jednako kao i kod plantaža, te će se njihov

opis ovdje izostaviti, s napomenom daje isti već

prikazan ranije kod opisa plantaža.

a) Osnovna obrada i gnojidba sa zaštitom

Osnovna obrada zemljišta predviđena je u dvije varijante:

1) Podrivanje zemljišta na 40 cm dubine u razmaku 1

m, a potom oranje na 20 cm dubine (Žitnik)

2) Oranje zamljišta na 20 cm dubine (Medak).

Na površinama gdje je teren gričevit, ne provodi se

osnovna obrada zemljišta niti osnovna gnojidba, nego

se samo kopaju jame za sadnju (ručno).

Na površinama koje se podrivaju i oru najprije treba

rasuti osnovno gnojivo (kao kod plantaža) i nakon toga

zaorati.

Zaštitna sredstva za razliku od plantaža, daju se u

jame zajedno sa startnom gnojidbom, jer se ovdje zaštićuju

samo šumske biljke.

b) Jame za sadnju

Jame za sadnju na površinama koje se preoravaju

buše se mehanički, a na gričevitom terenu se kopaju

ručno. Dimenzije jama su iste kao i kod plantaža 40 x

40 x 40 cm. Jame se kopaju ili buše u dvije vrste razmaka:

2,5 x 2,5 i 2 x 2 m. Izbačena zemlja se izmješa sa

startnim gnojem prije sadnje.

c) Startna gnojidba i zaštita

Vrste i doze startnog gnojiva, kao i način rasipanja,

isti je kao kod plantaža (50 g. Amonsulfata, 200 g Hiperfosfata

i 150 g Patent kalija). Zajedno sa miješanjem

startnog gnojiva pomiješa se i zaštitno sredstvo (Lindan)

i to 10 g po jami.

d) Sadnja sadnica

Opisani kriteriji kod plantaža, kvaliteta, razvijenost

i visina sadnica vrijede i za sadnice kod intenzivnih kultura.

Za sadnice običnog bora i američkog borovca vrijede

kriteriji kao i kod plantaža, a za europski ariš propisana

je visina sadnica najmanje 60 cm, a najviše 120

cm. Zelena duglazija mora imati visinu 40-70 cm, kao i

smreka obična.

Dopremljene sadnice saditi tako da sadnice iste klase

budu na istoj plohi. Manipulacija sa sadnim materijalom,

prikraćivanje korijena i sadnja obavlja se po preporukama

koje vrijede za plantaže.

4.2. TEHNOLOŠKI POSTUPAK ZA NJEGU I ZAŠTITU INTENZIVNIH KULTURA

Kao i kod plantaža, tako i kod intenzivnih kultura četinjača

obavlja se njega i zaštita iza osnivanja nasada.

Pod njegom i zaštitom podrazumijevamo kultiviranje

tla, prihranu sadnica orezivanje donjih grana te prorede.

Pod zaštitom podrazumijevamo preventivne i represivne

mjere protiv biljnih bolesti, štetnika, insekata, te

šumskih požara.

a) Kultiviranje tla

Obavlja se periodički i istovremeno s ishranom drveća

iza osnivanja nasada.

U drugoj godini iza osnivanja nasada obavlja se ručno

okopavanje prisadnog kruga promjera 1 m, s tim da

se prethodno rasprši gnojivo za prihranu.

Ista mjera ponovi se u petoj godini iza osnivanja nasada.

Kultiviranje tla ponavlja se u osmoj godini i to na

površinama na kojima se nije vršilo oranje, nego su se

kopale jame na cijelici. Okopava se prisadni krug 1 m

promjera, uz prethodno rasipanje gnojiva za ishranu.

Na površinama na kojima se obavljalo oranje, vrši

se plitko oranje do 10 cm između redova širine 1 m.

Četvrto kultiviranje tla obavlja se u petnaestoj godini

nasada, iza prve prorede na isti način kao i prethodno

kultiviranje tla.

Posljednje kultiviranje tla obavlja se u dvadesetoj

godini iza druge prorede na isti način.

b) Prihrana drveća

Obavlja se u istim godinama kada i kultiviranje tla.

Gnojivo za prihranu se rasprši na površinu prisadnog

kruga ili kod plitkog zaoravanja tla u prugama.

Prihrana se vrši dušičnim gnojivom Amonsulfatom,

a kada su biljke starije sa Nitromonkalom. Gnojivo se

dodaje u početku svibnja i do kraja lipnja.

189


M. Vukelić: OSVRT NA INTENZIVNE KULTURE CRNOGORKE U LICI Šumarski list br. 3-4.CXXV (2001). 185-196

Dušično gnojivo daje se kao prihrana u godinama

kada se kultivira tlo u prisadnom krugu ili prugi oko

sadnice i to:

100 gr Amonsulfata - prisadni krug

150 gr Nitromonkala - prisadni krug

Ako se tlo kultivira oranjem, tada se prihrana daje po

prugi kako propisuje tehnološki postupak u elaboratu.

c) urezivanje donjih grana

Vrši se kao i kod plantaža iza osnivanja:

- u 5. godini kulture do 20 % visine stabla

u 10. godini kulture do 30 % visine stabla

- u 16. godini kulture do 40 % visine stabla

urezivanje se vrši specijalnim pilicama.

d) Prorede

U intenzivnim kulturama predviđene su dvije prorede

u 15.godini vadi se svako drugo stablo

Iza druge prorede na prikazan način kod razmaka

2,5 x 2,5 m dobije se pet (5) metarski razmak, a kod razmaka

2 x 2 m četiri (4) metarski razmak stabala. U svakom

slučaju vade se oštećenja i bolesna stabla unatoč

tome što se na taj način neće održati pravilan razmak,

e) Zaštita drveća

Provodi se kao i kod plantaža

t) Pregled vremena pojedinih mjera njege i zaštite intenzivnih kultura za 25 godišnju ophodnju

U godini

2

5

8

10

15

16

20

25

Kultiviranje

ha

okopavanje

okopavanje

okopavanje

-

kultiviranje

-

kultiviranje

-

Prihrana

drveća

prihrana

prihrana

prihrana

-

prihrana

-

prihrana

-

urezivanje

donjih grana

-

orezivanje

-

orezivanje

-

orezivanje

-

-

Sječa stabala

-

-

-

-

-

1. proreda

2. proreda

kon. sječa

Zaštita

minimalno

10x u tijeku

25 godišnje

ophodnje

5. MOGUĆNOST PRINOSA DRVNE MASE IZNAD 7 CM BEZ KORE U 25 GOD.

OPHODNJI U PLANTAŽAMA I INTENZIVNIM KULTURAMA

Mogućnost prinosa drvne mase prema Dopunskom

elaboratu Šumarskog instituta za četinjače iz Jastrebarskog

prikazanje za plantaže (tab.l) i intenzivne kulture

(tab. 2) po ha.

Mogućnost prinosa drvne mase po ha kulture baziran

je na rezultatima istraživanja Instituta na području

kontinentalnog dijela Hrvatske, a to znači sa različitih

staništa, klima, nadmorskih visina i ekspozicija. Sve te

a) Plantaže

Vrsta

drveća

Obični bor

Američki borovac

Trupci

m !

40

-

4,0x2,5 m

Celuloza

m 1

150

-

Razmak sadnje

Svega

m'

190

-

Trupci

m !

50

88

4,0x2,0 m

Celuloza

m 3

187

182

tablica

Svega

m'

237

270

190


M. Vukelić: OSVRT NA INTENZIVNIH KUETURE CRNOGORICE U LICI Šumarski lisl br. 3 4. CXXV (2001 ), 185-196

b) Intenzivne kulture

Vrsta

drveća

Zelena duglazija

Europski ariš

Američki borovac

Američki borovac

Obični bor

Obična smreka

Trupci

m 3

-

-

-

32

-

-

2,5 x 2,5 m

Celuloza

m 3

-

-

-

199

-

-

Razmak sadnje

Svega

m'

-

-

-

231

-

-

Trupci

m !

196

37

37

-

50

37

2,0x2,0 m

Celuloza

m !

311

360

356

-

311

199

tablica 2.

Svega

m !

507

397

393

-

361

236

kulture podignute su klasičnim načinom tj. bez prethodne

pripreme tla , vršena je sadnja sadnica u jame s različitim

razmakom i različitom starosti sadnica.

Na istraživačkim objektima bilo je potpuno ili djelomično

pomanjkanje uzgojnih zahvata, stoje utjecalo na

rast i prirašćivanje stabala. Moglo bi se reći daje bilo

niz elementata važnih za uspješan razvoj pojedine vrste,

a koji su bili ispušteni pri osnivanju i njegovanju ranijih

kultura. Trebalo je to sagledati i pravilno ocijeniti

s različitih gledišta, da bi se dobila odgovarajuća polazna

baza za prikaz mogućnosti prinosa drvne mase i

izbora vrsta u intenzivnim kulturama i plantažama

Medka i Žitnika.

Da bi se postigli što veći prinosi drvne mase u intenzivnim

kulturama četinjača, neophodno je voditi računa

o izboru vrste, staništu, provencienciji, selekciji i hibridizaciji.

Potrebno je unaprijediti sjemenarstvo i rasadničku

proizvodnju, te primijeniti odgovarajuću tehniku

i tehnologiju kod osnivanja, uzgoja i zaštite kultura.

Samo u tom slučaju možemo očekivati bolje prinose

drvne mase.

a) Provedba(1961-1968)

Pridržavanjem postavki "Studije", te "Dopunskog

elaborat" SIZC-e iz Jastrebarskog, Š.G. "Lika" iz Gospića

1961-1968 god. izvršilo je radove na podizanju

plantaža i intenzivnih kultura na površini od 1217,14

ha prema tablici broj 1.

6. REALIZACIJA STUDIJE I ELABORATA

Red.

br.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

Ukupno

Godina

sadnje

1961

1962

1963

1964

1965

1966

1967

1968

Radilište - objekt

Medak

-

-

-

75,00

174,63

162,92

227,16

136,22

775,93

Zitnik

18,00

-

78,00

12,50

73,66

68,20

125,12

65,73

441,21

Tablica 1.

Svega

ha

18,00

-

78,00

87,50

248,29

231,12

352,28

201,95

1217,14

Vrsta sadnica i starosti

Obični bor (P .silvestris) 2+2 483,75 ha

Američki borovac (P strobus) 2+2 142,41 ha

Europski ariš (L. decidna) 1 + 1 i 1+2 256,66 ha

Obična smreka(f! excelsa) 2+2 i 2+3 314,32 ha

Crni bor (P. nigra) 2+2 20,00 ha

Svega

1.217,14 ha

Slika 2. Intenzivna kultura ariša i običnoga bora posađena u

Medku 1965. godine

Od ukupno zasađenih kultura, na plantaže s međurednom

poljoprivredom otpada samo 114,88 ha, a na

intenzivne kulture 1102,26 ha.

Danas su to sve intenzivne kulture starosti 30-40

god. dijelom iznjegovane i proređene, vrlo lijepog izgleda.

Nažalost objekt Medak bio je okupiran 1990. i potpuno

je miniran i nedostupan, dok je objekt Zitnik bio s

druge strane bojišnice i sada se u njemu izvršavaju svi

radovi predviđeni šumsko-gospodarskom osnovom.

Za oba objekta (Medak i Zitnik) plantaža intenzivnih

kultura bila je predviđena ophodnja 25 god., ali je


M. Vukelić: OSVRT NA INTENZIVNE KULTURE CRNOGORIC'E U LICI Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001 ). 185-196

Podaci o rastu i prirastu i drvnoj zalihi kultura utvrđeni

su u osnovi gospodarenja za G.J. "Žitnik" ( 1998-

2007), te se uspijevanje kultura može ocijeniti drvnom

zalihom u 30 godini.

Da bi se dobio uvid u uspijevanje kultura, donosimo

sljedeće tablične podatke.

Iz tablice je vidljivo da se u razdoblju 1975-1998.

god. obrasla povrišna povećala za 127,73 ha, zbog premjerenja

visinskog prirasta kod svih vrsta

uzeti su uzorci biljnog materijala (iglica) radi biogenog

ispitivanja elemenata

uzeti su uzorci tla tretiranih parcela radi ispitivanja

kemijske reakcije tla i sadržaja elemenata u tlu.

Prema izvješću Dr. N. Komlenovića ujesen 1968.

god., rezultati su pokazali:

- pojačan visinski prirast

pojačanu koncentraciju biogenih elemenata u iglicama

- porast reakcije tla.

Odgovor na mnoga pitanja s pokusnih ploha nije

konačan, jer su istraživanja prekinuta za vrijeme Domovinskog

rata, ali prema tvrdnji Dr. N. Komlenovića,

sa sigurnošću može se tvrditi daje utjecaj gnojidbe na

rast i prirast kultura očit, i da se već kod malih doza

postižu veoma dobri učinci i rezultati kod nekih vrsta

četinjača.

Slika 3. Intenzivna kultura europskoga ariša posađena 1967. godine

u Žitniku (prorjeđena)

zbog okolnosti ipak produžena do 80 godina, o čemu će

konačno odlučiti šumarski stračnjaei.

b) Pokusne plohe

Šumarski institut za četinjače iz Jastrebarskog (Dr.

B. Popovi ć i Dr. N. Komlenović) osnovali su pokusne

plohe 1965. i 1966. god. u predjelu Medak, s ciljem

utvrđivanja utjecaja mineralne gnojidbe na rast i

prirast kultura četinjača. Postavljene su ukupno 4 pokusne

plohe na površini oko 10 ha. Prve dvije pokusne

plohe postavljene su na običnoj smreki i običnom boru

s hiperfosfatom i patent kalijem, treća na običnoj smreki

s hiperfosfatom i nitromonkalom, a četvrti pokus na

običnoj smreki i američkom borovcu s NPK gnojivima.

Svi su pokusi kvadratnog oblika, sa 4 kombinacije i 4

repeticije različitih doza gnojiva.

Ujesen 1968. god. Dr. N. Komlenović izvršio je prve

istraživačke radove na svim pokusnim plohama i to:

Slika 4. Intenzivna kultura običnoga bora posađena u Mcdku 1965.

godine

Nažalost, otišao je Dr. N. Komlenović, a Medačke

kulture i pokusne plohe još su uvijek u minskim poljima

i nisu dostupne za daljnja istraživanja.

O pokusnim plohama i daljnjim istraživanjima mnogo

će više reći nasljednici Dr. N. Komljenovića, koji će

nastaviti tamo gdje je on stao, kada to bude moguće.

7. USPIJEVANJE INTENZIVNIH KULTURA ČETINJAČA za g. j. "Žitnik" (1998-2007)

7.1. Rast i prirast

laska neobraslog proizvodnog zemljišta u obraslo proizvodno.

Također je vidljivo da se drvna zaliha u 1998.

godini povećala skoro dva puta u odnosu na drvnu zalihu

iz 1988. godine.

Drvna zaliha bez I. dobnog razreda iznosi 215

mVha. Poprečni prirast iznosi 10,33 mVha.

Postotak prirasta za cijelu gospodarsku jedinicu iznosi

4,81 %

192


M. Vukelić: OSVRT NA INTENZIVNE KULTURE CRNOGORICE U LICI Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001), 185-196

Stanje površina, drvne zalihe, prirasta i etata u vrijeme uređivanja.

Godina uređivanja

1975.

1988.

1998.

Vrsta drveća

četinjače

"

"

Površina ha

486,42

613,38

614,15

Drvna zaliha

ukupno

m 3

5.689

50.096

98.763

mVha

12

82

161

10 god. prirast

m 3

350

3.184

4.753

mVha

0,7

5,2

7,8

Etat ukupno

nr

-

8.776

11.292

Tablica 1.

mVha

-

20

19

Stanje površina, drvne zalihe i prirasta po dobnim razredima

Tablica 2.

Površina Drvna zaliha Prirast

Dobni

razredi ha % m 3 mVha m 3 mVha

I 153,27 25,0 - - - -

II

III

IV

Ukupno:

243,31

44,90

171,97

614,15

39,6

7,3

28,1

100,00

51.000

7.382

40.261

98.736

210

165

234

161

2.610

284

1.859

4.753

10,7

6,3

10,8

7,74

Uspjeh intenzivnih kultura četinjača u Žitniku može

se ocijeniti usporedbom konkretne drvne zalihe izmjerene

prilikom revizije osnove gospodarenja u 30. godini,

s elaboratima predviđenim mogućnostima prinosa

drvne zalihe odnosno normala.

Slika 5. Intenzivna kultura običnoga bora posađena u Žitniku

1966. godine

Stanje površina, ophodnje, drvne zalihe i prirasta po uređajnim razredima u vrijeme uređivanja 1998. god.

Tablica 3.

Uređaj ni

razred

Hrast kitnjak

Obična smreka

Obični bor

Crni bor

Am. boro vac

E. ariš

Ukupno:

Neobraslo-proizv.

Sveukupno

Površina,

ha

23,95

140,03

226,16

44,12

163,63

12,26

614,15

19,87

634,02

Ophodnja,

godina

120

80

80

80

80

60

-

-

-

m 3 -

18.601

32.074

7.354

38.866

1.868

98.763

-

-

Drvna zaliha

mVha

-

173

241

167

238

152

161

-

-

m 3 -

1.241

1.351

266

1.797

98

4.753

-

-

Prirast

mVha

-

11,56

10,17

6,03

10,98

7,99

7,74

-

-

Prikaz konkretne i normalne-elaborirane drvne zalihe za g.j.

Žitnik ( 1998-2007. god.) u 30. god.

Tablica 4.

Vrsta

drveća

Obična smreka

Obični bor

Američki borovac

Europski ariš

Drvna zaliha u 30. godini

Konkretna Normalna

mVha mVha

176 291

245 410

243 286

158 437

Uspjeh

%

60,50

59,80

85,00

36,20

Analizirat ćemo samo one vrste četinjača koje su

predviđene elaboratom iz 1964. godine

Konkretnoj drvnoj zalihi u 30 godina dodali smo

drvnu masu proreda, koja je izvršena u proteklom razdoblju

važnosti osnove gospodarenja. Planirana sječa

prethodnog prihoda od 8 766 m 3 izvršena je s 1 767 m 3

ili 20,20%.

Uspijevanje intenzivnih kultura u Žitniku ocijenjenoje:

- za običnu smreku 60,50 %

- za obični bor 59,80 %

- Američki borovac 85,00 %

- Europski ariš 36,20 %

193


M. Vukelić: OSVRT NA INTENZIVNE KULTURE CRNOGORICE U LICI Šumarski list br. 3 4. CXXV (2001 ). 1 85-196

Intenzivne kulture u Žitniku, iako su tretirane mineralnim

gnojivima, nisu postigle očekivane rezultate. To

se može pravdati lošim stanišnim prilikama vriština i

bujadnica, kao i visokim normalama za pojedine vrste

četinjača.

Objekt Medak, koji je nedostupan, trebao je dati odgovore

o uspijevanju intenzivnih kultura upravo iz razloga

što su na tom području postavljene pokusne plohe

u svrhu znanstvenih istraživanja.

Objekt Medak još je uvijek miniran i nedostupan za

bilo kakva istraživanja, a radovi na njezi kultura kasne,

što će nepovoljno utjecati na daljni razvoj kultura.

7.2. Provedene mjere njege za proteklo razdoblje važnosti osnove gosp. za g.j. Žitnik

(1988-1998)

Tablica 5.

Vrsta radova

Jednostavna biološka reprodukcija:

Njega kultura

Popunjavanje

Proširena biološka reprodukcija:

Pošumljavanje

Priprema staništa

Propisano ha

116,10

19,80

100

Izvršeno ha

84,32

27,36

105,44

%

73

138

105

Izvršenje sječa prethodnog prihoda 1988-1997. godine

Tablica 6.

Prethodni

prihod

Planirano - etat

ha

444,29

m'

8.766

Izvršeno

ha m 3

- 1767

%

20,2

Etat glavnog prihoda nije bio planiran.

Etat prethodnog prihoda realiziran je uglavnom

sječom sanitarnih stabala ili 20,2 %.

Prema zapisniku u navedenoj osnovi gospodarenja

razlozi neizvršenja su Domovinski rat i pomanjkanje

radne snage.

Svi neizvršeni radovi na jednostavnoj reprodukciji

šuma planirani su u revidiranoj osnovi gospodarenja

(1998-2007. godine).

Način i oblik gospodarenja u ovoj gospodarskoj jedinici

za sve kulture je jednodobni po metodi razmjera

dobnih razreda, što je i opisano u posebnom poglavlju

osnove gospodarenja.

Za odredevanje cilja gospodarenja u ovoj gospodarskoj

jedinici potrebno je uvažiti činjenicu daje to područje

(areal) biljne zajednice hrasta kitnjaka i običnog

graba. Ustanovljeno je da ovdje dolazi do sekundarne

progresije (sukcesije) predmetne biljne zajednice, i to

na površinama koje su obrasle crnim i običnim borom.

Ta pojava određuje šumsko uzgojni cilj, koji se sastoji u

tome da se šumsko-uzgojnim mjerama pomogne prirodni

vegetacijski razvoj šume hrasta kitnjaka i običnoga

graba. Utvrđene su manje površine koje su potpuno prirodno

pomlađene hrastom kitnjakom. Na površinama

koje se prirodno pomlađuju treba uzgajati mješovite

sastojine hrasta kitnjaka i bora. Tu treba odrediti točno

vrijeme ophodnje zbog prirodne obnove borovih kultura

s hrastom kitnjakom.

8. BUDUĆE GOSPODARENJE

U kulturama Žitnika u idućem razdoblju potrebno je

više pozornosti posvetiti njegovanju i proređivanju.

Preporučuju se kombinirane sječe, koje kao mjere u

sebi spajaju sve prednosti selektivne i shematske

metode sječa.

Kombinirane tehnike izvođenja sječa vrlo su pogodne

u mladim sastojinama, a posebno u kulturama

četinjača.

Kod takvih sječa potrebno je sjeći pojedine redove

stabala, zbog lakšeg izvlačenja i iznošenja drvnih sortimenata.

U susjednim redovima vršiti sanitarnu sječu.

Buduće gospodarenje u G.J. Žitnik zacrtano je u

odredbama osnove gosopdarenja, te je na šumarima da

realiziraju cilj i način gospodarenja, koji je dan po uređajnim

razredima, tj. glavnim vrstama drveća.

ZAKLJUČAK

Sve borove kulture u Lici (klasične i intenzivne) za- okruženju. To su područja u arealu biljne zajednice

sađene su na ličkom i krbavskom polju i njihovom hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco carpinetum

194


M. Vukelić: OSVRT NA INTENZIVNE KULTURE CRNOGORICE U LICI Šumarski list br. 3-4. CXXV (2001 ). 185-1 %

Ht.) u kojem dominiraju degradacijski oblici vrištine i

bujadnice (Genisto-callenetum), nastali u vrijeme Vojne

krajine, kada su se šume krčile i pretvarale u poljoprivredno

zemljište, (oranice, livade i pašnjake).

Na takvim površinama do danas je posađeno preko

6 000 ha klasičnih kultura običnog i crnog bora razne

provencijencije.

Plantaže i intenzivne kulture četinjača na ličkom polju

počele su se podizati u razdoblju od 1960. do 1968.

god. U tom razdoblju zasađeno je u predjelima Medka i

Žitnika 1217 ha.

Nasadi su nazvani "Pilot projektima", koji zbog

specifičnosti u budućnosti trebaju dati odgovor na

opravdanost podizanja ovakvih nasada. ŠIZČ-e iz Jastrebarskog

1964. god. u predjelu Medak postavio je

pokusne plohe, radi ispitivanja utjecaja mineralne gnojidbe

na rast i prirast kultura četinjača. Godine 1968.

Dr. N. Komlenović obavio je prve istražne radove na

pokusnim plohama u Medku i utvrdio daje utjecaj gnojidbe

na rast i prirast očit, i da se već kod malih doza

gnojidbe kod nekih vrsta četinjača postižu dobri učinci

i rezultati, što upućuje na mogućnost korekcije gnojidbe

u budućim kulturama, ako se budu osnivale.

Rezultati istraživanja na pokusnim plohama nisu

konačni, jer su istražni radovi prekinuti 1990.god. zbog

srbo-četničke agresije, a objekt Medak s pokusnim plohama

je miniran i nedostupan za istraživanja i druge

gospodarske radove.

Danas su to kulture 35-40 godina starosti raznih vrsta

četinjača, koje u datim stanišnim prilika različito uspijevaju.

Komparacijom konkretne drvne zalihe u 30.

godini, s predviđenom drvnom zalihom u elaboratu ili

normali prirasno prihodnih tablica za g.j. Žitnik,

utvrdili smo da nijedna vrsta četinjača nije postigla elaborirane

tj. predviđene rezultate. Uspijevanje intenzivnih

kultura četinjača za svaku vrstu ocijenili smo

odnosom konkretne i normalne drvne zalihe.

Za običnu smreku, prema osnovi gospodarenja, drvna

zaliha u 30. godini iznosi 173 mVha, a elaborirana

(normalna) drvna zaliha iznosi 291 mVha ili uspijevanje

ob. smreke iznosi 59,50 %.

Kod običnog bora konkretna drvna zaliha u 30. god.

iznosi 241 mVha, a elaborirana (normalna) iznosi 410

mVha ili uspjeh običnog bora iznosi 58,78 %.

Kod američkog borovca konkretna drvna zaliha u 30.

god. iznosi 238 rrrVha, a elaborirana (normalna) iznosi

286 mVha ili uspjeh američkog borovca iznosi 85,00 %.

Kod europskog ariša konkretna drvna zaliha u 30.

god. iznosi 152 mVha, a elaborirana (normalna) iznosi

437 mVha ili uspjeh evropskog ariša iznosi 34,78 %.

Ocjena uspjeha kultura u Žitniku je možda relativna,

jer su normale kontinentalnog područja Hrvatske za

staništa vrištine i bujadine ličkog polja previsoke i nerealne.

Rezultati uspijevanja su vrlo važni za šumarstvo, jer

kod podizanja budućih kultura ukazuju na pravilan

odabir vrste i tehnologije podizanja. Kod osnivanja novih

kultura četinjača potrebno je uvažiti čitav niz spoznaja

i rezultata dosadašnjih istraživnaja, koja će poslužiti

kod projektiranja i osnovanja ovakvih kultura, ako

se budu podizale.

Pravilnim gospodarenjem u ovim kulturama (predkulturama)

cilj je stvoriti uvjete prirodne sukcesije autoktone

biljne zajednice hrasta kitnjaka i običnog graba,

(EGT: I - E 10) koja prirodno dolazi na ovim prostorima.

Progresija je spora, ali se već primijećuje da se u

ovim kulturama prirodno javljaju oaze hrasta kitnjaka i

da se ritam odvija prirodnim procesom, pa mu treba

pomoći.

Za ove predkulture, iako nisu u 30 godina postigle

elaborirane rezultate, može se zaključiti da imaju ogromno

značenje ne samo u gospodarskom smislu, već i sa

stajališta općekorisnih funkcija šuma.

U podignutim kulturama rezultat neće izostati, ako

se budu provodile odredbe gospodarenja, jer monokulture

četinjača traže veliku njegu i zaštitu.

Na kraju treba zaključiti da su intenzivne kulture u

Medku i Žitniku "Pilot porjekti", čiji pokusi trebaju poslužiti

nauci i praksi kako u buduće podizati kulture intenzivnog

rasta na ovakvim staništima.

LITERATURA:

1. Dokuš, A., Orlić, S. 1987.: Šumske kulture i

plantaže, Šumarska enciklopedija 3: 362-372,

Zagreb.

2. Gračan, J., Dokuš, A., Komlenović, N.,

1972: Idejni projekt za podizanje intenzivnih

kultura četinjača na području Š.G. "Lika" Gospić,

Dokumentacija U.Š.

3. Hajdin, Ž., Dokuš, A., Orilić, S., 1972: Pro-

blem proširenja brzorastućih četinjača na području

Hrvatske, Studija str. 133, dokumentacija Šumarski

institut za četinjače Jastrebarsko.

4. Popović,B.,Haidin,Ž.,Dokaš,A., Potočić,

Z., 1964: Dopunski elaborat za podizanje 2000

ha plantaža i intenzivnih kultura četinjača ubrzanog

rasta u predjelima Medak i Žitnik Š.G. "Lika"

Gospić, Dokumentacija U.Š.

