Å UMARSKI LIST 3-4/2001

RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA 

DRAVSKA LIGA 

Ekološke udruge gradova i naselja uz rijeke Muru i Dravu, i to posebice u području 

izgrađenih i planiranih hidroelektrana, već su desetak godina aktivne u smislu zaštite prirode 

spomenutih rijeka i ekoloških sustava njihova zaobalja. Hrvatsko šumarsko društvo 

posebno se zanimalo za novi projekt Hidroelektrane Novo Virje, čija bi izgradnja ugrozila 

ritske šume i nizinske šume s hrastom lužnjakom lijevoga i desnoga dravskoga zaobalja. 

Hrvatsko šumarsko društvo organiziralo je 1998. godine Međunarodnu konferenciju, na 

kojoj su šumari, energetičari i biolozi iznosili svoja mišljenja o izgradnji hidroelektrana u 

doljnjem toku rijeka, a posebice o HE N. Virje. Šumari i biolozi bili su mišljenja da bi 

izgradnja te hidroelektrane izazvala velike promjene i propadanje u šumskim, vodenim i 

priobalnim ekološkim sustavima, a vrijednost ugroženih šuma i njihova godišnja sirovinsko-energetska 

vrijednost veća je od vrijednosti hidroelektrane. Izgradnja bi uz to izazvala i 

znatno smanjenje biološke raznolikosti u vodenim i kopnenim ekološkim sustavima. 

Godine 1993. dr. Martin Schneider-Jacoby, poznati njemački ekolog i veliki prijatelj 

Hrvatske, predložio je da se Mura i Drava sa zaobaljem u Austriji, Sloveniji, Mađarskoj 

i Hrvatskoj proglase rezervatom biosfere. To je prihvatio i UNESCO na Međunarodnom 

kongresu u Radencima 1997. godine, pod nazivom Rezervat biosfere Dunav- 

Drava-Mura (RB DDM), a dr. Martin Schneider-Jacoby dao je konkretan prijedlog i strukturu 

Rezervata DDM u referatu na spomenutoj Međunarodnoj konferenciji u Zagrebu 1998. 

godine. Osnivanjem Rezervata DDM isključuje se izgradnja HE N. Virje i ostalih planiranih 

hidroelektrana na Muri i Dravi do Osijeka. U rezervatu biosfere DDM nizinske 

šume ušle bi u tampon zonu, i s njima bi se dalje gospodarilo prema načelima Zakona o šumama 

Republike Hrvatske i zaključaka ministarskih konferencija u Strasbourgu, 1990. i 

Helsinkiju, 1993., čiji smo potpisnici. 

Na više sastanaka spomenutih ekoloških udruga iz Đurđevca, s kojima smo i prije intenzivno 

surađivali, zatim Varaždina, Čakovca, Donje Dubrave, Koprivnice, Virovitice i Osijeka 

bili su nazočni i predstavnici Hrvatskoga šumarskoga društva. Dogovoreno je da se zbog 

ostvarenja zajedničkoga cilja osnuje Savez ekoloških udruga Dravska liga, s ciljem ostvarenja 

Rezervata biosfere DDM. Inicijativu i organizaciju sastanaka provela je Ekološka 

udruga Zeleni Osijek, uz financijsku potporu Nizozemskog veleposlanstva u Zagrebu. Dogovoreno 

je da središte Dravske lige bude Varaždin, pri Ekološkoj udruzi "Franjo Koščec", a 

Hrvatsko šumarsko društvo pristupit će Dravskoj ligi u kojoj će aktivno sudjelovati preko 

svojih ogranaka u Koprivnici, Virovitici, Našicama i Osijeku. U skupštinu i predsjedništvo 

Dravske lige predloženi su šumari Đurđa List, Hranislav Jako vac i Branimir Prpi ć. 

Prof. dr. sc. Branimir Prpić 

Naslovna stranica - Front page: 

Otok Mljet: Lučica Prožura s otočićem Planjak; 

u pozadini poluotok Pelješac 

Island Mljet: The little port of Požura with the islet of Planjak; 

Pelješac Penninsula in the background 

(Foto: A. Frković) 

Naklada 1750 primjeraka

UDK 630* (05):»54-02«/061.2 ISSN 0373-1332 

CODEN SULIAB 

ŠUMARSKI 

LIST 

Znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva 

Journal of the Forestry Society of Croatia - Zeitschrift des Kroatischen Forstvereins - Revue de la Société forestière croate 

Uređivački savjet: 

1. 

2. 

3. 

4. 

5. 

6. 

7. 

8. 

9. 

Branko Belčić, dipl. ing. 

Mr. sc. Vladimir Bogati 

Damir Delač, dipl. ing. 

Ivan Đukić, dipl. ing. 

Prof. dr. sc. Mladen Figurić 

Ivica Fliszar, dipl. ing. 

Dr. sc. JosoGračan 

Ilija Gregorović, dipl. ing. 

Zvonko Kranjc, dipl. ing. 

10. 

11. 

12. 

13. 

14. 

15. 

16. 

17. 

Herbert Krauthacker, dipl. ing. 18. 

Dr. se. Vice Ivančević 19. 

Željko Marman, dipl. ing. 20. 

Prof. dr. sc. Slavko Matić, 21. 

predsjednik 22. 

Damir Matošević, dipl. ing. 23. 

Dujo Pavelić, dipl. ing. 24. 

Mr. sc. Ivan Pentek 25. 

Milan Presečan, dipl.ing. 

Prof dr. sc. Branimir Prpić 

Luka Radošević, dipl. ing. 

Zvonko Rožić, dipl. ing. 

Tomislav Starčcvić, dipl. ing. 

Mario Stipetić, dipl. ing. 

Dr. sc. Vlado Topic 

Berislav Vinaj, dipl. ing. 

Prof. dr. sc. Joso Vukelić 

Uređivački odbor po znanstveno-stručnim područjima: 

/. Šumski ekosustavi 

Prof dr. sc. Joso Vukelić, urednik područja 

Urednici znanstvenih grana: 

Prof dr. sc. Zvonko Seletković, ekologija i 

biologija šuma 

Prof. dr. se. Branimir Prpić, fiziologija i prehrana 

šumskog drveća 

Dr. se. Joso Gračan, genetika i oplemenjivanje 

šumskog drveća 

Doc. dr. se. Nikola Pernar, šumarska pedologija 

Izv. prof dr. se. Dominik Raguž, lovstvo 

2. Uzgajanje šuma i hortikultura 

Prof. dr. sc. Slavko Matić, urednik područja 


Dr. se. Stevo Orlić, šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo 

Dr. sc. Vlado Topic, krške šume 

Doc. dr. se. Željko Španjol, zaštićeni objekti prirode 

3. Iskorišćivanje šuma 

Prof. dr. sc. Ante B. P. Krpan, urednik područja 


Doc. dr. se. Dragutin Pičman, šumske prometnice 

Doc. dr. se. Dubravko Horvat, mahanizacija šumarstva 

Doc. dr. se. Slavko Govorčin, nauka o drvu i pilanska 

prerada drva 

Glavni i odgovorni urednik 

prof. dr. se. Branimir Prpić 

Tehnički urednik - Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum. 

Lektor - Dijana Sekulić-Blažina 

4. Zaštita šuma 

Dr. se. Miroslav Harapin, urednik područja 


Prof. dr. se. Milan Glavaš, šumarska fitopatologija 

Doc. dr. se. Boris Hrašovec, šumarska entomologija 

Mr. sc. Petar Jurjević, šumski požari 

5. Izmjera šuma i šumarska biometrika 

Izv. prof. dr. Nikola Lukić, urednik područja 


Doc. dr. se. Vladimir Kušan, geodezija 

6. Uređivanje šuma 

Mr. se. Gašpar Fabijanić, urednik područja 


Doc. dr. se. Ivan Martinić, organizacija rada i 

šumarska ekonomika 

Branko Meštrić, dipl. ing. šum., informatika u 

šumarstvu 

7. Šumarska politika 

Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum., povijest šumarstva, 

bibliografija, staleške vijesti 

Prof. dr. sc. Branimir Prpić, ekologija i njega krajolika, 

općekorisne funkcije šuma 

Znanstveni članci podliježu međunarodnoj recenziji. 

Recenzenti su doktori šumarskih znanosti u Hrvatskoj, 

Slovačkoj i Sloveniji, a prema potrebi i u drugim zemljama 

zavisno o odluci uredništva. 

Časopis je referiran u (Indexed in): Forestry abstracts, Cab abstracts, Agricola, Pascal, Geobase (IM) i dr. 

Na osnovi mišljenja Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, »Šumarski list« 

smatra se znanstvenim časopisom te je oslobođen plaćanja poreza na dodanu vrijednost

SADRŽAJ - CONTENTS 

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS 

UDK 630* 383 + 663 (001) 

V1 a h i nj a, J.: Istraživanje kriterija raspodjele troškova i dobiti zajedničkih šumskih prometnica 

Determining the Criteria for Distribution of Cost and Profit of Shared Forest Roads 131 

PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS 

UDK 504.05 

M o lak, B .: Zaštita i spašavanje stanovnika, dobara i okoliša u slučaju kriza ili izvanrednih stanja i u 

Hrvatskoj mora postati primarni sigurnosni i gospodarski interes onih koji upravljaju državom 

Emergeney Management in Croatia Must to be Primary Safety and Economic Interest of Government 153 

UDK 630* 156 

Kai To vie, M.: Prva hrvatska lovačka izložba u inozemstvu (Budimpešta, 1896) 

The First Croatian Hunting Exhibition Abroad (Budapest, 1896) 169 

STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS 

UDK 630* 907 

Nodi lo, M.: Zaštita prirode u službi posjetitelja NP "Mljet" 

Nature Protection in Service of Visitors who Visit NP "Mljet" 177 

UDK 630* 232.42 

Vukelić, M.: Osvrt na intenzivne kulture crnogorice u Lici 

A Review of Intensive Conifeir Cultures in Lika 185 

UDK 630* 731 +228 

Kružić, T.: Naputak za odgovornu uporabu FSC zaštitnoga znaka (FSC LOGO-a) 

Guide for Responsible Use of the FSC LOGO 197 

IZLOŽBE 

Krmpotić,M.: Ukorijenjeno u kamenu 203 

AKTUALNO 

t Kraj ina, M.: Brza inventarizacija pomoću Bitterlichovogzrcalnog relaskopa 204 

Jako vac, H.: Dani hrvatskoga šumarstva 209 

OBLJETNICE 

Ivančcvić,V.: U susret 95. godišnjici rođenja Akademika Milana Anića 210 

KNJIGE I ČASOPISI 

Frko vić , A.: Osnovna znanja o današnjem svijetu (Države svijeta 2000) 212 

Prpić, B.: Tomašević, J.: Drvena vrata europske kakvoće 214 

Grospić, F.: Monti e Boschi; Italia Forestale e Montana 215,218 

NOVI DOKTORI ZNANOSTI: G o vo rč i n, S.: Tomislav Sinković 221 

NOVI MAGISTRI ZNANOSTI: Martinić, L: Jadranko Vlahinja 224 

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI 

Harapin, M.: 45. Seminar iz zaštite bilja 226 

Glavaš, M.: Seminar iz zaštite šuma u Koprivnici 228 

Glavaš, M.: "Lovstvo u integriranoj Europi" 229 

Potoč ić, N.: 3. sastanak ekspertne skupine za stanja krošanja 231 

IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA 

Jakovac,H.: 33. EFNS, Estonija, Otepää 232 

ZAŠTITA PRIRODE 

A r a č, K.: Leganj (Caprimulgus europaeus L.) 234 

IN MEMORIAM 

M 1 i v i ć, R.: Vencej Čatlak (1923 - 2000) 235 

F rko v i ć, A.: Bojan Novaković (1942 - 2000) 235 

H erak,M.J: Martin Krajina (1932-2001) 236 

Tomašević, J.: Tomislav Barišić (1928-2001) 238 

Uredništvo: Errata corrige 228 

Napomena: Uredništvo ne mora uvijek bili suglasno sa stavovima autora

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001 ), 131-152 

UDK 630* 383 - 663 (001) 

ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA I 

DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH PROMETNICA 2 

DETERMINING THE CRITERIA FOR DISTRIBUTION OF COST AND 

PROFIT OF SHARED FOREST ROADS 

Jadranko VLAHINJA 1 

SAŽETAK: Rad je metodološko istraživanje kriterija sudjelovanja više suvlasnika 

u troškovima i dobiti od zajedničke šumske prometnice. Kao najobjektivniji 

i pouzdani kriteriji određeni su: obujam sječivoga drva u razdoblju 

trajanja ceste i smanjenje duljine privlačenja drva. Te je čimbenike, uz 

odgovarajući kartografski materijal, moguće jednostavno odrediti iz osnovnih 

stručnih podloga u gospodarenju šumom - Osnove gospodarenja i Programa 

gospodarenja. Kriterij obujma sječivoga drva izražen je faktorom pogodnosti 

obujma, čije vrijednosti predstavljaju udjele pojedinačnih etata u ukupnome 

etatu svih vlasnika. Kriterij smanjenja duljine privlačenja drva izražen je faktorom 

pogodnosti duljine privlačenja drva koji predstavlja udio svakoga vlasnika 

u ukupnom smanjenju duljine privlačenja konkretnoga područja. Ocjena 

pouzdanosti izabranih kriterija raspodjele provjerila se na modelu šumskog 

područja u kojem se za svaku jedinicu (šumsku površinu) i ukupno računao: 

obujam sječivoga drva, jedinični i ukupni troškovi privlačenja uvažavajući 

konkretnu prijašnju i novu duljinu privlačenja, koristi-uštede u troškovima 

privlačenja drva, isplativost ulaganja te udjeli odnosno iznosi financijske participacije 

suvlasnika. Račun isplativosti modela pokazao je da svi vlasnici 

mogu računati na koristi od ceste, koja u većoj ili manjoj mjeri nadilazi njihova 

ulaganja. Razlike u iznosu koristi-ušteda od ceste u modelu izravno su ovisile 

o veličini smanjenja jediničnih troškova privlačenja drva zbog smanjenja 

duljine privlačenja, kao i o obujmu sječivog drva pojedinog vlasnika. Pritom 

najviše profitiraju vlasnici s najvećim smanjenjem duljine privlačenja, a vezano 

stim, s najvećim smanjenjem troškova privlačenja, odnosno vlasnici s najvećim 

obujmom sječivog drva, npr. vlasnici većih površina ili sastojina veće 

starosti. No, i njihovi su udjeli u troškovima proporcionalno veći. Primijenjeni 

je model uporabljiv i za slučajeve raspodjele troškova među (su)vlasnicima ili 

(su)korisnicima postojećih cesta ili drugih zajedničkih objekata vezanih za 

gospodarenje šumama. 

K Ij u č n e r ij e č i : šumarstvo, privlačenje drva, šumske ceste, troškovi 

1. UVOD - Introduction 

1.1. Ekonomski interesi šumovlasnika pri izgradnji ceste 

Forest-owners' economic interests in road construction 

Otvaranje nekog šumskog područja prometnicama 

predstavlja ponajprije značajan investicijski trošak, ko- 

ji se u gospodarenju šumom mora slojevito planirati, 

Veća gustoća šumskih prometnica zahtijeva veće troš- 

; 

Mr. se. Jadranko Vlahinja, dipl. ing. šum., "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, Uprava šuma Koprivnica, I. Meštrovića 28, Koprivnica 

Članak je sažetak magistarskog rada, obranjenog 4. srpnja 2000. na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magistraski rad je 

izrađen u Zavodu za organizaciju i ekonomiku šumarstva pod mentorstvom doc. dr. se. Ivana Martinića. 

131

,1. Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA I DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH ,„ Šumarski list br. 3-4. CXXV (2001). 131-152 

Gradnja šumske ceste Lepavina - V. Poganac kod Batinovečkih vinograda ujesen 1959 godine; 

polaganje kamenoga zastora iz kamenoloma Kcznetine 

Construction of the forest road Lepavina - V. Poganac at the Batinovec in the autumn of 1959; 

depositing a rock layer from the Keznetine quarry 

(Foto: R. Tomek, dipl. ing. šum.) 

kove gradnje i održavanja, ali smanjuje troškove privlačenja. 

Utvrđivanje ekonomske opravdanosti izgradnje 

šumskih cesta jedan je od najzahtjevnijih poslova u 

gospodarenju šumom, a utvrđivanje mnogobrojnih elemenata 

ove zadaće povezano sa znatnim teškoćama. Te 

se teškoće odnose na izračun očekivanih prihoda s površina 

koje se namjeravaju prometnicama otvoriti, određivanja 

elemenata buduće prometnice te izračun troškova 

gradnje i održavanja. Pri tomu treba uvažiti da se 

učinak otvaranja šuma u smislu smanjivanja ukupnih 

troškova transporta ostvaruje tek pri realizaciji etata u 

budućnosti. 

U slučajevima zajedničkog interesa više ili nekoliko 

šumovlasnika za izgradnju 'skupne' šumske ceste, vrlo 

je značajno jasno odrediti kriterije sudjelovanja svakog 

od njih u svim troškovima vezanim za projektiranje, izgradnju 

i održavanje ceste. Veličina pojedinačnog ulaganja 

pritom bi trebala biti u uskoj vezi s veličinom 

koristi, odnosno dobiti koju bi tijekom amortizacijskoga 

vijeka ceste pojedini šumovlasnik (korisnik) ostvarivao 

od šumske ceste. 

S druge strane, uvažavanje ceste kao dijela šume 

ima određene pravne posljedice. Svaki od šumovlasnika 

preuzima odgovornost za održavanje ceste, plaća 

doprinos za površinu koju zauzima cesta, a na njoj nema 

prihoda od drva. Individualni vlasnik je oštećen za 

gubitak drvne zalihe i prirasta; cesta je dostupna svima 

i pitanje je koliko je šumovlasnik zainteresiran da cesta 

prolazi kroz njegovu šumu. 

Iz svega navedenog vidljivo je koliko je, u slučajevima 

zajedničke šumske ceste, problem sudjelovanja u 

troškovima ali i koristima od ceste složen i poseban za 

svakog njezinog suvlasnika-sukorisnika. 

Osnovna su ekonomska pitanja pri tom sljedeća: 

1. po kojem modelu/ključu sudionici trebaju sudjelovati 

u financiranju i održavanju zajedničke šumske 

ceste 

2. u kojoj je mjeri to za pojedinog šumovlasnika isplativa 

investicija (i/ili kako utvrditi opravdanost izgradnje 

u slučaju samo jednog vlasnika-korisnika). 

Predmet ovoga rada je analizom onih utjecajnih 

čimbenika koji su prepoznati kao najbolja mjera koristi 

Fotografija 1. Graditi ili ne graditi šumsku prometnicu'/ 

Photo I To build or not to build the forest road? 

pojedinoga vlasnika od zajedničke ceste, te izraditi model 

s kriterijima i uvjetima objektivne raspodjele troškova 

suvlasnika ceste u zajedničkoj investiciji. 

Isti bi model odgovorio i na pitanje terećenja jednog 

vlasnika s više površina, odnosno omogućio bi objektivnu 

raspodjelu troškova i ocjenu isplativosti investicije 

za različite jedinice (odjele ili odsjeke) istoga vlasnika. 

U većini bi se takvih slučajeva, kao vlasnik i potencijalni 

investitor, moglo pojaviti upravo poduzeće 

"Hrvatske šume". 

132

J. Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA I DOBI II ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001 ), 131-152 

1.2. Definiranje osnovnih pitanja i polaznih postavki 

Defining basic questions and starting theses 

Važna je polazna pretpostavka da svi vlasnici šuma 

pri izgradnji zajedničke ceste imaju ujednačene interese. 

Oni bi se očekivano trebali ogledati u sljedećem: 

1. svi vlasnici podupiru izgradnju nove ceste i spremni 

su, pod određenim uvjetima, sudjelovati u financiraju 

njezine izgradnje i održavanja 

2. svi šumovlasnici imaju jednake gospodarske interese, 

a to je proizvodnja drvnih sortimenata za osobne 

potrebe i za tržište. 

Isto je tako neupitno da izgradnjom zajedničke prometnice 

svi šumovlasnici nisu u istom položaju. 

Razlozi tome su: 

a) različita površina njihovih posjeda (šume) koji gravitira 

cesti 

b) različito smanjenje duljine privlačenja, i povezano s 

tim i različito smanjenje troškova privlačenja 

c) različiti mogući financijski rezultati od prodaje drva 

s njihovih posjeda, jer su i njihove šume različitih 

površina, dobi, vrste i strukture sastojina, te posebno 

različitog očekivanog obujma sječivog drva u 

amortizacijskom razdoblju ceste od 40 godina, različite 

dinamike ostvarenja prihoda i si. 

1.3. Kriteriji raspodjele troškova zajedničke ceste kao predmet istraživanja 

Costs distribution criteria for the common road as a subject of research 

Već su spomenute značajne teškoće pri sagledavanju 

i izračunu koristi, odnosno ušteda koje pojedini korisnik 

ostvaruje od šumske ceste. Te su koristi ponajprije 

rezultat gospodarskih ciljeva koje je šumovlasnik 

sam sebi postavio u gospodarenju šumom te o načinu 

ostvarivanja tih ciljeva. 

Pri realizaciji (ostvaraju) sječa na svojim posjedima, 

vlasnici će se, s obzirom na novoizgrađenu cestu, 

naći u različito povoljnim situacijama. Ta će se različita 

povoljnost ogledati u manjoj ili većoj srednjoj udaljenosti 

privlačenja većega ili manjeg obujma posječenog 

drva do šumske ceste. Posljedično to će se putem jediničnih 

troškova privlačenja odraziti i na ukupni financijski 

učinak iskorištavanja drva s pojedinačne konkretne 

šumske površine. 

Uz pretpostavku jednakih prihoda od prodaje sječivog 

drva i jednakih jediničnih troškova privlačenja, 

ukupni će troškovi privlačenja svega sječivog drva biti 

veći u slučaju kad je srednja udaljenost privlačenja 

veća. Vlasnik kojemu je zbog povoljnijeg položaja trase 

ceste srednja udaljenost privlačenja manja, i ukupni 

troškovi privlačenja svega sječivog drva bit će manji. 

Posljedično će i dobit kao razlika između prihoda i troškova 

u prvom slučaju biti manja. 

Fotografija 2. Kako raspodjeliti troškove gradnje šumske 

prometnice uvažavajući koristi više šumovlasnika 

Photo 2 How to distribute the costs of forest road construction 

respecting the benefits of more than one forest owner 

S druge strane, uz pretpostavku jednake srednje duljine 

privlačenja i jednakih jediničnih troškova privlačenja, 

ukupni će prihodi od iskorištavanja drva biti veći 

u slučaju većeg obujma i veće kakvoće posječenoga drva. 

Takav će vlasnik lakše povratiti sredstva uložena u 

izgradnju zajedničke ceste. 

1.3.1. Smanjenje duljine privlačenja kao kriterij raspodjele troškova 

Reduction of timber draw length as a criterion for costs distribution 

S obzirom na udio troškova privlačenja u ukupnim 

troškovima dobivanja drva iz šumskih sastojina, te s obzirom 

na čvrstu ovisnost troškova privlačenja i duljine 

privlačenja, skraćivanje duljine privlačenja znači i znatno 

smanjenje troškova privlačenja te za vlasnike predstavlja 

najveću korist od novosagrađene šumske ceste. 

Ukratko, povoljnija (manja) duljina privlačenja u 

odnosu na prijašnju, za svakog suvlasnika ceste znači 

niže/manje troškove privlačenja, odnosno veću dobit, 

dakako različitu od vlasnika do vlasnika. 

133

Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA I DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH 

Šumarski list br. 3-4. CXXV (2001 ), 13 I 

1.3.2. Veličina i kakvoća sastojine kao kriterij raspodjele troškova 

Size and quality of composition as a criterion for costs distribution 

Koristi pojedinoga 'suvlasnika 1 od šumske ceste 

umnogome ovise o i veličini i kakvoći šumske sastojine 

koja gravitira cesti. Što veći dio sastojine gravitira 

cesti, te što je kvalitetnija drvna masa, na takvoj 

površini vlasnik može očekivati veću korist od ceste. U 

ovom je smislu kakvoća sastojine određena vrstama 

drveća, bonitetom i gospodarskim tipom ili uredajnim 

razredom te strukturom sastojine. Posebno je važna 

Fotografija 3. Kako raspodjciiti troškove gradnje šumske 

prometnice uvažavajući koristi više šumoviasnika 

Photo 3 How to distribute the costs of forest road construction 

respecting the benefits of more than one forest owner 

starost sastojine, jer o tome ovisi obujam i dinamika 

sječa, odnosno realizacije prihoda kojima je moguće 

nadoknaditi ulaganja u zajedničku cestu. 

Povezano s tim, za određivanje pojedinačnih koristi 

nužna je pretpostavka da je osnovni gospodarski cilj 

svakog šumoviasnika ukupno iskorištenje etatnih mogućnosti 

šume u razdoblju amortizacije. Etatnu mogućnost 

pojedine šumske površine čini ukupan obujam drva 

određen za sječu, izračunat prema odgovarajućem 

modelu koji je temeljen na prirasno-prihodnim tablicama. 

To uključuje obujam drva iz proreda (tzv. prethodni 

prihodi) i dovršnih sječa (tzv. glavni prihod). 

S obzirom na gore navedeno, neupitno je daje najvažniji/glavni 

kriterij za ulagačke udjele u zajedničku 

šumsku prometnicu ostvarena dobit (D) nastala kao 

razlika prihoda od prodaje drva (PD) i ukupnih troškova 

proizvodnje (TP = troškovi sječe i izrade drva te 

troškovi prijevoza), pri čemu su troškovi privlačenja 

drva više ili manje smanjeni uslijed većeg ili manjeg 

smanjenja srednje udaljenosti privlačenja u odnosu na 

prijašnju srednju udaljenost privlačenja. 

D= PD-TP 

Na osnovi toga se kao temeljni kriteriji za udjele financijskoga 

sudjelovanja šumoviasnika pri izgradnji i 

održavanju šumske ceste definiraju: 

1. etatne mogućnosti šumske sastojine, odnosno ukupni 

obujam sječivog drva kao iskaz veličine i kvalitete 

konkretne šumske sastojine i 

2. smanjenje troškova privlačenja kao funkcija smanjenja 

srednje udaljenosti privlačenja iskazano u 

odnosu na prijašnju srednju udaljenost privlačenja. 

2. PREDMET TIJEK ISTRAŽIVANJA 

U istraživanju kriterija i modela sudjelovanja više 

korisnika u gradnji zajedničke šumske ceste, osnove su 

pronađene u poznatim i priznatim teorijskim osnovama 

sljedećih područja šumarskoga inženjerstva: 

a. otvorenost šumskih područja 

b. srednja duljina privlačenja i troškovi privlačenja 

c. troškovi gradnje i održavanja šumskih prometnica 

d. očekivani prihodi od drvoproizvodne funkcije šumskih 

sastojina 

U okviru rasprave ovih područja, tražit će se odgovori 

na mnoga pitanja važna za razmatranje izabranih 

kriterija financiranja otvaranja šuma. Neka od najvažnijih 

pitanja su: 

1. Kako novoizgrađena cesta utječe na elemente otvorenosti 

šumskih područja? 

134 

Subject and course of research 

2. U kakvom su odnosu srednja duljina privlačenja i 

troškovi privlačenja? 

3. Kakva je struktura i koliki su ukupni troškovi šumske 

ceste? 

4. Koliki su očekivani prihodi od šumskih sastojina u 

vijeku trajanja šumske ceste? 

Pri razmatranju koristi od šumske ceste, pretpostavilo 

se da će smanjenje srednje udaljenosti privlačenja 

drva, stoje temeljni razlog izgradnje nove ceste, izravno 

smanjiti troškove privlačenja. Za svakog korisnika 

ceste, ujedno i sudionika u financiranju ceste, to znači 

konkretno ostvarenu korist iskazanu veličinom ili iznosom 

novčane uštede na troškovima privlačenja. U tom 

slučaju financijski je iznos uštede moguće izračunati iz 

razlike umnoška veće prijašnje udaljenosti privlačenja

J. Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA 1 DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001 ), 131-152 

i njoj pripadajućeg jediničnog troška i umnoška nove (i 

značajno manje!) udaljenosti privlačenja te njoj pripadajućeg 

jediničnog troška privlačenja drva. 

Matematička formula za izračun uštede (u kunama) 

ili koristi od novoizgrađene ceste je 

RT= [(Lp s * JT(L A )] - [(I A * ST(Lp n )] 

gdje je: 

RT - novčani iznos razlike troškova privlačenja, tj. 

ušteda, kn 

Lp s - 'stara' duljina privlačenja (prije izgradnje 

prometnice), m 

JT(Lp s )- jedinični trošak privlačenja drva na 'staroj' 

udaljenosti privlačenja, kn/m 3 

Lp n - 'nova' duljina privlačenja (poslije izgradnje 

prometnice), m 

JT(Zp n ) - jedinični trošak privlačenja drva na 'novoj' 

udaljenosti privlačenja, kn/m 3 

2.1. Model šumskog predjela Model of forest area 

Kao prvi korak u istraživanju izabran je šumski predio 

na kojem će se simulirati razvoj modela te obaviti 

analize izabranih kriterija učešća u troškovima gradnje i 

održavanja ceste. Kao modelni šumski predio izabrana 

je gospodarska jedinica Jarmak - Kosturac - Buk - Drobna 

u šumariji Križevci, u okviru Uprave šuma Koprivnica. 

Uz odjele 99a, 100a, 101a, 10lb te 102 kojima gospodari 

poduzeće "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, a izabrani 

predio obuhvaća i okolne površine privatnih šumskih 

posjeda. Nadalje, isti je šumski predio 1998. godine 

otvoren cestom (u projektu nazvana Jarak - Juretica) u 

duljini 1.224 metra. Troškove gradnje zajedničke šumske 

ceste u našem modelu predstavlja šumska cesta 

"Jarak - Juretica". Tu ćemo šumsku cestu i njoj pripadajuće 

ukupne troškove smatrati predmetom zajedničkog 

ulaganja svih, u modelu definiranih, šumovlasnika. 

Za istraživanje kriterija financiranja više šumovlasnika 

zajedničke šumske prometnice, potrebno je u modelnom 

šumskom predjelu za svaki posjed, odnosno 

sastojinu, imati poznate sljedeće podatke: površinu i 

starost, uredajni razred i ekološko-gospodarski tip, razdoblje 

ophodnje, vrste drveća i njihove relativne udjele 

u ukupnoj drvnoj zalihi, drvnu zalihu: veličinu i strukturu, 

godišnji prirast. 

U izabranom konkretnom šumskom predjelu, odjeli 

"Hrvatskih šuma" okruženi su privatnim šumskim površinama, 

na kojima za sada nisu utvrđeni strukturni 

elementi uređivanja šuma. Dabi te odjele mogli koristiti 

u našim analizama, bilo ih je nužno 'doraditi', i to 

tako da smo njihovim poznatim površinama dodijelili 

jedinične elemente (iskazane po 1 ha) strukture iz nekih 

odjela "Hrvatskih šuma", iz predjela koji su po vrstama 

drveća i bonitetu sastojina najsličniji privatnim šumama 

u našem modelu. Izuzme li se mogućnost taksacije, ovo 

je bio jedini način da privatne šumske sastojine budu jednakovrijedan 

predmet u našoj metodološkoj studiji. 

Kao rezultat takvoga dorađivanja u dijelu privatnih 

šuma modelnog područja nastalo je osam (8) odjela sa 

svim elementima koje imaju i odjeli državnih šuma. 

Nakon određivanja potrebnih sastavnica u modelu, 

karta je modelnog područja obrađena u softverskom 

okruženju Arc/Info . Rezultat obrade bila je digitalizirana 

karta modelnog područja u mjerilu 1 : 5 000. Duljine 

u modelu bile su iskazane u metrima (m). To je također 

omogućilo jednostavno mjerenje stvarnih duljina 

(npr. udaljenosti privlačenja) pomoću računalnog 

mjerila. Uporabom posebnog potprograma Arc/Info', u 

drugom je koraku za svaku jedinicu (posjed) računalno 

izračunata površina iskazana u m 2 , te su izračunata težišta 

jedinica (tzv. centroidi) koja definiraju onu točku 

svake površine od koje se mjeri udaljenost privlačenja 

kao najkraća linija (okomica) na os stare, odnosno nove 

ceste. Površine sastojina, odnosno odjela iskazane su u 

tablici 1, a centroidi i njihove spojnice sa starom i novom 

cestom na slici 2. Osnovni su elementi za 13 

odjela - u privatnim šumama s oznakama 1 do 8, te 5 

odjela s oznakama od 9 do 13 u državnim šumama - u 

modelnom šumskom predjelu prikazani u tablici 1. 

Tablica 1. Elementi sastojina modelnog šumskog predjela 

Table 1 Elements of stands of the model forest area 

135

.1. Vlahinju: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA I DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH ... Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001 ), 131-152 

* sections in the property of the firm "Croatian Forests" p.o. Zagreb 

* odsjeci u posjedu poduzeća "Hrvatske šume" p.o. Zagreb 

136

J. Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA I DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH Šumarski list br. 3^1, CXXV (2001 ), 131-152 

2.3. Načela računanja očekivanih prihoda šumskih sastojina u modelu područja 

Calculation principles of the expected forest composition income in the model area 

Očekivani sječivi obujmi iz sastojina pojedinoga šumovlasnika 

odredili su se tako da su intenziteti i etati 

proreda, odnosno eventualnih dovršnih sječa, uvažavali 

zatečeno stanje drvne zalihe i utvrđene priraste konkretnih 

sastojina (tablica 2), a nakon sravnjivanja sječivi 

Tablica 2. Podatci o konkretnoj drvnoj zalihi i prirastu 

odjela 

Table 2 Data on the actual timber stock and the growth of 

department 

Fotografija 4. Kolika je dobit od šumske ceste u 40-godišnjcm 

razdoblju njena trajanja (i u najmlađim sastojinama)? 

Photo 4 How much is the profit of the forest road within the 

40-year period of its existance (even in the youngest composition? 

obujmi izračunavali su se prema vrijednostima normalnih 

sastojina. Sravnjivanje drvne zalihe konkretne sastojine 

obavljeno je s jediničnom zalihom normalne sastojine 

istog uređajnog razreda i boniteta (tzv. normalom) 

iz prirasno-prihodnih tablica (PPT). Time se postiglo 

da se već u prvoj sječi postignu propisane normalne 

vrijednosti drvne zalihe. To je imalo za posljedicu izostajanja 

sječa u prvoj ophodnjici u svim onim slučajevima 

kada je zaliha konkretne sastojine bila manja od normalne 

zalihe. Nakon takvoga sravnjivanja moglo se u 

idućim ophodnjicama računati na veličine etata upravo 

jednake normalnima iz prirasno-prihodnih tablica. 

U utvrđivanju obujma sječivog etata konkretne sastojine 

u prvoj ophodnjici uzeta je u račun konkretna 

drvna zaliha (poznata iz gospodarske osnove) uvećana 

za prirast izračunat putem postotka tečajnog prirasta za 

razdoblje potrebno sastojini da dostigne zaokruženu 

starost: npr. ako je sastojina u 123. godini, obujam prorede 

se računa za ophodnju u 130-toj godini. 

Uz pretpostavljeni 40-godišnji vijek trajnosti šumske 

ceste, za svaku su konkretnu šumsku sastojinu, ovisno 

o njezinoj starosti i propisanoj ophodnji, mogle biti 

obavljene najviše četiri proredne sječe, npr. za sastojinu 

uređajnog razreda lužnjaka staru 47 godina u 50-toj, 60- 

toj, 70-toj i 80-toj godini. U drugom slučaju u nekim se 

konkretnim sastojinama moglo ostvariti samo dovršnu 

sječu, npr. za sastojinu uređajnog razreda lužnjaka staru 

131 godinu na kraju ophodnje, u 140-toj godini. 

2.4. Model računanja ukupnih troškova šumske ceste 

Model of total cost calculation of the forest road 

Modelni je šumski predjel 1998. godine otvoren 

cestom Jarak - Juretica) duljine 1.224 m. Iako ćemo, za 

potrebe razvoja modela, tu cestu smatrati zajedničkom, 

tj financiranu ulaganjem svih, u modelu definiranih, šumovlasnika 

treba naglasiti da je stvarni investitor izgrađene 

ceste bilo poduzeće "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, 

putem Uprave šuma Koprivnica na čijem je području 

cesta izgrađena. Cesta je izgrađena prema 

odredbama Zakona o prostornom uređenju i Zakona o 

građenju te su sukladno tome od nadležnih ministarstava 

i institucija bile pribavljene odgovarajuće isprave 

(mišljenja, suglasnosti, potvrde, dozvole i slično). 

Voditelj izdrade projekta ceste bio je Davorin R o d e k, 

dipl. ing. šum., stručni suradnik za projektiranje u 

Upravi šuma Koprivnica. 

137

J. Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA 1 DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH ... Šumarski list br. 3-4. CXXV (200 I ). 13 I -1 52 

Prema ranije iskazanom modelu izračuna volumena 

sječivoga drva šumskih sastojina, jednaki su izračunati 

na osnovi Prirasno-prihodnih tablica (PPT) za svaku 

sastojinu, odnosno pojedinačni šumski posjed. Na 

zbrojenoj površini od 99,85 ha ukupno će se u 40-go- 

Za određivanje vrijednosti ukupnoga ulaganja u i 

šumsku cestu (tzv. zajednička investicija gradnje i održavanja 

šumske ceste) u radu će se koristiti model koji i 

je preporučila Katedra za šumska transportna sredstva i 

u Zavodu za iskorištavanje šuma Šumarskoga fakulteta i 

Sveučilišta u Zagrebu. Model uvažava terenske uvjete 

te, u domaćoj šumarskoj praksi, priznate norme vremena 

i normative materijala, kao i jedinične cijene rada 

radnika i strojeva. Isti su model više puta koristili razli- 

čiti autori (npr. Rebula, Knežević, Pičman, Pentek i dr.) 

u više znastvenih i stručnih radova. 

3. REZULTATI Results 

3.1. Definiranje pogodnosti obujma sječivog drva 

Defining the benefits of the chopping timber volume 

dišnjem razdoblju trajanja šumske ceste moći posjeći 

39 436 m 3 ili prosječno 395 m 3 po 1 ha. Pojedinačne su 

vrijednosti obujma sječivoga drva prikazane u tablici 

3, a njihov odnos prema njima pripadajućim površinama 

posjeda na grafikonu 1. 

Tablica 3. Ukupno sječivo drva u pojedinoj sastojini u razdoblju trajanja ceste 

Table 3 Total chopping timber in particular compositions within the period of road existance 

Iz tablice je uočljivo sljedeće: 

1. Velike su razlike u veličini šumskih posjeda. Iskazano 

odnosom površine najvećeg i najmanjeg posjeda, 

raspon je 29 :1. 

2. Značajne su razlike u obujmu sječivog drva po 1 

hektru. Raspon između najvećeg (735 mVha) i naj- 

138

Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA I DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001 ). 131-152 

manjeg (87,2 mVha) sječivog obujma je 8,4 : 1, što 

znači da pojedini vlasnici mogu očekivati i do osam 

puta veći jedinični obujam sječe u odnosu na druge. 

3. Vrlo su izrazite razlike u ukupnom obujmu sječe u 

planiranom vijeku ceste (40 godina). Najveći se sječivi 

obujam odnosi prema najmanjem kao 108 :1! To 

znači da će pojedini vlasnici prevesti višestruko veće 

količine drva zajedničkom cestom u odnosu na 

druge. Neki će u amortizacijskom razdoblju ceste 

prevesti tek zanemarive količine. Isto je vidljivo i iz 

postotnih udjela sječivog drva pojedinog vlasnika u 

odnosu na ukupni sječivi obujam drva. U planiranom 

40-godišnjem vijeku ceste to iznosi od 0,29 % do 

31,64 %. Podsjećamo daje pojedinačni relativni udio 

svakog pojedinca u ukupno sječivom jedan od važnih 

čimbenika u modelu raspodjele troškova ceste. 

Svaki od vlasnika u različitim će godinama tijekom 

40-godišnjeg vijeka ceste ostvarivati prihode od prodaje 

drva, odnosno imati koristi od šumske ceste iskazane 

u uštedi troškova privlačenja drva. Za svaku je površinu 

određena dinamika ostvarenja prihoda, odnosno ušteda 

tako da su utvrđeni očekivani obujmi sječa raspoređeni 

u četiri desetogodišta koliko će ih biti u 40-godišnjem 

vijeku trajanja ceste. 

Sukladno tome tri će vlasnika ostvariti najveće koristi 

u I. desetogodištu, čak šest u II. desetogodištu, tek jedan 

u III. desetogodištu i četvorica u IV. desetogodištu. 

Pritom će: 

u I. desetogodištu biti ostvareno 28,11 % prihoda i 

koristi, 

u II. desetogodištu najviše 34,33 %, 

- u III. desetogodištu najmanje 7,38 % i 

- u IV desetogodištu 29,74 % prihoda i koristi. 

Takav je nalaz posljedica različitih uređajnih razreda, 

dobi i propisanih ophodnji za pojedinu sastojinu. 

Za potrebe naših istraživanja uzet ćemo u obzir ukupno 

zbrojene koristi svakoga vlasnika iz sva četiri desetogodišta 

u razdoblju trajanja ceste. 

Faktor obujma sječivog drva - Timber volume factor 

Ovaj je pokazetelj izabran kao prvi element skupnog 

kriterija raspodjele udjela, odnosno troškova vlasnika 

zajedničke šumske ceste. Faktor obujma sječivog 

drva (F d ) je relativni udio svakog pojedinca u ukupno 

sječivom drvu u planiranom 40-godišnjem vijeku ceste. 

Izračunava se kao postotni udio sječnoga obujma s pojedine 

jedinice (odsjeka) u ukupnom obujmu sječivog 

drva cijeloga područja. 

F d = (OS, / OS uk ) * 100 

gdje je 

F đ - faktor obujma sječivog drva 

OS; - sječivi obujam i-te jedinice (odsjeka) u m 3 

OS uk - ukupni sječivi obujam svih jedinica (odsjeka) u m 3 

Vrijednosti faktora obujma sječivog drva definiraju 

pogodnost obujma sječivoga drva (POD) za svaku jedinicu. 

Iste su prikazane u tablici 4. 

Tablica 4. Faktori pogodnosti obujma sječivog drva za model područja 

Table 4 Factor and benefits of chopping timber volume for model area 

Ovako definirani faktor pogodnosti čini pojedinačne 

udjele međusobno zavisnim, jer se mijenja sa svakim 

priključivanjem ili odustajanjem, odnosno promjenom 

referentnih vrijednosti (npr. površine) nekog 

od sudionika modela, dok u zbroju uvijek ostaje nepromijenjen, 

odnosno zbroj je udjela uvijek 100,00 %. 

Nije nevažna ni činjenica da se iznosi ovoga faktora 

za određeno područje mogu izračunati već i na temelju 

jednostavne obrade redovitih elemanata Gospodarske 

osnove, važeće za jedinice (odsjeke) koji čine predmetno 

područje, uz uvjet da su za privatne šume izrađeni 

Programi gospodarenja kako je propisano čl. 32 i 36 

Zakona o šumama. 

Fotografija 5. Po kojim kriterijima pravedno i transparentno utvrditi visinu financijske participacije suvlasnika ili sukorisnika? 

Photo 5 According to which criteria could the amount of co-owners' co-users' financial participation be fairly and transparently established? 

139

Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA I DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001). 131-152 

Novoizgrađena je šumska cesta ukupne 

duljine 1224 m, od čega je prvih 650 m prilazni 

put do odsjeka 99a, a ostatak ceste, odnosno 

574 m, ide granicom odsjeka 99a. 

Za svaku se jedinicu gospodarenja tj. šumsku 

površinu u privatnom vlasništvu ili odjel, 

odnosno odsjek kojim gospodari poduzeće 

"Hrvatske šume" p.o. Zagreb utvrdila srednja 

duljina privlačenja drva (L p ) na digitaliziranom 

modelu predmetnoga šumskog predjela 

u mjerilu 1 : 5 000. 

Prvo su za svaku jedinicu računalnom 

obradom izračunata srednja geometrijska točka 

ploštine - tzv. centroid ili težište. Potom su 

za svaku jedinicu pomoću računalnoga mjerila 

izmjerene duljine okomica - spojnice između 

točki težišta i tim težištima najbližih točaka 

na osi stare, a potom i nove ceste (Slika 1. - 

Figure 1). 

Izmjerene duljine spojnica u našem modelu 

predstavljaju srednje udaljenosti privlačenja 

drva za pojedinu jedinicu. Te su udaljenosti 

izražene u metrima (m) i prikazane u 

tablici 5. 

Iz grafikona 2. uočljivo je daje u novonastalim 

uvjetima privlačenja najveća pogodnost 

zbog najmanjih srednjih duljina privlačenja 

drva pripala vlasnicima jedinica s najmanjim 

obujmima sječivog drva u razdoblju trajanja 

ceste. No s obzirom da je svim vlasnicima 

značajno skraćena duljina privlačenja, takav 

nalaz ne mora dovoditi u sumnju ekonomičnost 

i ispravnost u odabiru trase izgrađene 

zajedničke ceste. 

3.2. Duljina privlačenja drva - Wood skidding distance 

Novoizgrađena šumska cesta - Newly built forest road 

Spojnice 'težišta- stara cesta' 

Junctions 'clustered around the old road ' 

Spojnice 'težišta - nova cesta' 

Junctions 'clustered around the new road' 

Slika 1. Karta mode Inog područja 

s ucrtanim srednjim duljinama 

privlačenja na staru i 

novu cestu. 

Map of model area with 

shown average skidding 

distances for the 'old road' 

and 'new road' 

Grafikon 2. Odnos obujma sječivoga 

drva i novoostvarcne srednje 

duljine privlačenja. 

Graph 2 Relationship between total 

cutting volume of timber and av. 

skidding distances for the new road 

140

J. Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA I DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001 ), 13 1-152 

Faktor smanjenja duljine privlačenja drva - Factor of timber draw length reduction 

Ovaj je pokazatelj izabran kao druga sastavnica 

skupnog kriterija raspodjele udjela, odnosno troškova 

vlasnika zajedničke šumske ceste. Faktor smanjenja 

duljine privlačenja drva (F„) je relativni udio svakog 

pojedinca u ukupnome smanjenju duljine privlačenja drva. 

Pritom ukupno smanjenje duljine privlačenja predstavlja 

razliku između zbroja duljina privlačenja prije i 

zbroja duljina privlačenja nakon izgradnje zajedničke 

ceste. Jednostavnije iskazano ukupno smanjenje duljine 

privlačenja je zbroj izgradnjom postignutih smanjenja 

duljina privlačenja svih vlasnika zajedničke ceste. Izračunava 

se kao postotni udio smanjenja ostvarenoga kod 

pojedinačnog vlasnika (L ; ) u ukupnome smanjenju duljine 

privlačenja za sve jedinice (sve vlasnike) cijeloga 

područja (LP uk ). 

Fp = (LPi / LPuk)* 100 

gdjeje 

F. - faktor smanjenja duljine privlačenja drva 

LPj - smanjenja duljine privlačenja i-te jedinice (odsjeka) 

u m 

LP uk - ukupno smanjenje duljine privlačenja svih jedinica 

(odsjeka) u m 

Vrijednosti faktora smanjenja duljine privlačenja 

definiraju pogodnost privlačenja drva (PDP) svake 

jedinice modelnoga područja. Te su vrijednosti prikazane 

u tablici 6. 

Ovako određeni faktori pogodnosti privlačenja također 

su u modelu matematički međusobno zavisni; i u 

ovom se slučaju promjenom vrijednosti faktora za nekog 

sudionika modela mijenjaju faktori, odnosno udjeli 

svih ostalih sudionika, dok zbroj ostaje nepromijenjen, 

odnosno iznosi uvijek 100 %. 

Iznosi ovoga faktora se za svaku jedinicu (odsjek) 

određenoga područja najtočnije mogu izračunati mjerenjem 

na digitaliziranom modelu. Pretpostavka je da takav 

model područja uz 'staru' cestu koja definira prijašnje 

uvjete privlačenja sadrži i trasu nove šumske ceste. 

Tablica 5. Udaljenosti privlačenja u odnosu na staru i novu šumsku cestu 

Table 5 Distances of timber draw in relation to the old and new forest road 

Oznaka 

Mark 

1 

1 

2 

3 

4 

5 

6 

7 838 

8 

9 (99a) 

10(100a) 

11 (101a) 

12(101b) 

13(102) 

Stara cesta Nova cesta 

Old road New draw 

Duljina 'težište - spojnica na cestu'* 

Lenght of "Central place - 

junctions with the road" 

m 

2 

948 

411 

513 

526 

928 

755 

57 

1.072 

645 

551 

1.003 

1.295 

774 

10.259 

3 

357 

134 

129 

283 

139 

38 

781 

291 

199 

229 

199 

475 

411 

2.941 

Razlika duljine 

privlačenja 

Difference of 

draw lenght 

4 

591 

277 

384 

243 

789 

717 

14,7 

781 

446 

322 

804 

820 

363 

7.318 

* Računalno mjereno na digitaliziranom modelu područja (mjerilo 1 : 5 000) 

* Computer measured on a digitalized model area (scale 1 : 5 000) 

Odnos duljine privlačenja 

'Stara/Nova cesta' 

Relation with the 

draw lenght 

"Old/New road" 

5 

2,7 

3,1 

4,0 

1,9 

6,7 

19,9 

3,7 

3,2 

2,4 

5,0 

2,7 

1,9 

3,5 

Tablica 6. Faktor pogodnosti duljine privlačenja 

Table 6 Factors of the draw length benefit 

1 

8,08 

2 

3,79 

3 

5,25 

4 

3,32 

Oznaka jedinice (odsjeka) - Unit (section) mark 

5 6 7 8 9 10 

(99a) (100a) 

10,78 9,80 10,67 10,67 6,09 4,40 

11 

(101a) 

10,99 

Postotni udio u ukupnom smanjenju duljine privlačenja na cijelom području (%) 

Percentage share in the total draw length reduction on the entire area (%) 

12 

(101b) 

11,21 

13 

(102) 

4,96

.1. Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITKRIJA RASPODJELE TROŠKOVA I DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH ... Šumarski list br. 3-4, ÇXXV (2001 ), 13 1 -152 

3.3. Troškovi gradnje i održavanja zajedničke ceste 

Construction and maintainance costs of the common road 

Troškovi gradnje (T g ) zajedničke šumske ceste koju 

u našem modelu predstavlja cesta Jarak - Juretica" 

obuhvatili su: 

1. Pripremno-završni radovi 15.868,80 Kn 

2. Izgradnja donjeg stroja 26.261,61 Kn 

3. Izrada gornjeg stroja 114.254,60 Kn 

Ukupno 

156.385,01 Kn 

Prema gore iskazanome ukupni su izravni troškove 

gradnje (T„) zajedničke ceste dužine 1.224 metara iznosili 

156.358,01 kn. 

Troškovi održavanja šumske ceste obuhvaćaju 

amortizaciju šumske ceste (T,) rok amortizacije 40 godina 

i godišnji kamatnjak/; = 3 %; tekuće održavanje 

(77,) gornjega stroja, periodično održavanje (T p ) te trošak 

naknada za izgubljenu površinu i prirast - T 5 

Rekapitulacija ukupnih troškova gradnje i održavanja 

(UT) zajedničke šumske ceste obuhvaća troškove 

kako je to po vrstama i sadržaju prikazano u tablici 7. 

Za 40-godišnjeg vijeka trajanja ceste, ukupni troškovi 

amortizacije i održavanja iznosit će 577.078,80 kn, 

Tablica 7. Pregled troškova vezanih uz izgradnju zajedničke ceste 

Table 7 Survey of costs related to the common road construction 

Vrste troškova 

Kind of costs 

1 

Izravni troškovi gradnje - Direct construction costs - T B 

Trošak amortizacije - Amortization costs - T, 

Trošak tekućeg održavanja - Current operating cost - T, 

Trošak periodičnog održavanja - Periodic operating cost - T 3 

Trošak naknada za izgubljenu površinu i prirast 

Compensation cost for lost areas and growth - T 5 

Ukupno - Total 

Jednokratno 

Single costs (kn) 

2 

156.358,01 

0,00 

156.358,01 

Godišnje 

Annual costs (kn) 

3 

- 

6.764,42 

4.896,00 

2.766,55 

14.426,97 

Fotografija 6. Po kojim kriterijima pravedno i transparentno utvrditi 

visinu financijske participacije suvlasnika ili 

sukorisnika? 

Photo 6 According to which criteria could the amount of coowners' 

co-users' financial participation be fairly and 

transparently established? 

što predstavlja sadašnju vrijednost ukupnih troškova 

amortizacije. 

Prema gornjem izračunu izravni troškovi gradnje čine 

21,32 %, a troškovi održavanja 78,62 % ukupnih troškova 

ceste, odnosno da su u vijeku ceste troškovi održavanja 

3,7 puta veći od početnih troškova gradnje 

ceste. 

Raspoređeni na ukupni 40-godišnji obujam sječivog 

drva koji za modelni predio iznosi 39.436 m 3 , 

početni troškovi gradnje ceste iznose 3,96 kn/m 5 , godišnji 

troškovi amortizacije i održavanja 0,37 kn/m 5 . 

U našem istraživanju modela raspodjele troškova i 

koristi od zajedničke ceste predmetom raspodjele biti 

će izravni (početni) troškovi gradnje ceste u iznosu od 

156.258,01 kn. 

Za ocjenu ekonomske isplativosti ulaganja u zajedničku 

cestu definira se ukupni trošak ceste kao zbroj 

izravnog troška gradnje ceste i sadašnje vrijednosti 

40-godišnjih troškova amortizacije i održavanja. Takav 

ukupni trošak ceste u iznosu 733.436,81 kn 

(156.358,01 + 577.078,80) usporedit će se s ukupno 

ostvarenim ekonomskim koristima iskazanima u 

novčanim uštedama pri troškovima privlačenja. 

142

J. Vlahinja: ISTRAŽIVANJK KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA I DOBITI ZA.IHDMČKIH ŠUMSKIH . Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001 ). 131-152 

3.5. Koristi od zajedničke ceste - Common road benefits 

Za svaku šumsku površinu (posjed) od 1 do 13 utvrdili 

su se jedinični troškovi privlačenja drva (kn/m 3 ) na 

konkretnim izmjerenim srednjim duljinama privlačenja 

drva prije (stara cesta) i poslije izgradnje zajedničke 

ceste (nova cesta). Pritom smo se opredjelili za troškovnu 

inačicu privlačenja drva s kopčašem, držeći daje u 

postojećim uvjetima obavljanja šumskih radova u Hrvatskoj 

ona značajno vjerojatniji izbor, kako za državne 

tako i za privatne šumovlasnike. Rezulati su prikazani u 

tablici 8. 

Tablica 8. Trošak privlačenja 1 m' drva za konkretne srednje duljine privlačenja prije (stara cesta) i poslije izgradnje zajedničke 

ceste (nova cesta) 

Table 8 Draw cost for lm 3 of timber for actual average draw lengths before (old road) and after the common road construction 

(new road) 

Oznakajedinicc 

(odsjeka) 

Unit 

(section) mark 

1 

1 

2 

3 

4 

5 

6 

7 

8 

9 (99a) 

10(100a) 

11 (101a) 

12(10 lb) 

13(102) 

Duljina privlačenja 

Length of draw (m) 

Stara cesta Nova cesta 

Old road New road 

2 

3 

948 

357 

411 

134 

513 

129 

526 

283 

928 

139 

755 

38 

838 

57 

1.072 291 

645 

199 

551 

229 

1.003 

199 

1.295 475 

774 

411 

Stara cesta 

Old road-jts 

4 

160,0 

116,0 

123,3 

124,2 

158,1 

142,5 

149,8 

172,4 

133,4 

126,1 

165,4 

197,1 

144,2 

Jedinični trošak privlačenja 

Draw cost per unit (kn/nT) 

Nova cesta 

New road -JTn 

5 

112,3 

98,2 

97,9 

107,4 

98,5 

92,7 

93,8 

107,9 

102,1 

104,0 

102,1 

120,5 

116,0 

Prosječno - Average 

'Staro-Novo' 

"Old-New" 

6 (=4-5) 

47,7 

17,8 

25,4 

16,8 

59,6 

49,8 

56,0 

64,5 

31,3 

22,1 

63,3 

76,6 

28,2 

% smanjenja troška 

Cost reduction 

7 

29,81 

15,34 

21,60 

13,53 

37,70 

34,95 

37,38 

37,41 

23,46 

17,53 

38,27 

38,87 

19,56 

29,20 

Razliku između prijašnjih i sadašnjih troškova privlačenja 

definirali smo kao korist-uštedu (U/T) novčano 

iskazanu za svakog korisnika ceste (kolona 8 u tablici 9). 

U/T = UTs - UTn 

Iz tablice 9 uočljivo je sljedeće: 

1. izgradnjom zajedničke ceste svi su vlasnici ostvarili 

uštede na troškovima privlačenja. Novčani iznosi 

ušteda kretali su se od 1.955 kn do 556.512 kn. Prosječno 

je to, iskazano za obujam sječivog drva svih 

vlasnika, iznosilo 44 %. 

2. raspon između najveće i najmanje uštede odnosi se 

kao 284 : 1, što bi moglo biti obeshrabrujuće za korisnike 

takvih 'neznačajnijih' koristi-ušteda. Međutim, 

upravo izabrani kriteriji raspodjele troškova 

moraju osigurati proporcionalnost u odnosu koristitroškovi. 

Na taj način nema mjesta bojazni da će obveza 

ulaganja nadmašiti ostvarene moguće koristi 

ili uštede. S druge strane ne treba zanemariti neproizvodne 

koristi od zajedničke ceste, koje će, pretpostavlja 

se, uživati svaki od vlasnika, a koje su obuhvaćene 

troškovima za drvoproizvodnu namjenu 

ceste. 

3. višestruke su razlike u iznosu ušteda. Uštede ili koristi 

od ceste izravno su ovisile o: a) veličini smanjenja 

jediničnih troškova privlačenja, (zbog smanjenja 

duljine privlačenja) te b) obujmu sječivog drva 

pojedinog vlasnika. Tako su najviše profitirali vlasnici 

s najvećim smanjenjem duljine privlačenja i vezano 

s tim s najvećim smanjenjem jediničnih troškova 

privlačenja, npr. vlasnici 12, 11 i 8, odnosno 

vlasnici s najvećim obujmom sječivog drva, npr. 

vlasnici 11,9, 12, 6 i 8, što je jasno prikazano na grafikonu 

3. 

Kako se utvrdilo da uštede u ukupnim troškovima 

privlačenja drva ovise o smanjenju duljine privlačenja i 

o obujmu sječivoga drva, a ti su čimbenici različiti za 

svakoga vlasnika, bilo je važno utvrditi učešće svakog 

vlasnika u ukupno ostvarenoj uštedi. Očekivana raspodjela 

koristi trebala bi biti sukladna prijedlogu modela 

učešća vlasnika u troškovima, koja će se za istraživane 

kriterije, odnosno njihove vrijednosne pokazatelje prikazati 

u sljedećem poglavlju. 

Za utvrđivanje mjere koristi/uštede svakoga vlasnika, 

njihove su se pojedinačne novčane uštede stavile 

u odnos s ukupnom uštedom koja je za sve vlasnike zajedničke 

šumske ceste bila 1.796.242,00 kn. Dobiveni 

postoci mjera relativni su udjeli svakog vlasnika u 

143

J. Vlahinja: ISTRAZIVANJK KRITERIJA RASPODJHLH TROŠKOVA 1 DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH Šumarski list br. 3^t, CXXV (2001 ). I 3 1 -1 52 

Tablica 9. Ukupni troškovi privlačenja za površine u modelu u odnosu na staru i novu šumsku cestu 

Table 9 Total draw costs for the model areas in relation with the old and new forest road 

Oznaka 

površine 

odn. odsjeka 

Area or 

section mark 

1 

1 

2 

3 

4 

5 

6 

7 

8 

9 (99a) 

10 (100a) 

11 (101a) 

12 (101b) 

13(102) 

Zbroj • 

Duljina privlačenja 

(m) 

Draw length 

(m) 

Stara cesta 

Old road 

2 

948 

411 

513 

526 

928 

755 

838 

1.072 

645 

551 

1.003 

1.295 

774 

10.259 

Nova cesta 

New road 

3 

357 

134 

129 

283 

139 

38 

57 

291 

199 

229 

199 

475 

411 

2.941 

Razlika stare i 

nove duljine 

privlačenja 

(m) 

Difference 

between the 

old and new 

draw length 

4 

591 

277 

384 

243 

789 

717 

781 

781 

446 

322 

804 

820 

363 

7.318 

Ukupno sječivi 

obujam drva 

u 40 

god. (m 3 ) 

Total chopping 

timber 

volume in 

40 years 

5 

1.550 

1.692 

917 

116 

931 

2.439 

675 

2.569 

12.476 

1.990 

8.791 

3.009 

2.281 

39.436 

Ukupni troškovi 

privlačenja (kn) 

Total draw 

costs (kn) 

Stara cesta 

Old road 

6 

248.072 

196.208 

113.048 

14.413 

147.226 

347.669 

101.131 

442.916 

1.664.817 

250.986 

1.454.173 

593.046 

328.875 

5.902.581 

1,44 

Nova cesta 

New road 

7 

174.011 

166.164 

89.785 

12.457 

91.704 

226.117 

63.296 

277.211 

1.273.941 

206.892 

897.661 

362.590 

264.510 

4.106.339 

1,00 

Ušteda 

(kn)* 

Saving 

(kn)* 

8 

74.061 

30.044 

23.264 

1.955 

55.522 

121.553 

37.836 

165.705 

390.876 

44.094 

556.512 

230.456 

64.365 

1.796.242 

* zaokruženo na 0,00 kuna 

* rounded to 0.00 kuna 

Oznake sastojina ili odjela - Forests stands or department mark 

Grafikon 3. Ušteđena troškovima privlačenja- ukupne, za sve sječi vo drvo (plavi stupci) i jedinične po 1 m 1 (sivi stupci) 

Graph 3 Savings from draw costs - in total, for all chopping timber (blue columns) and single per 1 nT (grey columns) 

zajedničkoj uštedi. Taj je omjer nazvan koeficijent koristi-uštede 

u troškovima privlačenja F K L , koji se 

izračunava po formuli 

F K/L: = (^/^, k )*100 

gdje je 

F K;U - koeficijent koristi-uštede u troškovima privlačenja 

drva 

K, - korist-ušteda vlasnika i-te jedinice (odsjeka) 

K uk - korist-ušteda svih vlasnika u području 

Vrijednosti koeficijenata ukupnih koristi-ušteda su, 

usporedno s koeficijentima koristi-ušteda na jediničnim 

troškovima, za sve jedinice u modelu područja prikazane 

u tablici 10. 

144

J. Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA I DOBIT] ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH Šumarski list br. 3^1. CXXV (2001), 131-152 

Tablica 10. Koeficijenti uštede na jediničnim i na ukupnim troškovima po jedinicama (vlasnicima) 

Table 10 Coefficients for saving on single and total costs per units (owners) 

Odnos ušteda na ukupnim troškovima privlačenja i ukupnog sječivoga drva, 

za svaku su jedinicu u modelu područja prikazani na grafikonu 4. 

Oznake sastojina ili odjela - Forests stands or department mark 

Grafikon 4. Uštede na troškovima privlačenja (zeleni stupci) i obujam ukupno sječivog drva (sivi stupci) 

Graph 4 Savings on draw costs (blue columns) and total volume of chopping timber (grey columns) 

3.6. Isplativost ulaganja u zajedničku cestu - Profitability of investment in the common road 

Isplativost ulaganja u zajedničku šumsku cestu izračunata 

je iz pokrivenosti troškova ostvarenim gospodarskim 

učincima od ceste. Pritom su se pod troškovima 

uzeli u obzir utvrđeni ukupni troškovi (UT) zajedničke 

šumske ceste, a kao gospodarski učinci ostvarene 

uštede u troškovima privlačenja drva. U ranijim poglavljima 

utvrđeni ukupni trošak šumske ceste iznosi 

773.436,81 kn, a ukupni iznos ušteda kod privlačenja je 

1.796.242 kn. 

Pokrivenost ulaganja (PI) izračunala se kao kvocijent 

efekata/učinaka (E) i troškova (UT) po formuli 

?l=E/UT= 1.796.242/773.436,81 =2,45 

Rezulat pokazuje da ostvarene ekonomske koristi 

2,45 puta nadmašuju troškove ulaganja. Povoljnost 

ovoga rezultata je i veća, ako se na umu ima činjenica 

da su ovdje uzete u obzir tek koristi od drvoproizvodne 

funkcije gospodarenja šumom - dakle, nisu uključene 

koristi drugih šumarskih djelatnosti (npr. prijevoz ljudi, 

materijala i si. za potrebe uređivanja, zaštite i/ili uzgajanja 

šuma), ali ni koristi nešumarskih djelatnosti ili aktivnosti 

u šumi (npr. lovstvo i si.). 

3.7 Raspodjela troškova među korisnicima ceste - Cost distribution among the road users 

Temeljni su ključ raspodjele troškova medu su-ko- 2. pogodnost duljine privlačenja - (PDP) ili udio u 

risnicima (su-vlasnicima) ceste: 

svakog vlasnika u ukupnom smanjenju duljine pri- 

1. pogodnost obujma-(POD) ili udio u svakog vlasni- vlacenja 

ka u obujmu ukupno sječivoga drva, 

Oba su čimbenika transparentni i vlasnicima prepo-

J. Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA I DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH Šumarski list br. 3-4. CXXV (2001). 131-152 

znatljivi, a mogu se jednostavno odrediti već iz osnovnih 

podloga u gospodarenju šumama: Osnove ili Programa 

gospodarenja, te odgovarajuće karte područja s 

ucrtanim izvoznim prometnicama. 

Da bi se u određivanju udjela svakog vlasnika u 

troškovima zajedničke ceste uzela u obzir oba izabrana 

kriterija u njihovom objektivnoj vrijednosti, utvrdio se 

njihov kumulirani, odnosno sintetički učinak kao 

umnožak oba kriterija (POD * PDP). Ovako utvrđeni 

osobni sintetički pokazatelji stavili su se u odnos prema 

ukupnom (zbrojenom) iznosu svih umnožaka. Dobivene 

rezultate nazvalo se faktorima osobnoga udjela u 

troškovima zajedničke ceste (skr. faktor osobnog troška)-fT. 

Matematički obrazac izračunaje 

FT, = {POD, * PDP, 11 POD * PDP) * 100 

gdje je 

FT, - faktor osobnoga udjela i-tog vlasnika u troškovima 

zajedničke ceste, % 

POD, - udio u obujmu sječivoga drva i-tog vlasnika, % 

PDP, - udio u smanjenju duljine privlačenja i-tog vlasnika, 

% 

I POD* PDP -zbroj pojedinačnih POD i PDP svih 

vlasnika ceste 

Tablica 11. Faktor osobnoga udjela u troškovima zajedničke ceste 

Table 11 Factor of personal share in the common road costs 

1 

3,93 

8,08 

31,75 

2 

4,29 

3,79 

16,26 

3 

2,33 

5,25 

PDP 

12,23 

4 

0,29 


5 

2,36 

6 

6,18 

7 

1,71 

8 

6,51 

9 

(99a) 

31,64 

10 

(100a) 

5,05 

POD - pogodnost obujma drva (= udio u obujmu sječivoga drva), 

Benefit of timber volume (= chopping timber volume share) % 

11 

(101a) 

22,29 

3,32 10,78 9,80 10,67 10,67 6,09 4,40 10,99 

- pogodnost duljine privlačenja (= udio u smanjenju duljine privlačenja), 

Benefit of draw length (= share in the reduction of draw length) % 

0,96 25,44 60,56 18,24 69,46 192,69 22,22 244,97 

POD * PDP 

12 

(101b) 

3,92 2,01 1,51 0,12 3,14 7,49 2,25 8,59 23,82 2,75 30,28 10,57 3,54 

Faktor osobnoga udjela u troškovima zajedničke ceste - FT, 

Factor of personal share of the common road costs % 

7,63 

11,21 

85,53 

13 

(102) 

5,78 

4,96 

28,67 

Uza sve naprijed navedene činjenice, upravo relativne 

vrijednosti ovako utvrđenog faktora osobnoga troška 

držimo ključem objektivne raspodjele troškova u modelima 

zajedničkog ulaganja u šumske prometnice. 

3.7.1. Novčani iskaz raspodjele troškova - Financial presentation of cost distribution 

Prema iskazanim vrstama troškova te utvrđenim ceste, a potom i novčane udjele svakog vlasnika za goukupnim 

troškovima ceste, uporabom faktora osobno- dišnje troškove amortizacije i održavanja ceste. Iznosi 

ga troška izračunati su novčani iznosi koji terete svakog su prikazani u tablici 12. 

vlasnika-korisnika šumske ceste za samu izgradnju 

Tablica 12. Raspodjela troškova prema faktoru osobnog troška 

Table 12 Cost distribution according to personal cost factor 

Oznaka 

površine/odsjek 

Area (section) 

mark 

1 

1 

2 

3 

4 

5 

Faktor osobonog troška - Ft, 

Factor of personal cost 

% 

2 

3,92 

2,01 

1,51 

0,12 

3,14 

Udio u izravnim 

troškovima gradnje 

Direct construction 

cost share 

Kn 

3 

6.134,03 

3.138,39 

2.357,91 

188,75 

4.918,73 

Udio u godišnjim troškovima 

amortizacije i održavanja 

Annual costs of amortization 

and maintainance share 

Kn 

4 

565,98 

289,58 

217,56 

17,42 

453,85 

146

.1. Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITKRI.IA RASPODJELE TROŠKOVA 1 DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH Šumarski list br. 3-4, CXX V (2001 ). 1 3 1 -1 52 

6 

7 

8 

9 (99a) 

10(100a) 

11 (101a) 

12 (101b) 

13(102) 

Zbroj 

7,49 

2,25 

8,59 

23,82 

2,75 

30,28 

10,57 

3,54 

100,00 

11.710,02 

3.530,05 

13.435,12 

37.259,48 

4.290,77 

47.328,30 

16.522,00 

5.544,45 

156.358,01 

1.080,47 

325,71 

1.239,64 

3.437,89 

395,90 

4.366,93 

1.524,47 

511,58 

14.426,97 

3.7.2. Usporedba koristi i troškova zajedničke ceste - 

U tablici 13 uspoređeni su relativni udjeli u ostvarenoj 

koristi-uštedi i relativni osobni udjeli u troškovima 

ceste. Iako su očekivano kod svih vlasnika udjeli po 

oba pokazetelja približno jednaki, do manjih razlika 

Comparison of benefits and costs of the common road 

dolazi zbog utjecaja različitih jediničnih troškova privlačenja, 

koji su posljedica konkretno uporabljenih 

radnih sredstava na konkretnim srednjim duljinama 

privlačenja iz pojedine jedinice (odsjeka). 

Tablica 13. Usporedba udjela u koristima-uštedama i udjela u troškovima 

Table 13 Comparison of benefit-savings share and costs share 

1 

357 

2 

134 

3 

129 

4 

283 


5 

139 

6 

38 

7 

57 

8 

291 

9 

(99a) 

199 

10 

(100a) 

229 

Konkretne duljine privlačenja - Actual skidding distances, m 

11 

(101a) 

199 

12 

(101b) 

4,12 1,67 1,30 0,11 3,09 6,77 2,11 9,23 21,76 2,45 30,98 12,83 3,58 

Udio u ukupnoj uštedi, - Total savings share, % 

3,92 2,01 1,51 0,12 3,14 7,49 2,25 8,59 23,82 2,75 30,28 10,57 3,54 

Udio u ukupnim troškovima (FT) - Total costs share, % 

475 

13 

(102) 

411 

Kad su se odstupanja povezala sa stvarnim duljinama 

privlačenja, uočilo se da za izabrano modelno područje 

postoji prekretnica utjecaja duljine privlačenja u 

smislu pojave blagih odstupanja udjela koristi od raspodjele 

troškova. U našem modelu takva je prekretnica 

na duljini privlačenja od približno 200 m. To znači da 

će primjenom našeg modela raspodjele, vlasnici jedinica 

u našem modelu s duljinom privlačenja većom od 

200 m neznatno manje sudjelovali u troškovima ceste 

nego što dobivaju raspodjelom koristi-ušteda na račun 

vlasnika s duljinom privlačenja manjom od 200 m, koji 

će neznatno više participirati u troškovima nego što 

ostvaruju raspodjelom koristi-ušteda od zajedničke ceste. 

Treba napomenuti da se najveći iznosi takvih razlika 

kreću od -2,06 do +2,26 %. 

Za svako će konkretno područje ova prekretnica duljine 

privlačenja drva biti specifična, a ovisit će o uvjetima 

i tehnologiji privlačenja, odnosno iz toga proizašlim 

jediničnim troškovima privlačenja. 

4. PREGLED TIJEKA RADA I DIZAJN MODELA RASPODJELE KORISTI I TROŠKOVA 

Survey of the course of work and the model design of benefit and cost distribution 

Metodološki koraci u modelu koji je rezultat ovog 

rada prikazani su na slici 2. Podaci o jedinicama/- 

odsjecima interesnoga područja model, dobiveni si uz 

Osnove gospodarenja za odjele/odsjeke državnih šuma 

te Programa gospodarenja za privatne šumoposjede. Iz 

takvih je osnova moguće dobiti relevantne podatke za 

izračun sječivog obujma drva. Za izračun srednjih duljina 

privlačenja bila je potrebna odgovarajuća kartografska 

grada predmetnoga područja - digitalizirana 

karta područja s ucrtanim granicama jedinica/posjeda i 

prometnom mrežom. 

Pojedine su obrade u modelu izvedene kao jednostavna 

softverska rješenja u računalnom alatu Microsoft 

Excel'. Algoritmi za računanje većine rezultata u 

modelu ugrađeni su, putem odgovarajućih formula, u 

tzv. programirane ćelije Excel tablica. Te su ćelije međusobno 

zavisno povezane, čime se postigla elastičnost 

koja osigurava trenutačno reagiranje modela na priključivanje 

(ulaz) ili odustajanje (izlaz) bilo kojeg od vlasnika 

modelnog područja. Takve se promjene trenutačno 

iščitavaju u izlaznim rezultatima, odnosno svim, za vlasnike 

interesantnim, pokazateljima modela. 

147

J. Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA I DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH Šumarski list br. 3-4. CXX V (2001 ). 13 1-152 

ULAZI / PODLOGE 

Slika 2. Dizajn modela raspodjela koristi i troškova zajedničke šumske ceste 

Figure 2 Model design of benefit and cost distribution for the common forest road 

Ovakav je model uporabljiv i za slučajeve raspodjele 

troškova zajedničkoga održavanja postojeće ceste 

- dakle, i u slučaju kada nije predviđena izgradnja nove 

zajedničke ceste. U tom se slučaju umjesto udjela u 

smanjenju duljine privlačenja, u račun uzimaju stvarno 

utvrđene konkretne duljine privlačenja drva za svakog 

vlasnika jedinice u cesti gravitirajućeg područja. 

148 

5. ZAKLJUČCI - Conclusions 

Metodološkim istraživanjima raspodjele troškova 

troškova i dobiti zajedničkih šumskih prometnica utvrdilo 

se sljedeće: 

1. u slučajevima postojanja zajedničkog interesa za 

gradnju skupne šumske ceste vrlo je značajno poznavati 

i jasno odrediti kriterije sudjelovanja svakoga 

(su)vlasnika kako u troškovima, tako i u očekivanim 

koristima od koristi od ceste. 

2. kriteriji raspodjele troškova, odnosno dobiti nužno 

moraju biti transparentni i vlasnicima prepoznatljivi. 

Prednost treba dati čimbenicima koje je, uz odgovarajući 

kartografski materijal, moguće jednostavno 

odrediti iz osnovnih podloga u gospodarenju 

šumom - ponajprije iz Osnove gospodarenja, 

Programa gospodarenja (za privatne šume), 

kao najbolja mjera koristi pojedinoga vlasnika od 

zajedničke ceste, ali i objektivni ključ raspodjele 

troškova u zajedničkoj investiciji, u istraživanju su 

prepoznata (definirana) dva čimbenika: 

a) obujam sječivoga drva u razdoblju trajanja ceste 

i 

b) smanjenje duljine privlačenja drva 

utjecaj obujma sječivoga drva izražen je kroz faktor 

pogodnosti obujma sječivog drva, čije vrijednosti 

predstavljaju pojedinačne udjele etata u ukupnome 

etatu svih vlasnika.

J. Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA 1 DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH Šumarski list br. 3 4.CXXV (2001), 131-152 

5. utjecaj duljine privlačenja drva, izražen je faktorom 

pogodnosti duljine privlačenja drva koji predstavlja 

udio svakoga vlasnika u ukupnom smanjenju duljine 

privlačenja drva konkretnoga područja 

6. ocjena pouzdanosti izabranih kriterija raspodjele 

provjerila se na modelu šumskog područja, u kojem 

se za svaku jedinicu (šumsku površinu) i ukupno 

računalo: obujam sječivoga drva, jedinični i ukupni 

troškovi privlačenja uvažavajući konkretnu prijašnju 

i novu duljinu privlačenja, koristi-uštede u 

troškovima privlačenja drva, isplativost ulaganja te 

udjeli financijske participacije (su)vlasnika. 

7. faktori raspodjele uključeni su u model na način koji 

osigurava njegovu dinamičnost; njihova međuzavisnost 

u odnosu na svakog sudionika u modelu 

osigurava da se promjenom stanja bilo kojeg sudionika 

modela proporcionalno zavisno mijenjaju i u- 

djeli svih ostalih sudionika, dok zbroj ostaje stalan. 

Ovakav model reagiranja na promjene, omogućava 

slobodan ulaz ili odustajanje novih/starih sudionika 

u modelu, bez narušavanja načela raspodjele. 

8. obuhvat i uvažavanje obaju kriterija - najutjecajnijih 

čimbenika raspodjele, postignut je izračunom 

faktora osobnog troška koji je sintetički iskaz njihova 

učinka u modelu, predstavljen pojedinačnim 

udjelima umnožaka oba kriterija. 

9. račun isplativosti modela pokazao je da svi vlasnici 

mogu računati na koristi od ceste koje će svakako 

nadoknaditi (namiriti) njihova ulaganja. 

10. iskazano zbrojem srednjih duljina privlačenja svih 

jedinica u modelu, ukupna se duljina privlačenja u 

zbroju smanjila približno 3,5 puta. Pojedinačno 

smanjenje jediničnih troškova bilo je od 15 % do 

38 % ili prosječno, za sve vlasnike 29,20 %. 

11. izabrani kriteriji raspodjele osigurali su proporcionalnost 

u odnosu koristi - troškovi, odnosno pravičnost 

medu suvlasnicima glede podudarnosti veličine 

koristi i troškova. 

12. razlike u iznosu koristi-ušteda od ceste u modelu izravno 

su ovisile: a) o veličini smanjenja jediničnih 

troškova privlačenja drva zbog smanjenja duljine 

privlačenja i b) o obujmu sječivog drva pojedinog 

vlasnika. Pritom najviše profitiraju vlasnici s najvećim 

smanjenjem duljine privlačenja, i vezano s tim 

s najvećim smanjenjem troškova privlačenja, odnosno 

vlasnici s najvećim obujmom sječivog drva, 

npr. vlasnici većih površina ili sastojina veće starosti. 

No i njihovi su udjeli u troškovima proporcionalno 

veći. 

13. osim što model osigurava isplativost za sve sudionike, 

ne treba zanemariti nedrvoproizvodne koristi 

od zajedničke ceste koje uživa svaki od suvlasnika 

ceste, a koje su obuhvaćene troškovima za drvoproizvodnu 

namjenu ceste. 

14. primijenjeni je model uporabljiv i za slučajeve raspodjele 

troškova među eventualnim (su)vlasnicima 

ili (su)korisnicima postojećih cesta. U tom se slučaju 

umjesto udjela u smanjenju duljine privlačenja 

(zbog nove ceste) u račun uzimaju stvarno utvrđene 

konkretne duljine privlačenja drva za svakog vlasnika 

jedinice u cesti gravitirajućeg područja. 

15. s obzirom na različita vremena realizacije prihoda 

(sječa) najednom šumskom području, o tome valja 

svakako voditi računa u dinamici otplate, u slučaju 

zajedničkoga kreditnog zaduživanja sudionika za 

osiguranje početnih troškova projektiranja i gradnje 

ceste. 

16. Svi su navedeni rezultati primjenjivi i u slučaju kada 

samo jedan vlasnik odlučuje o opravdanosti i isplativosti 

gradnje šumske prometnice za otvaranje 

jedne ili više, cjelovitih ili nepovezanih šumskih 

površina. 

149

.1. Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA 1 DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH ... Šumarski list br. 3 4. CXXV (2001 ). 13 1 -152 

17. U tom smislu izrađeni metodološki model argumentirano 

može odgovoriti na pitanje s koliko je financijskih 

sredstava ekonomski opravdano sudjelovanje 

svakog šumovlasnika u zajedničkom finan- 

ciranju izgradnje i održavanja šumske prometnice, 

ili s koliko financijskih sredstava će biti ekonomski 

opravdano teretiti pojedini odjel ili odsjek šumskoga 

kompleksa pri iskorištavanju njegova drva. 

7. LITERATURA (izbor) 

- References (selection) 

Aulerich,E.,(l 996): Better engineering and control 

of the construction of forest roads, Seminar on 

"Environmentaly sound forest roads and wood 

transport", Sinaia (Romania), 17-22 June 1996., 

basic paper, p. 1-11. 

Bojanin, S., (1983): Faktori optimalne otvorenosti 

šuma kod sekundarnog otvaranja, Meh. šumar., 

Zagreb, vol. 8, br. 11 -12, str. 322-325. 

Dobre, A., (1989): Ceste za prijevoz drva u Sloveniji i 

njihovo prometno opterećenje. Meh. šumar., Zagreb, 

vol. 14, br. 7-8, str. 135-140. 

D o b r e, A., ( 1990): Program odpiranja gozdov z gozdnimi 

cestami v obdobju 1991-2000. Referat sa 

seminara o programiranju šumskih prometnica 

održanom u ožujku 1990. u Ljubljani, str. 1-14. 

Dobre, A., (1990): Količina delà in stroški gradnje 

gozdnih čest v odvisnosti od naklona terena in 

kategorije hribine, Zbornik gozdarstva in lesarstva 

35, Ljubljana, str. 83-118. 

Ecimović, T., Meštrić, B., (1989): Projektiranje 

šumskih kamionskih cesta korištenjem osobnog 

računala, Meh. šumar., Zagreb, vol 14, br. 1-2, 

str. 33-38. 

J e 1 i č i ć, V., (1983): Otvaranje šuma primarnom i sekundarnom 

mrežom šumskih puteva, Meh. šumar., 

Zagreb, vol. 8, br. 11-12, str. 307-316. 

Klepac, D., (1965): Lredivanje šuma, Znanje Zagreb, 

Zagreb, str. -341. 

K 1 e p a c, D., ( 1963): Rast i prirast šumskih vrsta drveća 

i sastojina, Znanje Zagreb, -299. 

Knežević, I., Pičman, D., Jakovac, H., (1991): 

Ltjecaj načina gospodarenja na optimalnu gustoću 

šumskih prometnica u prebornim šumama 

Gorskog kotara, Meh. šumar., Zagreb, vol. 16, 

br. 1-4, str. 16-19. 

Knežević, I., Pičman, D., Jakovac, H., (1991): 

Neravnomjernost intenziteta sječe odjela - 

čimbenik pri utvrđivanju srednje udaljenosti privlačenja 

u prebornim šumama Gorskog kotara, 

Meh. šumar., Zagreb, vol. 16, br. 1-4, str. 20-24. 

Kosir, B., (1990): Ekonomsko-organizacijski vidiki 

razmejitve delovnoga območja žičnih naprav in 

traktorjev pri spravilu lesa, doktorska disertacija, 

Lniverza v Ljubljani, VDO Biotehniška fakulteta, 

VTOZD za gozdarstvo. str. -337. 

Kraljić, B., (1995): Financijska suradnja šumovlasnika 

pri izgradnji, održavanju i korištenju zajedničke 

šumske prometnice. Meh. šumar., Zagreb, 

vol.20,br. 1, str. 41-43. 

K r p a n, A., (1983): Utjecaji nekih reljefnih karakteristika 

na otvaranje šuma u SR Hrvatskoj, Meh. šumar., 


Lovrić, N., (1978): Prilog problematici planiranja i 

izgradnji šumskih transportnih sistema, Meh. šumar., 


Lovrić, N., (1984): Gradnja šumskih cestovnih prometnica 

za transport drvne mase, odnosno sitnog 

drva s aspekta potrošnje, Meh. šumar., Zagreb, 

vol. 9, br. 9-10, str. 196-200. 

Mart ini ć, I., (1993): Neke činjenice u svezi sa šumskim 

radovima. Glas. šum. pokuse, Zagreb, pos. 

izd.4, str. 321-330. 

Martinić, L, Vondra, V. (1989): Elementi planiranja 

i njihovo ostvarenje pri sječi i izradi drva. 

Meh. šumar., Zagreb, vol 14, br. 1-2, str. 11-18. 

Pentek, T., (1998): Šumske protupožarne ceste kao 

posebna kategorija šumskih cesta i čimbenici koji 

utječu na njihov razmještaj u prostoru, Magistarski 

rad, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 

1998., str. 1-119. 

Pičman, D., (1993): Utjecaj konfiguracije terena ihidrografskih 

prilika na ekonomsku opravdanost 

izgradnje optimalne mreže šumskih prometnica, 

disertacija, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 

- 112 + V. 

Pičman, D., Pentek, T., (1996): Čimbenici koji 

utječu na opravdanost izgradnje mreže šumskih 

prometnica, Savjetovanje "Skrb za hrvatske šume 

od 1846. do 1996.", Znanstvena knjiga "Zaštita 

šuma i pridobivanje drva", Zagreb, Hrvatska, 

1996., str. 293-300. 

Pičman, D., Pentek, T., (1998): Utjecaj troškova 

izgradnje i održavanja šumskih cesta na njihovu 

optimalnu gustoću u nizinskim šumama Hrvatske, 

Meh. šumar., Zagreb, vol 22 (2): 95-101. 

Potočnik, I., Šinko, M., Winkler, I., (1991): 

Ekonomska narava naložb v gozdne ceste. Zbornik 

gozdarstva in lesarstva 37, Ljubljana 

Rebula, E., (1981): Optimalna otvorenost šuma, 

Meh. šumar., Zagreb, vol. 6, br. 3-4, str. 107-119. 

150

J. Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA 1 DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001), 131-152 

Rebula, E., (1983): Optimalna gustoća vlaka, Meh. 

šumar., Zagreb, vol. 8, br. 11-12, str. 317-321. 

Sabadi, R., (1992): Ekonomika šumarstva, Školska 

knjiga Zagreb, Zagreb, str. -280. 

Sever, S., H or vat, D., (1981): Utjecaj nekih karakteristika 

tla na prohodnost vozila te prijedlog za 

njihovo proučavanje kod izrade klasifikacije 

šumskih terena, Meh. šumar., Zagreb, vol. 6, br. 

9-10, str. 287-299. 

Šikić, D., Babić,B., Topolnik,D., Knežević, 

I., Božičević,D., Švabe, Z., Piria, I., Sever, 

S., (1989): Tehnički uvjeti za gospodarske 

ceste, Znanstveni savjet za promet JAZU, Zagreb, 

str. 1-72. 

Tomanić, S., (1987): Kompleksna istraživanja organizacije 

proizvodnje u proredama sastojina, Meh. 

šumar., Zagreb, vol. 12, br. 11-12, str. 194-200. 

Vondra, V., Martinić, I., (1987): Dopuna sustava 

regresijskih modela za planiranje osnovnih činilaca 

sječe i izrade u prebornim šumama, studija. 

Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, str. -9. 

Vondra, V., Tomanić, S., Martinić, I., (1989): 

Istraživanje prijevoza drva. Meh. šumar., Z- 

agreb, vol. 14, br. 1-2, str. 9-24. 

Winkler, I., (1995): Ekonomika gozdarstva (studijsko 

gradivo): Univerza v Ljubljani - Biotehniška 

fakulteta, Ljubljana, str. -58. 

* Cjenik glavnih šumskih proizvoda. JP "Hrvatske šume" 

p.o. Zagreb, Zagreb 1993. 

* Izgradnja traktorskih vlaka primjenom novih tehnologija, 

(grupa autora: ured. Ecimović T.), Meh. 

šumar., Zagreb 1987, vol 12, br. 1-2, str. 22. 

* Pravilnik o izradi šumskoprivrednih osnova, osnova 

gospodarenja, programa za unapređivanje šuma, 

NN 47/1968, Zagreb 

* Pravilnik o izradi šumsko privrednih osnova, osnova 

gospodarenja i programa za unapređenje šuma, 

NN/1976, Zagreb 

* Pravilnik o minimalnoj stručnoj spremi i radnom iskustvu 

voditelja izrade pojedinih vrsta projekata, 

rukovodioca gradilišta odnosno radova i osoba 

koje provode nadzor, Meh. šumar., Zagreb 1978, 

vol.3,br. 1-2, str. 39-51. 

* Pravilnik o načinu izrade šumsko gospodarskih osnova 

područja, osnova gospodarenja gospodarskim 

jedinicama i programa za gospodarenje šumama, 

NN/1981 

* Pravilnik o načinu izrade šumskogospodarskih osnova 

područja, osnova gospodarenja gospodarskim 

jedinicama i programa za gospodarenje šumama. 

NN 42/1985, Zagreb 

* Pravilnik o uređivanju šuma. NN 52/1994, Zagreb 

* Pregled cijena izgradnje šumskih kamionskih cesta. 

JP "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, Uprava šuma 

Delnice, Delnice 1992, (autor: Ecimović T) 

* Priručnik za izradu i sastav osnove gospodarenja za 

gospodarsku jedinicu, Poslovno udruženje šumsko-privrednih 

organizacija Zagreb, 1970, Zagreb 

* Privremeni tehnički propisi za projektiranje šumskih 

prometnica, nacrt Radne grupe, Meh. šumar., 

Zagreb, vol. 3, br. 1 -2, str. 16-21. 

* Šumarsko-tehnički priručnik; (ur. Benić R.), Sekcija 

šumarstva i drvne industrije Društva inženjera i 

tehničara Hrvatske, 1956, Zagreb 

* Šumarska enciklopedija, Leksikografski Zavod Hrvatske, 

1993, Zagreb 

* Tehnički uvijeti za gospodarske ceste, 1989: (autori Šikić, 

D., Babić, B., Topolnik, D., Knežević, L, Božičević, 

D., Švabe, Ž., Piria, I., Sever, S.,), Znanstveni 

savijet za promet JAZU, Zagreb, s 1 -40. 

* Zakon o šumama republike Hrvatske, NN br. 52/1990 

* Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, 

NN br. 41/1990 

SUMMARY: This paper is a methodological research of criteria for joint 

owners ' participation in covering expenses and earning profits from joint 

forest-roads. As objective and reliable criteria, two factors have been determined; 

the volume of timber to be cut within the period of the forest-road duration 

and the decrease of the timber drawing distance. These factors, along with 

corresponding cartographic material, can simply be determined from some 

professional basics regarding forest management - The Basics of Management 

and The Programme of Management (for private forests). The criterion 

for the volume of timber to be cut has been expressed by the factor of the 

volume advantage whose value represents the share of particular wood-assortment 

within the entire wood-assortment of all owners. The criterion for the 

151

.1. Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA 1 DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH ... Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001 ), 13 I -1 52 

decrease of the timber drawing distance has been expressed by the factor of 

the drawing distance which represents a share of each owner within the total 

decrease of drawing distance in a particular area. The assessment of reliability 

of the chosen criteria for distribution has been checked on the model of the 

forest area where each particular forest unit was calculated for: the volume of 

timber to cut, unit and total expanses of draw, taking into account the specific 

previous and a new following pulling, the benefits and savings from the draw, 

profitability of investment, as well as shares i.e. the amounts of financial participation 

of the owners. The group effect of the both influential factors of 

shares has been reached by calculating the factor of personal costs whose values 

are particular shares of product of multiplication of both criteria. The account 

of profitability of the model has shown that all owners can count with 

benefits from a road, which more or less exceed their investments. The differences 

in the amount of benefits-savings from the road in the model were directly 

dependant to the amount of decrease of unit expenses of timber draw because 

of the decrease in the drawing distance and the volume of a specific owner's 

timber to be cut. Thereby, the highest profit goes to the owners with the 

highest decrease in the drawing distance, which is followed by the biggest decrease 

in draw expenses, i.e. owners with the biggest volume of the wood cut, 

e.g. owners of greater areas and older units. However, their expense shares 

are also proportionally higher. The applied model is also applicable to cases 

where expenses are shared among co-owners and co-users of existing roads. 

In these cases, the shares in the decrease of drawing distance due to a new 

road are substituted with taking into account the really determined particular 

distances of timber draw from each unit/area to the existing road. 

Key 

word : forestry, timber draw, forest roads and trails, costs 

Da li ste zaboravili? 

PRETPLATA ZA ŠUMARSKI LIST U 2001. GODINI: 

- za zaposlene članove 120 kn 

- za studente, đake i umirovljenike 30 kn 

- za poduzeća 500 kn + PDV 

ADRESA: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO 

Zagreb, Trg Mažuranića 11 

Žiro račun br.: 30102-678-6249 

PRETPLATA ZA INOZEMSTVO 95 $ 

DEVIZNI ŽIRO RAČUN br.: 70313-280-3206475 

HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO, Zagreb 

ZAGREBAČKA BANKA Zagreb 

(Telex ŽABA 21-211 Swift ŽABA HR XX) 

Uredništvo 

152

PREGLEDNI ČLANCI 

UDK 504.05 

REVIEWS Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001), 153-168 

ZAŠTITA I SPAŠAVANJE STANOVNIKA, DOBARA I OKOLIŠA U SLUČAJU 

KRIZA ILI IZVANREDNIH STANJA I U HRVATSKOJ MORA POSTATI 

PRIMARNI SIGURNOSNI I GOSPODARSKI INTERES 

ONIH KOJI UPRAVLJAJU DRŽAVOM 

EMERGENCY MANAGEMENT IN CROATIA MUST TO BE PRIMARY 

SAFETY AND ECONOMIC INTEREST OF GOVERNMENT 

Branimir MOLAK* 

SAŽETAK: Ratovi, potresi, suše, oluje, poplave, požari, tehnološke katastrofe. 

..ono su što ljudi žele što prije zaboraviti i usmjeriti se na ono što osigurava 

bolji život. Ipak, ne smije se smetnuti s uma da krize ili izvanredna stanja 

samo u miru (da se ni ne spominje ono što je prouzročila srpska agresija na 

Hrvatsku - mrtvi, ranjeni, goleme materijalne štete) dnevno prosječno odnose 

više od 800 tisuća USD ili godišnje oko 300 milijuna USD, a najviše pogađaju 

malog čovjeka -poljoprivrednika. To obvezuje da se i kod nas što prije uspostavi 

sustav koji će pokušati smanjiti vjerojatnost nastajanja i ublaživati posljedice 

neizbježnih izvanrednih stanja, poduzimati sve akcije pripravnosti - 

planiranja za slučaj takvih pojava, učinkovito djelovati kada se one dogode i 

osigurati oporavak ili obnovu izvanrednim stanjima zahvaćenih područja. U 

tekstu se razmatra potreba i daju osnove za nastavak izgradnje cjelovitog sustava 

zaštite i spašavanja stanovnika, dobara i okoliša u Republici Hrvatskoj, 

započete u tijeku Domovinskog rata, a na osnovi iskustava u uspostavi sličnih 

sustava u ekonomski razvijenim zemljama i iskustava iz rata. Uobičajeno je u 

svijetu da za upravljanje u krizama ili izvanrednim situacijama postoji samostalno 

profesionalno tijelo državne uprave, pozicionirano vrlo visoko u državnoj 

hijerarhiji, s posebno stručnim i iskusnim kadrom i velikim ovlastima za 

djelovanje. Uspostava cjelovitog i djelotvornog sustava zaštite i spašavanja 

stanovnika, dobara i okoliša u kriznim ili izvanrednim situacijama, primarna 

je sigurnosna i gospodarska potreba i dužnost svakog organiziranog društva, 

pa tako i naše zemlje. U tekstu je pokazano što bi se i na planu obrazovanja, 

ponajprije za programatski segment sustava zaštite i spašavanja, koji tek treba 

ponovno uspostaviti, trebalo napraviti u Hrvatskoj. 

Ključne riječi: Izvanredna stanja, krize, štete, upravljanje, programatski 

i operativni zadaci, ublaživanje, pripravnost, djelovanje, oporavak, 

analiza ugroženosti, ovlasti, organizacija, komuniciranje, resursi, planovi, 

školovanje. 

1. UVOD 

Prošloga ljeta Hrvatska je bila izložena suši i velikim 

poljskim i šumskim požarima. Čim padne kiša 

* Dr. sc. Branimir Moiak, dipl. ing. 

učestale su poplave. Jesenas se prevrnula cisterna sa 

sumpornom kiselinom i žestoko uzbudila javnost. Da li 

je za neka uzbunjivanja uopće bilo razloga ili bi se 

javnost, daje nepristrano informirana, trebala mnogo 

više zabrinuti zbog nečeg drugog? Da li su svi koji 

153

B. Molak: ZAŠTITA I SPAŠAVANJE STANOVNIKA, DOBARA I OKOLIŠA U SLUČAJU KRIZA ILI Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001), 153-168 

bi to trebali ponešto iz tih događanja naučili i poduzeli 

potrebno, kako bi se posljedice budućih takvih 

pojava ublažile? 

Vidljivo je da nema napretka. Nastavljaju se prepucavanja 

različitih interesnih grupa, a oni koji bi trebali 

donositi valjane odluke za bolju zaštitu i spašavanje 

stanovnika, dobara i okoliša kao primarno sigurnosno i 

gospodarsko pitanje, ne shvaćaju o čemu se radi, što 

trebaju učiniti, ili ih to - dobrobit svih stanovnika - 

uopće ne zanima. 

Jedno od područja goleme gospodarske i sigurnosne 

važnosti u svakoj civiliziranoj zemlji, pa bi 

tako trebalo biti i u Hrvatskoj, je uspostava sustava 

zaštite i spašavanja od kriza ili izvanrednih stanja. 

Takve pojave - krize u Hrvatskoj u mirnodopskom 

vremenu (dvanaestgodišnja statistika prije agresije 

na Hrvatsku) na dan odnose, u prosjeku, najmanje 

800 tisuća USD (ili 300 milijuna USD godišnje). Dakako 

da štete i vrste šteta variraju iz godine u godinu. 

U prosjeku najveće su štete od suše - 42 %, slijede 

tuče, oluje, snijeg i mraz - 26 %, potresi - 17%. 

Požari (6 %) i poplave (5 %) koji su zanimljivi masmedijima, 

malenog su udjela u ukupnim štetama. 

Najveće štete posljedica su upravo onih pojava koje 

nisu medijski privlačne, nisu trenutačne, nego su 

postupne i dugotrajne, te stoga prolaze medijski nezapaženo. 

Struktura šteta mirnodopskih kriza prikazana 

u na slici 1. 

Slika 1 : Struktura štete mirnodopskih kriza u Hrvatskoj. Napomena: 

Podaci se odnose na prosjek u dvanestgodišnjem razdoblju 

od 1981, do 1992.godine.; pod podacima: oluja i tuča 

- uključene su i štete od snijega i mraza; požari - uključeni 

su oni u zgradama, poljima i šumama; ostalo - uključene 

su i štete od tehnoloških nesreća. 

Štete koje su izazvane prirodom znatno su veće 

nego štete izazvane tehnologijom, tj. čovjekovim djelovanjem 

(izuzev prometa), no njih se, zbog neodgovarajuće 

informiranosti javnosti i neznanja o mogućnostima 

smanjivanja, zaboravlja. Štete nastale 

čovjekovim djelovanjem prikazane su na slici u grupi 

"ostalo". Materijalne štete izazvane agresijom na Hrvatsku 

bile su oko devedeset puta veće nego štete izazvane 

krizama u miru tijekom jedne godine. 

Uspostava cjelovitog i djelotvornog sustava zaštite 

i spašavanja stanovnika, dobara i okoliša u kriznim 

ili izvanrednim situacijama je potreba i dužnost 

svakog organiziranog društva, pa tako i naše 

zemlje. Naše sektorsko rješavanje ovih problema 

treba prerasti u ono gdje će se cjelovito zahvaćati i 

razrješavati problemi kao što se to radi u svijetu. 

Na taj način može se izbjegavati rješavanje, bolje 

reći ne rješavanje problema u slučaju kada se nekoliko 

tijela državne uprave bez jasnih razgraničenja 

obveza i ovlasti njima bave, smanjuju se troškovi i 

postiže djelotvornost. 

Stradanja ljudi u ratu i goleme materijalne štete obvezuju 

na uspostavu odgovarajućeg sustava za zaštitu 

od kriza. Nijedno društvo nije imuno na pojave kriznih 

stanja (nesreće u kojima može stradati velik broj ljudi, 

mogu biti uništena golema dobra i okoliš) izazvanih 

djelovanjem rata, prirode ili tehnologije. Zbog toga se 

svako društvo mora organizirati da bi zaštitilo stanovnike 

od takvih pojava. S obzirom na veličinu šteta nužno 

je i kod nas uspostaviti sustav koji bi omogućio 

da se te štete smanje. Smanjenje od samo 10 % (šteta 

u miru) znači uštedu od 80 tisuća USD dnevno. 

Taj se novac može iskoristiti za rješavanje problema 

u zdravstvu, školstvu, znanosti itd. Za to se vrijedi 

zauzimati. 

Pod krizama ili izvanrednim situacijama podrazumijevaju 

se one pojave koje mogu masovno ugroziti 

stanovnike (život i zdravlje), dobra i okoliš u ratu 

i u miru. U svim fazama procesa ovladavanja potreban 

je angažman niza državnih i privatnih organizacija 

i pojedinaca različitih specijalnosti. Zajednica se 

mora baviti krizama i prije nego se one dogode, a mora 

i pomoći u oporavku od posljedica kriza. Kao rezultat 

modernih promišljanja definirane su četiri faze 

sveukupnog upravljanja u krizama: ublaživanje, 

pripravnost, djelovanje i oporavak ili obnova. 

Budući da su štete od mirnodopskih ugrožavanja 

daleko najveće u poljoprivredi (suše, oluje i tuče, poplave, 

požari) ugrožavaju malog čovjeka - poljoprivrednika 

(a uslijed toga i poskupljenjem hrane i sve ostale 

stanovnike), Ministarstvo poljoprivrede moralo bi 

pokazivati interes za uspostavu cjelovitog sustava zaštite 

i spašavanja. Osim šteta što ih čini priroda (elementarne 

nepogode), koje su u Hrvatskoj (u miru) daleko 

najveće, ne treba smetnuti s uma ni potencijalne štete 

koje može izazvati tehnologija tj. djelovanje čovjeka. 

Takva ugrožavanja su na primjer: nekotrolirana 

oslobađanja opasnih tvari, požari i eksplozije, radioaktivnost 

- potencijalne nesreće u nuklearnim elektranama, 

lomovi brana i nasipa (poplave), prekidi opskrbe 

154

B. Molak: ZAŠTITA I SPAŠAVANJE STANOVNIKA. DOBARA I OKOLIŠA U SLUČAJU KRIZA ILI Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001 ). 1 53-168 

(vodom, hranom, energijom...), unutarnje smetnje (terorizam 

i neredi). Neke od njih tiču se ministarstva zaštite 

okoliša i prostornog planiranja i ministarstva 

zdravstva. Danas u Hrvatskoj nema nikakvog stručno 

utemeljenog plana zaštite koji bi podrazumijevao i postojanje 

svih subjekata za zaštitu u slučaju nesreće u nuklearnoj 

elektrani Krško, iako područje Hrvatske može 

biti ugroženo. 

Naraslo nezadovoljstvo izazvano sve težim životom 

malih ljudi, među kojima je sve više nezaposlenih, radnika 

i seljaka, te onih koji su sudjelovali u obrani i stvaranju 

države, može izazvati goleme probleme u funkcioniranju 

države. Unutrašnje smetnje koje to sve može 

izazvati, mogu narasti do neslućenih razmjera, a to je 

nemoguće rješavati represivnim mjerama, već aktivnostima 

u dvije faze upravljanja u krizama (ublaživanje i 

pripravnost) koji prethode takvim pojavama. 

Štete izazvane agresijom na Hrvatsku znatno su veće 

nego štete učinjene u mirnodopsko vrijeme. Tijekom 

Domovinskog rata, posebice 1993. godine, u 

Hrvatskoj je pri Ministarstvu obrane izgrađivan 

moderan i djelotvoran sustav zaštite i spašavanja 

stanovnika, dobara i okoliša u izvanrednim stanjima 

(u ratu i u miru), po uzoru na ono što postoji u 

SAD i ono što je tada zagovarao NATO, ali su ga nesavjesni 

pojedinci zbog osobnih materijalnih interesa 

(početkom 1994. godine) u općem metežu i pljački 

svega i svačega (nazvanom privatizacija), razorili 

i do danas nije ponovno uspostavljen, iako pojedini 

preostali njegovi segmenti ponekad imaju pozitivnih 

rezultata. Da nije srušen cjelovit sustav zaštite i spašavanja 

tada izgrađivan i daje primijenjena metodologija 

oporavka ili obnove (razvijena u drugim zemljama, posebno 

u SAD) sigurno bi bilo znatno manje problema u 

poslijeratnoj obnovi i povratku prognanika, a i štete od 

mirnodopskih ugrožavanja bile bi manje. 

Štete izazvane mirnodobskim krizama u Hrvatskoj 

(najvećim dijelom od elementarnih nepogoda, dok su 

one izazvane drugim ugrožavanjima - tehnologijom tj 

djelovanjem čovjeka zanemarive) u razdoblju od 1981. 

do 1992. iznosile su u prosjeku oko 300 milijuna USD/- 

godišnje, da bi od tada do danas za vrijeme prijašnje 

vlasti, bile, kako se tvrdi, osjetno smanjene, na manje 

od 200 milijuna USD/godišnje. Kad bi to bila posljedica 

djelotvornijeg organiziranja svih čimbenika u suvislu 

organizacuju za upravljanje u krizama u Hrvatskoj, 

to bi bilo pohvalno. Međutim, to je posljedica nečeg 

drugog, a organiziranost za cjelovitu zaštitu stanovnika, 

dobara i okoliša od sveukupnog spektra ugrožavanja, 

sve je slabija (privatni interesi, nepotizam, zloupotreba 

položaja, kriminal ...). Štete od elementarnih nepogoda 

su najvećim dijelom u poljoprivredi. Indeks poljoprivredne 

proizvodnje (ako se 1989-1991. označi sa 

100) u razdoblju 1996-1998. u Hrvatskoj je bio tek 59,4 

(podaci Svjetske banke), što pokazuje zašto su štete 

smanjene. Osjetno je smanjena poljoprivredna proizvodnja, 

pa se sve manje dobara može elementarnim nepogodama 

uništiti. Uništena poljoprivreda, kao i gašenje 

industrije u sličnom odnosu, praćeni sve manjim brojem 

zaposlenih nisu dobri za osiguranje boljeg života 

svima stanovnicima Hrvatske. 

Prošle godine (2000) štete su zbog izuzetno visokih 

temperatura i dugotrajnog razdoblja bez kiše 

ipak ponovno bile velike (više od 300 milijuna USD - 

prema podacima Ministarstva financija). Od toga 

su štete od suše bile čak oko 3/4 ukupnih šteta, a u 

požarima je izgorjelo oko 70 tisuća hektara šuma i 

drugoga bilja. Resursi svježe vode u Hrvatskoj iznose 

oko 16 tisuća m 3 po stanovniku (15.863 m' u 1998. 

god. - prema podacima Svjetske banke), što je osjetno 

više nego u državama koje nas okružuju i onima 

zapadne Europe, a štete od suše u prosjeku čine vrlo 

visokih 42 % ukupnih šteta, i daleko nadmašuje 

druge vrste ugrožavanja, što je apsurd svojstven 

Hrvatskoj. To je posljedica činjenice što u Hrvatskoj 

nema nikakvog osmišljenog načina obrane od te pojave 

(suše), a u biti nema niti cjelovitog sustava zaštite od izvanrednih 

stanja. To katastrofalno stanje pokazalo se 

ovoga ljeta u svom "punom sjaju" golemim štetama 

izazvanim sušom i poljskim i šumskim požarima na o- 

nim dobrima koja su preostala. Na žalost, ni ovaj puta 

oni koji donose odluke nisu ništa naučili i ništa ne poduzimaju 

da se sustav ponovno uspostavi. 

Možda je nedovoljan interes onih koji upravljaju 

državom za rješavanje ovih problema koji muče 

male ljude - trenutno najviše ratne stradalnike i seljaštvo 

- osim nebrige i neznanja za rješavanje problema 

onih koji donose odluke, i relativno malena 

ukupna šteta u miru ("samo" oko 300 milijuna USD 

godišnje do rata), što je malo u usporedbi sa štetama 

koje su počinili oni koji su u prethodnom razdoblju 

odlučivali u gospodarstvu i potpisivali za Hrvatsku 

štetne ugovore sa strancima (za što nitko do danas 

nije odgovarao), a nastavljaju se kontinuirano i sada. 

Npr. štete takvih ugovora samo u energetici (Jadranski 

plin, Jertovec, Plomin...) mnogostruko nadmašuju 

štete od elementarnih nepogoda. 

Upravljanje u krizama ili izvanrednim stanjima 

jedna je od najsloženijih ljudskih djelatnosti i nije 

ga jednostavno provoditi niti u mnogo bolje organiziranim 

zajednicama nego je Hrvatska. Kod nas 

ima onih koji poznaju problematiku i koji bi mogli 

uspostaviti cjelovit sustav upravljanja u krizama 

kada bi im se dozvolilo. Izlaz iz kriza postoji, no 

mnoštvo je prepreka boljem organiziranju za zaštitu 

i spašavanje stanovnika, dobara i okoliša u svim 

vrstama ugrožavanja (priroda, tehnologija, rat), iz 

jednostavnog razloga što mnogima neorganizirano 

društvo pogoduje za ostvarivanje nekih svojih interesa, 

- za lov u mutnom. 

155

Molak: ZAŠTITA I SPAŠAVANJE STANOVNIKA, DOBARA I OKOLIŠA U SLUČAJU KRIZA ILI Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001 ), 153-168 

2. SVEOBUHVATNO UPRAVLJANJE U KRIZAMA ILI IZVANREDNIM SITUACIJAMA 

Za svaku vrstu kriza ili izvanrednih stanja postoji 

niz specifičnih aktivnosti - mjera koje treba primjenjivati 

u svim fazama upravljanja u izvanrednim stanjima. 

Te aktivnosti valja podrobno razraditi za svaku vrstu 

ugrožavanja. Razrada upravljanja u različitim kriznim 

stanjima zahtijeva okupljanje raznovrsnih stručnjaka, 

ovisno o pojedinoj vrsti kriznih stanja. No, općenito, u 

izgradnji sustava za upravljanje u kriznim stanjima 

valja polaziti od slijedećih segmenata koje trebaju 

razraditi skupine stručnjaka za pojedina područja 

(rat, prirodne i tehnološke nesreće): 

1. analizirati opasnosti (ugroženosti), 

2. uspostaviti ovlasti (odgovarajuće zakonodavstvo), 

3. definirati organizaciju svih sudionika u zaštiti i 

spašavanju, 

4. razraditi sustav komuniciranja, 

5. ustanoviti sve resurse za djelovanje, 

6. napraviti ukupan plan za djelovanje u slučaju 

kriznih stanja. 

Pučanstvo, dobra i okoliš mogu biti izloženi različitim 

vrstama ugrožavanja. Uobičajena podjela kriznih 

stanja koja se pojavljuju ili se mogu pojavljivati na 

prostoru Hrvatske prikazana je u tablici 1. 

Tablica 1 : Sistematizacija kriznih stanja koja se pojavljuju u Hrvatskoj. Napomena: u nekim drugim zemljama mogu se pojaviti 

i druge vrste kriza kao npr.: erupcije vulkana, tsunami valovi, uragani... 

1. KRIZNA STANJA IZAZVANA 

DJELOVANJEM PRIRODE 

1.1. Poplave. Poplave nastaju kada rijeke 

iziđu iz korita. Mogu se razvijati sporo 

ili vrlo brzo - tzv. fleš ili bujične poplave, 

koje se pojavljuju iznenada i razorne 

su snage. 

1.2. Oluje, snijeg, led, mraz. Oluje mogu 

izazvati po veličini i intenzitetu različite 

posljedice. U tu grupu spadaju snažan 

vjetar, kiša, ledene i snježne oborine. 

Poseban problem mogu biti vrlo niske 

temperature. Ove vrste kriza mogu izazvati 

gubitak resursa hrane, zatim mogu 

izazvati poplave, te odrone i klizanja tla. 

1.3. Potresi. To su gibanja tla koja su posljedice 

iznenadna pomicanja stijena u 

Zcmljinu omotaču. Potresi osim rušenja 

zgrada mogu izazvati klizanje tla i odrone. 

Na morskoj obali ponegdje mogu 

prouzročiti tsunami valove. 

1.4. Klizanje tla i odroni. Klizanje tla ili 

odron gibanje je nestabilnog tla koje može 

biti posljedica potresa ili snažne kiše. 

1.5. Suša i visoke temperature. Suša je 

dugo razdoblje bez oborina. Visoka (ekstremna) 

temperatura definirana je kao 

temperatura koja je osjetno viša od prosjeka, 

koja traje nekoliko tjedana u najtoplijem 

razdoblju godine. Suša i visoke 

temperature mogu prouzročiti nestanak 

resursa vode i hrane. 

1.6. Poljski i šumski požari. Nastaju 

kada se zapale velike površine polja i šuma. 

Mogu biti prouzročeni munjom, tehnološkim 

napravama, ljudskom nepažnjom 

i terorizmom. Poljski i šumski požari 

zbog ogoljivanja terena mogu izazvati 

klizanja tla i odrone, te naknadno 

bujične poplave. 

2. KRIZNA STANJA IZAZVANA 

TEHNOLOGIJOM - DJELOVANJEM ČOVJEKA 

2.1. Nekontrolirana oslobađanja opasnih tvari. Postoji 

nekoliko tisuća kemikalija u svakodnevnoj upotrebi, 

koje, ako se nekontrolirano oslobode iz spremnika, 

mogu ugroziti velik broj stanovnika. Nekontrolirano 

odlaganje opasnih otpadaka također može ugroziti 

ljude, životinjski i biljni svijet. Osim u stacionarnim 

objektima, nekontrolirano se opasne tvari mogu osloboditi 

prilikom njihova prijevoza kroz vrlo naseljena 

mjesta ili u njihovoj blizini. Važne su kategorije toksičnih, 

gorivih i eksplozivnih tvari. 

2.2. Požari i eksplozije. Prijetnja požara ili eksplozije 

postoji u svakoj zgradi. Požar ili eksplozija mogu biti 

namjerni kao rezultat zlonamjerne paljevine ili terorizma, 

ili slučajni. 

2.3. Radioaktivnost. Nuklearne elektrane i drugi pogoni 

vezani uz nuklearni energetski gorivi ciklus imaju 

najveću koncentraciju radioaktivnih materijala, lako se 

daje posebna pozornost nadzoru sigurnog rada takvih 

objekata, ipak može doći do nekontroliranog oslobađanja 

radioaktivnog materijala koji može ugroziti stanovnike 

i njihov okoliš. I prijevoz i uskladištavanje radioaktivnih 

materijala mogu izazvati probleme, ako se 

oslobode dugoživuće radioaktivne tvari. 

2.4. Prekidi opskrbe (voda, hrana, energija ...). Mali 

ili veliki prekidi opskrbe proizvodima kao što su voda, 

hrana, energenti (električna energija, plin, benzin i drugi 

derivati) mogu izazazvati razaranje gospodarstva i 

goleme teškoće, posebno u urbanim područjima. Uzroci 

prekida opskrbe mogu biti vrlo različiti. 

2.5. Unutrašnje smetnje (terorizam, neredi). Mogućnost 

nereda, pobuna, pljački i terorizma uvijek postoji, 

posebno u vrlo naseljenim područjima. Unutrašnje 

smetnje mogu prijetiti sigurnosti stanovnika. U kratko 

vrijeme mogu biti uništena materijalna dobra velike 

vrijednosti. 

2.6. Lomovi brana i nasipa (poplave). Lomovi brana 

zbog velikih kiša, loše konstrukcije ili potresa mogu 

izazvati snažne razarajuće bujične poplave. 

3. KRIZNA STANJA 

IZAZVANA RATOM 

3.1. Ratna razaranja i pljačka 

(aktivnosti: raščišćavanje ruševina i 

izvlačenje zatrpanih, spašavanje i 

evakuacija dobara). Ratnim razaranjima 

mogu biti zahvaćena sva područja, 

no vjerojatnost je veća da će 

neprijatelj nastojati razoriti strateški 

važna područja i objekte. Također, 

nastoji opljačkati dobra (ratni plijen). 