195


M. Vukelić: OSVRT NA INTENZIVNE KULTURE CRNOGORICE U LICI Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001 ), 185-196

5. Matić, S., Dokuš, A., Orilić, S., 1922: Šumarske 7. Osnova gospodarenja g.j. Žitnik 1998.-2007.

kulture i plantaže, Šume u Hrvatskoj str. 105-108. 8. Z i an i, P., I960.: Studija o perspektivnim moguć-

6. Obradović, M., Butković, Lj., Bunjevce- nostima podizanja četinjača brzog rasta na povi

ć, Z. , P o p o v i ć, D., Š a r i ć, D., 1964: Inve- dručju Š.G. "Lika" Gospić, Dokumentacija U.Š.

sticioni elaborat za podizanje plantaža i intenzivnih

kultura četinjača za 2000 ha u Š.G. "Lika"

Gospić, Dokumentacija U.Š.

SUMMARY: The history of establishing classical conifer cultures in Lika

knows of only one short period from I960 to 1968, in which plantations and

intensive fast-growing conifer cultures were established. They are characterised

by the fact that they were raised using the new technology with the

application of agro-technology, nutrition and reinforced nutrition, as well as

the choice of local and foreign conifer species.

The purpose of such production was not only to improve the structure of

Lika forests in favour of conifers, but also to rapidly produce conifer pulp

wood that was lacking on the market.

These were the reasons for which long-term production of plantations and

intensive conifer cultures was drawn up for Lika as a potential region.

In 1964, the forest enterprise of that time, "Lika"from Gospić, engaged the

former "Conifer Institute "from Jastrebarsko to draw up a feasibility study for

plantations and intensive conifer cultures for the regions ofMedak and Zitnik

over an area of 2,000 ha.

On the basis of the study, the "Plantation and intensive cultures department

" established 1,217.14 ha of plantations and intensive conifer cultures in

the period 1964- 1968.

Due to a specific technology, the cultures were named the "Pilot Project",

at which further research has been carried out for scientific and practical

purposes.

The ŠlZČfrom Jastrebarsko established experimental plots on the Medak

facility for the purpose of studying the influence of mineral fertilisers on the

growth and increment of the cultures.

The established plantations within the "Pilot Project" have significant

importance not only from an economic standpoint, but also that of generally

usejul benefits.

Key words: plantation, intensive, culture, Pilot Project, growth and

increment

196


STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS

UDK 630* 731 + 228

Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001), 197-202

NAPUTAK ZA ODGOVORNU UPORABU FSC

ZAŠTITNOGA ZNAKA (FSC LOGO-a)

GUIDE FOR RESPONSIBLE USE OF THE FSC LOGO

Tono Kružić*

SAŽETAK: Autor opisuje kako se odgovorno upotrebljava zaštitni znak

FSC certifikata. U radu objašnjava zbog čega se moraju poštivati zadane norme

te pravna zaštita pri bilo kakovom preslikavanju FSC znaka.

Naputak je namijenjen svim vlasnicima FSC certifikata koji su dio tkz.

nadziranoga lanca (chain of custody): od certlficiranih šumarija, preko drvne

industrije do izvoznika (trgovine!), ali i svima drugima koji imaju interes u tkz.

uporabi mimo proizvoda.

KIj u č n e r ij e č i : FSC logo, Eco-labele

UVOD - Introduction

FSC logo je zaštitni tržišni znak (markica!), stoga je

njegova uporaba precizno normirana. Kao takav podliježe

svim dogovorenim međunarodnim zahtjevima za

eko-označavanje ("Eco-labels"). Norme su to koje

omogućavaju čuvanje integriteta ekološkoga označavanja.

Integritet znaka je od izuzetne važnosti zbog njegova

opstanka na modernom tržištu. To je logično, jer

je upravo postojanje "prestižnoga" tržišta temeljna uzročna

silnica za potrebe "eko-označavanja". Na temelju

teorije kaosa možda bi se mogla postaviti i hipoteza, da

se kaotično tržište drveta, uvođenjem FSC sustava, ponovo

determinira.

Razvojna služba Hrvatskih šuma na vrijeme je uočila

da bi FSC certifikat podrijetla drveta značajno doprinijeo

da dio hrvatskoga drveta (osobito onoga ugrađenoga

u hrvatski proizvod!) pristupi upravo tom uređenom

tržištu.

Naravno daje pridobivanje certifikata dodani trošak

i iziskuje novi napor. Budući da taj trošak proporcionalno

povećava vrijednost proizvoda u koje je ugrađeno

certificirano drvo, on je isplativ. Ukoliko se predviđa

veća potražnja za certificiranim drvetom od njegove

ponude, po ekonomskim zakonitostima, očekuje se i

ostvarivanje dodatnoga profita.

DOZVOLJENI OBLICI UPORABE FSC ZNAKA

Permitted uses of the FSC LOGO

Kako je FSC znak (logo) primarno stvoren da bi

označio i na tržištu promovirao drvo podrijetla iz FSC

certificiranih šuma, njegova glavna uporaba je označavanje

proizvoda u koje je ono ugrađeno (On-Product

Uses). Postoje, međutim, i daleko širi oblici uporabe

mimo proizvoda (Off-Product Uses).

Označavanje proizvoda

On-Product Uses

Proizvode imaju pravo označavati FSC znakom

samo posjednici certifikata kojima je, u njihovu jedinstvenom

registracijskom kodu, upisano "eoc" (chain of

Dr. sc Tono Kružić, J. P. "Hrvatske šume" p.o. Zagreb

custody), jer pripadaju nadziranom lancu tržišnoga

toka drvenih proizvoda.

Srazmjerno krupni proizvodi označavaju se izravno

raznim naljepnicama, pločicama, štambiljima (s tintom

ili paljenjem!)...

197


T. Kružić: NAPUTAK ZA ODGOVORNU UPORABU FSC ZAŠTITNOGA ZNAKA (FSC LOGO-a) Šumarski list br. 3 4. CXXV (2001), 197-202

Sitni (rasuti!) proizvodi (npr. drvene olovke) označavaju

se na ambalaži.

Trupcima (ali i piljenoj građi i slč.) dopušteno je

staviti zaštitini znak na prateću dokumentaciju, ali pod

uvjetom da se isporučuju u strogo označenim hrpama

(in batches) koje prati odgovarajuća dokumentacija

(nužni i dovoljni uvijet je da se svaka pojedinačna hrpa

može nedvojbeno identificirati).

Za naše prilike, budući da svaki trupac ima na sebi

upisan originalni broj, dopušteno je staviti FSC znak na

popratnice. Kupcima certificiranoga drveta biti će

osobito važno da se FSC znak stavi na one popratnice

na kojima pored jedinstvenoga broja pišu i ostali podaci

o trupcu (ovdje ne zaboravljamo da su i oni "karika"

nadziranoga lanca, a kao takvi obvezno dokumentiraju

podrijetlo njihova drva!).

Uporaba FSC zaštitnoga znaka mimo proizvoda

Off-Product Uses

"Hrvatske šume" p.o. Zagreb, zbog činjenice da su

"javno poduzeće", mora znati promovirati pozitivnu

istinu u sebi. Puka je stvarnost, daje Svijet, komu se

Hrvatska želi pridružiti, uznapredovao u ekološkoj kulturi.

Kupcu toga svijeta stalo je do uvjerenja daje proizvod

kojega kupuje "ekološki čist". On je spreman čak i

nagraditi (iako je svaka kupnja nečega, zapravo nagrada

za nečiji trud!) odgovorno gospodarenje šumskim

resursom. Onaj tko ispunja FSC norme i stekao je pravo

označavati svoje proizvode FSC znakom, neovisno o

njemu dokazuje svima, ne samo daje njegov proizvod

"ekološki čist", već i to daje u svom gospodarskom

djelovanju ispunio i propisane društvene (socijološke)

norme. Ako je to tako, vlasnik certifikata ima pravo staviti

FSC znak na njegov promidžbeni materijal, brošure,

prospekte, interne časopise te u raznim "elektronskim"

medijima, ali je za to nužan i dovoljan uvijet da se

pritom promovira certificirani proizvod i/ili sâmo FSC

certifiranje šuma.

U svakom obliku uporabe FSC znaka, mimo proizvoda,

moraju se poštivati zadane norme. Pri rekalmiranju

proizvada ne smije se dogoditi, ni u kom slučaju, da

se na istom materijalu nadu promovirani i necertificirani

proizvodi (robne kuće, veleprodajna skladišta i slč.).

Trebamo voditi računa daje FSC znak zaštićen pri

bilo kakvom kopiranju. Za svako kopiranje znaka treba

se konzultirati sa stručnom i odgovornom osobom u poduzeću.

Odgovorna osoba će po potrebi tražiti konzultaciju,

a za svaki konkretni primjer kopiranja i odobrenje

od tijela koje je izdalo certifikat.

Važno je napomenuti i to daje značajni mimo-proizvoda

način uporabe FSC znaka u edukaciji.

Nadležno tijelo traži maksimalno 5 radnih dana za

odobravanje konkretnog slučaja kopiranja FSC znaka.

Zahvaljujući elektronskoj pošti, u tri navrata za

uporabu u J.P. "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, odobrenje

je stiglo u roku od 24 sata.

NEDOZVOLJENI OBLICI UPORABE FSC ZNAKA - (Non permitted uses)

Vijeće za upravljanje šumama FSC (Forest Stewardship

Council) poduzet će sve mjere za sprječavanje

bilo koje zlouporabe njihova zaštitnog znaka.

Posjednicima FSC certifikata nije dopušteno stavljati

FSC znak na fakture.

Zabranjuje se stavljanje FSC znaka na bilo koji materijal

kojemu je svrha isticanje memoranduma tvrtke

poput kalendara, olovaka, noteza ... daktilografskoga

papira i slično.

Ne postoje uvjeti pod kojima posjednik FSC certifikata

može u bilo kome obliku sublicencirati ili autorizirati

uporabu FSC zaštitnoga znaka trećim stranama.

Načelno, FSC znak se smije uporabiti samo za svrhu

promocije certificiranih tvrtkinih proizvoda, promociju

tvrtkinoga certificiranoga gospodarenja te samoga FSC

sustava.

UPUTA I NORME ZA CRTANJE FSC ZNAKA

Graphic manual and regulations for use of the FSC LOGO

Osnovni elementi koji moraju biti na FSC certificiranom proizvodu prikazani su na slici 1.

FSC zaštitni znak - FSC Logo

Logo ne smije biti manji od 10 mm (mjereći od vrha

kvačice 0 do dna inicijala FSC)

Unutar zone crtkanoga kvadrata ne smije biti

nikakav tekst ili grafika

Boja i kontrasti te rezolucija mora biti dovoljna da

znak ostaje čist i uočljiv

Ništa se ne smije promijeniti na zašt. znaku.

Proporcije moraju biti najstrože sačuvane

198


T. Kružić: NAPUTAK ZA ODGOVORNU UPORABU FSC ZAŠTITNOGA ZNAKA {FSC LOGO-a) Šumarski list br. 3-4. CXXV (2001), 197-202

FSC zaštitni

znak (logo)

copyright

simbol-©

Deklaracija za proizvod (ili sustav!)

SA-fm/coc-1165

This wood comes from well managed forest

independently certi field in accordance with the rules

of the Forest Stewardship Council

CERTIFIED BY SOIL ASSOCIATION - WOODMARK '

FSC trademark © 1996 Forest Stewardship Council

Ime tijela

kojeje izdalo

certifikat

Jedinstveni kôd dodijeljen konkretnom

certifikatu (u ovom slučaju je to kôd za

Šumariju Krapina)

FSC pravna zaštita vlasništva

tržišne markice tj. deklaracija pripadnosti

gore navedenoga copyright simbol - ©

Slika 1. Razjašnjenje nužnih elemenata za uporabu FSC-zašt. znaka na primjeru oznake certifikata kojega

posjeduje šumarija Krapina

Fig. 1. This figure shows the key elements for inclusion on a label bearing FSC logo. The label has been

approved by Soil Association - Woodmark for Šumarija Krapina Certificate Holdrer

FSC pravna zaštita posjeda tržišne markice FSC Copyright Claim

Kad god se umnaža FSC logo, na vidljivom mjestu

(najčešće na desnoj strani dna etikete) mora se uključiti

rečenica: "FSC Trademark © 1996 Forest Stewardship

Council A.C.". Rečenica je neophodna iz razloga

čuvanja pravne zaštite.

Jedinstveni kôd konkretnoga FSC certifikata

Chain of Custody Certificate Registration Code

Ključni aspekt FSC sustava monitoringa i kontrole

uporabe zaštitinoga znakaje jedinstveni kôd, budući da

upravo on omogućava provjeru važenja konkretnoga

certifikata. Kôd determinira i posjednika certifikata, i

onoga tko gaje i za što izdao. Zahvljujući njemu, moguće

je izbaciti sve nepravilnosti iz sustava.

Odobrena deklaracija za proizvod odnosno sustav

(uporaba mimo proizvoda) on product statement

Uporaba na proizvodu - On-Product Uses

Odobrena deklaracija predstavlja jednu ili više rečenica.

U pravilu se koristi jezik zemlje krajnjega kupca.

O tome će voditi računa najviše oni koji su na kraju

nadziranoga lanca (maloprodaja!). Buduće daje šumarsko

gospodarstvo na početku toga lanca, kupcu će

biti najprihvatljiva deklaracija na nekom od svjetskih

jezika (poslovnih!).

Odgovorna osoba u poduzeću mora od nadležnoga

tijela dobiti odobrenje za deklaraciju prije njenoga puštanja

u opticaj.

Primjer gore navedene deklaracije, koju je prihvatio

SOIL ASSOCIATION - WOODMARK 17. siječnja

2001 u prijevodu znači:

Drvo je podrijetla iz pravilno gospodarenih šuma,

neovisno potvrđenih prema normama koje propisuje

Vijeće za gosparenje šumama (FSC).

Za proizvode u kojeje ugrađeno 100 % certificirano

drvo pravilna deklaracija glasi:

The wood in this product comes from well-managed

forests independently certified in accordance with the

rules of the Forest Stewardship Council.

Drvo u proizvodu je podrijetla iz pravilno gospodarenih

šuma, neovisno potvrđenih prema normama koje

propisuje Vijeće za gosparenje šumama (FSC).

Za proizvode koji su sastavljeni od minimalno 70 %

certificeranoga drva pravilna deklaracija glasi:

At least 70 % by volume of the wood in this product'

comes from well- managed forests independently certified

in accordance with the rules of the Forest

Stewardship Council.

Najmanje 70 % volumnog udjela drveta u proizvodu

je podrijetla iz pravilno gospodarenih šuma, neovisno

* svugdje umjesto rijeci proizvod, može biti ime proizvoda npr. Drvo u ovom stolu, polici i slično

199


T. Kružić: NAPUTAK ZA ODGOVORNU UPORABU FSC ZAŠTITNOGA ZNAKA (FSC LOGO-u) Šumarski list br. 3-4. CXXV (2001). 197-202

potvrđenih prema normama koje propisuje Vijeće za process of this paper comes fom well-managed...

gosparenje šumama (FSC).

Najmanje 30 % drvnoga vlakna (u slučaju kad se

Za drvne ploče u kojima je minimalno 30 % certifi- koristi reciklirno vlakno može biti čak i svega 17,5 %!)

ciranoga drvnoga vlakna:

u tehnološkom procesu proizvodnje ovoga papira

At least 30 % of the fibre used in the manufacturing

dolazi iz pravilno gosp...

Uporaba mimo proizvoda - Off-Product Uses

Sukladno međunarodnim zahtjevima za eko- svrhu (edukativnu, promidžbenu i slč. ) koristi FSC

označavanje, kad god se mimo proizvoda, u bilo koju logo, potrebno gaje popratiti odobrenom deklaracijom.

Tab. 1. Kontakt podaci za FSC akreditirana tijela - The contact details of certfication bodies

CANADA

Silva Forest Foundation, Ms. Susan Hammond;

P.O. Box 9, Slocan Park BC V0G 2EO Canada

Tel:+ 1 250 226 7222 Fax:+ 1 250 226 7446

E-mail:sil vaforZnetidea.com

Wcbsite:http://www.sil vafor.org

Scope of accreditation: Within Canada for

Forest Management and Chain of Custody

GERMANY

GFA Terra Systems, Mr. Hans-Joachim Drostc;

Eulenkrugstrasse 82, Hamburg 22359 Germany

Tel:+ 49 40 6030 6140 Fax:+ 49 40 6030 6189

E-mail: certification@gfa-terra.de

Wcbsite:http://www.gfa-certification.de

Scope of accreditation: Worldwide for Forest

Management and Chain of Custody

SOUTH AFRICA

South African Bureau for Standards (SABS),

Mr. CF. du Toit;

Private Bag X191, Pretoria 0001 South Africa

Tel:+27 12 4287911

Fax:+27 12 344 1568

E-mail :debruic@sabs.co.za

Scope of accreditation: Chain of Custody

evaluation in South Africa and the Southern

African development corporation

SWITZERLAND

Institut für Marktökologie IMO, Dr. Karl Biichcl;

Poststrasse 8, Sulgen CH-8583 Switzerland

Tel:+41 71 644 9880 Fax:+41 71 644 9883

E-mail :forest@imo.ch

Website:http://www.IMO.CH

Scope of accreditation: Worldwide

for Forest Management and Chain of Custody

THE NETHERLANDS

SKAL, Mr. Jan-Willem Heezen; P.O. Box 384,

Zwolle A.I 8000 The Netherlands

Tel:+31 38 426 8181 Fax:+31 38 421 3063

E-mail:info@skal.com Website:http://www.Skal.com

Scope of accreditation: Worldwide for Forest

Management and Chain of Custody

UNITED KINGDOM

BM TRADA Certification, Mr. Alasdir McGregor;

Stirling Business Centre. Wellgreen Place,

Stirling FK8 2DZ United Kingdom

Tel:+44 1786 450 891 Fax:+44 1786 451 087

E-mail: AMCGregor@stirling-trada.co.uk

Website:http:/Avww.bmtrada.com

Scope of accreditation:Chain of Custody certification

Worldwide

SGS Forestry QUALIFOR Programme, Mr. Neil Judd; 58

St. Aidâtes, Oxford OX1 1ST

United Kingdom

Tel:+ 44 1865 201212 Fax:+ 44 1865 790 441

E-mail:NeiUJudd@sgsgroup.com

Website:http://www.sgs.co.uk/qualifor

Scope of accreditation: Worldwide for Forest

Management and Chain of Custody

Soil Association Woodmark scheme, Mr. Matthew

Wenban-Smith;

Bristol House. 40-56 Victoria Street, Bristol BSI 6BY

United Kingdom

Tel:+44 117 914 2435/929 0661 Fax:+44 117 925 504

E-mail :mwenbansmith@soil Association.org

Website:http://www.earthfood.co.uk

Scope of accreditation: Worldwide for Forest

Management and Chain of Custody

UNITED STATES

Rainforest Alliance Smart Wood Program,

Ms. Wendy Hall; # 1 Millet Street, Goodwin Baker

Building,

Richmond Vermont 05477 United States

Tel:+ 1 802 434 5491 Fax:+ 1 802 434 3116

E-mail: wjhall@smartwood.org

Website:http://www.smartwood.org

Scope of accreditation: Worldwide for Forest

Management and Chain of Custody

Scientific Certification Systems, Dr. Robert Hrubes;

Park Plaza Building. 1939 Harrison Street,

Suite 400, Oakland California 94612-3532 United States

Tel:+ 1 510832 1415 Fax:+ 1 510832 0359

E-mail:rhrubes@scsl.com. Website:http://www.scsl.com

Scope of accreditation: Worldwide for Forest

Management and Chain of Custody

200


. Kružić: NAPUTAK ZA ODGOVORNU UPORABU FSC ZAŠTITNOGA ZNAKA (FSC LOGO-a) Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001). 197-202

Izjave mimo proizvoda mogu jako varirati.

Dekalracija mora u svom sadržaju objasniti što

označava FSC logo.

Poštivanjem ove norme osigurno je da svi u sustavu

(od posjednika certifikata tj. nadziranoga lanca, preko

akreditiranih tijela do samo

Ime tijela koje je certifikat izdao - Name of Certification Body

FSC sa sjedištem u Avenida Hidalgo 502, 68000

Oaxaca,Mexico Tel: ++ 52 951 46905, 63244 Fax &

Tel:++ 52 951 62110 u Svijetu je ovlastio 10 tijela. U

tablici su prikazani kontakt podaci od svih 10. Postoji i

dodatnih 5 pristupnika, koji su za sada na čekanju.

U tablici se vidi daje Soil Association Woodmark

scheme, predstavljen po gosp. Matthew Wenban-

Smith-u sa sjedištem u Bristol House-u, Vel. Britanija,

a to je tijelo koje je J.P. "Hrvatske šume" p.o. Zagreb

izdalo do sada 3 FSC certifikata:

1. Uprava šuma Vinkovci - pod kodom:

SA-fm/coc-1150

2. Uprava šuma Delnice - pod kodom:

SA-fm/coc-1153

3. Šumarija Krapina-pod kodom:

SA-fm/coc-1165

ZAKLJUČNE NAPOMENE - Final Notes

Posjednik certifikata preuzima obvezu jamčiti

propisanu uporabu FSC zašt. znaka (logo-a).

U Službi razvoja, J.P. "Hrvatske šume" p.o. Zagreb

kreirani su sljedeći izgledi predloška za izradu FSC

žiga. Woodmark ih je sva tri odobrio (prihvatio):

Žig za proizvode Šumarije Krapina - On-product label for the Šumarija Krapina

J3

FSC

SA-fm/coc-1165

This wood comes from well managed forests,

independently certified in accordance with the rules

of the Forest Stewardship Council.

CERTIFIED BY SOIL ASSOCIATION - WOODMARK

FSC Trademark © 1996 Forest Stewardship Council

Žig za proizvode za Upravu šuma Vinkovci - On-product label for the Uprava šuma Vinkovci

£*

FSC

This wood comes from well managed forests,

independently certified in accordance with the rules

of the Forest Stewardship Council.

CERTIFIED BY SOILASSOCIATION - WOODMARK

SA-fm/coc-1150 FSC Trademark © 1996 Forest Stewardship Council A.C.

Žig za proizvode za Upravu šuma Delnice - On-product label for the Uprava šuma Delnice


This wood comes from well managed forests,

independently certified in accordance with the rules

of the Forest Stewardship Council.

FSC CERTIFIED BY SOILASSOCIATION - WOODMARK

SA-fm/coc-1153 FSC Trademark © 1996 Forest Stewardship Council A.C.

201


T. Kružić: NAPUTAK ZA ODGOVORNU UPORABU FSC' ZAS'I ITNOOA ZNAKA (FSC LOGO-a) Šumarski list hr. 3- 4, CXXV (2001), 197-202

S Proizvodnom službom usuglašeno je da se žigom

zaduži šumarija, koja će ga odgovorno tiskati na službenu

popratnicu koju ispiše program: HŠ_PRO.

Na istoj popratnici ni u kom slučaju ne smije biti

pomiješano certificirano i necertificirano drvo (npr.

drvo iz privatnih šuma!).

Kod samoga otiskivanja važno je da se žig stavlja na

čisto mjesto i ničim se ne smije zauzeti ekskluzivna

zona oko samog FSC zaštitnoga znaka.

Napomena za fakturiranje Note for invoices

Zabranjuje se uporaba FSC zaštitnoga znaka na fak- rane šumarije Krapina može pisati rečenica:

turama. Slobodno je tekstualno opisati certifikat i na- FSC Certified by Soil Association - Woodmark

vesti jedinstveni kôd konkretnoga FSC certifikata. Na SA-fm/coc-1165 (za šum. Krapinu)

primjer na fakturi na kojoj su svi proizvodi iz certifici-

Napomena za korištenje FSC zašt. znaka za one koji ne posjeduju certifikat

Final note for non certificate holders

Znanstvene, obrazovne, nevladine (osobito ekološke)

udruge, ministarstva i svi drugi zainteresirani

mogu dobiti od FSC-a preko nekih od tijela iz tablice 1

dozvolu za uporabu FSC znaka mimo proizvoda (off

product uses).

Forest Stewardship Counil 2000: FSC Logo Guide for

Certificate Holders, pp. 21

INTERNET: http://www.fscoax.org

Kruži ć , T., 2000: Gdje je u certifikaciji Hrvatska?,

Hrvatske Šume IV: (43): 18-18

LITERATURA - Refernces

Kružić, T., 2000: Po čemu se razlikuju dva certifikacijska

sustava za šumarstvo, Hrvatske Šume

IV:

( 48 ) : 6 " 7

SUMMARY: Author describes the responsible use of the FSC logo. He

explains why the certificate holders must respect all required standards and

copyright in any copy ease.

The Guide is created for all certificate holders (the chain of custody) but

also for others having interest in off-product uses.

Key w o rds : FSC logo, Eco-labels

202


IZLOŽBE

UKORIJENJENO U KAMENU*

(Uz izložbu fotografija Ante P.B. Krpana, Novi Vinodolski 11. kolovoza 2000.)

Otkad je biblijski Adam u rajskom vrtu kušao plod

sa stabla spoznaje, drvo je postalo jedno od najvažnijih

Božjih darova koji su bitno utjecali na razvitak ljudskoga

roda, darujući mu hranu, zaklon i sklonište, vatru,

oruđe i oružje... Tisućama godina ono je nedvojbeno

utjecalo na našu materijalnu, duhovnu i estetsku kulturu

i postalo čovjekov civilizacijski pratitelj poput psa,

mačke, ili npr. kanarinca. I danas, kad se čovječanstvo

koracima neusporedivo dužim od onih vazda sanjanih

koraka od sedam milja naprosto odlijepilo od zemlje i

uzletjelo u nebeske izazove, nezamisliv je vrt bez cvijeta

i hladovine, bez šuma vjetra u krošnji i ptice na grani.

Bez širokih krošanja lipa, platana i kestena nezamislivi

su gradski drvoredi, bez zelenih vertikala nade - čempresa,

tuja, jablanova - nezamisliva su čovjekova posljednja

počivališta. Što bi bio primorski pejzaž bez drveća

koje često i nije drveće nego simbol? Nije li se u

trenutku kada je postao svjestan svoje golotinje čovjek

pokrio listom smokve? Nije li taj mitski list prva čovjekova

adjeća? Može li išta bolje simbolizirati mir od

grančice masline? Može li išta bolje simbolizirati toplinu

ognjišta od crnikine ili grabove glavnje? Tko li to

može bolje od bora simbolizirati ukorijenjenost u zavičaj,

u narod ili u prostor? Suvremena estetika nezamisliva

je bez stabla. Ono je vječni simbol ljepote, topline i

prisnosti, što nas nenametljivo prati kroz iskušenja. U

ljudskom životu drvo je toliko uobičajena potreba da ga

često i ne primijećujemo, kao što često ne primijećujemo

temelje kuće ili dimnjake na krovovima. Ono je toliko

ljudsko, da mnogi nosimo imena drveća: Dunja, Višnja,

Jasenka, Lovorka, Jasmin... Svi vrhunski kozmetički

preparati za higijenu tijela sadrže mirise dobivene

iz cvjetova i kore drveća. Lako je, dakle, ustvrditi da

svaki čovjek miriše po drvu. Svaki veći ljudski skup, pa

tako i ovaj, ako govorimo o mirisima, predstavlja poprilično

veliku šumu jasmina, naranči, ruža ili borova.

Tko se nije divio maslinama što svjedoče o tisućljetnoj

težačkoj muci sa slika Veže, Paraća i drugih? Kako

* Premda je dr. se. V. Ivančević dijelove ovog teksta uklopio u

svoj prikaz izložbe fotografija A.P. Krpana "Lungomare",

(Š. L. 1-2/2001), objavljujemo ga u cijelosti. To je izazov i poziv

svima nama da se potrudimo i mi biti rječitijima i pismenijima

ili da bar više cijenimo trud i umijeće naših kolega koji pored

neprijeporne šumarske stručnosti, predstavljaju istinsku veličinu

i izvan matične struke. Uredništvo, uz priznanje i čestitke kolegi

Milanu Krmpotiću.

bi izgledale Babićeve slike bez smokava, Medovićeve

bez crnike, ili Becićeve bez hrastova? Kako bi izgledala

svjetska poezija ako biste joj oduzeli stablo? Koliko

bi bez drveta bilo beskrajno ljudsko siromaštvo? I zaista

- nema nafte ni zlata koje bi ga moglo nadoknaditi.