3.2. Inducirane tehnološke nesreće 

(+ poljski i šumski požari). Djelovanjem 

neprijatelja mogu se dogoditi 

iste one vrste tehnoloških nesreća 

(kriznih stanja) kao pod 2., te 

poljski i šumski požari 1.6. 

3.3. Uništavanje - ubijanje - ranjavanje 

stanovnika (klasična, kemijska, 

nuklearna, biološka oružja u 

ratu i poslije rata zahtijevaju sklanjanje, 

evakuaciju, zbrinjavanje i 

hitnu medicinsku pomoć stanovništvu). 

Neprijatelj ubija stanovništvo 

i u tu svrhu koristi različita oružja. 

Dio tog oružja ostaje na terenu i nakon 

završetka rata vrlo je opasan za 

civile (zahtijeva čišćenje terena - 

razminiravanjc). Neprijatelj zastrašuje 

i progoni stanovništvo. 

3.4. Epidemije + asanacija (kao 

posljedice rata i ostalih kriznih stanja). 

Za velikih kriza (rat, potresi, 

poplave...) mogu se zbog narušenih 

higijenskih uvjeta života (zagađena 

voda, hrana i drugo) pojaviti zarazne 

bolesti koje mogu ugroziti velik 

broj stanovnika. 

Iako je funkcija upravljanja (management) u krizama 

stara, tek u novije vrijeme (dvadesetak godina) u 

svijetu su zbog potreba što učinkovitije organiziranosti 

za zaštitu i spašavanje prihvaćene ideje o upravljanju u 

krizama kojima se bavi ovaj članak. 

156

B. Molak: ZAŠTITA I SPAŠAVANJE STANOVNIKA, DOBARA I OKOLIŠA LI SLUČAJU KRIZA ILI . Šumarski list br. 3 -4, CXXV (2001 ). I 53-168 

Sve veća glad za resursima zbog njihova sve većeg 

iscrpljivanja (nafta, plin, hrana, voda...) mogla bi u budućnosti 

rezultirati sve većom učestalošću oružanih sukoba 

u svijetu. Stoga se i za taj oblik ugrožavanja, kao i za 

ona mirnodopska, zajednica mora što bolje pripremiti. 

Ekspanzija rješavanja problema zaštite i spašavanja 

od zbivanja koja nisu samo u izravnoj povezanosti s ratom, 

rezultirala je koncepcijom sveobuhvatnog upravljanja 

u krizama. Ta koncepcija obuhvaća tri međusobno 

povezane komponente: 

a) Sve tipove kriza: Uobičajeno je da različite vrste 

katastrofa, kao što su prirodne, tehnološke i rat, zahtijevaju 

sličan način upravljanja, tako da se slične 

strategije upravljanja u ovladavanju mogu primijeniti 

na sve vrste kriza. 

b) Partnerstvo u upravljanju u krizama: Odgovornost 

za upravljanje u krizama i resursi za djelovanje 

zahtijevaju blisku suradnju, odnosno partnerstvo na 

svim razinama uprave (Republika/županija), javnih 

poduzeća i privatnog sektora, industrije, dobrovoljačkih 

udruga i pučanstva. Sveobuhvatno upravljanje 

znači povezivanje u prikladan oblik svih potrebnih 

resursa za djelovanje. 

c) Životni ciklus kriza: Kriza ili izvanredno stanje 

najčešće ne djeluje samo jedan dan, već često vremenski 

traje i ima životni ciklus pojavljivanja koji 

mora slijediti niz upravljačkih faza, što uključuje 

strategije ublaživanja opasnosti, pripravnosti, djelovanja 

i oporavka od učinaka katastrofa. 

Osnovno načelo sveukupnog upravljanja u krizama 

je da se može nešto korisno učiniti i prije nego 

se kriza ili katastrofa dogodi, a i poslije samog događaja. 

Sveukupno upravljanje u krizama podrazumijeva 

četiri faze upravljanja u krizama u kojima se mora zajednički 

raditi da bi se zaštitila zajednica na određenom 

području (npr. županija ili država ako je cijela ugrožena). 

Do II svjetskog rata upravljanje u krizama najčešće 

se svodilo samo na pripravnost. Ta primarna uloga bila 

je u funkciji obrane od napada neprijatelja. No pripravnost 

je samo jedna od faza u upravljanju u krizama. Zajednica 

se mora baviti krizama i prije nego se one dogode, 

a mora i pomoći u oporavku od posljedica krize. 

Kao rezultat modernih promišljanja definirane su 

četiri faze sveukupnog upravljanja u krizama: 

ublaživanje, pripravnost, djelovanje i oporavak. 

Svaka faza proizlazi iz prethodne i postavlja zahtjeve 

na sljedeću. Aktivnosti u jednoj fazi mogu se preklapati 

s aktivnostima u prethodnoj. Pripravnost prelazi u 

djelovanje kada se dogodi katastrofa. Djelovanje prelazi 

u oporavak u različito vrijeme u ovisnosti o prostiranju 

i vrsti šteta. Slično, oporavak pokreće ublaživanje, 

motivaciju za sprječavanje ili reduciranje nastajanja 

sljedeće nesreće. Konačno, faze kriza nemaju početka 

ni kraja. Prepoznavanje prijetnji može motivirati ublaživanje 

isto tako kao i stvarna katastrofa. 

U svim fazama provode se određene aktivnosti ili 

mjere. U tablici 2. sažeto su prikazane četiri faze sveukupnog 

upravljanja u krizama s općim i specifičnim 

poslovima za neke vrste kriza ili izvanrednih 

stanja. Koordiniranje niza tih, ponekad vrlo složenih 

aktivnosti i njihovo međusobno povezivanje, 

kao i povezivanje niza operativnih segmenata sustava 

zaštite i spašavanja, osnovni je zadatak programatskog 

segmenta sustava, odnosno tijela državne 

uprave za slučaj izvanrednih stanja. Uobičajena 

uloga tog segmenta državne uprave je da potiče u 

svim fazama sveukupnog upravljanja u krizama, 

sve ostale resore uprave i druge organizacije da djeluju 

u cilju smanjivanja stradavanja ljudi i materijalnih 

šteta od svih onih kriza ili izvanrednih stanja 

koja ih mogu snaći. 

Mjere ili postupci koji se poduzimaju za vraćanje u 

normalno stanje (oporavak) često obuhvaćaju pripremne 

mjere usmjerene protiv ponavljanja krize ili katastrofe. 

Tako su mjere oporavka i mjere ublaživanja u međusobnoj 

vezi i čine zatvoreni krug između mjera ublaživanja, 

pripravnosti, djelovanja i oporavka. Za svaku 

pojedinu vrstu kriza u svakoj fazi procesa upravljanja 

postoji vrlo opsežan niz aktivnosti, koji kudikamo premašuje 

one koje su samo za ilustraciju procesa prikazane 

u tablici 2. 

U demokratskim državama uobičajeno je da za 

sigurnost i zaštitu stanovnika odgovoran šef države, 

a u ovisnosti o teritorijalnoj podjeli države šef 

određene lokalne jedinice. Na primjer u velikim izvanrednim 

situacijama u SAD vodeću ulogu u US 

FEMA-i (Federal Emergency Management Organization 

- ministarstvu za upravljanje u izvanrednim 

stanjima) preuzima predsjednik SAD. I u Hrvatskoj 

u uvjetima improvizacije i snalaženja u odupiranju nadmoćnom 

neprijatelju u područjima gdje je bilo nesebično 

i predano angažiranje rukovoditelja lokalne vlasti 

na zaštiti i spašavanju pučanstva, sustav je u danim 

okolnostima izvanredno funkcionirao. Tamo gdje se 

čelnici lokalne vlasti nisu dovoljno angažirali, a nesavjesni 

pojedinci iz segmenta sustava koji je trebao 

obavljati programatske zadatke, kojimaje bila prva briga 

skupljanje humanitarne pomoći (bez ikakve evidencije 

od koga su je primili i kome su je predali), što niti 

nije posao programatskog segmenta sustava zaštite i 

spašavanja, to nije bio slučaj. 

Dakle, valja povezati sve funkcije zaštite i spašavanja 

stanovnika, dobara i okoliša u jedinstven sustav. 

Prije Domovinskog rata koncept civilne obrane (kao 

dio sustava zaštite i spašavanja) uglavnom se zasnivao 

na pripremi za zaštitu od rata i nije bio prilagođen djelovanju 

u miru (slično je bilo i u svijetu do Drugog svjets- 

157

B. Molak: ZAŠTITA I SPAŠAVANJE STANOVNIKA. DOBARA I OKOLIŠA U SLUČAJU KRIZA II.I ... Šumarski list br. 3 4. CXXV (2001 ). 153-168

B. Molak: ZAŠTITA I SPAŠAVANJE STANOVNIKA. DOBARA 1 OKOLIŠA U SLUČAJU KRIZA ILI Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001), 153-168 

kog rata), a pripravnost za djelovanje u ratu kod nas nije 

bila dobro planirana, te se djelovanje u Domovinskom 

ratu najviše zasnivalo na improvizaciji, umješnosti 

i samoprijegoru pojedinaca, a ne na dobro uspostavljenoj 

i osmišljenoj organizaciji s definiranim ovlastima 

i zadacima, a tijekom rata moderan sustav je tek izgrađivan. 

Uobičajeno je u demokratskim društvima da podloge 

za djelovanje u slučaju kriznih stanja stvara profesionalna 

organizacija - segment državne uprave za izvanredna 

stanja. Stoga i u Hrvatskoj treba ponovno osnovati 

takav programatski segment državne uprave. 

Najbolje bi bilo, u našim uvjetima, da je to po uzoru 

na druge zemlje, zasebno tijelo državne uprave u 

sastavu Ureda Predsjednika države, neposredno 

odgovorno Predsjedniku ili pri Vladi neposredno 

odgovorno Vladi. Detalji ustroja takvog tijela uprave i 

prateće zakonodavstvo po uzoru na praksu najrazvijenih 

zemalja svijeta, razrađeni su i treba ih samo pravno 

doraditi i uspostaviti. Na tome se započelo raditi tijekom 

agresije na Hrvatsku pri Ministarstvu obrane i u 

projektu Intervencije u izvanrednim situacijama konzorcija 

INA inženjering - Ekonerg - Elektroprojekt u 

koordinaciji ZGO-Zagreb, no rad je obustavljen. 

Fotografija 1. Nakon požara, Drniš, Promina 2000. 

(Foto M. Mrkobrad) 

159

B. Moliik: ZAŠTITA I SPAŠAVANJE STANOVNIKA. DOBARA 1 OKOLIŠA U SLUČAJU KRIZA ILI ... Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001 ), I 5.3-1 68 

3. KAKO TREBA BITI ORGANIZIRAN SUSTAV ZAŠTITE I SPAŠAVANJA U 

IZVANREDNIM STANJIMA U HRVATSKOJ DA BI BIO DJELOTVORAN 

Danas u Hrvatskoj ne postoji profesionalno tijelo 

državne uprave sa stalno zaposlenim kompetentnim 

stručnjacima koje bi trebalo obavljati vrlo opsežan, 

odgovoran, osjetljiv i zahtjevan posao upravljanja u 

krizama ili izvanrednim stanjima u sve četiri njihove 

faze: ublažavanje, pripravnost i djelovanje i 

oporavak. 

Tijelo državne uprave za upravljanje u krizama 

ili izvanrednim stanjima u svijetu, a trebala bi biti i u 

nas, osnovni je nositelj programatskih aktivnosti, odnosno 

koordinator svih operativnih udruga u funkciji 

zaštite i spašavanja stanovnika, dobara i okoliša 

(zdravstvo, vatrogastvo, humanitarne udruge, vojska 

i policija, vodoprivreda, energetika, šumsko gospodarstvo 

i druga javna poduzeća i usluge, prometne 

organizacije, industrija, brojna ministarstva i druge 

organizacije uprave, hidrometeorološka i seizmološka 

služba, javno informiranje, služba motrenja i obavještavanja, 

dodatne postrojbe stanovništva, školstvo, 

i brojne druge) u izvanrednim situacijama ili krizama 

(rat i mir) za što mora imati vrlo visoke ovlasti, 

propisane zakonom. Bit problema zaštite i spašavanja 

u nas je nužnost povezivanja tih udruga u cjelovit 

i učinkovit sustav, što je svuda u svijetu osnovni zadatak 

tijela profesionalne državne uprave za izvanredna 

stanja, koje u Hrvatskoj tek treba uspostaviti. 

Veza tog resora uprave uz resor obrane u većini zemalja 

u povijesti je bila posljedica toga, stoje njena osnovna 

uloga kroz povijest bila zaštita i spašavanje - 

obrana u ratu (zaštita od konvencionalnog, kemijskog i 

nuklearnog oružja). U toj su obrani vrlo povezane funkcije 

vojnog i civilnog ustroja. Dobre obrane stanovnika 

(u ratu) nema bez valjane procjene njihove ugroženosti 

(tu procjenu može načiniti samo vojni sektor). Na primjer, 

u SAD, koje mnogo godina nisu imale rat na svom 

području, civilna obrana (kao segment cjelokupnog 

upravljanja u krizama) u sastavu je Ministarstva za 

upravljanje u izvanrednim stanjima (Emergency Management 

Agency) koja je itekako povezana s Ministarstvom 

obrane (Department of Defense). Planiranje za 

slučaj kriznih stanja u ratu i miru (prirodne i tehnološke 

katastrofe) povezano je. Brojne su prednosti udruge 

dvostruke namjene, kako civilnog ustroja u ratu, tako i 

vojnog ustroja u miru. Gotovo sve akcije i pripreme u 

miru za obranu i zaštitu stanovnika od djelovanja prirodnih 

i tehnoloških katastrofa važne su i za djelovanje u 

ratu. Dobro povezani vojni ustroj s civilnim osjetno 

umanjuje troškove, stoje za ratom iscrpljenu Hrvatsku 

posebno važno. 

U izgradnji sustava zaštite i spašavanja u nas polazili 

smo od američkog modela, koji je jedan od najjeftinijih 

u svijetu i, nesumnjivo, najrazvijeniji, pogotovo za slučajeve 

prirodnih i tehnoloških katastrofa (SAD su golema 

zemlja s najraznolikijim vrstama prirodnih i tehnoloških 

ugrožavanja). Segment zaštite i spašavanja u 

ratu - obrane u nas treba biti modificiran u odnosu prema 

američkome, jer je različito ugrožavanje ratom kod 

nas, od onog za koji su se pripremile SAD. Treba se, 

također, zasnivati na analizi iskustava iz Domovinskog 

rata. U odlučivanju za takav sustav pomogla nanije dostupna 

američka literatura i brojni podaci, kao i otvorene 

mogućnosti stjecanja dodatnih iskustava iz te zemlje. 

Uz to i naš vojni ustroj razvija se po američkom modelu. 

Korištenje vojnog kadra, opreme i drugih resursa u 

miru za obranu i zaštitu stanovnika i dobara od prirodnih 

i tehnoloških katastrofa, kao i korištenje civilnog 

kadra i resursa u ratu uobičajeno je u svijetu i ima svoju 

neoborivu logiku (NATO). Nije potrebno posebno nabrajati 

kakva je, na primjer, uloga vojne inženjerije ili 

NKB - postrojba u obrani, zaštiti i spašavanju stanovnika, 

dobara i okoliša od prirodnih i tehnoloških nesreća 

(postaje izlišno na taj način kupovanje skupe opreme na 

dva mjesta, školovanje kadra u oskudnim materijalnim 

mogućnostima itd.). Također je važno napomenuti golemu 

potrebu za suradnjom tih dvaju partnera u suzbijanju 

poslijeratnih posljedica i u oporavku ili obnovi. 

Stvaranje podloga za odlučivanje u kriznim stanjima 

izuzetno je složen i visoko stručan posao, te se 

stoga budući sustav upravljanja u kriznim stanjima 

kod nas (kad se uspostavi) mora zasnivati prije svega 

na radu profesionalaca - stručnjaka, a manjim 

dijelom dragovoljaca. Uz profesionalno tijelo državne 

uprave za slučaj izvanrednih stanja - programatski 

dio sustava zaštite i spašavanja, koje treba 

biti u sastavu Ureda Predsjednika RH (ili Vlade), u 

sustavu za zaštitu i spašavanje u krizama ili izvanrednim 

stanjima, mora postojati niz organizacija i 

pojedinaca izvršitelja niza operativnih zadataka. 

Tijelo uprave za slučaj izvanrednih stanja mora biti 

u stanju identificirati opasnosti, uspostaviti prihvatljivu 

osnovu za djelovanje cijelog sustava, uspostaviti 

strategiju razvitka tih aktivnosti kroz sve četiri 

faze upravljanja u kriznim stanjima, prikupiti informacije 

o svim raspoloživim resursima za djelovanje 

u kriznim stanjima, uspostaviti svih pet osnovnih 

stupnjeva (obavještavanje/upozorenje, spašavanje 

ljudi, spašavanje dobara, zbrinjavanje ljudi i 

procjena štete, nužna obnova) za djelovanje, odnosno 

reagiranje u slučaju krize ili izvanrednog stanja, 

informirati i obavještavati stanovnike, odnosno uspostaviti 

plan pripravnosti i djelovanja. Također 

treba uspostaviti osnovni plan oporavljanja od kriza 

koje se mogu dogoditi na području. Uz to mora 

biti osposobljeno još za niz drugih aktivnosti. Rad i sta- 

160

B. Molak: ZAŠTITA I SPAŠAVANJE STANOVNIKA. DOBARA I OKOLIŠA U SLUČAJU KRIZA ILI Šumarski list br. 3 4.CXXV (2001). 153-168 

nje podloga za odlučivanje moraju biti mjerljivi, prema 

pravilima struke i javni. 

U profesionalnom tijelu državne uprave za slučaj 

izvanrednih stanja moraju biti zaposleni najiskusniji 

stručnjaci za ona ugrožavanja za koja se ocijeni 

da su u određenoj društvenoj zajednici bitna, 

odnosno za ona koja najviše ugrožavaju stanovnike, 

dobra i okoliš. Prije svih potrebni su stručnjaci koji 

znaju uspostaviti ono stoje bitno u sustavu upravljanja 

u kriznim stanjima, odnosno oni koji znaju za krize za 

koje su specijalisti u detalje razraditi spomenutih šest 

segmenata upravljanja (analiza opasnosti, ovlasti, organizacija, 

komuniciranje, resursi, planiranje). Posebno 

je važno uspostaviti središnje tijelo državne uprave 

za izvanredna stanja, koje mora okupiti najkvalificiraniji 

kadar i uspostaviti strategiju razvitka sustava 

zaštite i spašavanja za cijelu državu. Sustav se ne 

može izgraditi u kratkom vremenu. Osim središnjeg 

tijela državne uprave potrebno je u ovisnosti o veličini 

i vrsti ugrožavanja svake pojedine županije formirati 

profesionalne županijske organizacije sustava 

(a po potrebi i na razini općine ili grada) koje moraju 

biti odgovorne županu i središnjoj upravi sustava. 

To sve je najvećim dijelom bilo uspostavljeno 

sistematizacijom i popunjenjem radnih mjesta izvršitelja 

još 1993. godine pri Ministarstvu obrane RH, 

a zatim je razoreno. 

Zbog izuzetne složenosti djelotvorne organiziranosti 

za izvanredna stanja profesionalno tijelo državne u- 

prave neće moći imati sav potreban stalno zaposlen kadar 

za sve specijalističke poslove (zbog ograničenosti 

raspoloživih sredstava za plaćanje zaposlenih) nego će 

morati formirati specijalističke grupe za pojedine 

vrste ugrožavanja. Da bi se mogao izgraditi djelotvoran 

sustav za zaštitu i spašavanje u izvanrednim stanjima, 

potrebno je da su u stručnim skupinama, koje mora 

voditi profesionalno tijelo državne uprave za izvanredna 

stanja, profesionalni predstavnici-stručnjaci brojnih 

institucija, koje će biti i osnovni operativni sudionici u 

djelovanju u slučaju pojave kriznih stanja koja zahtijevaju 

izuzetna poznavanja niza specijalnosti. Npr. američki 

savezni plan pripravnosti i djelovanja u izvanrednim 

stanjima u miru izradilo je američko Ministarstvo 

za upravljanje u izvanrednim stanjima (FEMA) u suradnji 

s 26 drugih saveznih ministarstava i uprava. 

Struktura sustava zaštite i spašavanja kakav treba 

uspostaviti u Hrvatskoj prikazana je na slici 2. 

Kao što je već spomenuto, profesionalno tijelo 

državne uprave za izvanredna stanja treba se sastojati 

od središnje uprave odgovorne Predsjedniku 

Slika 2. Struktura sustava zaštite i spašavanja kakav treba uspostaviti u Hrvatskoj. Napomena: Programatski 

dio sustava u Hrvatskoj ne postoji i treba ga što prije uspostaviti. Operativni dio sustava sastoji se od 

brojnih organizacija kao što su npr. : zdravstvo, vatrogastvo, humanitarne udruge, vojska i policija, vodoprivreda, 

energetika, šumsko gospodarstvo i druga javna poduzeća i usluge, prometne organizacije, 

industrija, brojna ministarstva i druge organizacije uprave, hidrometeorološka i seizmološka služba, 

javno informiranje, služba motrenja i obavještavanja, dodatne postrojbe stanovništva, školstvo, i brojne 

druge, često su te organizacije međusobno nepovezane i nema podjele zadataka i odgovornosti. 

Krizni timovi koji se sastoje od čelnih osoba pojedinih operativnih i upravnih organizacija, u svijetu 

najčešće imaju svrhu osiguranja materijalne i političke podrške profesionalcima u njihovim poslovima 

upravljanja u krizama, a kod nas zbog nerazumijevanja te djelatnosti, najčešće se poistovjećuju s 

upravljanjem u krizama, zbog čega i nastaji brojni problemi — štete (politika se miješa u struku). 

161

B. Molak: ZAŠTITA I SPAŠAVANJE STANOVNIKA, DOBARA I OKOLIŠA U SLUČAJU KRIZA ILI ... Šumarski list br. 3-4, CXX V (2001 ). I 53-168 

Republike (ili Vladi) i županijskih odjela kao, po potrebi, 

i od određenog broja profesionalaca na razini 

gradova ili općina. Taj dio je programski segment 

sustava, a ima ulogu sveukupne skrbi za zaštitu i 

spašavanje stanovnika, dobara i okoliša u miru i ratu. 

Sustav za zaštitu i spašavanje čini i niz operativnih 

udruga koje sudjeluju u radu u pojedinim segmentima 

sustava, i bez kojih također sustav ne može učinkovito 

djelovati. Važan segment sustava osim već spomenutih 

stručnih timova, su i krizni timovi u kojima su vodeći 

ljudi vlasti, programatskog segmenta sustava i najvažnijih 

operativnih organizacija. Njihova uloga je važna 

kao politička i materijalna podrška upravi za izvanredna 

stanja i posebno za vrijeme faze djelovanja - reagiranja 

na krizu ili izvanredno stanje i određena je planom 

pripravnosti i djelovanja na određenom području. 

Republičko tijelo uprave za izvanredna stanja 

postiglo bi dobre rezultate (poslovi podrazumijevaju: 

grube procjene ugroženosti cijelog teritorija Republike; 

uspostavu zakonodavstva koje regulira djelatnost; koordiniranje 

i upućivanje različitih republičkih resora na 

izradu zakona koji određuju odgovornosti, obveze i postupanje 

u pojedinim vrstama kriza; davanje stručne osnove 

za organiziranje i djelovanje županijskih profesionalnih 

organizacija; davanje osnove za uspostavu sustava 

komuniciranja (tzv. sofware) u krizama; briga o resursima 

za djelovanje (kadar, oprema, školovanje, pogoni); 

pregledavanje i odobravanje županijskih planova 

pripravnosti i djelovanja za slučaj kriza; briga o izradi 

republičkih planova pripravnosti za krize koje mogu 

zahvatiti cijelu državu; stručno usmjeravanje rada kriznog 

tima Republike ili županija itd.) sa 30-40 zaposlenih 

kvalificiranih iskusnih stručnjaka za različita 

područja, a troškovi njegova rada u godini dana bili 

bi manji nego jednodnevne štete od mirnodopskih 

kriza u Hrvatskoj. Ako pretpostavimo daje minimalan 

broj profesionalnih osoba za funkcioniranje zaštite i 

spašavanja stanovnika, dobara i okoliša (programatskog 

segmenta) koji bi proračun Republike mogao podnijeti 

3-4 izvršitelja na sto tisuća stanovnika, onda bi 

potreba za izvršiteljima programatskog posla u županijama 

bila oko 150 - 200 ljudi. 

Sada je na poslovima zaštite i spašavanja u Hrvatskoj 

zaposleno mnogostruko više međusobno nepovezanih 

udruga i osoba uz potpuni izostanak - nepostojanje 

programatskog segmenta sustava. Poznate 

su sigurnosne i gospodarske posljedice takva stanja. 

To su dostatni razlozi za uspostavu spomenutog tijela 

državne uprave. Apsurdno je da u Hrvatskoj postoje 

još uvijek dva ministarstva vanjskih poslova (političko 

djelovanje Haškog suda odraz je i te činjenice), 

da je donedavno bilo desetak tajnih službi koje su 

svedene na četiri (koje najčešće služe samo za međusobne 

obračune različitih političkih grupacija), a nema 

nikakvog organizacionog oblika uprave (programatskog) 

za zaštitu i obranu stanovnika, dobara i 

okoliša u slučaju izvanrednih stanja u ratu i miru. 

Za izgradnju sustava za upravljanje u krizama u 

svim kriznim stanjima važne su sljedeće napomene: 

1. - U analizi opasnosti (ugroženosti) 

Fond podataka za utvrđivanje razine ugroženosti 

stanovnika, dobara i okoliša u Hrvatskoj ili za svaku 

pojedinu županiju različit je, tj. ovisi o vrsti kriznog stanja 

i dosadašnjem pristupu zaštiti i spašavanju na razini 

županije. Te podatke trebaju osigurati organizacije koje 

se profesionalno bave pojedinim djelatnostima. Za pojedina 

krizna stanja te podatke će biti lakše nabaviti 

nego za neka druga. Na primjer, podatke o ugrožavanju 

od poplava, (tim se područjem bavi vodoprivredna organizacija) 

bit će lakše osigurati nego one za procjenu 

ugrožavanja od nekontroliranog oslobađanja opasnih 

tvari, za koje se najčešće ne zna niti gdje su. Za neka područja 

bit će velikih teškoća u prikupljanju podataka za 

analizu ugroženosti. 

Metodologije procjene ugroženosti razlikuju se za 

svaku vrstu kriznog stanja i trebaju ih uspostaviti specijalisti 

za pojedine vrste ugrožavanja (uz pomoć spomenutih 

stručnih grupa). Uspostava metodologije bit će 

osnovni zadatak profesionalnog republičkog tijela za 

upravljanje u krizama - programatskog segmenta sustava 

zaštite i spašavanja, kada ga se osnuje. 

2. - U uspostavi ovlasti (uspostava odgovarajućeg 

zakonodavstva) 

Nužno je da se u Republici Hrvatskoj donese zakon 

o upravljanju u izvanrednim stanjima. Taj zakon bi uz 

definiranje pojmova trebao biti osnova za uspostavu 

cjelovitog sustava zaštite i spašavanja. Zakon bi trebao 

definirati: 

a) osnovne obveze i ovlaštenja profesionalnog tijela 

državne uprave za slučaj izvanrednih stanja 

(programatski dio sustava) pri Uredu Predsjednika 

Republike (ili Vladi) i županijskih profesionalnih 

organizacija (odgovornih županima i tijelu 

državne uprave za izvanredna stanja Republike). 

b)obveze i ovlaštenja svih ostalih (operativnih) 

organizacija prije nabrojanih 

c) obveze i ovlaštenja kriznih timova (republički i 

županijski) 

d) izvore financiranja sustava 

Zakon treba riješiti samo osnovna pitanja - treba biti 

kratak. U zasebnim dijelovima sustava upravljanja u 

kriznim stanjima (pojedine vrste ugrožavanja) treba 

analizirati postojeće zakone i ponegdje u potpunosti izgraditi 

zakone za dijelove sustava koji uopće nisu zakonodavno 

regulirani. Postoji nacrt spomenutog zakona 

koji treba doraditi, kako bi što prije bio donesen, da sustav 

može djelovati. 

162

B. Molak: ZAŠTITA I SPAŠAVANJE STANOVNIKA. DOBARA 1 OKOLIŠA U SLUČAJU KRIZA ILI ... Šumarski list br. 3 4. CXXV (21)01 ). 153-168 

Posebnu pozornost u pisanju zakona treba posvetiti 

javnosti. U sve takve zakone treba ugraditi odredbu 

o pravu javnosti da zna stoje može ugroziti. To je 

preduvjet za uspostavu djelotvornog sustava zaštite i 

spašavanja. Parcijalni zakoni (ili podzakonski akti - 

pravilnici) za pojedine vrste kriza moraju jasno odrediti 

tko je za što odgovoran i sankcije za neizvršavanje. 

3. - U definiranju organizacije sudionika u zaštiti i 

spašavanju 

Veoma je širok spektar organizacija i pojedinaca koji 

moraju biti nositelji niza aktivnosti u različitim kriznim 

stanjima. Za svakog od tih sudionika moraju biti definirane 

ovlasti, odgovornost i mogućnosti izvršenja 

preuzetih obveza. Uobičajeno je u svijetu da su nositelji 

upravljanja i djelovanja u kriznim stanjima što bliže 

mjestu nastanka tih stanja, znači lokalno. Županije stoga 

moraju biti BAZNI elementi sustava. Samo u iznimnim 

slučajevima, kada je ugrožena cijela država ili velik 

dio njenog teritorija tu funkciju treba imati Republika. 

4. - U razradi sustava komuniciranja 

U razradi sustava komuniciranja nema bitnih posebnosti 

vezanih uz vrstu kriznih stanja. Postojeći, često 

kadrovski predimenzionirani sustavi veza i obavješćivanja, 

uz dogradnju osmišljenog sustava informacija 

koje trebaju prenijeti, moći će zadovoljavajuće ispunjavati 

svoje funkcije, ali im treba jasno odrediti zadatke u 

slučaju izvanrednih stanja. 

5. - U ustanovljavanju svih resursa za djelovanje 

Resursi za djelovanje mogu se podijeliti u četiri osnovne 

grupe: osobe - kadar, uvježbavanje i školovanje, 

oprema i pogoni. U ovisnosti o vrsti kriznih stanja, u resursima 

ima razlika, te ih treba različito analizirati. Što 

se tiče resursa za djelovanje i uspostavu cjelokupnog 

sustava za upravljanje u kriznim stanjima, velike su razlike 

u županijama Hrvatske. Ipak za sve županije moglo 

bi se naći kvalificirani kadar za popunjavanje profesionalnih 

programatskih i operativnih organizacija. 

6. - U izradi ukupnog plana za djelovanje u slučaju 

kriznih stanja 

Ukupan plan za djelovanje za slučaj kriznog stanja 

sastoji se iz parcijalnih planova za različite vrste kriznih 

stanja, koji u biti obuhvaćaju sve navedeno u prethodnih 

pet segmenata. Nositelji izrade planova (koordinatori) 

trebaju biti županijska tijela profesionalne državne 

uprave (programatski segment sustava na razini 

županije). Planove treba odobriti profesionalno republičko 

tijelo državne uprave za izvanredna stanja i župan. 

Za donošenje republičkog plana za djelovanje (za 

nesreće koje mogu ugroziti Republiku) treba odgovarati 

(koordinira izradu) republičko tijelo uprave za izvanredna 

stanja (programatski segment sustava), a odobravati 

ga Predsjednik Republike. 

Uspješno planiranje moguće je ako je zajednica 

uključena u proces planiranja. Suradnja svih grupa 

i pojedinaca koji se neposredno brinu za opasna stanja, 

čini plan boljim i osigurava veću vjerojatnost 

njegove djelotvorne primjene u slučaju nesreće. Iskustvo 

pokazuje da se planovi rijetko koriste, ako ih 

je radila samo jedna osoba, ili jedna organizacija. 

Reagiranje na nesreću zahtijeva povjerenje, koordinaciju 

i suradnju svih koji trebaju djelovati u slučaju 

izvanrednog stanja i koji moraju znati tko je za 

koju aktivnost odgovoran i tko je u stanju obaviti 

neki zadatak. To je moguće ostvariti samo suradnjom 

kadra. 

Znanje je jedan od osnovnih preduvjeta za obavljanje 

svake aktivnosti. Ovo poglavlje bavi se školovanjem 

kadra, primarno za potrebe učinkovitog programatskog 

dijela sustava zaštite i spašavanja, koji kod nas 

tek treba uspostaviti. 

Danas u Hrvatskoj nema, u skladu s dostignućima 

u svijetu, u području cjelokupnog upravljanja u krizama 

niti organizacije, a još manje organiziranog 

obrazovanja za programatski dio tog sustava, koji bi 

znao uspostaviti učinkoviti sustav zaštite i spašavanja. 

Upravljanje u krizama (emergency management) 

jedan od najsloženijih poslova osnovnog sigurnosnog 

i gospodarskog interesa modernog društva, a 

zahtijeva izuzetno mnogo znanja iz područja čovjekova 

bavljenja, od humanističkih, prirodoslovnih do 

tehničkih, a sve to uz uvažavanje gospodarstvenih zakonitosti. 

Neinformiranost stanovništva i političara 

kod nas o tome da u svijetu postoje učinkoviti načini 

zaštite i spašavanja stanovnika, dobara i okoliša, ne 

4. ŠKOLOVANJE KADRA 

znači da takvi sustavi ne postoje i da se i kod nas ne 

može izgraditi djelotvoran sustav te namjene. 

Veličina potrebnog sustava zaštite i spašavanja i vrste 

ugrožavanja određuju broj osoba koje moraju biti osposobljene 

za različite zadatke upravljanja u krizama, tj 

za programatski segment, kao i za niz operativnih funkcija. 

Sustav kakav treba razviti u Hrvatskoj zbog niza 

razloga (najčešće materijalni) treba biti što kompaktniji 

i s relativno malim brojem visoko osposobljenih izvršitelja 

prekrivati sve potrebne funkcije djelovanja, odnosno 

zaštite i spašavanja od onih koja najviše ugrožavaju 

pučanstvo u Hrvatskoj. Ostvarenje učinkovitog, kompaktnog 

sustava nije lak posao, a školovanje kadra za 

takav sustav mora biti posebno pažljivo planirano. 

Zbog mnogo razloga (relativno mali troškovi rada, 

visok stupanj razvitka metodologije za sve vrste kriza,...) 

američki sustav zaštite i spašavanja je onaj koji u 

uspostavi sustava u Hrvatskoj treba slijediti, te treba nastaviti 

prekinuti rad na izgradnji započet za vrijeme Do- 

163

B. Molak: ZAŠTITA I SPAŠAVANJE STANOVNIKA. DOBARA I OKOLIŠA U SLUČAJU KRIZA ILI . Šumarski list br. 3 4,CXXV(2001), 153-168 

movinskog rata, pa tako i u školovanju kadra odnosno u 

programu obrazovanja. 

Uobičajeno je da se sustavi zaštite i spašavanja stanovnika, 

dobara i okoliša ustrojavaju prema broju stanovnika, 

površini i vrsti ugrožavanja u pojedinoj zemlji 

ili drugoj teritorijanoj jedinici. Po ukupnom broju stanovnika 

i površini Hrvatska je mala zemlja. Glede vrste 

ugrožavanja u miru Hrvatska se vjerojatno bitno ne razlikuje 

od drugih susjednih država. S obzirom na vrijedne 

prirodne resurse ona je bila i bit će vjerojatno i u 

buduće predmet interesa i želja, kao stoje to bilo i u Domovinskom 

ratu. Glede broja stanovnika, površine i 

ugrožavanja, tijekom rada na izgradnji sustava (pri Ministarstvu 

obrane do 1994. godine) došlo se do brojke 

od 200 - 250 osoba koje bi činile programatski - upravljački 

dio sustava. Operativni dio sustava mnogo je veći 

i sadrži brojne organizacije javnog i privatnog sektora 

kao što je već opisano. Obrazovanjem o upravljanju u 

krizama za te dijelove sustava moglo bi biti obuhvaćeno 

dodatnih 300 - 350 osoba. Ukupno bi za potrebe 

profesionalnog sustava zaštite i spašavanja u Hrvatskoj 

na republičkoj razini trebalo obrazovati 500 - 

600 ljudi. 

Za takav relativno malen sustav nije jednostavno racionalno 

organizirati prijeko potrebno obrazovanje, pogotovo 

za njegov programatski dio. Školovanje bi se 

moglo organizirati kao visokoškolsko - određenog trajanja 

- privremeno tj. dok se ne osposobi dovoljan broj 

osoba za nositelje programatskog segmenta i obavljanje 

ključnih operativnih funkcija. Također bilo bi dobro 

organizirati i program školovanja dopunskim obrazovanjem 

(tečajevi) za sudionike u svim fazama upravljanja 

u krizama. 

4.1. Visokoškolsko obrazovanje 

Visokoškolsko obrazovanje moglo bi se organizirati 

kao jedno ili dvogodišnji međufakultetski, multidisciplinarni 

smjer studija za sticanje posebnih znanja iz područja 

upravljanja u krizama, za što bi polaznici dobivali 

određeni akademski stupanj. Polaznici tog studija 

bili bi studenti sa završenom drugom ili možda bolje 

trećom godinom studija na različitim studijima, koji bi 

tim studijem dobili odgovarajuće znanje za rad u programatskom 

segmentu sustava zaštite i spašavanja ili u 

ključnim operativnim dijelovima sustava. 

S obzirom na vrste ugrožavanja kojima je izloženo 

pučanstvo u Hrvatskoj, to bi trebali biti studenti koji su 

završili drugu ili treću godinu studija vojne ili policijske 

visoke škole, poljoprivrede i šumarstva, geofizike, 

građevinarstva, tehnologije, prirodoslovlja... Glede 

funkcija djelovanja u krizama to bi trebali biti studenti 

fakulteta koji daju obrazovanje iz područja: zdravstva, 

vatrogastva, građevinarstva, policije i prava, komunikacije 

i informiranja, prometa, socijalne skrbi, ekonomije... 

Upravljački segment sustava treba djelovati kao 

tim stručnjaka multidisciplinarnog obrazovanja, koji 

imaju određena znanja svojih specijalnosti, ali i specifična 

znanja o upravljanju sustavom, koja im može dati 

poseban jedno ili dvogodišnji studij. 

Studij bi mogao obuhvatiti neke od osnovnih predmeta, 

kao što su: 

Osnove upravljanja u krizama 

Strategija obrane i spašavanja pučanstva i osiguranje 

kontinuiteta vitalnih funkcija tijekom agresije 

- Strategija zaštite od suša 

Strategija zaštite i spašavanja od oluja, tuča i poplava 

Strategija zaštite i spašavanja od potresa 

Strategija zaštite i spašavanja od požara i ostalih 

prirodnih nepogoda 

Strategija zaštite i spašavanja od tehnoloških izvanrednih 

stanja 

- Komuniciranje i uzbunjivanje 

- Odnos sjavnošću 

Zdravstveni segment u izvanrednim stanjima 

- Socijalni segment 

Traženje i spašavanje u katastrofama 

- Provođenje zakona i prisila 

- Upravljanje resursima 

- Analiza rizika 

Navedeni popis predmeta načinjen je na bazi spoznaja 

o tome što sustav u osnovi treba sadržavati i onih 

pojava što najviše ugrožavaju pučanstvo Hrvatske. To 

je samo prijedlog koji treba razraditi (s punim sadržajima 

predmeta), dakako u ovisnosti o tome kakav se sustav 

želi izgrađivati. Visokoškolsko obrazovanje iz područja 

upravljanja u krizama za potrebe cjelokupnog 

sustava zaštite i spašavanja u Hrvatskoj trebalo 

bi završiti oko 200 polaznika. Taj bi studij ponajprije 

trebao služiti za visokoškolsko obrazovanje rukovoditelja 

programa za izvanredna stanja, tj. za zaposlene u 

tijelima državne uprave (Republičko i županijska) za 

slučaj izvanrednih stanja. 

Kratki sadržaj predmeta - kolegija: Osnove 

upravljanja u krizama, koji daje osnove sustava zaštite 

i spašavanja mogao bi biti: 

Sto ugrožava stanovnike, dobra i okoliš u Hrvatskoj 

(prirodne i tehnološke nesreće, rat i ratna razaranja). 

Kakav treba biti sustav zaštite i spašavanja da bi se 

štete - posljedice što više smanjile. 

Koncept sveobuhvatnog upravljanja u krizama. Faze 

upravljanja u krizama. Rukovoditelj programa za 

krize - rukovoditelj sustava zaštite i spašavanja. 

Uloga i odgovornosti (zakonske i moralne odgovornosti, 

rad s nositeljem izvršne vlasti, koordinacija s 

drugim organizacijama, održavanje partnerstva). 

Ublaživanje (identifikacija opasnosti i analiza ozljedivosti, 

strategije ublaživanja, alati za ublaživanje i 

alternative). 

164

B. Molak: ZAŠTITA I SPAŠAVANJE STANOVNIKA, DOBARA I OKOLIŠA U SLUČAJU KRIZA ILI ... Šumarski list br. 3-4.CXXV (2001 ). 153-168 

Pripravnost (ovlasti, planiranje za slučaj kriza, razvijanje 

plana, osnovni plan, dodaci i prilozi osnovnom 

planu, standardne procedure djelovanja, snimanje 

resursa: pogona, osoba, opreme, razvoj kataloga 

resursa, kompjutori u upravljanju resursima). 

Djelovanje (stupnjevi djelovanja, centar za djelovanje 

u krizama, informiranje u centru za djelovanje, 

računala kao pomoć u centru, informiranje javnosti, 

dezinformacije i kontrola glasina, procjena šteta). 

Oporavak (dokumentacija, kako dobiti pomoć i što 

očekivati, poljoprivreda, posao, zdravstvene usluge, 

pojedinačne potrebe, planiranje oporavka, ponovni 

razvoj kao ublaživanje). 

Rukovođenje organizacijom za upravljanje u krizama 

(smjernice planiranja, proces planiranja, opis 

poslova, formiranje timova, planiranje financiranja, 

obuka kadra). 

Nastavni kadar za ovaj mutidisciplinarni, međufakultetski 

studij velikim dijelom mogao bi se pronaći na 

Sveučilištima u Hrvatskoj i institucijama koje rade na 

različitim specijalističkim poslovima zaštite i spašavanja 

(uz usavršavanje u inozemstvu i uz pomoć strane literature 

s tog područja), a po potrebi i dovođenjem predavača 

- eksperata iz inozemstva. Prostor za ovaj studij 

moglo bi osigurati Sveučilište u Zagrebu uz pomoć državne 

administracije. 

4.2. Dopunsko obrazovanje - rukovoditelj 

programa za izvanredna stanja 

Osim visokoškolskog obrazovanja treba načiniti 

program dopunskog obrazovanje trenutno zaposlenih 

na operativnim poslovima u sustavu zaštite i spašavanja 

na republičkoj i županijskoj razini. 

Rukovoditelj programa za izvanredna stanja (emergency 

program manager) je osoba (ili osobe) koja čini 

programatski segment sustava zaštite i spašavanja, čiji 

je osnovni zadatak da sustav zaštite i spašavanja stanovnika, 

dobara i okoliša učinkovito djeluje, kada za to 

postoji potreba, to jest kada nastupe takve prirodne pojave 

ili one izazvane djelovanjem čovjeka u miru i u 

ratu, koje ugrožavaju ili mogu ugroziti pučanstvo, dobra 

i okoliš. Posao rukovoditelja programa za izvanredna 

stanja obuhvaća nekoliko širokih područja odgovornosti, 

uključujući akcije ublaživanja, plan pripravnosti 

i djelovanja, koordinirano djelovanje, te oporavak ili 

obnovu. Da bi uspješno ispunjavali sve te zadaće, potrebno 

im je mnogo specijaliziranih znanja koja se 

mogu postići obukom, koju trebaju omogućiti programi 

županije/grada i Republike. Osim toga, rukovoditelj 

programa za izvanredna stanja mora što više svog znanja 

prenijeti na suradnike, kako bi oni bili što bolje pripremljeni 

kada nastupi kriza ili izvanredno stanje. Stoga 

je njihova uloga u obuci dvostruka: usvajanje znanja 

i prenošenje tog znanja na druge. Za rukovoditelje programa 

za krize, osnovni trebaju biti programi obrazovanja 

organizirani na razini Republike. 

Središnje tijelo uprave za izvanredna stanja trebat će 

uspostaviti nekoliko programa obuke i vježbi o upravljanju 

u krizi za rukovoditelje programa, kao i za osobe 

koje operativno sudjeluju u djelovanju kada se krize ili 

izvanredna stanja pojave. U uspostavi tih programa 

obuke bilo bi dobro da se koriste programi FEMA-e 

(Američko ministarstvo za upravljanje u krizama) i 

EMI-a (Američki institut za upravljanje u krizama). 

Obuka za sveobuhvatno upravljanje u krizama 

uključuje veće tematske cjeline programa obuke, uključujući 

slušanje predavanja iz četiri područja: 

a) Nastavni plan za - proces upravljanja u krizama 

ili izvanrednim stanjima (emergency management) 

- omogućuje obuku koja daje presjek glavnih 

područja i opasnosti, kako bi pružila polaznicima 

stručno znanje u upravljanju i rješavanju problema, 

stoje potrebno da bi se učinkovito provodilo vođenje 

zajednice u kriznoj situaciji. Trebaju biti obuhvaćena 

usavršavanja u profesiji za rukovoditelje 

programa za izvanredna stanja, kao i vježbe i seminari 

koji se bave širokim rasponom problema i rezultata 

u upravljanju u krizama. 

b) Nastavni plan za - program pripravnosti na razini 

države u slučaju rata (napada) daje pregled 

programa pripravnosti stanovnika te uključuje plan 

pripravnosti i djelovanja u slučaju rata ili napada sa 

svim funkcijama djelovanja, pripravnost stanovnika 

na samozaštitu u slučaju napada, evakuaciju i zbrinjavanje, 

planiranje i održavanje gospodarske stabilnosti, 

te specijalne teme, kao što su na primjer: 

skloništa, pirotehnika, zaštita industrije i očuvanje 

civilnih resursa obrambenih snaga države. 

c) Nastavni plan za - prirodne opasnosti pokazuje 

područja i vrste opasnosti, a usredotočuje se na 

ublaživanje, pripravnost, djelovanje i oporavak za 

sve vrste prirodnih katastrofa (suša, oluja/tuča, potres, 

poplava, požar...). Neki se tečajevi usredotočuju 

na temeljna načela objašnjavajući karakteristike 

i uzroke velikih prirodnih opasnosti, a drugi rade 

na visoko specijaliziranoj obuci i vježbama, koje 

su određene za to da pomažu polaznicima tečaja i 

njihovim zajednicama u situacijama prepoznavanja 

opasnosti, ublaživanja, pripravnosti, djelovanja i 

oporavka zajednice. 

d) Nastavni plan - tehnoloških ili čovjekovim djelovanjem 

izazvanih opasnosti kao što su nekontrolirano 

oslobađanje opasnih tvari, požari i eksplozije, 

terorizam, prekid opskrbe, radioaktivnost i druge. 

Tečajevi ovog tematskog područja prekrivaju sve 

one tzv. tehnološke nesreće koje se mogu pojaviti. 

Polaznici tih tečajeva, tj. obuke na višoj razini (državnoj) 

su rukovoditelji programa za krize (u županija- 

165

B. Molak: ZAŠTITA I SPAŠAVANJE STANOVNIKA. DOBARA I OKOLIŠA U SLUČAJU KRIZA ILI Šumarski list br. 3 4. CXXV (2001 ). 1 53-168 

ma i nižim strukturama) - kada se osnuje tijelo profesionalne 

državne uprave za izvanredna stanja, zaposleni 

Republičkih resora uprave koji imaju određene operativne 

zadatke u sustavu zaštite i spašavanja, rukovoditelji 

vatrogastva, javnih poduzeća i medicinskih službi, 

te čelnici u lokalnoj vladi (županijskoj), kojima je 

povjerena odgovornost za zaštitu i spašavanje života i 

imovine građana, industrijski projektanti za izvanredna 

stanja, djelatnici lokalne uprave (županijske) koji su 

obvezni pokazati i provesti vježbe evakuacije tijekom 

1. Mo lak, B.: Aktivnosti prije i poslije katastrofa izazvanih 

prirodnim nepogodama, djelovanjem čovjeka 

i ratnim sukobima, Hrvatske vode, 5 

(1997)19, 137-146 

2. Podaci Svjetske banke (World Development Report 

2000/2001, Atacking Poverty, World Bank, Sepopasnosti, 

te projektanti skloništa u slučaju napada, zaposleni 

u javnim poduzećima koji su uključeni u sve 

faze programa o prirodnim opasnostima, te specijalizirani 

slušači kao, na primjer, grupe čija je dužnost ublaživanje 

opasnosti, inženjersko i medicinsko osoblje iz 

državnih institucija, lokalne uprave i industrijskih, te 

komunalnih službi, te oni koji rade na prostornom planiranju 

potencijalno opasnih objekata ili korištenju potencijalno 

opasnih područja. 

5. ZAKLJUČAK 

Organiziranost zemlje za obranu i zaštitu njezinih 

stanovnika, dobara i okoliša primarno je sigurnosno 

i gospodarsko pitanje svake pojedine zemlje. 

Stoga svaka zemlja tu aktivnost mora organizirati 

tako da bude najdjelotvornija u obavljanju svoje 

zadaće, a u skladu s najprečim zadacima u pojedinoj 

zemlji, uz što manje troškove, što je posebno 

važno ratom i tzv. pretvorbom osiromašeno stanovništvo 

Hrvatske. 

Uobičajena je praksa u svijetu dvojna namjena vojnog 

i civilnog segmenta (vojnog u miru, civilnog u ratu) 

u obrani i zaštiti stanovnika, dobara i okoliša u kriznim 

stanjima. Time se osigurava visok stupanj djelotvornosti 

za kriznih stanja, bolja angažiranost kadra u oba 

segmenta, manji troškovi, jer nema dvostruke nabave 

opreme, izgradnje pogona itd. Uz to, zbog golemih šteta 

izazvanih krizama u miru koje najviše pogađaju male 

ljude - poljoprivrednike, nužno se organizirati tako da 

se njihove posljedice smanje. Nije vrijeme da se u osiromašenoj 

Hrvatskoj rasipa novac i kadrovski potencijal 

na osnutak i prazan hod nepotrebnih paralelnih 

udruga i kapaciteta. Mnogo je bolji put analizirati 

rad sadašnjih udruga, uklanjanjati nedostatke, 

koristiti kvalificirani kadar i znanje. 

Zna se što treba učiniti u području organiziranja, 

u analizi ugroženosti, u području zakonodavstva, 

snimanja resursa, informiranja, komuniciranja 

i izrade planova. Potrebna je institucionalizirana 

volja da se sustav zaštite i spašavanja stanovnika, 

dobara i okoliša, po uzoru na najrazvijenije zemlje 

svijeta i na osnovi iskustava iz Domovinskog rata, 

nastavi ponovno izgrađivati. Razlozi za njegovu uspostavu 

duboko su opravdani. 

Znanje je preduvjet za djelotvorno obavljanje 

niza aktivnosti. Nedovoljno poznavanje tog područja 

djelovanja - profesije kod nas, ima za posljedicu 

nepostojanje programatskog segmenta sustava zaštite 

i spašavanja, a time i odsutnosti visokoškolskog 

obrazovanja i bilo kakvog obrazovanja za to područje. 

Posve je sigurno da bi se školovanjem kadra za 

tu aktivnost omogućilo provođenje nužne integracije 

brojnih raspršenih aktivnosti zaštite i spašavanja 

stanovnika, dobara i okoliša. Time bi, zacijelo, i posljedice 

tih ugrožavanja bile smanjene. Razrada i 

uspostava naznačenog visokoškolskog programa 

obrazovanja za stjecanje zvanja rukovoditelja programa 

za izvanredna stanja, mogla bi biti osnova za 

stvaranje kadrovske baze modernog sustava zaštite 

i spašavanja primarnog sigurnosnog i gospodarskog 

značaja za daljnji razvitak Hrvatske. 

Svaki put kada se u Hrvatskoj dogodi neko od izvanrednih 

stanja digne se uzbuna, a poslije se ništa 

ili gotovo ništa u šest spomenutih osnovnih segmenata 

upravljanja u izvanrednim stanjima ne događa. 

Ponekad se i traži ostavka pojedinog ministra, 

no problemi se ne rješavaju (ili ne samo smjenom 

ministra) osim pojedinačnih iznimaka. Ono što je 

dobro napravljeno u tom području, najčešće je rezultat 

zauzimanja malobrojnih entuzijasta, a ni u 

kojem slučaju organiziranog djelovanja države, no 

to ni približno nije dovoljno. Razlozi zbog čega je to 

tako su brojni, a najčešći su nedostatak znanja i neinformiranost 

onih koji bi o sustavu zaštite i spašavanja 

trebali odlučivati, ali i nesposobnost i privatni 

probici onih koji se tome protive. 

166 

LITERATURA: 

tember 2000.; World Development Indicators 

2000, World Bank 2000.) 

3. Molak, B.: Kako procijeniti pripremljenost za nekontrolirano 

oslobađanje opasnih tvari u okolinu 

(što treba znati i učiniti zajednica da bi zaštitila 

svoje stanovnike, dobra i okoliš), (u tisku)

B. Molak: ZAŠTITA 1 SPAŠAVANJU STANOVNIKA, DOBARA I OKOLIŠA U SLUČAJU KRIZA ILI . Šumarski list br. 3 4. CXXV (2001 ). 153-168 

4. Molak, B.: Osnove planiranja zaštite i spašavanja 

stanovnika i dobara u slučaju nesreća u nuklearnim 

elektranama, Sigurnost 41 (2) 119-130 ( 1999) 

5. Mo lak, B.: Faza djelovanja u upravljanju u krizama 

ili izvanrednim stanjima, Policija i sigurnost 7 

(1998)5-6,475-494" 

6. Molak, B.: Radioaktivnosti kako se zaštititi, Sigurnost 

40(3) 209-223 ( 1998) 

7. Molak, B.: Ublaživanje - jedna od četiri faze u 

upravljanju u krizama, Policija i sigurnost 6 

(1997)5-6,532-546 

8. Molak, B.: Zakonodavne podloge i snimanje resursa 

za upravljanje u krizama ili izvanrednim stanjima, 

Policija i sigurnost 6(1997) 3, 248-263 

9. Molak, B.: školovanje za potrebe sustava zaštite i 

spašavanja u krizama ili izvanrednim stanjima, 

Policija i sigurnost 5( 1996) 4- 5, 462-473 

10. M o 1 a k, B.: Planiranje za slučaj kriza ili izvanrednih 

stanja, Policija i sigurnost 5( 1996)3,287-304 

11. Molak, B.: Upravljanje u krizama ili izvanrednim 

stanjima, Policija i sigurnost 5(1996)1, 89-108 

12. Molak, B.: How to use Risk Analysis in Rebuilding 

of Destroyed and War-threatened Country 

(Energetics), Society for Risk Analysis (Europe), 

1995 Annual Meetting, May 21-25, 1995., 

Stuttgart (Germany) 

13. Blanc hard, B.W.: University and College Emergency 

Management Courses, EMI, Emitsburg, 

May 1995 

14. Molak, B.: Zaštita i spašavanje pučanstva od djelovanja 

kriznih stanja - upravljanje u krizama, 

Socijalna ekologija 3-4(1994) 301-315 

15. Molak, B.: How to use Risk Analysis in Rebuilding 

of Destroyed and War-threatened Country 

(Example of Croatia), Society for Risk Analysis, 

1994 Annual Meetting, December 4.-7, 1994., 

Baltimore, USA, P2.17 

16.Molak,B.: Upravlj anj e u krizama - knj iga u koj oj 

su dane osnove sustava razorenog 1994. god, 

(pozitivne recenzenzije knjige 1995.god.: A. 

Tus, J. Cićek), izdavač: Školska knjiga (zbog nedostatnih 

sredstava do danas nije objavljeno) 

17. Sustav zaštite i spašavanja u Hrvatskoj (slike), Stožer 

CZ RH, Zagreb, travanj 1994. 

18. Izvješće o radu sustava zaštite i spašavanja u Hrvatskoj 

1993., Stožer CZ RH, Zagreb, siječanj 

1994. 

19. Molak, B.: Nekontrolirano oslobađanje opasnih 

(toksičnih) tvari u okoliš, Socijalna ekologija 1 

(1993)29-42 

20. Nacrt zakona o sustavu zaštite i spašavanja, Stožer 

CZ RH Zagreb, srpanj 1993. 

21. Molak, B.: Upravljanje u krizama- uloga rukovoditelja 

programa upute o djelovanju sustava zaštite 

i spašavanja stanovnika, dobara i okoliša u 

Republici Hrvatskoj (skripta), SCZRH, Zagreb 

1993. 

22. Intervencije u izvanrednim situacijama (Zagrebački 

sustav za upravljanje u kriznim stanjima) - Ekološki 

projekt Zagreb - knjiga 7, Grad Zagreb - 

ZGO, INA Inženjering - Ekonerg - Elektroprojekt, 

Zagreb 1993., ZGO: Ekološki projekt Zagreb, 

I dio: Osnova: 10. pogl. Intervencije u izvanrednim 

situacijama (projektni zadatak) 1992. 

23. M o 1 ak, B.: Environmental Risk Analysis Needs in 

an Industrial City, Society for Risk Analysis, 1991 

Annual Meeting, December 8-11, 1991, Baltimore, 

USA (International Section), MPM-J1, A-37; 

Sigurnost 1(34)1992,69-75 

24. M o 1 ak, B.: Integrated Risk Analysis for Large Industrial 

City: Zagreb (Hazard Materials), Society 

for Risk Analysis, 1992 Annual Meeting, December 

6-10, 1992, San Diego, USA (Global 

Risk: Integrated Assessment) 1D-4 

25. Molak, B.: Upravljanje u kriznim stanjima u tehnologiji 

- nekontrolirano oslobađanje opasnih 

tvari u okoliš, knjiga - u pripremi od 1992. god. 

(traži se izdavač i donator) 

26. M olak, B.: The war in Croatia- Why ? (predavanje 

u FEMA Washington, 11. 12. 1991.) Encyclopaedia 

Moderna 1(37)1992, 57- 63, Zagreb, 

(predavanje u UN New York 4.12.1992.) 