Napokon, može li čovjek zamisliti raj bez vrta i kako bi

se uopće mogao zbiti prvi biblijski grijeh da nije bilo

one zanosne sudbinske voćke? Ne zaboravimo -Adam

je prije podlegao čarima koje mu je ponudilo drvo negoli

čarima svoje Eve, možda i zato stoje na stablu mogao

birati koji će plod ubrati, a Eva je bila samo jedna

jedina. Da nije zagrizao, pitanje je da li bi se zaljubio,

jer- očito je - prije ljubavi morao postati svjestan svoje

golotinje. Ljudska se kultura može mjeriti ovim ili

onim, ovakvom ili onakvom mjerom, ali je jedno nepobitno

- naša je kultura kultura stabla, drva ukorijenjena

u ovu jedinu zemlju i ustremljena u nebo vječne nade.

Naravno, ni oko fotokamere ne može odoljeti izazovu

stabla, njegovoj ljpoti, pouci i poruci. Izložba autora

Prof. dr. Ante P.B. Krpana "Lungomare" dočarava

fascinantnu energiju što izbija iz svake žile snimljenoga,

drveta, ali ona ne govori samo o odnosu kamena i

drveta, nego i o odnosu čovjeka i stabla - čovjeka i

okoliša -jer iza većine fotografiranih kamenih tvorevina

stoji ljudska ruka. Vidimo daje često stablo i neželjen

gost, jer postoje okolnosti kada ie čovjeku kamen

bitniji od tla; ali zemlja ima pravo na rađanje, a drvo na

nicanje, i u tom srazu događaju se u ljudskom oku zadivljujući

estetski odnosi, stoje autor uspio vrlo snažno

predočiti izazovnim okom svoje kamere. On kamerom

svjedoci o energiji života, koju nikakva prepreka ne

može zaustaviti, ni kamen, ni pila ni smrt koja iznutra

pomoću truleži izjeda, Tako, dok gledamo panj što je

iznutra sav istrunuo, imajmo na umu onoga neuslikanog,

ali svakako dolazećega proljeća, iz njega izbiti

nove mladice na slavu životu i korijenu koji ga hrani.

Koliko li je samo životne snage potrebno da bi se suprotstavilo

kamenoj vertikali? Ne čini li nam se na jednoj

od tih impresivnih slika daje stablo izgradilo vlastita

stopala, kako bi se moglo ustremiti prema nebu? Za

život je očito potrebno malo. Samo je važno imati vezu

sa zemljom, čvrsti oslonac da se možeš uspraviti, i

puno žudnje. U tome nema razlike između čovjeka i

stabla, jer je ijednom i drugom životna ustrajnost pouzdano

ishodište. Istančanim motrilačkim darom Ante

P.B. Krpan, kao iskusan i darovit fotograf, živopisno

203


svjedoči o srazu iskonske ljepote i civilizacijskih omeđenja,

i surovo stvarno i mitski maštovito, jer jasno je -

ne moraš biti mitski titan da bi lomio okov; dovoljno je

biti stablo, stabalce, makar i neugledno. Samo moraš

znati što ti je činiti. Napokon, ta neželjena stabla, dala

su svojim neobičnim, gotovo iznakaženim oblicima začuđujuću

ljepotu bezličnim sivim plohama, često deprimirajućim

ljudskim uradcima, kojima radi vlastita komoditeta

unakazujemo vlastiti okoliš. Zato ovo nije

samo svjedočanstvo ljepote i patnje, nego izložba puna

vitalističkih poruka od kojih je jedna, najočitija: Unatoč

svemu, valja izdržati. Podsvjesno se pitam nije li ona

prostačka psovka zabilježena na jednoj od fotografija,

zapravo poruka stabla čovjeku, njegov nijemi revolt na

sve loše što činimo prirodu i okolišu?'

Nevjerojatno je mnogo zanimljivih motiva autor

pronašao šetajući Opatijom uz more. Posao mu je vjerojatno

bio olakšan, jer je pozivom snažno vezan ta šumu,

i stablo mu je vječiti životni izazov, ali nije ovdje u

pitanju proračunat odnos objekta i subjekta, posrijedi je

svježina emocije, urođeni dar da se uoči snaga detalja i

zanimljivost kadra, pa tako fotografija postane jak

emocionalni doživljaj. Svaka je slika zapravo mnogo

više od detalja. Ona je i protest i ispovijed; pokretač.

Nema ravnodušnosti u ovim prizorima, samo život, zaprečavan

i neželjen, presijecan i odsijecan, ali nezaustavljiv.

Ova je izložba paradoksalna oda životu.

Visok umjetnički doseg ovih fotografija i nesvakidašnja

ljepota biranih motiva oplemenjuju naš odnos

prema prvom susjedu - stablu. Autor Ante P.B. Krpan

je zaljubljenim okom nepokolebljiva vjernika u šumu i

stablo znalački odabrao motive. Sjedinivši svoju šumarsku

i fotografsku stručnost, postigao je majstorsko

ostvarenje, te je, uz sve već prije rečeno, izvornom autorskom

snagom stvorio pravo umjetničko djelo. Ovom

izložbom nije samo oplemenio konkretni prostor, nego

i naše duše. Hvala mu.

Milan Krmpotić

AKTUALNO

BRZA INVENTARIZACIJA POMOĆU BITTERLICHOVOG

ZRCALNOG RELASKOPA*

U vrletnim gospodarskim jedinicama, kao i jedinicama

koje su znatno udaljene od naseljenih mjesta, često

je teško naći radnike koji bi radili na poslovima uređivanja

šuma. Za inventarizaciju pomoću primjernih

pruga ili krugova potrebno je 4-5 radnika. Za inventarizaciju

pomoću Bitterlichovog zrcalnog relaskopa potreban

je samo jedan radnik. Osim toga, učinak inventarizacije

pomoću Bitterlichovog zrcalnog relaskopa

dva puta je veći od klasičnog p. pruga i krugova. U nepovoljnim

vremenskim uvjetima i vremenskom tjesnacu,

prednost ove metode posebice dolazi do izražaja.

Što se tiče točnosti dobivenih podataka ravni su podacima

dobivenim putem p. pruga ili krugova. Kod

mladih sastojina II dobnog razreda (21-40 god.) podaci

brze metode pouzdaniji su od podataka p. pruga ili krugova,

jer brza metoda uzima u obzir sva stabla u sastojini,

dok kod p. pruga ili krugova inventarizacija ne obuhvaća

stabla tanja od 10 cm (taksacina granica). Zbog

toga kod najmlađih sastojina starosti od 21-30 godina

Autor teksta umro je prije objave ovog članka - vidi In memoriam

u istom broju

velik broj stabala tanjih od 10 cm izmiču inventarizaciji.

Dobiveni podaci inventarizacije su preniski. Obračunati

obrast kao odnos stvarne i normalne temeljnice

također je prenizak, iako se radi o gustim sastojinama.

Prije terenskih radova potrebno je prethodno na terenskoj

karti ucrtati pravce kretanja u svakom odsjeku

u kojemu se obavlja inventarizacija.

U brdovitim terenima smjer pravca kretanja je okomit

na izohipse, dakle smjer u kome su najveće različitosti

sastojinskih prilika.

Kod nizinskih gospodarskih jedinica, smjer pravca

kretanja je paralelan s odjelskim prosjekama. Na tim

pravcima ucrtaju se stajališta. Broj stajališta zavisi od

veličine odsjeka, tako da na 1-2 ha površine odsjeka

dolazi jedno stajalište. Kod većih odsjeka na jedno stajalište

otpada veća površina, a kod manjih odsjeka manja

površina. U načelu, bez obzira koliko je malen odsjek,

broj stajališta ne bi smio biti manji od pet stajališta,

kako bi uzorak bio reprezentativan. Na svakom stajalištu

mjeri se temeljnica pomoću Bitterlichovog zrcalnog

relaskopa i prsni promjeri 10-25 stabala, vodeći

pritom računa o omjeru smjese i debljinskoj strukturi

204


sastojine. U starijim sastojinama mjeri se manji broj

stabala, a mladoj veći broj stabala.

Kako bismo pojasnili to, navest ćemo jedan praktičan

primjer.

Na ucrtanim stajalištima pomoću Bitterlichovog

zrcalnog relaskopa izmjerili smo sljedeće temeljnice:

25 rrrVha, 28 mVha, 30 nr/ha, 21 nr/ha, 27 nr/ha,

23 nr/ha i 29 nr/ha. Aritmetička sredina izmjerenih

temeljnica iznosi 26,14 mVha.

Na istim stajalištima izmjerili smo promjere sljedećih

stabala.

Tablica 1.

Načelo brze metode pomoću Bitterlichovog zrcalnog

relaskopa zasniva se na činjenici, da se pomoću

poznate temeljnice po hektaru, broja stabala i njihove

temeljnice izmjerenog uzorka, putem razmjera

Gxn

N:n = G:g, Nh

možemo izračunati broj stabala po hektaru.

N - broj stabala na hektaru

n - broj stabala na uzorku

G -temeljnica na hektaru

g -temeljnica na uzorku

U našem primjeru to izgleda ovako :

-Ü —

Ovim koeficijentom odnosa temeljnice po hektaru i

temeljnice izmjerenih stabala množi se broj izmjerenih

stabala, i na taj način se dobiva broj stabala po hektaru.

Kontrola da smo dobro obavili obračun broja stabala

po hektaru je dobivena temeljnica, koja mora biti

ista kao temeljnica dobivena Bitterlichovim zrcalnim

relaskopom.

Tablica 2.

Male razlike mogu nastati zbog zaokruživanja broja

stabala na cijeli broj. U našem slučaju ta razlika iznosi

0,04 mVha.

U gospodarskoj jedinici "Kunjevci", u odsjeku 15c

koji pripada jednodobnim šumama, uređajni razred

hrasta lužnjaka 140 god., starosti 72 god., površine 9,14

ha izvršena je inventarizacija totalnom klupažom,

zatim polaganjem p. pruga i brzom metodom pomoću

Biterlichovog zrcalnog relaskopa. Pokus je učinjen s

namjerom da se vidi kolika su odstupanja kod inventarizacije

putem p. pruga i brze metode, u odnosu na totalnu

klupažu koja daje najtočnije rezultate. Dobiveni

podaci nalaze se u sljedećim tablicama.

205


1. Totalna klupaža svih stabala u sastojini

Na terenu su izmjereni prsni promjeri svih stabala

iznad taksacijske granice ( 10 cm). Stabla su razvrstana

po vrstama drveća u debljinske stupnjeve od 5 cm. Najzastupljeniji

je hrast lužnjak, grab te znatno manje p.

Podaci klupiranja:

jasen i klen, a kao primješane vrste dolazi am. jasen,

brijest, d. voće. Poljski jasen, klen i primiješane vrste

iskazane su pod OTB (ostale tvrde listače).

Tablica 3.

2. Polaganje p. pruga

Položeno je pet primjernih pruga ukupne dužine Na p. prugama izmjereni su prsni promjeri svih sta-

965 m, širine 10 m, što iznosi 0,965 ha, a to iznosi 9,5 % bala debljih od 10 cm i razvrstani u debljinske stupnjepovršine

odsjeka. Smjer p. pruga bio je paralelan sa ve od 5 cm po vrstama drveća,

smjerom kraće stranice odsjeka (smjer istok-zapad).

Razmak između p.pruga iznosio je 100 m.

Tablica 4.

206


3. Brza metoda

Izmjera prsnih promjera stabala za uzorak obavljena

je na deset stajališta, na kojima je pomoću Bitterlichovim

zrcalnim relaskopom mjerena i hektarska temeljnica,

tako da u svakoj p. prugi postavljana dva stajališta.

Izmjera stabala za uzorak može se vršiti na površini

cijelog odsjeka, no kako bi se izbjegao subjektivni moment,

mjerenja za uzorak vezana su za stajališta na kojima

je njena temeljnica. Oblik i veličina površine na

kojoj su mjereni prsni promjeri za uzorak nas ne zanima,

zanima nas samo da uzorak bude reprezentativan u

pogledu dobne strukture i omjera smjese.

Podaci uzoraka

Tablica 5.

Bitterlichovim zrcalnim relaskopom na deset stajališta

izmjerene su ove hektarske temeljnice: 33, 34,

22, 30, 36, 29, 31, 32, 33, 30 mVha. Aritmetička sredina

izmjerenih temeljnica iznosi 31,00 rrr/ha. Broj stabala

po hektaru možemo izračunati pomoću odnosa

N = Gxn

N = 31,00xn

17,56

1,765375854 xn

PO ha

Tablica 6.

Iz dobivenih podataka može se zaključiti daje u odnosu

na totalnu klupažu, inventarizacija p. prugama, gledano

ukupno na odsjeku, dala višak od 35 stabala i višak

temeljnice od 0,38 nf/ha, dok je inventarizacija brzom

metodom dala manjak od 37 stabala i manjak temeljnice

od 0,56 mVha što iznosi 7 % kod broja i 1-2 % kod

temeljnice, s tim što kod p. pruga s predznakom plus, a

kod brze metode sa predznakom minus. Kod običnog

graba i OTB greška je slična kao i ukupna za sve vrste

drveća. Kod hrasta lužnjaka p. pruge dale su višak od 3

207


Distribucija broja stabala po debljinskim stupnjevima

Hrast lužnjak

Vrsta

inventarizacije

Klupiranje svih

stabala

P. pruge

Brza metoda

12,5 17,5

6

4

4

22,5

30

29

21

27,5

54

53

56

32,5

62

68

64 j

37,5

47

48

44

42,5 47,5

26

33

26

n

12

11

12

52,5

6

1

7

57,5

2

3

4

62,5

1

2

67,5

1

72,5 77,5 Ukupno

n

247

250

240

Obični grab

Vrsta

inventarizacije

Klupiranje svih

stabala

P. pruge

Brza metoda

12,5

72

69

69

17,5

62

82

51

22,5

23

24

14

27,5

8

6

9

32,5

2

2

2

37,5

1

2

42,5 47,5

n

52,5 57,5 62,5 67,5 72,5 77,5 Ukupno

n

168

183

147 •

OTB

Vrsta

inventarizacije

Klupiranje svih

stabala

P. pruge

Brza metoda

12,5

39

41

37

17,5

22

25

18

22,5

20

33

24

27,5

11

17

10

32,5

9

4

2

37,5

4

4

2

42,5 47,5

2

1

2

n

2

1

4

52.5

1

1

2

57,5 62,5 67,5 72,5 77,5 Ukupno

n

110

127

101

Analiza dobivenih podataka

Vrsta

inventarizacije

Totalna klupaža

P. pruge

Brza metoda

Vrsta drveća

hr. lužnjak Od totalne klupaže

više manje

n

247

250

240

g

23,16

23,06

23,42

n

3

g

0,26

n

7

g

0,10

Vrsta

inventarizacije

Totalna klupaža

P. pruge

Brza metoda

Vrsta drveća

Ob. grab Od totalne klupaže

više manje

n

168

183

147

g

4,05

4,32

3,56

n

15

g

0,27

n

21

g

0,49

Vrsta

inventarizacije

Totalna klupaža

P. pruge

Brza metoda

n

110

127

101

OTB

g

4,56

4,77

4,23

Vrsta drveća

Od totalne klupaže

više manje

n g n g

17

0,21

9

0,33

Vrsta

inventarizacije

Totalna klupaža

P. pruge

Brza metoda

n

525

560

488

Ukupno od totalne klupaže

g

31,77

32,15

31,21

više

n g

35

0,38

manje

n

37

g

0,56

Međutim, kod heterogenih sastojina, grupimične struk-

ture i slabog obrasta, podaci brze metode su nepouzda-

ni, ponajprije za vrste drveća koje imaju malo učešće u

omjeru smjese (primješane vrste).

' ^r- sc - Martin Krajina

stabla i manjak temeljnice od 0,10 mVha. Kod brze

metode broj stabala je manji za 7 komada, a temeljnica

veća 0,26 irr/ha. Razlog za ovakav rezultat je u distribučiji

broja stabala po debljinskim stupnjevima.

Kod jednoličnih sastojina, stablimične strukture i

normalnog obrasta, podaci brze metode su pouzdani.

208


DANI HRVATSKOGA ŠUMARSTVA

Ovogodišnji Dani hrvatskoga šumarstva, održat

će se u Zagrebu od 11. do 16. lipnja 2001. u organizaciji

Hrvatskoga šumarskog društva i "Hrvatskih

šuma" p.o. Zagreb, a pod pokroviteljstvom predsjednika

Republike Hrvatske gospodina Stjepana

M e s i ć a. Moto ovogodišnje manifestacije je "Šuma

+ voda + zrak = opstanak". Želja je skrenuti pozornost

na često zaboravljanu činjenicu, da je voda

potrebna šumi, ali i da je šuma njezino spremište,

pročistač i osiguravatelj njezine pitkosti te prenosnik

u neprestanom kružnom toku u atmosferu i natrag.

Istovremeno, ona je i proizvođač kisika, razgradivač

različitih taloga (prašine, plinova, teških metala i si.)

te korisnik i vezatelj danas posebno prekomjernih

količina ugljika.

Manifestacije na lokalnoj razini po ograncima

HSD-a i Upravama šuma, organizirat će se u vremenu

od l.,do 13. lipnja 2001., kako bi se mogli svi naći

na završnim događanjima u Zagrebu. Imenovani su

Organizacijski (počasni) i Priređivački odbor, Ocjenjivački

sud i radna tijela koja će osigurati provedbu

zacrtanoga programa.

Za 11. lipnja u 20 sati, predviđeno je u Etnografskom

muzeju otvaranje izložbe fotografija Željka

G ubij ana, dipl. ing. šum., na temu navedenu kao

moto ovogodišnje manifestacije te izložba akademskog

slikara Ivana Lončara.

Medvednica - Kraljičin zdenac, škola u prirodi i

okrugli stol na temu "Šume Medvednice i grad Zagreb",

događanja su predviđena za 12. lipnja s početkom

u 10 sati. U okviru ovog programa, predviđeno

je i proglašenje najboljih literarnih radova učenika

osmogodišnjih škola na temu "Šuma + voda + zrak =

opstanak".

Na odnosnu temu će se 13. lipnja u dvorani Ministarstva

zaštite okoliša i prostornog uređenja, a

nakon Godišnje skupštine Hrvatskoga šumarskog

društva (u 10 sati), održati Savjetovanje s početkom

uli sati. Poticajne referate s podtemama pripremit

će: Šuma, tvornica vode i zraka, prof. dr. B. Prpić ;

Prirodnost šuma, uvjet stabilnosti i proizvodnosti,

prof. dr. S. Matić i Stoje to šuma i njen održivi

razvoj, prof. dr. J. Vu k e 1 i ć. Nakon rasprave o ovoj

temi, završni događaj dana bit će predstavljanje

znanstvene monografije Obična jela (Abies alba

Mill.) u Hrvatskoj.

U četvrtak 14. lipnja u Ogulinu -Tounj, u 10 sati,

bit će prikazan rad harvestera (predviđeno za proizvodni

sektor). Istoga dana u 20 sati u Koncertnoj

dvorani Vatroslav Lisinski (mala dvorana), održat će

Svečana akademija na temu "Mišlju, riječju, stihom i

glazbom šumi".

Završni dio ove manifestacije održat će se na Jamnu

15. i 16. lipnja - finalno natjecanje šumskih radnika,

uz nastup KUD-a Šumari iz Vinkovaca i podsljemenskih

KUD-va te uz razne promidžbene sadržaje.

U okolici Zagreba, održat će se i natjecanje u

gađanju na glinene golubove.

H. Jakovac


OBLJETNICE

Sjećanje na našeg profesora i akademika Milana Anića

U SUSRET 95. GODIŠNJICI NJEGOVA ROĐENJA

(8. 10. 1906 - 20. 6. 1968)

Na hvalevrijednu inicijativu Senjskog muzejskog

društva u zajednici s J.P. Park prirode "Velebit", te u suradnji

s HAZU, Šumarskim fakultetom, Prirodoslovnomatcmatičkim

fakultetom Zagreb, Prirodoslovnim muzejima

Zagreb i Rijeka, Gradskim muzejom Senj i J.P.

"Hrvatske šume", obilježit će se u Senju krajem rujna

ove godine obljetnice poznatih prirodoslovaca užeg,

odnosno šireg senjskog područja, i to našeg profesora

šumarstva i akademika Milana Anića (1906-1968) te

poznatog profesora prirodnih znanosti Damina Narcisa

(1845-1905). Obilježavanje navedenih obljetnica

upravo je u pripremnoj fazi, pa ćemo u trenutku konačnog

prihvaćanja programa i osiguranja sredstava čitatelje

"Šumarskog lista" detaljno izvijestiti.

Obilježavanje obljetnice rođenja profesora Milana

Anića prava je prilika da se dođe do nekih novih saznanja

o ovoj, pogotovo za šumare, istaknutoj ličnosti i

njegovu odjeku na mnoga zbivanja u Krasnu. Naime,

cijeneći njegov veliki doprinos našem šumarstvu, a na

poticaj profesora sa Šumarskog fakulteta, ponajprije iz

redova rodom Krasnara, nikla je ideja, prije skoro dva

desetljeća, o davanju njegova imena osnovnoj školi u

Krasnu. Njihovu inicijativu prihvatila je prosvjetna

struka, pa je novoizgrađena područna osnovna škola u

Krasnu 1985. god. dobila njegovo ime. Ubrzo je zatim,

prigodom postavljanja spomen biste prof M. Anića

1988. god. održana svečana priredba ispred novosagra-

dene škole, uz nazočnost većeg broja šumara, uzvanika,

mještana i đaka s nastavnim osobljem. Tom prigodom

snimio sam nekoliko fotografija, koje se, eto, po

prvi puta javno objavljuju. Ispred glavnog ulaza u Školu

postavljena je spomen bista prof Milana Anića, rad

Lovre Findrika, akademskog kipara. U prigodnom

programu sudjelovali su đaci područne škole, dok je o

Slika 2. U lijepom i sadržajno uređenom predvorju Škole, istaknuto

mjesto zauzima velika slika prof. dr. Milana Anića.

(Foto: V. Pleše)

životu i djelu prof. Milana Anića govorio prof dr. Branimir

P r p i ć. Na kraju je spomen bistu otkrio Dragan

Gradi šer, predsjednik Skupštine općine Senj. U ime

Slikal. Na svečanom otkrivanju spomen biste prof. dr. Milana

Anića 1988. god. u Krasnu, okupio se veliki broj njegovih

poštovatelja.

(Foto: V. Ivančević)

Slika 3. Spomen bistu svečano je otkrio Dragan Gradišer, predsjednik

Skupštine općine Senj.

(Foto: V. Ivančević)

210


domaćina skupu se obratila i Dragica Fekeža, direktorica

jedinstvene škole "S. St. Kranjčevića" iz Senja,

kojoj pripada i škola u Krasnu. Iz njezinog izlaganja

vrijedno je zabilježiti neke interesantne podatke o nekadašnjem

i sadašnjem stanju školstva na ovim prostorima,

koji su dopunjeni podacima mr. Mirka Rag uža,

sadašnjega ravnatelja jedinstvene OŠ "S. St. Kranjčević"

iz Senja.

Tako doznajemo da je u Krasnu nastava započela

1836. god. osnutkom trivijalne škole. Te godine Krasno

je imalo 44 kuće i 453 stanovnika. Prvi učitelji bili su

krajiški časnici ili podčasnici. Nastava se održavala u

kući Roke Skorupa, a kasnije u kući Rusa De vč ića

u zaseoku Dujmešići. Koliko je to trajalo ne znamo, ali

se kasnije spominje daje Ivan Rukavina, krajiški

časnik, držao obuku u svom stanu. Tijekom 1871. god.

otvorena je građanska škola za svestranije obrazovanje

đaka, koji ipak nisu mogli nastaviti školovanje u srednjoj

školi. Ova škola pripremala je mlade za srednje

obrazovanje, a u njoj su se učili predmeti kao što su:

vjeronauk, ćudorednost, jezik i sastavoslovlje, zemljopis

i povijest, prirodopis, računstvo, mjerstvo, knjigovodstvo,

prostoručno risanje, krasopis, pjevanje i vježbanje

tijela. Građanske škole ili više pučke škole nastale

su iz dotadašnjih erarskih glavnih i trivijalnih škola.

Nije poznato kada je izgrađena škola u Krasnu, ali je

nadograđena 1904. godine. U toj zgradi nalaze se dvije

učionice sa 60 m 2 korisnog prostora, kao i uređeni učiteljski

stan. Kao jedan kuriozitet bilježimo podatak da

je školske godine 1897/98 upisana u prvi razred prva

učenica, dok je školske godine 1961/62 pohađalo nastavu

rekordan broj od 191 đaka. Danas Školu pohađa 61

učenik, što čini tek 32 % od ukupnog broja školske godine

1961/62. Posljednjih godina ukupni broj đaka se

ne povećava, nego naprotiv opada. Međutim, sadašnja

skoro potpuna zaposlenost uz aktiviranje još drugih

gospodarskih potencijala Krasna, zasigurno će utjecati

na povećanje broja đaka.

Od školske godine 1958/59. nastava se održava u

nekadašnjoj državnoj šumariji Krasno, dok nije izgrađena

nova lijepa zgrada 1983. godine, u neposrednoj

blizini dotadašnje škole. Zahvaljujući uspješnoj suradnji

nastavnika i roditelja opremljen je kabinet fizike i

tehničkog odgoja i uređen okoliš škole, gdje učenici uzgajaju

različite vrste povrća i voćki. Gotovo svi učenici

uključeni su u slobodne aktivnosti. Na nižim i županijskim

natjecanjima učenici postižu zapažene uspjehe.

Zbog osobitih zasluga škola je dobila diplomu Općine

Senj 1985. godine. Od početka svog rada do danas,

školsku nastavu je uspješno završilo više od 5 000 đaka.

Mnogi od njih nastavili su školovanje i postali vrsni

stručnjaci i znanstvenici.

U sadašnjoj organizaciji školskog sustava područni

razredni odjel dr. Milana Anića u Krasnu, kao osmorazredna

škola nalazi se u sastavu Osnovne škole "S. St.

Kranjčevića" Senj od početka 1979. godine. Najveću

teškoću njezinom nesmetanom radu predstavljao je

manjak i velika fluktuacija nastavnog kadra. Međutim,

zadnjih nekoliko godina uspješno je razriješena ova

bremenita problematika svakodnevnim organiziranim

prijevozom nastavnika iz Senja i bliže okolice. U Školi

su osigurani topli obroci pretežito za sve učenike i nastavnike,

dok o živežnim namirnicama, uzgojenih iz

školskog vrta, brine školska zadruga. Voditelj Škole je

Đurđica Jugović, mještanka i jedina učiteljica koja

živi u Krasnu.

Posljednjih godina Velebit je postao meta povećanog

interesa velikog broja domaćih, a djelomično i stranih

poklonika. Među njima, dakako, prevladavaju šumari,

pa naši stručni vodiči uvijek planiraju posjet Školi

dr. Milana Anića, uz obvezno skupno fotografiranje

kraj njegove spomen biste. Prigodom nedavnog obilježavanja

235 obljetnice šumarije Krasno, najstarije šumarije

u našoj zemlji, bila je aktivno uključena i škola u

Krasnu. Cjelodnevni program obljetnice 24. 11. 2000.

g. započeo je ispred Škole, gdje su sve sudionike pozdravili

mr. Mirko Raguž, ravnatelj O.S. "S. St. Kranjčević"

Senj i Đurđica Jugović, voditelj škole, dok su

učenici izveli kulturno-umjetnički program. Prof. dr.

Slavko M atić evocirao je uspomene na prof dr. Milana

Anića, a zatim položio vijenac ispod njegove spomen

biste. Nakon toga u predvorju škole otvorena je

prekrasna izložba skulptura i duboreza umirovljenog

šumarskog tehničara Milana Anića -Krasnara.

Neraskidivu povezanost Šumarije Krasno i Škole

dr. Milana Anića najbolje je dočarala njezina voditeljica

Đurđica Jugović prigodom dočeka mnogobrojnih

sudionika 235. obljetnice Šumarije Krasno riječima:

"Šumarija je uvijek bila nedjeljivi dio Krasna, nositelj

svih važnijih akcija za dobrobit mjesta i, što je najvažnije,

izvor egzistencije velikog broja Krasnara. I

naša je Škola kroz dugogodišnju izuzetno dobru suradnju

u mnogo slučajeva osjetila materijalnu i moralnu

podršku šumarije, pa smo uvjereni da će se takva suradnja

nastaviti i ubuduće" .

Ovome se nema što oduzeti, ali se ipak može nešto i

dodati. Naime, smatramo da će se šumarska struka, zajedno

sa Školom, najviše odužiti prof dr. Milanu Aniću

uspostavljanjem još sadržajnih i čvršćih međusobnih

veza, koje u budućnosti treba podići na još višu razinu.