27. Hamilton County Hazardous Materials Emergency 

Response Plan, Hamilton County LEPC, October 

1991 

28. Ostala brojna literatura u različitim oblicima (kompjuterizirane 

baze podataka, kompjuterski software, 

metode (papir/micro-fish) ...) federalnih, 

državnih i lokalnih organizacija prikupljeni prilikom 

boravka u SAD (1991., 1992., 1994.) 

29. Podaci: Državnog statističkog zavoda, Narodne 

banke Hrvatske, Republičke komisije za procjenu 

šteta 

30. Molak, B.: Public protection and utility technology 

related decision making (the accidents in nuclear 

power plants and electricity production), 

Nuklearna tehnologija (Vinca) 1 ( 1988) 26-32 

31. Civil Defense 1988: The year in Review, FEMA 

Washington 

32. M o 1 a k, B.: Protective measures in the case of accident 

in a nuclear power plant, 13 international seminar 

ISEMEC 87, Ljubljana Oct 1987, 143-152 

33. Emergency Management, USA, FEMA 1986. 

34. Compedium of technical information for the basic 

protection of population, NATO HQ, Brussels 

Dec. 1986. 

167

B. Molak: ZAŠTITA I SPAŠAVANJE STANOVNIKA, DOBARA I OKOLIŠA U SLUČAJU KRIZA ILI . Šumarski list br. 3^4, CXX V (2001 ), 153-168 

dakle usred Domovinskog rata, neodgovorni pojedinci 

u Ministarstvu unutarnjih poslova uz pomoć nesavjes- 

nih političara iz političkog vrha zemlje. Tom prilikom 

rastjeran je najkvalitetniji kadar, opljačkana oprema, 

uspostavljena formalna organizacija s nekompetenim 

kadrom najčešće prikupljenim iz bliže i dalje rodbine 

čelnika, a za čelnike su postavljeni oni koji su sabotirali 

rad u MORH-u u najkritičnijoj fazi obrane države. Uz 

razaranje sustava u tada ključnim županijama za obra- 

nu (Osiječko-baranjska, Dubrovačko-neretljanska) ra- 

zoreno je središnje upravno tijelo pri Vladi (SCZRH). 

Za tojoš nitko do danas nije odgovarao, niti je pokrenu- 

ta istraga da se ustanovi zbog čega je to učinjeno, a ni 

predstavnici nove vlasti do sada ne pokazuju interes da 

se stanje promijeni. 

Napomena: Tekst je nastao kao rezultat nastojanja 

autora i najiskusnijih stručnih suradnika na uspostavi 

što djelotvornijeg sustava zaštite i spašavanja stanovnika, 

dobara i okoliša. U pisanju su pomogla uz iskustva u 

radu i rukovođenju Stožerom Civilne obrane (zaštite) 

Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata do njegova 

ukidanja 1994. i iskustava stečena u nekoliko boravaka 

autora u američkom ministarstvu za upravljanje 

u izvanrednim stanjima (Federal Emergency Management 

Agency - Washington i Cincinnati/Ohio) u razdoblju 

od 1991. do 1994. Sve napore brojnih pojedinaca 

uložene u izgradnju sustava tijekom Domovinskog 

rata u Ministarstvu obrane RH-u (kojem je programatski 

segment tada bio pridružen) obezvrijedili su 

početkom 1994. njegovim "premještanjem" u MUP, 

SUMMARY: People tend to forget wars, earthquakes, droughts, floods, 

fires and technological catastrophes and work for better life. It should not be 

forgotten that in the time of peace (not to mention the Serbian aggression on 

Croatia; killed and injured people, vast material damage), the daily damage 

amounts to more than 800 thousand USD or about 300 million USD per year. 

The majority of the damage is suffered by ordinary people -farmers. It is necessary 

to build up a system for decreasing the probability and mitigate the 

consequences of disasters for which preparatory actions should be undertaken 

-planning and timely reaction in case of a disaster and the recoveiy of the 

community. The paper deals with the need to continue the establishment of an 

emergency management system in Croatia, which was initiated during the war 

in Croatia following the USA practices (FEMA, EMI, NATO) but was regrettably 

interrupted in 1994. The time has come to resume this practice. According 

to the world practice, every country has an organisation for emergency 

management with educated and experienced professionals in high governmental 

positions. Establishing a comprehensive emergency management organisation 

aimed at protecting and rescuing inhabitants, goods and the environment 

is the primary goal of every organised community and country. The 

paper also discusses the steps to be undertaken in Croatia in the field of education, 

primarily for programming the part of the rescue and protection system, 

which has to be built anew in this country. 

168

PRKGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001 ), 169-175 

UDK 630* 156 

PRVA HRVATSKA LOVAČKA IZLOŽBA U 

INOZEMSTVU (BUDIMPEŠTA, 1896) 

THE FIRST CROATIAN HUNTING EXHIBITION 

ABROAD (BUDAPEST, 1896) 

Maks KARLOVIĆ* 

SAŽETAK: Prvo lovačko društvo u Hrvatskoj osnovano je 1881. godine. 

Pravi procvat lovstva uslijedio je, međutim, devedesetih godina osnivanjem 

novog Prvog obćeg hrvatskog družtva za gojenje lova i ribarstva (1891), kojem 

pripisujemo prvo izlaganje lovačkih izložaka na Gospodarsko-šumarskoj 

izložbi u Zagrebu (1891), uređenje prvog lovačkog časopisa Viestnik prvoga 

občega hrvatskoga družtva za gojenje lova i ribarstva (1892), donošenje Zakona 

o lovstvu (1893), izdavanje Kesterčanekova Lovstva (1896), sudjelovanje 

na velikoj Tisućljetnoj izložbi Ugarskog kraljevstva u Budimpešti (1896), 

izdavanje Ettingerova Lovdžije (1897) i Sumarsko-lovačkog leksikona (1898). 

Na spomenutoj izložbi u Budimpešti Hrvatska je predstavila svoju povijest, 

književnost, poljoprivredu i stočarstvo, industriju, komunikacije, etnografiju, 

šumarstvo i lovstvo. Hrvatsku je predstavljalo nešto manje od 10.000 izlagate- 

Ija, od kojih je 105 donijelo nekoliko stotina lovačkih izložaka (preparirana 

divljač, rogovlje, različite lovačke puške i pištolji, starinski rogovi na barut, 

stupice za divljač i naprave za lovinu). Povodom te izložbe, u Zagrebu je objavljena 

knjiga s podacima o svim izlagateljima i svim izlošcima. O hrvatskom 

udjelu na izložbi izvještavali su dnevnici u Hrvatskoj, te stručni časopisi u 

Austriji i Njemačkoj. 

Ključne riječi: Tisućljetna izložba Ugarskog kraljevstva 1896., Budimpešta, 

Osvrti na izložbu, Hrvatski udio, Lovački dio izložbe 

U prilogu Lov u prošlosti i sadašnjosti svog Lovstva, 

Č e o v i ć (1953) podsjeća da su pojedini kulturni 

narodi - uvidjevši važnost lova po narodno gospodarstvo 

- počeli posvećivati sve veću pozornost njegovu 

podizanju i unapređenju. To je rezultiralo izglasavanjem 

posebnih zakona o lovu i osnivanjem lovačkih 

društava koja su počela uređivati lovišta, voditi brigu o 

divljači, propagirati pozitivan odnos između čovjeka i 

slobodne prirode itd. Da bi prikazali svoje uspjehe vlastitoj 

okolini, pa onda i inozemstvu, pojedina lovačka 

društva počela su potkraj druge polovice prošloga stoljeća 

organizirati u početku skromne, ali tijekom vremena 

i sve zanimljivije i posjećivanije izložbe. 

* Dr. sc. Maks Karlović, dr. vet. med., umirovljeni znanstveni 

savjetnik Hrvatskog veterinarskog instituta Zagreb 

Prvo lovačko društvo osnovano je u Hrvatskoj 

1881. godine pod nazivom Družtvo za obranu lova u 

kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji. Deset godina kasnije u 

Hrvatskoj se osniva novo Prvo obće hrvatsko družtvo 

za gojenje lova i ribarstva, koje je tijekom devedesetih 

godina obilježilo svoje postojanje nizom značajnih dostignuća. 

Tako nekoliko njegovih članova sudjeluje 

1891. godine na Gospodarsko-šumarskoj izložbi u Zagrebu 

(I b 1 e r i sur. 1892). Godine 1892. počeo je izlaziti 

lovački mjesečnik pod nazivom Viestnik prvoga 

obćega hrvatskoga družtva za gojenje lova i ribarstva 

(današnji Lovački vjesnik), u 1893. donesen je Zakon o 

lovstvu, 1896. objavljeno je Lovstvo. Priručnik za 

lovce i poučnik za nadzirače lova u Hrvatskoj i Slavoniji 

(Kesterčanek), u 1897. Hrvatski lovdžija, priručnik 

za lovce, šumare i sve prijatelje lova (Ettinger) 

i 1898. Šumarsko-lovački leksikon (Ettinger). U 

169

M. Karlović: PRVA HRVATSKA LOVAČKA IZLOŽBA U INOZEMSTVU (BUDIMPEŠTA, 1896) Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001), 169-175 

međuvremenu - 1896. godine - sudjeluju Hrvatska i 

Slavonija na Tisućljetnoj izložbi Ugarskog kraljevstva 

u Budimpešti (xxx, 1896). 

U ovom se zapisu izvještava o obje spomenute lovačke 

izložbe: o prvoj koja je održana u Zagrebu od 15. 

kolovoza do 15. listopada 1891. i o drugoj koja je održana 

u Budimpešti od 2. svibnja do 3. listopada 1896. 

Na prvoj je izložbi - uz niz gospodarsko-šumarskih izložaka 

- prikazano i nekoliko izložaka s područja 

lovstva (I b 1 e r i sur. 1892): 

Vlastelinstvo grofa Draškovića izložilo je nacrte i 

modele svog lovišta s hranilištima za zečeve, trčke i 

fazane, stupicama za lisice, mačke, kune i tvorove, 

gvožđem za škanjce i jastrebe kokošare itd. 

Grof Marko Bombelles ml. izvijestio je o dva svoja 

lovišta: o Klenovniku i Zelendvoru, sa statističkim 

podacima o divljači koja je odstrijeljena od 1872. do 

1890., i o izvozu te odstrijeljene divljači u Francusku. 

Uz te podatke izložbu je ukrašavalo i rogovlje 

srnjaka iz vlastitih lovišta. 

Kutjevačko vlastelinstvo izložilo je veći broj divljači, 

među kojom je bilo najviše fazana. 

Nakon te izložbe, na kojoj je prikazano samo nekoliko 

lovačkih eksponata, hrvatsko je lovstvo sudjelovalo 

170 

1896. u Budimpešti na velikoj, za tadašnje prilike veličanstvenoj 

Tisućljetnoj zemaljskoj izložbi, posvećenoj 

tisućgodišnjici Ugarskog kraljevstva (xxx, 1896). 

Na toj je izložbi izlagalo gotovo 10.000 izlagača iz Hrvatske. 

Da bi se shvatio domet i značenje tih hrvatskih 

izložaka, potrebno je istaknuti tadašnje odnose u Kraljevini 

Hrvatskoj i Slavoniji, koja je u to vrijeme zapremala 

10.125 km 2 i bila podijeljena u osam županija: 

ličko-krbavsku sa 

modruško-riječku s 

zagrebačku s 

varaždinsku s 

bjelovarsko-križevačku s 

požešku s 

virovitičku s 

srijemsku s 

Od navedenih izlagača potjecali su iz 

grada Zagreba 

grada Osijeka 

ličko-krbavske županije 

modruško-riječke županije 

zagrebačke županije 

varaždinske županije 

bjelovarsko-križevačke županije 

190.978 stanovnika, 







347.022 stanovnika. 

244 

27 

375 

155 

269 

201 

904

M. Karlović: PRVA HRVATSKA LOVAČKA IZLOŽBA U INOZEMSTVU (BUDIMPEŠTA. 1X96) Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001 ), 169-175 

požeške županije 1245 

- virovitičke županije 297 

srijemske županije 4407 

Od tog broja, u lovačkom dijelu šumarskog paviljona 

svoje je eksponate izložilo 105 izlagatelja iz Hrvatske 

i Slavonije. Dalmacija nije sudjelovala na toj izložbi, 

jer je u to vrijeme bila izravno podložna bečkom 

dvoru i na taj način odvojena od Hrvatske i Slavonije. 

Uz tu je izložbu objavljena u Zagrebu opsežna publikacija 

na njemačkom jeziku s geografskim, povijesnim, 

političkim, umjetničkim i prosvjetnim prikazima 

naše zemlje, te posebno prikazom izložbe s imenima 

svih naših sudionika i njihovim izlošcima (xxx, 1896). 

Prema izložbenom planu, objavljenom u toj publikaciji, 

Hrvatski paviljoni nalazili su se na lijevoj strani 

neposredno uz glavni ulaz i to jedan za drugim Hrvatsko-slavonski 

šumarski paviljon, Hrvatsko-slavonski 

industrijski paviljon i Hrvatsko-slavonski umjetnički 

paviljon. Između prva dva paviljona nalazi se Hrvatsko-slavonski 

restoran. Opisujući šumarski paviljon, 

Frković (1996) navodi: "Korisna površina paviljona, 

mahom izrađenog od slavonske hrastovine i jelovine iz 

gorske Hrvatske, iznosila je 856 m 2 , uvećana za 460 m 2 

prizemlja. Osebujnost paviljona davao je 37 m visok i 

8 m širok toranj, čija su dva kata s pripadajućim galerijama 

(278 m 2 ) upravo poslužila za izlaganje trofeja i 

izložaka lovstva". 

Tisućljetna izložba bila je podijeljena na dva odsjeka: 

povijesni dio sa 

774 izloška i 

izložbu sadašnjosti s 9278 izložaka. 

U tom drugom dijelu Tisućljetna izložba je obuhvaćala: 

Umjetnost, Literaturu, Nastavu, Trgovinu, financije 

i bankarstvo, Ratarstvo, vrtlarstvo, podrumarstvo, 

pčelarstvo, životinjske produkte i veterinarstvo, Obrt, 

tvornice, rudarstvo, metalurgiju, željezni i metalni obrt, 

Komunikacije, brodogradnju, pomorstvo i ribarstvo, 

Građevni obrt, Umjetnički obrt: namještaj, drveninu i 

dekoracije, Industriju stakla, Industriju kože, tkaonice i 

pletione i industriju odjeće, Industriju papira i reprodukcije, 

Zlatni i srebrni nakit, Proizvodnju voska i sitnu 

robu, Kemijsku industriju, Prehranu, Etnografiju, kućnu 

radinost i kažnjenićki obrt te Šumarstvo i Lovstvo. 

U posljednjem poglavlju daje se nekoliko kratkih 

napomena o Lovstvu u Hrvatskoj i Slavoniji te popis 

svih izlagača i njihovih izložaka: 

LOVSTVO 

I. Opće hrvatsko društvo za zaštitu lova i ribarstva u Zagrebu 

Osnovano 1890. pod pokroviteljstvom Njegove 

k.u.k. visosti nadvojvode Franje Ferdinanda d'Esté. 

Svrha društva: savjetovanje o lovnim i ribarskim 

poslovima i o zakonu o lovu i ribarstvu; veze s drugim 

stručnim društvima u zemlji i u inozemstvu; sakupljanje 

znanstvenih radova o lovu i ribarstvu; izdavanje 

stručnih rasprava; priređivanje izložaka o lovu i ribarstvu; 

nadzor o održavanju zakona o zaštiti lova i ribarstva; 

potpora vlasniku lovnog prava glede podizanja lova 

i ribarstva; spriječavanja zločina u lovu; priznavanja 

i nagrađivanja lovnog osoblja; potpora uvođenju namještaja 

za unaprjeđivanje lova i ribarstva; potpora u 

izvođenju pomoći unesrećenom osoblju za zaštitu lova 

i ribarstva; njihovim udovicama i djeci. Sjedište društva: 

Zagreb. Broj članova: 500; temeljni kapital 2700 

forinta; redoviti godišnji prihod 1900 forinta; izdavanje 

društvenog stručnog časopisa. 

Lovno pravo u Hrvatskoj i Slavoniji provodi se na 

temelju odredaba zakona od 27. travnja 1893- 

Društveni članovi koji sudjeluju u kolektivnoj izložbi društva. 

9174. Njegova k.u.k. visost nadvojvoda Leopold Salvator, 

Zagreb: medvjed, odstrijeljen na području 

Modruš-Kapela 

9175. Agjić Prokop, kotarski šumar, Glina: rogovlje jelena 

i srnjaka 

9176. Barac Milutin, direktor rafinerije petroleja u Rijeci: 

naprave za hvatanje divljači, različite ptice 

iz Istre 

9177. Bombelies Marcus junior, grof, k.u.k. komornik, 

veleposjednik, Opeka, Varaždin: 80 pari rogovlja 

srnjaka iz gospodarskog lovnog područja, dva 

para jelenskog rogovlja, grupa orlova, sova ušara, 

nakazni fazan, divlja mačka, nakazna glava 

srnjaka, jelensko rogovlje, glava divlje svinje, 

kreja 

9178. Belamarić Simon, kraljevski kotarski šumar, 

Ludbreg: grupa vjeverica, jelensko rogovlje, rogovlje 

srnjaka, različite stupice i zamke kakve 

upotrebljavaju zvjerokradice u Dravskom području 

9179 Ceraj v. Cerić Konrad, apotekar u Križevcima: 

kukuvija smrtna, crvenonogi sokol, škanjac, rogovlje 

srnjaka, glava srnjaka, glava jelena, sve iz 

vlastitog lovišta 

9180. Dragičević Svetozar, posjednik, Vukovar: starinski 

rog za čuvanje baruta 

171

M. Karlović: PRVA HRVATSKA LOVAČKA IZLOŽBA U INOZEMSTVU (BUDIMPEŠTA. 1896) Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001 ). 169-175 

9181. Eltz Jakob, grof, njegova uzvišenost k.u.k. pravi 

tajni savjetnik, veleposjednik, Vukovar: vuk, odstrijeljen 

1893., zbirka rogovlja srnjaka 

9182. Erdödy Rudolf, grof, njegova k.u.k. uzvišenost 

pravi tajni savjetnik, veleposjednik u Novom 

Marofu: rogovlje srnjaka, jelensko rogovlje, grupa 

ptica grabljivica 

9183. Erdödy Stefan, grof, veleposjednik u Jastrebarskom: 

divlja svinja, odstrijeljena 1894. u Izmiru, 

vuk, odstrijeljen 1890. u Kupčini 

9184. Francisci Heinrich v., k. u. k. komornik, veleposjednik 

u Severinu: medvjed, odstrijeljen 1894. 

kod Severina 

9185. Ghyczy Emil v., k. ministarski savjetnik, veleposjednik, 

Čabar: medvjed, odstrijeljen 1888., rogovlje 

srnjaka i jelensko rogovlje 

9186. Gazdović Dragutin, Odvorac: starinski rog za 

čuvanje baruta 

9187. Josipovich Ludvig v., komes turopoljski, Kurilovec: 

labud, odstrijeljen 1891. 

9188. Jovanović Branko, k. septemvir u mirovini, Zagreb: 

tetrijeb, odstrijeljen 1894. 

9189. Kesterčanek Franjo, k. prof: više hrvatskih lovačkih 

proizvoda vlastite izrade 

9190. Krajcsovics Otto de Illok, k. šef sekcije, Zagreb: 

veliki tetrijeb, odstrijeljen 1894. na Kapeli, labud, 

odstrijeljen u okolici Zagreba 

9191. Kral Napoleon, k.u.k. konjanički kapetan, Zagreb: 

nakazno rogovlje srnjaka 

9192. Kögl Anton, Zagreb: vuk 

9193. Kulmer Friedrich grof, Šestine: zbirka rogovlja 

9194. Lopate Wenzel, gospodarstveni šumar, Našice: 

rogovlje srnjaka 

9195. Majlath Ladislaus, grof, veleposjednik, D. Miholjac: 

jelensko rogovlje 

9196. Müller Friedrich, gospodarstveni upravitelj šu- 

ma, Ludbreg: orao suri 

9197. Majnarić Nikolaus, posjednik, Ravnagora: krzno 

grabežljivaca 

9198. Neuberger Felix, posjednik, Sušice: veliki tetrijeb, 

odstrijeljem 1895. 

9199. Ožegović Metell, barun, Gušterovac: zbirka rogovlja 

9200. Plötzer Josip, posjednik, Ravnagora: zbirka lovačkih 

trofeja 

9201. Pfister Josip, inžinjer i posjednik, Zagreb: grupa 

ptica grabljivica 

9202. Radošević Mijo, šumarski majstor, Zagreb: starinski 


9203. Ružička August, Zagreb: rogovlje srnjaka, jelensko 

rogovlje 

9204. Schmidinger Josip, k. županijski šumarski inspektor, 

Požega: rogovlje i zbirka ptica grabljivica 

9205. Šašel Jakob, puškar , Karlovac: lovačke puške 

vlastite izrade 

9206. Tomić Stjepan, kotarski šumar, Daruvar: stari 


9207. Všetečka Vojtjeh, kneževski nadšumar, Cerje: 

zbirka rogovlja 

9208. VVickerhauser Tošo dr., primarni liječnik, Zagreb: 

veliki tetrijeb, odstrijeljen 1893. u Lokvama 

9209. Wolf Robert, gospodarstveni šumar u Našicama: 

zbirka rogovlja 

9210. Vrgoč Jago, posjednik, Sesvete: lovačka puška 

9211. Zikmundowsky Ferdinand, sekcijski savjetnik: 

preparirane ptice, vjeverica, rogovlje srnjaka 

9212. K. šumarski i poljoprivredni nastavni zavod, 

Križevci: srnejazavci, lisice, zbirka rogovlja 

9213. Opće hrvatsko društvo za zaštitu lova i ribarstva, 

Zagreb: diplome, statuti, knjige i društvene oznake 

Divljač u 

9214. Barač Milutin, Rijeka: orao štekavac 

9215. Bombelles Mare , grof, Opeka, Varaždin: sokoli i 

fazan, kobac ptičar i fazan, fazani, trčke, lisica i 

fazan, sokol, zec, trčke, tvor 

9216. Imovna općina, Gradiška: divlja mačka, vukovi 

9217. Pfister Josef, Zagreb: gavran i tetrijeb 

9218. Popović M., Zemun: orao suri 

9219. Rauch Gejza, barun, dr., Zagreb: šljuka 

9220. Schmidinger Josef, Požega: kobac ptičar i vrana, 

bjelorepi kobac 

9221. Direkcija šuma, Zagreb: kobac ptičar, šumski 

grupama 

tvor, jastreb kokošar, kuna zlatica, jastreb kokošar, 

vuk, divlje mačke, mala lasica, kos 

9222. Šumarija Vinkovci: kuna 

9223. Šumarija Fruška gora: orao 

9224. Šumarija Senj: vuk, lisice 

9225. Zagrebačko lovačko društvo: šumski tvor, kobac 

ptičar s vjevericom, divlja mačka, sova i kreja, 

jastreb kokošar, sova močvarica, lisice, lisica i 

patka, strvinar, šumski tvor u gnijezdu, šumski 

tvor koji vreba fazana, gavran, vidra 

9226. Zikmundowsky Ferd., Zagreb: sova, lještarke 

172

M. Karlović: PRVA HRVATSKA LOVAČKA IZLOŽBA U INOZEMSTVU (BUDIMPEŠTA, 1896) Šumarski list br. 3 4. CXXV (2001 ). 169-175 

9227. 

9228. 

9229. 

9230. 

9231. 

9232. 

9233. 

9234. 

9235. 

9236. 

9237. 

9238. 

9239. 

9240. 

9241. 

9242. 

9243. 

9244. 

9245. 

9246, 

9247, 

9248, 

9249, 

9250, 

9251 

9252, 

9253 

9254 

Pojedini 

Balić Marko, Otok: zvjerokradičina lovačka 

puška 

Bellamarić S., Ludbreg: različite naprave za lovinu, 

stupice i zamke 

Boričić Mirko, Slakovci: gavran, vrana, svraka 

Bosanac Stevo, Lipovčani: pištolji na kremen 

Bukvić Sava, Otok: zvjerokradičina puška 

Dumongjić Adolf, Požega: zvjerokradičina puška, 

stupice, puška 

Filipović Adam, Ivankovo: lisica 

Galović Adam, Ivankovo: sova 

Galović Marko, Otok: stupice 

Grabić Marko, Ivankovo: šumski tvor, kuna 

Haas, Vinkovci: sova 

Henn Rudolf, Vinkovci: sova, patka 

Ivošević Petar, Mirkovci: šumski tvor 

Izložbeni komitet, Vinkovci: puška, stupice i naprave 

za lovinu 

Izložbeni komitet Vukovar: stupice za vukove, 

zečeve i prepelice 

Izložbeni komitet Šid: dvocjevka, stara ostraguša 

Izložbeni komitet Županja: puška, dvocjevka, 

stupica za vukove 

Izložbeni komitet Delnice: zvjerokradičina puška 

Jozič Mijo, Nijemci: puzavac 

grof Khuen Heinrich, Nuštar: jelensko rogovlje 

Kulčar Gustav, Vinkovci: lisica, vjeverica, vrana, 

roda, fazan 

Korač Spasenija, Udbina: lisica 

Lončarić Vinko, Delnice: zvjerokradičina puška, 

stupice za ptice, kune i lisice 

Lovrić Marijan, Komletinci: kuna 

Mandić Isak, Gračac: dva pištolja 

Milinković Marko, Klanac: rog za čuvanje baruta 

Mušić Edmund, Vinkovci: sova 

Mušić Luka i Rajtarović Andrija, Vinkovci: labudovi 

Zbivanja na toj Tisućljetnoj izložbi odrazila su se 

naravno i u zapisima naših tadašnjih dnevnika i mjesečnika. 

Tako piše Kesterčanek (1896a) daje izložbu posjetio 

kralj Franjo Josip I., dopisnik Narodnih novina 

izvještava o dolasku na izložbu grupe izletnika iz virovitičke 

(Anon. 1896a; Anon. 1896b) i bjelovarsko-križevačke 

županije (Anon. 1896c), trgovačke omladine 

iz Zagreba (Anon. 1896d) i hrvatskih trgovaca (Anon. 

izlagači 

RASPRAVA 

9255. Neferanović Marko, Privlaka: lisica 

9256. Nemet Vinko, Bedenik: ostraguša 

9257. Imovna općina Ogulin: preparirana divljač 

9258. Orlić Rade, Korenica: naprava za lovinu 

9259. Petrović Gjuro, Vučinić selo: dvije puške okovane 

srebrom zajedno s priborom 

9260. Petrović Stevo, Dobro selo: pištolji 

9261. Poletilović Ivan, Slakovci: vjeverica, ćuk 

9262. Radić Luka, Vodjinci: kuna 

9263. Radočaj Stevan, Udbina: lisica 

9264. Radošević M., šumar, Zagreb: rog za barut iz 17. 

stoljeća 

9265. Sutija Anna , Udbina: kuna zlatica 

9266. Svoboda Ivan, šumar u mirovini, Nova Gradiška: 

glava srnjaka 

9267. Sašel Jakov, puškar u Karlovcu: lovačka puška, 

dvocjevka sustav Volk, dvocjevka s olučenim i 

glatkim cijevima, dvocjevka sustav Schüssel, 

puška kuglara, lovačka puška 

9268. Šimić Jakov, Komletinci: kornjače 

9269. Šorak Dane, Dol. Lapac: stupica za medvjede, 

lovačka puška 

9270. Šumarska služba gospodarstva Jakoba grofa 

Eltza, Vukovar: rogovlje srnjaka 

9271. Šumarska prihodarnica gospodstva von Ghyczya 

u Čabru: medvjed, rogovlje, jelen 

9272. Chotek Rudolf, grof, Čerević: lovačka puška 

9273.Tomašević Stjepan, Vinkovci: vjeverica 

9274. Tonkres Alfred, Vinkovci: gavran, vjeverica 

9275. Tucaković Kazimir, Otok: lovačka puška kremenjača 

9276. Gospodstvo grofa Oskara Keglevicha, Lobor: 

zbirka pušaka 

9277. Živkovič Fila, Nijemci: vjeverica, bjeloglavi sup 

9278. Župić Jozo, Medjurača: naprave za lovinu i stupice. 

1896 g). U drugoj polovici srpnja obavještavaju Narodne 

novine (Anon. 1896f ) daje hrvatski paviljon posjetio 

bjelovarski fotograf Franjo Tömöry kao milijuntni 

posjetitelj. 

Opširan trodjelni prikaz izložbe dao je Barišić u Šumarskom 

listu, pri čemu u prvom dijelu (Barišić, 

1896a) opisuje divljač i lovački pribor iz Hrvatske i 

Slavonije, u drugom dijelu (Barišić, 1896b) prikazuje 

173

M. Karlović: PRVA HRVATSKA LOVAČKA IZLOŽBA U INOZEMSTVU (BUD1MPHŠTA, 1896) Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001 ), 169-175 

drveće i biljke iz Hrvatske i Slavonije, uz različite proizvode 

od drveta izrađene u našim tvornicama, kao i različite 

pripravke dobivene od drveta (tanin, žesta, drveni 

ugalj, kvasina itd.). U trećem dijelu (Barišić, 1896c) 

raspravlja o mađarskom šumarstvu, lovstvu i ribarstvu, 

te donosi podatke o razvijenosti mađarskog lovstva, što 

potvrđuju brojevi godišnjih odstrela divljači: jelena 

oko 3000, srna oko 900, divokoza oko 100, divljih svinja 

oko 3500, medvjeda oko 200, zečeva oko 400.000, 

risova 30 do 40, divljih mačaka oko 1000, lisica oko 

20.000, trčaka oko 45.000, itd. 

Osim spomenutih zapisa u našim publikacijama nalazimo 

slične prikaze lovačkog dijela izložbe i u njemačkom 

tjedniku Das Volk (Anon. 1896e). 

Prema Lovačko-ribarskom viestniku (Kesterčanek, 

1896b) u drugom njemačkom časopisu Weidwerk in 

Wort und Bild piše: 

"Po vanjštini malo ne isto tako imposantno kao što 

magjarski, ističe se i hrvatski lovačko šumarski paviljon, 

izmedju samih izložaka pako, u koliko se i ne mogu 

po množtvu mjeriti s bogatstvom magjarske izložbe, 

imade ipak pojedinih baš prekrasnih i nenadkriljenih u 

svojoj vrsti primjeraka". 

Posebno opsežan prikaz o toj tisućljetnoj izložbi 

navodi Almâsy (1896) u časopisu Ornithologisches 

Jahrbuch. On se u tom zapisu dotiče ptica, nadopunjujući 

neke oznake i kritizirajući druge. Tako kaže za kamenjarku 

daje vrlo česta na Kvarneru i da je - to se odnosi 

na prošlo stoljeće - rado naručivano jelo u riječkim, 

opatijskim, crikveničkim i drugim restoranima. 

Izložene su kamenjarke iz Like, sa Kvarnera i s Grobnika. 

U nastavku ističe daje veći broj vrana vrste Graculus 

pygmaeus i Graculus cristatus dostavljen iz Istre. 

Među njima se nalaze vrane koje je dostavila Riječka 

gimnazija, a označene su posljednje navedenim nazivom. 

Autor međutim smatra sigurnim da se radi o vrani 

vrste Graculus desmaresti, ili još prije o vrsti Graculus 

croaticus. 

Među jastrebima kokošarima upada u oči različitost 

veličine pojedinih ptica i posebno "značajna tamna boja 

jednog primjerka iz Daruvara". Zanimljivi su i pri- 

Almâsy, C. v. (1896): Ornithologisches und taxidermistisches 

von der Millenniums-Ausstellung. 

Ornithologisches Jahrbuch, 7 (6) 205-227. 

Anon. (1896a): Izletnici virovitičke županije na 

milenijskoj izložbi. Narodne novine, 62 (151) 2. 

Anon. (] 896b): Izletnici virovitičke županije na milenijskoj 

izložbi. Narodne novine, 62 (152) 8. 

A n o n . ( 1896c): Izletnici belovarsko-križevačke župamjerci 

sovine šumske, od kojih se neki ističu više smeđom 

do crnkastom nijansom, kao ijedan primjerak čokoladno 

smeđe boje iz Belja. U Hrvatsko-slavonskom 

šumarskom paviljonu ima nekoliko kreja, za koje je autoru 

rekao komesar izložbe kraljevski šumar Schmidinger, 

da se kreje unazad nekoliko godina useljavaju u 

Hrvatsku i da su sada redovite ptice u Lici. 

Među sojkama primijećen je jedan zanimljivi albino, 

kojemu je veći dio perja izrazito bijel, a ostali dio 

vinskocrvene boje, svijetliji nego je uobičajeno. 

Manja grupa zeba koja je dostavljena s područja Zagreba 

potječe iz grupe koja je odstrijeljena 1893, za vrijeme 

prelijeta tih ptica u Ugarsku. 

Više primjeraka cikave strnadice potječe iz Istre, 

gdje je ta vrsta dosta česta. 

Iz okolice Zagreba potječe ružičasti čvorak, patka 

mrka iz varaždinske okolice, jedna guska kratkoljuna iz 

okolice Iloka, nekoliko labudova koji su odstrijeljeni na 

Bosutu kraj Vinkovaca prošle zime, nekoliko galeba 

klaukovaca s područja donjeg Dunava i s Kvarnera. Za 

pomornika velikog (Rijeka i Kvarner) uz kojeg se nalazi 

oznaka vrste Lestris catarrhactes, a koje nije mogao 

pobliže pogledati, Almâsy (1896), smatra da pripada 

vrsti Lestris pomanna. 

Iako navedena rasprava obrađuje sve ptice koje su 

se nalazile na izložbi, ovdje se navode samo one koje 

potječu iz Hrvatske. 

I konačno, u povodu 100. obljetnice, osvrće se Frković 

(1996) na Tisućljetnu izložbu u Budimpešti koristeći 

nekadašnje zapise pretežito u Lovačko-ribarskom viestniku 

i Šumarskom listu. Pri tome navodi "Svi izlošci 

hrvatskog šumarsko-lovačkog paviljona bili su upisani 

u poseban katalog, do kojeg pisac ovih redaka nije mogao 

doći". Stoga se mogu smatrati podaci koji se navode 

upravo u tom katalogu i koji su ovdje korišteni posebno 

značajnim u sagledavanju dostignuća tadašnjeg hrvatskog 

lovstva i načina njegova prikaza na toj izložbi. 

Uz podatke iz tog kataloga posebno je značajan ornitološki 

prikaz lovačkog dijela izložbe. Time su popunjena 

saznanja o sudjelovanju Hrvatske na prvoj inozemnoj 

lovačkoj izložbi. 

LITERATURA 

nije na milenijskoj izložbi. Narodne novine, 62 

(161)2. 

Anon. (1896d): Izlet u Budimpeštu. Narodne novine, 

62(165)2. 

Anon. (1896e): Njemački glas o hrvatskoj izložbi. 

Narodne novine, 62 (167) 4. 

Anon. (1896.1): Iz hrvatskog odjela milenijske izložbe. 

Narodne novine , 62 (169) 3. 

174

M. Karlović: PRVA HRVATSKA LOVAČKA IZLOŽBA U INOZhMSTVU (BUDIMPEŠTA, 1896) Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001 ) 169-175 

Anon. (1896g): Hrvatski trgovci na milenijskoj izložbi. 

Narodne novine, 62 ( 172) 2-3. 

Barišić, P. (1896a): Šumarske viesti sa milenijske 

izložbe u Budimpešti (I). Šumarski list, 20 (7) 

257-272. 

B a r i š i ć, P. ( 1896b): Šumarske viesti sa milenijske izložbe 

u Budimpešti (II). Šumarski list, 20 (8) 

323-334. 

Barišić, P. (1896c): Šumarske viesti sa milenijske izložbe 

u Budimpešti (III). Šumarski list, 20 (9-10) 

389-406. 

Ettinger, J. (1897): Hrvatski lovdžija. Priručnik za 

lovce, šumare i sve prijatelje lova. Zagreb. Str. 

286. Izdavač: Naklada knjižare Lav Hartmana. 

Ettinger, J. (1898): Šumarsko-lovački leksikon. Zagreb. 

Str. 440. Izdavač: Naklada kr. sveučilišne 

knjižare Franje Suppana. Tisak: Antun Scholz. 

Frković,A. (1996): Hrvatsko lovstvo na milenijskoj 

izložbi u Budimpešti 1896. godine. Šumarski 

list, 120(9-10)437-439. 

Frković, A. (1999): 100. obljetnica prve društvene 

izložbe rogovlja i lovačkih trofeja u Zagrebu. 

Šumarski list, 123 (9-10): 492-494. 

lb 1er, J., Heinz, A., Krištof, R.,iKöröskenyi 

V. (1892): Šumarstvo. U: Gospodarsko-šumarska 

jubilarna izložba Hrvatsko-slavonskoga gospodarskoga 

družtva u Zagrebu godine 1891. Zagreb 

(173-185). Izdavač: Vlastita naklada. Tisak: 

Tiskarski zavod "Narodnih novina". 

Kesterčanek, F. Ž. (1896a): Njegovo veličanstvo 

kralj u družtvenoj izložbi. Lovačko-ribarski viestnik, 

5(6)61-62. 

Kesterčanek, F. Ž. (1896b): Naša izložba u Budimpešti. 

Lovačko-ribarski viestnik, 5 (8) 90-92. 

Kesterčanek, F. Ž. (1896c): Jošte jedna o izložbi 

lovstva u Budimpešti. Lovačko-ribarski viestnik, 

5 (10) 109-110. 

Kesterčanek, F. Ž. (1896d): Lovstvo. Priručnik za 

lovce i poučnik za nadzirače lova u Hrvatskoj i 

Slavoniji. Zagreb. Str. 350. Izdavač: Naklada kr. 

hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade. Tisak: Kr. zemaljska 

tiskara. 

XXX (1896): Die Königreiche Kroatien und Slavonien 

auf der Milleniums - Landesausstellung des Königreichs 

Ungarn. Agram. Str. 476. Königl. Landesdruckerei. 

SUMMARY: The first hunting society in Croatia was founded in 1881. 

However, it was the establishment of the new First General Croatian Hunting 

and Fishing Society (1891) that gave an impetus to the flourishing of hunting. 

This society was responsible for the first display of hunting exhibits at the 

Agricultural-Forestry Exhibition in Zagreb (1891), the edition of the first 

hunting magazine Viestnik, the first general Croatian hunting and fishing society 

(1892), the passing of the Hunting Act (1893), the publication of 

Kesterčanek 's Hunting (1896), the participation at a large Millennium Exhibition 

of the Hungarian Monarchy in Budapest (1896), the publication of Ettinger 

s Hunters (1897) and the Forestry-Hunting Lexicon (1898). At the mentioned 

exhibition in Budapest, Croatia presented its history, literature, agriculture 

and cattle breeding, industry, communications, ethnography, forestry 

and hunting. Croatia was represented by slightly fewer than 10,000 exhibitors, 

of which 105 displayed several hundred hunting exhibits (stuffed game, 

antlers, various hunting rifles and pistols, old-fashioned gunpowder-filled 

horns, game traps and hunting devices). On the occasion of the exhibition, a 

book was published in Zagreb containing data on all the exhibitors and exhibits. 

Daily papers in Croatia and specialised magazines in Austria and Germany 

reported on the exhibition. 

Key words: the Millennium Exhibition of the Hungarian Monarchy 

1896, Budapest, reviews of the exhibition, Croatian participation, the hunting 

share of the exhibition 

175

STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPLRS Šumarski listbr. 3 4, CXXV (2001 ). 177-184 

UDK 630* 907 

ZAŠTITA PRIRODE U SLUŽBI POSJETITELJA NP "MLJET" 

NATURE PROTECTION IN SERVICE OF VISITORS WHO VISIT NP "MLJET' 

Marija NODILO* 

SAŽETAK: Nacionalni park "Mljet" je proglašen 1960. godine parkom 

ponajprije zbog šumovitosti predjela i dva slikovita morska jezera. Smješten je 

na 1/3 zapadnog dijela otoka Mljeta, na prostoru od 3100 ha. Radi se o šumovitom 

području na kojemu se provodi sustavna zaštita prirode. 

Svake godine u ovaj prostor dolaze posjetitelji, kojima boravak moramo 

učiniti što ugodnijim i sadržajnijim. Zato su u prostoru nacionalnog parka postavljene 

ploče s edukativnim panoima. Panoi educiraju posjetitelje o karakteristikama 

šumskih zajednica, vegetaciji, karakteristikama jezera, zaštićenom 

morskom dijelu, arheološkim lokalitetima, mogućnostima razgledavanja. 

Radi što boljeg upoznavanja Nacionalnog parka, postavljene su oznake i 

tekstovi te karte s opisom ekoloških staza. To su: ekološka kružna staza Fontana 

- Vrbovica u dužini od oko 4000 m, ekološka staza do vidikovca Veliki Sladin 

Gradac i ekološka staza Pomena — Soline. 

Uz poboljšanje edukativnih sadržaja stalno se radi na preventivnoj protupožarnoj 

zaštiti, čišćenju smeća i zaštiti cijeloga prostora od onečišćenja. 

Ključne riječi: edukativni panoi, zaštita prirode, Nacionalni park, 

vegetacija, kulturno povijesna baština 

UVOD 

U okviru provođenja zaštite prirodne, ali i kulturne park "Mljet" su: čišćenje šumskih prosjeka i staza i urebaštine, 

1960. godine zapadni dio otoka Mljeta (oko đenje šetnica, zbrinjavanje otpada i čišćenje obala. 

1/3) proglašen je nacionalnim parkom: i to 3000 ha Svake godine ovdje dolaze posjetitelji, kojima borakopnenog 

prostora te 100 ha Veliko i Malo jezero i So- Vak treba učiniti sadržajnijim i što ugodnijim. Zato su u 

linski zaljev. Prilikom izrade prostornog plana 1987. g. prostoru nacionalnog parka postavljene ploče s edukanačelno 

je zaštićen morski prostor, a 1997. i formalno tivnim panoima, kako bi iste upoznale s vrijednostima 

odlukom Sabora, proširene su granice nacionalnog par- prirodne i kulturne baštine. Panoi su postavljeni na sljeka 

na morski pojas 500 m od obalne linije otoka, rtova i dećim lokacijama: Pristanište, Montokuc, Mali most, 

otočića, tj. 2275 ha morskog prostora. U tom se prosto- Veliki Gradac, Otočić Svete Marije, Polače, Križ (Šoru 

provodi sustavna zaštita prirode do danas, šume su linski zaljev) i selo Govedari, 

prepuštene prirodnom razvoju, dozvoljena je jedino sanitarna 

sječa. Djelatnosti Javne ustanove Nacionalni 

1. PRISTANIŠTE 

Nacionalni park "Mljet" proglašenje 1960. godine, (NN 49/60, NN 54/76). Radi svoje šumovitosti nosi 

odlukom Sabora Republike Hrvatske zbog svojih pri- epitet "zeleni otok". Godine 1997. u sastav teritorija 

rodnih ljepota, šumovitosti, fenomena dva slana jezera uključeno je i more, 500 m od obalne linije (NN 

te kulturno povijesnih spomenika. Nacionalni park za- 13/97.), a to je 2275 ha. 

uzima površinu od 3100 ha, stoje oko 1/3 otoka Mljeta 

M lj e t pr jpada Dubrovačkom arhipelagu i nastavlja 

., se na niz Elafita (Lokrum, Koločep, Lopud, Sipan, Jak- 

* Mr. sc. ManiaNodilo, dipl. ine. sum. .. . _.. . . . . . . . . , . Â . ^. . , 

v.d. ravnatelja Javne ustanove Nacionalni park "Mljet" 'J an » Olipa) 1 , iako je izraziti pucinski otok. Dug je oko 

177

M. Nodilo: ZAŠTITA PRIRODE U SLUŽBI POSJETITELJA NP "MLJET Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001), 177-1X4 

36 km, širok 3-5 km, s površinom od 100,4 km. Od 

poluotoka Pelješca udaljen je 8 km, od Korčule 18 km, 

a od Dubrovnika 30 km. Sa sjeverne strane odvojen je 

Mljetskim kanalom od poluotoka Pelješca. 2 

Pristanište 

Mljet pripada mediteranskom klimatskom području 

koje se odlikuje toplim i suhim ljetima te blagim zimama. 

Jesensko i zimsko razdoblje je svježe i kišovito, pa 

je stoga vrlo pogodan za rast vegetacije.' Temperatura 

ispod 0 C i snijeg vrlo su rijetka pojava. Srednja godišnja 

temperatura iznosi 16.1 °C, a prosječna godišnja 

količina oborina 765.oo mm. Karakteristični su vjetrovi 

bura, jugo i maestral. Bura je sjeverni, obično suhi 

vjetar, jugo ili šilok je južni vjetar koji donosi vlagu i 

oborine, a mestral je vjetar karakterističan za ljeto kad 

donosi osvježenje primorskim krajevima. 

Veliko i Malo jezero zapravo su potopljene krške 

depresije ispunjene morem, koje nalikuju na dva duboko 

uvučena zaljeva u kopno." 1 Povezani su međusobno 

kanalom širine 2.6 m i dubine 0.6 m, a Veliko jezero sa 

Solinskim zaljevom kanalom širokim 13.6 m i dubokim 

2.6 m. Na ulazu u Veliko jezero stajao je stari kameni 

most i ostaci mlinice za mljevenje žita na plimu i 

oseku, pa se i danas to mjesto zove Veliki most. U jezerima 

se izmjenjuju plima i oseka te se u kanalima stvara 

snažna struja koja nosi more u jezera ili na otvoreno. 

Nacionalni park "Mljet" ima dva izuzetna i nezaobilazna 

kulturno-povijesna lokaliteta: rimsko naselje u 

Polačama koje je kontinuirano živjelo od I do XII st. 5 i 

benediktinski samostan na otočiću Sv. Marije, u Velikom 

jezeru iz XII st. Rimski kompleks u Polačama 

obuhvaća palaču, dvije bazilike, terme i dvije građevine 

neodređenog titulara." Otočić Sv. Marije s benediktinskim 

samostanom jedinstven je spoj arhitekture u 

prirodni predio. 7 Njegov smještaj također je jedinstven, 

jer je smješten na otočiću u Velikom jezeru. 

Razgledavanje NP "Mljet" moguće je šetnjom iz 

Pomene kroz borovu šumu do Malog jezera, a zatim 

brodićem do otočića Sv. Marije u Velikom jezeru. Ako 

je početna točka Polače, šetnjom se dolazi do Velikog i 

Malog jezera, šetnica oko Malog jezera duga je 2 600 

m, a oko Velikog 9240 m. Za posjetitelje koji vole pješačenje, 

moguće je otoci do vrha Montokuc visine 258 

m, poučno-ekološkom stazom Vrbovica-Fontana. S 

ove staze pružaju se nezaboravne vizure na Malo i Veliko 

jezero, polje Pomjentu, naselje Soline, Mljetski kanal, 

a za lijepa vremena na otoke Korčulu i Pelješac. 

Staza do vrha Veliki Sladin Gradac visine 157 m, blizu 

je Velikom i Malom jezeru i nije jako naporna, a pruža 

mogućnost uživanja u pejzažu. Za ljubitelje prirodnih 

ljepota vrijedi vidjeti klifove na obali otvorenog mora. 

Razgledanje je moguće barkom ili pješačenjem. 8 

Za vedrih ljetnih dana poslije kiše, kada zapuše lagana 

ljetna bura, otvara se vidik sve do udaljenih pučinskih 

otoka Lastova i Visa, a Korčulu vidimo jasno kao 

na dlanu. Za vrijeme ljetne sezone i povećane opasnosti 

od požara, iskusne oči požarnog motritelja svaki dan 

promatraju cijelo područje temeljnog fenomena, kako 

bi se sačuvale nepregledne šume alepskog bora i makije 

od opasnosti koju donosi požar. 

2. MONTOKUC 

Na Mljetu imamo dva osnovna tipa šumskih zajednica 

koji zauzimaju velike površine: klimazonalna zajednice 

hrasta crnike i crnog jasena (Orno - Quercetum 

ilicis H-ić, 58.) i zajednica alepskog bora s podstojnom 

etažom makije (Pinetum halepensis Anić 58.). Na vrlo 

malenom lokalitetu imamo crni grab (Ostrya carpinifo- 

Ua), koji je karakterističan za mediteransko-montani 

pojas na susjednom Pelješcu, i šumu pinja (Pinetum 

pineae, Anić 59.) na krajnjem jugoistočnom dijelu otoka 

(Pinjevca, Saplunara). 1 ' 

Šuma hrasta crnike dolazi na Mljetu uglavnom kao 

degradirani stadij makije, nastala sječom sjemenske 

Miljanić, M. (1989): "Otok Lokrum" turistički vodič. Dubrovnik, str. 75, 

Dabelić, I. (1986): "Otok Mljet" turistički vodič, Zagreb, str. 80, 

Bcrtović, S. (1989): "Klimatološke osobitosti otoka Mljeta" u knjizi Kesić, Vesenjak-Hirjan, J.: "Ekološke i zdravstvene prilika otoka 

Mljeta", HAZU, Zagreb, str. 13-27, 

Bulič, E.( 1988): "Hidrografija i ekološka zaštita mljetskih jezera", magistarski rad, Dubrovnik, str. 21, 

Dabelić, I. (1995): "Nastanak i razvoj otočnih naselja od antike do danas", u "Mljet" - priopćenje sa simpozija, Ekološke monografije 6, 

Zagreb, str. 617-628, 

Fisković, I. (1998): "Jesu li Polačcna Mljetu bile sijelo vladara Dalmacije", Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, str. 61-82, 

Stošić. J. (1998): "Benediktinski samostan Sv. Marije na Mljetu", Radovi Instituta za povijest umjetnosti 22/1998., Zagreb, str. 7-21, 

Nodilo. M. (1997): Turistička karta-tekst, Zagreb, str. 1 

Rauš, Đ.,Trinajstić, !.. Vukelić, J., Mcdvedović, J. (1992): "Biljni svijet hrvatskih šuma", u monografiji "Šume u Hrvatskoj, Zgb., str. 33-79, 

178

M. Nodilo: ZAŠTITA PRIRODE U SLUŽBI POSJETITELJA NP "MLJET Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001 ), 177-1 84 

Montokuc, prom. kućica 

sastojine i obnavljanjem iz panja. Nalazimo je na osojnim 

izloženostima. Što su sječe učestalije, visine stabalaca 

su niže, a drvna masa manja. Niska šuma (panjača) 

na lokalitetu Velika dolina i Valakija lijepog je izgleda, 

pa može kod promatrača izazvati dojam kako je to srednja 

šuma (neka stabla iz sjemena, a neka samo iz panja) 

ali to je uglavnom radi stojbinskih prilika i položaja samog 

lokaliteta na terenu. 1 " 

Makija je šikarasta šuma koja je sastavljena od zimzelenih 

(rijetko listopadnih) vrsta koje su povezane bodljikavim 

povijušama, pa je često neprohodna. Osnovne 

vrste koje dolaze u makiji su: hrast crnika, česvina 

{Quercus ilex L.) i crni jasen (Fraxinus ornus L.), a vrste 

koje ih prate uglavnom su: lemprika {Viburnum tinus 

L.), planika (Arbutus unedo L.), veliki vrijes (Erica ar- 

Montokuc 

borea L.), mirta ili mrča (Myrtus communis L.), zelenika 

(Phillyrea latifolia L.), tršlja (Pistacia lentiscus L.), 

lovor (Lurus nobilis L.). Od povijuša u makiji nalazimo 

sljedeće vrste: teteviku (Smilax aspera L.), broć (Rubia 

peregrina L.), Božje drvce (Lonicera implexa Ait.), 

bljušt (Tamus communis L.), divlja ruža (Rosa sempervirens 

L.)." 1213 

Šuma alepskog bora dolazi uglavnom s podstojnom 

etažom makije i nalazimo je na prisojnim izloženostima. 

Alepski borje vrsta koja rado zauzima nove terene, 

često je u prošlosti korišten za pošumljavanje. Ima lako 

sjeme, a dobro prihvaća nove terene, posebice nakon 

požara. U NP "Mljet" posebna se pozornost posvećuje 

preventivnoj zaštiti od požara. 

3. MALI MOST 

Malo jezero je krška depresija koju je ispunilo more, 

ukupni volumen je 3.349.000 m kubnih. Kanalom dugim 

dvadesetak metara i dubokim pola metra povezano 

je s Velikim jezerom. Ima površinu 24 ha, najveću dubinu 

29 m, a dužinu obalne crte 2.600 m. 14 

Veliko jezero također je krška depresija ispunjena 

morem, koje kroz Solinski zaljev i Veliki most ulazi u 

njega. Veliko jezero ima ukupni volumen 36.730.000 m 

kubnih, površinu 145 ha, a dužina obalne crte je 9.420 m. 

Temperatura je u ljetnim mjesecima veća od onih u 

otvorenom moru, npr.u Malom jezeru izmjerena je temperatura 

mora od 27 "C, u Velikom jezeru 29 °C, a u 

uvali Gonoturska, 17 °C. Salinitet je također veći, dok 

je u Malom jezeru 27 promila, u Velikom jezeru 28 promila 

u uvali Gonoturska izmjeren je salinitet 17 promila 

(T Vučetić, 1985. Simpozij Mljeta). U doba godine 

kada su obilne padaline (zimi), salinitet u Malom i 

Velikom jezeru nešto je manji zbog izvora slatke vode, 

te pritjecanja kišnice. Srednja godišnja temperatura 

mora (površinska) u Malom jezeru veća je od temperature 

otvorenog mora, a iznosi 26 Celzija. Srednja zimska 

temperatura manja je od temperature otvorenog 

mora, a iznosi oko 4.5 Celzija. Slanost mora u Malom 

jezeru povećava se prema dnu, iz čega se može zaključiti 

kako postoji izravna podzemna veza s otvorenim 

morem. Istraživanjima jezera 1953. prvi je put utvrđeno 

priuutnost H 2 S u slobodnoj morskoj vodi Jadrana. 15 

U istraživanjima prof. Schulzea 1984., u Malom 

jezeru utvrđena je prisutnost polena alepskog bora unatrag 

2.000 godina. On je u svom radu objasnio postojanje 

veze s otvorenim morem, tj. lociranje jaza. "' 

Anić, M. (1936): "Pogledi na dcndrošociološkc odnošajo državnih šuma na otoku Mljetu", str. 308-340, 

Đurasović, P. (1984): "Stanje i perspektive zaštite prirode u Dubrovniku i okolici", magistarski rad, Dubrovnik, 

Regula-Bevilaqua, Lj. (1991/92): "Biljni svijet otoka Mljet", Ekološki glasnik, broj 7-8, Zagreb, str. 8-13, 

Nodilo, M. (1991/92): "Poznajete li Nacionalni park "Mljet", Ekološki glasnik, broj 7-8, Zagreb, str. 14-17, 

Kcvo, R. (1961): "Zeleni otok Mljet", Split, str. 52, 

Vučetić, T. (1995): "O oceanografskim istraživanjima Velikog i Malog jezera na otoku Mljetu" u "Mljet" Prirodne značajke i društvena 

valorizacija otoka Mljeta, Ekološke monografije 6, Zagreb, str. 401-414, 

Schultze, E. ( 1988/89): "Fallstudien zur Paläolimnologie", Case studies on paleolimnology, Geologija 31, 32, Ljubljana, str. 437-516, 

179

M. Nodilo: ZAŠTITA PRIRODE U SLUŽBI POSJETITELJA NP "MLJET Šumarski list br. 3 4,CXXV(2001 ). 177-184 

Malo jezero 

Mali most 

4. VELIKI SLADIN GRADAC (arheološki lokalitet) 

Ilirsko razdoblje u povijesti Mljeta vidljivo je na cijelom 

otoku Mljetu, što potvrđuju brojne gradine na vrhovima 

koje obično nose naziv Gradac. 17 Nađeni su Ilirski 

grobovi u Ivanjem polju te na Glavici kraj sela Govedari. 

Ilirsko razdoblje traje sve do 35. god. pr. n. e., 

kada otok Mljet zauzimaju Rimljani. Iz djela Appiana 

"De rebus Illyricis" saznajemo kako su Ilirska plemena 

pokorena, njihov grad Melitusa razoren (do danas nepoznatog 

lokaliteta), a stanovnici odvedeni u roblje. IX 

Porijeklo ovog imena dolazi od latinskog naziva za 

med (mel, melis), po čemu se može zaključiti kako je 

otok bio poznat u prošlosti po proizvodnji meda. 

"Prije pojave antičkih civilizacija našu obalu nastavaju 

starosjedilačka ilirska plemena. Vezano za to razdoblje 

ne bi se moglo govoriti o nekom vidu uređenja 

od posebnog značenja za povijest vrtne umjetnosti 

ovog kraja, ali postoje povijesni objekti, čije značajke 

na izvjestan način mogu biti u domeni interesa pejzažnog 

oblikovanja općenito. Ovdje mislimo na prethistorijske 

kamene gomile, koje se pojedinačno ili u vidu nekropola 

javljaju na brojnim lokalitetima naše obale i 

otoka. Veoma često nalaze se na uzvišicama, povišenim 

zaravnima, brežuljcima i brdima, na istaknutijim mjestima 

u pejzažu. 

Ako s jedne strane groblja ubrajamo među objekte 

pejzažne arhitekture, a ove su gomile primitivne grobnice, 

ako s druge strane korištenja privlačnog predjela u 

krajini za okoliš objekta ili za isticanje značenja objekta 

predstavlja jedan od specifičnih problema pejzažnog 

oblikovanja koji varira u pojedinim periodima njegova 

razvoja, onda ipak postoje razlozi da ove primitivne 

predhistorijske spomenike smatramo kao najstarije postojeće 

objekte na našem primorju, koji su na izvjestan 

način zanimljivi za povijest pejžane arhitekture pa tim 

putem i za povijest vrtne umjetnosti." 

Ilirske gradine u vrijednosti svojeg položaja kriju 

obično nesvakidašnji pogled na bližu i dalju okolicu. 

Smještene su na uzvišenjima s kojih se može kontrolirati 

prilaz uzvišenju, a isto tako i efikasna obrana. 1 " 

Veliki Sladin Gradac, edukativni pano 

Pogled s Velikog Sladina Gradca 

Dabelić. 1.(1995): "Nastanak i razvoj otočnih naselja od antike do danas", u "Mljet" - priopćenja sa simpozija, Ekološke monografije 6, 

Zagreb, str. 617-628, 

Gušić, B. i Fisković, C. ( 1980): "Otok Mljet"-naš novi nacionalni park, Govedari, str. 101, 

Šišić, B. (1991): "O povijesnom nasljeđu vrtne umjetnosti na primorju do početka XIX st., Zbornik, Zagreb, str. 67-87, 

180

M. Nodilo: ZAŠTITA PRIRODE U SLUŽBI POSJHTITHUA NP "MLJET Šumarski list br. 3 4. CXXV (2(101 ), 177-1X4 

U XII st. otok Mljet dolazi u vlast Neretljana. Kralj 

Desa daruje otok Benediktincima iz Mte Cassina na 

Garganu u Apuliji kao isključivi posjed. 2 " Iz Italije dolaze 

tri benediktinca porijeklom Dubrovčani i odabiru 

otočić sred Velikog jezera za svoje trajno boravište. Tu 

grade crkvu Sv. Marije i samostan u romanici. 21 Prvobitno 

crkva i samostan nisu bili međusobno povezani. 

U klaustru samostana možemo vidjeti ulazni portal prvog 

samostana i dvaju prozora. 

Godine 1345. opat samostana Sv. Marije sklapa 

ugovor po kojemu samostan ostaje vlasnik jedne trećine 

otoka, a na drugom dijelu osniva se Univerzija (općina). 

Mljetska univerzija mora svake godine plaćati 

samostanu 300 hiperpera, davati 1 kokoš po kući za 

praznik Sv. Vlaha i osigurati 2 pastira po izboru samostana 

za cijelu godinu. Odmah nakon toga donesen je 

Mljetski statut i od tada se vode tri vrste knjiga mljetske 

kancelarije: Documenti, Vendite, Testamenti. Otok 

Mljet definitivno je priključen Dubrovačkoj Republici 

1410. godine. 21 

U 16. st. crkva i samostan povezuju se ujedan sklop, 

jer crkva dobiva renesansno predvorje i trijem, a samostan 

postaje prostrana renesansna zgrada s podrumima, 

prizemljem i katom. 22 U 17. st. vjerojatno je dograđena 

obrambena kula i obrambeni zid radi obrane od turskih 

gusara. Iako zgrada ima izgled renesansnog ljetnikovca, 

zapravo je i fortifikacijska građevina, potpuno zatvorena 

pa je tako i apsida crkve zazidana u obrambeni 

zid. Konzervatorskim radovima je otvorena kako bi se 

vidio arhitektonski sklop romaničke crkve Sv. Marije. 

Ispred same zgrade bio je sagrađen renesansni trijem, 

sjenica za barke. Zgrada je bila povezana s morem, jer 

5. OTOCIC SV. MARIJE 

se iz Velikog jezera moglo barkom pod trijem i u podrume 

samostana. Prema opisu pjesnika Ignjata Đurđevića 

sa samostanskih prozora mogla se loviti riba. 2 "' U 18. st. 

rađene su preinake na crkvi, dograđene su kapele, tako 

daje tlocrt crkve dobio izgled križa i uređenje barokni 

balkon koji je sačuvan do danas. 

U ovom samostanu bilo je sjedište Mljetske kongregacije 

(Congregatio Melitensem ili Melitanam), od njezina 

osnutka početkom 16. st. Prvi predsjednik bio je 

opat i pjesnik Mavro Vetranović Čavčić, koji je iz Rima 

pozvan kako bi stao na čelo Kongregacije i oživio njezine 

samostane. ,s U sastavu Kongregacije bila su četiri 

muška samostana na području Dubrovačke Republike 

(Sv. Mihovil na Šipanu, Sv. Andrija na morskoj pučini, 

Sv. Jakov kod Dubrovnika i Sv. Marija na Mljetu). Ovime 

se htjelo postići da samostani budu izravno pod Rimom, 

tj. da se izbjegne utjecaj Venecije na Dubrovačku 

Republiku. Sjedište Kongregacije preneseno je kasnije 

u Sv. Jakov kod Dubrovnika. Jedan od opata bio je pjesnik 

Ignjat Đurđević iz poznate dubrovačke patricijske 

obitelji. Spjevao je satirički ep "Suze Marunkove", u 

kojemu se spominju geografski pojmovi Mljeta, po čemu 

se vidi da su likovi vezani uz otok. 24 Kongregacija je 

definitivno dokinuta 1808. zauzimanjem Dubrovnika 

od Napoleonove vojske. Ukinućem Kongregacije raznesena 

je i spaljena njezina velika knjižnica i pismohrana, 

tako da su neki podaci nedostupni. 25 Samo mali dio 

sačuvan je u knjižnici Male Braće u Dubrovniku. 26 Benediktinci 

su umirovljeni i preseljeni u samostan Male 

Braće u Dubrovniku, a zgrada otada mijenja vlasnike. 

Mljetski statut odnesen je u Beč, a u zgradi samostana 

obitavala je Austrijska šumska uprava do kraja 1 svj. ra- 

Sv. Marija otočić, samostan 

Otočić sred Velikog jezera 

Fisković, C. ( 1949): "Popravak benediktinske crkve na otoku Mljetu", HAZU, Zagreb, 

Statut oli Zakoni od Universitati otoka Mljeta. "Dubrovnik", 1851, prijevod Statuta iz 1345., str. 13, 

Fisković, C. ( 1983): "Naši graditelji i kipari XV i XVI st. u Dubrovniku", Matica Hrvatska, Zagreb, 

Đurđević, I. (XVIII st.): "Pismo učeniku Januariju Salinesu", prijevod kod Fisković, C. (1958.): Bulletin vol. 6, Zagreb, str. 11. 

Đurđević, I. ( 1971 ): "Suze Marunkove", Matica Hrvatska, Zagreb, str. 226-236, 

Ostojić, [.( 1963): "Benediktinci u Hrvatskoj", Benediktinski priorat Tkon (kod Zadra), Split, str. 436-465, 

Brlek, M. ( ): "Rukopisi knjižnice Male Braće" 

181

M. Nodilo: ZAŠTITA PRIRODE U SLUŽBI POSJETITELJA NP "MLJET Šumarski list br. 3-4. CXXV (2001 ). 1 77-184 

ta. Zgrada je tada dana Dubrovačkoj biskupiji. Iza II 

svj. rata oduzeta je Biskupiji i biva prazna do 1961., kadaje 

u njoj otvoren hotel koji je radio do Domovinskog 

rata 1991. 

Na vrhu otočića Sv. Marije postoje još građevine kojima 

se ne zna točna namjena niti datiranje. Cijeli otočić 

zapravo je maslinik s uređenim stazama za šetnju i 

kamenim klupama za odmaranje 

Luka Polače prirodna je luka zatvorena s četiri otočića: 

Kobrava, Ovrata, Moračnik i Tajnik, zaštićena od 

utjecaja izravnih vjetrova. U području arheološke zone 

nastalo je staro naselje Polače, prije 150 godina, četiri 

kamene kuće naslonjene su na samu palaču i s njome su 

srasle ujedan arhitektonski sklop. Kasnije, u neposrednoj 

blizini, nastaju još neke kuće. Kako bi se zaštitio 

ovaj arheološki lokalitet, dolazi do gradnje novog naselja 

uz obalu, istočno od starog naselja. 

6. POLAČE (arheološka zona) 

Prema djelu rimskog pisca, Appiana "De rebus Illyricis", 

Mljet je došao u vlast Romana 35. god. prije n. 

e., za vrijeme cara Augusta. Tu je također navedeno 

kako su pokoreni Iliri i njihov grad Melitusa spaljen, a 

stanovništvo odvedeno u roblje. Vjeruje se da se 

preživjelo stanovništvo u unutrašnjosti otoka stopilo s 

pridošlim Romanima. 

U Polačama imamo značajan arheološki lokalitet iz 

rimskog razdoblja s ruševinama palače, termi, dviju bazilika 

i još jedne građevine nepoznatog titulara. 27 Palača 

je vjerojatno iz 4. ili 5. stoljeća po Dyggve-u, danskom 

istraživaču. 28 Imala je dvije kule u pročelju, s 

ulaznim vratima okrenutim moru, dva prostora za stražara. 

Imala je također veliku središnju dvoranu raspona 

Polače, palača i naselje 

Polače, luka 

Iznad naselja na uzvišici, imali su Iliri svoj kaštio, 

koji je vjerojatno služio za stražu i kontrolu ulaska stranih 

brodica u luku Polače. Ilirsko razdoblje na cijelom 

otoku vidljivo je, jer ima dosta tragova njihovog života. 

17 Nađene su gradine, grobovi, ostaci kaštela. Sve uzvisine 

s imenom Gradac skrivaju tragove boravka i života 

Ilira, a legenda kaže kako su pripadale izumrlom plemenu 

Roguđana, npr. Sladin Gradac, Vilin Gradac. IX 

Takve tragove gradine nalazimo na vrhu Veliki Sladin 

Gradac, do kojega vodi jedna od naših poučno-ekoloških 

staza. 

. .4XV -—. '-**"* Wi 

Polače, bazilika 

oko 12 m i okruglu kulu u začelju objekta. Impozantni 

su ostaci njezinih zidova u prostorijama koje su sačuvane. 

Središnji zidovi bili su znatno viši od pobočnih. 29 

U neposrednoj blizini nađeni su ostaci termi s mozaikom 

ptice ždral, koja je simbol Istočnih Gota. Oni su 

vladali Mljetom od 493. godine, nakon propasti Zapadnog 

rimskog carstva. Otok Mljet, zajedno s Dalmacijom 

potpao je 535. god. pod Istočno rimsko carstvo." 1 

Prema dokumentima za vrijeme cara Septimija Sesvera 

prognan je Agezilaj iz Anazerba u Kilikiji (Mala 

Fisković, I. (1996-97): "Jesu li Polače na Mljetu bile sijelo vladara Dalmacije?", Prilozi Instituta za arheologiju 13-14, Zagreb, str. 61 - 82, 

Dyggwe ( 1959): "Palača na otoku Mljetu s novog gledišta", Zbornik za umetnosno zgodovino V/VI, Ljubljana, str. 79-90, 

Karaman. L.I. (1954-1957.): "O rimskom zaseoku u Polačama na otoku Mljetu", Vjesnik za arhitekturu i historiju Dalmacije LVI - LIX, 

Split, 

Prijatelj. K. ( 1949.): "Kasnoantikna palača u Polačama na otoku Mljetu", Arhitektura br. 25-27 , Zagreb, str. 89-93, 

182

M. Nodilo: ZAŠTITA PRIRODE U SLUŽBI POSJETU HUA NP "MLJET Šumarski list br. 3- 4, CXXV (20011.177-1 84 

Azija) na Mljet sa svojim sinom Opijanom. On je na 

Mljetu sagradio velebnu palaču, čiji ostaci još i danas 

krase ovu uvalu. Legenda kaže kako je ovdje pjesnik 

Opijan spjevao ep o ribanju "Halieutika" na grčkom. 18 

Ruševina dviju bazilika nedaleko od palače, koje su 

zamjetnih dimenzija, govore kako je ovdje boravio prilično 

velik broj ljudi. Jedna od bazilika je pregrađivana 

(lokalitet Nodilove košare) pa se može zaključiti daje 

u nekom vremenu bio smanjen broj stanovnika, te je 

smanjen i prostor za molitvu. Na drugom lokalitetu 

vidljive su nadogradnje koje je građevina doživjela, 

tako da se može zaključiti kako je egzistirala od I. do 

XII. stoljeća." Vidljivi su ostaci krstionice za odrasle i 

mjesto na kojemu je stajalo sjedalo za biskupa, koje je 

tu također pronađeno. Kako je biskup uvijek išao s carem 

vidi se daje Mljet u doba Rima carski posjed. 

U jednom spisu iz 5. st., dakle iz rimskog razdoblja, 

navedeno je kako je prihod od posjeda na Mljetu 200 

solida godišnje, stoje bila značajna svota. Prihod je davalo 

maslinovo ulje, vino, suho meso, sir, koža koza i 

ovaca, suha i usoljena riba, med, ječam, drvo za ogrjev 

i drvena građa. Medu zahvaljuje otok ime Melita, jer 

latinski mel, melis znači med. 

Mljet ostaje u vlasti Romana sve do XII. stoljeća, u 

sastavu Istočnog rimskog carstva, iako njegov istočni 

dio naseljavaju pridošli stanovnici - Hrvati iz Neretvanske 

doline. 17 Stara legenda na otoku govori o boju 

kralja Dešina i duke Remina na brdu Bijeđ, gdje je vjerojatno 

bila romanska izvidnica. Završna bitka bila je 

na Ivan dan 24. lipnja, legenda ne spominje koje godine, 

ali spominje daje boj bio u Ivanjem polju, a krv je 

tekla preko Draginjeg guvna do uvale Velika Tatinica 

(oko 1.000 m udaljeno). 1 " 

Polače imaju izvor vode koji u ljetnim mjesecima 

nije velik međutim može poslužiti za život. Nalazi se u 

neposrednoj blizini palače. Na lokalitetu Vodice iznad 

Kneževa polja postoji veći izvor, koji je bio uređen u 

rimskom razdoblju, a temelji uređenja i danas su vidljivi. 

Izvor je bio zaštićen od zagađenja, možda i potpuno 

zatvoren. 

7. KRIŽ (Solinski zaljev) 

Na ulazu u Solinski zaljev u XIV st. postavljen je 

kameni križ s natpisom na bosančici, danas djelomično 

nečitak. ,s Nalazi se na mjestu gdje more, jaki valovi i 

vjetrovi snažno oblikuju morsku obalu. Vegetacija je tu 

polegla i prilagođena je snažnim udarima mora i vjetra. 

S ovog mjesta pruža se pogled prema naselju Soline 

i Velikom mostu, gdje su u prošlosti stajali kameni most 

i mlinica na plimu i oseku. Postavljenje na mjestu koje 

je izravno izloženu južnom vjetru. Vegetacija je tu polegla 

prilagođena snažnim udarima mora i vjetra. Na stijenama 

možemo vidjeti izrazite halofite, biljke prilagođene 

utjecaju mora. 

Mlinica i most na ulazu u Veliko jezero nisu točno 

datirani, ali pretpostavlja se daje mlinica iz 16. st., tj. iz 

vremena kada je obnovljen samostan i crkva Sv. Marije. 

Opis takve jedinstvene mlinice na Jadranu, koju je 

pokretala plima i oseka, nalazimo kod F. Vrančića: 

"Machinae novae": 

"Mlin postavljen u morskom tjesnacu 

Tko je do sada mogao prisiliti more da tjera mlinove, 

te da bude korisno i za druga pokretanja? Mislim da 

se to može ipak potpuno izvršiti, ali ne svuda, već na 

njegovim uskim mjestima. Treba se ipak pobrinuti da 

mjesto nije otvoreno i da nije izloženo bilo kojoj sili valova. 

Postoji i drugi način da more učinimo korisnim. 

Na obali treba iskopati jezerce, toliko visoko koliko 

more običava porasti, da bi, kad more nadolazi, jezerce 

bilo puno, ali kad se more ponovno povlači, da bi voda 

istjecala kroz žlijeb ili cijevi i tjerala mlin. Ali ovo će se 

u oceanu moći bolje zbiti zbog njegovog nadolaženja i 

povlačenja. Ovo mi je nedavno povjerio jedan dobar 

prijatelj."' 2 

Križ 

Solinski zaljev 

Mohorovičić, A. ( 1960.): "Prilog poznavanju razvoja arhitekture na otoku Mljetu", Berctićcv zbornik - Dubrovnik, str. 25 - 32. 

Vrančić. F. (1993): "Machinae novae". Novi liber, Zagreb, str. 17, 

183

M. Nodilo: ZAŠTITA PRIRODE U SLUŽBI POSJETITELJA NP "VILJKI Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001), 177-184 

8. GOVEDARI 

Selo Govedari nastalo je prije otprilike 200 godina, 

kada su benediktinci iz samostana Sv. Marije dali kuće 

i posjede iznad Velikog polja u zamjenu za rad na njihovim 

imanjima. Sačuvan je ugovor, kojega su tada 

sklopila braća Milić i Vincenco Basto, koji su prvi naselili 

ovaj lokalitet. Benediktinci se obvezuju dati kuće, 

dio polja i imanja u zamjenu za rad na poljima i čuvanje 

samostanske stoke. lx Širenjem nastaje današnje selo - 

vrijedna ruralna cjelina, koja u sebi krije etnološke vrijednosti, 

starinsko ruho i narodnu nošnju, ali isto tako i 

mlinicu za masline gdje se proizvodilo maslinovo ulje. 

(etnološka zona) 

Ruho otoka 

Mljeta krije u sebi 

spoj crvene i 

bijele boje. Vunena 

suknja - gunj 

intenzivne je crvene 

boje, izvorni 

dio mljetske nošnje 

nastao vjerojatno 

od dinarske 

rase, koja se prvo 

nosila kao haljina 

preko glave. Suknja 

ima prsni i 

leđni dio koji se 

povezuju trakama 

preko ramena. Na 

gornji dio oblači 

se košulja bijele 

Djevojka u nošnji 

%^Ëïfe"tf$*? 

boje, ukrašena vezom i čipkom. Suknja s prorezima povezuje 

se pašom, da bi što čvrste stajala na ženi ili djevojci. 

Na glavu se stavlja izvezena kapica - škufija, a 

iznad toga bijela izvezena marama - krpa. 33 

Govedari 

Gušić, B. (1930): "Starinsko ruho na otoku Mljetu" 

starina, Zagreb, str. 53-87, 

Narodna 

Postavljanje edukativnih panoa s opisima lokaliteta 

i njegovog značaja, velik je korak u pružanju informacija 

posjetiteljima koji dolaze u ovaj prostor tijekom 

ljetne sezone. Na ovaj način omogućeno im je da što 

više nauče o vrijednostima prirodne i kulturne baštine 

prostora Nacionalnog parka koji su ga došli posjetiti. 

Osim vrijednosti šuma, mora, morskih jezera, bitni su i 

kulturno-povijesni lokaliteti koji daju poseban pečat 

ovom prostoru. Osnivanjem Nacionalnog parka na području 

sjeverozapadnog dijela otoka Mljeta počinje novo 

poglavlje u cjelokupnom razvoju predjela, s posebnim 

naglaskom na kontinuiranu zaštitu prirode. U području 

temeljnog fenomena ograničena je gradnja objekata, 

a to je posebno vidljivo uz Malo jezero koje je ostalo 

neizgrađeno, i izgledom prirodnog predjela neokrnjeno 

za buduće generacije. 

ZAKLJUČAK 

Uz edukativne panoe i ekološke staze NP ima još niz 

mogućnosti za poboljšavanje aktivnosti u zaštiti prirode, 

a jedna je obilježavanje nalazišta rijetkih ili endemičnih 

vrsta poput: drvenaste mlječike (Euphorbia dendroides 

L.), modrog lasinja (Moltkaea petrea Tratt. 

Gris.), grčke planike - križanac (Arbutus andraehnoides 

Link.), velike kositernice (Ephedra maior Host.) i 

uopće upoznavanje s vegetacijskim vrijednostima. Do 

sada je puno učinjeno na preventivnoj protupožarnoj 

zaštiti, koju i dalje treba držati na zavidnoj visini. 

Vrijednosti prirodne i kulturne baštine treba približiti 

posjetiteljima organiziranim izletima, s točno određenim 

ciljem na cijelom prostoru Nacionalnog parka, 

jer je pritisak na neka područja prevelik. 

SUMMARY: National park "Mljet " is proclaimed in I960., for sake of wooded areas and two picturesque 

sea lakes. Located on the one third of the western part of the island Mljet, it takes up the region of 3100 

hectares. The region is wooded and systematic protection of nature has been realised there. 

Every jear visitors arrive at this area and we make efforts to give them pleas-ant and substantial stay. So 

boards with educational matter have been placed in the Nacional park. The notices educate visitors about 

characteristics of lakes, the protected sea parts, archeological locality, possibility of sightseeing ... Signs, texts 

and maps with description of ecological paths are installed to give better information about the Park. 

Ther are the ecological round path Fontana - Vrbovica, cca 4000 m long, the ecological path to belvedere 

V. Sladili Gradac caïd the ecological path Pomena - Soline. 

Apart from improvement of educational subjects, we work permanently on preventive protection against 

forest fire, cleaning rubbish and protecting entire region from dirt. 

184

STRUČNI ČLANCI 

UDK 630* 232.42 

PROFESSIONAL PAPERS 

Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001 ), I 85-196 

OSVRT NA INTENZIVNE KULTURE CRNOGORICE U LICI 

A REVIEW OF INTENSIVE CONIFEIR CULTURES IN LIKA 

Marko VUKELIĆ* 

SAŽETAK: U povijesti podizanja klasičnih kultura četinjača u Lici, samo 

je jedno kratko razdoblje od I960, do 1968. godine u kojemu su se osnivale 

plantaže i intenzivne kulture četinjača brzog rasta. One su karakteristične po 

tome, što se podižu na bazi nove tehnologije s primjenom agrotehnike, hranidbe 

i prihrane, te s izborom domaćih i stranih vrsta četinjača. 

Svrha ovakve proizvodnje bila je ne samo da se poboljša struktura ličkih 

šuma u korist četinjača, već i da se na brzi način proizvede celulozno drvo četinara 

koje nedostaje na tržištu. 

To su bili razlozi da se u Lici kao potencijalnom području dugoročno zacrta 

proizvodnja plantaža i intenzivnih kultura četinjača. 

Tadašnje Šumsko gospodarstvo "Lika" iz Gospića, angažiralo je bivši "Zavod 

za četinjače " iz Jastrebarskog, koji je 1964. god. izradio elaborat za podizanje 

plantaža i intenzivnih kultura četinjača za predjele Medka i Zitnika za 

2000 ha. 

Na temelju Elaborata "Pogon za plantaže i intenzivne kulture " podigao je 

od 1964. do 1968. god. 1217,14 ha plantaža i intenzivnih kultura četinjača. 

Zbog specifičnosti tehnologije kulture su dobile naziv "Pilotprojekt", 

kojima će se obavljati daljnja istraživanja znanstvene i praktične svrhe. 

Na objektu Medak SfZC-e iz Jastrebarskog postavio je pokusne plohe radi 

ispitivanja utjecaja mineralnih gnojiva na rast i prirast kutlura. 

Podignuti nasadi kao "Pilotprojekti" imaju veliko značenje ne samo u 

gospodarskom smislu, već i sa stajališta općekorisanih funkcija. 

Ključne 

rj e č i : plantaža, intenzivna, kultura, Pilotprojekt, rast i prirast. 

Prvi počeci podizanja kultura u Lici datiraju u 18. 

st., kada je ovim prostorima vladala Austro-ugarska. To 

je vrijeme "Vojne krajine" kada su šumama upravljale 

vojne vlasti preko svojih pukovnija. Tada su se sadile 

samo listače. Tako je lička pukovnija 1743. g. posadila 

prvu kulturu hrasta kitnjaka "Jasikovac" kod Gospića 

na površini oko 30 ha, te 1746. g. kulturu hrasta lužnjaka 

"Laudonov Gaj" kod Korenice, na površini 33 ha. 

Prve kulture četinjača u Lici počinju se saditi 1856. 

do 1896. godine. Tada se sadio obični i crni bor, a radove 

su izvodile šumarije Imovnih općina i područni šumar- 

' Marko Vukelić, dipl. ing. šum., savjetnik u UŠ Gospić 

1. UVOD 

na 

ski uredi. Šumarski ured u Gospiću 1895. god. podiže 

kulturu običnog i crnog bora "Vujnović brdo" na površini 

od 120 ha, a šumarija Korenica u sastavu Otočke 

imovne općine od 1896. god. obavlja pošumljavanje u 

Laudonovu gaju na živim pjescima, također s običnim i 

crnim borom. 

Do danas na području Like zasađeno je preko 6 000 

ha klasičnih borovih kultura razne provenijencije. 

Podizanje "plantaža i intenzivnih kultura" koje su 

predmet ove rasprave, počinje 1960. god. na napuštenim 

poljoprivrednim zemljištima u Žitniku i Mušaluku. 

Podizanje se obavlja na temelju "Studije o perspektivnim 

mogućnostima sadnje četinjača u Lici", koju je 

izradio Institut za šumarska i lovna istraživanja iz Za- 

185

M. Vukclić: OSVRT NA INTENZIVNH KULTURE CRNOGORICH U LICI Šumarski lisl br. 3-4. CXXV (2001), I SS-1 96 

greba (P. Ziani). To su bili pokusi na manjim površinama. 

Ozbiljni pristup proizvodnji plantaža i intenzivnih 

kultura četinjača brzog rasta počeo je 1964.god., kada 

je "Zavod za četinjače" iz Jastrebarskog izradio "Dopunski 

elaborat" za proizvodnju kultura četinjača za 

predjele Medak i Žitnik za površinu od 2000 ha. 

Dopunski elaborat sadrži: 

a) Pedološko rješenje s obradom tla, gnojidbom i prihranom 

nasada) 

b) Tehnološko rješenje s proračunom troškova osnivanja, 

njege i zaštite kultura 

c) Mogućnost prinosa drvne mase, asortiman, te novčane 

vrijednosti u 25 godišnjoj ophodnji, za sve 

vrste biljaka 

d) Financijski dio s računom rentabilnosti. 

Na bazi elaborata Pogon za plantaže i intenzivne 

kulture je u razdoblju 1964. do 1968. god., kao i s ranijim 

pokusima, zasadio je u predjelima Medka i Žitnika 

114,88 ha plantaža i 1102,26 ha intenzivnih kultura četinjača 

brzog rasta ili ukupno 1217,14 ha. 

Elaborat je predvidio ophodnju od 25 god., ali zbog 

okolnosti koje su se promjenile u ekonomiji i stručnim 

postavkama, cilj gospodarenja nije više celulozno drvo, 

pa se ophodnja u kulturama produžava na 60-80 god., 

što će po mišljenju šumarskih stručnjaka pogodovati 

prirodnoj progresiji biljne zajednice hrasta kitnjaka i 

običnoga graba. 

Objekt Medak posebno je interesantanjersunatom 

području osnovane pokusne plohe u svrhu ispitivanja 

utjecaja mineralne gnojidbe na rast i prirast kultura. Nažalost, 

isti je miniran od agresora, te nije dostupan za 

daljnja istraživanja. Također nisu mogući gospodarski 

radovi na njezi kultura, što će nepovoljno utjecati na 

razvoj i zdravstveno stanje kultura. 

Da bi prikazali uspijevanje plantaža i intenzivnih 

kultura, poslužila nam je osnova gospodarenja za g.j. 

Žitnik (1998-2007. god.), čiji podaci daju sliku o rezultatima 

uspjevanja kultura. 

G.J. Žitnik, sveukupna drvna zaliha u 1998. god. povećala 

se skoro dva puta u odnosu na drvnu zalihu iz 

1988., a drvna masa po ha povećala se sa 82 na 161 m 3 . 

Poprečni prirast za cijelu g.j. iznosi 7,74 mVha. 

Drvna zaliha bez I dobnog razreda iznosi 215 mVha, 

a poprečni prirast 10,33 mVha. 

Postotak prirasta iznosi 4,81 %. 

O rastu i prirastu kultura u Lici moći će se saznati 

mnogo više kada se kulture u Medku razminiraju i kada 

budu moguća daljnja istraživanja i mjerenja na pokusnim 

plohama, koje su u tu svrhu i osnovane. 

2. PLANTAŽE I INTENZIVNE KULTURE ČETINJAČA UPRAVE SUMA GOSPIĆ 

a) Pojam plantaža i intenzivnih kultura 

"Plantaža" je kultura četinjača ili listača u kojoj se 

kombinira međuredna poljoprivredna proizvodnja, i 

uvijek je vezana za poljoprivredno tlo. Podizanje plantaža 

četinjača u Upravi šuma Gospić bilo je kratkog vijeka 

( 1960-1968), napušteno iz objektivnih razloga, jer 

se miješanje šumske i poljoprivredne proizvodnje nije 

pokazalo svrsishodno. Pojam plantaža bio je modus da 

bi se ishodili krediti kod Poljoprivredne banke. 

Pojam "intenzivna kultura" uvodi se 1960. god. u 

Lici, kada počinje i osnivanje takvih nasada. Za razliku 

od klasičnih kultura u plantažama i intenzivnim kulturama 

primijenjen je novi tehnološki proces, s punom 

Struktura šuma Š.G. "Lika" (1960. god) 

R. br. 

1. 

2. 

3. 

4. 

5. 

6. 

7. 

8. 

Jednodobnc visoke šume 

Preborne šume 

Zaštitne šume 

Niske šume panjača 

Šikare 

Ukupno obraslo 

N cobras lo 

Neplodno 

Poljoprivredno 

Ukupno neobraslo 

Sveukupno 

Očuvane 

3.920 

73.656 

primjenom agrotehnike i hranidbe nasada. Kod istih se 

nakon pedoloških ispitivanja tla dodaju oni kemijski 

elementi koji manjkaju u tlu, a neophodni su za rast i 

razvoj kulture. Ti kemijski elementi (N, P, K, Mg) koji 

manjkaju u tlu dodaju se u obliku osnovne i startne gnojidbe 

i prihrane. 

b) Potencijalne mogućnosti U.Š. Gospić 

Područje Like s obzirom na raspoloživa tla spada 

među najoptimalnija područja naše zemlje za proizvodnju 

intenzivnih kultura četinjača brzog rasta. 

Iz strukture površine naših šuma (bez NP Plitvička 

jezera i Brinja) vidljive su potencijalne mogućnosti za 

ovakvu proizvodnju: 

Degradirane 

1220 

26.566 

Ukupno 

5.140 

100.222 

7.904 

105.726 

1.825 

220.817 

30.000 

5.786 

1.219 

37.014 

257.830 

% 

2,0 

39,0 

3,0 

41,3 

0,7 

86 

11,7 

2,0 

0,3 

14 

100 

186

M. Vukelić: OSVRT NA INTENZIVNE KULTURE CRNOGORICE U LICI Šumarski list hr. 3 4, CXXV (2001 ). 185-196 

Ukupan drvni fond u U.S. Gospić iznosi 21,823.404 

m 3 u čemu listače sudjeluju sa 16,136.784 ili 73,8 %, a 

četinjače 5,686.620 m 3 ili 26,2 % (podaci iz 1966. god.). 

Iz ovih podataka vidljivo je daje postojeća struktura 

šuma vrlo nepovoljna i da ne pruža jamstvo za uspješan 

razvoj šumarstva i drvne industrije Like. Zbog toga je 

već 1960. god. Š.G. "Lika" u koncepciji svog dugoročnog 

razvoja zacrtalo kao osnovni zadatak poboljšanje 

strukture šuma i to u korist četinjača, koje se može 

postići: 

povećanjem prirasta drvne mase u postojećim prirodnim 

šumama 

podizanjem intenzivnih kultura četinjača brzog 

rasta 

c) Izrada studije i dopunskog elaborata 

U svrhu poboljšanja strukture ličkih šuma bivše 

Š.G. "Lika" iz Gospića iz 1960.god., angažirao je Institut 

za šumarska i lovna istraživanja iz Zagreba, koji je 

izradio prvu "Studiju o perspektivnim mogućnostima 

proizvodnje četinjača brzog rasta". Autor iste je ing. 

Petar Z i a n i. 

Prema toj studiji potencijalne površine su: 

1. Degradirane šume i panjače i šikare 46 000 ha 

2. Vrištine i bujadnice 15 080 ha 

3. Tla sa klasticima permagona 6 710 ha 

4. Napuštena poljoprivredna tla 11540 ha 

Svega 

79 540 ha 

Najpovoljnije i prioritetne površine su: 

1. Vrištine i bujadnice ličkog polja 9 368 ha 

2. Mezofilne panjače podvelebitskog pojasa 14 122 ha 

3. Mezofilne panjače Perušić-Mezinovac 6 202 ha 

4. Napuštena poljoprivredna zemljišta 2 308 ha 

Svega 

32 000 ha 

Pedološka istraživanja pokazala su da se ovdje radi o 

optimalnim tlima za podizanje kultura četinjača brzog 

rasta. Podaci iz Studije ukazuju daje struktura šuma vrlo 

nepovoljna i ne pruža jamstvo i perspektivu razvoja poduzeća, 

a potencijalne mogućnosti su ogromne za znatno 

veću i kvalitetniju proizvodnju drvnih masa. Da bi se taj 

problem riješio, potrebno je uložiti velika financijska 

sredstva koja poduzeće ne može izdvojiti za proširenu 

reprodukciju. 

Kako bi se sagledalo kolika su sredstva potrebna za 

ovakva ulaganja i kakvi se učinci mogu očekivati, bivše 

Š.G."Lika" Gospić sačinilo je "Investicijski elaborat" za 

podizanje 2 000 ha plantaža i intenzivnih kultura za područje 

Medka i Žitnika. Elaborat je trebao poslužiti u 

svrhu ishođenja kredita, u čemu se djelomično i uspjelo. 

Sastavni dio Investicijskog elaborata je račun rentabilnosti 

kojega je izradio prof. dr. Z. P o t o č i ć . Prema 

istom, ulaganja su isplativa, jer za svaki uloženi dinar 

dobije se na kraju ophodnje 2,03 din. Dinar spominjemo 

jer je u ono vrijeme bio važeća valuta. Dakle račun 

rentabilnosti prema dr. Z. Potočiću je R = 2,03. 

Nakon izrade Studije i investicijskog elaborata Zavod 

za četinjače iz Jastrebarskog 1964. god. izradio je 

Dopunski elaborat za podizanje 2 000 ha plantaža i intenzivnih 

kultura ubrzanog rasta za područje Medka i 

Žitnika. Isti je prihvaćen u cijelosti jer je dao kompletna 

tehnološka rješenja i pozitivan račun rentabilnosti, bitan 

za ishođenje kredita za ovakvu proizvodnju. 

d) Osnutak Pogona za plantaže i intenzivne kulture 

Studiozni radovi usmjereni na popravljanje strukture 

ličkih šuma započinju 1960. god, kada je Š.G. "Lika" 

Gospić zainteresirano za rješavanje ovog problema, te 

ga u koncepciji svog duročnog razvoja stavlja na prvo 

mjesto. 

Utvrdivši potencijalne mogućnosti, gospodarstvo 

iako bez prethodnog iskustva i bez organizirane rasadničke 

proizvodnje i uz prisutne financijske probleme, 

smjelo ulazi u akciju i započinje s podizanjem kultura 

ubrzanog rasta. Ti su radovi u početku bili manjeg opsega, 

jer su ograničeni financijskim mogućnostima poduzeća, 

ali su ipak bili značajni radi stjecanja iskustva i 

praktične primjene "Studije" iz 1960. god. 

Da bi se izvršile stručne i kvalitetne pripreme za 

proizvodnju plantaža i intenzivnih kultura Š.G. "Lika" 

u ožujku 1964. god. osniva specijalni "Pogon za plantaže 

i intenzivne kulture" sa zadatkom da osigura: 

Podizanje plantaža i intenzivnih kultura na novoj 

tehnologiji 

Rasadničku proizvodnju neophodnu za osiguranje 

sadnog materijala za podizanje intenzivnih kultura 

- Poljoprivrednu proizvodnju na najboljim tlima. 

Novoosnovani Pogon opskrbljen je najmodernijom 

opremom, mehanizacijom te stručnim kadrovima. U istom 

sam Pogonu u početku bio tehnički rukovoditelj, a 

1965. god. i upravitelj Pogona. Pogon je stručne zadatke 

uspješno obavio ne samo u rasadničkoj proizvodnji, 

već i u podizanju kultura na bazi nove tehnologije, koja 

je bila propisana elaboratom. 

Š.G."Lika" Gospić je 1964. god. dobilo kredit za osnivanje 

i podizanje 1125 ha plantaža i intenzivnih kultura 

četinjača ubrzanog rasta. Kredit je dobiven pod povoljnim 

uvjetima uz učešće Š.G. "Lika" 30 % i uz kamatnu 

stopu od 3 %, sa rokom otplate nakon 15 god., kada 

se već od prihoda iz proreda može osigurati njegovo vraćanje. 

Dopunskim elaboratom bilo je predviđeno podizanje 

500 ha plantaža u predjelu Medak. Između redova 

3. PLANTAŽE ČETINJAČA 

drveća uzgajale su se poljoprivredne međukulture, koje 

su imale biološku i ekonomsku osnovu. U plantaži su se 

187

M. Vukelić: OSVRT NA INTENZIVNE KULTURE CRNOGORICE U LICI 

Šumarski lisl bi. 3 4. CXXV (2001 ). 1X5-196 

do 4 god uzgajale poljoprivredne medukulture., koje 

melioriraju tlo, stvarajući povoljan vodno zračni režim, 

čime se stvaraju povoljni uvjeti za rast drveća. 

U plantažama je bilo predviđeno saditi: 

obični bor (P sylvestris) 40 % 

američki borovac (P. strobus) 60 % 

Kao poljoprivredna međukultura u plodoredu (4 god.) 

dolazi: 

- raž prve godine 

- zob druge godine 

djetelina i travne smjese 3 i 4 godinu. 

Ophodnja šumskih vrsta drveća bila je predviđena 

25 godina, a poljoprivredne medukulture samo u prve 4 

godine. Razmaci redova drveća predviđeni su najmanje 

4 tri, čiji razmak omogućuje poljoprivrednu proizvodnju 

na 3 metra širine. 

a) Osnovna obrada i gnojidba sa zaštitom. 

Osnovna obrada i gnojidba sa zaštitom od insekata 

utvrđena je nakon pedoloških i drugih istraživanja. 

Osnovna gnojidba i zaštita prema Elaboratu 

obavlja se: 

fosfornim gnojivom (hiperfosfat) sa 600 kg/ha; 

kalijevim gnojivom (patent kalij) sa 200 kg/ha; 

zaštitno sredstvo (lindan) sa 90 kg/ha. 

Ta se sredstva prethodno izmiješaju i razbacaju po 

tlu, koje se zatim preore na 20 cm dubine i tanjira teškom 

tanjiračom. 

b) Bušenje jama i razmak sadnica 

Prethodno se obavlja iskoličavanje sadnih mjesta i 

razmak redova u dvije varijante: 

- 4 x 2,5 m = 1000 kom-jama 

- 4 x 2,0 m = 1250 kom-jama 

Bušenje jama obavlja se traktorom točkašom (FE - 

.55) mehanički s montiranim svrdlom promjera 40 do 

45 cm (40 x 40 x 40 cm), a norma za jedan dan (8 sati) 

je 800 jama. 

c) Startna gnojidba 

Prema preporuci tehnologa - specijaliste za ishranu 

šumskog drveća u jame se stavlja startno gnojivo i to: 

50 gr Amonsulfata kao N gnojivo; 

200 gr Hiperfosfata kao P gnojivo; 

150 gr Patent kalija kao K gnojivo. 

Slika 1. Bušenje jama 40 x 40 x 40 em T - Fe - 35 

Prednje doze miješaju se u pogodnoj posudi, i 

mjericom od 400 gr nasipa se ravnomjerno u jamu i na 

vijenac zemlje koja je oko jame kod bušenja ostala na 

površini tla. 

d) Sadnja sadnica 

Za plantaže su previđene sadnice običnog bora (P. 

silvestris) i američkog borovca (P strobus), koje su uzgojene 

u rastilištu (2 + 2) stare 4 god., čija minimalna 

visina iznosi 40 cm. Sadnice moraju imati dobro razvijen 

korjenov sustav (čupav), a nadzemni dio mora biti 

pravilno razgranat s punim brojem grana u pršljenu. 

Sadnice običnog bora ne bi smjele biti veće od 60 cm, a 

američkog borovca od 80 cm. Sadni materijal mora se 

klasirati prema rasponu (visini) od 20 cm. Manipulacija, 

transport i trapljenje sadnica moraju se obavljati vrlo 

pažljivo. Važno je spriječiti oštećenje sadnica, kao i isušivanje 

korjena. Trapljenje sadnica vršiti u trapove potrebne 

dubine i to pojedinačno u nizu, a ne u svežnjevima. 

Prijenos sadnica od trapa do mjesta sadnje vršiti u 

kantama, u kojima je izmiješano malo zemlje i vode, 

tako da se korijen namoči u kašastu zemlju. Prije sadnje 

sadnice treba pregledati radi oštećenja, a korjenov sustav 

skratiti ako je velik. Sadnju obaviti po tehnici da se u 

dnu jame formira mali humak od zemlje, na kojega uokolo 

rasporedimo žilje korjenja, zatim vraćati zemlju i 

utiskivati istu među žilje korjena pomoću raširenih prstiju, 

te zagaziti zemlju nakon izvršene sadnje. 

Postupak za poljoprivrednu međukulturu propisan 

je elaboratom, a sama sjetva obavlja se nakon sadnje 

sadnica. 

4. INTENZIVNE KULTURE 

Intenzivne kulture četinjača su nasadi u kojima nema 

poljoprivrednih međukultura. 

Tehnološki postupak dat je u dvije glavne faze proizvodnje: 

ČETINJAČA U.Š. GOSPIĆ 

1. Za osnivanje intenzivnih kultura, 

2. Za njegu i zaštitu kultura. 

Kod intenzivnih kultura predviđene su sljedeće inačice 

za razmak sadnica i za način obrade zemljišta: 

188 

s

M. Vukelić: OSVRT NA INTENZIVNE KULTURE CRNOGORICE U LICI Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001), 1X5-196 

Prva inačica: 

Za razmak 2,5 x 2,5 m = 1.600 kom sadnica/ha: 

podrivanje, oranje i bušenje jama 

oranje i bušenje jama 

kopanje jama (ručno) 

Druga inačica: 

Za razmak 2 x 2 m = 2,500 kom sadnica/ha: 

- oranje i bušenje jama 

- kopanje jama 

Ove inačice planiraju se zbog uvjeta samoga terena. 

Podrivanje se obavlja u Žitniku zbog relativno plitkog 

"gleja", a kopanje jama ručno samo na gričevitom 

terenu. Oranje se obavlja u obe varijante, ako to teren 

dopušta. 

4.1. TEHNOLOŠKI POSTUPAK ZA OSNIVANJE INTENZIVNIH KULTURA 

Postupak se sastoji od opisa radova za sve faze i varijante. 

Neke faze rada kod osnivanja intenzivnih kultura 

provode se jednako kao i kod plantaža, te će se njihov 

opis ovdje izostaviti, s napomenom daje isti već 

prikazan ranije kod opisa plantaža. 

a) Osnovna obrada i gnojidba sa zaštitom 

Osnovna obrada zemljišta predviđena je u dvije varijante: 

1) Podrivanje zemljišta na 40 cm dubine u razmaku 1 

m, a potom oranje na 20 cm dubine (Žitnik) 

2) Oranje zamljišta na 20 cm dubine (Medak). 

Na površinama gdje je teren gričevit, ne provodi se 

osnovna obrada zemljišta niti osnovna gnojidba, nego 

se samo kopaju jame za sadnju (ručno). 

Na površinama koje se podrivaju i oru najprije treba 

rasuti osnovno gnojivo (kao kod plantaža) i nakon toga 

zaorati. 

Zaštitna sredstva za razliku od plantaža, daju se u 

jame zajedno sa startnom gnojidbom, jer se ovdje zaštićuju 

samo šumske biljke. 

b) Jame za sadnju 

Jame za sadnju na površinama koje se preoravaju 

buše se mehanički, a na gričevitom terenu se kopaju 

ručno. Dimenzije jama su iste kao i kod plantaža 40 x 

40 x 40 cm. Jame se kopaju ili buše u dvije vrste razmaka: 

2,5 x 2,5 i 2 x 2 m. Izbačena zemlja se izmješa sa 

startnim gnojem prije sadnje. 

c) Startna gnojidba i zaštita 

Vrste i doze startnog gnojiva, kao i način rasipanja, 

isti je kao kod plantaža (50 g. Amonsulfata, 200 g Hiperfosfata 

i 150 g Patent kalija). Zajedno sa miješanjem 

startnog gnojiva pomiješa se i zaštitno sredstvo (Lindan) 

i to 10 g po jami. 

d) Sadnja sadnica 

Opisani kriteriji kod plantaža, kvaliteta, razvijenost 

i visina sadnica vrijede i za sadnice kod intenzivnih kultura. 

Za sadnice običnog bora i američkog borovca vrijede 

kriteriji kao i kod plantaža, a za europski ariš propisana 

je visina sadnica najmanje 60 cm, a najviše 120 

cm. Zelena duglazija mora imati visinu 40-70 cm, kao i 

smreka obična. 

Dopremljene sadnice saditi tako da sadnice iste klase 

budu na istoj plohi. Manipulacija sa sadnim materijalom, 

prikraćivanje korijena i sadnja obavlja se po preporukama 

koje vrijede za plantaže. 

4.2. TEHNOLOŠKI POSTUPAK ZA NJEGU I ZAŠTITU INTENZIVNIH KULTURA 

Kao i kod plantaža, tako i kod intenzivnih kultura četinjača 

obavlja se njega i zaštita iza osnivanja nasada. 

Pod njegom i zaštitom podrazumijevamo kultiviranje 

tla, prihranu sadnica orezivanje donjih grana te prorede. 

Pod zaštitom podrazumijevamo preventivne i represivne 

mjere protiv biljnih bolesti, štetnika, insekata, te 

šumskih požara. 

a) Kultiviranje tla 

Obavlja se periodički i istovremeno s ishranom drveća 

iza osnivanja nasada. 

U drugoj godini iza osnivanja nasada obavlja se ručno 

okopavanje prisadnog kruga promjera 1 m, s tim da 

se prethodno rasprši gnojivo za prihranu. 

Ista mjera ponovi se u petoj godini iza osnivanja nasada. 

Kultiviranje tla ponavlja se u osmoj godini i to na 

površinama na kojima se nije vršilo oranje, nego su se 

kopale jame na cijelici. Okopava se prisadni krug 1 m 

promjera, uz prethodno rasipanje gnojiva za ishranu. 

Na površinama na kojima se obavljalo oranje, vrši 

se plitko oranje do 10 cm između redova širine 1 m. 

Četvrto kultiviranje tla obavlja se u petnaestoj godini 

nasada, iza prve prorede na isti način kao i prethodno 

kultiviranje tla. 

Posljednje kultiviranje tla obavlja se u dvadesetoj 

godini iza druge prorede na isti način. 

b) Prihrana drveća 

Obavlja se u istim godinama kada i kultiviranje tla. 

Gnojivo za prihranu se rasprši na površinu prisadnog 

kruga ili kod plitkog zaoravanja tla u prugama. 

Prihrana se vrši dušičnim gnojivom Amonsulfatom, 

a kada su biljke starije sa Nitromonkalom. Gnojivo se 

dodaje u početku svibnja i do kraja lipnja. 

189

M. Vukelić: OSVRT NA INTENZIVNE KULTURE CRNOGORKE U LICI Šumarski list br. 3-4.CXXV (2001). 185-196 

Dušično gnojivo daje se kao prihrana u godinama 

kada se kultivira tlo u prisadnom krugu ili prugi oko 

sadnice i to: 

100 gr Amonsulfata - prisadni krug 

150 gr Nitromonkala - prisadni krug 

Ako se tlo kultivira oranjem, tada se prihrana daje po 

prugi kako propisuje tehnološki postupak u elaboratu. 

c) urezivanje donjih grana 

Vrši se kao i kod plantaža iza osnivanja: 

- u 5. godini kulture do 20 % visine stabla 

u 10. godini kulture do 30 % visine stabla 

- u 16. godini kulture do 40 % visine stabla 

urezivanje se vrši specijalnim pilicama. 

d) Prorede 

U intenzivnim kulturama predviđene su dvije prorede 

u 15.godini vadi se svako drugo stablo 

Iza druge prorede na prikazan način kod razmaka 

2,5 x 2,5 m dobije se pet (5) metarski razmak, a kod razmaka 

2 x 2 m četiri (4) metarski razmak stabala. U svakom 

slučaju vade se oštećenja i bolesna stabla unatoč 

tome što se na taj način neće održati pravilan razmak, 

e) Zaštita drveća 

Provodi se kao i kod plantaža 

t) Pregled vremena pojedinih mjera njege i zaštite intenzivnih kultura za 25 godišnju ophodnju 

U godini 

2 

5 

8 

10 

15 

16 

20 

25 

Kultiviranje 

ha 

okopavanje 

okopavanje 

okopavanje 

- 

kultiviranje 

- 

kultiviranje 

- 

Prihrana 

drveća 

prihrana 

prihrana 

prihrana 

- 

prihrana 

- 

prihrana 

- 

urezivanje 

donjih grana 

- 

orezivanje 

- 

orezivanje 

- 

orezivanje 

- 

- 

Sječa stabala 

- 

- 

- 

- 

- 

1. proreda 

2. proreda 

kon. sječa 

Zaštita 

minimalno 

10x u tijeku 

25 godišnje 

ophodnje 

5. MOGUĆNOST PRINOSA DRVNE MASE IZNAD 7 CM BEZ KORE U 25 GOD. 

OPHODNJI U PLANTAŽAMA I INTENZIVNIM KULTURAMA 

Mogućnost prinosa drvne mase prema Dopunskom 

elaboratu Šumarskog instituta za četinjače iz Jastrebarskog 

prikazanje za plantaže (tab.l) i intenzivne kulture 

(tab. 2) po ha. 

Mogućnost prinosa drvne mase po ha kulture baziran 

je na rezultatima istraživanja Instituta na području 

kontinentalnog dijela Hrvatske, a to znači sa različitih 

staništa, klima, nadmorskih visina i ekspozicija. Sve te 

a) Plantaže 

Vrsta 

drveća 

Obični bor 

Američki borovac 

Trupci 

m ! 

40 

- 

4,0x2,5 m 

Celuloza 

m 1 

150 

- 

Razmak sadnje 

Svega 

m' 

190 

- 

Trupci 

m ! 

50 

88 

4,0x2,0 m 

Celuloza 

m 3 

187 

182 

tablica 

Svega 

m' 

237 

270 

190

M. Vukelić: OSVRT NA INTENZIVNIH KUETURE CRNOGORICE U LICI Šumarski lisl br. 3 4. CXXV (2001 ), 185-196 

b) Intenzivne kulture 

Vrsta 

drveća 

Zelena duglazija 

Europski ariš 



Obični bor 

Obična smreka 

Trupci 

m 3 

- 

- 

- 

32 

- 

- 

2,5 x 2,5 m 

Celuloza 

m 3 

- 

- 

- 

199 

- 

- 

Razmak sadnje 

Svega 

m' 

- 

- 

- 

231 

- 

- 

Trupci 

m ! 

196 

37 

37 

- 

50 

37 

2,0x2,0 m 

Celuloza 

m ! 

311 

360 

356 

- 

311 

199 

tablica 2. 

Svega 

m ! 

507 

397 

393 

- 

361 

236 

kulture podignute su klasičnim načinom tj. bez prethodne 

pripreme tla , vršena je sadnja sadnica u jame s različitim 

razmakom i različitom starosti sadnica. 

Na istraživačkim objektima bilo je potpuno ili djelomično 

pomanjkanje uzgojnih zahvata, stoje utjecalo na 

rast i prirašćivanje stabala. Moglo bi se reći daje bilo 

niz elementata važnih za uspješan razvoj pojedine vrste, 

a koji su bili ispušteni pri osnivanju i njegovanju ranijih 

kultura. Trebalo je to sagledati i pravilno ocijeniti 

s različitih gledišta, da bi se dobila odgovarajuća polazna 

baza za prikaz mogućnosti prinosa drvne mase i 

izbora vrsta u intenzivnim kulturama i plantažama 

Medka i Žitnika. 

Da bi se postigli što veći prinosi drvne mase u intenzivnim 

kulturama četinjača, neophodno je voditi računa 

o izboru vrste, staništu, provencienciji, selekciji i hibridizaciji. 

Potrebno je unaprijediti sjemenarstvo i rasadničku 

proizvodnju, te primijeniti odgovarajuću tehniku 

i tehnologiju kod osnivanja, uzgoja i zaštite kultura. 

Samo u tom slučaju možemo očekivati bolje prinose 

drvne mase. 

a) Provedba(1961-1968) 

Pridržavanjem postavki "Studije", te "Dopunskog 

elaborat" SIZC-e iz Jastrebarskog, Š.G. "Lika" iz Gospića 

1961-1968 god. izvršilo je radove na podizanju 

plantaža i intenzivnih kultura na površini od 1217,14 

ha prema tablici broj 1. 

6. REALIZACIJA STUDIJE I ELABORATA 

Red. 

br. 

1. 

2. 

3. 

4. 

5. 

6. 

7. 

8. 

Ukupno 

Godina 

sadnje 

1961 

1962 

1963 

1964 

1965 

1966 

1967 

1968 

Radilište - objekt 

Medak 

- 

- 

- 

75,00 

174,63 

162,92 

227,16 

136,22 

775,93 

Zitnik 

18,00 

- 

78,00 

12,50 

73,66 

68,20 

125,12 

65,73 

441,21 

Tablica 1. 

Svega 

ha 

18,00 

- 

78,00 

87,50 

248,29 

231,12 

352,28 

201,95 

1217,14 

Vrsta sadnica i starosti 

Obični bor (P .silvestris) 2+2 483,75 ha 

Američki borovac (P strobus) 2+2 142,41 ha 

Europski ariš (L. decidna) 1 + 1 i 1+2 256,66 ha 

Obična smreka(f! excelsa) 2+2 i 2+3 314,32 ha 

Crni bor (P. nigra) 2+2 20,00 ha 

Svega 

1.217,14 ha 

Slika 2. Intenzivna kultura ariša i običnoga bora posađena u 

Medku 1965. godine 

Od ukupno zasađenih kultura, na plantaže s međurednom 

poljoprivredom otpada samo 114,88 ha, a na 

intenzivne kulture 1102,26 ha. 

Danas su to sve intenzivne kulture starosti 30-40 

god. dijelom iznjegovane i proređene, vrlo lijepog izgleda. 

Nažalost objekt Medak bio je okupiran 1990. i potpuno 

je miniran i nedostupan, dok je objekt Zitnik bio s 

druge strane bojišnice i sada se u njemu izvršavaju svi 

radovi predviđeni šumsko-gospodarskom osnovom. 

Za oba objekta (Medak i Zitnik) plantaža intenzivnih 

kultura bila je predviđena ophodnja 25 god., ali je

M. Vukelić: OSVRT NA INTENZIVNE KULTURE CRNOGORIC'E U LICI Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001 ). 185-196 

Podaci o rastu i prirastu i drvnoj zalihi kultura utvrđeni 

su u osnovi gospodarenja za G.J. "Žitnik" ( 1998- 

2007), te se uspijevanje kultura može ocijeniti drvnom 

zalihom u 30 godini. 

Da bi se dobio uvid u uspijevanje kultura, donosimo 

sljedeće tablične podatke. 

Iz tablice je vidljivo da se u razdoblju 1975-1998. 

god. obrasla povrišna povećala za 127,73 ha, zbog premjerenja 

visinskog prirasta kod svih vrsta 

uzeti su uzorci biljnog materijala (iglica) radi biogenog 

ispitivanja elemenata 

uzeti su uzorci tla tretiranih parcela radi ispitivanja 

kemijske reakcije tla i sadržaja elemenata u tlu. 

Prema izvješću Dr. N. Komlenovića ujesen 1968. 

god., rezultati su pokazali: 

- pojačan visinski prirast 

pojačanu koncentraciju biogenih elemenata u iglicama 

- porast reakcije tla. 

Odgovor na mnoga pitanja s pokusnih ploha nije 

konačan, jer su istraživanja prekinuta za vrijeme Domovinskog 

rata, ali prema tvrdnji Dr. N. Komlenovića, 

sa sigurnošću može se tvrditi daje utjecaj gnojidbe na 

rast i prirast kultura očit, i da se već kod malih doza 

postižu veoma dobri učinci i rezultati kod nekih vrsta 

četinjača. 

Slika 3. Intenzivna kultura europskoga ariša posađena 1967. godine 

u Žitniku (prorjeđena) 

zbog okolnosti ipak produžena do 80 godina, o čemu će 

konačno odlučiti šumarski stračnjaei. 

b) Pokusne plohe 

Šumarski institut za četinjače iz Jastrebarskog (Dr. 

B. Popovi ć i Dr. N. Komlenović) osnovali su pokusne 

plohe 1965. i 1966. god. u predjelu Medak, s ciljem 

utvrđivanja utjecaja mineralne gnojidbe na rast i 

prirast kultura četinjača. Postavljene su ukupno 4 pokusne 

plohe na površini oko 10 ha. Prve dvije pokusne 

plohe postavljene su na običnoj smreki i običnom boru 

s hiperfosfatom i patent kalijem, treća na običnoj smreki 

s hiperfosfatom i nitromonkalom, a četvrti pokus na 

običnoj smreki i američkom borovcu s NPK gnojivima. 

Svi su pokusi kvadratnog oblika, sa 4 kombinacije i 4 

repeticije različitih doza gnojiva. 

Ujesen 1968. god. Dr. N. Komlenović izvršio je prve 

istraživačke radove na svim pokusnim plohama i to: 

Slika 4. Intenzivna kultura običnoga bora posađena u Mcdku 1965. 

godine 

Nažalost, otišao je Dr. N. Komlenović, a Medačke 

kulture i pokusne plohe još su uvijek u minskim poljima 

i nisu dostupne za daljnja istraživanja. 

O pokusnim plohama i daljnjim istraživanjima mnogo 

će više reći nasljednici Dr. N. Komljenovića, koji će 

nastaviti tamo gdje je on stao, kada to bude moguće. 

7. USPIJEVANJE INTENZIVNIH KULTURA ČETINJAČA za g. j. "Žitnik" (1998-2007) 

7.1. Rast i prirast 

laska neobraslog proizvodnog zemljišta u obraslo proizvodno. 

Također je vidljivo da se drvna zaliha u 1998. 

godini povećala skoro dva puta u odnosu na drvnu zalihu 

iz 1988. godine. 

Drvna zaliha bez I. dobnog razreda iznosi 215 

mVha. Poprečni prirast iznosi 10,33 mVha. 

Postotak prirasta za cijelu gospodarsku jedinicu iznosi 

4,81 % 

192

M. Vukelić: OSVRT NA INTENZIVNE KULTURE CRNOGORICE U LICI Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001), 185-196 

Stanje površina, drvne zalihe, prirasta i etata u vrijeme uređivanja. 

Godina uređivanja 

1975. 

1988. 

1998. 

Vrsta drveća 

četinjače 

" 

" 

Površina ha 

486,42 

613,38 

614,15 

Drvna zaliha 

ukupno 

m 3 

5.689 

50.096 

98.763 

mVha 

12 

82 

161 

10 god. prirast 

m 3 

350 

3.184 

4.753 

mVha 

0,7 

5,2 

7,8 

Etat ukupno 

nr 

- 

8.776 

11.292 

Tablica 1. 

mVha 

- 

20 

19 

Stanje površina, drvne zalihe i prirasta po dobnim razredima 

Tablica 2. 