Za to je najbolja prigoda već najavljeno obilježavanje

95. obljetnice njegova rođenja.

Vice Ivančević


KNJIGE I ČASOPISI

NOVE KNJIGE

OSNOVNA ZNANJA O DANAŠNJEM SVIJETU

(Države svijeta 2000)

Jeste li znali da od ukupne površine Portugala (9,2

mil. ha) na gospodarske i degradirane šume otpada 3,3

mil. ha (35,9 %), od čega šume hrasta plutnjaka (Qiiercus

suber) zauzimaju 22 %, pa je ta zemlja s ukupnom

godišnjom proizvodnjom od 180.0001 ili 51 % svjetske

proizvodnje, najveći proizvođač pluta na svijetu? Je li

vam poznato da na golemom indijskom potkontinentu

(316, 5 mil. ha) šume zauzimaju 72,8 mil. ha (23 % površine),

dok Japan (37,7 mil. ha), iako prekriven sa

25,09 mil. ha šuma (66,4 % površine), zbog velikih potreba

za drvetom više od četvrtine mora uvoziti, pretežito

iz Rusije, Kanade i nekih zemalja jugoistočne Azije?

I kad smo već kod ove daleke istočnoazijske zemlje,

zacijelo vam nije poznato da upravo japanska potražnja

za tropskim drvetom znatno pridonosi uništenju šuma

ne malog broja zemalja azijskog kontinenta. A kako tek

malo ili gotovo ništa znamo o šumarstvu npr. Hondurasa

u Srednjoj Americi ili južnoameričke Gvajane, od

kojih je, prvi (Honduras) neplaniranom i pojačanom

sječom šuma zbog osvajanja novih obradivih površina

sedamdesetih godina prošlog stoljeća izgubio više od

30 % svojih šuma, potrošivši praktički svu pričuvu

kvalitetnog tropskog drveta, a druga (Gvajana), u kojoj

su nakon podijeljene koncesije za iskorišćivanje 3,7

mil. ha šumskih bogatstava(1990) pokrenuti prosvjedi

ekološki napredne međunarodne javnosti, koji su rezultirali

uspjehom, pa je na jugu te zemlje sačuvana jedna

od posljednjih potpuno netaknutih i biološki vrlo

raznovrsnih tropskih "kišnih" šuma. A što tek možemo

reći o šumi i šumarstvu država poput Varuatu, Solomonski

otoci ili Papua Nova Gvineja, kada nam ih je,

ruku na srce, problem pronaći i na zemljopisnoj karti

svijeta?

Sve to, što o šumarstvu, ali i o mnogo čemu drugom

malo znamo, kao i o pojedinim zemljama, naći ćemo sa

slovenskog originala u prevedenoj knjizi dr. se. Karela

Nateka i Marijcte Natek, "DRŽAVE SVIJETA

2000", koja je u izdanju zagrebačke "Mozaik knjige"

izišla krajem prošle godine. To je knjiga, kako ju je u

predgovoru predstavila urednica Ivanka Borovac,

koja predstavlja sliku današnjega svijeta na smjeni dvaju

tisućljeća "sa svim svijetlim i tamnim dijelovima",

knjiga koja nam jezgrovito i pregledno predstavlja najvažnije

prirodne, kulturne, povijesne i ostale značajke,

praktički svih danas postojećih i međunarodno priznatih

država svijeta, a njih nije malo. Od nezavisnih i samostalnih

država u knjizi je opisano njih 193, a od zavisnih

i unutrašnjih područja još 75, bez Antarktike koja

je posebno opisana.

Specifičnost ove bogato ilustrirane knjige, obima

704 stranica izuzetno velikog (35x26,5 cm) formata je,

da ona za razliku od sličnih joj geografskih priručnika i

atlasa, pretežito odgovara na upit: Stoje tamo i zašto?, a

manje Gdje se to nalazi? No, odgovor na ova i (druga)

pitanja nije potpuno zanemaren, jer kako primjerice naći

državicu Mijanmar u Aziji ili pak Svazi u Africi, zavisni

španjolski teritorij Ceuta, ili pak britanski Montserrat

na području Sjeverne i Srednje Amerike, a da nam

nisu prikazane na nekoj karti. Upravo tako, svaka je država,

pa i najmanje zavisno područje prikazano na preglednom

zemljovidu, za ovu priliku isključivo namijenjenom

utvrđivanju gdje se one nalaze na karti svijeta.

Opisi 193 država svijeta

212


U predgovoru svoje knjige autori su napisali i ovo:

Međusobno usporedivim i ponešto opsežnijim prikazima

svih država i drugih cjelina pokušali smo razbiti

neke ustaljene i počesto netočne predodžbe o udaljenim

državama te ih prikazati kao domovinu tamošnjih prebivatelja

u svoj njihovoj kulturnoj i prirodnoj ljepoti, ali

i sa svim njihovim teškoćama. Pri njihovu smo opisivanju

imali pred očima našu domovinu, koja u svjetskim

razmjerima zauzima tek malen dio kopnene površine,

svaki je njezin stanovnik tek tisućiti Zemljanin, a ipak je

ona nešto posebno u svjetskom društvu nezavisnih država.

Stoga smo nju i nekoliko njezinih susjeda predstavili

podrobnije, namijenivši im malo više prostora, zbog blizine

i svega što nam je zajedničko. To u cjelini vrijedi i

za države Europe, kontinenta koji je od pamtivijeka najgušće

naseljen, a dostignuća europske civilizacije i kulture

postale su svjetskim mjerilima.

Uz izuzetak Albanije, Andore, Belgije, Bjelorusije,

Bugarske, Islanda, Lihtenštajna, Litve, Mađarske, Malte,

Moldavije, Monaka, Nizozemske, San Marina,

Ukrajine i Vatikana, u svih preostalih 27 država Europe

predstavljeno je i šumarstvo. Bilo je za očekivati da ono

u okviru poglavlja Gospodarstvo neće biti spomenuto

za Lihtenštajn, San Marino, Vatikan i neke druge zemlje

u kojima šume imaju malo ili nikakvo značenje u

ekonomici zemlje, ali čudi da o toj grani narodnog gospodarstva

nisu dani podaci za našeg sjevernog susjeda

Mađarsku, u kojoj šume zauzimaju 1,5 mil. ha teritorija

zemlje, ili pak za Bugarsku sa šumovitošću od 29, odnosno

Albaniju sa 41 postotkom šumovitosti. To se dijelom

odnosi i na Hrvatsku u čijem je predstavljanju na

vidno povećanom broju stranica (9) šumarstvo opisano

u svega 5 redaka!

Prikazi najvećih svjetskih država poput USA, Rusije,

Kine, Francuske, Njemačke, Velike Britanije i drugih

opsežniji su od nekih manje značajnijih državica

koje su predstavljene na samo jednoj stranici "ne zato

što se o njima nema što reći, nego radi ujednačenosti i

unaprijed određenoga opsega knjige ".

Prirodnim i kulturnim znamenitostima

značajan prostor

U knjizi Države svijeta 2000, preglednosti radi, pojedine

su zemlje predstavljene grupirane po kontinentima,

abecednim redom te uvriježenim hrvatskim, a ne

službenim imenima. Tako na primjer Veliko Vojvodstvo

Luksenburg (Grand-Duché de Luxenbourg) predstavljeno

je pod imenom Luksenburg, a Hsin-chia-po Kungho-kuo

(službeno ime za Republiku Singapur) kao Singapur.

Svaka je država predstavljena po jedinstvenim

natuknicama (poglavljima, potpoglavljima), time daje,

stoje već istaknuto, dužina opisa razmjerna veličini i/ili

njenoj gospodarsko-političkoj moći. O svakoj su državi

najprije izneseni osnovni podaci (državno uređenje, površina,

broj i gustoća stanovnika, glavni grad, službeni

jezik, novčana jedinica, bruto društveni proizvod...), potom

prirodna obilježja (smještaj i reljef, podneblje, vode,

tlo i vegetacija), stanovništvo, povijest, gospodarstvo i

na kraju prirodne i kulturne znamenitosti. Iako se tako

kratki i sažeti opisi tih vrijednosti ne mogu mjeriti s ponudom

koju nude turističke agencije u svojim specijaliziranim

vodičima, njima su, ističu autori, željeli potaknuti

korisnika "da s prstom na zemljovidu ili možda čak

zapravo krene na putovanje u najzavodljivije kutke svijeta

nevjerojatno egzotičnih naziva ".

Nakon opisa pojedinih država te zavisnih i vanjskih/udaljenih

teritorija, čiji opisi zauzimaju 97 % obima

knjige, na preostalih 16 stranica dan je prikaz 68

važnijih međunarodnih organizacija, počevši od Organizacije

ujedinjenih naroda (OUN) i njenih specijaliziranih

agencija (FAO, IMF, UNESCO, WHO...) do

Europske unije (EU) i drugih europskih (EFTA, OESS,

CEFTA...) odnosno svjetskih organizacija (NATO,

WTO, OECD...), toliko prisutnih u današnjoj društveno-političkoj

zbilji.

Kako ističu sastavljači knjige, glavninu podataka crpili

su iz službenih publikacija međunarodnih organizacija,

poznatih enciklopedija (tako su iz Engleske enciklopedije

uzeti osnovni podaci o svakoj pojedinoj državi)

te službenih izvora državnih statističkih ureda, koji,

znamo to i sami, obično daju točan zbroj netočnih podataka.

Svjesni ne samo toga, nego i činjenice da se neki

podaci brzo mijenjaju, po njihovu je mišljenju "konkretan

podatak ipak puno vredniji nego približno opisivanje

riječima ". Konačno sva dodatna znanja koja bi

nas zanimala, čitatelj može naći koristeći neki od izvora

u preglednoj opsežnoj bibliografji (literaturi) ili podatke

potražiti na stranicama Interneta, čije su adrese otisnute

na samom kraju knjige.

Knjiga Države svijeta 2000, kako sam to naveo na

početku, bogato je ilustrirana originalnim fotografijama

u boji te preglednim zemljovidima i grafikonima,

koji predstavljaju značajnu dopunu čitkih i sažetih tekstova.

Knjigu su sa slovenskog jezika preveli Vlado

O p a č i ć, Vuk Tvrtko O p a č i ć, Vid Jakša O p a č i ć i

Damir Bi ličić, a lektorirala mr. se. Nives Opačić.

Stručni savjetnik za prikaz Hrvatske bio je prof. dr. sc.

Dražen Nj egoč, a za zemlje Jugoistočne Europe prof,

dr. sc. Dane P e j n o v i ć . Pripremu za tisak priredila je

tvrtka MIŠ Zagreb, a tiskala Tiskarna Mladinske knjige

Ljubljana.

Alojzije Frković

213


Josip Tomašević, dipl. ing. drvne tehnologije

Upravo je izišla iz tiska knji a od naslovom: Drvena

vrata europske kakvoće. Knjigu je naspisao i u vlastitoj

nakladi izdaje Josip Tomašević, dipl. ing. drvne tehnologije,

dugogodišnji ekspert za drvo u građevinarstvu

bivšeg Instituta za drvo a Zagrebu, sada umirovljenik.

Ova stručna knjiga namijenjena a svima: projektantima,

proizvođačima graditeljima uopće, inženjerima

šumarstva i drvne tehnologije, arhitekture i građevinarstva,

studentima i srednjoškolcima navedenih struka,

kao i učenicima u privredi, trgovinama i korisnicima

stanova, i prema autoru, svim ostalim čitateljima.

Podijeljena je u sljedeća poglavlja: I. - Drvo za vrata,

II. - Unutarnja vrata III. - Vanjska vrata, IV. - Norme

i V. - Priloge kao pripomoć za rad na vratima.

Knjiga je korisna šumarima, jer u I. poglavlju obrađuje

137 vrsta drva iz čitavoga svijeta, među kojima su i

neke naše domaće vrste, koje se a Europi primjenjuju u

proizvodnji vrata svih namjena i građevne stolarije uopće.

Sve ove vrste drva ispitane su u znanstvenim i stručnim

institucijama sa stajališta njihove primjenjivosti,

DRVENA VRATA EUROPSKE KAKVOĆE

zbog posjedovanja svojih prirodnih svojstava poželjnih

i prihvatljivih za proizvode neke konačne namjene, primjerice

ulaznih vrata i prozora te unutarnjih vrata.

Temeljito se obrađuje i određuje 14 glavnih svojstava

drva i kategorizira težina njihova udjela i to: prirodna

trajnost drva, gustoća, dimenzionalne promjenjivosti,

vlakanca, trajanje sušenja, sklonost prštanju tijekom

sušenja, sklonost savijanju tijekom sušenja, zatupljivanje

alata, strojna obradivost, sklonost izluživanju

smole, sklonosti korodiranju metala, obojenja u dodiru

s metalom, obojenja u dodiru s bojama za luženje i teksturu

drva. Sve ovo može se činiti nevažnim, međutim

za određivanje kategorija daje neko svojstvo poželjno,

a neko prihvatljivo, to definira vrijednost, odnosno cijenu

sirovine, a ne samo razinu kakvoće konačnoga

proizvoda. Doda li se tomu da neko svojstvo može biti

bitno za neki proizvod, a za drugi potpuno nebitno, mora

se taj naoko kruti kriterij shvatiti kao važna obveza

struke u sve izoštrenijoj tržišnoj konkurenciji na europskome

tržištu. Autor je u tablicama dao poredbeni pregled

svih 137 vrsta drva i to šiframa i znakovljem, te

njihov udjel po kategorijama vrsti proizvedenih vrata.

Vrste drva su poredane po abecedi, dano je njihovo

komercijalno (svjetsko) i botaničko nazivlje.

Izrađene su dvije tablice, jedna je obradila zahtjevana

svojstva drva, a druga pregled rezultata svih ispitanih

vrste drva, s pregledom 14 navedenih svojstava.

Obje tablice su izazov za stručnjaka koji želi postići europsku

kakvoću proizvoda građevne stolarije. Autor je

obavio analizu zaključaka europskoga instituta koji

obrađuje to stručno područje. U drugim poglavljima

knjiga obiluje obradom sirovinske problematike, francuskih

i njemačkih instituta za drvo.

Autor u knjizi navodi sve najnovije standarde koji

određuju kakvoću europskoga proizvoda. Uz certifici-

'ranje našega drva i prilagodbi standardima, morali bi se

što prije i u što većoj mjeri naći na svjetskome tržištu.

Za hrvatske šumare bitno je da kroz ovu knjigu uvidimo

gdje smo mi danas. Gdje je naše drvo u usporedbi

s ostalim vrstama, i da se priupitamo nismo li s našim

drvom previše "sišli" i prerano i "prejeftino" likvidirali

svoju finalnu proizvodnju, I tako postali plijen jeftinoga

proizvoda manje kakvoće ili nepotrebnih zamjena drvu

(plastika i dr.), dok istovremeno svoje vrlo vrijedno drvo

dajemo na tržište kao piljenicu ili čak kao trupac.

Glede cijene i nabave ove knjige, zainteresirani se

mogu obratiti neposredno autoru na adresu: Josip Tomašević,

dipl. ing., 10020 Zagreb, Aleja pomoraca 25,

tel. i faks 01/65 26 320.

B. Prpić

214


MONTI E BOSCHI

(talijanski časopis za ekologiju i tehniku primijenjen na šume i planinski okoliš)

Iz broja 6, studeni-prosinac 2000. izdvajamo:

Patrizia Caspar i ni-Vittorio Tos i: Šume i biološka

raznolikost-načela i metode obrade podataka.

Osobine zajednice organizama koje žive najednom

području obilježene su raznolikošću oblika i načina

udruživanja. Raznolikosti ambijenta shvaćene kao zajednica

fizičkih i biotskih sastavnica u kojemu žive pojedine

vrste i biološke zajednice, označena je nazivom

biološka raznolikost. Više od 50. g. biološka raznolikost

je predmet izučavanja biologa i ekologa. U svojoj

osnovi biološka raznolikost izražena je u kvantitativnim

odnosima, preko uporabe indeksa učestalosti pojedinih

vrsta ili individua koje pripadaju različitim grupama.

Koncept raznolikosti bazira se na analizama krajolika

uporabom indeksa koji se upotrebljavaju u biologiji,

a koji izražavaju raznolikost okoliša.

Zahvaljujući bogatstvu i raznolikosti staništa, šumski

ekosustavi su od elementarne važnosti za očuvanje

biološke raznolikosti. U njima nalaze povoljne životne

uvjete mnoge vrste vezane za šumske ambijente, dok

površine gdje se šume izmjenjuju s pašnjacima i obrađenim

površinama pogoduju vrstama koje imaju potrebu

za većim raznolikostima. Zaštita biološke raznolikosti

šumskih ekosustava treba biti glavno načelo koje

potiče moderno gospodarenje šumama.

Inicijative za zaštitu biološke raznolikosti dobile su

značaj prigodom konferencije UN o ambijentu i razvoju

(Rio de Janeiro 1992), potpisivanjem Konvencije

o biološkoj raznolikosti. Taj dokument, koji su potpisali

predstavnici više od 150 zemalja, sadrži priznanje

važnosti zaštite biološke raznolikosti međunarodne zajednice.

(Hrvatska je postala potpisnica konvencije

1997. g. - opaska autora)

Biološka raznolikost koja je predmet potpisane konvencije

ne odnosi se samo na genetsku raznolikost unutar

jedne vrste, već uključuje raznolikost staništa i cijelog

ekosustava. U članku 2. Konvencije, danaje definicija

biološke raznolikosti kao promjenjivost u živim organizmima

bilo kakvog podrijetla, uključujući raznolikost

unutar vrste, među vrstama i ekosustavima.

U prilogu konvencije nalazi se popis komponenata

biološke raznolikosti staništa i ekosustava, koji su od

globalnog utjecaja na povećanje raznolikosti. Nadalje,

popis uključuje i velik broj endemičnih i ugroženih vrsta

veće socijalne, naučne i kulturne vrijednosti.

1994. g. Italija je ratificirala Konvenciju zakonom

br. 124, te je iste godine je donesen dokument: Strategija

i prelimnarni program za aktualizaciju Konvencije

o biološkoj raznolikosti u Italiji (Ministarstvo okoliša

1994 g,).

U nastavku članka autori obraduju načela i instrumente

procjene i snimanje biološke raznolikosti šuma.

Od velike važnosti je poznavanje bogastva biološke

raznolikosti preko inventarizacije i obrade podataka.

Za šume i planinske zone donesen je popis indikatora

biološke raznolikosti koji se temelji na odredbama

Konvencije. Ovaj popis sadrži sve potrebne podatke o

staništu, vrstama (bogastvo, promjenjivost, ugroženost,

nove vrste, gustoća i rasprostranjenost, upotreba i si.),

klimatskim odnosima, infrastrukturi, zagađivanju tla,

vode i zraka te zaštitnim mjerama.

Sve potpisnice Konvencije dužne su snimiti podatke

o biološkoj raznolikosti na nacionalnoj razini i čuvati

prirodno bogatstvo svoga teritorija. Za kontrolu promjena

biološke raznolikosti unutar prirodnih sustava

(posebice šumskih), dužne su u svakom trenutku prezentirati

ažurirane informacije i saznanja o mehanizmima

koja reguliraju ekološku ravnotežu ekosustava.

Autori su dali podatke o aktualnom stanju inventarizacije

biološke raznolikosti šuma: Austrije, Švicarske,

Finske, Francuske, Belgije, Švedske, Norveške, Španjolske

te SAD i Kanade. Najnoviji podaci ispitani na

nacionalnoj i regionalnoj razini postali su važni izvori

informacija o biološkoj raznolikosti šuma. Ti radovi

predstavljaju značajne inicijative u korist zaštite biološke

raznolikosti šuma, i osnova su znanstvene obrade

podataka u sklopu inventarizacije šuma.

Davide Petternella: Orkan "Lothar" - posljedice

događaja i utjecaj na šumske zalihe

U posljednjem razdoblju u Italiji na cijene drveta, a

posebice oblovine, djeluju dvije bitne činjenice. Sjedne

strane povećana građevinska aktivnost pobudila je

potražnju za drvetom, ali velike količine oblovine, koje

su kao posljedica orkanskog nevremena u zapadnoj Europi

stigle na talijansko tržište, utjecale su na veliki pad

cijena. To se posebno osjetilo na sortimentima malih i

srednjih dimenzija.

Analiza razloga, a posebice načina postupanja u slučaju

šteta ovako velikih razmjera, koje je prouzročio orkan

"Lothar", mogu dobro poslužiti kao pouka za stabilizaciju

posljedica, a isto tako ukazuje na potrebu valorizacije

šumskih resursa.

Bitni uvjet za mogućnost prave nadoknade šumskim

vlasnicima za svoje proizvode je postojanje stabilnog

tržišta.

Orkan "Lothar" koji se sručio na šume središnje i

zapadne Europe u vremenu od 26. do 28. prosinca

1999. g. prouzrokovao je ogromne štete u zemljama koje

je obuhvatio. U širokom pojasu djelovanja od francuske

atlantske obale do Bavarske, najviše su stradale

215


francuske šume. Izračunato je daje oko 140 milijuna

kubika drvne mase srušenih stabala, od čega 40 milijuna

kubika otpada na državne šume. Posebno su stradale

šume bukve i hrasta (40 mil. kubika), primorskog bora

(25 mil. kubika) i jele (22 mil. kubika). Kako je godišnji

etat u Francuskoj posljednjih godina iznosio 43 mil. kubika,

proizlazi daje u par dana trajanja orkana oborena

količina od tri godišnja etata.

U Švicarskoj su štete nastale u sjeverozapadnim

kantonima s oko 15 mil. srušenih stabala ili 12 mil. kubika

drvne mase, što je relativno najveća šteta koju je

prouzročio "Lothar".

U Njemačkoj se štete penju na oko 30 mil. kubika i

to najviše četinjača (80 %), od toga 27 mil. kubika u

Schwarzwaldu (Baden-Wuerttemberg) i 3 mil. kubika u

Bavarskoj.

Manje štete dogodile su se u Skandinavskim zemljama,

dok južne dijelove Alpa orkan nije zahvatio.

"Lothar" je izvalio ukupno oko 193 mil. kubika drvne

mase, od čega 60-65 % četinjača i 40-45 % listača.

Ova drvna masa predstavlja 50 godišnjih etata tehničkog

drva Italije ili 19 etata ukupne drvne mase.

Od ukupne količine porušenih stabala oko 50 % je

izrađeno i izvučeno iz šume, i to 40 mil. kubika listača i

55 mil. kubika četinjača. To predstavlja oko polovinu

količine koju propilaju pilane Europe tijekom jedne godine.

Ovome treba dodati i znatne količine drvne mase

lošije kvalitete za ambalažu, celulozu i ogrijev.

U samom početku poslije nesretnog događaja, cijene

drvetu su pale 10-20 % za tehničko drvo, a oko 50 %

za drvo lošije kvalitete. Cijene su praktički određivali

kupci a ne vlasnici drva.

Šumske administracije zemalja koje su pogođene

štetom, odmah su poduzele mjere za ublažavanje nastale

problematike. Tako je Francuska odmah odobrila iz

proračuna 750 mil. DM za korištenje u 2000. g. i daljnjih

3,6 mil. DM povoljnih kredita. Slične intervencije

poduzele su i administracije ostalih zemalja.

U daljnjem dijelu članka autor obraduje problematiku

koja se pojavljuje nakon ovakvih katastrofalnih pojava.

Na bazi iskustva poslije orkana "Lothar" i orkana

"Vivian" koji je 1990. g. srušio oko 105 mil. kubika

drvne mase u Švicarskoj i Njemačkoj potrebno je programirati

preventivne mjere za ublažavanje posljedica.

Mjerama gospodarenja nije moguće mnogo postići,

jer uz brzinu vjetra od 230 km/h i prisutnost teškog snijega,

niti jedna sastojina bilo koje gustoće i starosti ne

bi izdržala. U Italiji je zbog konfiguracije terena teško

predvidjeti orkan takve snage, ali su ipak štete većih

razmjera moguće.

Autor predlaže niz mjera koje bi mogle ublažiti posljedice

takvih šteta. To su: stabilizacija tržišta, razvoj

pilanskih kapaciteta, mogućnost boljeg uskladištenja

drveta, veća upotreba drveta u građevinarstvu, korištenje

drveta za ambalažu, kemijsku preradu i kao izvor

toplinske energije.

Šumska patologija

Antonio S c a 1 i s e, Pierluigi C o 1 o s i m o, Gennaro

Cristinzio: Štete od raka kore i bolesti crnila u

mladoj kulturi kestena u okolici Catansara

U Kalabriji uzgoj kestenovih kultura za proizvodnju

plodova je od velikog značenja. Površine pod kestenovim

kulturama zauzimaju 37 341 ha ili 17,86 % ukupne

površine. Veliki potencijal i popularnost ove proizvodnje

stimulirani su investicijskim programima regije Kalabrija.

Širenje novih kestenovih nasada za proizvodnju

plodova otežavaju značajni gubici, tj. velik mortalitet

sadnica, zbog čega su provedena detaljna istraživanja.

Evidentirani su razni uzroci gubitaka:

1. Unošenje sadnica nepovoljne provenijencije koje su

pretrpjele krizu prilagođavanja zbog različitih pedoklimatskih

uvjeta

2. Velika ljetna suša

3. Pogrešne kulturno-tehničke mjere

4. Gljivična oboljenja

Od ukupnog broja sadnica 34 % su potpuno zdrave,

48,6 % su uginule, a 17,4 % je djelomično oštećeno.

Kako bi se proširila saznanja obavljena su ispitivanja

na lokaciji San Niccola u općini Zagarise (CZ), gdje

je ustanovljen napad dvaju važnih gljivičnih oboljenja,

rak kestenove kore (Cryphonectria parasitica) i bolest

crnila (Phytophtora cambivora).

Tijekom 1991-92. g. posađena je kultura kestena

unutar čistine u staroj kestenovoj šumi. Tada je posađeno

1800 sadnica kestena i to domaćeg kultivara marona iz

Toskane i europsko-japanski hibridi iz rasadnika sjeverne

Italije. Sadnice su sađene u razmacima od 9 X 8 m, a

prilikom sadnje sadnice su tretirane na sljedeći način:

umakanje korjena u otopinu Captan 50, umakanje korjena

sadnica u smjesu sastavljenu od fine zemlje, svježe

balege i vode, premazivanje ožiljaka od obrezivanja s

preparatom "Bayleton SK".

Kontrole koje su vršene tijekom 1999. g. nakon pregleda

svih sadnica, upućivale su na ozbiljnu prisutnost

obje fitopatološke pojave. Od ukupnog broja sadnica,

23,8 % na zdrave biljke, 39,1 %je uginulo u tom razdoblju,

17,4 % sadnica se regeneriralo iz panja, 10,2 % sadnica

je napadnuto rakom kore, a 9,5 % sa bolesti crnila.

Najveći postotak uginulih biljaka je bio među sadnicama

marona i eurojapanskog hibrida. Najmanje mortaliteta

je bilo među sadnicama domaćih kultivara.

U pravilu rak se manifestira u intenzivnom obliku

na udubinama i pukotinama kore na deblu. Bolest crnila

se očituje u promjeni boje lišća i sušenju debla, često

duž cijelog debla do prvih grana.

216


Tipični oblik crnila na mladoj biljci kestena

(Phvtophtora cambivora)

Rak kestenove kore (Cryphonectria parasitica)

Moglo bi se zaključiti daje pojavi raka doprinjelo

loše obrezivanje i slaba efikasnost sredstva za premazivanje

ožiljaka od obrezivanja. U sadnji bi trebalo upotrebljavati

sadnice otporne na ovu bolest.

Kod bolesti crnila pretpostavlja se da su sadnice bile

zaražene već u rasadniku (sa sjevera Italije), jer sadnice

lokalne provenijencije nisu bile zaražene. Istraživanja

bi trebalo usmjeriti tako da se pronađe način da se

bolest eliminira već u samom začetku, izborom

zdravog sadnog materijala.

Istraživanja

Gianfranco M ino t ta, Ilaria Santi, Francesca

Ponti: Usporedba klonova trešnje za proizvodnju

drveta (P. avium L.) na dvijema lokacijama sjevernih

Apenina - rezultati nakon 13 g. promatranja

Zadnjih desetak godina uzgoj divlje trešnje u specijalnim

kulturama za proizvodnju drveta je vrlo raširen

kako u Italiji tako i u ostalim europskim zemljama. Razlog

tomu je dvostruk: velika potražnja za cijenjenim

drvetom za proizvodnju namještaja i opremanje interijera

i raspoložive površine zemljišta nakon napuštanja

tradicionalnih poljoprivrednih kultura.