Površina Drvna zaliha Prirast 

Dobni 

razredi ha % m 3 mVha m 3 mVha 

I 153,27 25,0 - - - - 

II 

III 

IV 

Ukupno: 

243,31 

44,90 

171,97 

614,15 

39,6 

7,3 

28,1 

100,00 

51.000 

7.382 

40.261 

98.736 

210 

165 

234 

161 

2.610 

284 

1.859 

4.753 

10,7 

6,3 

10,8 

7,74 

Uspjeh intenzivnih kultura četinjača u Žitniku može 

se ocijeniti usporedbom konkretne drvne zalihe izmjerene 

prilikom revizije osnove gospodarenja u 30. godini, 

s elaboratima predviđenim mogućnostima prinosa 

drvne zalihe odnosno normala. 

Slika 5. Intenzivna kultura običnoga bora posađena u Žitniku 

1966. godine 

Stanje površina, ophodnje, drvne zalihe i prirasta po uređajnim razredima u vrijeme uređivanja 1998. god. 

Tablica 3. 

Uređaj ni 

razred 

Hrast kitnjak 


Obični bor 

Crni bor 

Am. boro vac 

E. ariš 

Ukupno: 

Neobraslo-proizv. 

Sveukupno 

Površina, 

ha 

23,95 

140,03 

226,16 

44,12 

163,63 

12,26 

614,15 

19,87 

634,02 

Ophodnja, 

godina 

120 

80 

80 

80 

80 

60 

- 

- 

- 

m 3 - 

18.601 

32.074 

7.354 

38.866 

1.868 

98.763 

- 

- 

Drvna zaliha 

mVha 

- 

173 

241 

167 

238 

152 

161 

- 

- 

m 3 - 

1.241 

1.351 

266 

1.797 

98 

4.753 

- 

- 

Prirast 

mVha 

- 

11,56 

10,17 

6,03 

10,98 

7,99 

7,74 

- 

- 

Prikaz konkretne i normalne-elaborirane drvne zalihe za g.j. 

Žitnik ( 1998-2007. god.) u 30. god. 

Tablica 4. 

Vrsta 

drveća 


Obični bor 


Europski ariš 

Drvna zaliha u 30. godini 

Konkretna Normalna 

mVha mVha 

176 291 

245 410 

243 286 

158 437 

Uspjeh 

% 

60,50 

59,80 

85,00 

36,20 

Analizirat ćemo samo one vrste četinjača koje su 

predviđene elaboratom iz 1964. godine 

Konkretnoj drvnoj zalihi u 30 godina dodali smo 

drvnu masu proreda, koja je izvršena u proteklom razdoblju 

važnosti osnove gospodarenja. Planirana sječa 

prethodnog prihoda od 8 766 m 3 izvršena je s 1 767 m 3 

ili 20,20%. 

Uspijevanje intenzivnih kultura u Žitniku ocijenjenoje: 

- za običnu smreku 60,50 % 

- za obični bor 59,80 % 

- Američki borovac 85,00 % 

- Europski ariš 36,20 % 

193

M. Vukelić: OSVRT NA INTENZIVNE KULTURE CRNOGORICE U LICI Šumarski list br. 3 4. CXXV (2001 ). 1 85-196 

Intenzivne kulture u Žitniku, iako su tretirane mineralnim 

gnojivima, nisu postigle očekivane rezultate. To 

se može pravdati lošim stanišnim prilikama vriština i 

bujadnica, kao i visokim normalama za pojedine vrste 

četinjača. 

Objekt Medak, koji je nedostupan, trebao je dati odgovore 

o uspijevanju intenzivnih kultura upravo iz razloga 

što su na tom području postavljene pokusne plohe 

u svrhu znanstvenih istraživanja. 

Objekt Medak još je uvijek miniran i nedostupan za 

bilo kakva istraživanja, a radovi na njezi kultura kasne, 

što će nepovoljno utjecati na daljni razvoj kultura. 

7.2. Provedene mjere njege za proteklo razdoblje važnosti osnove gosp. za g.j. Žitnik 

(1988-1998) 

Tablica 5. 

Vrsta radova 

Jednostavna biološka reprodukcija: 

Njega kultura 

Popunjavanje 

Proširena biološka reprodukcija: 

Pošumljavanje 

Priprema staništa 

Propisano ha 

116,10 

19,80 

100 

Izvršeno ha 

84,32 

27,36 

105,44 

% 

73 

138 

105 

Izvršenje sječa prethodnog prihoda 1988-1997. godine 

Tablica 6. 

Prethodni 

prihod 

Planirano - etat 

ha 

444,29 

m' 

8.766 

Izvršeno 

ha m 3 

- 1767 

% 

20,2 

Etat glavnog prihoda nije bio planiran. 

Etat prethodnog prihoda realiziran je uglavnom 

sječom sanitarnih stabala ili 20,2 %. 

Prema zapisniku u navedenoj osnovi gospodarenja 

razlozi neizvršenja su Domovinski rat i pomanjkanje 

radne snage. 

Svi neizvršeni radovi na jednostavnoj reprodukciji 

šuma planirani su u revidiranoj osnovi gospodarenja 

(1998-2007. godine). 

Način i oblik gospodarenja u ovoj gospodarskoj jedinici 

za sve kulture je jednodobni po metodi razmjera 

dobnih razreda, što je i opisano u posebnom poglavlju 

osnove gospodarenja. 

Za odredevanje cilja gospodarenja u ovoj gospodarskoj 

jedinici potrebno je uvažiti činjenicu daje to područje 

(areal) biljne zajednice hrasta kitnjaka i običnog 

graba. Ustanovljeno je da ovdje dolazi do sekundarne 

progresije (sukcesije) predmetne biljne zajednice, i to 

na površinama koje su obrasle crnim i običnim borom. 

Ta pojava određuje šumsko uzgojni cilj, koji se sastoji u 

tome da se šumsko-uzgojnim mjerama pomogne prirodni 

vegetacijski razvoj šume hrasta kitnjaka i običnoga 

graba. Utvrđene su manje površine koje su potpuno prirodno 

pomlađene hrastom kitnjakom. Na površinama 

koje se prirodno pomlađuju treba uzgajati mješovite 

sastojine hrasta kitnjaka i bora. Tu treba odrediti točno 

vrijeme ophodnje zbog prirodne obnove borovih kultura 

s hrastom kitnjakom. 

8. BUDUĆE GOSPODARENJE 

U kulturama Žitnika u idućem razdoblju potrebno je 

više pozornosti posvetiti njegovanju i proređivanju. 

Preporučuju se kombinirane sječe, koje kao mjere u 

sebi spajaju sve prednosti selektivne i shematske 

metode sječa. 

Kombinirane tehnike izvođenja sječa vrlo su pogodne 

u mladim sastojinama, a posebno u kulturama 

četinjača. 

Kod takvih sječa potrebno je sjeći pojedine redove 

stabala, zbog lakšeg izvlačenja i iznošenja drvnih sortimenata. 

U susjednim redovima vršiti sanitarnu sječu. 

Buduće gospodarenje u G.J. Žitnik zacrtano je u 

odredbama osnove gosopdarenja, te je na šumarima da 

realiziraju cilj i način gospodarenja, koji je dan po uređajnim 

razredima, tj. glavnim vrstama drveća. 

ZAKLJUČAK 

Sve borove kulture u Lici (klasične i intenzivne) za- okruženju. To su područja u arealu biljne zajednice 

sađene su na ličkom i krbavskom polju i njihovom hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco carpinetum 

194

M. Vukelić: OSVRT NA INTENZIVNE KULTURE CRNOGORICE U LICI Šumarski list br. 3-4. CXXV (2001 ). 185-1 % 

Ht.) u kojem dominiraju degradacijski oblici vrištine i 

bujadnice (Genisto-callenetum), nastali u vrijeme Vojne 

krajine, kada su se šume krčile i pretvarale u poljoprivredno 

zemljište, (oranice, livade i pašnjake). 

Na takvim površinama do danas je posađeno preko 

6 000 ha klasičnih kultura običnog i crnog bora razne 

provencijencije. 

Plantaže i intenzivne kulture četinjača na ličkom polju 

počele su se podizati u razdoblju od 1960. do 1968. 

god. U tom razdoblju zasađeno je u predjelima Medka i 

Žitnika 1217 ha. 

Nasadi su nazvani "Pilot projektima", koji zbog 

specifičnosti u budućnosti trebaju dati odgovor na 

opravdanost podizanja ovakvih nasada. ŠIZČ-e iz Jastrebarskog 

1964. god. u predjelu Medak postavio je 

pokusne plohe, radi ispitivanja utjecaja mineralne gnojidbe 

na rast i prirast kultura četinjača. Godine 1968. 

Dr. N. Komlenović obavio je prve istražne radove na 

pokusnim plohama u Medku i utvrdio daje utjecaj gnojidbe 

na rast i prirast očit, i da se već kod malih doza 

gnojidbe kod nekih vrsta četinjača postižu dobri učinci 

i rezultati, što upućuje na mogućnost korekcije gnojidbe 

u budućim kulturama, ako se budu osnivale. 

Rezultati istraživanja na pokusnim plohama nisu 

konačni, jer su istražni radovi prekinuti 1990.god. zbog 

srbo-četničke agresije, a objekt Medak s pokusnim plohama 

je miniran i nedostupan za istraživanja i druge 

gospodarske radove. 

Danas su to kulture 35-40 godina starosti raznih vrsta 

četinjača, koje u datim stanišnim prilika različito uspijevaju. 

Komparacijom konkretne drvne zalihe u 30. 

godini, s predviđenom drvnom zalihom u elaboratu ili 

normali prirasno prihodnih tablica za g.j. Žitnik, 

utvrdili smo da nijedna vrsta četinjača nije postigla elaborirane 

tj. predviđene rezultate. Uspijevanje intenzivnih 

kultura četinjača za svaku vrstu ocijenili smo 

odnosom konkretne i normalne drvne zalihe. 

Za običnu smreku, prema osnovi gospodarenja, drvna 

zaliha u 30. godini iznosi 173 mVha, a elaborirana 

(normalna) drvna zaliha iznosi 291 mVha ili uspijevanje 

ob. smreke iznosi 59,50 %. 

Kod običnog bora konkretna drvna zaliha u 30. god. 

iznosi 241 mVha, a elaborirana (normalna) iznosi 410 

mVha ili uspjeh običnog bora iznosi 58,78 %. 

Kod američkog borovca konkretna drvna zaliha u 30. 

god. iznosi 238 rrrVha, a elaborirana (normalna) iznosi 

286 mVha ili uspjeh američkog borovca iznosi 85,00 %. 

Kod europskog ariša konkretna drvna zaliha u 30. 

god. iznosi 152 mVha, a elaborirana (normalna) iznosi 

437 mVha ili uspjeh evropskog ariša iznosi 34,78 %. 

Ocjena uspjeha kultura u Žitniku je možda relativna, 

jer su normale kontinentalnog područja Hrvatske za 

staništa vrištine i bujadine ličkog polja previsoke i nerealne. 

Rezultati uspijevanja su vrlo važni za šumarstvo, jer 

kod podizanja budućih kultura ukazuju na pravilan 

odabir vrste i tehnologije podizanja. Kod osnivanja novih 

kultura četinjača potrebno je uvažiti čitav niz spoznaja 

i rezultata dosadašnjih istraživnaja, koja će poslužiti 

kod projektiranja i osnovanja ovakvih kultura, ako 

se budu podizale. 

Pravilnim gospodarenjem u ovim kulturama (predkulturama) 

cilj je stvoriti uvjete prirodne sukcesije autoktone 

biljne zajednice hrasta kitnjaka i običnog graba, 

(EGT: I - E 10) koja prirodno dolazi na ovim prostorima. 

Progresija je spora, ali se već primijećuje da se u 

ovim kulturama prirodno javljaju oaze hrasta kitnjaka i 

da se ritam odvija prirodnim procesom, pa mu treba 

pomoći. 

Za ove predkulture, iako nisu u 30 godina postigle 

elaborirane rezultate, može se zaključiti da imaju ogromno 

značenje ne samo u gospodarskom smislu, već i sa 

stajališta općekorisnih funkcija šuma. 

U podignutim kulturama rezultat neće izostati, ako 

se budu provodile odredbe gospodarenja, jer monokulture 

četinjača traže veliku njegu i zaštitu. 

Na kraju treba zaključiti da su intenzivne kulture u 

Medku i Žitniku "Pilot porjekti", čiji pokusi trebaju poslužiti 

nauci i praksi kako u buduće podizati kulture intenzivnog 

rasta na ovakvim staništima. 

LITERATURA: 

1. Dokuš, A., Orlić, S. 1987.: Šumske kulture i 

plantaže, Šumarska enciklopedija 3: 362-372, 

Zagreb. 

2. Gračan, J., Dokuš, A., Komlenović, N., 

1972: Idejni projekt za podizanje intenzivnih 

kultura četinjača na području Š.G. "Lika" Gospić, 

Dokumentacija U.Š. 

3. Hajdin, Ž., Dokuš, A., Orilić, S., 1972: Pro- 

blem proširenja brzorastućih četinjača na području 

Hrvatske, Studija str. 133, dokumentacija Šumarski 

institut za četinjače Jastrebarsko. 

4. Popović,B.,Haidin,Ž.,Dokaš,A., Potočić, 

Z., 1964: Dopunski elaborat za podizanje 2000 

ha plantaža i intenzivnih kultura četinjača ubrzanog 

rasta u predjelima Medak i Žitnik Š.G. "Lika" 

Gospić, Dokumentacija U.Š. 

195

M. Vukelić: OSVRT NA INTENZIVNE KULTURE CRNOGORICE U LICI Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001 ), 185-196 

5. Matić, S., Dokuš, A., Orilić, S., 1922: Šumarske 7. Osnova gospodarenja g.j. Žitnik 1998.-2007. 

kulture i plantaže, Šume u Hrvatskoj str. 105-108. 8. Z i an i, P., I960.: Studija o perspektivnim moguć- 

6. Obradović, M., Butković, Lj., Bunjevce- nostima podizanja četinjača brzog rasta na povi 

ć, Z. , P o p o v i ć, D., Š a r i ć, D., 1964: Inve- dručju Š.G. "Lika" Gospić, Dokumentacija U.Š. 

sticioni elaborat za podizanje plantaža i intenzivnih 

kultura četinjača za 2000 ha u Š.G. "Lika" 

Gospić, Dokumentacija U.Š. 

SUMMARY: The history of establishing classical conifer cultures in Lika 

knows of only one short period from I960 to 1968, in which plantations and 

intensive fast-growing conifer cultures were established. They are characterised 

by the fact that they were raised using the new technology with the 

application of agro-technology, nutrition and reinforced nutrition, as well as 

the choice of local and foreign conifer species. 

The purpose of such production was not only to improve the structure of 

Lika forests in favour of conifers, but also to rapidly produce conifer pulp 

wood that was lacking on the market. 

These were the reasons for which long-term production of plantations and 

intensive conifer cultures was drawn up for Lika as a potential region. 

In 1964, the forest enterprise of that time, "Lika"from Gospić, engaged the 

former "Conifer Institute "from Jastrebarsko to draw up a feasibility study for 

plantations and intensive conifer cultures for the regions ofMedak and Zitnik 

over an area of 2,000 ha. 

On the basis of the study, the "Plantation and intensive cultures department 

" established 1,217.14 ha of plantations and intensive conifer cultures in 

the period 1964- 1968. 

Due to a specific technology, the cultures were named the "Pilot Project", 

at which further research has been carried out for scientific and practical 

purposes. 

The ŠlZČfrom Jastrebarsko established experimental plots on the Medak 

facility for the purpose of studying the influence of mineral fertilisers on the 

growth and increment of the cultures. 

The established plantations within the "Pilot Project" have significant 

importance not only from an economic standpoint, but also that of generally 

usejul benefits. 

Key words: plantation, intensive, culture, Pilot Project, growth and 

increment 

196

STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS 

UDK 630* 731 + 228 

Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001), 197-202 

NAPUTAK ZA ODGOVORNU UPORABU FSC 

ZAŠTITNOGA ZNAKA (FSC LOGO-a) 

GUIDE FOR RESPONSIBLE USE OF THE FSC LOGO 

Tono Kružić* 

SAŽETAK: Autor opisuje kako se odgovorno upotrebljava zaštitni znak 

FSC certifikata. U radu objašnjava zbog čega se moraju poštivati zadane norme 

te pravna zaštita pri bilo kakovom preslikavanju FSC znaka. 

Naputak je namijenjen svim vlasnicima FSC certifikata koji su dio tkz. 

nadziranoga lanca (chain of custody): od certlficiranih šumarija, preko drvne 

industrije do izvoznika (trgovine!), ali i svima drugima koji imaju interes u tkz. 

uporabi mimo proizvoda. 

KIj u č n e r ij e č i : FSC logo, Eco-labele 

UVOD - Introduction 

FSC logo je zaštitni tržišni znak (markica!), stoga je 

njegova uporaba precizno normirana. Kao takav podliježe 

svim dogovorenim međunarodnim zahtjevima za 

eko-označavanje ("Eco-labels"). Norme su to koje 

omogućavaju čuvanje integriteta ekološkoga označavanja. 

Integritet znaka je od izuzetne važnosti zbog njegova 

opstanka na modernom tržištu. To je logično, jer 

je upravo postojanje "prestižnoga" tržišta temeljna uzročna 

silnica za potrebe "eko-označavanja". Na temelju 

teorije kaosa možda bi se mogla postaviti i hipoteza, da 

se kaotično tržište drveta, uvođenjem FSC sustava, ponovo 

determinira. 

Razvojna služba Hrvatskih šuma na vrijeme je uočila 

da bi FSC certifikat podrijetla drveta značajno doprinijeo 

da dio hrvatskoga drveta (osobito onoga ugrađenoga 

u hrvatski proizvod!) pristupi upravo tom uređenom 

tržištu. 

Naravno daje pridobivanje certifikata dodani trošak 

i iziskuje novi napor. Budući da taj trošak proporcionalno 

povećava vrijednost proizvoda u koje je ugrađeno 

certificirano drvo, on je isplativ. Ukoliko se predviđa 

veća potražnja za certificiranim drvetom od njegove 

ponude, po ekonomskim zakonitostima, očekuje se i 

ostvarivanje dodatnoga profita. 

DOZVOLJENI OBLICI UPORABE FSC ZNAKA 

Permitted uses of the FSC LOGO 

Kako je FSC znak (logo) primarno stvoren da bi 

označio i na tržištu promovirao drvo podrijetla iz FSC 

certificiranih šuma, njegova glavna uporaba je označavanje 

proizvoda u koje je ono ugrađeno (On-Product 

Uses). Postoje, međutim, i daleko širi oblici uporabe 

mimo proizvoda (Off-Product Uses). 

Označavanje proizvoda 

On-Product Uses 

Proizvode imaju pravo označavati FSC znakom 

samo posjednici certifikata kojima je, u njihovu jedinstvenom 

registracijskom kodu, upisano "eoc" (chain of 

Dr. sc Tono Kružić, J. P. "Hrvatske šume" p.o. Zagreb 

custody), jer pripadaju nadziranom lancu tržišnoga 

toka drvenih proizvoda. 

Srazmjerno krupni proizvodi označavaju se izravno 

raznim naljepnicama, pločicama, štambiljima (s tintom 

ili paljenjem!)... 

197

T. Kružić: NAPUTAK ZA ODGOVORNU UPORABU FSC ZAŠTITNOGA ZNAKA (FSC LOGO-a) Šumarski list br. 3 4. CXXV (2001), 197-202 

Sitni (rasuti!) proizvodi (npr. drvene olovke) označavaju 

se na ambalaži. 

Trupcima (ali i piljenoj građi i slč.) dopušteno je 

staviti zaštitini znak na prateću dokumentaciju, ali pod 

uvjetom da se isporučuju u strogo označenim hrpama 

(in batches) koje prati odgovarajuća dokumentacija 

(nužni i dovoljni uvijet je da se svaka pojedinačna hrpa 

može nedvojbeno identificirati). 

Za naše prilike, budući da svaki trupac ima na sebi 

upisan originalni broj, dopušteno je staviti FSC znak na 

popratnice. Kupcima certificiranoga drveta biti će 

osobito važno da se FSC znak stavi na one popratnice 

na kojima pored jedinstvenoga broja pišu i ostali podaci 

o trupcu (ovdje ne zaboravljamo da su i oni "karika" 

nadziranoga lanca, a kao takvi obvezno dokumentiraju 

podrijetlo njihova drva!). 

Uporaba FSC zaštitnoga znaka mimo proizvoda 

Off-Product Uses 

"Hrvatske šume" p.o. Zagreb, zbog činjenice da su 

"javno poduzeće", mora znati promovirati pozitivnu 

istinu u sebi. Puka je stvarnost, daje Svijet, komu se 

Hrvatska želi pridružiti, uznapredovao u ekološkoj kulturi. 

Kupcu toga svijeta stalo je do uvjerenja daje proizvod 

kojega kupuje "ekološki čist". On je spreman čak i 

nagraditi (iako je svaka kupnja nečega, zapravo nagrada 

za nečiji trud!) odgovorno gospodarenje šumskim 

resursom. Onaj tko ispunja FSC norme i stekao je pravo 

označavati svoje proizvode FSC znakom, neovisno o 

njemu dokazuje svima, ne samo daje njegov proizvod 

"ekološki čist", već i to daje u svom gospodarskom 

djelovanju ispunio i propisane društvene (socijološke) 

norme. Ako je to tako, vlasnik certifikata ima pravo staviti 

FSC znak na njegov promidžbeni materijal, brošure, 

prospekte, interne časopise te u raznim "elektronskim" 

medijima, ali je za to nužan i dovoljan uvijet da se 

pritom promovira certificirani proizvod i/ili sâmo FSC 

certifiranje šuma. 

U svakom obliku uporabe FSC znaka, mimo proizvoda, 

moraju se poštivati zadane norme. Pri rekalmiranju 

proizvada ne smije se dogoditi, ni u kom slučaju, da 

se na istom materijalu nadu promovirani i necertificirani 

proizvodi (robne kuće, veleprodajna skladišta i slč.). 

Trebamo voditi računa daje FSC znak zaštićen pri 

bilo kakvom kopiranju. Za svako kopiranje znaka treba 

se konzultirati sa stručnom i odgovornom osobom u poduzeću. 

Odgovorna osoba će po potrebi tražiti konzultaciju, 

a za svaki konkretni primjer kopiranja i odobrenje 

od tijela koje je izdalo certifikat. 

Važno je napomenuti i to daje značajni mimo-proizvoda 

način uporabe FSC znaka u edukaciji. 

Nadležno tijelo traži maksimalno 5 radnih dana za 

odobravanje konkretnog slučaja kopiranja FSC znaka. 

Zahvaljujući elektronskoj pošti, u tri navrata za 

uporabu u J.P. "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, odobrenje 

je stiglo u roku od 24 sata. 

NEDOZVOLJENI OBLICI UPORABE FSC ZNAKA - (Non permitted uses) 

Vijeće za upravljanje šumama FSC (Forest Stewardship 

Council) poduzet će sve mjere za sprječavanje 

bilo koje zlouporabe njihova zaštitnog znaka. 

Posjednicima FSC certifikata nije dopušteno stavljati 

FSC znak na fakture. 

Zabranjuje se stavljanje FSC znaka na bilo koji materijal 

kojemu je svrha isticanje memoranduma tvrtke 

poput kalendara, olovaka, noteza ... daktilografskoga 

papira i slično. 

Ne postoje uvjeti pod kojima posjednik FSC certifikata 

može u bilo kome obliku sublicencirati ili autorizirati 

uporabu FSC zaštitnoga znaka trećim stranama. 

Načelno, FSC znak se smije uporabiti samo za svrhu 

promocije certificiranih tvrtkinih proizvoda, promociju 

tvrtkinoga certificiranoga gospodarenja te samoga FSC 

sustava. 

UPUTA I NORME ZA CRTANJE FSC ZNAKA 

Graphic manual and regulations for use of the FSC LOGO 

Osnovni elementi koji moraju biti na FSC certificiranom proizvodu prikazani su na slici 1. 

FSC zaštitni znak - FSC Logo 

Logo ne smije biti manji od 10 mm (mjereći od vrha 

kvačice 0 do dna inicijala FSC) 

Unutar zone crtkanoga kvadrata ne smije biti 

nikakav tekst ili grafika 

Boja i kontrasti te rezolucija mora biti dovoljna da 

znak ostaje čist i uočljiv 

Ništa se ne smije promijeniti na zašt. znaku. 

Proporcije moraju biti najstrože sačuvane 

198

T. Kružić: NAPUTAK ZA ODGOVORNU UPORABU FSC ZAŠTITNOGA ZNAKA {FSC LOGO-a) Šumarski list br. 3-4. CXXV (2001), 197-202 

FSC zaštitni 

znak (logo) 

copyright 

simbol-© 

Deklaracija za proizvod (ili sustav!) 

SA-fm/coc-1165 

This wood comes from well managed forest 

independently certi field in accordance with the rules 

of the Forest Stewardship Council 

CERTIFIED BY SOIL ASSOCIATION - WOODMARK ' 

FSC trademark © 1996 Forest Stewardship Council 

Ime tijela 

kojeje izdalo 

certifikat 

Jedinstveni kôd dodijeljen konkretnom 

certifikatu (u ovom slučaju je to kôd za 

Šumariju Krapina) 

FSC pravna zaštita vlasništva 

tržišne markice tj. deklaracija pripadnosti 

gore navedenoga copyright simbol - © 

Slika 1. Razjašnjenje nužnih elemenata za uporabu FSC-zašt. znaka na primjeru oznake certifikata kojega 

posjeduje šumarija Krapina 

Fig. 1. This figure shows the key elements for inclusion on a label bearing FSC logo. The label has been 

approved by Soil Association - Woodmark for Šumarija Krapina Certificate Holdrer 

FSC pravna zaštita posjeda tržišne markice FSC Copyright Claim 

Kad god se umnaža FSC logo, na vidljivom mjestu 

(najčešće na desnoj strani dna etikete) mora se uključiti 

rečenica: "FSC Trademark © 1996 Forest Stewardship 

Council A.C.". Rečenica je neophodna iz razloga 

čuvanja pravne zaštite. 

Jedinstveni kôd konkretnoga FSC certifikata 

Chain of Custody Certificate Registration Code 

Ključni aspekt FSC sustava monitoringa i kontrole 

uporabe zaštitinoga znakaje jedinstveni kôd, budući da 

upravo on omogućava provjeru važenja konkretnoga 

certifikata. Kôd determinira i posjednika certifikata, i 

onoga tko gaje i za što izdao. Zahvljujući njemu, moguće 

je izbaciti sve nepravilnosti iz sustava. 

Odobrena deklaracija za proizvod odnosno sustav 

(uporaba mimo proizvoda) on product statement 

Uporaba na proizvodu - On-Product Uses 

Odobrena deklaracija predstavlja jednu ili više rečenica. 

U pravilu se koristi jezik zemlje krajnjega kupca. 

O tome će voditi računa najviše oni koji su na kraju 

nadziranoga lanca (maloprodaja!). Buduće daje šumarsko 

gospodarstvo na početku toga lanca, kupcu će 

biti najprihvatljiva deklaracija na nekom od svjetskih 

jezika (poslovnih!). 

Odgovorna osoba u poduzeću mora od nadležnoga 

tijela dobiti odobrenje za deklaraciju prije njenoga puštanja 

u opticaj. 

Primjer gore navedene deklaracije, koju je prihvatio 

SOIL ASSOCIATION - WOODMARK 17. siječnja 

2001 u prijevodu znači: 

Drvo je podrijetla iz pravilno gospodarenih šuma, 

neovisno potvrđenih prema normama koje propisuje 

Vijeće za gosparenje šumama (FSC). 

Za proizvode u kojeje ugrađeno 100 % certificirano 

drvo pravilna deklaracija glasi: 

The wood in this product comes from well-managed 

forests independently certified in accordance with the 

rules of the Forest Stewardship Council. 

Drvo u proizvodu je podrijetla iz pravilno gospodarenih 

šuma, neovisno potvrđenih prema normama koje 

propisuje Vijeće za gosparenje šumama (FSC). 

Za proizvode koji su sastavljeni od minimalno 70 % 

certificeranoga drva pravilna deklaracija glasi: 

At least 70 % by volume of the wood in this product' 

comes from well- managed forests independently certified 

in accordance with the rules of the Forest 

Stewardship Council. 

Najmanje 70 % volumnog udjela drveta u proizvodu 

je podrijetla iz pravilno gospodarenih šuma, neovisno 

* svugdje umjesto rijeci proizvod, može biti ime proizvoda npr. Drvo u ovom stolu, polici i slično 

199

T. Kružić: NAPUTAK ZA ODGOVORNU UPORABU FSC ZAŠTITNOGA ZNAKA (FSC LOGO-u) Šumarski list br. 3-4. CXXV (2001). 197-202 

potvrđenih prema normama koje propisuje Vijeće za process of this paper comes fom well-managed... 

gosparenje šumama (FSC). 

Najmanje 30 % drvnoga vlakna (u slučaju kad se 

Za drvne ploče u kojima je minimalno 30 % certifi- koristi reciklirno vlakno može biti čak i svega 17,5 %!) 

ciranoga drvnoga vlakna: 

u tehnološkom procesu proizvodnje ovoga papira 

At least 30 % of the fibre used in the manufacturing 

dolazi iz pravilno gosp... 

Uporaba mimo proizvoda - Off-Product Uses 

Sukladno međunarodnim zahtjevima za eko- svrhu (edukativnu, promidžbenu i slč. ) koristi FSC 

označavanje, kad god se mimo proizvoda, u bilo koju logo, potrebno gaje popratiti odobrenom deklaracijom. 

Tab. 1. Kontakt podaci za FSC akreditirana tijela - The contact details of certfication bodies 

CANADA 

Silva Forest Foundation, Ms. Susan Hammond; 

P.O. Box 9, Slocan Park BC V0G 2EO Canada 

Tel:+ 1 250 226 7222 Fax:+ 1 250 226 7446 

E-mail:sil vaforZnetidea.com 

Wcbsite:http://www.sil vafor.org 

Scope of accreditation: Within Canada for 

Forest Management and Chain of Custody 

GERMANY 

GFA Terra Systems, Mr. Hans-Joachim Drostc; 

Eulenkrugstrasse 82, Hamburg 22359 Germany 

Tel:+ 49 40 6030 6140 Fax:+ 49 40 6030 6189 

E-mail: certification@gfa-terra.de 

Wcbsite:http://www.gfa-certification.de 

Scope of accreditation: Worldwide for Forest 

Management and Chain of Custody 

SOUTH AFRICA 

South African Bureau for Standards (SABS), 

Mr. CF. du Toit; 

Private Bag X191, Pretoria 0001 South Africa 

Tel:+27 12 4287911 

Fax:+27 12 344 1568 

E-mail :debruic@sabs.co.za 

Scope of accreditation: Chain of Custody 

evaluation in South Africa and the Southern 

African development corporation 

SWITZERLAND 

Institut für Marktökologie IMO, Dr. Karl Biichcl; 

Poststrasse 8, Sulgen CH-8583 Switzerland 

Tel:+41 71 644 9880 Fax:+41 71 644 9883 

E-mail :forest@imo.ch 

Website:http://www.IMO.CH 

Scope of accreditation: Worldwide 

for Forest Management and Chain of Custody 

THE NETHERLANDS 

SKAL, Mr. Jan-Willem Heezen; P.O. Box 384, 

Zwolle A.I 8000 The Netherlands 

Tel:+31 38 426 8181 Fax:+31 38 421 3063 

E-mail:info@skal.com Website:http://www.Skal.com 



UNITED KINGDOM 

BM TRADA Certification, Mr. Alasdir McGregor; 

Stirling Business Centre. Wellgreen Place, 

Stirling FK8 2DZ United Kingdom 

Tel:+44 1786 450 891 Fax:+44 1786 451 087 

E-mail: AMCGregor@stirling-trada.co.uk 

Website:http:/Avww.bmtrada.com 

Scope of accreditation:Chain of Custody certification 

Worldwide 

SGS Forestry QUALIFOR Programme, Mr. Neil Judd; 58 

St. Aidâtes, Oxford OX1 1ST 

United Kingdom 

Tel:+ 44 1865 201212 Fax:+ 44 1865 790 441 

E-mail:NeiUJudd@sgsgroup.com 

Website:http://www.sgs.co.uk/qualifor 



Soil Association Woodmark scheme, Mr. Matthew 

Wenban-Smith; 

Bristol House. 40-56 Victoria Street, Bristol BSI 6BY 

United Kingdom 

Tel:+44 117 914 2435/929 0661 Fax:+44 117 925 504 

E-mail :mwenbansmith@soil Association.org 

Website:http://www.earthfood.co.uk 



UNITED STATES 

Rainforest Alliance Smart Wood Program, 

Ms. Wendy Hall; # 1 Millet Street, Goodwin Baker 

Building, 

Richmond Vermont 05477 United States 

Tel:+ 1 802 434 5491 Fax:+ 1 802 434 3116 

E-mail: wjhall@smartwood.org 

Website:http://www.smartwood.org 



Scientific Certification Systems, Dr. Robert Hrubes; 

Park Plaza Building. 1939 Harrison Street, 

Suite 400, Oakland California 94612-3532 United States 

Tel:+ 1 510832 1415 Fax:+ 1 510832 0359 

E-mail:rhrubes@scsl.com. Website:http://www.scsl.com 



200

. Kružić: NAPUTAK ZA ODGOVORNU UPORABU FSC ZAŠTITNOGA ZNAKA (FSC LOGO-a) Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001). 197-202 

Izjave mimo proizvoda mogu jako varirati. 

Dekalracija mora u svom sadržaju objasniti što 

označava FSC logo. 

Poštivanjem ove norme osigurno je da svi u sustavu 

(od posjednika certifikata tj. nadziranoga lanca, preko 

akreditiranih tijela do samo 

Ime tijela koje je certifikat izdao - Name of Certification Body 

FSC sa sjedištem u Avenida Hidalgo 502, 68000 

Oaxaca,Mexico Tel: ++ 52 951 46905, 63244 Fax & 

Tel:++ 52 951 62110 u Svijetu je ovlastio 10 tijela. U 

tablici su prikazani kontakt podaci od svih 10. Postoji i 

dodatnih 5 pristupnika, koji su za sada na čekanju. 

U tablici se vidi daje Soil Association Woodmark 

scheme, predstavljen po gosp. Matthew Wenban- 

Smith-u sa sjedištem u Bristol House-u, Vel. Britanija, 

a to je tijelo koje je J.P. "Hrvatske šume" p.o. Zagreb 

izdalo do sada 3 FSC certifikata: 

1. Uprava šuma Vinkovci - pod kodom: 


2. Uprava šuma Delnice - pod kodom: 


3. Šumarija Krapina-pod kodom: 


ZAKLJUČNE NAPOMENE - Final Notes 

Posjednik certifikata preuzima obvezu jamčiti 

propisanu uporabu FSC zašt. znaka (logo-a). 

U Službi razvoja, J.P. "Hrvatske šume" p.o. Zagreb 

kreirani su sljedeći izgledi predloška za izradu FSC 

žiga. Woodmark ih je sva tri odobrio (prihvatio): 

Žig za proizvode Šumarije Krapina - On-product label for the Šumarija Krapina 

J3 

FSC 


This wood comes from well managed forests, 

independently certified in accordance with the rules 

of the Forest Stewardship Council. 

CERTIFIED BY SOIL ASSOCIATION - WOODMARK 

FSC Trademark © 1996 Forest Stewardship Council 

Žig za proizvode za Upravu šuma Vinkovci - On-product label for the Uprava šuma Vinkovci 

£* 

FSC 




CERTIFIED BY SOILASSOCIATION - WOODMARK 

SA-fm/coc-1150 FSC Trademark © 1996 Forest Stewardship Council A.C. 

Žig za proizvode za Upravu šuma Delnice - On-product label for the Uprava šuma Delnice 

NÖ 




FSC CERTIFIED BY SOILASSOCIATION - WOODMARK 

SA-fm/coc-1153 FSC Trademark © 1996 Forest Stewardship Council A.C. 

201

T. Kružić: NAPUTAK ZA ODGOVORNU UPORABU FSC' ZAS'I ITNOOA ZNAKA (FSC LOGO-a) Šumarski list hr. 3- 4, CXXV (2001), 197-202 

S Proizvodnom službom usuglašeno je da se žigom 

zaduži šumarija, koja će ga odgovorno tiskati na službenu 

popratnicu koju ispiše program: HŠ_PRO. 

Na istoj popratnici ni u kom slučaju ne smije biti 

pomiješano certificirano i necertificirano drvo (npr. 

drvo iz privatnih šuma!). 

Kod samoga otiskivanja važno je da se žig stavlja na 

čisto mjesto i ničim se ne smije zauzeti ekskluzivna 

zona oko samog FSC zaštitnoga znaka. 

Napomena za fakturiranje Note for invoices 

Zabranjuje se uporaba FSC zaštitnoga znaka na fak- rane šumarije Krapina može pisati rečenica: 

turama. Slobodno je tekstualno opisati certifikat i na- FSC Certified by Soil Association - Woodmark 

vesti jedinstveni kôd konkretnoga FSC certifikata. Na SA-fm/coc-1165 (za šum. Krapinu) 

primjer na fakturi na kojoj su svi proizvodi iz certifici- 

Napomena za korištenje FSC zašt. znaka za one koji ne posjeduju certifikat 

Final note for non certificate holders 

Znanstvene, obrazovne, nevladine (osobito ekološke) 

udruge, ministarstva i svi drugi zainteresirani 

mogu dobiti od FSC-a preko nekih od tijela iz tablice 1 

dozvolu za uporabu FSC znaka mimo proizvoda (off 

product uses). 

Forest Stewardship Counil 2000: FSC Logo Guide for 

Certificate Holders, pp. 21 

INTERNET: http://www.fscoax.org 

Kruži ć , T., 2000: Gdje je u certifikaciji Hrvatska?, 

Hrvatske Šume IV: (43): 18-18 

LITERATURA - Refernces 

Kružić, T., 2000: Po čemu se razlikuju dva certifikacijska 

sustava za šumarstvo, Hrvatske Šume 

IV: 

( 48 ) : 6 " 7 

SUMMARY: Author describes the responsible use of the FSC logo. He 

explains why the certificate holders must respect all required standards and 

copyright in any copy ease. 

The Guide is created for all certificate holders (the chain of custody) but 

also for others having interest in off-product uses. 

Key w o rds : FSC logo, Eco-labels 

202

IZLOŽBE 

UKORIJENJENO U KAMENU* 

(Uz izložbu fotografija Ante P.B. Krpana, Novi Vinodolski 11. kolovoza 2000.) 

Otkad je biblijski Adam u rajskom vrtu kušao plod 

sa stabla spoznaje, drvo je postalo jedno od najvažnijih 

Božjih darova koji su bitno utjecali na razvitak ljudskoga 

roda, darujući mu hranu, zaklon i sklonište, vatru, 

oruđe i oružje... Tisućama godina ono je nedvojbeno 

utjecalo na našu materijalnu, duhovnu i estetsku kulturu 

i postalo čovjekov civilizacijski pratitelj poput psa, 

mačke, ili npr. kanarinca. I danas, kad se čovječanstvo 

koracima neusporedivo dužim od onih vazda sanjanih 

koraka od sedam milja naprosto odlijepilo od zemlje i 

uzletjelo u nebeske izazove, nezamisliv je vrt bez cvijeta 

i hladovine, bez šuma vjetra u krošnji i ptice na grani. 

Bez širokih krošanja lipa, platana i kestena nezamislivi 

su gradski drvoredi, bez zelenih vertikala nade - čempresa, 

tuja, jablanova - nezamisliva su čovjekova posljednja 

počivališta. Što bi bio primorski pejzaž bez drveća 

koje često i nije drveće nego simbol? Nije li se u 

trenutku kada je postao svjestan svoje golotinje čovjek 

pokrio listom smokve? Nije li taj mitski list prva čovjekova 

adjeća? Može li išta bolje simbolizirati mir od 

grančice masline? Može li išta bolje simbolizirati toplinu 

ognjišta od crnikine ili grabove glavnje? Tko li to 

može bolje od bora simbolizirati ukorijenjenost u zavičaj, 

u narod ili u prostor? Suvremena estetika nezamisliva 

je bez stabla. Ono je vječni simbol ljepote, topline i 

prisnosti, što nas nenametljivo prati kroz iskušenja. U 

ljudskom životu drvo je toliko uobičajena potreba da ga 

često i ne primijećujemo, kao što često ne primijećujemo 

temelje kuće ili dimnjake na krovovima. Ono je toliko 

ljudsko, da mnogi nosimo imena drveća: Dunja, Višnja, 

Jasenka, Lovorka, Jasmin... Svi vrhunski kozmetički 

preparati za higijenu tijela sadrže mirise dobivene 

iz cvjetova i kore drveća. Lako je, dakle, ustvrditi da 

svaki čovjek miriše po drvu. Svaki veći ljudski skup, pa 

tako i ovaj, ako govorimo o mirisima, predstavlja poprilično 

veliku šumu jasmina, naranči, ruža ili borova. 

Tko se nije divio maslinama što svjedoče o tisućljetnoj 

težačkoj muci sa slika Veže, Paraća i drugih? Kako 

* Premda je dr. se. V. Ivančević dijelove ovog teksta uklopio u 

svoj prikaz izložbe fotografija A.P. Krpana "Lungomare", 

(Š. L. 1-2/2001), objavljujemo ga u cijelosti. To je izazov i poziv 

svima nama da se potrudimo i mi biti rječitijima i pismenijima 

ili da bar više cijenimo trud i umijeće naših kolega koji pored 

neprijeporne šumarske stručnosti, predstavljaju istinsku veličinu 

i izvan matične struke. Uredništvo, uz priznanje i čestitke kolegi 

Milanu Krmpotiću. 

bi izgledale Babićeve slike bez smokava, Medovićeve 

bez crnike, ili Becićeve bez hrastova? Kako bi izgledala 

svjetska poezija ako biste joj oduzeli stablo? Koliko 

bi bez drveta bilo beskrajno ljudsko siromaštvo? I zaista 

- nema nafte ni zlata koje bi ga moglo nadoknaditi. 

Napokon, može li čovjek zamisliti raj bez vrta i kako bi 

se uopće mogao zbiti prvi biblijski grijeh da nije bilo 

one zanosne sudbinske voćke? Ne zaboravimo -Adam 

je prije podlegao čarima koje mu je ponudilo drvo negoli 

čarima svoje Eve, možda i zato stoje na stablu mogao 

birati koji će plod ubrati, a Eva je bila samo jedna 

jedina. Da nije zagrizao, pitanje je da li bi se zaljubio, 

jer- očito je - prije ljubavi morao postati svjestan svoje 

golotinje. Ljudska se kultura može mjeriti ovim ili 

onim, ovakvom ili onakvom mjerom, ali je jedno nepobitno 

- naša je kultura kultura stabla, drva ukorijenjena 

u ovu jedinu zemlju i ustremljena u nebo vječne nade. 

Naravno, ni oko fotokamere ne može odoljeti izazovu 

stabla, njegovoj ljpoti, pouci i poruci. Izložba autora 

Prof. dr. Ante P.B. Krpana "Lungomare" dočarava 

fascinantnu energiju što izbija iz svake žile snimljenoga, 

drveta, ali ona ne govori samo o odnosu kamena i 

drveta, nego i o odnosu čovjeka i stabla - čovjeka i 

okoliša -jer iza većine fotografiranih kamenih tvorevina 

stoji ljudska ruka. Vidimo daje često stablo i neželjen 

gost, jer postoje okolnosti kada ie čovjeku kamen 

bitniji od tla; ali zemlja ima pravo na rađanje, a drvo na 

nicanje, i u tom srazu događaju se u ljudskom oku zadivljujući 

estetski odnosi, stoje autor uspio vrlo snažno 

predočiti izazovnim okom svoje kamere. On kamerom 

svjedoci o energiji života, koju nikakva prepreka ne 

može zaustaviti, ni kamen, ni pila ni smrt koja iznutra 

pomoću truleži izjeda, Tako, dok gledamo panj što je 

iznutra sav istrunuo, imajmo na umu onoga neuslikanog, 

ali svakako dolazećega proljeća, iz njega izbiti 

nove mladice na slavu životu i korijenu koji ga hrani. 

Koliko li je samo životne snage potrebno da bi se suprotstavilo 

kamenoj vertikali? Ne čini li nam se na jednoj 

od tih impresivnih slika daje stablo izgradilo vlastita 

stopala, kako bi se moglo ustremiti prema nebu? Za 

život je očito potrebno malo. Samo je važno imati vezu 

sa zemljom, čvrsti oslonac da se možeš uspraviti, i 

puno žudnje. U tome nema razlike između čovjeka i 

stabla, jer je ijednom i drugom životna ustrajnost pouzdano 

ishodište. Istančanim motrilačkim darom Ante 

P.B. Krpan, kao iskusan i darovit fotograf, živopisno 

203

svjedoči o srazu iskonske ljepote i civilizacijskih omeđenja, 

i surovo stvarno i mitski maštovito, jer jasno je - 

ne moraš biti mitski titan da bi lomio okov; dovoljno je 

biti stablo, stabalce, makar i neugledno. Samo moraš 

znati što ti je činiti. Napokon, ta neželjena stabla, dala 

su svojim neobičnim, gotovo iznakaženim oblicima začuđujuću 

ljepotu bezličnim sivim plohama, često deprimirajućim 

ljudskim uradcima, kojima radi vlastita komoditeta 

unakazujemo vlastiti okoliš. Zato ovo nije 

samo svjedočanstvo ljepote i patnje, nego izložba puna 

vitalističkih poruka od kojih je jedna, najočitija: Unatoč 

svemu, valja izdržati. Podsvjesno se pitam nije li ona 

prostačka psovka zabilježena na jednoj od fotografija, 

zapravo poruka stabla čovjeku, njegov nijemi revolt na 

sve loše što činimo prirodu i okolišu?' 

Nevjerojatno je mnogo zanimljivih motiva autor 

pronašao šetajući Opatijom uz more. Posao mu je vjerojatno 

bio olakšan, jer je pozivom snažno vezan ta šumu, 

i stablo mu je vječiti životni izazov, ali nije ovdje u 

pitanju proračunat odnos objekta i subjekta, posrijedi je 

svježina emocije, urođeni dar da se uoči snaga detalja i 

zanimljivost kadra, pa tako fotografija postane jak 

emocionalni doživljaj. Svaka je slika zapravo mnogo 

više od detalja. Ona je i protest i ispovijed; pokretač. 

Nema ravnodušnosti u ovim prizorima, samo život, zaprečavan 

i neželjen, presijecan i odsijecan, ali nezaustavljiv. 

Ova je izložba paradoksalna oda životu. 

Visok umjetnički doseg ovih fotografija i nesvakidašnja 

ljepota biranih motiva oplemenjuju naš odnos 

prema prvom susjedu - stablu. Autor Ante P.B. Krpan 

je zaljubljenim okom nepokolebljiva vjernika u šumu i 

stablo znalački odabrao motive. Sjedinivši svoju šumarsku 

i fotografsku stručnost, postigao je majstorsko 

ostvarenje, te je, uz sve već prije rečeno, izvornom autorskom 

snagom stvorio pravo umjetničko djelo. Ovom 

izložbom nije samo oplemenio konkretni prostor, nego 

i naše duše. Hvala mu. 

Milan Krmpotić 

AKTUALNO 

BRZA INVENTARIZACIJA POMOĆU BITTERLICHOVOG 

ZRCALNOG RELASKOPA* 

U vrletnim gospodarskim jedinicama, kao i jedinicama 

koje su znatno udaljene od naseljenih mjesta, često 

je teško naći radnike koji bi radili na poslovima uređivanja 

šuma. Za inventarizaciju pomoću primjernih 

pruga ili krugova potrebno je 4-5 radnika. Za inventarizaciju 

pomoću Bitterlichovog zrcalnog relaskopa potreban 

je samo jedan radnik. Osim toga, učinak inventarizacije 

pomoću Bitterlichovog zrcalnog relaskopa 

dva puta je veći od klasičnog p. pruga i krugova. U nepovoljnim 

vremenskim uvjetima i vremenskom tjesnacu, 

prednost ove metode posebice dolazi do izražaja. 

Što se tiče točnosti dobivenih podataka ravni su podacima 

dobivenim putem p. pruga ili krugova. Kod 

mladih sastojina II dobnog razreda (21-40 god.) podaci 

brze metode pouzdaniji su od podataka p. pruga ili krugova, 

jer brza metoda uzima u obzir sva stabla u sastojini, 

dok kod p. pruga ili krugova inventarizacija ne obuhvaća 

stabla tanja od 10 cm (taksacina granica). Zbog 

toga kod najmlađih sastojina starosti od 21-30 godina 

Autor teksta umro je prije objave ovog članka - vidi In memoriam 

u istom broju 

velik broj stabala tanjih od 10 cm izmiču inventarizaciji. 

Dobiveni podaci inventarizacije su preniski. Obračunati 

obrast kao odnos stvarne i normalne temeljnice 

također je prenizak, iako se radi o gustim sastojinama. 

Prije terenskih radova potrebno je prethodno na terenskoj 

karti ucrtati pravce kretanja u svakom odsjeku 

u kojemu se obavlja inventarizacija. 

U brdovitim terenima smjer pravca kretanja je okomit 

na izohipse, dakle smjer u kome su najveće različitosti 

sastojinskih prilika. 

Kod nizinskih gospodarskih jedinica, smjer pravca 

kretanja je paralelan s odjelskim prosjekama. Na tim 

pravcima ucrtaju se stajališta. Broj stajališta zavisi od 

veličine odsjeka, tako da na 1-2 ha površine odsjeka 

dolazi jedno stajalište. Kod većih odsjeka na jedno stajalište 

otpada veća površina, a kod manjih odsjeka manja 

površina. U načelu, bez obzira koliko je malen odsjek, 

broj stajališta ne bi smio biti manji od pet stajališta, 

kako bi uzorak bio reprezentativan. Na svakom stajalištu 

mjeri se temeljnica pomoću Bitterlichovog zrcalnog 

relaskopa i prsni promjeri 10-25 stabala, vodeći 

pritom računa o omjeru smjese i debljinskoj strukturi 

204

sastojine. U starijim sastojinama mjeri se manji broj 

stabala, a mladoj veći broj stabala. 

Kako bismo pojasnili to, navest ćemo jedan praktičan 

primjer. 

Na ucrtanim stajalištima pomoću Bitterlichovog 

zrcalnog relaskopa izmjerili smo sljedeće temeljnice: 

25 rrrVha, 28 mVha, 30 nr/ha, 21 nr/ha, 27 nr/ha, 

23 nr/ha i 29 nr/ha. Aritmetička sredina izmjerenih 

temeljnica iznosi 26,14 mVha. 

Na istim stajalištima izmjerili smo promjere sljedećih 

stabala. 

Tablica 1. 

Načelo brze metode pomoću Bitterlichovog zrcalnog 

relaskopa zasniva se na činjenici, da se pomoću 

poznate temeljnice po hektaru, broja stabala i njihove 

temeljnice izmjerenog uzorka, putem razmjera 

Gxn 

N:n = G:g, Nh 

možemo izračunati broj stabala po hektaru. 

N - broj stabala na hektaru 

n - broj stabala na uzorku 

G -temeljnica na hektaru 

g -temeljnica na uzorku 

U našem primjeru to izgleda ovako : 

-Ü — 

Ovim koeficijentom odnosa temeljnice po hektaru i 

temeljnice izmjerenih stabala množi se broj izmjerenih 

stabala, i na taj način se dobiva broj stabala po hektaru. 

Kontrola da smo dobro obavili obračun broja stabala 

po hektaru je dobivena temeljnica, koja mora biti 

ista kao temeljnica dobivena Bitterlichovim zrcalnim 

relaskopom. 

Tablica 2. 

Male razlike mogu nastati zbog zaokruživanja broja 

stabala na cijeli broj. U našem slučaju ta razlika iznosi 

0,04 mVha. 

U gospodarskoj jedinici "Kunjevci", u odsjeku 15c 

koji pripada jednodobnim šumama, uređajni razred 

hrasta lužnjaka 140 god., starosti 72 god., površine 9,14 

ha izvršena je inventarizacija totalnom klupažom, 

zatim polaganjem p. pruga i brzom metodom pomoću 

Biterlichovog zrcalnog relaskopa. Pokus je učinjen s 

namjerom da se vidi kolika su odstupanja kod inventarizacije 

putem p. pruga i brze metode, u odnosu na totalnu 

klupažu koja daje najtočnije rezultate. Dobiveni 

podaci nalaze se u sljedećim tablicama. 

205

1. Totalna klupaža svih stabala u sastojini 

Na terenu su izmjereni prsni promjeri svih stabala 

iznad taksacijske granice ( 10 cm). Stabla su razvrstana 

po vrstama drveća u debljinske stupnjeve od 5 cm. Najzastupljeniji 

je hrast lužnjak, grab te znatno manje p. 

Podaci klupiranja: 

jasen i klen, a kao primješane vrste dolazi am. jasen, 

brijest, d. voće. Poljski jasen, klen i primiješane vrste 

iskazane su pod OTB (ostale tvrde listače). 

Tablica 3. 

2. Polaganje p. pruga 

Položeno je pet primjernih pruga ukupne dužine Na p. prugama izmjereni su prsni promjeri svih sta- 

965 m, širine 10 m, što iznosi 0,965 ha, a to iznosi 9,5 % bala debljih od 10 cm i razvrstani u debljinske stupnjepovršine 

odsjeka. Smjer p. pruga bio je paralelan sa ve od 5 cm po vrstama drveća, 

smjerom kraće stranice odsjeka (smjer istok-zapad). 

Razmak između p.pruga iznosio je 100 m. 

Tablica 4. 

206

3. Brza metoda 

Izmjera prsnih promjera stabala za uzorak obavljena 

je na deset stajališta, na kojima je pomoću Bitterlichovim 

zrcalnim relaskopom mjerena i hektarska temeljnica, 

tako da u svakoj p. prugi postavljana dva stajališta. 

Izmjera stabala za uzorak može se vršiti na površini 

cijelog odsjeka, no kako bi se izbjegao subjektivni moment, 

mjerenja za uzorak vezana su za stajališta na kojima 

je njena temeljnica. Oblik i veličina površine na 

kojoj su mjereni prsni promjeri za uzorak nas ne zanima, 

zanima nas samo da uzorak bude reprezentativan u 

pogledu dobne strukture i omjera smjese. 

Podaci uzoraka 

Tablica 5. 

Bitterlichovim zrcalnim relaskopom na deset stajališta 

izmjerene su ove hektarske temeljnice: 33, 34, 

22, 30, 36, 29, 31, 32, 33, 30 mVha. Aritmetička sredina 

izmjerenih temeljnica iznosi 31,00 rrr/ha. Broj stabala 

po hektaru možemo izračunati pomoću odnosa 

N = Gxn 

N = 31,00xn 

17,56 

1,765375854 xn 

PO ha 

Tablica 6. 

Iz dobivenih podataka može se zaključiti daje u odnosu 

na totalnu klupažu, inventarizacija p. prugama, gledano 

ukupno na odsjeku, dala višak od 35 stabala i višak 

temeljnice od 0,38 nf/ha, dok je inventarizacija brzom 

metodom dala manjak od 37 stabala i manjak temeljnice 

od 0,56 mVha što iznosi 7 % kod broja i 1-2 % kod 

temeljnice, s tim što kod p. pruga s predznakom plus, a 

kod brze metode sa predznakom minus. Kod običnog 

graba i OTB greška je slična kao i ukupna za sve vrste 

drveća. Kod hrasta lužnjaka p. pruge dale su višak od 3 

207

Distribucija broja stabala po debljinskim stupnjevima 

Hrast lužnjak 

Vrsta 

inventarizacije 

Klupiranje svih 

stabala 

P. pruge 

Brza metoda 

12,5 17,5 

6 

4 

4 

22,5 

30 

29 

21 

27,5 

54 

53 

56 

32,5 

62 

68 

64 j 

37,5 

47 

48 

44 

42,5 47,5 

26 

33 

26 

n 

12 

11 

12 

52,5 

6 

1 

7 

57,5 

2 

3 

4 

62,5 

1 

2 

67,5 

1 

72,5 77,5 Ukupno 

n 

247 

250 

240 

Obični grab 

Vrsta 



stabala 

P. pruge 

Brza metoda 

12,5 

72 

69 

69 

17,5 

62 

82 

51 

22,5 

23 

24 

14 

27,5 

8 

6 

9 

32,5 

2 

2 

2 

37,5 

1 

2 

42,5 47,5 

n 

52,5 57,5 62,5 67,5 72,5 77,5 Ukupno 

n 

168 

183 

147 • 

OTB 

Vrsta 



stabala 

P. pruge 

Brza metoda 

12,5 

39 

41 

37 

17,5 

22 

25 

18 

22,5 

20 

33 

24 

27,5 

11 

17 

10 

32,5 

9 

4 

2 

37,5 

4 

4 

2 

42,5 47,5 

2 

1 

2 

n 

2 

1 

4 

52.5 

1 

1 

2 

57,5 62,5 67,5 72,5 77,5 Ukupno 

n 

110 

127 

101 

Analiza dobivenih podataka 

Vrsta 


Totalna klupaža 

P. pruge 

Brza metoda 

Vrsta drveća 

hr. lužnjak Od totalne klupaže 

više manje 

n 

247 

250 

240 

g 

23,16 

23,06 

23,42 

n 

3 

g 

0,26 

n 

7 

g 

0,10 

Vrsta 



P. pruge 

Brza metoda 

Vrsta drveća 

Ob. grab Od totalne klupaže 

više manje 

n 

168 

183 

147 

g 

4,05 

4,32 

3,56 

n 

15 

g 

0,27 

n 

21 

g 

0,49 

Vrsta 



P. pruge 

Brza metoda 

n 

110 

127 

101 

OTB 

g 

4,56 

4,77 

4,23 

Vrsta drveća 

Od totalne klupaže 

više manje 

n g n g 

17 

0,21 

9 

0,33 

Vrsta 



P. pruge 

Brza metoda 

n 

525 

560 

488 

Ukupno od totalne klupaže 

g 

31,77 

32,15 

31,21 

više 

n g 

35 

0,38 

manje 

n 

37 

g 

0,56 

Međutim, kod heterogenih sastojina, grupimične struk- 

ture i slabog obrasta, podaci brze metode su nepouzda- 

ni, ponajprije za vrste drveća koje imaju malo učešće u 

omjeru smjese (primješane vrste). 

' ^r- sc - Martin Krajina 

stabla i manjak temeljnice od 0,10 mVha. Kod brze 

metode broj stabala je manji za 7 komada, a temeljnica 

veća 0,26 irr/ha. Razlog za ovakav rezultat je u distribučiji 

broja stabala po debljinskim stupnjevima. 

Kod jednoličnih sastojina, stablimične strukture i 

normalnog obrasta, podaci brze metode su pouzdani. 

208

DANI HRVATSKOGA ŠUMARSTVA 

Ovogodišnji Dani hrvatskoga šumarstva, održat 

će se u Zagrebu od 11. do 16. lipnja 2001. u organizaciji 

Hrvatskoga šumarskog društva i "Hrvatskih 

šuma" p.o. Zagreb, a pod pokroviteljstvom predsjednika 

Republike Hrvatske gospodina Stjepana 

M e s i ć a. Moto ovogodišnje manifestacije je "Šuma 

+ voda + zrak = opstanak". Želja je skrenuti pozornost 

na često zaboravljanu činjenicu, da je voda 

potrebna šumi, ali i da je šuma njezino spremište, 

pročistač i osiguravatelj njezine pitkosti te prenosnik 

u neprestanom kružnom toku u atmosferu i natrag. 

Istovremeno, ona je i proizvođač kisika, razgradivač 

različitih taloga (prašine, plinova, teških metala i si.) 

te korisnik i vezatelj danas posebno prekomjernih 

količina ugljika. 

Manifestacije na lokalnoj razini po ograncima 

HSD-a i Upravama šuma, organizirat će se u vremenu 

od l.,do 13. lipnja 2001., kako bi se mogli svi naći 

na završnim događanjima u Zagrebu. Imenovani su 

Organizacijski (počasni) i Priređivački odbor, Ocjenjivački 

sud i radna tijela koja će osigurati provedbu 

zacrtanoga programa. 

Za 11. lipnja u 20 sati, predviđeno je u Etnografskom 

muzeju otvaranje izložbe fotografija Željka 

G ubij ana, dipl. ing. šum., na temu navedenu kao 

moto ovogodišnje manifestacije te izložba akademskog 

slikara Ivana Lončara. 

Medvednica - Kraljičin zdenac, škola u prirodi i 

okrugli stol na temu "Šume Medvednice i grad Zagreb", 

događanja su predviđena za 12. lipnja s početkom 

u 10 sati. U okviru ovog programa, predviđeno 

je i proglašenje najboljih literarnih radova učenika 

osmogodišnjih škola na temu "Šuma + voda + zrak = 

opstanak". 

Na odnosnu temu će se 13. lipnja u dvorani Ministarstva 

zaštite okoliša i prostornog uređenja, a 

nakon Godišnje skupštine Hrvatskoga šumarskog 

društva (u 10 sati), održati Savjetovanje s početkom 

uli sati. Poticajne referate s podtemama pripremit 

će: Šuma, tvornica vode i zraka, prof. dr. B. Prpić ; 

Prirodnost šuma, uvjet stabilnosti i proizvodnosti, 

prof. dr. S. Matić i Stoje to šuma i njen održivi 

razvoj, prof. dr. J. Vu k e 1 i ć. Nakon rasprave o ovoj 

temi, završni događaj dana bit će predstavljanje 

znanstvene monografije Obična jela (Abies alba 

Mill.) u Hrvatskoj. 

U četvrtak 14. lipnja u Ogulinu -Tounj, u 10 sati, 

bit će prikazan rad harvestera (predviđeno za proizvodni 

sektor). Istoga dana u 20 sati u Koncertnoj 

dvorani Vatroslav Lisinski (mala dvorana), održat će 

Svečana akademija na temu "Mišlju, riječju, stihom i 

glazbom šumi". 

Završni dio ove manifestacije održat će se na Jamnu 

15. i 16. lipnja - finalno natjecanje šumskih radnika, 

uz nastup KUD-a Šumari iz Vinkovaca i podsljemenskih 

KUD-va te uz razne promidžbene sadržaje. 

U okolici Zagreba, održat će se i natjecanje u 

gađanju na glinene golubove. 

H. Jakovac

OBLJETNICE 

Sjećanje na našeg profesora i akademika Milana Anića 

U SUSRET 95. GODIŠNJICI NJEGOVA ROĐENJA 

(8. 10. 1906 - 20. 6. 1968) 

Na hvalevrijednu inicijativu Senjskog muzejskog 

društva u zajednici s J.P. Park prirode "Velebit", te u suradnji 

s HAZU, Šumarskim fakultetom, Prirodoslovnomatcmatičkim 

fakultetom Zagreb, Prirodoslovnim muzejima 

Zagreb i Rijeka, Gradskim muzejom Senj i J.P. 

"Hrvatske šume", obilježit će se u Senju krajem rujna 

ove godine obljetnice poznatih prirodoslovaca užeg, 

odnosno šireg senjskog područja, i to našeg profesora 

šumarstva i akademika Milana Anića (1906-1968) te 

poznatog profesora prirodnih znanosti Damina Narcisa 

(1845-1905). Obilježavanje navedenih obljetnica 

upravo je u pripremnoj fazi, pa ćemo u trenutku konačnog 

prihvaćanja programa i osiguranja sredstava čitatelje 

"Šumarskog lista" detaljno izvijestiti. 

Obilježavanje obljetnice rođenja profesora Milana 

Anića prava je prilika da se dođe do nekih novih saznanja 

o ovoj, pogotovo za šumare, istaknutoj ličnosti i 

njegovu odjeku na mnoga zbivanja u Krasnu. Naime, 

cijeneći njegov veliki doprinos našem šumarstvu, a na 

poticaj profesora sa Šumarskog fakulteta, ponajprije iz 

redova rodom Krasnara, nikla je ideja, prije skoro dva 

desetljeća, o davanju njegova imena osnovnoj školi u 

Krasnu. Njihovu inicijativu prihvatila je prosvjetna 

struka, pa je novoizgrađena područna osnovna škola u 

Krasnu 1985. god. dobila njegovo ime. Ubrzo je zatim, 

prigodom postavljanja spomen biste prof M. Anića 

1988. god. održana svečana priredba ispred novosagra- 

dene škole, uz nazočnost većeg broja šumara, uzvanika, 

mještana i đaka s nastavnim osobljem. Tom prigodom 

snimio sam nekoliko fotografija, koje se, eto, po 

prvi puta javno objavljuju. Ispred glavnog ulaza u Školu 

postavljena je spomen bista prof Milana Anića, rad 

Lovre Findrika, akademskog kipara. U prigodnom 

programu sudjelovali su đaci područne škole, dok je o 

Slika 2. U lijepom i sadržajno uređenom predvorju Škole, istaknuto 

mjesto zauzima velika slika prof. dr. Milana Anića. 

(Foto: V. Pleše) 

životu i djelu prof. Milana Anića govorio prof dr. Branimir 

P r p i ć. Na kraju je spomen bistu otkrio Dragan 

Gradi šer, predsjednik Skupštine općine Senj. U ime 

Slikal. Na svečanom otkrivanju spomen biste prof. dr. Milana 

Anića 1988. god. u Krasnu, okupio se veliki broj njegovih 

poštovatelja. 

(Foto: V. Ivančević) 

Slika 3. Spomen bistu svečano je otkrio Dragan Gradišer, predsjednik 

Skupštine općine Senj. 

(Foto: V. Ivančević) 

210

domaćina skupu se obratila i Dragica Fekeža, direktorica 

jedinstvene škole "S. St. Kranjčevića" iz Senja, 

kojoj pripada i škola u Krasnu. Iz njezinog izlaganja 

vrijedno je zabilježiti neke interesantne podatke o nekadašnjem 

i sadašnjem stanju školstva na ovim prostorima, 

koji su dopunjeni podacima mr. Mirka Rag uža, 

sadašnjega ravnatelja jedinstvene OŠ "S. St. Kranjčević" 

iz Senja. 

Tako doznajemo da je u Krasnu nastava započela 

1836. god. osnutkom trivijalne škole. Te godine Krasno 

je imalo 44 kuće i 453 stanovnika. Prvi učitelji bili su 

krajiški časnici ili podčasnici. Nastava se održavala u 

kući Roke Skorupa, a kasnije u kući Rusa De vč ića 

u zaseoku Dujmešići. Koliko je to trajalo ne znamo, ali 

se kasnije spominje daje Ivan Rukavina, krajiški 

časnik, držao obuku u svom stanu. Tijekom 1871. god. 

otvorena je građanska škola za svestranije obrazovanje 

đaka, koji ipak nisu mogli nastaviti školovanje u srednjoj 

školi. Ova škola pripremala je mlade za srednje 

obrazovanje, a u njoj su se učili predmeti kao što su: 

vjeronauk, ćudorednost, jezik i sastavoslovlje, zemljopis 

i povijest, prirodopis, računstvo, mjerstvo, knjigovodstvo, 

prostoručno risanje, krasopis, pjevanje i vježbanje 

tijela. Građanske škole ili više pučke škole nastale 

su iz dotadašnjih erarskih glavnih i trivijalnih škola. 

Nije poznato kada je izgrađena škola u Krasnu, ali je 

nadograđena 1904. godine. U toj zgradi nalaze se dvije 

učionice sa 60 m 2 korisnog prostora, kao i uređeni učiteljski 

stan. Kao jedan kuriozitet bilježimo podatak da 

je školske godine 1897/98 upisana u prvi razred prva 

učenica, dok je školske godine 1961/62 pohađalo nastavu 

rekordan broj od 191 đaka. Danas Školu pohađa 61 

učenik, što čini tek 32 % od ukupnog broja školske godine 

1961/62. Posljednjih godina ukupni broj đaka se 

ne povećava, nego naprotiv opada. Međutim, sadašnja 

skoro potpuna zaposlenost uz aktiviranje još drugih 

gospodarskih potencijala Krasna, zasigurno će utjecati 

na povećanje broja đaka. 

Od školske godine 1958/59. nastava se održava u 

nekadašnjoj državnoj šumariji Krasno, dok nije izgrađena 

nova lijepa zgrada 1983. godine, u neposrednoj 

blizini dotadašnje škole. Zahvaljujući uspješnoj suradnji 

nastavnika i roditelja opremljen je kabinet fizike i 

tehničkog odgoja i uređen okoliš škole, gdje učenici uzgajaju 

različite vrste povrća i voćki. Gotovo svi učenici 

uključeni su u slobodne aktivnosti. Na nižim i županijskim 

natjecanjima učenici postižu zapažene uspjehe. 

Zbog osobitih zasluga škola je dobila diplomu Općine 

Senj 1985. godine. Od početka svog rada do danas, 

školsku nastavu je uspješno završilo više od 5 000 đaka. 

Mnogi od njih nastavili su školovanje i postali vrsni 

stručnjaci i znanstvenici. 

U sadašnjoj organizaciji školskog sustava područni 

razredni odjel dr. Milana Anića u Krasnu, kao osmorazredna 

škola nalazi se u sastavu Osnovne škole "S. St. 

Kranjčevića" Senj od početka 1979. godine. Najveću 

teškoću njezinom nesmetanom radu predstavljao je 

manjak i velika fluktuacija nastavnog kadra. Međutim, 

zadnjih nekoliko godina uspješno je razriješena ova 

bremenita problematika svakodnevnim organiziranim 

prijevozom nastavnika iz Senja i bliže okolice. U Školi 

su osigurani topli obroci pretežito za sve učenike i nastavnike, 

dok o živežnim namirnicama, uzgojenih iz 

školskog vrta, brine školska zadruga. Voditelj Škole je 

Đurđica Jugović, mještanka i jedina učiteljica koja 

živi u Krasnu. 

Posljednjih godina Velebit je postao meta povećanog 

interesa velikog broja domaćih, a djelomično i stranih 

poklonika. Među njima, dakako, prevladavaju šumari, 

pa naši stručni vodiči uvijek planiraju posjet Školi 

dr. Milana Anića, uz obvezno skupno fotografiranje 

kraj njegove spomen biste. Prigodom nedavnog obilježavanja 

235 obljetnice šumarije Krasno, najstarije šumarije 

u našoj zemlji, bila je aktivno uključena i škola u 

Krasnu. Cjelodnevni program obljetnice 24. 11. 2000. 

g. započeo je ispred Škole, gdje su sve sudionike pozdravili 

mr. Mirko Raguž, ravnatelj O.S. "S. St. Kranjčević" 

Senj i Đurđica Jugović, voditelj škole, dok su 

učenici izveli kulturno-umjetnički program. Prof. dr. 

Slavko M atić evocirao je uspomene na prof dr. Milana 

Anića, a zatim položio vijenac ispod njegove spomen 

biste. Nakon toga u predvorju škole otvorena je 

prekrasna izložba skulptura i duboreza umirovljenog 

šumarskog tehničara Milana Anića -Krasnara. 

Neraskidivu povezanost Šumarije Krasno i Škole 

dr. Milana Anića najbolje je dočarala njezina voditeljica 

Đurđica Jugović prigodom dočeka mnogobrojnih 

sudionika 235. obljetnice Šumarije Krasno riječima: 

"Šumarija je uvijek bila nedjeljivi dio Krasna, nositelj 

svih važnijih akcija za dobrobit mjesta i, što je najvažnije, 

izvor egzistencije velikog broja Krasnara. I 

naša je Škola kroz dugogodišnju izuzetno dobru suradnju 

u mnogo slučajeva osjetila materijalnu i moralnu 

podršku šumarije, pa smo uvjereni da će se takva suradnja 

nastaviti i ubuduće" . 

Ovome se nema što oduzeti, ali se ipak može nešto i 

dodati. Naime, smatramo da će se šumarska struka, zajedno 

sa Školom, najviše odužiti prof dr. Milanu Aniću 

uspostavljanjem još sadržajnih i čvršćih međusobnih 

veza, koje u budućnosti treba podići na još višu razinu. 

Za to je najbolja prigoda već najavljeno obilježavanje 

95. obljetnice njegova rođenja. 

Vice Ivančević

KNJIGE I ČASOPISI 

NOVE KNJIGE 

OSNOVNA ZNANJA O DANAŠNJEM SVIJETU 

(Države svijeta 2000) 

Jeste li znali da od ukupne površine Portugala (9,2 

mil. ha) na gospodarske i degradirane šume otpada 3,3 

mil. ha (35,9 %), od čega šume hrasta plutnjaka (Qiiercus 

suber) zauzimaju 22 %, pa je ta zemlja s ukupnom 

godišnjom proizvodnjom od 180.0001 ili 51 % svjetske 

proizvodnje, najveći proizvođač pluta na svijetu? Je li 

vam poznato da na golemom indijskom potkontinentu 

(316, 5 mil. ha) šume zauzimaju 72,8 mil. ha (23 % površine), 

dok Japan (37,7 mil. ha), iako prekriven sa 

25,09 mil. ha šuma (66,4 % površine), zbog velikih potreba 

za drvetom više od četvrtine mora uvoziti, pretežito 

iz Rusije, Kanade i nekih zemalja jugoistočne Azije? 

I kad smo već kod ove daleke istočnoazijske zemlje, 

zacijelo vam nije poznato da upravo japanska potražnja 

za tropskim drvetom znatno pridonosi uništenju šuma 

ne malog broja zemalja azijskog kontinenta. A kako tek 

malo ili gotovo ništa znamo o šumarstvu npr. Hondurasa 

u Srednjoj Americi ili južnoameričke Gvajane, od 

kojih je, prvi (Honduras) neplaniranom i pojačanom 

sječom šuma zbog osvajanja novih obradivih površina 

sedamdesetih godina prošlog stoljeća izgubio više od 

30 % svojih šuma, potrošivši praktički svu pričuvu 

kvalitetnog tropskog drveta, a druga (Gvajana), u kojoj 

su nakon podijeljene koncesije za iskorišćivanje 3,7 

mil. ha šumskih bogatstava(1990) pokrenuti prosvjedi 

ekološki napredne međunarodne javnosti, koji su rezultirali 

uspjehom, pa je na jugu te zemlje sačuvana jedna 

od posljednjih potpuno netaknutih i biološki vrlo 

raznovrsnih tropskih "kišnih" šuma. A što tek možemo 

reći o šumi i šumarstvu država poput Varuatu, Solomonski 

otoci ili Papua Nova Gvineja, kada nam ih je, 

ruku na srce, problem pronaći i na zemljopisnoj karti 

svijeta? 

Sve to, što o šumarstvu, ali i o mnogo čemu drugom 

malo znamo, kao i o pojedinim zemljama, naći ćemo sa 

slovenskog originala u prevedenoj knjizi dr. se. Karela 

Nateka i Marijcte Natek, "DRŽAVE SVIJETA 

2000", koja je u izdanju zagrebačke "Mozaik knjige" 

izišla krajem prošle godine. To je knjiga, kako ju je u 

predgovoru predstavila urednica Ivanka Borovac, 

koja predstavlja sliku današnjega svijeta na smjeni dvaju 

tisućljeća "sa svim svijetlim i tamnim dijelovima", 

knjiga koja nam jezgrovito i pregledno predstavlja najvažnije 

prirodne, kulturne, povijesne i ostale značajke, 

praktički svih danas postojećih i međunarodno priznatih 

država svijeta, a njih nije malo. Od nezavisnih i samostalnih 

država u knjizi je opisano njih 193, a od zavisnih 

i unutrašnjih područja još 75, bez Antarktike koja 

je posebno opisana. 

Specifičnost ove bogato ilustrirane knjige, obima 

704 stranica izuzetno velikog (35x26,5 cm) formata je, 

da ona za razliku od sličnih joj geografskih priručnika i 

atlasa, pretežito odgovara na upit: Stoje tamo i zašto?, a 

manje Gdje se to nalazi? No, odgovor na ova i (druga) 

pitanja nije potpuno zanemaren, jer kako primjerice naći 

državicu Mijanmar u Aziji ili pak Svazi u Africi, zavisni 

španjolski teritorij Ceuta, ili pak britanski Montserrat 

na području Sjeverne i Srednje Amerike, a da nam 

nisu prikazane na nekoj karti. Upravo tako, svaka je država, 

pa i najmanje zavisno područje prikazano na preglednom 

zemljovidu, za ovu priliku isključivo namijenjenom 

utvrđivanju gdje se one nalaze na karti svijeta. 

Opisi 193 država svijeta 

212

U predgovoru svoje knjige autori su napisali i ovo: 

Međusobno usporedivim i ponešto opsežnijim prikazima 

svih država i drugih cjelina pokušali smo razbiti 

neke ustaljene i počesto netočne predodžbe o udaljenim 

državama te ih prikazati kao domovinu tamošnjih prebivatelja 

u svoj njihovoj kulturnoj i prirodnoj ljepoti, ali 

i sa svim njihovim teškoćama. Pri njihovu smo opisivanju 

imali pred očima našu domovinu, koja u svjetskim 

razmjerima zauzima tek malen dio kopnene površine, 

svaki je njezin stanovnik tek tisućiti Zemljanin, a ipak je 

ona nešto posebno u svjetskom društvu nezavisnih država. 

Stoga smo nju i nekoliko njezinih susjeda predstavili 

podrobnije, namijenivši im malo više prostora, zbog blizine 

i svega što nam je zajedničko. To u cjelini vrijedi i 

za države Europe, kontinenta koji je od pamtivijeka najgušće 

naseljen, a dostignuća europske civilizacije i kulture 

postale su svjetskim mjerilima. 

Uz izuzetak Albanije, Andore, Belgije, Bjelorusije, 

Bugarske, Islanda, Lihtenštajna, Litve, Mađarske, Malte, 

Moldavije, Monaka, Nizozemske, San Marina, 

Ukrajine i Vatikana, u svih preostalih 27 država Europe 

predstavljeno je i šumarstvo. Bilo je za očekivati da ono 

u okviru poglavlja Gospodarstvo neće biti spomenuto 

za Lihtenštajn, San Marino, Vatikan i neke druge zemlje 

u kojima šume imaju malo ili nikakvo značenje u 

ekonomici zemlje, ali čudi da o toj grani narodnog gospodarstva 

nisu dani podaci za našeg sjevernog susjeda 

Mađarsku, u kojoj šume zauzimaju 1,5 mil. ha teritorija 

zemlje, ili pak za Bugarsku sa šumovitošću od 29, odnosno 

Albaniju sa 41 postotkom šumovitosti. To se dijelom 

odnosi i na Hrvatsku u čijem je predstavljanju na 

vidno povećanom broju stranica (9) šumarstvo opisano 

u svega 5 redaka! 

Prikazi najvećih svjetskih država poput USA, Rusije, 

Kine, Francuske, Njemačke, Velike Britanije i drugih 

opsežniji su od nekih manje značajnijih državica 

koje su predstavljene na samo jednoj stranici "ne zato 

što se o njima nema što reći, nego radi ujednačenosti i 

unaprijed određenoga opsega knjige ". 

Prirodnim i kulturnim znamenitostima 

značajan prostor 

U knjizi Države svijeta 2000, preglednosti radi, pojedine 

su zemlje predstavljene grupirane po kontinentima, 

abecednim redom te uvriježenim hrvatskim, a ne 

službenim imenima. Tako na primjer Veliko Vojvodstvo 

Luksenburg (Grand-Duché de Luxenbourg) predstavljeno 

je pod imenom Luksenburg, a Hsin-chia-po Kungho-kuo 

(službeno ime za Republiku Singapur) kao Singapur. 

Svaka je država predstavljena po jedinstvenim 

natuknicama (poglavljima, potpoglavljima), time daje, 

stoje već istaknuto, dužina opisa razmjerna veličini i/ili 

njenoj gospodarsko-političkoj moći. O svakoj su državi 

najprije izneseni osnovni podaci (državno uređenje, površina, 

broj i gustoća stanovnika, glavni grad, službeni 

jezik, novčana jedinica, bruto društveni proizvod...), potom 

prirodna obilježja (smještaj i reljef, podneblje, vode, 

tlo i vegetacija), stanovništvo, povijest, gospodarstvo i 

na kraju prirodne i kulturne znamenitosti. Iako se tako 

kratki i sažeti opisi tih vrijednosti ne mogu mjeriti s ponudom 

koju nude turističke agencije u svojim specijaliziranim 

vodičima, njima su, ističu autori, željeli potaknuti 

korisnika "da s prstom na zemljovidu ili možda čak 

zapravo krene na putovanje u najzavodljivije kutke svijeta 

nevjerojatno egzotičnih naziva ". 

Nakon opisa pojedinih država te zavisnih i vanjskih/udaljenih 

teritorija, čiji opisi zauzimaju 97 % obima 

knjige, na preostalih 16 stranica dan je prikaz 68 

važnijih međunarodnih organizacija, počevši od Organizacije 

ujedinjenih naroda (OUN) i njenih specijaliziranih 

agencija (FAO, IMF, UNESCO, WHO...) do 

Europske unije (EU) i drugih europskih (EFTA, OESS, 

CEFTA...) odnosno svjetskih organizacija (NATO, 

WTO, OECD...), toliko prisutnih u današnjoj društveno-političkoj 

zbilji. 

Kako ističu sastavljači knjige, glavninu podataka crpili 

su iz službenih publikacija međunarodnih organizacija, 

poznatih enciklopedija (tako su iz Engleske enciklopedije 

uzeti osnovni podaci o svakoj pojedinoj državi) 

te službenih izvora državnih statističkih ureda, koji, 

znamo to i sami, obično daju točan zbroj netočnih podataka. 

Svjesni ne samo toga, nego i činjenice da se neki 

podaci brzo mijenjaju, po njihovu je mišljenju "konkretan 

podatak ipak puno vredniji nego približno opisivanje 

riječima ". Konačno sva dodatna znanja koja bi 

nas zanimala, čitatelj može naći koristeći neki od izvora 

u preglednoj opsežnoj bibliografji (literaturi) ili podatke 

potražiti na stranicama Interneta, čije su adrese otisnute 

na samom kraju knjige. 

Knjiga Države svijeta 2000, kako sam to naveo na 

početku, bogato je ilustrirana originalnim fotografijama 

u boji te preglednim zemljovidima i grafikonima, 

koji predstavljaju značajnu dopunu čitkih i sažetih tekstova. 

Knjigu su sa slovenskog jezika preveli Vlado 

O p a č i ć, Vuk Tvrtko O p a č i ć, Vid Jakša O p a č i ć i 

Damir Bi ličić, a lektorirala mr. se. Nives Opačić. 

Stručni savjetnik za prikaz Hrvatske bio je prof. dr. sc. 

Dražen Nj egoč, a za zemlje Jugoistočne Europe prof, 

dr. sc. Dane P e j n o v i ć . Pripremu za tisak priredila je 

tvrtka MIŠ Zagreb, a tiskala Tiskarna Mladinske knjige 

Ljubljana. 

Alojzije Frković 

213

Josip Tomašević, dipl. ing. drvne tehnologije 

Upravo je izišla iz tiska knji a od naslovom: Drvena 

vrata europske kakvoće. Knjigu je naspisao i u vlastitoj 

nakladi izdaje Josip Tomašević, dipl. ing. drvne tehnologije, 

dugogodišnji ekspert za drvo u građevinarstvu 

bivšeg Instituta za drvo a Zagrebu, sada umirovljenik. 

Ova stručna knjiga namijenjena a svima: projektantima, 

proizvođačima graditeljima uopće, inženjerima 

šumarstva i drvne tehnologije, arhitekture i građevinarstva, 

studentima i srednjoškolcima navedenih struka, 

kao i učenicima u privredi, trgovinama i korisnicima 

stanova, i prema autoru, svim ostalim čitateljima. 

Podijeljena je u sljedeća poglavlja: I. - Drvo za vrata, 

II. - Unutarnja vrata III. - Vanjska vrata, IV. - Norme 

i V. - Priloge kao pripomoć za rad na vratima. 

Knjiga je korisna šumarima, jer u I. poglavlju obrađuje 

137 vrsta drva iz čitavoga svijeta, među kojima su i 

neke naše domaće vrste, koje se a Europi primjenjuju u 

proizvodnji vrata svih namjena i građevne stolarije uopće. 

Sve ove vrste drva ispitane su u znanstvenim i stručnim 

institucijama sa stajališta njihove primjenjivosti, 

DRVENA VRATA EUROPSKE KAKVOĆE 

zbog posjedovanja svojih prirodnih svojstava poželjnih 

i prihvatljivih za proizvode neke konačne namjene, primjerice 

ulaznih vrata i prozora te unutarnjih vrata. 

Temeljito se obrađuje i određuje 14 glavnih svojstava 

drva i kategorizira težina njihova udjela i to: prirodna 

trajnost drva, gustoća, dimenzionalne promjenjivosti, 

vlakanca, trajanje sušenja, sklonost prštanju tijekom 

sušenja, sklonost savijanju tijekom sušenja, zatupljivanje 

alata, strojna obradivost, sklonost izluživanju 

smole, sklonosti korodiranju metala, obojenja u dodiru 

s metalom, obojenja u dodiru s bojama za luženje i teksturu 

drva. Sve ovo može se činiti nevažnim, međutim 

za određivanje kategorija daje neko svojstvo poželjno, 

a neko prihvatljivo, to definira vrijednost, odnosno cijenu 

sirovine, a ne samo razinu kakvoće konačnoga 

proizvoda. Doda li se tomu da neko svojstvo može biti 

bitno za neki proizvod, a za drugi potpuno nebitno, mora 

se taj naoko kruti kriterij shvatiti kao važna obveza 

struke u sve izoštrenijoj tržišnoj konkurenciji na europskome 

tržištu. Autor je u tablicama dao poredbeni pregled 

svih 137 vrsta drva i to šiframa i znakovljem, te 

njihov udjel po kategorijama vrsti proizvedenih vrata. 

Vrste drva su poredane po abecedi, dano je njihovo 

komercijalno (svjetsko) i botaničko nazivlje. 

Izrađene su dvije tablice, jedna je obradila zahtjevana 

svojstva drva, a druga pregled rezultata svih ispitanih 

vrste drva, s pregledom 14 navedenih svojstava. 

Obje tablice su izazov za stručnjaka koji želi postići europsku 

kakvoću proizvoda građevne stolarije. Autor je 

obavio analizu zaključaka europskoga instituta koji 

obrađuje to stručno područje. U drugim poglavljima 

knjiga obiluje obradom sirovinske problematike, francuskih 

i njemačkih instituta za drvo. 

Autor u knjizi navodi sve najnovije standarde koji 

određuju kakvoću europskoga proizvoda. Uz certifici- 

'ranje našega drva i prilagodbi standardima, morali bi se 

što prije i u što većoj mjeri naći na svjetskome tržištu. 

Za hrvatske šumare bitno je da kroz ovu knjigu uvidimo 

gdje smo mi danas. Gdje je naše drvo u usporedbi 

s ostalim vrstama, i da se priupitamo nismo li s našim 

drvom previše "sišli" i prerano i "prejeftino" likvidirali 

svoju finalnu proizvodnju, I tako postali plijen jeftinoga 

proizvoda manje kakvoće ili nepotrebnih zamjena drvu 

(plastika i dr.), dok istovremeno svoje vrlo vrijedno drvo 

dajemo na tržište kao piljenicu ili čak kao trupac. 

Glede cijene i nabave ove knjige, zainteresirani se 

mogu obratiti neposredno autoru na adresu: Josip Tomašević, 

dipl. ing., 10020 Zagreb, Aleja pomoraca 25, 

tel. i faks 01/65 26 320. 

B. Prpić 

214

MONTI E BOSCHI 

(talijanski časopis za ekologiju i tehniku primijenjen na šume i planinski okoliš) 

Iz broja 6, studeni-prosinac 2000. izdvajamo: 

Patrizia Caspar i ni-Vittorio Tos i: Šume i biološka 

raznolikost-načela i metode obrade podataka. 

Osobine zajednice organizama koje žive najednom 

području obilježene su raznolikošću oblika i načina 

udruživanja. Raznolikosti ambijenta shvaćene kao zajednica 

fizičkih i biotskih sastavnica u kojemu žive pojedine 

vrste i biološke zajednice, označena je nazivom 

biološka raznolikost. Više od 50. g. biološka raznolikost 

je predmet izučavanja biologa i ekologa. U svojoj 

osnovi biološka raznolikost izražena je u kvantitativnim 

odnosima, preko uporabe indeksa učestalosti pojedinih 

vrsta ili individua koje pripadaju različitim grupama. 

Koncept raznolikosti bazira se na analizama krajolika 

uporabom indeksa koji se upotrebljavaju u biologiji, 

a koji izražavaju raznolikost okoliša. 

Zahvaljujući bogatstvu i raznolikosti staništa, šumski 

ekosustavi su od elementarne važnosti za očuvanje 

biološke raznolikosti. U njima nalaze povoljne životne 

uvjete mnoge vrste vezane za šumske ambijente, dok 

površine gdje se šume izmjenjuju s pašnjacima i obrađenim 

površinama pogoduju vrstama koje imaju potrebu 

za većim raznolikostima. Zaštita biološke raznolikosti 

šumskih ekosustava treba biti glavno načelo koje 

potiče moderno gospodarenje šumama. 

Inicijative za zaštitu biološke raznolikosti dobile su 

značaj prigodom konferencije UN o ambijentu i razvoju 

(Rio de Janeiro 1992), potpisivanjem Konvencije 

o biološkoj raznolikosti. Taj dokument, koji su potpisali 

predstavnici više od 150 zemalja, sadrži priznanje 

važnosti zaštite biološke raznolikosti međunarodne zajednice. 

(Hrvatska je postala potpisnica konvencije 

1997. g. - opaska autora) 

Biološka raznolikost koja je predmet potpisane konvencije 

ne odnosi se samo na genetsku raznolikost unutar 

jedne vrste, već uključuje raznolikost staništa i cijelog 

ekosustava. U članku 2. Konvencije, danaje definicija 

biološke raznolikosti kao promjenjivost u živim organizmima 

bilo kakvog podrijetla, uključujući raznolikost 

unutar vrste, među vrstama i ekosustavima. 

U prilogu konvencije nalazi se popis komponenata 

biološke raznolikosti staništa i ekosustava, koji su od 

globalnog utjecaja na povećanje raznolikosti. Nadalje, 

popis uključuje i velik broj endemičnih i ugroženih vrsta 

veće socijalne, naučne i kulturne vrijednosti. 

1994. g. Italija je ratificirala Konvenciju zakonom 

br. 124, te je iste godine je donesen dokument: Strategija 

i prelimnarni program za aktualizaciju Konvencije 

o biološkoj raznolikosti u Italiji (Ministarstvo okoliša 

1994 g,). 

U nastavku članka autori obraduju načela i instrumente 

procjene i snimanje biološke raznolikosti šuma. 

Od velike važnosti je poznavanje bogastva biološke 

raznolikosti preko inventarizacije i obrade podataka. 

Za šume i planinske zone donesen je popis indikatora 

biološke raznolikosti koji se temelji na odredbama 

Konvencije. Ovaj popis sadrži sve potrebne podatke o 

staništu, vrstama (bogastvo, promjenjivost, ugroženost, 

nove vrste, gustoća i rasprostranjenost, upotreba i si.), 

klimatskim odnosima, infrastrukturi, zagađivanju tla, 

vode i zraka te zaštitnim mjerama. 

Sve potpisnice Konvencije dužne su snimiti podatke 

o biološkoj raznolikosti na nacionalnoj razini i čuvati 

prirodno bogatstvo svoga teritorija. Za kontrolu promjena 

biološke raznolikosti unutar prirodnih sustava 

(posebice šumskih), dužne su u svakom trenutku prezentirati 

ažurirane informacije i saznanja o mehanizmima 

koja reguliraju ekološku ravnotežu ekosustava. 

Autori su dali podatke o aktualnom stanju inventarizacije 

biološke raznolikosti šuma: Austrije, Švicarske, 

Finske, Francuske, Belgije, Švedske, Norveške, Španjolske 

te SAD i Kanade. Najnoviji podaci ispitani na 

nacionalnoj i regionalnoj razini postali su važni izvori 

informacija o biološkoj raznolikosti šuma. Ti radovi 

predstavljaju značajne inicijative u korist zaštite biološke 

raznolikosti šuma, i osnova su znanstvene obrade 

podataka u sklopu inventarizacije šuma. 

Davide Petternella: Orkan "Lothar" - posljedice 

događaja i utjecaj na šumske zalihe 

U posljednjem razdoblju u Italiji na cijene drveta, a 

posebice oblovine, djeluju dvije bitne činjenice. Sjedne 

strane povećana građevinska aktivnost pobudila je 

potražnju za drvetom, ali velike količine oblovine, koje 

su kao posljedica orkanskog nevremena u zapadnoj Europi 

stigle na talijansko tržište, utjecale su na veliki pad 

cijena. To se posebno osjetilo na sortimentima malih i 

srednjih dimenzija. 

Analiza razloga, a posebice načina postupanja u slučaju 

šteta ovako velikih razmjera, koje je prouzročio orkan 

"Lothar", mogu dobro poslužiti kao pouka za stabilizaciju 

posljedica, a isto tako ukazuje na potrebu valorizacije 

šumskih resursa. 

Bitni uvjet za mogućnost prave nadoknade šumskim 

vlasnicima za svoje proizvode je postojanje stabilnog 

tržišta. 

Orkan "Lothar" koji se sručio na šume središnje i 

zapadne Europe u vremenu od 26. do 28. prosinca 

1999. g. prouzrokovao je ogromne štete u zemljama koje 

je obuhvatio. U širokom pojasu djelovanja od francuske 

atlantske obale do Bavarske, najviše su stradale 

215

francuske šume. Izračunato je daje oko 140 milijuna 

kubika drvne mase srušenih stabala, od čega 40 milijuna 

kubika otpada na državne šume. Posebno su stradale 

šume bukve i hrasta (40 mil. kubika), primorskog bora 

(25 mil. kubika) i jele (22 mil. kubika). Kako je godišnji 

etat u Francuskoj posljednjih godina iznosio 43 mil. kubika, 

proizlazi daje u par dana trajanja orkana oborena 

količina od tri godišnja etata. 

U Švicarskoj su štete nastale u sjeverozapadnim 

kantonima s oko 15 mil. srušenih stabala ili 12 mil. kubika 

drvne mase, što je relativno najveća šteta koju je 

prouzročio "Lothar". 

U Njemačkoj se štete penju na oko 30 mil. kubika i 

to najviše četinjača (80 %), od toga 27 mil. kubika u 

Schwarzwaldu (Baden-Wuerttemberg) i 3 mil. kubika u 

Bavarskoj. 

Manje štete dogodile su se u Skandinavskim zemljama, 

dok južne dijelove Alpa orkan nije zahvatio. 

"Lothar" je izvalio ukupno oko 193 mil. kubika drvne 

mase, od čega 60-65 % četinjača i 40-45 % listača. 

Ova drvna masa predstavlja 50 godišnjih etata tehničkog 

drva Italije ili 19 etata ukupne drvne mase. 

Od ukupne količine porušenih stabala oko 50 % je 

izrađeno i izvučeno iz šume, i to 40 mil. kubika listača i 

55 mil. kubika četinjača. To predstavlja oko polovinu 

količine koju propilaju pilane Europe tijekom jedne godine. 

Ovome treba dodati i znatne količine drvne mase 

lošije kvalitete za ambalažu, celulozu i ogrijev. 

U samom početku poslije nesretnog događaja, cijene 

drvetu su pale 10-20 % za tehničko drvo, a oko 50 % 

za drvo lošije kvalitete. Cijene su praktički određivali 

kupci a ne vlasnici drva. 

Šumske administracije zemalja koje su pogođene 

štetom, odmah su poduzele mjere za ublažavanje nastale 

problematike. Tako je Francuska odmah odobrila iz 

proračuna 750 mil. DM za korištenje u 2000. g. i daljnjih 

3,6 mil. DM povoljnih kredita. Slične intervencije 

poduzele su i administracije ostalih zemalja. 

U daljnjem dijelu članka autor obraduje problematiku 

koja se pojavljuje nakon ovakvih katastrofalnih pojava. 

Na bazi iskustva poslije orkana "Lothar" i orkana 

"Vivian" koji je 1990. g. srušio oko 105 mil. kubika 

drvne mase u Švicarskoj i Njemačkoj potrebno je programirati 

preventivne mjere za ublažavanje posljedica. 

Mjerama gospodarenja nije moguće mnogo postići, 

jer uz brzinu vjetra od 230 km/h i prisutnost teškog snijega, 

niti jedna sastojina bilo koje gustoće i starosti ne 

bi izdržala. U Italiji je zbog konfiguracije terena teško 

predvidjeti orkan takve snage, ali su ipak štete većih 

razmjera moguće. 

Autor predlaže niz mjera koje bi mogle ublažiti posljedice 

takvih šteta. To su: stabilizacija tržišta, razvoj 

pilanskih kapaciteta, mogućnost boljeg uskladištenja 

drveta, veća upotreba drveta u građevinarstvu, korištenje 

drveta za ambalažu, kemijsku preradu i kao izvor 

toplinske energije. 

Šumska patologija 

Antonio S c a 1 i s e, Pierluigi C o 1 o s i m o, Gennaro 

Cristinzio: Štete od raka kore i bolesti crnila u 

mladoj kulturi kestena u okolici Catansara 

U Kalabriji uzgoj kestenovih kultura za proizvodnju 

plodova je od velikog značenja. Površine pod kestenovim 

kulturama zauzimaju 37 341 ha ili 17,86 % ukupne 

površine. Veliki potencijal i popularnost ove proizvodnje 

stimulirani su investicijskim programima regije Kalabrija. 

Širenje novih kestenovih nasada za proizvodnju 

plodova otežavaju značajni gubici, tj. velik mortalitet 

sadnica, zbog čega su provedena detaljna istraživanja. 

Evidentirani su razni uzroci gubitaka: 

1. Unošenje sadnica nepovoljne provenijencije koje su 

pretrpjele krizu prilagođavanja zbog različitih pedoklimatskih 

uvjeta 

2. Velika ljetna suša 

3. Pogrešne kulturno-tehničke mjere 

4. Gljivična oboljenja 

Od ukupnog broja sadnica 34 % su potpuno zdrave, 

48,6 % su uginule, a 17,4 % je djelomično oštećeno. 

Kako bi se proširila saznanja obavljena su ispitivanja 

na lokaciji San Niccola u općini Zagarise (CZ), gdje 

je ustanovljen napad dvaju važnih gljivičnih oboljenja, 

rak kestenove kore (Cryphonectria parasitica) i bolest 

crnila (Phytophtora cambivora). 

Tijekom 1991-92. g. posađena je kultura kestena 

unutar čistine u staroj kestenovoj šumi. Tada je posađeno 

1800 sadnica kestena i to domaćeg kultivara marona iz 

Toskane i europsko-japanski hibridi iz rasadnika sjeverne 

Italije. Sadnice su sađene u razmacima od 9 X 8 m, a 

prilikom sadnje sadnice su tretirane na sljedeći način: 

umakanje korjena u otopinu Captan 50, umakanje korjena 

sadnica u smjesu sastavljenu od fine zemlje, svježe 

balege i vode, premazivanje ožiljaka od obrezivanja s 

preparatom "Bayleton SK". 

Kontrole koje su vršene tijekom 1999. g. nakon pregleda 

svih sadnica, upućivale su na ozbiljnu prisutnost 

obje fitopatološke pojave. Od ukupnog broja sadnica, 

23,8 % na zdrave biljke, 39,1 %je uginulo u tom razdoblju, 

17,4 % sadnica se regeneriralo iz panja, 10,2 % sadnica 

je napadnuto rakom kore, a 9,5 % sa bolesti crnila. 

Najveći postotak uginulih biljaka je bio među sadnicama 

marona i eurojapanskog hibrida. Najmanje mortaliteta 

je bilo među sadnicama domaćih kultivara. 

U pravilu rak se manifestira u intenzivnom obliku 

na udubinama i pukotinama kore na deblu. Bolest crnila 

se očituje u promjeni boje lišća i sušenju debla, često 

duž cijelog debla do prvih grana. 

216

Tipični oblik crnila na mladoj biljci kestena 

(Phvtophtora cambivora) 

Rak kestenove kore (Cryphonectria parasitica) 

Moglo bi se zaključiti daje pojavi raka doprinjelo 

loše obrezivanje i slaba efikasnost sredstva za premazivanje 

ožiljaka od obrezivanja. U sadnji bi trebalo upotrebljavati 

sadnice otporne na ovu bolest. 

Kod bolesti crnila pretpostavlja se da su sadnice bile 

zaražene već u rasadniku (sa sjevera Italije), jer sadnice 

lokalne provenijencije nisu bile zaražene. Istraživanja 

bi trebalo usmjeriti tako da se pronađe način da se 

bolest eliminira već u samom začetku, izborom 

zdravog sadnog materijala. 

Istraživanja 

Gianfranco M ino t ta, Ilaria Santi, Francesca 

Ponti: Usporedba klonova trešnje za proizvodnju 

drveta (P. avium L.) na dvijema lokacijama sjevernih 

Apenina - rezultati nakon 13 g. promatranja 

Zadnjih desetak godina uzgoj divlje trešnje u specijalnim 

kulturama za proizvodnju drveta je vrlo raširen 

kako u Italiji tako i u ostalim europskim zemljama. Razlog 

tomu je dvostruk: velika potražnja za cijenjenim 

drvetom za proizvodnju namještaja i opremanje interijera 

i raspoložive površine zemljišta nakon napuštanja 

tradicionalnih poljoprivrednih kultura. 

U tu svrhu su vršena razna istraživanja radi poboljšanja 

genetskih svojstava i selekcioniranja trešnje koja 

odgovara proizvodnji kvalitetnog drveta. Proučavanja 

su vršena u Njemačkoj (Tessier du Cros 1980), u 

Francuskoj (Santi i dr. 1994), u Velikoj Britaniji 

(Hammatt i dr. 1996) i u Italiji (Grasi Ducc i, 1998). 

U Italiji postoji mreža ploha za istraživanja vrijednosti 

različitih vrsta klonova trešnje domaćeg i stranog 

porijekla. Kao prilog ovom istraživanju Odsjek za šumske 

kulture iz Bolonje uspostavio je 1985. g. dvije pokusne 

plohe za usporedbu četiri vrste klonova trešnje i 

sadnica trešanja uzgojenih iz sjemena. Iako je vršen sa 

ograničenim brojem genotipova ovo istraživanje je dalo 

dobre rezultate. 

Pokus je vršen na dvije lokacije (Loiano i Ozzano) 

smještene na sjevernim Apeninima, na različitim nadmorskim 

visinama i na tlima različitih pedoloških karakteristika. 

Odabrana su četiri klona na fenotipskoj osnovi 

i obilježena oznakama "VG", "PC", "MM" i "CB" 

i sadnice trešnje iz rasadnika iz Emilije obilježene sa 

oznakom "SEM". 

Za svaki od genotipova su upotrebljene dvije vrste 

materijala: sadnice malih dimenzija i sadnice standard- 

217

nih dimenzija. Gustoća sadnje je bila 1100 sadnica po 

ha, a taj broj je ostao nepromjenjen za cijelo vrijeme 

trajanja pokusa. 

Najbolji rezultati su postignuti sa klonom "VG" 

(Villa Ghigi), koji je dao bolje rezultate od ostalih 

klonova kao i od biljaka uzgojenih od sjemena i to na 

obadvije lokacije. 

Osim ostalog ovaj klon je imao pravilan oblik 

krošnje i manji postotak račvanja. Klon "CB" (Colli 

Bolognesi) je pokazao značajno veći poprečni prirast 

od "SEM" na obje plohe, a klon "PC" (Piantata Catenaia) 

je imao veći visinski prirast od "SEM" na plohi Ozzano, 

ali ne i na plohi Loiano. Klon "MM" (Monte 

Mignaio) ima sličan prirast kao i "SEM" na obje plohe. 

Gustoća sadnje je na plohi Loiano imala negativan utjecaj 

nakon sedme godine, a na plohi Ozzano nakon desete 

godine. Veličina sadnica u momentu sadnje nema 

nikakvog bitnog utjecaja kako na opstanak sadnica tako 

i na dimenzije stabala nakon 13. g. 

Naravno imajući u vidu daje turnus uzgoja ovih kultura 

značajno duži, te da period od 13. g. nije dovoljan 

za donošenje konačne ocjene o genotipovima koji su se 

uspoređivali, pa će biti potrebno u nastavku pokusa usporediti 

i kvalitetu drveta dobivenog od pojedinih 

genotipova trešnje. 

Časopis "MONTI E BOSCHI" objavio je prodaju 

sljedećih interesantnih izdanja: 

Andrea Z o c c a : Razmnožavanje drveća i grmlja 

Autor, docent sveučilišta u Udinama na bazi 

bogatog iskustva podučava podizanje biljaka i njihovo 

formiranje od sjemena ili nekog vegetativnog organa 

do odrasle biljke. 

Knjiga je idealna za one koji proučavaju ili se bave 

uzgojem spontanih, ukrasnih i šumskih vrsta, bogata je 

definicijama i nedvosmislenim uputama. Kniga ima 

430 stranica i 182 ilustracije, a cijena joj je 65 000 lira. 

Bolislaw S u s z k a, Claudine M u 11 e r, Marc B o n - 

net-Mas imbert: Sjeme šumskih listača (od 

ubiranja do sjetve) 

Djelo, rezultat suradnje trojice vrhunskih stručnjaka 

područja, obrađuje potrebne metode obrade sjemena 

listača za vrijeme različitih faza od ubiranja do sjetve sa 

naročitim osvrtom na tretiranje i uskladištenje. 

Sadržaj knjige 

Prvi dio: sazrijevanje i sakupljanje plodova i sjemena, 

transport sjemena, privremeno uskladištenje, 

čišćenje i selekcija, sušenje sjemena, priprema sjemena 

za uskladištenje, čuvanje sjemena, pravila uskladištenja, 

tretiranje sjemena, pokusi za ustanovljenje kvalitete 

i sjetva. 

Drugi dio: detaljna obrada 15 vrsta biljaka 

Knjiga ima 322 stranice, 103 ilustracije a cijena joj 

je 59 000 lira. 

Ilaria Landi, Silvano Landi: Šume, drveće i 

ljudi 

Književno djelo koje daje jedan presjek o ulozi 

šume u literaturi, poeziji i umjetnosti. Čarobna šuma, 

prijatelj ljudi kojima može pomoći, obraniti od agresije, 

razveseliti, zaštititi od žege i hladnoće, dati svakodnevnu 

hranu i osigurati potrebne materijale. 

U knjizi su također prikazane glavne vrste drveća te 

način upotrebe plodova, bobica, lišća i dr. Knjiga ima 

258 stranice, 132 ilustracije i čvrsto je uvezana. Cijena 

joj je 55000 lira. 

ITALIA FORESTALE E MONTANA 

(časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima-izdanje talijanske 

Akademije šumarskih nauka-Firenze) 

Iz broja 5, rujan-listopad 2000. izdvajamo: 

Lorenzo Acidiaco, Orazio Ciancio, Vittorio 

Garfi, Vittoria Mendicino, Giuliano Menguzzato: 

Uzgoj drveća u mediteranskom okružju-posjed 

Massanova (Salerno) 

U ovom članku autori su prikazali rezultate uspješnosti 

uzgoja brzorastućih vrsta u mediteranskom 

okružju. Istraživanja su provedena na posjedu Massanova 

(Salerno) 1920. g. nakon osnivanja kultura kalifornijskog 

bora (P. insignis Dougl.), eukaliptusa (Eucalyptus 

sp.) i alepskog bora (P halepensis). 

Posljednje godine su obilježene nizom pojava koje 

opravdavaju aktivnosti u podizanju šumskih kultura, a 

to su: 

sve veća raspoloživost slobodnih površina zbog 

smanjenja poljoprivrednih aktivnosti, 

- težnja Europske zajednice za sprečavanje hiperprodukcije 

poljoprivrednih proizvoda, 

potreba za povećanjem proizvodnje drvne mase 

zbog sve veće potražnje drveta kao sirovine, 

uloga vegetacije u apsorpciji CO : i smanjenje efekta 

staklenika, te 

ostali indirektni efekti koji utječu na ekosisteme, 

eliminiranje negativnih djelovanja umjetnih gnojiva 

i pesticida, zapošljavanje radne snage ii mehanizacije 

itd. 

Površina gospodarstva Massanova iznosi 417 ha od 

kojih je prije 20. g. pošumljeno 256 ha i to: 122 ha kalifornijskog 

bora, 120 ha eukaliptusa i 23 ha alepskog 

bora. 

Istraživanja uspješnosti vršena su u srpnju 1999. g. 

na površini od oko 10 ha (3,9 % pošumljene površine). 

218

Kao uzorci su uzeti svaki 15 red površine. Izmjerena su 

6301 stablo kalifornijskog bora, 2310 stabala alepskog 

bora i 4729 stabala eukaliptusa. Mjereni su promjeri i 

visine stabala te evidentirani gubici i suha stabla. 

Podaci su statistički obrađeni za svaku vrstu i podjeljeni 

u tri klase plodnosti. Usporedbe radi navesti 

ćemo podatke za prvu kategoriju plodnosti za svaku od 

ispitanih vrsta: 

kalifornijski bor, sadnice su posađene 1978/79. g. sa 

razmacima od 3 X 1,5 m. Mjerenjem je ustanovljeno 

da temeljnica iznosi 49,7 m 2 po ha (ekstremne vrijednosti 

16,4 i 79,6), drvna masa 409,5 m 3 po ha (ekstremne 

vrijednosti 124,9 i 672,3), godišnji prirast 

20,5 m 3 po ha (u 1988. g. je iznosio 10,3 m 3 ) 

alepski bor, sadnice su posađene 1978/79. g. u razmaku 

3 X 1,5 m. mjerenjem je ustanovljeno da 

temeljnica iznosi 48,7 nv, a kubatura 279,9 m 3 te godišnji 

prirast 13,3 m\ a po hektaru (1988 je iznosio 

3,3 m 3 po ha). U proteklom razdoblju je zabilježen 

mortalitet stabala od 7% 

eukaliptus, sadnja je obavljenal 978/79. g. u rasporedu 

istostraničnog trokuta stranica 2,9 metara. 

Mjerenja su ustanovila temeljnicu od 25,1 m 2 po 

hektaru (sa ekstremima 7,8 i 59,7 m 2 po ha), drvna 

masa je 249,7 m 3 (sa ekstremima 68,8 i 644,7 m 3 ). 

Godišnji prirast iznosi 12,5 m 3 po ha (1988. g. je 

iznosio 8,7 m 3 po ha). Zabilježen je dosta veliki gubitak 

stabala od gotovo 30 %. 

Postavljeni cilj da se u relativno kratkom razdoblju 

proizvede velika drvna masaje ostvaren. Sigurno je da 

su izvjesni uzgojni zahvati u promatranom razdoblju 

izostali što je uzrokovalo zaostajanje u razvoju većeg 

broja stabala kao i znatan prirodni gubitak. No ipak 

postignuti rezultati dokazuju da su i u mediteranskom 

okružju mogući kulturni zahvati pod uvjetom primjene 

uzgojnih mjera i da šumske vrste brzog prirasta budu 

upotrebljene u zonama koje imaju odgovarajuće ekološke 

karakteristike. 

Giacomo Certini, Fiorenzo C. Ugolini, 

Giuseppe Co rt i : Uzajamni odnosi tla i šumskih vrsta-primjer 

jele (Abies alba Mill.) i korzičkog crnog 

bora (Pinus nigra Arn. ssp. Laricio Maire) 

Jela i korzički crni bor predstavljaju dvije najraširenije 

vrste Italije. 

Ovaj članak je nastao na bazi promatranja skupljenih 

tokom godina, a odnosi se na utjecaj ovih šumskih 

vrsta na pedogenezu. 

Ove vrste su potpuno različite u odnosu na zahtjeve 

za kvalitetu tla: jela traži duboka tla dobre strukture i velike 

vlažnosti, dok korzički crni bor uspjeva na gruboj 

kamenitoj podlozi bez prisutstva finog materijala. 

Velike probleme za rast jele čine kompaktni horizontalni 

slojevi u blizini površine koji sprječavaju 

prodiranje korjena u dubinu već se ono razvija površinski. 

Korjenje koje se nalazi samo 30-40 cm od površine 

ne uspjeva dobro "usidriti" stabla pa su ona sklona izvalama 

pod utjecajem snijega i vjetra. Na pjeskovitom 

terenu kao na primjer planine Monte Amiata jele razvijaju 

korjenje u dubinu i izvale su rijetke unatoč intenzivnom 

vjetru i snijegu. Čak i stabla čije je korjenje napadnuto 

sa Heterobasidion annosum ostaju uspravna 

dugo nakon uginuća: utjecaj tla na razvoj ovog patogena 

je očit i može se reći daje brzina širenja bolesti (pomoću 

spora) obrnuto proporcionalna kapacitetu zadržavanja 

vode. 

Proučavanjem u šumi Vallomrosa (Certini i dr. 

1999. g.) u sastojini jele, ustanovljeno je veliko djelovanje 

erozije uslijed sijevanja vode duž kanala kore što 

je prouzročilo odnošenje tla u neposrednoj blizini stabala. 

Ova pojava nazvana "stemflovv" zbog specifične 

morfologije kore jele tj. zbog uzdužnih kanala i velikog 

kapaciteta krošnje za zadržavanje vode dolazi do brzog 

sijevanja velike količine vode , a time i erozije tla. Ocjenjuje 

se da oko 20 % kiše koja padne na krošnju otječe 

na tlo na ovaj način. Odnošenje tla na strmim terenima 

je mnogo značajnije. 

Kod korzičkog bora ovi problemi ne postoje. Njegova 

raspucana kora zaustavlja silazak vode i efekt "stemflow-a" 

nema negativan utjecaj na tlo oko debla. Pored 

oblika kore od velike važnosti je i mali kapacitet krošnje 

korzičkog bora na zadržavanje vode, koji iznosi 

svega 2 % od oborina koje padnu na krošnju. Ali korzički 

bor daje jednu drugu nepovoljnost za tlo, a to je 

njegovo zakiseljavanje. To se ostvaruje dvostruko: mineralizacijom 

iglica koje padaju u okolici debla i ispiranjem 

kore putem "stenflow-a", u kontaktu s korom 

još više zakiseljuju vodu već prethodno kiselih kiša. 

Takvo tlo u okolici debla postaje siromašno aktivnim 

mineralima s velikim naslagama inertnih organskih 

tvari i silikatnih spojeva. Ipak to degradiranje tla ne 

može ići tako daleko da bi tlo u jednoj borovoj kulturi 

postalo pravi podzol (G a b b r i e 11 i 1962. g.). Na karbonatnoj 

podlozi degradiranje tla je umanjeno. 

Ukratko: nepropusni horizontalni slojevi tla nepovoljno 

djeluju na razvoj korjenja jele; ispod stabala jele 

tlo je erodirano zbog utjecaja "stenflow-a"; jela popravlja 

kemijska svojstva tla; ispod korzičkog bora tlo nije 

izloženo eroziji ali se degradira zbog zakiseljavanja. 

Paolo Casanova, Anna Memo li: Lovstvo od 

pučkog do lovačkog prava 

Autori u ovom članku iznose razvoj lovačkog prava 

polazeći od rimskog pravnika Gaja (II. stoljeće), preko 

Francuske revolucije 1789. g. do današnjeg doba. 

Lov predstavlja aktivnost koja se razvijala usporedno 

s čovjekom, tako da se danas može govoriti o jednoj 

pravoj lovačkoj kulturi. Iako ona nije prihvaćena od 

219

onih koji joj se načelno suprotstavljaju njezini su korjeni 

duboko u modernom društvu. Danas na početku 

trećeg milenija lov ostaje nepromijenja, fascinantna 

"ars venandi" (umjetnost lovljenja), gdje je vještina 

lovljenja ispred ubijanja. Moderni lov se bazira na načelima 

po kojima se daje divljači mogućnost da pobjegne 

limitiranjem daljnjeg usavršavanja lovačkog oružja. 

Skulpture i crteži iz antičkog doba svjedoče da lovljenje 

predstavlja najrašireniju formu ljudske aktivnosti. 

Biblija navodi ime prvog poznatog lovca, a to je 

Etiopljanin Nembrod, kojem se pripisuju božanske vrline. 

Stari Asirci lovili su kopljima, lukom i strijelama, 

a u lovu su upotrebljavali pse i geparde. U V. stoljeću 

p.n.e. u Perziji su već organizirani pravi lovovi s pogonima 

uz mnogobrojne lovce. Stari spomenici potvrđuju 

daje lov kod Etrušćana bio vrlo raširen. Antička Grčka 

i Sparta smatrali su lov važnom disciplinom za vježbanje 

vojnika i privikavanje na napor i opasnost vojničkog 

života. Grci su pridavali lovu božansko značenje, 

a bogovi su podučavali omiljene junake lovačkim 

vještinama. Božicama lova Artemidi u Grčkoj i Dijani 

u Rimu posvećivana je prvoulovljena divljač, te 

krzna, rogovi, oružje i si. 