U tu svrhu su vršena razna istraživanja radi poboljšanja

genetskih svojstava i selekcioniranja trešnje koja

odgovara proizvodnji kvalitetnog drveta. Proučavanja

su vršena u Njemačkoj (Tessier du Cros 1980), u

Francuskoj (Santi i dr. 1994), u Velikoj Britaniji

(Hammatt i dr. 1996) i u Italiji (Grasi Ducc i, 1998).

U Italiji postoji mreža ploha za istraživanja vrijednosti

različitih vrsta klonova trešnje domaćeg i stranog

porijekla. Kao prilog ovom istraživanju Odsjek za šumske

kulture iz Bolonje uspostavio je 1985. g. dvije pokusne

plohe za usporedbu četiri vrste klonova trešnje i

sadnica trešanja uzgojenih iz sjemena. Iako je vršen sa

ograničenim brojem genotipova ovo istraživanje je dalo

dobre rezultate.

Pokus je vršen na dvije lokacije (Loiano i Ozzano)

smještene na sjevernim Apeninima, na različitim nadmorskim

visinama i na tlima različitih pedoloških karakteristika.

Odabrana su četiri klona na fenotipskoj osnovi

i obilježena oznakama "VG", "PC", "MM" i "CB"

i sadnice trešnje iz rasadnika iz Emilije obilježene sa

oznakom "SEM".

Za svaki od genotipova su upotrebljene dvije vrste

materijala: sadnice malih dimenzija i sadnice standard-

217


nih dimenzija. Gustoća sadnje je bila 1100 sadnica po

ha, a taj broj je ostao nepromjenjen za cijelo vrijeme

trajanja pokusa.

Najbolji rezultati su postignuti sa klonom "VG"

(Villa Ghigi), koji je dao bolje rezultate od ostalih

klonova kao i od biljaka uzgojenih od sjemena i to na

obadvije lokacije.

Osim ostalog ovaj klon je imao pravilan oblik

krošnje i manji postotak račvanja. Klon "CB" (Colli

Bolognesi) je pokazao značajno veći poprečni prirast

od "SEM" na obje plohe, a klon "PC" (Piantata Catenaia)

je imao veći visinski prirast od "SEM" na plohi Ozzano,

ali ne i na plohi Loiano. Klon "MM" (Monte

Mignaio) ima sličan prirast kao i "SEM" na obje plohe.

Gustoća sadnje je na plohi Loiano imala negativan utjecaj

nakon sedme godine, a na plohi Ozzano nakon desete

godine. Veličina sadnica u momentu sadnje nema

nikakvog bitnog utjecaja kako na opstanak sadnica tako

i na dimenzije stabala nakon 13. g.

Naravno imajući u vidu daje turnus uzgoja ovih kultura

značajno duži, te da period od 13. g. nije dovoljan

za donošenje konačne ocjene o genotipovima koji su se

uspoređivali, pa će biti potrebno u nastavku pokusa usporediti

i kvalitetu drveta dobivenog od pojedinih

genotipova trešnje.

Časopis "MONTI E BOSCHI" objavio je prodaju

sljedećih interesantnih izdanja:

Andrea Z o c c a : Razmnožavanje drveća i grmlja

Autor, docent sveučilišta u Udinama na bazi

bogatog iskustva podučava podizanje biljaka i njihovo

formiranje od sjemena ili nekog vegetativnog organa

do odrasle biljke.

Knjiga je idealna za one koji proučavaju ili se bave

uzgojem spontanih, ukrasnih i šumskih vrsta, bogata je

definicijama i nedvosmislenim uputama. Kniga ima

430 stranica i 182 ilustracije, a cijena joj je 65 000 lira.

Bolislaw S u s z k a, Claudine M u 11 e r, Marc B o n -

net-Mas imbert: Sjeme šumskih listača (od

ubiranja do sjetve)

Djelo, rezultat suradnje trojice vrhunskih stručnjaka

područja, obrađuje potrebne metode obrade sjemena

listača za vrijeme različitih faza od ubiranja do sjetve sa

naročitim osvrtom na tretiranje i uskladištenje.

Sadržaj knjige

Prvi dio: sazrijevanje i sakupljanje plodova i sjemena,

transport sjemena, privremeno uskladištenje,

čišćenje i selekcija, sušenje sjemena, priprema sjemena

za uskladištenje, čuvanje sjemena, pravila uskladištenja,

tretiranje sjemena, pokusi za ustanovljenje kvalitete

i sjetva.

Drugi dio: detaljna obrada 15 vrsta biljaka

Knjiga ima 322 stranice, 103 ilustracije a cijena joj

je 59 000 lira.

Ilaria Landi, Silvano Landi: Šume, drveće i

ljudi

Književno djelo koje daje jedan presjek o ulozi

šume u literaturi, poeziji i umjetnosti. Čarobna šuma,

prijatelj ljudi kojima može pomoći, obraniti od agresije,

razveseliti, zaštititi od žege i hladnoće, dati svakodnevnu

hranu i osigurati potrebne materijale.

U knjizi su također prikazane glavne vrste drveća te

način upotrebe plodova, bobica, lišća i dr. Knjiga ima

258 stranice, 132 ilustracije i čvrsto je uvezana. Cijena

joj je 55000 lira.

ITALIA FORESTALE E MONTANA

(časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima-izdanje talijanske

Akademije šumarskih nauka-Firenze)

Iz broja 5, rujan-listopad 2000. izdvajamo:

Lorenzo Acidiaco, Orazio Ciancio, Vittorio

Garfi, Vittoria Mendicino, Giuliano Menguzzato:

Uzgoj drveća u mediteranskom okružju-posjed

Massanova (Salerno)

U ovom članku autori su prikazali rezultate uspješnosti

uzgoja brzorastućih vrsta u mediteranskom

okružju. Istraživanja su provedena na posjedu Massanova

(Salerno) 1920. g. nakon osnivanja kultura kalifornijskog

bora (P. insignis Dougl.), eukaliptusa (Eucalyptus

sp.) i alepskog bora (P halepensis).

Posljednje godine su obilježene nizom pojava koje

opravdavaju aktivnosti u podizanju šumskih kultura, a

to su:

sve veća raspoloživost slobodnih površina zbog

smanjenja poljoprivrednih aktivnosti,

- težnja Europske zajednice za sprečavanje hiperprodukcije

poljoprivrednih proizvoda,

potreba za povećanjem proizvodnje drvne mase

zbog sve veće potražnje drveta kao sirovine,

uloga vegetacije u apsorpciji CO : i smanjenje efekta

staklenika, te

ostali indirektni efekti koji utječu na ekosisteme,

eliminiranje negativnih djelovanja umjetnih gnojiva

i pesticida, zapošljavanje radne snage ii mehanizacije

itd.

Površina gospodarstva Massanova iznosi 417 ha od

kojih je prije 20. g. pošumljeno 256 ha i to: 122 ha kalifornijskog

bora, 120 ha eukaliptusa i 23 ha alepskog

bora.

Istraživanja uspješnosti vršena su u srpnju 1999. g.

na površini od oko 10 ha (3,9 % pošumljene površine).

218


Kao uzorci su uzeti svaki 15 red površine. Izmjerena su

6301 stablo kalifornijskog bora, 2310 stabala alepskog

bora i 4729 stabala eukaliptusa. Mjereni su promjeri i

visine stabala te evidentirani gubici i suha stabla.

Podaci su statistički obrađeni za svaku vrstu i podjeljeni

u tri klase plodnosti. Usporedbe radi navesti

ćemo podatke za prvu kategoriju plodnosti za svaku od

ispitanih vrsta:

kalifornijski bor, sadnice su posađene 1978/79. g. sa

razmacima od 3 X 1,5 m. Mjerenjem je ustanovljeno

da temeljnica iznosi 49,7 m 2 po ha (ekstremne vrijednosti

16,4 i 79,6), drvna masa 409,5 m 3 po ha (ekstremne

vrijednosti 124,9 i 672,3), godišnji prirast

20,5 m 3 po ha (u 1988. g. je iznosio 10,3 m 3 )

alepski bor, sadnice su posađene 1978/79. g. u razmaku

3 X 1,5 m. mjerenjem je ustanovljeno da

temeljnica iznosi 48,7 nv, a kubatura 279,9 m 3 te godišnji

prirast 13,3 m\ a po hektaru (1988 je iznosio

3,3 m 3 po ha). U proteklom razdoblju je zabilježen

mortalitet stabala od 7%

eukaliptus, sadnja je obavljenal 978/79. g. u rasporedu

istostraničnog trokuta stranica 2,9 metara.

Mjerenja su ustanovila temeljnicu od 25,1 m 2 po

hektaru (sa ekstremima 7,8 i 59,7 m 2 po ha), drvna

masa je 249,7 m 3 (sa ekstremima 68,8 i 644,7 m 3 ).

Godišnji prirast iznosi 12,5 m 3 po ha (1988. g. je

iznosio 8,7 m 3 po ha). Zabilježen je dosta veliki gubitak

stabala od gotovo 30 %.

Postavljeni cilj da se u relativno kratkom razdoblju

proizvede velika drvna masaje ostvaren. Sigurno je da

su izvjesni uzgojni zahvati u promatranom razdoblju

izostali što je uzrokovalo zaostajanje u razvoju većeg

broja stabala kao i znatan prirodni gubitak. No ipak

postignuti rezultati dokazuju da su i u mediteranskom

okružju mogući kulturni zahvati pod uvjetom primjene

uzgojnih mjera i da šumske vrste brzog prirasta budu

upotrebljene u zonama koje imaju odgovarajuće ekološke

karakteristike.

Giacomo Certini, Fiorenzo C. Ugolini,

Giuseppe Co rt i : Uzajamni odnosi tla i šumskih vrsta-primjer

jele (Abies alba Mill.) i korzičkog crnog

bora (Pinus nigra Arn. ssp. Laricio Maire)

Jela i korzički crni bor predstavljaju dvije najraširenije

vrste Italije.

Ovaj članak je nastao na bazi promatranja skupljenih

tokom godina, a odnosi se na utjecaj ovih šumskih

vrsta na pedogenezu.

Ove vrste su potpuno različite u odnosu na zahtjeve

za kvalitetu tla: jela traži duboka tla dobre strukture i velike

vlažnosti, dok korzički crni bor uspjeva na gruboj

kamenitoj podlozi bez prisutstva finog materijala.

Velike probleme za rast jele čine kompaktni horizontalni

slojevi u blizini površine koji sprječavaju

prodiranje korjena u dubinu već se ono razvija površinski.

Korjenje koje se nalazi samo 30-40 cm od površine

ne uspjeva dobro "usidriti" stabla pa su ona sklona izvalama

pod utjecajem snijega i vjetra. Na pjeskovitom

terenu kao na primjer planine Monte Amiata jele razvijaju

korjenje u dubinu i izvale su rijetke unatoč intenzivnom

vjetru i snijegu. Čak i stabla čije je korjenje napadnuto

sa Heterobasidion annosum ostaju uspravna

dugo nakon uginuća: utjecaj tla na razvoj ovog patogena

je očit i može se reći daje brzina širenja bolesti (pomoću

spora) obrnuto proporcionalna kapacitetu zadržavanja

vode.

Proučavanjem u šumi Vallomrosa (Certini i dr.

1999. g.) u sastojini jele, ustanovljeno je veliko djelovanje

erozije uslijed sijevanja vode duž kanala kore što

je prouzročilo odnošenje tla u neposrednoj blizini stabala.

Ova pojava nazvana "stemflovv" zbog specifične

morfologije kore jele tj. zbog uzdužnih kanala i velikog

kapaciteta krošnje za zadržavanje vode dolazi do brzog

sijevanja velike količine vode , a time i erozije tla. Ocjenjuje

se da oko 20 % kiše koja padne na krošnju otječe

na tlo na ovaj način. Odnošenje tla na strmim terenima

je mnogo značajnije.

Kod korzičkog bora ovi problemi ne postoje. Njegova

raspucana kora zaustavlja silazak vode i efekt "stemflow-a"

nema negativan utjecaj na tlo oko debla. Pored

oblika kore od velike važnosti je i mali kapacitet krošnje

korzičkog bora na zadržavanje vode, koji iznosi

svega 2 % od oborina koje padnu na krošnju. Ali korzički

bor daje jednu drugu nepovoljnost za tlo, a to je

njegovo zakiseljavanje. To se ostvaruje dvostruko: mineralizacijom

iglica koje padaju u okolici debla i ispiranjem

kore putem "stenflow-a", u kontaktu s korom

još više zakiseljuju vodu već prethodno kiselih kiša.

Takvo tlo u okolici debla postaje siromašno aktivnim

mineralima s velikim naslagama inertnih organskih

tvari i silikatnih spojeva. Ipak to degradiranje tla ne

može ići tako daleko da bi tlo u jednoj borovoj kulturi

postalo pravi podzol (G a b b r i e 11 i 1962. g.). Na karbonatnoj

podlozi degradiranje tla je umanjeno.

Ukratko: nepropusni horizontalni slojevi tla nepovoljno

djeluju na razvoj korjenja jele; ispod stabala jele

tlo je erodirano zbog utjecaja "stenflow-a"; jela popravlja

kemijska svojstva tla; ispod korzičkog bora tlo nije

izloženo eroziji ali se degradira zbog zakiseljavanja.

Paolo Casanova, Anna Memo li: Lovstvo od

pučkog do lovačkog prava

Autori u ovom članku iznose razvoj lovačkog prava

polazeći od rimskog pravnika Gaja (II. stoljeće), preko

Francuske revolucije 1789. g. do današnjeg doba.

Lov predstavlja aktivnost koja se razvijala usporedno

s čovjekom, tako da se danas može govoriti o jednoj

pravoj lovačkoj kulturi. Iako ona nije prihvaćena od

219


onih koji joj se načelno suprotstavljaju njezini su korjeni

duboko u modernom društvu. Danas na početku

trećeg milenija lov ostaje nepromijenja, fascinantna

"ars venandi" (umjetnost lovljenja), gdje je vještina

lovljenja ispred ubijanja. Moderni lov se bazira na načelima

po kojima se daje divljači mogućnost da pobjegne

limitiranjem daljnjeg usavršavanja lovačkog oružja.

Skulpture i crteži iz antičkog doba svjedoče da lovljenje

predstavlja najrašireniju formu ljudske aktivnosti.

Biblija navodi ime prvog poznatog lovca, a to je

Etiopljanin Nembrod, kojem se pripisuju božanske vrline.

Stari Asirci lovili su kopljima, lukom i strijelama,

a u lovu su upotrebljavali pse i geparde. U V. stoljeću

p.n.e. u Perziji su već organizirani pravi lovovi s pogonima

uz mnogobrojne lovce. Stari spomenici potvrđuju

daje lov kod Etrušćana bio vrlo raširen. Antička Grčka

i Sparta smatrali su lov važnom disciplinom za vježbanje

vojnika i privikavanje na napor i opasnost vojničkog

života. Grci su pridavali lovu božansko značenje,

a bogovi su podučavali omiljene junake lovačkim

vještinama. Božicama lova Artemidi u Grčkoj i Dijani

u Rimu posvećivana je prvoulovljena divljač, te

krzna, rogovi, oružje i si.

Lovna aktivnost razvijala je razne forme u odnosu

na stupanj kulture naroda, terenske uvjete i brojno stanje

divljači. Istodobno i lovno pravo kao i lovno zakonodavstvo

mjenjaju svoje oblike u raznim vremenskim

epohama i prostorima.

Tri su osnovne etape kroz koje je prošla evolucija

lovnog prava a to su: koncept juriste Gaja iz II. stoljeća,

proglas Rotarija kralja Longobarda (643. g.) i objave

Francuske revolucije ( 1789. g.).

Rimski jurist Gajo u II. stoljeću - smatra lov prirodnim

pravom svakog, a divljač je vlasništvo onoga tko je

uspije uloviti (res nullius). Vlasnik zemljišta nije vlasnik

divljači koja se nalazi na zemljištu. Radi se o osnovnom

konceptu na kojem se i danas zasniva lovno zakonodavstvo

mnogih zemalja uključujući i Italiju.

Rotario kralj Longobarda je 643. g. izdao proglas sa

588 članaka, gdje je između ostaloga sankcionirao i nova

načela lovačkog prava. Prva odredba predviđa osnivanje

lovačkih rezervata u kojima može loviti samo

kralj i visoko društvo, a to je prvo ograničenje prava lova.

Druga odredba uređuje pravo sijeđenja divljači koje

pripada isključivo onome tko ju je otkrio, a to pravo pripada

drugome tek kad on odustane. To načelo vrijedi i

danas u gotovo svim zemljama. Ova načela uskoro su

usvojili Franci u cilju zaštite privilegije kralja i dvorske

elite. U mnogim zemljama pripadnici klera su isto tako

sudjelovali u privilegiranim lovovima. Kmetovi su

mogli dobiti pravo lovljenja samo sitne divljači i ptica

selica uz uporabu mreža i omča, a bez uporabe lovačkog

oružja. Za ubijanje divljači predviđene su visoke

kazne (na primjer smrtna kazna za ubijenog jelena).

Feudalno lovačko pravo palo je s Francuskom revolucijom.

Ustavotvorna skupština je 4. kolovoza 1789.

g. na svojoj sjednici potvrdila da: "pravo lovljenja divljači

ima svaki vlasnik na svom zemljištu uz obvezu

poštivanja policijskih zakona. Lov je pravo nerazdvojivo

od vlasništva, a divljač ne pripada nikome".

Ideje Francuske revolucije djelovale su na naknadne

zakone većine Europskih zemalja, samo se Italija vratila

Rimskom pravu gdje lov ponovo postaje "prirodno

pravo čovjeka", a divljač je "res nullius". Lovac može

slobodno loviti u privatnim posjedima, dok posjednik

ne raspolaže ni pravom lovljenja ni pravom zabrane

(Jus pmibbendi).

Prvi talijanski zakon o lovu je izašao 1923. g. sa

dekretom br. 1420. Taj dekret zajedno s regulativom iz

1924. g. i integralnim zakonom "Acerbo" iz 1931. g.

osnova su za "Jedinstveni tekst br. 1016" iz 1939. g.

čije su odrednice ostale na snazi do današnjih dana.

Aktualna lovačka zakonodavnost Italije na osnovi

nacionalnog zakona br. 157 iz 1992. g. (praktički zakon

"Acerbo") sadrži mnoge anakronizme kao: nedostatak

građevinske i krivične odgovornosti za gospodarenje

faunom, divljač je još uvijek ničije vlasništvo unatoč izjavama

o općem dobru, te nedostatak kontrole odstrela

u odnosu na fondove divljači.

Zbog ovakvog niza nepovoljnih okolnosti fond

faune u Italiji zauzima jedno od posljednjih mjesta u

Europi, a što je najgore još se ne vidi izlaz iz ove situacije,

zaključuje autor.

Botanika i šumarstvo

Giovanni B er nett i: Dugovječnost drveća i

predviđanja trajnosti šumskih krajolika

Među mnogim vidovima života šume i života u

šumi, dugovječnost stabala uvijek je izazivala velik

znanstveni interes. Divljenje prema velikom broju godina

koje može doživjeti jedno stablo poprima duboko

uvažavanje.

Ovaj članak ima za cilj ispitati dugovječnost stabala

u funkciji potrajnosti šumskih krajolika. Ponajprije , od

interesa je pitanje koje se odnosi na sačuvanje fizionomije

šuma putem prirodne obnove, te koliko jedna

individua može produžiti svoje postojanje putem vegetativnog

razmnožavanja. Za izgled krajolika važan je

dio života jedne biljke u kojoj ona ima puno sudjelovanje

u populaciji t.j. isključuje se razdoblje koje biljka

provede u "razdoblju čekanja", koje kod nekih vrsta

može trajati dugo.

Kod mnogih biljaka teško je ustanoviti starost. Brojiti

godove možemo samo na panju oborenih stabala. Kod

stojećih stabala je moguća samo procjena. Tropske i

subtropske vrste ne formiraju vidljive godove i kod njih

se starost može ustanoviti pomoću analize ugljikovog

220


izotopa 14. Kod nekih vrsta (kao kesten i maslina) starija

stabla imaju u pravilu unutrašnjost debla trulu, a zatim

šuplju, što onemogućava utvrđivanje godova.

Osobitu dugovječnost imaju stabla četinjača sušnih

planinskih subtropskih područja. U planinama Nevade

i Kalifornije je ustanovljeno 4900 godova na panju Pinus

longaeva. Na White Mountains postoji populacija

od oko 70 primjeraka Pinus aristata, čija je starost

procjenjena na više od 4000. g. U Meksiku starost vazdazelene

vrste Taxodium mucronatum procjenjena je

preko 2000. g., a u intervalu od 1000 do 2000. g. nalaze

se mnoge vrste čempresa, borovica i cedra. Starost četinjača

na sjeveroistoku SAD: Sequoia, Sequoidendroh,

Pseudotsuga, Pinus lambertina i Tsuga heterophil

također prelaze 2000. g.

U Italiji isto postoje vrste koje dozive veliku starost.

Tako npr. postoji više primjeraka Pinus cembra starosti

700-800. g., jedan ariš na čijem je panju izbrojeno 2200

godova, te mnoga stabla crnike od 500. g., plutnjak od

700. g. i kesten s Etne od 3000. g. (?). Poznati su i "giganti

s planine Sila", te stabla korzičkog crnog bora čija

se starost procjenjuje na 350. g.

Među vrste koje se definiraju kao vrlo dugovječne

(preko 1000. g.) spadaju: listopadni hrastovi, planinski

borovi, ariš, čempres, libanonski cedar i duglazija. U

srednjovječna stabla spada bukva, koja po nekim autorima

doživi 200-300. g., a po drugima 400-500. g.

Kratkog životnog vijeka (do 150. g.) su: crna topola,

Dana 17. studenoga 2000. godine

mr. se. Tomislav Sinković,

dipl. ing., asistent u Zavodu za znanost

o drvu Šumarskog fakulteta u

Zagrebu, obranio je na Šumarskom

fakultetu Sveučilišta u Zagrebu disertaciju

po naslovom Plošne deformacije

kod statičkog savijanja

normalnog i kompresijskog drva

jele (Abies alba Mill.)

Svoju disertaciju pristupnik je

obranio pred povjerenstvom u sastavu

izv. prof. dr. se. Andrija B o g -

ner, predsjednik, Šumarski fakultet

Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr.

sc. Zvonimir Žagar, član, Građevinski fakultet Sveučilišta

u Zagrebu i doc.dr. se. Slavko Govore in, član,

Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te time stekao

pravo na akademski naziv doktora znanosti u polju

šumarstva. Mentor rada bio je doc. dr. se. Slavko Gotrepetljika,

bijela vrba, breza, trešnja, joha, bijeli i crni

grab i mnoge druge.

Evidentirano je da većina drveća kratkoga životnog

vijeka imaju veću mogućnost vegetativnog razmnožavanja.

Dominantna stabla nemaju uglavnom sudbinu dugog

života, jer u pravilu razvijaju u proporciji manji korjenov

sustav zbog dovoljne vlažnosti površinskog dijela

tla. Stabla na osami naprotiv razvijaju velik korjenov

sustav i zbog toga su više otporna na nepogodnosti,

što im omogućava duži život. Iz toga bi se moglo zaključiti

da stabla parkova i vrtova imaju duži životni vijek

od stabala koja rastu u šumi.

Jasno je da na dugovječnost stabala utječu pedološki,

klimatski i abiotski čimbenici, te nadmorska visina

i položaj stabla. Pored toga od velikog su značenja i

bolesti uzrokovane djelovanjem organizama biljnog i

životinjskog podrijetla. Nadajmo se, kaže autor, da su

nam Amerika i Kina već poslale sve zalihe parazita, te

da se neće ponoviti slučajevi kao stoje bilo sa brijestom

i kestenom, jer egzotični paraziti predstavljaju kontinuiranu

opasnost.

Bilo bi od velike koristi statistički obraditi starosti

drveća i evidentirati vrste, debljine, uzroke uginuća i

ostalo. To bi trebalo započeti što prije bar u državnim

šumama i nacionalnim parkovima.

Frane Grospić dipl. ing.

NOVI DOKTORI ZNANOSTI

TOMISLAV SINKOVIĆ

vorčin, a članovi povjerenstva za

ocjenu disertacije bili su isti pred

kojima je obranjena disertacija.

Podaci iz životopisa

Mr. se. Tomislav Sinković, dipl.

ing. rođen je u Zagrebu 16. rujna

1960. godine. Osnovnu školu završio

je u Zagrebu. Po završetku

srednješkolskog obrazovanja u V.

gimnaziji u Zagrebu, upisao je Šumarski

fakultet u Zagrebu, Drvnotehnološki

odsjek, gdje je diplomirao

1987. godine. Na Šumarskom

fakultetu u Zagrebu počeo je raditi

u studenom 1987. godine kao

znanstveni novak na predmetu Osnove tehnologije drva.

U Znanstveno-nastavno zvanje asistenta za predmet

Osnove tehnologije drva izabran je 1. studenog

1990. godine. Tijekom 1991., 1992. i 1994. godine aktivno

je sudjelovao u Domovinskom ratu. Tijekom

221


1993. godine bio je na studijskom putovanju u "Bundesforschungsanstalt

für Forst und Holzwirtschaft, Institut

für Holzphysik und mechanische Technologie des

Holzes" u Hamburgu i na "Institut für Holzforschung" u

München-u, dobivši stipendiju "Pfeil-Europa-Studienreisestipendium".

Magistarski rad pod naslovom

Fizička i mehanička svojstva juvenilnog drva jele

(Abies alba Mill.) iz Gorskog kotara obranio je 21. lipnja

1994. godine. Kao asistent vodi odgovarajuće vježbe

iz predmeta Tehnička svojstva drva i Ispitivanje fizikalnih

i mehaničkih svojstava drva na Drvnotehnološkom

odsjeku i Osnove tehnologije drva na Šumarskom odsjeku.

Tijekom rada na Šumarskom fakultetu sudjelovao je

u radu na sljedećim projektima: Istraživanje i razvoj proizvoda,

proizvodnih tehnika, tehnologija i metoda upravljanja

u drvnoj industriji i prometu drvnih proizvoda,

Fleksibilne proizvodne linije u drvno prerađivačkoj industriji,

Varijacije strukture i svojstava domaćih vrsta drva,

Kompleksno istraživanje dvostruke bijeli hrasta

lužnjaka i Utjecaj svojstava drva na sušenje, zaštitu i pilansku

preradu drva. Od travnja 1997. godine član je

tehničkog odbora Fizikalna i mehanička svojstva drva te

trajnost i zaštita drva pri Državnom zavodu za normizaciju

i mjeriteljstvo Republike Hrvatske. Do sada je kao

autor ili koautor napisao 13 znanstvenih i jedan stručni

rad te održao jedno predavanje.

Prikaz disertacije

Disertacija je obima 286 stranica, sadrži 55 tablica,

402 slike i 29 navoda literature. Sastoji se od Predgovora,

10 poglavlja i Sažetka. Naslovi poglavlja su sljedeći:

Uvod, Cilj istraživanja, Dosadašnja istraživanja,

Metoda istraživanja, Materijal za istraživanje, Način

obrade i prikaz rezultata istraživanja, Rezultati istraživanja,

Analiza rezultata istraživanja, Zaključna razmatranja

i Literatura.

Autor je u Predgovoru naznačio osnovne postavke i

početna razmišljanja za odabir teme ovog istraživanja.

Autor također navodi zahvalu Šumarskom fakultetu,

mentoru, članovima komisije za ocjenu rada, svim suradnicima

i kolegama na pomoći pruženoj tijekom izrade

disertacije.

Uvod

U ovom poglavlju navedene su osnovne pretpostavke

na kojima se temelji proces statičkog savijanja. Također

se navode dosadašnja temeljna saznanja o statičkom

savijanju, te kratak opis mjerenja i njihovog utjecaja

na moguće rezultate.

Cilj istraživanja

Autor u ovom poglavlju sažeto prikazuje ciljeve istraživanja.

Navedena su četiri cilja istraživanja. Prva

dva cilja odnose se na određivanje relativnog iznosa i

rasporeda tlačnih i vlačnih plošnih deformacija kod statičkog

savijanja iznad točke proporcionalnosti pa do loma.

Preostala dva cilja odnose se na određivanje i promatranje

pomaka neutralne linije kod statičkog savijanja

u području od točke proporcionalnosti pa do loma.

Dosadašnja istraživanja

Ovdje autor obraduje sve pojmove vezane uz statičko

savijanje. Početno su dana objašnjenja savijanja

kroz povijesni pregled pristupa toj problematici. Slijedi

prikaz problematike vlačnih i tlačnih deformacija, njihovo

mjerenje i određivanje rasporeda po visini grede.

Uz to je također prikazan i način određivanja i izračunavanja

položaja i kretanja neutralne linije tijekom statičkog

savijanja. Na kraju ovog poglavlja naznačena su

osnovna fizikalna i mehanička svojstva normalnog drva

jelovine i kompresijskog drva jelovine.

Metoda istraživanja

U poglavlju je objašnjena primjenjena metoda istraživanja.

Zbog primijenjenog načina mjerenja deformacija

vezanog uz primjenu video tehnike i obrade slika

uz pomoć računala, dane su informacije o primijenjenim

napravama korištenim kod mjerenja. S obzirom na

specifičnost primijenjene metode mjerenja, objašnjen

je i način izračunavanja i izražavanja veličina vlačnih i

tlačnih deformacija.

Materijal za istraživanje

Poglavlje Materijal za istraživanje tabelarno prikazuje

sve relevantne pokazatelje modelnih stabala, iz kojih

su izrađeni uzorci za istraživanje. Zbog specifičnosti korištenja

uzoraka kompresijskog drva, slikama s terena

prikazana su stabla koja su sadržavala kompresijsko drvo,

s naznakom na taj dio stabla. Nakon toga dan je prikaz

postupka izrade srednjača i izrade uzoraka iz njih.

Način obrade i prikaza rezultata istraživanja

U ovom poglavlju autor je objasnio primjenjene načine

statističke obrade podataka mjerenja i načine prikazivanja

istih. Također je objašnjen i način obrade i

prikaza rezultata koji nije primjenjen, navedeni su i razlozi,

a autor gaje prvotno pokušao primjeniti.

Rezultati istraživanja

Poglavlje Rezultati istraživanja podijeljeno je na pet

podpoglavlja. U svakom od tih pet podpoglavlja

prikazani su rezultati istraživanja za četiri trenutka u

kojima su promatrane deformacije tijekom procesa statičkog

savijanja i jedno podpoglavlje u kojemu su prikazani

rezultati fizikalnih i mehaničkih svojstava uzoraka,

koja su također određivana. Rezultati su dani tablično

i grafički.

Analiza rezultata istraživanja

Poglavlje Analiza rezultata istraživanja podijeljeno

je na četiri podpoglavlja. Svako od tih podpoglavlja vezano

je također na trenutke u kojima je vršeno mjerenje

deformacija, a to su: točka proporcionalnosti kod sile

koja je bila manja od sile loma za 8 %, kod sile koja je

bila manja od sile loma za 4 % i kod sile loma. Na kraju

četvrtog podpoglavlja sažeto su prikazani rezultati istraživanja

i analiza rezultata na dvije pozicije, najbliže

mjestu djelovanja sile za relativna produljenja u longi-

222


tudinalnom smjeru ijednu poziciju relativnih produljenja

u tangencijalnom smjeru. Takvi prikazi dani su za

svaku pojedinu grupu uzoraka posebno; normalnu,

kompresijsku i jelovinu koja se nalazila u ispitnom

trupčiću nasuprot kompresijskog drva. Poglavlje završava

tabelarnim prikazom minimalnih, maksimalnih i

srednjih vrijednosti relativnih produljenja u longitudinalnom

i tangencijalnom smjeru za sve uzorke zajedno.

Zaključna razmatranja

U ovom poglavlju sažeto su navedeni zaključci koji

se mogu izvesti iz analize rezultata istraživanja, a vezano

na postavljene ciljeva istraživanja. Naznačeno je da

vlačne i tlačne deformacije u longitudinalnom smjeru

rastu s porastom sile koja djeluje na gredu od točke proporcionalnosti

pa do trenutka loma. Vlačne i tlačne deformacije

u tangencijalnom smjeru rastu od točke proporcionalnosti,

a do sile koja je bila za 4 % manja od sile

loma, da bi od tog trenutka pa do trenutka loma zabilježile

pad. Raspored deformacija po visini grede i u

određenom trenutku savijanja vezan je uz poziciju na

kojoj je vršeno promatranje i uz grupu uzoraka. Neutralnu

liniju moguće je jednoznačno odrediti na pozicijama

koje su blizu mjestu djelovanja sile, dok kod pozicija

koje su dalje od mjesta djelovanja sile to nije moguće za

deformacije u longitudinalnom i tangencijalnom smjeru.

Utvrđeno je da se neutralna linija na pozicijama

blizu mjesta djelovanja sile pomiče od gornjeg ruba grede

ka donjem, sukladno povećanju sile. Takvo kretanje

neutralne linije utvrđeno je kod sve tri grupe uzoraka,

uzoraka normalne, kompresijske i jelovine koja se u

trupčiću nalazila nasuprot kompresijskog drva jelovine.

Literatura

U poglavlju Literatura navedena je korištena literatura

iz područja ovog istraživanja. Navedeno je dvadeset

i devet navoda literature koja je i citirana unutar disertacije.

Udaljenost od mjesta djelovanja sile (mm)

Raspored srednjih vrijednosti relativnih produljenja u tangencijalnom

smjeru kod statičkog savijanja uzorka recentne jelovine.

Ocjena disertacije

Disertacija mr. se. Tomislava Sinkovića, dipl. ing.

samostalno je izrađeno i originalno znanstveno djelo.

Pristupnik je na temelju jasno prikazanih ciljeva, koristeći

mogućnosti dostupne tehničke opreme, izvršio

mjerenja deformacija na uzorcima jelovih greda malih

dimenzija, te obradio i prikazao dobivene rezultate originalnim

načinom kao doprinos određivanju relativnog

iznosa i rasporedu tlačnih i vlačnih plošnih deformacija,

te određivanju i promatranju pomaka neutralne linije

kod statičkog savijanja.

Rezultati mjerenja prikazani su originalnim načinom

uz velik broj slika s grafičkim prikazima, koji olakšavaju

njihovo praćenje s jasno iznesenim opisima, te

ispravnom interpretacijom kroz zaključna razmatranja.

Sveukupni rad, prikazi, rezultati, analiza i zaključci

predstavljaju cjelinu, čiji doprinos sadrži posebno vrijedan

prilog spoznajama o tehničkim svojstvima drveta,

a njegovo značenje prelazi lokalne okvire, već je u

skladu i usporediv svojom vrijednošću sa svjetskim istraživanjima.

Dr. sc. S. Govorčin

223


NOVI MAGISTRI ZNANOSTI

Jadranko Vlahinja, dipl. ing.

šumarstva obranio je 4. srpnja 2000.

godine magistraski rad pod naslovom

Istraživanje kriterija raspodjele

troškova i dobiti zajedničkih

šumskih prometnica, te time stekao

akademski stupanj magistra biotehničkih

znanosti, znanstveno polje

šumarstvo.

Životopis - Jadranko Vlahinja

rođenje u Koprivnici 1964. godine.

Osnovnu školu završio je u Koprivnici,

srednju započeo u Koprivnici,

a završio u Karlovcu. 1988. godine

diplomirao je na šumarskom odjelu

Šumarskog fakulteta Sveučilišta u

Zagrebu. Pripravnički staž je obavio

u šumariji Koprivnica, u sastavu tadašnjeg

OOUR-a Iskorišćivanje šuma

Đurđevac. Od 1991. zaposlenje kao revirnik u istoj

šumariji, u sastavu javnog poduzeća "Hrvatske šume"

p. o. Zagreb. Od 1995. obavlja poslove stručnoga suradnika

za građevinarstvo i investicije u proizvodnom

odjelu Uprave šuma Koprivnica. Na ovim poslovima

radi i danas.

224

JADRANKO VLAHINJA

Objavio je više popularnih i stručnih članaka i prikaza.

Sudjelovao je na više domaćih znanstvenih i

stručnih skupova i seminara. Jedan je od organizatora

znanstvenog simpozija povodom 100-te obljetnice rođenja

botaničara akademika Ive Pevaleka, koji je održan

u Koprivnici 1994. godine.

Član je Gradskog poglavarstva Koprivnice te više

povjerenstava Županije Koprivničke-križevačke i grada

Koprivnice. Clan je Hrvatskog šumarskog društva i

Hrvatskog hortikulturnog društva. Predsjednik je stolnoteniskog

kluba "Podravka" Koprivnica.

Postupak odobrenja i ocjena magistarskog rada

- Na temelju izvješća povjerenstva za ocjenu uvjeta i

odobrenje teme za izradu magistarskog rada, u sastavu

prof. dr. sc. Simeun To m a n i ć i izv. prof. dr. sc. Vend

Vondra, Fakultetsko vijeće Šumarskog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu odobrilo je Jadranku Vlahinji,

dipl. ing. šum. izradu magistarskog rada pod gore navedenim

naslovom. Za mentora je imenovan prof. dr. sc.

Simeun Tomanić. Po odlasku prof. dr. sc. Simeuna Tomanića

u mirovinu, Fakultetsko je vijeće za mentora

imenovalo doc. dr. se. Ivana Mart i n ića.

Na svojoj 4. redovnoj sjednici 7. travnja 2000. godine

Fakultetsko vijeće Šumarskog fakulteta Sveučilišta

u Zagrebu imenovalo je Povjerenstvo

za ocjenu izrađenog magistarskoga

rada Jadranka Vlahinje,

dipl. ing. šum. u sastavu: izv. prof,

dr. sc. Vend Vondra, doc. dr. sc.

Ivan Martinić, doc. dr. se. Dragutin

Pieman, doc. dr.


skim položajima. To se ogleda u različitim površinama

njihovih posjeda koji gravitiraju cesti, različitome smanjenju

duljine privlačenja i povezano s tim različito

smanjenih troškova privlačenja, različitim financijskim

rezultatima od prodaje drva jer su njihove šume različitih

površina, dobi, vrste i strukture sastojina, te posebno

u razlikama očekivanog obujma sječivog drva u amortizacijskom

vijeku ceste (40 godina) i u različitoj dinamici

ostvarenja prihoda.

Na osnovi uvodnih razmatranja definirane su dvije

sastavnice problema: a) etatne mogućnosti šumske

sastojine, odnosno ukupni obujam sječivog drva kao

iskaz veličine i kvalitete konkretne šumske sastojine, b)

smanjenje troškova privlačenja kao funkcija smanjenja

srednje duljine privlačenja u odnosu na prijašnju

srednju duljinu privlačenja.

Kao prvi korak u istraživanju autor je oblikovao teorijski

model šumskoga predjela na kojemu analizira izabrane

kriterije raspodjele troškova gradnje i održavanja

ceste. Na digitaliziranom modelu terena za svaku jedinicu

šumoposjeda utvrđuje duljine privlačenja drva za

uvjete prijašnje i nove otvorenosti modelnog područja.

Za modelno područje određeni su očekivani sječivi

obujmi drva i ukupni troškovi zajedničke šumske ceste.

Ukupne troškove zajedničke ceste autor je izračunao

kao zbroj izravnog troška gradnje, troška amortizacije,

troška tekućeg i periodičnoga održavanja, te troška

naknade za izgubljenu površinu i prirast.

Rezultati istraživanja podijeljeni su u tri dijela. U prvom

se dijelu za svakog korisnika zajedničke ceste, na

osnovi njegova udjela u ukupnome etatu, odredila relativna

vrijednost faktora pogodnosti obujma sječivog

drva kao kriterija raspodjele. Kriterij smanjenja duljine

privlačenja drva izražen je faktorom pogodnosti

duljine privlačenja drva, koji predstavlja udio svakoga

vlasnika u ukupnom smanjenju duljine privlačenja

konkretnoga područja. Ukupni trošak privlačenja s konkretne

šumske površine za pojedinačnog suvlasnika

ceste izračunat je kao umnožak pripadajućeg očekivanog

obujma sječivog drva i jediničnog troška privlačenja

drva na pripadajućoj konkretnoj duljini privlačenja.

U drugom dijelu koristi od zajedničke ceste odredile

su se kao ekvivalent uštede na troškovima privlačenja.

Razlika troškova privlačenja na staru cestu, odnosno na

novu cestu, definira uštedu u troškovima privlačenja.

Relativna je mjera ovih ušteda, za svakoga vlasnika, iskazana

koeficijentom uštede na trošku privlačenja.

Isplativost ulaganja, kao predmet trećeg dijela rezultata,

izračunata je iz pokrivenosti troškova ostvarenim

gospodarskim učincima od ceste. Pritom su se pod

troškovima uzeli u račun utvrđeni ukupni troškovi zajedničke

šumske ceste, a kao gospodarski učinci ostvarene

uštede u troškovima privlačenja drva. Račun isplativosti

modela pokazao je da svi vlasnici mogu računati

na koristi od ceste, koje u većoj ili manjoj mjeri nadilaze

njihova ulaganja. Razlike u iznosu koristi-ušteda od

ceste u modelu izravno su ovisile o iznosu smanjenja

jediničnih troškova privlačenja drva zbog smanjenja

duljine privlačenja i o obujmu sječivog drva pojedinog

vlasnika. Najviše profitiraju vlasnici s najvećim smanjenjem

duljine privlačenja i vezano stim s najvećim

smanjenjem troškova privlačenja, odnosno vlasnici s

najvećim obujmom sječivog drva, npr. vlasnici većih

površina ili sastojina veće starosti. U određivanju udjela

svakog vlasnika u troškovima zajedničke ceste autor

uzima kumulirani učinak oba kriterija - pogodnost

obujma i pogodnost duljine. Skupni je učinak obaju

utjecajnih čimbenika raspodjele postignut izračunom

faktora osobnog troška, čije su vrijednosti pojedinačni

udjeli umnožaka oba kriterija.

U zaključcima se navodi kako su čimbenici raspodjele

uključeni u model na način koji osigurava njegovu

dinamičnost, a njihova međuzavisnost u odnosu na

sudionike u modelu osigurava da se promjenom stanja

bilo kojeg sudionika modela proporcionalno mijenjaju

i udjeli svih ostalih sudionika.

Posebno se ističe da se načini raspodjele troškova

gradnje i održavanja šumskih prometnica, koji su ispitani

i primijenjeni u ovoj metodološkoj studiji, mogu

uspješno koristiti i u rješavanju drugih problema s pitanjem

ekonomski opravdanoga ulaganja ili terećenja bilo

kojeg dijela ili cjelovitog šumskoga područja u različitim

djelatnostima upravljanja i gospodarenja šumom.

Magistarski rad Jadranka Vlahinje, dipl. ing. šum. u

mnogim svojim dijelovima nadilazi razinu prosječnoga

rada toga tipa. U magistarskom radu autor je po prvi puta

dao odgovore na neka do sada slabije istražena pitanja,

te je otvorio neke putove budućih istraživanja. Po

suvremenosti te po primijenjenim metodama i tehnikama,

uklapa se među više europskih istraživača koji se

bave ekonomikom šumske proizvodnje, posebno pitanjima

investicija u šumarstvu. Osim što su rezulati ovoga

rada vrijedan doprinos teoriji ekonomike i organizacije

u šumarstvu, oni svakako ostavljaju i zamjetan trag

na području primijenjenih istraživanja, toliko potrebnih

suvremenoj šumarskoj praksi.

Doc. dr. se. Ivan Martinić

225


ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI

45. SEMINAR IZ ZAŠTITE BILJA

U Opatiji je od 13. do 16. veljače 2001. g. održan

45. seminar iz zaštite bilja. Seminar su organizirali

Agronomski fakultet i Hrvatsko društvo biljne zaštite u

Zagrebu. Isti je okupio poljoprivredne i šumarske

stručnjake koji se bave biljnim bolestima, štetnim i korisnim

kukcima, kao i drugim biotskim čimbenicima

koji utječu na zdravstveno stanje poljoprivrednog bilja

i šumskog drveća, s posebnim naglaskom na suvremena

sredstva i metode zaštite poljoprivrednih kultura i

šuma. U okviru Seminara organizirana je i Poster sekcija.

Zapažena su bila izlaganja šumarskih stručnjaka.

•Na seminaru je bilo 550 sudionika, i podnesena su

ukupno 52 izlaganja.

Nakon otvaranja 45. seminara, u uvodnim izlaganjima

iznesene su sljedeće aktualne teme o zaštiti bilja

2001. godine.

Šamota, D.: Prikaz Zakona o ekološkoj proizvodnji

poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda

Macelj ski, M.: Ekološki indikatori

Smit, Z., Kordić-Smit, M., Capuder, Ž.,

Puntarić,D.: Prisutnost pesticida u potencijalnim

izvorima vode za piće

Čizmić, I., Tomić, Ž., Hrlec, G., Žabica,

Lj.: Nužnost provjere kakvoće tretiranja sjemena

Ostoj ić, Z.: Genetski preinačene biljke-stanje

u Svijetu

I š t o k, I. : Karantenske štetočinje bilja u šumarstvu

Od mnogobrojnih izlaganja o problematici zaštite

poljoprivrednog bilja, ratarskih kultura, vinove loze i

Slika 1. Radno predsjedništvo šumarske sekcije

voćnjaka te drugih vrsta, odnosno nasada, ističemo dva:

Pagliarini,N.,Danon,V.: Sindrom propadanja

divljeg kestena {Aesculus hipocastanum).

Hrlec, G.: Potreba pojačane kontrole sredstava

za zaštitu bilja u prometu u Republici Hrvatskoj.

U šumarskoj sekciji izneseno je 7 referata, pa navodimo

autore, naslove i kratke sažetke.

Liović, B., Novak-Agbaba, S., Matošević,D.,Pernek,M.,Županić,M.:

Neki problemi

primjene pesticida u šumama Hrvaske: Šuma je opterećena

mnogobrojnim negativnim utjecajima koji joj

smanjuju vitalitet. Biotski čimbenici, poglavito biljne

bolesti i kukci značajna su karika u lancu uzročnika sušenja

šuma. Biotički čimbenici su onaj segment negativnog

utjecaja na šume koji se može spriječiti ili eliminirati,

odnosno svesti na ekonomski dopušteni prag. Integrirani

pristup zaštiti šuma obuhvaća primjenu metoda

i sredstava s kojima se postiže željeni cilj, uz minimalnu

poremetnju šumskih ekosustava.

U okviru dijagnozno prognozne djelatnosti, prati se

pojava i intenzitet napada biljnih bolesti i kukaca i njihov

parazitoidski kompleks. Kod tretiranja nastoji se

izbjeći ekološki nepovoljni pesticidi, a prednost se daje

biološkim i biotehničkim metodama suzbijanja.

Jurjević, P.: Problematika šumskih požara u

2000. godini. Šumski požari su stalna i velika opasnost

za šume. Posljedice požara su: ekonomske i ekološke

štete jer se mijenja prirodni oblik okoliša i dolazi do degradacije

staništa. U Hrvatskoj ima 2,485.300 ha šuma

i šumskih tala (44 %). Na mediteranskom području ima

877.500 ha šuma. U Hrvatskoj se prosječno pojavi 291

požar, a u 2000. god. bilo ih je 704. Šteta se procjenjuje

na 2,6 milijuna kuna. Da bi se smanjili požari poduzima

se sljedeće: izgradnja protupožarnih prosjeka s elementima

šumskih cesta, osmatranje i dojava požara,

uzgojne mjere u funkciji zaštite od požara, izgradnja i

održavanje motrilica, primjena uređaja sa zemlje i zrakoplova

u gašenju požara.

Glavaš, M, Cvjetković, B., Margaletić,J.:

Suzbijanje hrastove pepelnice u šumskim rasadnicima.

U Hrvatskoj se uzgajaju sadnice hrasta lužnjaka i

kitnjaka u 15 rasadnika. Godišnje se proizvede 15 do 30

milijuna hrastovih sadnica, što čini 70 % od svih proizvedenih

biljaka. Posebna pozornost posvećuje se zaštiti

od štetnih kukaca i gljiva. Najštetnija je gljiva pepelnica

(Microsphaera alphitoides). U razdoblju od 1996. do

226


1999. g. za suzbijanje hrastove pepelnice u šumskim rasadnicima

korištene su dvije grupe fungicidal

1. Na bazi sumpora korišteni su: Chromosul 41,43 %;

Sumpor SC 80 24,29 %; Micro 80 8,75 %; Tiovit

24,28 %; Močivi sumpor 1,43 %-tni.

2. Sintetički pripravci: Rubigan 45,80 %; Tilt 19,12

%; Anvil 18,55 %; Topas 2,61 %; Sumi-8 7,25 %;

Alto 2,03 %; Bayleton 1,74 %; Systhane 2,32 % i

Vectra 0,58 %-tni. Broj i vrijeme tretiranja variraju

za pojedine rasadnike. Tretira se od ožujka do listopada.

Prosječan broj tretiranja za sve rasadnike je 10

puta. U pokusnom tretiranju na sadnicama lužnjaka

s pripravcima: Folicur 250 (tebuconazol 25 %); Sumi-8

(dinikonazol 12,5 %; Vectra (brom konazol 10

%); Tiovit (sumpor 80 %) najučinkovitiji bio je Folicur

250, a najslabiji Tiovit.

Slika 2. Sudionici seminara

Hrašovec, B.: Suvremene metode suzbijanja

potkornjaka. Potkornjaci (Coleoptera, Scolytidae)

kao sekundarni štetnici u određenim okolnostima mogu

postati primarni, uzrokuju ekonomske gubitke i poremetnje

u šumskih ekosustavima.

Postoji velik broj metoda i postupaka praćenja brojnosti

i analize kvalitativnih svojstava njihovih populacija.

Postoji širok spektar metoda za njihovo suzbijanje

kao što su: mehaničke, uzgojne, kemijske, biološke i

biotehničke. Revolucionarno je otkriće mehanizma komunikacije

unutar pojedinih vrsta potkornjaka koherentnih

i jednoznačnih kemijskih nositelja informacija i

njihovog djelovanja na ponašanja kukaca. Kod fiziološki

oslabljenih stabala dolazi do mnogostrukog povećavanja

atraktivnosti za napad potkornjaka bioprodukcijom

agregacijskih feromona. Mnogobrojni sintetski

pripravci su imitacija ili istovjetna kopija takvih tvari, a

služe za primamljivanje i ulov ciljanih vrsta potkornjaka.

Značajno je svojstvo selektivnosti, jer se radi o tvarima

koje privlače bliske vrste ili samo jednu vrstu. U

Europi i u nas postoji znatan broj pripravaka za praćenje

dinamike populacija i suzbijanja nekoliko ekonomski

najvažnijih vrsta potkornjaka, kao što su: Ips typographic,

Pityogenes chalcographus, i Trypodendron

lineatum. U postupku istraživanja su feromoni za: 7bmicuspiniperda,

T. minor, Ips sexdentatus, I. acuminatus

i drugih. Za drvaše osim navedenog T. lineatum nema

još gotovih pripravaka.

Za ulov potkornjaka do sada su korištene cjevaste

klopke, a u novije vrijeme sve se više koriste barijerne.

Primjena atraktanata i klopki za smanjenje brojnosti

potkornjaka ima veliku prednost u odnosu na kemijsko

tretiranje trupaca s ekonomskog, a napose ekološkog

stajališta.

Diminić, D.: Zdravstveno stanje kultura crnog

bora u Hrvatskoj. Već nekoliko godina u Hrvatskoj se

provode istraživanja zdravstvenog stanja kultura crnog

bora u priobalju, srednjoj i sjevernoj Hrvatskoj. Za laboratorijsku

obradu uzimani su uzorci iglica, izbojaka i

češera. Istraživanja su pokazala da su najugroženiji lokaliteti

na području Istre, Raba, Vinska draga-Zumberak

i Đurđevački peski. Determiran je veći broj fitopatogenih

gljiva, a najštetnije su: Mycosphaerella pini i

Lophodermium seditiosum na iglicama, te Sphaeropsis

sapinea na izbojcima i granama. Suše se pojedinačne

grane i cijele krošnje. Pretpostavlja se da su abiotski

čimbenici kao suša, nepovoljni stanišni uvjeti, visoke

koncentracije sumpornog dioksida, posolica i mehanička

oštećenja uzrokovali stanje stresa i stvorili predispoziciju

za napad gljivičnih uzročnika.

Margaletić, J., Glavaš, M., Janicki, Z.,

Turk, N., IVI i 1 a s, Z.: Glodavci u šumskim ekosustavima

kao prenositelji bolesti. U šumama glodavci

čine velike štete na biljkama i plodovima. Posebno se

ističu 3 vrste miševa i 4 vrste voluharica. Nisu samo

štetnici nego su izvori i prenositelji zaraznih bolesti. Tijekom

evolucije došlo je do prilagodbe nekih mikroorganizama

i parazita i određene životinjske vrste. Uzročnici

bolesti i paraziti mogu se prenijeti na divlje i domaće

životinje i na čovjeka. Glodavci uzročnike, često

zaraznih bolesti, mogu izlučivati aktivno putem sekreta

ili ekskreta ili pasivno putem endo i ektoparazita. Neka

šumska područja postaju enzootska, odnosno endemska

različitih zaraznih bolesti. Bolesti koje se prenose na

ljude poznate su u medicini kao zoonoze, kao što su

napr. trihineloza, leptospiroza, lyme borelioza, krpeljni

encefalitis i druge zarazne bolesti. Opasnosti infekcije

izloženi su svi koji rade u šumi ili njome prolaze. Zato

je važno poznavati vrste i brojnost, odnosno gustoću

populacije glodavaca u šumama i smanjiti njihovu

brojnost na podnošljivu razinu s ekonomskog i zdravstvenog

gledišta.

Harapin, M.: Zdravstveno stanje šuma u Hrvatskoj

na kraju stoljeća. Na početku prošlog stoljeća

(oko 1900. g.) zabilježena su velika sušenja i enormna

sječa sušaca, kao i krajem stoljeća. Može se reći da se

227


sušenje pojavilo u ciklusu od 100 godina iako je unutar

toga vremena bilo sušenja većih ili manjih razmjera. U

europskim razmjerima najviše se registriralo i pisalo o

sušenju šuma 80-tih godina prošloga stoljeća. Uzroci

sušenja su mnogobrojni. Na prvome mjestu su klimatska

kolebanja, pa izravni i neizravni antropogeni utjecaji.

U skladu sa Ženevskom konvencijom pokrenut je

1985. g. Međunarodni program suradnje o procjeni

utjecaja onečišćenja zraka na šume (International Cooperative

Programe - IPC-Forests). Nositelj te aktivnosti

je Europska unija (EU). Prema jedinstvenoj metodologiji

motri se stanje šuma na određenim plohama

(Level 1). Praćenje zdravstvenog stanja šuma u Hrvatskoj

temelji se na tom programu. Motrenja se u Hrvatskoj

provode od 1987. g. na bioindikacijskim plohama,

na sjecištima mreže 16x16 km, a opažanja su provedena

i na osnovnim plohama 4x4 km. Kod procjene oštećenosti

najvažnija su dva parametra: osutost krošanja i

požutjelost asimilacijskih organa. Procjenom u 1999. g.

obuhvaćeno je 7 580 stabala (5 858 stabala listača i

1 782 stabla četinjača). Stanje oštećenosti krošanja u

1999. g. pokazalo je povećanje značajno oštećenih stabala

svih vrsta.

U usporedbi sa 1998. g., značajna oštećenost svih

vrsta porasla je za 5,09 % sa 19,40 % na 24,49 %. Stanje

oštećenosti listača i četinjača karakteristično je za

najznačajnije predstavnike bukvu, hrast i jelu. Oštećenost

bukve u posljednjih 10 godina nije se bitno promijenila

i kreće se od 4 do 10 %, pa bukva spada u najotporniju

vrstu. Značajna oštećenost hrasta lužnjaka naglo

je rasla od 1988. g. (8,10 %) i 1994. g. (42,50), a

1999. g. iznosi 23,50 %. Najugroženija je jela. Najviša

vrijednost oštećenosti 1993. g. bila je 70,80 %, a 1999.

g. ona iznosi 58,1 %. U Europi u 27 zemalja u 1999. g.

ima značajno oštećenih stabala svih vrsta 22,6 %, a u

Hrvatskoj to iznosi 24,5 %, stoje za 3,6 % više u odnosu

na 1998. g. Hrvatska u odnosu na Europu, ima pretežito

prirodne i dobro gospodarene šume.

Dr. M. Harapin

SEMINAR IZ ZAŠTITE SUMA U KOPRIVNICI

Koliko je korisno održavati znanstvene i stručne

skupove, te u njima sudjelovati najbolje govore zaštitarski

problemi diljem Hrvatske. Upravo rješavanje

takvih problema nameće važnost zajedničkih susreta.

Na osnovi toga Uprava šuma Koprivnica organizirala

je Seminar iz zaštite šuma. Na čelu organizacije seminara

bila je Đurđica List, dipl. ing. šum., voditeljica

Odjela za ekologiju i zaštitu. Seminar je održan u Repašu

28. 3. 2001. Bilo mu je nazočno oko 30-ak djelatnika

UŠ Koprivnica, zaštitara sa Šumarskog fakulteta i iz

Šumarskog instituta.

U cjelodnevnoj raspravi govorilo se o suzbijanju

hrastove pepelnice u rasadnicima i šumama, o štetama i

suzbijanju mišolikih glodavaca, potkornjacima u kulturama

četinjača i bolestima crnoga bora na području US

Koprivnica, te općenito o zaštitarskoj problematici.

Zaključak seminara je da je itekako korisno raspravljati

o specifičnoj problematici određenoga područja,

jer se na taj način najuspješnije rješavaju pojedini

zadaci.

Na kraju napominjem da smo u međuvremenu razgovarali

o sličnim seminarima u UŠ Vinkovci i UŠ Karlovac,

na koje ćemo se rado odazvati.

Prof. dr. sc. Milan Glavaš

ERRATA CORRIGE!

U Šumarskome listu broj 125 (1-2) od 2001. god., str. 19-26 u članku:

Franjić, J., Ž. Škvorc, A. Čarni, 2001: Numerička analiza fitocenoloških snimaka u bukovo jelovim

šumama (Abieti-Fagetum s. 1.) u Hrvatskoj, došlo je do pogreške u naslovu i u tekstu. Pogreška je istovrsna i javlja

se na osam od ukupno devet mogućih mjesta, te svagdje gdje je napisano "Abieti-Fagetum s. L". treba pisati "'Abieti-Fagetum

s. 1.". U naslovu npr. stoji: NUMERIČKA ANALIZA FITOCENOLOŠKIH SNIMAKA U BUKO­

VO-JELOVIM ŠUMAMA (Abieti Fagetum s. L.) U HRVATSKOJ, a treba biti: NUMERIČKA ANALIZA FITO­

CENOLOŠKIH SNIMAKA U BUKOVO-JELOVIM ŠUMAMA {Abieti-Fagetum s. 1.) U HRVATSKOJ.

Budući daje rad bio kod autora na završnoj korekciji gdje te pogreške nije bilo, ona je nastala naknadno, neposredno

prije tiska. Naime radi se o skraćenici s. 1. (lat. sensu lato - u širem smislu) a ne L. (Linné).

Ispričavamo se autorima zbog nastale tehničke greške.

Uredništvo

228


Levički lovački dani u Slovačkoj

Međunarodna konferencija na temu

"LOVSTVO U INTEGRIRANOJ EUROPI

Predstavljeno lovstvo Hrvatske

U Levicama, a Republici Slovačkoj, održana je od

15. do 23. ožujka 2001. tradicionalna manifestacija Levički

lovački dani (Levickych polovnickych dni).

Na manifestaciji je sudjelovao velik broj lovaca i lovačkih

stručnjaka iz Slovačke i susjednih i prijateljskih

zemalja. U okviru manifestacije organizirana je izložba

svih trofeja stečenih protekle lovne godine u lovištima

okruga Levice.

Zahvaljujući ugledu i velikom zalaganju slovačkih

stručnjaka, organizirana je i međunarodna konferencija

na temu "Slovačko lovstvo u integriranoj Europi". Bila

je to konferencija s vrlo aktualnom temom, ne samo za

Slovačku, već i za ostale zemlje koje su na pragu ulaska

u Europu, a nesumnjivo i za nas. Kako bi konferencija

bila što učinkovitija, organizatori su ograničili broj referenata

i trajanje izlaganja, a da bi to i postigli pravovremeno

su zamolili stručnjake iz nekoliko zemalja da

pripreme i izlože pozivni referat. Referati su se trebali

ranije dostaviti, kako bi na samoj konferenciji uz kratka

izlaganja bili pripremljeni i zbornici referata.

Pored uvodnog izlaganja Ministra poljoprivrede i

šumarstva Republike Slovačke, gospodina Pavela

Koncoša, veliku pozornost izazvalo je i izlaganje generalnog

sekretara FACE-a dr. Yvesa L e c o c qa, koji

je predstavio Politiku zaštite prirode u EU i njeno

značenje za lovstvo u srednjoj Europi

Među pozivnim referatima iz Austrije, Mađarske,

Češke i Poljske, našao se i referat iz Hrvatske. Referat

pod naslovom "Problematika i perspektiva lovstva u

Republici Hrvatskoj" pripremio je i prezentirao doc. dr.

se. Marijan Grubešić. U referatu su prikazani rezultati

provedbe Zakona o lovu, problematika lovnog gospodarenja

u proteklih desetak godina, sadašnje stanje te

prirodni potencijali lovišta u Hrvatskoj, uz prikaz dija-

pozitiva te planovi i perspektiva hrvatskog lovstva i

lovnog turizma u predstojećem razdoblju.

Cijela organizacija konferencije bila je na visokoj

razini, stoje već poznato u lovačkim krugovima u Hrvatskoj,

glede čestih znanstvenih skupova i konferencije

koje se organiziraju u Slovačkoj te velike međunarodne

izložbe.

Da bi konferencija tekla što uspješnije referati su

svrstani i iznijeti u nekoliko tematskih cjelina:

I. Lovstvo u integriranoj Europi

Kroz 6 iznijetih referata predstavljena je problematika

lovstva u okvirima europske zajednice ili prilikom

ulaska u EU.

II. Slovačko lovstvo u 21. stoljeću

Predstavljeni su Slovački planovi i perspektive lovstva

u predstojećem razdoblju kroz 4 referata, koji

su obuhvatili lovačko zakonodavstvo, perspektivu

i zadaću lovačkog saveza u 21 stoljeću, perpektivu

uzgoja i zaštite divljači, te nastavak suradnje u

znanstveno-istraživačkom radu sa susjednim zemljama.

III. Problematika predatora na kultiviranim površinama

Prikazani su rezultati istraživanja uloge predatora u

Mađarskoj i Njemačkoj, te naglašena sve češća

zakonska ograničenja i nemogućnost reguliranja

brojnog stanja većine predatora.

IV. Marketing u lovstvu

Zanimljivi referati s područja marketinga u lovstvu

pojasnili su zadaću lovnog turizma i rada turističkih

agencija u lovnoturističkoj ponudi Slovačke,

problematiku i perpektivu prometa i prodaje mesa

divljači te perspektivu intenzivnog uzgoja divljači

u Republici Češkoj.

Organizacija Levičkih lovačkih dana i manifestacije

koje su na visokoj razini tim povodom organizirane,

rezultat su izuzetne suradnje i sprege stručnjaka i čelnika

Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Lovačkog

saveza Slovačke, Slovačke šumarske komore, Slovačkih

šuma, Šumarskog fakulteta a Zvolenu i Instituta

za istraživanje životinja (i divljači) u Nitri.

Slika 1. Detalj s izložbe lovačkih trofeja stečenih u protekloj godini

u okrugu Levice.

Lovačko priznanje (medalja) doc. dr. se.

Marijanu Grubešiću

Organizatori cjelokupne manifestacije i konferencije,

pripremili su i dodijelili četvorici, kako su naveli

zaslužnih gostiju, dugogodišnjih prijatelja i uspješnih

229


Slika 2. Medalja organizatora dodjeljena doc. dr. se. Marijanu

Grubešieu.

lovnih stručnjaka, medalje organizatora. Medu dobitnicima

medalje bio je i gost iz Hrvatske, doc. dr. se.

Marijan Grubešić, kojega je, kako je sam istakao, ta

medalja izuzetno iznenadila, obzirom da je medu sudionicima

bio najmlađi izlagač, s najmanjim znanstveno-istraživačkim

stazom. Prilikom dodjele medalje,

host. prof. doc. Ing. Pavel Hell istako je da se medalja

dodjeljuje za dugogodišnju suradnju, nastup na više

simpozija u Slovačkoj, za uspješan rad i predstavljanje

stanja i perspektiva lovstva u Hrvatskoj.

Zahvaljujući na dodjeljenoj medalji, doc. Grubešić

je istakao dugogodišnju znanstvenu i stručnu suradnju

Hrvatske i Slovačke, te naglasio da korijeni šumarske i

lovačke stručne izobrazbe u Hrvatskoj potječu iz obližnje

Banske Šćavnice. Potom se osvrnuo na izuzetno

dobru suradnju Šumarskog fakulteta a Zagrebu i Zvolenu,

što su potvrdili i počasni doktorati dodijeljeni našim

profesorima, prof, emeritus Branimir Prpić i

prof. dr. sc. Mladen F i g u r i ć.

Istakao je i osobnu vezanost za ovaj kraj, u kojega je

prvi puta došao 1985. godine kao student u sklopu tradicionalne

razmjene studenata, kada je u dva tjedna,

zahvaljujući profesorima iz Zvolena i šumarima, obišao

i upoznao gotovo čitavu Slovačku. Kasnije je u više

navrata sudjelovao na različitim simpozijima (Nitra

Slika 3. Prof. Pavel Hell u ime organizatora pozdravlja okupljene

sudionike i goste konferencije.

1993. i 1996., Bratislava 1997.). Veliku pomoć dobio je

osobno i tijekom izrade disertacije, jer je u velikoj

mjeri koristio rezultate istraživanja eminentnih slovačkih

stručnjaka u domeni lovstva, koji su se i ovom

prilikom okupili u velikom broju u Levicama.

Podrobnije informacije dobio sam od doc. Grubešića

nakon povratka iz Slovačke, a stručne informacije i

program obilježavanja Lcvičkih lovačkih dana crpio

sam iz pozivnih materijala te Zbornika referata sa spomenute

konferencije. Smatrao sam dužnošću da kao

čelnik Zavoda za zaštitu šuma i lovstvo Šumarskog fakulteta

Sveučilišta a Zagrebu, čiji je član i doc. Grubešić,

o njegovom uspjehu i priznanju ovim putem obavijestim

šumarsku javnost, na čemu mu čestitam osobno

i u ime svih članova Zavoda i Šumarskoga fakulteta.

Prof. dr. se. Milan Glavaš

230


SASTANAK EKSPERTNE SKUPINE ZA STANJE KROŠANJA

Innsbruck, 21-24. ožujka 2001.

Od 21. do 24. ožujka a Innsbrucku (Austrija), održanje

3. sastanak Ekspertne skupine za stanje krošanja

Međunarodnog programa za procjenu i praćenje utjecaja

zračnog onečišćenja na šume (ICP Forests). Organizator

skupa bio je Federalni šumarski istraživački centar

Austrije, a skup je okupio predstavnike većine zemalja

uključenih u projekt ICP Forests: Finske, Norveške,

Danske, Švedske, Estonije, Moldavije, Bjelorusije,

Njemačke, Švicarske, Francuske, Mađarske, Italije,

Španjolske, Irske, Češke Republike, Hrvatske, Austrije,

kao i predstavnike Europske Komisije.

Sastanak je otvorio dr. Markus Neumann, koordinator

programa ICP Forests za Austriju, kratkim prikazom

austrijskog šumarstva i prezentacijom iskustava o

procjeni ostećenosti šuma. Šume Austrije pretežno su u

privatnom vlasničtvu: tek 14,3 % su u državnom posjedu,

a najvažnija vrsta drveća je obična smreka, koja u

ukupnoj masi i etatu ima udio preko 60 %. Austrija sudjeluje

a programu ICP Forests od 1989. godine s 534

plohe razine I (mreža 8,9 x 8,9 km), od kojih je 20 ploha

izdvojeno za intenzivno motrenje (razina II). Osnovni

problem prilikom procjene stanja krošanja je fenotipska

različitost kao posljedica velikih razlika u nadmorskoj

visini ploha, te je onemogućeno korištenje univerzalnog

foto-priručnika. Umjesto toga se kao referenca

koristi lokalno referentno stablo, čime je umanjena homogenost

i otežano usklađivanje kriterija procjene.

Tematika predložena za izlaganja i raspravu ponajviše

je vezana za aspekt osiguranja i kontrole kvalitete

podataka (Quality Assurance, Quality Control). Raspravljalo

se o sljedećim temama:

1. Nacionalni koncepti osiguranja i kontrole kvalitete

podataka. Prezentirane su metode različitih zemalja

usmjerene ka većoj reprezentativnosti podataka

procjene ostećenosti šuma. Istaknuta je važnost

stalnosti ekipa za procjenu, korištenje kontrolnih

ekipa, kao i organizacije nacionalnih interkalibracijskih

tečajeva po ugledu na međunarodne uz pomoć

statističkih metoda kontrole kvalitete.

Korištenje foto-dokumentacije u smislu kontrole

kvalitete. Nakon opsežnih probnih istraživanja preporuča

se stvaranje nacionalne foto-dokumentacije,

koja bi bila prilagođena lokalnim prilikama te tako

time bila omogućena preciznija procjena, kao i kontrola

kvalitete podataka na nacionalnoj i internacionalno

razini.

Uvođenje kontrolnih timova. Razmatranje prijedlog

stvaranja međunarodnih kontrolnih timova u svrhu

određivanja korekcijskih čimbenika za pojedine

zemlje i bolju usporedivost podataka na međunarodnoj

razini. Cijeli koncept tek treba biti razrađen.

Novi koncept Interkalibracijskih tečajeva. Iznijeta

su iskustva različitih zemalja - domaćina interkalibracijskih

tečajeva u posljednjih nekoliko godina

(Španjolska, Norveška, Estonija). S obzirom

na činjenicu da se s vremenom nametnula

potreba da takvi tečajevi osim u svrhu interkalibracije,

posluže i ustanovljavanju stvarnih

metodoloških razlika među zemljama

koji uvjetuju odstupanja prilikom procjene

ostećenosti, posebno zanimanje izazvala su

izvješća Italije i Hrvatske, koje su svoje tečajeve

organizirale na temelju tzv. "novog koncepta".

Zbog sustava slučajnog izbora stabala

te repeticija, moguća je vjerodostojna usporedba

rezultata različitih zemalja, pa je taj

koncept pozitivno ocijenjen.

Ovaj skup pokazao je svu složenost problematike

procjene stanja krošanja, različitost

pristupa, ali i mogućnosti usklađivanja

metodologije pojedinih zemalja- sudionica.

Stanje krošanja i dalje je najznačajniji indikator

stanja šumskih ekosustava, te je ovaj

sastanak dobra podloga za ovogodišnji program

rada ICP Forests.

Nenad Potočić, dipl. ing. šum.

231


IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA

33. EFNS (EUROPSKO ŠUMARSKO NORDIJSKO SKIJAšKO NATJECANJE)

(Otepää, Estonija 11- 18. 2. 2001.)

Najavljujući u prošlogodišnjem izvješću domaćina

33. EFNS-a, rekli smo "dovidenja u poprilično nam dalekoj

Estoniji". Za 11 -članu hrvatsku ekipu bilo je to zaista

daleko, jer smo od 8 čak 4 dana bili na putu. U organizaciji

HŠD-a i "Hrvatskih šuma" i uz stručno vodstvo

upravitelja UŠ Delnice dipl. ing. H. Sušnika, tajnika

HŠD-a dipl. ing. H. Jakovca i predsjednika delničkog

ogranka HŠD-a dipl. ing. D. Delača, u dva kombija prepuna

opreme, na put su krenuli i mr. sc. B. Pleše, dipl.

ing. R. Abramović, dipl. ing. A. Crnković, F. Jakovac,

dipl. ing. T. Kranjčević, M. Šporer, dipl. ing. D. Štimac

i S. Vukonić. U utorak u ranim jutarnjim satima (1,30 a

krenuli iz Delnica u nedjelju u 3,30) stigli smo na odredište.

Snijega samo u tragovima, iako smo visoko na

sjeveru i u glavnom estonskom nordijsko-skijaškom i

turističkom središtu. Republika Estonija (ili službeno

Eesti Vabariik, koja je raspadom Sovjetskog saveza

1991. god., nakon pola stoljeća ponovno stekla samostalnost)

je najsjevernija baltička država. Na površini

od 45.227 km 2 , smještena je na obali Baltičkog mora te

Finskog i Riškog zaljeva, s juga omeđena Latvijom, a s

istoka Rusijom. Pretežito ravničarska zemlja (najviši

vrh Suur Munamagi, 3 15 innm) s tisuću otoka (točnije

oko 1500, najveći Saaremaa 2671 km 2 i Hiiumaa 965

knf) i tisuću jezera (točnije oko 1400, najveća su, Čudsko

3555 km 2 , koje Estonija dijeli s Rusijom i Vortsjarv

270 km 2 ). U priobalju su posebno značajna brojna plitka

jezera i močvare na čak 22% površine. Iz Čudskog

jezera ističe rijeka Narva, vodom najbogatija estonska

rijeka. U priobalju i na otocima klima je oceanska, a u

unutrašnjosti kontinentalna s relativno malo oborina

(500-700 mm), uz snijeg koji se zadržava od prosinca

do ožujka. Sa 1,447.000 stanovnika, prema popisu

1998. god. (64 % estonci i oko 28 % rusi), slabo je

naseljena i s niskim prirodnim priraštajem. Većina stanovništva

(oko 70 %) živi u gradovima - glavni grad

Tallin 435.000, sveučilišni grad Tartu 102.000, Narva

75.000, Kohtla-Jarve 69.000, Parnu 52.000 stanovnika.

Otepää, jedan od najstarijih gradova (spominje se prvi

puta 1116. godine), već je 50 godina poznato turističko

središte s nordijskim centrom, br. 1 u Estoniji kako kažu

domaćini, s mnogo jezera u okolici (najpoznatije je

Pühajärve o kojem kruže möge legende).

Već prvoga dana boravka čekale su nas dvije od pet

ponuđenih stručno turističkih ekskurzija, za jednu

grupu u Rapina - Ilumetsa (rasadnici crnoga bora i smreke,

meteorski krateri , borove šume u okolici jezera

Valgjarve, posjet crkvi i staroj tvornici papira te regio-

232


Posljednjeg dana održana su štafetna natjecanja u kojima

je hrvatska ekipa u sastavu S. Vukonić- T. Kranjčević-

F. Jakovac- M. Sporer u najjačoj (najmlađoj) starosnoj

skupini u kojoj se natjecalo 37 štafeta, osvojila

odlično 11. mjesto, dok je mješovita štafeta s francuzom,

njemcem i našim natjecateljima D. Štimcem i A. Crnkovićem

u sljedećoj starosnoj skupini između 62 ekipe

osvojila 44. mjesto (ukupno je startalo 157 štafeta).

nalnom Državnom centru za šumarstvo u Rapini), a za

drugu grupu u svečilišni grad Tartu (zgrada Sveučilišta

utemeljenog 1632. godine, muzej Sveučilišta, stari

grad, umjetnička galerija Kivisilla te Poljoprivredni

Univerzitet i u ovim njega Šumarski fakultet).

Sljedećega dana u programu je bio obilazak natjecateljske

staze, koja je u nedostatku snijega na nekim prisojnim

mjestima konzervirana na 40-tak cm debljine, 6-

8 m širine i 4,2 km dužine (zbog toga trčalo se dva kruga),

a održano je i probno gađanje na određenom poligonu.

Poslije podne je održan sastanak voda ekipa, a u

večernjim satima nakon svečanoga otvaranja natjecanja

i podizanja na jarbole zastava zemalja sudionica, pod

velikim šatorom (za oko 1000 ljudi) održana je glazbena

večer. U četvrtak 15. veljače počelo je natjecanje u biatlonu

s oko 800 sudionika iz 17 europskih zemalja, raspoređenih

po spolu i starosti. S rezultatima naših biatlonaca

i ovoga puta moramo biti prezadovoljni. Siniša

Vukonić je, iako na izmaku iz svoje starosne skupine

(21-30 god.), osvojio sjajno 7. mjesto. Isto tako, na izmaku

svoje starosne skupine (31-40 god), neuništivi

Franjo Jakovac bio je izvrsni 14. od 142 natjecatelja. U

istoj kategoriji Mladen Šporer je osvojio 37., Tomislav

Kranjčević 63., Denis Štimac 89. i Andrija Crnković 95.

mjesto. U večernjim satima istoga dana održano je predavanje

na temu Gospodarenje i zaštita šuma u Estoniji.

Estonija ima 2,02 mil. hektara šuma (44,7% površine

zemlje), od čega je više od polovice u vlasništvu države.

Na nižim predjelima prevladavaju glejska i tresetna tla,

a na uzvisinama podzoli. Na pjaščanim tlima dolaze

šume borova i smreke a na vlažnijim tlima šume breze i

johe. Prema podacima iz 1999. godine, 38,5% su borove

sastojine (39,6 % drvne mase), 22 % sastojine smreke

(23,3 %), 29,2 % breze (27,3 %), 6,9 % johe (6,0 %) i 3,4

% ostalih vrsta (3.8 %). Drvna zaliha u državnim šumama

iznosi 134,5 mil. m 3 , a u privatnim 52,4 mil. m 3 .

Prosječna drvna masa po hektaru iznosi 176 m 3 (prirast

4,9 m 3 ) u državnim, a 186 m 3 (prirast 5,8 m 3 ) u privatnim

šumama. Etat je 1998. godine iznosio 6, 061 mil. m 3

(2,744 mil. m 3 u državnim, 2,855 mil. m 3 u privatnim

(1995. g. 0,3 mil. m 3 ) i 0,462 mil. m 1 u ostalim šumama).

Istoga dana tajnik HŠD-a H. Jakovac je kao član

Komiteta EFNS-a sudjelovao na sjednici tog tijela, na

kojoj se raspravljalo o novim pravilima natjecanja,

podnesena su godišnja izvješća o radu i financijskom

poslovanju te utvrđeni i predbilježeni sljedeći domaćini

ovih europskih šumarskih susreta. Domaćin 2002.

godine bit će Austrija (Ramsau), 2003. Švicarska

(Obergoms), a predbilježene su Francuska, Poljska,

Švedska i Italija. Sljedeći sastanak Komiteta dogovoren

je za 28. listopada 2001. u Ramsau (Austrija).

Iste večeri održano je svečano zatvaranje natjecanja i

zajednička Društvena večer za sve sudionike.

Putujući natrag u Hrvatsku, naravno ponovno dva

dana, sada i kroz snježnu vijavicu imeđu Krakova i

Bratislave, mala, složna i uspješna hrvatska ekipa, prešavši

skoro 5000 km sretno je stigla kući.

H. Jakovac

233


ZAŠTITA PRIRODE

LEGANJ (Caprim

Leganj je naša selica stanarica. Kako se hrani najčešće

u sumrak ili noću, rijetko je opažamo. Veličine je

kao crni kos, izdužena tijela s dugim repom, krupnom

glavom i očima te malenim ali veoma širokim kljunom,

na temelju kojega je i red u koji je svrstana dobio naziv

širokokljunke. Ovako građen kljun uz veliku spretnost

u letenju omogućuje hvatanje velikih insekata, koje ostale

ptice ne mogu uloviti. Vrlo je proždrljiva. Načinom

života vezana je uz rubove šuma, mlade sastojine u razvojnom

stadiju mladika, stare sastojine u fazama oplodne

sječe i vriština pa je time korisna za naše šumske

ekosustave. Rasprostranjena je po čitavoj Europi, osim

krajnjeg sjevera.

Ne gradi gnijezdo, jaja nese na tlo, i to najčešće dva.

Takva mjesta dobro su sakrivena i slučajno ih pronalazimo.

Kada odrasla ptica osjeti opasnost u blizini svog

legla, nastoji se pritajiti pouzdajući se u kamuflažnu bo-

'gus europaeus L.)

ju perja. No, ako se nepoželjni gost približi vrlo blizu,

odrasla ptica odvraća pozornost od svoga legla glumeći

"lak plijen". Samo što poleti, nakon nekoliko metara

pada nespretno na tlo, odmah se diže i istu akrobaciju

ponavlja opet nakon nekoliko metara, te napokon sjeda

desetak metara od legla na neku nižu granu grmolike

vegetacije ili suharak, s obješenim krilom koje izgleda

kao daje slomljeno. "Gost" se poveseli lakom plijenu i

pokuša ga uloviti, a kad ono ptica najednom polijeće s

lakoćom. Cilj je postignut, opasnost za njezine mladunče

je prošla. No ovaj put prijevara nije uspjela. Oprezno

se vraćam i pronalazim mladunče, brzo fotografiram i

napuštam njihovo gnijezdište, ispunjen snažnim dojmom

jedne od prirodnih prilagodbi kojom se nastoji

produžiti vrsta.

Leganj je zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj.

Slika 1. Odrasla ptica, mužjak

Slika 2. Dva mladunca na gnijezdu u bukovom mladiku

Tekst i fotografije:

Krunoslav Arač, dipl. ing. šum.

234


IN MEMORIAM

U kolovozu 2000. godine, nakon

kratke i teške bolesti zauvijek nas je

napustio diplomirani inženjer šumarstva

Vencej Č a 11 a k. Kolega

Vencej roden je 9. listopada 1923.

godine u Mokroj Gori pokraj Jahorine

(B i H). Školovao se u Sarajevu i

Šibeniku, otkuda mu potječe i otac

Ivan. Poljoprivredno-šumarski fakultet

u Zagrebu, Šumarski smjer,

završio je 1952. godine, a poslije diplome

zaposlio se u Šumariji Kutina,

a kasnije u području više šumarskih

gospodarstva u Bosni i Hercegovini.

Službovao je u Stocu, Bileči,

Sanskome Mostu i Banjaluci.

Vencejeva djelatnost bila je usmjerena

na uzgajanje šuma kojima

se bavio čitav svoj radni vijek. Osobito

se zauzimao za uzgajanje i unošenje

hrasta kitnjaka u njegova staništa,

u koja je, prema tadašnjim

preporukama, bila unošena crnogo-

VENCEJ ČATLAK, dipl. ing. šum. (1923 - 2000)

Nakon kratke i teške bolesti u

Zagrebu je 28. studenog prošle godine

u 59. godini života umro šumarski

i lovni stručnjak Bojan N o -

v a k o v i ć, dipl. ing. šumarstva.

Rodio se 26. travnja 1942. u šumarskoj

obitelji u Batrini kod Nove

Kapele. Otac Mladen bio je ugledni

šumarski stručnjak (umro 1990), a

majka Ljiljana učiteljica. Preseljenjem

obitelji u Zagreb ( 1947) mladi

Bojan završava osnovnu i srednju

školu, maturiravši na V realnoj

gimnaziji 1960. godine. Iste godine

upisuje studij šumarstva na već samostalnom

Šumarskom fakultetu

Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao

je na šumsko-gospodarskom odsjeku

25. travnja 1967.

Nakon kraćeg pripravničkog

staža na Katedri za uzgajanje šuma

Šumarskog fakulteta, odnosno Inrica.

Shvativši ulogu kitnjaka kao

klimatogene vrste u staništima pribrežja

bosanskih gora, uspio je toj

vrsti dati zasluženu prednost.

Bio je nadaleko poznat po svojemu

poštenju, skromnosti, pravednosti

i humanosti. Volio je šumarsku

struku, a u radu se isticao savjesnošću

i marljivošću.

Isticao se u udruzi inženjera i

tehničara šumarstva Bosne i Hercegovine.

Bio je član Sekcije za uzgajanje

šuma Privredne komore BiH.

Za vrijeme službovanja u području

Šumskoga gazdinstva u Prijedoru

izabran je za predsjednika Radničkog

savjeta i Upravnog odbora.

Vencej Čatlak kremiran je u Zagrebu

21. kolovoza 2000. godine, i

ispraćen na vječni počinak u krugu

obitelji i svojih prijatelja i kolega,

daleko od šuma kojima je posvetio

svoj plodni radni vijek.

Mr. sc. Rahman Mlivić,

dipl. ing. šum.

BOJAN NOVAKOVIC, dipl. ing. šum. (1942

stituta za šumarska istraživanja u

Zagrebu, početkom 1969. godine

odlazi na rad u šumarsku operativu,

najprije u Šumariju Pleternica

- 2000)

Šumskog gospodarstva Požega, a

tri godine kasnije (1972) u Skupštinu

općine Novska na radno

mjesto općinskog šumarskog i lovnog

inspektora (za općine Novska,

Kutina i Ivanić-grad). Kako je na

toj dužnosti ispoljio sve svoje

stručne i organizacijske sposobnosti,

25. prosinca 1974. biva premješten

u Zagreb u tadašnji Republički

sekretarijat za poljoprivredu, prehranbenu

industriju i šumarstvo,

najprije na dužnost lovnog a zatim

lovnog i šumarskog inspektora.

Idućih sedam godina (1981-

1987) provest će na dužnosti tajnika

Lovačkog saveza Hrvatske

(LSH). Tu sam imao priliku bolje

ga upoznati, radeći zajedno na organizaciji

proslave 100. obljetnice

organiziranog lovstva Hrvatske i

Međunarodne izložbe lovstva u

235


Zagrebu ( 1981 ), pripremi novog izdanja

Lovačkog priručnika, organizaciji

XXX. generalne skupštine

Međunarodnog savjeta za lovstvo i

zaštitu divljači (CIC) u Dubrovniku,

izradi kriterija za bonitiranje

lovišta i dr. Uz sve to, obavljajući

pritom redovne tajničke poslove,

Novaković je član radnog tima na

pripremi novog Zakona o lovstvu,

član Stručnog savjeta LSH i agilni

propagator izrade što kvalitetnijih

lovnogospodarskih osnova, kao novine

u planskom gospodarenju

lovištima. Sređenost i nepokolebljivost

u oživotvorenju postavljenih

zadataka za njega je bila karakteristična.

Trudio se da svoje suradnike

ne samo zainteresira za određeni

posao, nego i da ga zavole. Poštivao

ih je, vjerujući u moć iskrene

riječi, prijateljskog pristupa i savjetovanja.

Nakon šest i pol godina rada u

LSH, gdje je pomalo razočaran morao

napustiti poslove tajnika i prihvatiti

se dužnosti savjetnika za

krupnu divljač, 1. rujna 1987. vraća

se na staru dužnost republičkog šu-

marskog i lovnog inspektora, koju

će obnašati i u novoosnovanom Ministarstvu

poljoprivrede i šumarstva

samostalne i međunarodno priznate

Republike Hrvatske. Agresijom

na Hrvatsku, zajedno sa sinovima

Goranom i Mladenom javio se u

dragovoljce sudjelujući u jedinicama

narodne zaštite. Osjećajući se

pomalo zasićenim i umornim od

poslova inspekcijskog nadzora nad

provedbom zakona i propisa 1. kolovoza

1992. definitivno napušta

rad u Ministarstvu, i osniva vlastitu

tvrtku "Borna" d.o.o. Zagreb, u kojoj

ga na dužnosti direktora zatiče

nenadana smrt.

Kao iskusni šumarski i lovni

stručnjak kolega Bojan Novaković

je za potrebe razvoja i obrazovanja

djelatnika u lovstvu napisao i publicirao,

pretežito u Lovačkom vjesniku

HLS-a, dvadesetak stručnih priloga

od kojih izdvajamo: Stanje u

lovstvu Hrvatske s osvrtom na mjere

sanacije (1976), Provođenje postupka

za utvrđivanje brojnog stanja

divljači (1977), Metodologija za izradu

godišnjeg plana gospodarenja

lovištem (1977), Remize u lovištu

( 1982), Ponuda i potražnja umjetno

uzgojene divljači (1986), Repelenti

i njihova upotreba (1986), Životne

navike divljači i nedostaci staništa

(1986) i dr. Opširno je izvješćivao s

generalne skupštine CIC-a u Dubrovniku

i (vele)Sajma u Grazu,

upozorivši u jednom svom napisu

na moguću radioaktivnu zagađenost

divljačine nakon černobilske

havarije nuklearne elektrane.

Na zagrebačkom groblju Mirogoj

pokopan je 1. prosinca 2000.,

ispraćen od brojne rodbine, prijatelja

i kolega šumara i lovaca iz Zagreba

i mnogih krajeva Hrvatske.

Ispred kolega šumara od pokojnika

se oprostio dirljivim riječima

mr. se. Stjepan Opalički, evocirajući

uspomene na rad i djelovanje

pok. Novakovića kao šumarskog i

lovnog inspektora.

Neka mu je vječni spomen.

Alojzije Frković

U petak 2. veljače, na Svjećnicu,

upravo u trenutku kada sam se

prisjećao da sam na ovaj dan prije

mnogo godina diplomirao - zazvonio

je telefon... kolega iz ureda

Taksacije javio mi je isprekidanim

glasom, biranim riječima "Martinu

se dogodilo... ono najgore."

Toga dana naglo se ugasio život

našeg kolege Martina koji je podlegao

drugom srčanom udaru. Iako

smo znali da gaje već jedan doživio,

ostali smo zatečeni i zaprepašteni,

jer smo bili svjedoci da se nakon prvog

napada (u veljači 1997. god.)

postupno i sigurno oporavljao.

U subotu 3. veljače 2001 .godine

ispraćen je na svoje posljednje počivalište,

a otpratili su ga brojni kolege,

prijatelji, suradnici i znanci.

Sahranjen je na gradskom groblju u

Vinkovcima.

236

MARTIN KRAJINA, mr. se, dipl. ing. šum. (17. 7. 1932. - 2. 2. 2001. )

Martin Krajina rođenje 17.

srpnja 1932. godine u mjestu Halapić,

općina Glamoč u BiH. Potječe

iz zemljoradničke obitelji od oca

Šimuna i majke Šime rođ. Liović,

hrvatske nacionalnosti. U vihoru II.

svjetskog rata obitelj bježi pred najezdom

četnika u (tada hrvatsku)

Sremsku Mitro vicu, gdje 1943. godine

završava osnovnu školu. Obitelj

se potom seli u Ruščicu, a na

Gimnaziji u Slavonskom Brodu

1948. god. polaže malu maturu.

Srednju šumarsku školu za krš u

Splitu završio je 1952. godine, a zatim

kraće vrijeme radi u Benkovcu

kao šumarski tehničar. Vojni rok

odslužio je u Zadru. Težeći višem

stupnju šumarskog obrazovanja

upisuje studij šumarstva na Šumarskom

fakultetu u Beogradu, na kojem

diplomira 1959. god., kao prvi

u svojoj generaciji. U 1960. godini

zapošljava se u Taksaciji tadašnjeg

SG Spačva u Vinkovcima kao pripravnik,

a iduće 1961. godine radi

na poslovima stručnog suradnika


za građevinarstvo. Ubrzo se vraća

poslovima uređivanja šuma, koje je

od 1962. godine neprekidno obavljao

u svojstvu samostalnog taksatora

sve do 1991. godine, kada je

postavljen za šefa Odjela za uređivanje

šuma pri Upravi šuma Vinkovci.

Ovu dužnost obavlja sve do

1997. godine odlaskom u mirovinu.

U međuvremenu uspio je na Šumarskom

fakultetu u Zagrebu završiti

poslijediplomski studij iz područja

uređivanja šuma, obranivši

1973. magistarski rad pod naslovom

"Uspijevanje kultura crnog oraha

(Juglans nigra) u Istočnoj Hrvatskoj."

Bio je jedan od najboljih studenata

prof. Dušana. Klepca, te jedan

od prvih magistara iz područja

uređivanja šuma u ovom dijelu Hrvatske.

Ovdje treba još nešto istaći:

Martin Krajina kao inženjer šumarstva

radio je punih 36 godina isključivo

na poslovima uređivanja šuma!

Bilo bi interesantno istražiti nije li time

postao (govoreći športskim rječnikom),

rekorder među taksatorima

svih dosadašnjih generacija?

U svojstvu samostalnog taksatora

radio je na izradi osnova gospodarenja

gotovo svih gospodarskih

jedinica na vinkovačkom i slavonsko-brodskom

području. Neke od tih

jedinica uređivao je i višekratno, te

bio jedan od najboljih pozanavatelja

šuma ovoga područja. Kao vođa

terenskih ekipa pokazao je velik

smisao za organizaciju i raspoređivanje

poslova, a posjedovao je i veliku

energiju i ustrajnost, posebice

prilikom izlučivanja novih odsjeka

u brdskim šumama te uvijek poštovao

propise važećih Pravilnika za

uređivanje šuma. Nije bio sklon detaljiziranju

i prevelikom broju odsjeka

u nekoj jedinici, čime je šumarijama

olakšavao gospodarenje.

S druge strane upozoravao je taksatore

drugih uprava na nedovoljno

izlučivanje u nekim odjelima, posebice

kada se radilo o razdvajanju

većih površina različitih EGT - tipova.

U kriznim i nejasnim situacijama

na terenu donosio je brze i hrabre

odluke. Sjećam se da smo (ne

jednom) kao ekipa zastali pred ulazom

u neku sastojinu, u dilemi da li

se uopće isplati ulaziti u šumu koja

je mokra od noćne i jutarnje kiše, a

izgledi da se uskoro razvedri bili su

minimalni. Martin se nije kolebao,

nego je povikao: "Otimaj!" To je

značilo da treba upravo sada oteti

dio nama nesklonog vremena i iskoristiti

ga za izvršenje planiranih

radova. Raštrkali smo se tada po jedinici

i... začudo, kišaje uskoro sasvim

prestala, sunce je granulo, a posao

bio obavljen.

Martin Krajina bio je energičan i

brz i prilikom obavljanja svih uredskih

poslova. Tu potrebnu brzinu i

točnost zahtijevao je i od svojih suradnika.

Osnove gospodarenja koje

je on izradio uvijek su bile dovršene

i odobrene u propisanom roku, a

neke i znatno prije, čime se on otvoreno

ponosio - no, u njegovoj uređivačkoj

djelatnosti nije išlo sve

tako glatko. Dugogodišnje iskustvo

u poslovima uređivanja šuma nije

kod Martina rezultiralo samo činovničko-zanatskom

uspješnošću

izrade osnova, nego i širokim, strateškim

pogledom na uređivanje i

njegov odnos prema drugim šumarskim

djelatnostima. Koristio je svaku

priliku da na šumarskim skupovima,

stručnim savjetovanjima i

komisijama upozna kolege sa nekim

svojim idejama čijim bi oživotvorenjem

prestala potreba izrade

nekih manjih uredajnih elaborata.

No, dugo vremena nije nailazio na

razumijevanje, ali zato na žestoki

otpor, posebice onih koji su njegove

zamisli doživljavali kao idejni

avanturizam, nedovoljnu promišljenost

ili strukovno zanesenjaštvo.

Martin je zbog svog temperamenta

u ovakvim sukobljavanjima upadao

u žučne rasprave s onima koji nisu

imali strpljenja da ga do kraja

saslušaju i dublje promisle o razmatranom

problemu. Želeći da njegove

ideje dopru do šireg kruga

šumarskih stručnjaka počeo ih je

objavljivati pisanom riječju u Šumarskom

listu, ali tek dvije godine

nakon umirovljenja, jer za to prije

nije imao vremena. Tako je 1999.

god. u Šumarskom listu broj: 11-12

u rubrici Izazovi i suprotstavljanja

objavio članak "Nezakoniti godišnji

planovi gospodarenja", a u

2000. godini dva članka: "Visinske

krivulje i tarifni nizovi u jednodobnim

šumama" (Š.L. br. 3-4, str.

212) i "Vrste prihoda ujednodobnim

šumama" (Š.L. br. 7-8, str. 462).

U jednom kratkom susretu dva tjedna

prije svoje smrti, rekao mi je da

je dovršio i dao u tisak članak u kojemu

komparira međusobnu točnost

trovrsnog načina inventarizacije

jedne određene sastojine (totalnom

klupažom, primjernim prugama

i relaskopiranjem).

Mr. sc. Martin Krajina nije svoj

radni vijek proživio samo u uskom

obruču svoje profesije. Kao pasionirani

šahist sudjelovao je redovito i

uspješno u nekadašnjim šumarskim

radničko-športskim igrama, a u vinkovačkom

šahovskom klubu igrao

je s mnogo mlađim igračima brzopotezni

šah koji mu je održavao i

obnavljao duševno zdravlje.

Godinama je kao sudac sudjelovao

u proizvodnim natjecanjima

šumskih radnika, a u nešto mlađim

danima rado bi zaigrao i nogomet.

Iznenađivao je svojim poznavanjem

svih glavnih športova koje je

zdušno pratio na televiziji i o njima

vatreno raspravljao. Treba naglasiti

i daje bio pobornik uvođenja novih

tehnologija u šumarstvu, a posebno

informatike, od koje je s pravom

očekivao ubrzanje i olakšanje uredskih

poslova.

Martinovim odlaskom supruga

Bojana gubi uzornog supruga, kćer

Mirna, mlada cijenjena liječnica i

sin Hrvoje, nedavni diplomant veterine

neće zaboraviti svog brižnog

oca, a Anisja i Luka svog djeda, koji

se s njima rado igrao i vodio ih u

ribolov.

A mi, Martinovi dugogodišnji

suradnici, kolege i prijatelji zahvaljujemo

mu na svemu što je učinio

za šumarstvo ovih krajeva, i što je

237


učvrstio i podigao tradicionalni

ugled vinkovačke taksacije.

Sjećam se Martine jednog našeg

davnog razgovora o početku i kraju

ovoga svijeta, u kojemu si svojom

Kako bi se piljenica sve više koristila

za finalnu proizvodnju i sve

manje izvozila u bogate zemlje, valjalo

je najprije osvajati znanje o

prepariranju drva sušenjem i parenjem.

Tomislav Barišić se za to sisneumoljivom

logikom dokučio da

mora postojati Netko tko je bio

stvoritelj "svega vidljivoga i nevidljivoga."

Zato neka te Vrhovni Uređivač

svemira nagradi za ovu vjeru kao i

za sva dobra djela koja si učinio za

struku i ljude oko sebe !

Milan Juraj Herak, dipl. ing. šum .

Umro pionir umjetnoga sušenja drva Hrvatske i B.i H.

TOMISLAV BARIŠIĆ, dipl. ing. šum. (1928 - 2001)

Tomislav Barišić rođenje u

Mrkonjićgradu 19. Siječnja 1928, a

nesretnim je slučajem izgubio život

6. veljače 2001. Godine. Nakon osnovnog

i srednjoškolskog obrazovanja

1946. upisuje Šumarski fakultet

Sveučilišta u Zagrebu. Studiju

pristupa vrlo savjesno, pa se odmah

izdiže iznad svojih kolega produbljenijim

učenjem i svestranijim

naukovanjem. Već ga je u početku

zapazio naš publicistički najplodniji

profesor, zapravo utemeljitelj

znanosti drvne preradbene tehnologije,

akademik Aleksandar Ugren

o v i ć, koji ga odabire za demonstratora.

Uz ovog eminentnog stručnjaka

drvne struke, a nadasve pedagoga,

Tomislav Barišić razvijao se

kao biljka na plodnu tlu. Za svoju

budućnost izabire proučavanje prepariranja

piljenica za budući finalni

proizvod, i tako postaje pionir

umjetnoga sušenja drva u nas.

Odmah nakon završenoga studija

1953. godine odlazi u Sarajevo i

zapošljava se u Institutu za šumarstvo

i drvnu industriju. Već 1957.

godine u nakladi Udruženja drvne

industrije Jugoslavije izdaje svoju

prvu knjigu: Umjetno sušenje drveta

- Priručnik. Taje knjiga prvijenac,

ne samo njegov, nego i te uže

specijalnosti u nas. Bilo mu je tada

tek 29 godina.

238

tematično pripremao. Obogaćivao

je svoja znanja svjetskih jezika, dopunjujući

ih svojim uzorom-profesorom.

On se jednako tako bavio i

znanstvenim istraživanjem, tj svestranim

pristupom proučavanja

svih zavisnih čimbenika: fizike,

osobito termodinamike, produbljivao

znanje o sušenju i parenju drva.

To mu je ostala preokupacija do

kraja života. Poslije svladanih jezičnih

barijera proučavao je rezultate

istraživanja instituta u Njemačkoj

(Eberswalde, Reinbeck), nezaobilaznog

znanstvenika Kollmanna

institutu, u Engleskoj (Princes Risborough

Laboratory, London) i

USA (F.P.L.-Madison).

U Sarajevu se tada djelotvornije

nego igdje a zemlji prišlo okupljanju

kadrova i njihovu usmjerenju,

pa je taj polet, čak "zalet" ponio i

mladog Tomicu Barišića, kojemu to

ostaje trajna odrednica. Tadašnje

vlasti bile su izuzetno darežljive za

svaku akciju u tome smjeru.

Godine 1958. prelazi u sarajevski

"Šumaprojekt", gdje projektira

isključivo sušare za BIH. Ubrzo

prelazi u Zagreb u Institut za drvnoindustrijska

istraživanja, gdje je već

okupljen stručno jak i ekipirani kadar.

Razvoj u Institutu tekao je nesmetano,

stoje izazov mnogim stručnjacima.

Tu Tomislav Barišić doživljava

renesansu razvoja, jer su tržišta

veća i otvorenija, stil suradnje

jednostavniji i slobodniji, sa širim i

većim mogućnostima komuniciranja

u jačemu znanstvenome okruženju.

No, kao pionir koji uvijek mora

krčiti put, on se osim na projektiranje

sušionica usredotočio i na instruktažu

tehničkoga osoblja za vođenje

sušionica, na izradu uputa

tehnike sušenja pojedinih vrsta drva,

te izradu smjernica za rad i održavanje

sušioničkih postrojenja.

Sve to, dakako, u kontekstu potreba

prakse i razine stupnja opremljenosti.

Njegov je rad od tada bio produbljivanje

problematike sušenja, a

kasnije osmišljavanje kako taj dio

procesa proizvodnje pojednostaviti,

skratiti i pojeftiniti.

Tomislav Barišić nije nikada

skretao u neku drugu specijalnost,

ostavši do kraja radnoga vijeka ekspert

za sušionice za drvo, nenadmašan

a svojoj zemlji. Svo vrijeme održavao

je kontakte sa svjetskim institucijama

iste specijalnosti, prateći


dostignuća i transfcrirajući ta znanja

na svoju klijentelu u Hrvatskoj i

svagdje gdj god je projektirao.

Po projektima Tomice Barišića

u Hrvatskoj je izvedeno preko 45

sušionca za drvo, u Sloveniji 4, u

BiH 31, u Vojvodini 7, u Srbiji 7, u

Crnoj Gori 5, i u Makedoniji 2, jedna

u Gvineji, a za potrebe studijskoga

projekta tipske građevne stolarije

za zemlje u razvoju Afro-Azije,

što je izradio Institut za drvo u Zagrebu

(Tomašević-Silinger) i tipski

projekti sušionice za drvo egzota.

Tomislav Barišić uvijek je naglašavao

da mu je osnovna životna

premisa očuvanje drva tijekom sušenja,

zapravo sprječavanje nastanka

pukotina, deformacija i drugih

šteta koje može uzrokovati loš postupak

sušenja. Nije trpio improvizacije,

a pristajao je samo na

čestite projekte i znalačko vođenje

projekta sušenja. Bio je neizostavan

u timskim nastupima Instituta za drvo

kod svih velikih poduzeća.

Njegova tangenta bila je uvijek autoritarna,

jer je postupao s obrazloženjima

ranga visoke struke,

znanstveno. Dok je radio u Institutu

za drvo napravio je puno projekata.

Svi su bili ostvareni i uspješni, čime

je podario svojoj kući veliki ugled,

iako je to bila samo uža specijalnost

u kojoj je uostalom bio prvi, jedini i

nenadmašiv. Uvijek je originalan,

jer nije imao od koga prepisivati.

Nerado je nudio napisano dok to od

njega nije zatraženo, a prije svakoga

pisanja prethodila bi rasprava i

obrazloženje, a sve to bi na kraju

sažeo racionalno, lakonski se izražavajući.

Uvijek bi težio nametanju

optimalnoga rješenja sa stajališta

instalacija energije, medija grijanja,

veličine komore, izvedbi izolacije,

stupnja mehanizacije za odgovarajuću

razinu kapaciteta, pribora, obveznoga

probnog rada, instruktaže

te održavanja postrojenja.

Tomica je oblikovao upitne listove

za nevježe u projektnim zahtjevima

o kapacitetima, vrstama drva

za zahtjevane namjene, tangente

na energetska postrojenja, unutartvorničke

mehanizacije, rješenja

slaganja građe prije i poslije sušenja

te manipulacije s njom.

Ta, inače uvjetno rečeno, nesklonost

pisanju, odrazila se u odluci

da iz njega gotovo naglo nahrupi

bujica prijedloga, informacija, analiza,

zaključaka, a nerijetko i bujica

viceva, od kojih je većina mirisala

na njegovo autorstvo, a to je u svojoj

samozatajnosti skrivao.

Godine 1988. Tomislav Barišić

napustio je svojevoljno Institut za

drvo, prešavši raditi isti posao u

Centru za razvoj drvne industrije

Slavonski Brod (CDI). Tu je dobio

odrješene ruke u radu svoje specijalnosti

te postigao velike rezultate,

realiziravši velik broj svojih projekata.

On projektira više varijanata

vlastitih projektnih zamisli, ne naslanjajući

se više na prethodne autorizirane

projekte iz kojih je nekada

crpio znanje. To je mogao ostvariti

samo vrlo nadaren stručnjak,

uporan i neslomljiv karakter, postojan

prema onima koji su imali manje

stručnoga znanja, i koji su u to

vrijeme izazvali njegov odlazak iz

Instituta za drvo. Povijesno gledano,

bolje da se to dogodilo, jer Tomislav

Barišić je u CDI-u dao bolje

rezultate nego daje ostao a sredini

koja mu nije bila sklona.

Tomica je 1993. g. otišao u mirovinu,

no stručno svjež ostao je do

svoje smrti. U to se uvjerio potpisnik

ovoga nekrologa, kojemu je 48

dana prije prometne nesreće završio

recenziju poglavlja o drvu za vrata

europske kakvoće, što je i njegov

posljednji stručni rad.

Veliko je stručno i ljudsko djelo

Tomislava Barišića, poučno za mlade,

pa ga stoga sažeto iznosim:

- Čitav njegov radni vijek bio je

posvećen samo jednoj specijalnosti,

kojoj ostaje dosljedan. Nije išao u

širinu, produbljivao je znanja i akcije

do pravih rezultata, što je u

našoj struci rijetkost.

Pedantan je do iznemoglosti,

čak "cjepidlaka" u dokazivanju

nastanka deformacija u drvu

zbog pogrešnih postupaka a građevinarstvu.

Svoje postupke

potkrepljivao je matematičkofizikalnim

proračunima.

- Osobno je bio skroman, nije tražio

titule ni čast već samo neoborivost

svojih postavki, što mu

je činilo zadovoljstvo. Tu je bio

čak sretan, a ne samo zadovoljan.

Citirao bi Matoša: "oni su

zadovoljniji, ami sretniji".

Glede karaktera valja reći daje

bio "po zanimanju prijatelj",

uvijek je na strani progonjenih,

što gaje stajalo i izolacije. Polemičar

i zahtjevan glede inteligencije

polemičara - protivnika,

nepopustljiv i bezkopromisan

kada bi znao da je dokazao nešto,

a uvijek je nešto i dokazivao,

jer je bio nenadmašan. Emotivan

da, ali bi ga moral sustegnuo

u pravi trenutak.

Tomica Barišić je neponovljiv!

Počivaj a miru dragi Tomica, bio

si uzor, i to bi trebao ostati mnogima

mladima da uvide kako je trnovit

put do velikih znanja i kako se

uzdignute glave može doći do kraja

života.

Sretan Ti put u vječnost, Tvoj

kolega i prijatelj

Josip Tomašević

239


UPUTE AUTORIMA

Šumarski list objavljuje znanstvene članke iz područja

šumarstva, primarne prerade drva, zaštite prirode,

lovstva, ekologije, prikaze stručnih predavanja,

savjetovanja, kongresa, proslava i si., prikaze iz

domaće i strane stručne literature, te važnije spoznaje

iz drugih područja koje su važne za razvoj i unapređenje

šumarstva. Objavljuje nadalje i ono što se

odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i

crtice iz prošlosti šumarstva, prerade i uporabe drva,

te radove Hrvatskoga šumarskog društva.

Članci kao i svi drugi oblici radova koji se dostavljaju

zbog objavljivanja, moraju biti napisani jasno i

sažeto na hrvatskom jeziku. Znanstveni i stručni

članci u prilogu trebaju imati sadržaj (sažetak)

na engleskom ili njemačkom jeziku (iz posebnih

razloga na nekom drugom jeziku), podatke i zaključke

razmatranja. Sažetak na stranom jeziku treba

biti napisan najmanje na 2 stranice s proredom

na papiru formata A4.

Molimo autore da se pridržavaju sljedećeg:

- Prije uvoda treba napisati kratki sažetak o temi

članka, svrsi i važnijim rezultatima, najviše do 1/2

stranice napisane s proredom na papiru formata A4.

- U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisati

ono što se opisuje (istražuje), a u zaključku ono što

omogućuju dobiveni rezultati uz opće prihvaćene

spoznaje iz određenog područja šumarske struke i

prakse.

- Opseg teksta može iznositi najviše 10 tiskanih

stranica Šumarskog lista, zajedno s prilozima (tablice,

crteži, slike...), što znači do 16 stranica s proredom

na papiru A4. Samo u iznimnim slučajevima

Uređivački odbor časopisa može prihvatiti radove

nešto većeg opsega, ako sadržaj i kvaliteta tu opsežnost

opravdavaju.

- Naslov članka (djela) treba biti kratak i jasno izražavati

sadržaj rada. Ako je članak već tiskan ili se radi

o prijevodu, treba u bilješci na dnu stranice (fusnote)

navesti kada je, gdje i na kojem jeziku tiskan.

- Naslove, podnaslove u članku, sažetak (s uvodom,

metodološkim napomenama, raspravom,

rezultatima istraživanja i zaključcima), opise slika

i tablica, treba napisati i na engleskom ili njemačkom

jeziku.

- Fusnote glavnog naslova označavaju se zvjezdicom,

dok se fusnote u tekstu označavaju redosljedom

arapskim brojevima, a navode se na dnu stranice

gdje se spominju. Fusnote u tablicama označuju

se malim slovima i navode se odmah iza tablica.

- Za upotrebljene oznake treba navesti nazive fizikalnih

veličina, dok manje poznate fizikalne veličine

treba posebno objasniti u jednadžbama i si.

Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da budu

razumljivi bez čitanja teksta i obilježiti ih brojevima

kako slijede.

- Sve slike (crteže i fotografije) treba priložiti odvojeno

od teksta i olovkom napisati broj slike, ime autora

i skraćeni naslov članka.. Slike trebaju u pravilu

biti u omjeru 2:1.

- Crteže i grafikone treba uredno nacrtati. Tekst i

brojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznake

fizikalnih veličina kosim. Fotokopije trebaju biti jasne

i kontrastne.

- Poželjno je navesti u čemu se sastoji originalnost

članka i zbog kategorizacije po međunarodnim kriterijima.

- Obvezno treba abecednim redom navesti literaturu

na koju se autor u tekstu poziva. Kao primjer navodimo:

1. Klepac, D. 1965: Uređivanje šuma, Šumarski

fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

2. Prpić, B., Komlenović, N., Seletković,

Z. 1988: Propadanje šuma u Hrvatskoj, Šumarski

list 5-6, str. 195-215.

- Pored punog imena i prezimena autora treba

navesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr.,

mr., dipl. ing....).

-Tekst članka treba (osim izuzetno), pripremiti s

pomoću nekog od tzv. wordprocesora na osobnom

računalu sukladnom s IBM, te tako uređeni

rukopis predati na disketi 3.5".

- Potpuno završene i kompletne članke (disketu,

tekst u dva primjerka) slati na adresu Uredništva.

Autori su odgovorni za točnost prijevoda na strani

jezik.

- Primljeni rad Uredništvo dostavlja recenzentu odgovarajućeg

područja na mišljenje u zemlji, a za

znanstvene članke i recenzentima u inozemstvu.

-Autori koji žele separate - posebne pretiske svojih

članaka mogu naručiti istodobno sa slanjem rukopisa.

Separati se posebno naplaćuju, a trošak se ne

može odbiti od autorskog honorara. Najmanje se

može naručiti 20 separata.

- Objavljeni radovi se plaćaju, stoga autor uz

rukopis treba dostaviti svoj broj žiro-računa,

JMBG, adresu i općinu stanovanja.

Uredništvo ŠUMARSKOG LISTA

Zagreb, Trg Mažuranića 11

Telefon: 48 28 477, 48 28 359

Telefax: 48 28 477

E-mail: hrvatsko-sumarsko-drustvo@zg.tel.hr

WEB stranica: www.hrsume.hr/sumlist