Lovna aktivnost razvijala je razne forme u odnosu 

na stupanj kulture naroda, terenske uvjete i brojno stanje 

divljači. Istodobno i lovno pravo kao i lovno zakonodavstvo 

mjenjaju svoje oblike u raznim vremenskim 

epohama i prostorima. 

Tri su osnovne etape kroz koje je prošla evolucija 

lovnog prava a to su: koncept juriste Gaja iz II. stoljeća, 

proglas Rotarija kralja Longobarda (643. g.) i objave 

Francuske revolucije ( 1789. g.). 

Rimski jurist Gajo u II. stoljeću - smatra lov prirodnim 

pravom svakog, a divljač je vlasništvo onoga tko je 

uspije uloviti (res nullius). Vlasnik zemljišta nije vlasnik 

divljači koja se nalazi na zemljištu. Radi se o osnovnom 

konceptu na kojem se i danas zasniva lovno zakonodavstvo 

mnogih zemalja uključujući i Italiju. 

Rotario kralj Longobarda je 643. g. izdao proglas sa 

588 članaka, gdje je između ostaloga sankcionirao i nova 

načela lovačkog prava. Prva odredba predviđa osnivanje 

lovačkih rezervata u kojima može loviti samo 

kralj i visoko društvo, a to je prvo ograničenje prava lova. 

Druga odredba uređuje pravo sijeđenja divljači koje 

pripada isključivo onome tko ju je otkrio, a to pravo pripada 

drugome tek kad on odustane. To načelo vrijedi i 

danas u gotovo svim zemljama. Ova načela uskoro su 

usvojili Franci u cilju zaštite privilegije kralja i dvorske 

elite. U mnogim zemljama pripadnici klera su isto tako 

sudjelovali u privilegiranim lovovima. Kmetovi su 

mogli dobiti pravo lovljenja samo sitne divljači i ptica 

selica uz uporabu mreža i omča, a bez uporabe lovačkog 

oružja. Za ubijanje divljači predviđene su visoke 

kazne (na primjer smrtna kazna za ubijenog jelena). 

Feudalno lovačko pravo palo je s Francuskom revolucijom. 

Ustavotvorna skupština je 4. kolovoza 1789. 

g. na svojoj sjednici potvrdila da: "pravo lovljenja divljači 

ima svaki vlasnik na svom zemljištu uz obvezu 

poštivanja policijskih zakona. Lov je pravo nerazdvojivo 

od vlasništva, a divljač ne pripada nikome". 

Ideje Francuske revolucije djelovale su na naknadne 

zakone većine Europskih zemalja, samo se Italija vratila 

Rimskom pravu gdje lov ponovo postaje "prirodno 

pravo čovjeka", a divljač je "res nullius". Lovac može 

slobodno loviti u privatnim posjedima, dok posjednik 

ne raspolaže ni pravom lovljenja ni pravom zabrane 

(Jus pmibbendi). 

Prvi talijanski zakon o lovu je izašao 1923. g. sa 

dekretom br. 1420. Taj dekret zajedno s regulativom iz 

1924. g. i integralnim zakonom "Acerbo" iz 1931. g. 

osnova su za "Jedinstveni tekst br. 1016" iz 1939. g. 

čije su odrednice ostale na snazi do današnjih dana. 

Aktualna lovačka zakonodavnost Italije na osnovi 

nacionalnog zakona br. 157 iz 1992. g. (praktički zakon 

"Acerbo") sadrži mnoge anakronizme kao: nedostatak 

građevinske i krivične odgovornosti za gospodarenje 

faunom, divljač je još uvijek ničije vlasništvo unatoč izjavama 

o općem dobru, te nedostatak kontrole odstrela 

u odnosu na fondove divljači. 

Zbog ovakvog niza nepovoljnih okolnosti fond 

faune u Italiji zauzima jedno od posljednjih mjesta u 

Europi, a što je najgore još se ne vidi izlaz iz ove situacije, 

zaključuje autor. 

Botanika i šumarstvo 

Giovanni B er nett i: Dugovječnost drveća i 

predviđanja trajnosti šumskih krajolika 

Među mnogim vidovima života šume i života u 

šumi, dugovječnost stabala uvijek je izazivala velik 

znanstveni interes. Divljenje prema velikom broju godina 

koje može doživjeti jedno stablo poprima duboko 

uvažavanje. 

Ovaj članak ima za cilj ispitati dugovječnost stabala 

u funkciji potrajnosti šumskih krajolika. Ponajprije , od 

interesa je pitanje koje se odnosi na sačuvanje fizionomije 

šuma putem prirodne obnove, te koliko jedna 

individua može produžiti svoje postojanje putem vegetativnog 

razmnožavanja. Za izgled krajolika važan je 

dio života jedne biljke u kojoj ona ima puno sudjelovanje 

u populaciji t.j. isključuje se razdoblje koje biljka 

provede u "razdoblju čekanja", koje kod nekih vrsta 

može trajati dugo. 

Kod mnogih biljaka teško je ustanoviti starost. Brojiti 

godove možemo samo na panju oborenih stabala. Kod 

stojećih stabala je moguća samo procjena. Tropske i 

subtropske vrste ne formiraju vidljive godove i kod njih 

se starost može ustanoviti pomoću analize ugljikovog 

220

izotopa 14. Kod nekih vrsta (kao kesten i maslina) starija 

stabla imaju u pravilu unutrašnjost debla trulu, a zatim 

šuplju, što onemogućava utvrđivanje godova. 

Osobitu dugovječnost imaju stabla četinjača sušnih 

planinskih subtropskih područja. U planinama Nevade 

i Kalifornije je ustanovljeno 4900 godova na panju Pinus 

longaeva. Na White Mountains postoji populacija 

od oko 70 primjeraka Pinus aristata, čija je starost 

procjenjena na više od 4000. g. U Meksiku starost vazdazelene 

vrste Taxodium mucronatum procjenjena je 

preko 2000. g., a u intervalu od 1000 do 2000. g. nalaze 

se mnoge vrste čempresa, borovica i cedra. Starost četinjača 

na sjeveroistoku SAD: Sequoia, Sequoidendroh, 

Pseudotsuga, Pinus lambertina i Tsuga heterophil 

također prelaze 2000. g. 

U Italiji isto postoje vrste koje dozive veliku starost. 

Tako npr. postoji više primjeraka Pinus cembra starosti 

700-800. g., jedan ariš na čijem je panju izbrojeno 2200 

godova, te mnoga stabla crnike od 500. g., plutnjak od 

700. g. i kesten s Etne od 3000. g. (?). Poznati su i "giganti 

s planine Sila", te stabla korzičkog crnog bora čija 

se starost procjenjuje na 350. g. 

Među vrste koje se definiraju kao vrlo dugovječne 

(preko 1000. g.) spadaju: listopadni hrastovi, planinski 

borovi, ariš, čempres, libanonski cedar i duglazija. U 

srednjovječna stabla spada bukva, koja po nekim autorima 

doživi 200-300. g., a po drugima 400-500. g. 

Kratkog životnog vijeka (do 150. g.) su: crna topola, 

Dana 17. studenoga 2000. godine 

mr. se. Tomislav Sinković, 

dipl. ing., asistent u Zavodu za znanost 

o drvu Šumarskog fakulteta u 

Zagrebu, obranio je na Šumarskom 

fakultetu Sveučilišta u Zagrebu disertaciju 

po naslovom Plošne deformacije 

kod statičkog savijanja 

normalnog i kompresijskog drva 

jele (Abies alba Mill.) 

Svoju disertaciju pristupnik je 

obranio pred povjerenstvom u sastavu 

izv. prof. dr. se. Andrija B o g - 

ner, predsjednik, Šumarski fakultet 

Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. 

sc. Zvonimir Žagar, član, Građevinski fakultet Sveučilišta 

u Zagrebu i doc.dr. se. Slavko Govore in, član, 

Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te time stekao 

pravo na akademski naziv doktora znanosti u polju 

šumarstva. Mentor rada bio je doc. dr. se. Slavko Gotrepetljika, 

bijela vrba, breza, trešnja, joha, bijeli i crni 

grab i mnoge druge. 

Evidentirano je da većina drveća kratkoga životnog 

vijeka imaju veću mogućnost vegetativnog razmnožavanja. 

Dominantna stabla nemaju uglavnom sudbinu dugog 

života, jer u pravilu razvijaju u proporciji manji korjenov 

sustav zbog dovoljne vlažnosti površinskog dijela 

tla. Stabla na osami naprotiv razvijaju velik korjenov 

sustav i zbog toga su više otporna na nepogodnosti, 

što im omogućava duži život. Iz toga bi se moglo zaključiti 

da stabla parkova i vrtova imaju duži životni vijek 

od stabala koja rastu u šumi. 

Jasno je da na dugovječnost stabala utječu pedološki, 

klimatski i abiotski čimbenici, te nadmorska visina 

i položaj stabla. Pored toga od velikog su značenja i 

bolesti uzrokovane djelovanjem organizama biljnog i 

životinjskog podrijetla. Nadajmo se, kaže autor, da su 

nam Amerika i Kina već poslale sve zalihe parazita, te 

da se neće ponoviti slučajevi kao stoje bilo sa brijestom 

i kestenom, jer egzotični paraziti predstavljaju kontinuiranu 

opasnost. 

Bilo bi od velike koristi statistički obraditi starosti 

drveća i evidentirati vrste, debljine, uzroke uginuća i 

ostalo. To bi trebalo započeti što prije bar u državnim 

šumama i nacionalnim parkovima. 

Frane Grospić dipl. ing. 

NOVI DOKTORI ZNANOSTI 

TOMISLAV SINKOVIĆ 

vorčin, a članovi povjerenstva za 

ocjenu disertacije bili su isti pred 

kojima je obranjena disertacija. 

Podaci iz životopisa 

Mr. se. Tomislav Sinković, dipl. 

ing. rođen je u Zagrebu 16. rujna 

1960. godine. Osnovnu školu završio 

je u Zagrebu. Po završetku 

srednješkolskog obrazovanja u V. 

gimnaziji u Zagrebu, upisao je Šumarski 

fakultet u Zagrebu, Drvnotehnološki 

odsjek, gdje je diplomirao 

1987. godine. Na Šumarskom 

fakultetu u Zagrebu počeo je raditi 

u studenom 1987. godine kao 

znanstveni novak na predmetu Osnove tehnologije drva. 

U Znanstveno-nastavno zvanje asistenta za predmet 

Osnove tehnologije drva izabran je 1. studenog 

1990. godine. Tijekom 1991., 1992. i 1994. godine aktivno 

je sudjelovao u Domovinskom ratu. Tijekom 

221

1993. godine bio je na studijskom putovanju u "Bundesforschungsanstalt 

für Forst und Holzwirtschaft, Institut 

für Holzphysik und mechanische Technologie des 

Holzes" u Hamburgu i na "Institut für Holzforschung" u 

München-u, dobivši stipendiju "Pfeil-Europa-Studienreisestipendium". 

Magistarski rad pod naslovom 

Fizička i mehanička svojstva juvenilnog drva jele 

(Abies alba Mill.) iz Gorskog kotara obranio je 21. lipnja 

1994. godine. Kao asistent vodi odgovarajuće vježbe 

iz predmeta Tehnička svojstva drva i Ispitivanje fizikalnih 

i mehaničkih svojstava drva na Drvnotehnološkom 

odsjeku i Osnove tehnologije drva na Šumarskom odsjeku. 

Tijekom rada na Šumarskom fakultetu sudjelovao je 

u radu na sljedećim projektima: Istraživanje i razvoj proizvoda, 

proizvodnih tehnika, tehnologija i metoda upravljanja 

u drvnoj industriji i prometu drvnih proizvoda, 

Fleksibilne proizvodne linije u drvno prerađivačkoj industriji, 

Varijacije strukture i svojstava domaćih vrsta drva, 

Kompleksno istraživanje dvostruke bijeli hrasta 

lužnjaka i Utjecaj svojstava drva na sušenje, zaštitu i pilansku 

preradu drva. Od travnja 1997. godine član je 

tehničkog odbora Fizikalna i mehanička svojstva drva te 

trajnost i zaštita drva pri Državnom zavodu za normizaciju 

i mjeriteljstvo Republike Hrvatske. Do sada je kao 

autor ili koautor napisao 13 znanstvenih i jedan stručni 

rad te održao jedno predavanje. 

Prikaz disertacije 

Disertacija je obima 286 stranica, sadrži 55 tablica, 

402 slike i 29 navoda literature. Sastoji se od Predgovora, 

10 poglavlja i Sažetka. Naslovi poglavlja su sljedeći: 

Uvod, Cilj istraživanja, Dosadašnja istraživanja, 

Metoda istraživanja, Materijal za istraživanje, Način 

obrade i prikaz rezultata istraživanja, Rezultati istraživanja, 

Analiza rezultata istraživanja, Zaključna razmatranja 

i Literatura. 

Autor je u Predgovoru naznačio osnovne postavke i 

početna razmišljanja za odabir teme ovog istraživanja. 

Autor također navodi zahvalu Šumarskom fakultetu, 

mentoru, članovima komisije za ocjenu rada, svim suradnicima 

i kolegama na pomoći pruženoj tijekom izrade 

disertacije. 

Uvod 

U ovom poglavlju navedene su osnovne pretpostavke 

na kojima se temelji proces statičkog savijanja. Također 

se navode dosadašnja temeljna saznanja o statičkom 

savijanju, te kratak opis mjerenja i njihovog utjecaja 

na moguće rezultate. 

Cilj istraživanja 

Autor u ovom poglavlju sažeto prikazuje ciljeve istraživanja. 

Navedena su četiri cilja istraživanja. Prva 

dva cilja odnose se na određivanje relativnog iznosa i 

rasporeda tlačnih i vlačnih plošnih deformacija kod statičkog 

savijanja iznad točke proporcionalnosti pa do loma. 

Preostala dva cilja odnose se na određivanje i promatranje 

pomaka neutralne linije kod statičkog savijanja 

u području od točke proporcionalnosti pa do loma. 

Dosadašnja istraživanja 

Ovdje autor obraduje sve pojmove vezane uz statičko 

savijanje. Početno su dana objašnjenja savijanja 

kroz povijesni pregled pristupa toj problematici. Slijedi 

prikaz problematike vlačnih i tlačnih deformacija, njihovo 

mjerenje i određivanje rasporeda po visini grede. 

Uz to je također prikazan i način određivanja i izračunavanja 

položaja i kretanja neutralne linije tijekom statičkog 

savijanja. Na kraju ovog poglavlja naznačena su 

osnovna fizikalna i mehanička svojstva normalnog drva 

jelovine i kompresijskog drva jelovine. 

Metoda istraživanja 

U poglavlju je objašnjena primjenjena metoda istraživanja. 

Zbog primijenjenog načina mjerenja deformacija 

vezanog uz primjenu video tehnike i obrade slika 

uz pomoć računala, dane su informacije o primijenjenim 

napravama korištenim kod mjerenja. S obzirom na 

specifičnost primijenjene metode mjerenja, objašnjen 

je i način izračunavanja i izražavanja veličina vlačnih i 

tlačnih deformacija. 

Materijal za istraživanje 

Poglavlje Materijal za istraživanje tabelarno prikazuje 

sve relevantne pokazatelje modelnih stabala, iz kojih 

su izrađeni uzorci za istraživanje. Zbog specifičnosti korištenja 

uzoraka kompresijskog drva, slikama s terena 

prikazana su stabla koja su sadržavala kompresijsko drvo, 

s naznakom na taj dio stabla. Nakon toga dan je prikaz 

postupka izrade srednjača i izrade uzoraka iz njih. 

Način obrade i prikaza rezultata istraživanja 

U ovom poglavlju autor je objasnio primjenjene načine 

statističke obrade podataka mjerenja i načine prikazivanja 

istih. Također je objašnjen i način obrade i 

prikaza rezultata koji nije primjenjen, navedeni su i razlozi, 

a autor gaje prvotno pokušao primjeniti. 

Rezultati istraživanja 

Poglavlje Rezultati istraživanja podijeljeno je na pet 

podpoglavlja. U svakom od tih pet podpoglavlja 

prikazani su rezultati istraživanja za četiri trenutka u 

kojima su promatrane deformacije tijekom procesa statičkog 

savijanja i jedno podpoglavlje u kojemu su prikazani 

rezultati fizikalnih i mehaničkih svojstava uzoraka, 

koja su također određivana. Rezultati su dani tablično 

i grafički. 

Analiza rezultata istraživanja 

Poglavlje Analiza rezultata istraživanja podijeljeno 

je na četiri podpoglavlja. Svako od tih podpoglavlja vezano 

je također na trenutke u kojima je vršeno mjerenje 

deformacija, a to su: točka proporcionalnosti kod sile 

koja je bila manja od sile loma za 8 %, kod sile koja je 

bila manja od sile loma za 4 % i kod sile loma. Na kraju 

četvrtog podpoglavlja sažeto su prikazani rezultati istraživanja 

i analiza rezultata na dvije pozicije, najbliže 

mjestu djelovanja sile za relativna produljenja u longi- 

222

tudinalnom smjeru ijednu poziciju relativnih produljenja 

u tangencijalnom smjeru. Takvi prikazi dani su za 

svaku pojedinu grupu uzoraka posebno; normalnu, 

kompresijsku i jelovinu koja se nalazila u ispitnom 

trupčiću nasuprot kompresijskog drva. Poglavlje završava 

tabelarnim prikazom minimalnih, maksimalnih i 

srednjih vrijednosti relativnih produljenja u longitudinalnom 

i tangencijalnom smjeru za sve uzorke zajedno. 

Zaključna razmatranja 

U ovom poglavlju sažeto su navedeni zaključci koji 

se mogu izvesti iz analize rezultata istraživanja, a vezano 

na postavljene ciljeva istraživanja. Naznačeno je da 

vlačne i tlačne deformacije u longitudinalnom smjeru 

rastu s porastom sile koja djeluje na gredu od točke proporcionalnosti 

pa do trenutka loma. Vlačne i tlačne deformacije 

u tangencijalnom smjeru rastu od točke proporcionalnosti, 

a do sile koja je bila za 4 % manja od sile 

loma, da bi od tog trenutka pa do trenutka loma zabilježile 

pad. Raspored deformacija po visini grede i u 

određenom trenutku savijanja vezan je uz poziciju na 

kojoj je vršeno promatranje i uz grupu uzoraka. Neutralnu 

liniju moguće je jednoznačno odrediti na pozicijama 

koje su blizu mjestu djelovanja sile, dok kod pozicija 

koje su dalje od mjesta djelovanja sile to nije moguće za 

deformacije u longitudinalnom i tangencijalnom smjeru. 

Utvrđeno je da se neutralna linija na pozicijama 

blizu mjesta djelovanja sile pomiče od gornjeg ruba grede 

ka donjem, sukladno povećanju sile. Takvo kretanje 

neutralne linije utvrđeno je kod sve tri grupe uzoraka, 

uzoraka normalne, kompresijske i jelovine koja se u 

trupčiću nalazila nasuprot kompresijskog drva jelovine. 

Literatura 

U poglavlju Literatura navedena je korištena literatura 

iz područja ovog istraživanja. Navedeno je dvadeset 

i devet navoda literature koja je i citirana unutar disertacije. 

Udaljenost od mjesta djelovanja sile (mm) 

Raspored srednjih vrijednosti relativnih produljenja u tangencijalnom 

smjeru kod statičkog savijanja uzorka recentne jelovine. 

Ocjena disertacije 

Disertacija mr. se. Tomislava Sinkovića, dipl. ing. 

samostalno je izrađeno i originalno znanstveno djelo. 

Pristupnik je na temelju jasno prikazanih ciljeva, koristeći 

mogućnosti dostupne tehničke opreme, izvršio 

mjerenja deformacija na uzorcima jelovih greda malih 

dimenzija, te obradio i prikazao dobivene rezultate originalnim 

načinom kao doprinos određivanju relativnog 

iznosa i rasporedu tlačnih i vlačnih plošnih deformacija, 

te određivanju i promatranju pomaka neutralne linije 

kod statičkog savijanja. 

Rezultati mjerenja prikazani su originalnim načinom 

uz velik broj slika s grafičkim prikazima, koji olakšavaju 

njihovo praćenje s jasno iznesenim opisima, te 

ispravnom interpretacijom kroz zaključna razmatranja. 

Sveukupni rad, prikazi, rezultati, analiza i zaključci 

predstavljaju cjelinu, čiji doprinos sadrži posebno vrijedan 

prilog spoznajama o tehničkim svojstvima drveta, 

a njegovo značenje prelazi lokalne okvire, već je u 

skladu i usporediv svojom vrijednošću sa svjetskim istraživanjima. 

Dr. sc. S. Govorčin 

223

NOVI MAGISTRI ZNANOSTI 

Jadranko Vlahinja, dipl. ing. 

šumarstva obranio je 4. srpnja 2000. 

godine magistraski rad pod naslovom 

Istraživanje kriterija raspodjele 

troškova i dobiti zajedničkih 

šumskih prometnica, te time stekao 

akademski stupanj magistra biotehničkih 

znanosti, znanstveno polje 

šumarstvo. 

Životopis - Jadranko Vlahinja 

rođenje u Koprivnici 1964. godine. 

Osnovnu školu završio je u Koprivnici, 

srednju započeo u Koprivnici, 

a završio u Karlovcu. 1988. godine 

diplomirao je na šumarskom odjelu 

Šumarskog fakulteta Sveučilišta u 

Zagrebu. Pripravnički staž je obavio 

u šumariji Koprivnica, u sastavu tadašnjeg 

OOUR-a Iskorišćivanje šuma 

Đurđevac. Od 1991. zaposlenje kao revirnik u istoj 

šumariji, u sastavu javnog poduzeća "Hrvatske šume" 

p. o. Zagreb. Od 1995. obavlja poslove stručnoga suradnika 

za građevinarstvo i investicije u proizvodnom 

odjelu Uprave šuma Koprivnica. Na ovim poslovima 

radi i danas. 

224 

JADRANKO VLAHINJA 

Objavio je više popularnih i stručnih članaka i prikaza. 

Sudjelovao je na više domaćih znanstvenih i 

stručnih skupova i seminara. Jedan je od organizatora 

znanstvenog simpozija povodom 100-te obljetnice rođenja 

botaničara akademika Ive Pevaleka, koji je održan 

u Koprivnici 1994. godine. 

Član je Gradskog poglavarstva Koprivnice te više 

povjerenstava Županije Koprivničke-križevačke i grada 

Koprivnice. Clan je Hrvatskog šumarskog društva i 

Hrvatskog hortikulturnog društva. Predsjednik je stolnoteniskog 

kluba "Podravka" Koprivnica. 

Postupak odobrenja i ocjena magistarskog rada 

- Na temelju izvješća povjerenstva za ocjenu uvjeta i 

odobrenje teme za izradu magistarskog rada, u sastavu 

prof. dr. sc. Simeun To m a n i ć i izv. prof. dr. sc. Vend 

Vondra, Fakultetsko vijeće Šumarskog fakulteta 

Sveučilišta u Zagrebu odobrilo je Jadranku Vlahinji, 

dipl. ing. šum. izradu magistarskog rada pod gore navedenim 

naslovom. Za mentora je imenovan prof. dr. sc. 

Simeun Tomanić. Po odlasku prof. dr. sc. Simeuna Tomanića 

u mirovinu, Fakultetsko je vijeće za mentora 

imenovalo doc. dr. se. Ivana Mart i n ića. 

Na svojoj 4. redovnoj sjednici 7. travnja 2000. godine 

Fakultetsko vijeće Šumarskog fakulteta Sveučilišta 

u Zagrebu imenovalo je Povjerenstvo 

za ocjenu izrađenog magistarskoga 

rada Jadranka Vlahinje, 

dipl. ing. šum. u sastavu: izv. prof, 

dr. sc. Vend Vondra, doc. dr. sc. 

Ivan Martinić, doc. dr. se. Dragutin 

Pieman, doc. dr.

skim položajima. To se ogleda u različitim površinama 

njihovih posjeda koji gravitiraju cesti, različitome smanjenju 

duljine privlačenja i povezano s tim različito 

smanjenih troškova privlačenja, različitim financijskim 

rezultatima od prodaje drva jer su njihove šume različitih 

površina, dobi, vrste i strukture sastojina, te posebno 

u razlikama očekivanog obujma sječivog drva u amortizacijskom 

vijeku ceste (40 godina) i u različitoj dinamici 

ostvarenja prihoda. 

Na osnovi uvodnih razmatranja definirane su dvije 

sastavnice problema: a) etatne mogućnosti šumske 

sastojine, odnosno ukupni obujam sječivog drva kao 

iskaz veličine i kvalitete konkretne šumske sastojine, b) 

smanjenje troškova privlačenja kao funkcija smanjenja 

srednje duljine privlačenja u odnosu na prijašnju 

srednju duljinu privlačenja. 

Kao prvi korak u istraživanju autor je oblikovao teorijski 

model šumskoga predjela na kojemu analizira izabrane 

kriterije raspodjele troškova gradnje i održavanja 

ceste. Na digitaliziranom modelu terena za svaku jedinicu 

šumoposjeda utvrđuje duljine privlačenja drva za 

uvjete prijašnje i nove otvorenosti modelnog područja. 

Za modelno područje određeni su očekivani sječivi 

obujmi drva i ukupni troškovi zajedničke šumske ceste. 

Ukupne troškove zajedničke ceste autor je izračunao 

kao zbroj izravnog troška gradnje, troška amortizacije, 

troška tekućeg i periodičnoga održavanja, te troška 

naknade za izgubljenu površinu i prirast. 

Rezultati istraživanja podijeljeni su u tri dijela. U prvom 

se dijelu za svakog korisnika zajedničke ceste, na 

osnovi njegova udjela u ukupnome etatu, odredila relativna 

vrijednost faktora pogodnosti obujma sječivog 

drva kao kriterija raspodjele. Kriterij smanjenja duljine 

privlačenja drva izražen je faktorom pogodnosti 

duljine privlačenja drva, koji predstavlja udio svakoga 

vlasnika u ukupnom smanjenju duljine privlačenja 

konkretnoga područja. Ukupni trošak privlačenja s konkretne 

šumske površine za pojedinačnog suvlasnika 

ceste izračunat je kao umnožak pripadajućeg očekivanog 

obujma sječivog drva i jediničnog troška privlačenja 

drva na pripadajućoj konkretnoj duljini privlačenja. 

U drugom dijelu koristi od zajedničke ceste odredile 

su se kao ekvivalent uštede na troškovima privlačenja. 

Razlika troškova privlačenja na staru cestu, odnosno na 

novu cestu, definira uštedu u troškovima privlačenja. 

Relativna je mjera ovih ušteda, za svakoga vlasnika, iskazana 

koeficijentom uštede na trošku privlačenja. 

Isplativost ulaganja, kao predmet trećeg dijela rezultata, 

izračunata je iz pokrivenosti troškova ostvarenim 

gospodarskim učincima od ceste. Pritom su se pod 

troškovima uzeli u račun utvrđeni ukupni troškovi zajedničke 

šumske ceste, a kao gospodarski učinci ostvarene 

uštede u troškovima privlačenja drva. Račun isplativosti 

modela pokazao je da svi vlasnici mogu računati 

na koristi od ceste, koje u većoj ili manjoj mjeri nadilaze 

njihova ulaganja. Razlike u iznosu koristi-ušteda od 

ceste u modelu izravno su ovisile o iznosu smanjenja 

jediničnih troškova privlačenja drva zbog smanjenja 

duljine privlačenja i o obujmu sječivog drva pojedinog 

vlasnika. Najviše profitiraju vlasnici s najvećim smanjenjem 

duljine privlačenja i vezano stim s najvećim 

smanjenjem troškova privlačenja, odnosno vlasnici s 

najvećim obujmom sječivog drva, npr. vlasnici većih 

površina ili sastojina veće starosti. U određivanju udjela 

svakog vlasnika u troškovima zajedničke ceste autor 

uzima kumulirani učinak oba kriterija - pogodnost 

obujma i pogodnost duljine. Skupni je učinak obaju 

utjecajnih čimbenika raspodjele postignut izračunom 

faktora osobnog troška, čije su vrijednosti pojedinačni 

udjeli umnožaka oba kriterija. 

U zaključcima se navodi kako su čimbenici raspodjele 

uključeni u model na način koji osigurava njegovu 

dinamičnost, a njihova međuzavisnost u odnosu na 

sudionike u modelu osigurava da se promjenom stanja 

bilo kojeg sudionika modela proporcionalno mijenjaju 

i udjeli svih ostalih sudionika. 

Posebno se ističe da se načini raspodjele troškova 

gradnje i održavanja šumskih prometnica, koji su ispitani 

i primijenjeni u ovoj metodološkoj studiji, mogu 

uspješno koristiti i u rješavanju drugih problema s pitanjem 

ekonomski opravdanoga ulaganja ili terećenja bilo 

kojeg dijela ili cjelovitog šumskoga područja u različitim 

djelatnostima upravljanja i gospodarenja šumom. 

Magistarski rad Jadranka Vlahinje, dipl. ing. šum. u 

mnogim svojim dijelovima nadilazi razinu prosječnoga 

rada toga tipa. U magistarskom radu autor je po prvi puta 

dao odgovore na neka do sada slabije istražena pitanja, 

te je otvorio neke putove budućih istraživanja. Po 

suvremenosti te po primijenjenim metodama i tehnikama, 

uklapa se među više europskih istraživača koji se 

bave ekonomikom šumske proizvodnje, posebno pitanjima 

investicija u šumarstvu. Osim što su rezulati ovoga 

rada vrijedan doprinos teoriji ekonomike i organizacije 

u šumarstvu, oni svakako ostavljaju i zamjetan trag 

na području primijenjenih istraživanja, toliko potrebnih 

suvremenoj šumarskoj praksi. 

Doc. dr. se. Ivan Martinić 

225

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI 

45. SEMINAR IZ ZAŠTITE BILJA 

U Opatiji je od 13. do 16. veljače 2001. g. održan 

45. seminar iz zaštite bilja. Seminar su organizirali 

Agronomski fakultet i Hrvatsko društvo biljne zaštite u 

Zagrebu. Isti je okupio poljoprivredne i šumarske 

stručnjake koji se bave biljnim bolestima, štetnim i korisnim 

kukcima, kao i drugim biotskim čimbenicima 

koji utječu na zdravstveno stanje poljoprivrednog bilja 

i šumskog drveća, s posebnim naglaskom na suvremena 

sredstva i metode zaštite poljoprivrednih kultura i 

šuma. U okviru Seminara organizirana je i Poster sekcija. 

Zapažena su bila izlaganja šumarskih stručnjaka. 

•Na seminaru je bilo 550 sudionika, i podnesena su 

ukupno 52 izlaganja. 

Nakon otvaranja 45. seminara, u uvodnim izlaganjima 

iznesene su sljedeće aktualne teme o zaštiti bilja 

2001. godine. 

Šamota, D.: Prikaz Zakona o ekološkoj proizvodnji 

poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda 

Macelj ski, M.: Ekološki indikatori 

Smit, Z., Kordić-Smit, M., Capuder, Ž., 

Puntarić,D.: Prisutnost pesticida u potencijalnim 

izvorima vode za piće 

Čizmić, I., Tomić, Ž., Hrlec, G., Žabica, 

Lj.: Nužnost provjere kakvoće tretiranja sjemena 

Ostoj ić, Z.: Genetski preinačene biljke-stanje 

u Svijetu 

I š t o k, I. : Karantenske štetočinje bilja u šumarstvu 

Od mnogobrojnih izlaganja o problematici zaštite 

poljoprivrednog bilja, ratarskih kultura, vinove loze i 

Slika 1. Radno predsjedništvo šumarske sekcije 

voćnjaka te drugih vrsta, odnosno nasada, ističemo dva: 

Pagliarini,N.,Danon,V.: Sindrom propadanja 

divljeg kestena {Aesculus hipocastanum). 

Hrlec, G.: Potreba pojačane kontrole sredstava 

za zaštitu bilja u prometu u Republici Hrvatskoj. 

U šumarskoj sekciji izneseno je 7 referata, pa navodimo 

autore, naslove i kratke sažetke. 

Liović, B., Novak-Agbaba, S., Matošević,D.,Pernek,M.,Županić,M.: 

Neki problemi 

primjene pesticida u šumama Hrvaske: Šuma je opterećena 

mnogobrojnim negativnim utjecajima koji joj 

smanjuju vitalitet. Biotski čimbenici, poglavito biljne 

bolesti i kukci značajna su karika u lancu uzročnika sušenja 

šuma. Biotički čimbenici su onaj segment negativnog 

utjecaja na šume koji se može spriječiti ili eliminirati, 

odnosno svesti na ekonomski dopušteni prag. Integrirani 

pristup zaštiti šuma obuhvaća primjenu metoda 

i sredstava s kojima se postiže željeni cilj, uz minimalnu 

poremetnju šumskih ekosustava. 

U okviru dijagnozno prognozne djelatnosti, prati se 

pojava i intenzitet napada biljnih bolesti i kukaca i njihov 

parazitoidski kompleks. Kod tretiranja nastoji se 

izbjeći ekološki nepovoljni pesticidi, a prednost se daje 

biološkim i biotehničkim metodama suzbijanja. 

Jurjević, P.: Problematika šumskih požara u 

2000. godini. Šumski požari su stalna i velika opasnost 

za šume. Posljedice požara su: ekonomske i ekološke 

štete jer se mijenja prirodni oblik okoliša i dolazi do degradacije 

staništa. U Hrvatskoj ima 2,485.300 ha šuma 

i šumskih tala (44 %). Na mediteranskom području ima 

877.500 ha šuma. U Hrvatskoj se prosječno pojavi 291 

požar, a u 2000. god. bilo ih je 704. Šteta se procjenjuje 

na 2,6 milijuna kuna. Da bi se smanjili požari poduzima 

se sljedeće: izgradnja protupožarnih prosjeka s elementima 

šumskih cesta, osmatranje i dojava požara, 

uzgojne mjere u funkciji zaštite od požara, izgradnja i 

održavanje motrilica, primjena uređaja sa zemlje i zrakoplova 

u gašenju požara. 

Glavaš, M, Cvjetković, B., Margaletić,J.: 

Suzbijanje hrastove pepelnice u šumskim rasadnicima. 

U Hrvatskoj se uzgajaju sadnice hrasta lužnjaka i 

kitnjaka u 15 rasadnika. Godišnje se proizvede 15 do 30 

milijuna hrastovih sadnica, što čini 70 % od svih proizvedenih 

biljaka. Posebna pozornost posvećuje se zaštiti 

od štetnih kukaca i gljiva. Najštetnija je gljiva pepelnica 

(Microsphaera alphitoides). U razdoblju od 1996. do 

226

1999. g. za suzbijanje hrastove pepelnice u šumskim rasadnicima 

korištene su dvije grupe fungicidal 

1. Na bazi sumpora korišteni su: Chromosul 41,43 %; 

Sumpor SC 80 24,29 %; Micro 80 8,75 %; Tiovit 

24,28 %; Močivi sumpor 1,43 %-tni. 

2. Sintetički pripravci: Rubigan 45,80 %; Tilt 19,12 

%; Anvil 18,55 %; Topas 2,61 %; Sumi-8 7,25 %; 

Alto 2,03 %; Bayleton 1,74 %; Systhane 2,32 % i 

Vectra 0,58 %-tni. Broj i vrijeme tretiranja variraju 

za pojedine rasadnike. Tretira se od ožujka do listopada. 

Prosječan broj tretiranja za sve rasadnike je 10 

puta. U pokusnom tretiranju na sadnicama lužnjaka 

s pripravcima: Folicur 250 (tebuconazol 25 %); Sumi-8 

(dinikonazol 12,5 %; Vectra (brom konazol 10 

%); Tiovit (sumpor 80 %) najučinkovitiji bio je Folicur 

250, a najslabiji Tiovit. 

Slika 2. Sudionici seminara 

Hrašovec, B.: Suvremene metode suzbijanja 

potkornjaka. Potkornjaci (Coleoptera, Scolytidae) 

kao sekundarni štetnici u određenim okolnostima mogu 

postati primarni, uzrokuju ekonomske gubitke i poremetnje 

u šumskih ekosustavima. 

Postoji velik broj metoda i postupaka praćenja brojnosti 

i analize kvalitativnih svojstava njihovih populacija. 

Postoji širok spektar metoda za njihovo suzbijanje 

kao što su: mehaničke, uzgojne, kemijske, biološke i 

biotehničke. Revolucionarno je otkriće mehanizma komunikacije 

unutar pojedinih vrsta potkornjaka koherentnih 

i jednoznačnih kemijskih nositelja informacija i 

njihovog djelovanja na ponašanja kukaca. Kod fiziološki 

oslabljenih stabala dolazi do mnogostrukog povećavanja 

atraktivnosti za napad potkornjaka bioprodukcijom 

agregacijskih feromona. Mnogobrojni sintetski 

pripravci su imitacija ili istovjetna kopija takvih tvari, a 

služe za primamljivanje i ulov ciljanih vrsta potkornjaka. 

Značajno je svojstvo selektivnosti, jer se radi o tvarima 

koje privlače bliske vrste ili samo jednu vrstu. U 

Europi i u nas postoji znatan broj pripravaka za praćenje 

dinamike populacija i suzbijanja nekoliko ekonomski 

najvažnijih vrsta potkornjaka, kao što su: Ips typographic, 

Pityogenes chalcographus, i Trypodendron 

lineatum. U postupku istraživanja su feromoni za: 7bmicuspiniperda, 

T. minor, Ips sexdentatus, I. acuminatus 

i drugih. Za drvaše osim navedenog T. lineatum nema 

još gotovih pripravaka. 

Za ulov potkornjaka do sada su korištene cjevaste 

klopke, a u novije vrijeme sve se više koriste barijerne. 

Primjena atraktanata i klopki za smanjenje brojnosti 

potkornjaka ima veliku prednost u odnosu na kemijsko 

tretiranje trupaca s ekonomskog, a napose ekološkog 

stajališta. 

Diminić, D.: Zdravstveno stanje kultura crnog 

bora u Hrvatskoj. Već nekoliko godina u Hrvatskoj se 

provode istraživanja zdravstvenog stanja kultura crnog 

bora u priobalju, srednjoj i sjevernoj Hrvatskoj. Za laboratorijsku 

obradu uzimani su uzorci iglica, izbojaka i 

češera. Istraživanja su pokazala da su najugroženiji lokaliteti 

na području Istre, Raba, Vinska draga-Zumberak 

i Đurđevački peski. Determiran je veći broj fitopatogenih 

gljiva, a najštetnije su: Mycosphaerella pini i 

Lophodermium seditiosum na iglicama, te Sphaeropsis 

sapinea na izbojcima i granama. Suše se pojedinačne 

grane i cijele krošnje. Pretpostavlja se da su abiotski 

čimbenici kao suša, nepovoljni stanišni uvjeti, visoke 

koncentracije sumpornog dioksida, posolica i mehanička 

oštećenja uzrokovali stanje stresa i stvorili predispoziciju 

za napad gljivičnih uzročnika. 

Margaletić, J., Glavaš, M., Janicki, Z., 

Turk, N., IVI i 1 a s, Z.: Glodavci u šumskim ekosustavima 

kao prenositelji bolesti. U šumama glodavci 

čine velike štete na biljkama i plodovima. Posebno se 

ističu 3 vrste miševa i 4 vrste voluharica. Nisu samo 

štetnici nego su izvori i prenositelji zaraznih bolesti. Tijekom 

evolucije došlo je do prilagodbe nekih mikroorganizama 

i parazita i određene životinjske vrste. Uzročnici 

bolesti i paraziti mogu se prenijeti na divlje i domaće 

životinje i na čovjeka. Glodavci uzročnike, često 

zaraznih bolesti, mogu izlučivati aktivno putem sekreta 

ili ekskreta ili pasivno putem endo i ektoparazita. Neka 

šumska područja postaju enzootska, odnosno endemska 

različitih zaraznih bolesti. Bolesti koje se prenose na 

ljude poznate su u medicini kao zoonoze, kao što su 

napr. trihineloza, leptospiroza, lyme borelioza, krpeljni 

encefalitis i druge zarazne bolesti. Opasnosti infekcije 

izloženi su svi koji rade u šumi ili njome prolaze. Zato 

je važno poznavati vrste i brojnost, odnosno gustoću 

populacije glodavaca u šumama i smanjiti njihovu 

brojnost na podnošljivu razinu s ekonomskog i zdravstvenog 

gledišta. 

Harapin, M.: Zdravstveno stanje šuma u Hrvatskoj 

na kraju stoljeća. Na početku prošlog stoljeća 

(oko 1900. g.) zabilježena su velika sušenja i enormna 

sječa sušaca, kao i krajem stoljeća. Može se reći da se 

227

sušenje pojavilo u ciklusu od 100 godina iako je unutar 

toga vremena bilo sušenja većih ili manjih razmjera. U 

europskim razmjerima najviše se registriralo i pisalo o 

sušenju šuma 80-tih godina prošloga stoljeća. Uzroci 

sušenja su mnogobrojni. Na prvome mjestu su klimatska 

kolebanja, pa izravni i neizravni antropogeni utjecaji. 

U skladu sa Ženevskom konvencijom pokrenut je 

1985. g. Međunarodni program suradnje o procjeni 

utjecaja onečišćenja zraka na šume (International Cooperative 

Programe - IPC-Forests). Nositelj te aktivnosti 

je Europska unija (EU). Prema jedinstvenoj metodologiji 

motri se stanje šuma na određenim plohama 

(Level 1). Praćenje zdravstvenog stanja šuma u Hrvatskoj 

temelji se na tom programu. Motrenja se u Hrvatskoj 

provode od 1987. g. na bioindikacijskim plohama, 

na sjecištima mreže 16x16 km, a opažanja su provedena 

i na osnovnim plohama 4x4 km. Kod procjene oštećenosti 

najvažnija su dva parametra: osutost krošanja i 

požutjelost asimilacijskih organa. Procjenom u 1999. g. 

obuhvaćeno je 7 580 stabala (5 858 stabala listača i 

1 782 stabla četinjača). Stanje oštećenosti krošanja u 

1999. g. pokazalo je povećanje značajno oštećenih stabala 

svih vrsta. 

U usporedbi sa 1998. g., značajna oštećenost svih 

vrsta porasla je za 5,09 % sa 19,40 % na 24,49 %. Stanje 

oštećenosti listača i četinjača karakteristično je za 

najznačajnije predstavnike bukvu, hrast i jelu. Oštećenost 

bukve u posljednjih 10 godina nije se bitno promijenila 

i kreće se od 4 do 10 %, pa bukva spada u najotporniju 

vrstu. Značajna oštećenost hrasta lužnjaka naglo 

je rasla od 1988. g. (8,10 %) i 1994. g. (42,50), a 

1999. g. iznosi 23,50 %. Najugroženija je jela. Najviša 

vrijednost oštećenosti 1993. g. bila je 70,80 %, a 1999. 

g. ona iznosi 58,1 %. U Europi u 27 zemalja u 1999. g. 

ima značajno oštećenih stabala svih vrsta 22,6 %, a u 

Hrvatskoj to iznosi 24,5 %, stoje za 3,6 % više u odnosu 

na 1998. g. Hrvatska u odnosu na Europu, ima pretežito 

prirodne i dobro gospodarene šume. 

Dr. M. Harapin 

SEMINAR IZ ZAŠTITE SUMA U KOPRIVNICI 

Koliko je korisno održavati znanstvene i stručne 

skupove, te u njima sudjelovati najbolje govore zaštitarski 

problemi diljem Hrvatske. Upravo rješavanje 

takvih problema nameće važnost zajedničkih susreta. 

Na osnovi toga Uprava šuma Koprivnica organizirala 

je Seminar iz zaštite šuma. Na čelu organizacije seminara 

bila je Đurđica List, dipl. ing. šum., voditeljica 

Odjela za ekologiju i zaštitu. Seminar je održan u Repašu 

28. 3. 2001. Bilo mu je nazočno oko 30-ak djelatnika 

UŠ Koprivnica, zaštitara sa Šumarskog fakulteta i iz 

Šumarskog instituta. 

U cjelodnevnoj raspravi govorilo se o suzbijanju 

hrastove pepelnice u rasadnicima i šumama, o štetama i 

suzbijanju mišolikih glodavaca, potkornjacima u kulturama 

četinjača i bolestima crnoga bora na području US 

Koprivnica, te općenito o zaštitarskoj problematici. 

Zaključak seminara je da je itekako korisno raspravljati 

o specifičnoj problematici određenoga područja, 

jer se na taj način najuspješnije rješavaju pojedini 

zadaci. 

Na kraju napominjem da smo u međuvremenu razgovarali 

o sličnim seminarima u UŠ Vinkovci i UŠ Karlovac, 

na koje ćemo se rado odazvati. 

Prof. dr. sc. Milan Glavaš 

ERRATA CORRIGE! 

U Šumarskome listu broj 125 (1-2) od 2001. god., str. 19-26 u članku: 

Franjić, J., Ž. Škvorc, A. Čarni, 2001: Numerička analiza fitocenoloških snimaka u bukovo jelovim 

šumama (Abieti-Fagetum s. 1.) u Hrvatskoj, došlo je do pogreške u naslovu i u tekstu. Pogreška je istovrsna i javlja 

se na osam od ukupno devet mogućih mjesta, te svagdje gdje je napisano "Abieti-Fagetum s. L". treba pisati "'Abieti-Fagetum 

s. 1.". U naslovu npr. stoji: NUMERIČKA ANALIZA FITOCENOLOŠKIH SNIMAKA U BUKO 

VO-JELOVIM ŠUMAMA (Abieti Fagetum s. L.) U HRVATSKOJ, a treba biti: NUMERIČKA ANALIZA FITO 

CENOLOŠKIH SNIMAKA U BUKOVO-JELOVIM ŠUMAMA {Abieti-Fagetum s. 1.) U HRVATSKOJ. 

Budući daje rad bio kod autora na završnoj korekciji gdje te pogreške nije bilo, ona je nastala naknadno, neposredno 

prije tiska. Naime radi se o skraćenici s. 1. (lat. sensu lato - u širem smislu) a ne L. (Linné). 

Ispričavamo se autorima zbog nastale tehničke greške. 

Uredništvo 

228

Levički lovački dani u Slovačkoj 

Međunarodna konferencija na temu 

"LOVSTVO U INTEGRIRANOJ EUROPI 

Predstavljeno lovstvo Hrvatske 

U Levicama, a Republici Slovačkoj, održana je od 

15. do 23. ožujka 2001. tradicionalna manifestacija Levički 

lovački dani (Levickych polovnickych dni). 

Na manifestaciji je sudjelovao velik broj lovaca i lovačkih 

stručnjaka iz Slovačke i susjednih i prijateljskih 

zemalja. U okviru manifestacije organizirana je izložba 

svih trofeja stečenih protekle lovne godine u lovištima 

okruga Levice. 

Zahvaljujući ugledu i velikom zalaganju slovačkih 

stručnjaka, organizirana je i međunarodna konferencija 

na temu "Slovačko lovstvo u integriranoj Europi". Bila 

je to konferencija s vrlo aktualnom temom, ne samo za 

Slovačku, već i za ostale zemlje koje su na pragu ulaska 

u Europu, a nesumnjivo i za nas. Kako bi konferencija 

bila što učinkovitija, organizatori su ograničili broj referenata 

i trajanje izlaganja, a da bi to i postigli pravovremeno 

su zamolili stručnjake iz nekoliko zemalja da 

pripreme i izlože pozivni referat. Referati su se trebali 

ranije dostaviti, kako bi na samoj konferenciji uz kratka 

izlaganja bili pripremljeni i zbornici referata. 

Pored uvodnog izlaganja Ministra poljoprivrede i 

šumarstva Republike Slovačke, gospodina Pavela 

Koncoša, veliku pozornost izazvalo je i izlaganje generalnog 

sekretara FACE-a dr. Yvesa L e c o c qa, koji 

je predstavio Politiku zaštite prirode u EU i njeno 

značenje za lovstvo u srednjoj Europi 

Među pozivnim referatima iz Austrije, Mađarske, 

Češke i Poljske, našao se i referat iz Hrvatske. Referat 

pod naslovom "Problematika i perspektiva lovstva u 

Republici Hrvatskoj" pripremio je i prezentirao doc. dr. 

se. Marijan Grubešić. U referatu su prikazani rezultati 

provedbe Zakona o lovu, problematika lovnog gospodarenja 

u proteklih desetak godina, sadašnje stanje te 

prirodni potencijali lovišta u Hrvatskoj, uz prikaz dija- 

pozitiva te planovi i perspektiva hrvatskog lovstva i 

lovnog turizma u predstojećem razdoblju. 

Cijela organizacija konferencije bila je na visokoj 

razini, stoje već poznato u lovačkim krugovima u Hrvatskoj, 

glede čestih znanstvenih skupova i konferencije 

koje se organiziraju u Slovačkoj te velike međunarodne 

izložbe. 

Da bi konferencija tekla što uspješnije referati su 

svrstani i iznijeti u nekoliko tematskih cjelina: 

I. Lovstvo u integriranoj Europi 

Kroz 6 iznijetih referata predstavljena je problematika 

lovstva u okvirima europske zajednice ili prilikom 

ulaska u EU. 

II. Slovačko lovstvo u 21. stoljeću 

Predstavljeni su Slovački planovi i perspektive lovstva 

u predstojećem razdoblju kroz 4 referata, koji 

su obuhvatili lovačko zakonodavstvo, perspektivu 

i zadaću lovačkog saveza u 21 stoljeću, perpektivu 

uzgoja i zaštite divljači, te nastavak suradnje u 

znanstveno-istraživačkom radu sa susjednim zemljama. 

III. Problematika predatora na kultiviranim površinama 

Prikazani su rezultati istraživanja uloge predatora u 

Mađarskoj i Njemačkoj, te naglašena sve češća 

zakonska ograničenja i nemogućnost reguliranja 

brojnog stanja većine predatora. 

IV. Marketing u lovstvu 

Zanimljivi referati s područja marketinga u lovstvu 

pojasnili su zadaću lovnog turizma i rada turističkih 

agencija u lovnoturističkoj ponudi Slovačke, 

problematiku i perpektivu prometa i prodaje mesa 

divljači te perspektivu intenzivnog uzgoja divljači 

u Republici Češkoj. 

Organizacija Levičkih lovačkih dana i manifestacije 

koje su na visokoj razini tim povodom organizirane, 

rezultat su izuzetne suradnje i sprege stručnjaka i čelnika 

Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Lovačkog 

saveza Slovačke, Slovačke šumarske komore, Slovačkih 

šuma, Šumarskog fakulteta a Zvolenu i Instituta 

za istraživanje životinja (i divljači) u Nitri. 

Slika 1. Detalj s izložbe lovačkih trofeja stečenih u protekloj godini 

u okrugu Levice. 

Lovačko priznanje (medalja) doc. dr. se. 

Marijanu Grubešiću 

Organizatori cjelokupne manifestacije i konferencije, 

pripremili su i dodijelili četvorici, kako su naveli 

zaslužnih gostiju, dugogodišnjih prijatelja i uspješnih 

229

Slika 2. Medalja organizatora dodjeljena doc. dr. se. Marijanu 

Grubešieu. 

lovnih stručnjaka, medalje organizatora. Medu dobitnicima 

medalje bio je i gost iz Hrvatske, doc. dr. se. 

Marijan Grubešić, kojega je, kako je sam istakao, ta 

medalja izuzetno iznenadila, obzirom da je medu sudionicima 

bio najmlađi izlagač, s najmanjim znanstveno-istraživačkim 

stazom. Prilikom dodjele medalje, 

host. prof. doc. Ing. Pavel Hell istako je da se medalja 

dodjeljuje za dugogodišnju suradnju, nastup na više 

simpozija u Slovačkoj, za uspješan rad i predstavljanje 

stanja i perspektiva lovstva u Hrvatskoj. 

Zahvaljujući na dodjeljenoj medalji, doc. Grubešić 

je istakao dugogodišnju znanstvenu i stručnu suradnju 

Hrvatske i Slovačke, te naglasio da korijeni šumarske i 

lovačke stručne izobrazbe u Hrvatskoj potječu iz obližnje 

Banske Šćavnice. Potom se osvrnuo na izuzetno 

dobru suradnju Šumarskog fakulteta a Zagrebu i Zvolenu, 

što su potvrdili i počasni doktorati dodijeljeni našim 

profesorima, prof, emeritus Branimir Prpić i 

prof. dr. sc. Mladen F i g u r i ć. 

Istakao je i osobnu vezanost za ovaj kraj, u kojega je 

prvi puta došao 1985. godine kao student u sklopu tradicionalne 

razmjene studenata, kada je u dva tjedna, 

zahvaljujući profesorima iz Zvolena i šumarima, obišao 

i upoznao gotovo čitavu Slovačku. Kasnije je u više 

navrata sudjelovao na različitim simpozijima (Nitra 

Slika 3. Prof. Pavel Hell u ime organizatora pozdravlja okupljene 

sudionike i goste konferencije. 

1993. i 1996., Bratislava 1997.). Veliku pomoć dobio je 

osobno i tijekom izrade disertacije, jer je u velikoj 

mjeri koristio rezultate istraživanja eminentnih slovačkih 

stručnjaka u domeni lovstva, koji su se i ovom 

prilikom okupili u velikom broju u Levicama. 

Podrobnije informacije dobio sam od doc. Grubešića 

nakon povratka iz Slovačke, a stručne informacije i 

program obilježavanja Lcvičkih lovačkih dana crpio 

sam iz pozivnih materijala te Zbornika referata sa spomenute 

konferencije. Smatrao sam dužnošću da kao 

čelnik Zavoda za zaštitu šuma i lovstvo Šumarskog fakulteta 

Sveučilišta a Zagrebu, čiji je član i doc. Grubešić, 

o njegovom uspjehu i priznanju ovim putem obavijestim 

šumarsku javnost, na čemu mu čestitam osobno 

i u ime svih članova Zavoda i Šumarskoga fakulteta. 

Prof. dr. se. Milan Glavaš 

230

SASTANAK EKSPERTNE SKUPINE ZA STANJE KROŠANJA 

Innsbruck, 21-24. ožujka 2001. 

Od 21. do 24. ožujka a Innsbrucku (Austrija), održanje 

3. sastanak Ekspertne skupine za stanje krošanja 

Međunarodnog programa za procjenu i praćenje utjecaja 

zračnog onečišćenja na šume (ICP Forests). Organizator 

skupa bio je Federalni šumarski istraživački centar 

Austrije, a skup je okupio predstavnike većine zemalja 

uključenih u projekt ICP Forests: Finske, Norveške, 

Danske, Švedske, Estonije, Moldavije, Bjelorusije, 

Njemačke, Švicarske, Francuske, Mađarske, Italije, 

Španjolske, Irske, Češke Republike, Hrvatske, Austrije, 

kao i predstavnike Europske Komisije. 

Sastanak je otvorio dr. Markus Neumann, koordinator 

programa ICP Forests za Austriju, kratkim prikazom 

austrijskog šumarstva i prezentacijom iskustava o 

procjeni ostećenosti šuma. Šume Austrije pretežno su u 

privatnom vlasničtvu: tek 14,3 % su u državnom posjedu, 

a najvažnija vrsta drveća je obična smreka, koja u 

ukupnoj masi i etatu ima udio preko 60 %. Austrija sudjeluje 

a programu ICP Forests od 1989. godine s 534 

plohe razine I (mreža 8,9 x 8,9 km), od kojih je 20 ploha 

izdvojeno za intenzivno motrenje (razina II). Osnovni 

problem prilikom procjene stanja krošanja je fenotipska 

različitost kao posljedica velikih razlika u nadmorskoj 

visini ploha, te je onemogućeno korištenje univerzalnog 

foto-priručnika. Umjesto toga se kao referenca 

koristi lokalno referentno stablo, čime je umanjena homogenost 

i otežano usklađivanje kriterija procjene. 

Tematika predložena za izlaganja i raspravu ponajviše 

je vezana za aspekt osiguranja i kontrole kvalitete 

podataka (Quality Assurance, Quality Control). Raspravljalo 

se o sljedećim temama: 

1. Nacionalni koncepti osiguranja i kontrole kvalitete 

podataka. Prezentirane su metode različitih zemalja 

usmjerene ka većoj reprezentativnosti podataka 

procjene ostećenosti šuma. Istaknuta je važnost 

stalnosti ekipa za procjenu, korištenje kontrolnih 

ekipa, kao i organizacije nacionalnih interkalibracijskih 

tečajeva po ugledu na međunarodne uz pomoć 

statističkih metoda kontrole kvalitete. 

Korištenje foto-dokumentacije u smislu kontrole 

kvalitete. Nakon opsežnih probnih istraživanja preporuča 

se stvaranje nacionalne foto-dokumentacije, 

koja bi bila prilagođena lokalnim prilikama te tako 

time bila omogućena preciznija procjena, kao i kontrola 

kvalitete podataka na nacionalnoj i internacionalno 

razini. 

Uvođenje kontrolnih timova. Razmatranje prijedlog 

stvaranja međunarodnih kontrolnih timova u svrhu 

određivanja korekcijskih čimbenika za pojedine 

zemlje i bolju usporedivost podataka na međunarodnoj 

razini. Cijeli koncept tek treba biti razrađen. 

Novi koncept Interkalibracijskih tečajeva. Iznijeta 

su iskustva različitih zemalja - domaćina interkalibracijskih 

tečajeva u posljednjih nekoliko godina 

(Španjolska, Norveška, Estonija). S obzirom 

na činjenicu da se s vremenom nametnula 

potreba da takvi tečajevi osim u svrhu interkalibracije, 

posluže i ustanovljavanju stvarnih 

metodoloških razlika među zemljama 

koji uvjetuju odstupanja prilikom procjene 

ostećenosti, posebno zanimanje izazvala su 

izvješća Italije i Hrvatske, koje su svoje tečajeve 

organizirale na temelju tzv. "novog koncepta". 

Zbog sustava slučajnog izbora stabala 

te repeticija, moguća je vjerodostojna usporedba 

rezultata različitih zemalja, pa je taj 

koncept pozitivno ocijenjen. 

Ovaj skup pokazao je svu složenost problematike 

procjene stanja krošanja, različitost 

pristupa, ali i mogućnosti usklađivanja 

metodologije pojedinih zemalja- sudionica. 

Stanje krošanja i dalje je najznačajniji indikator 

stanja šumskih ekosustava, te je ovaj 

sastanak dobra podloga za ovogodišnji program 

rada ICP Forests. 

Nenad Potočić, dipl. ing. šum. 

231

IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA 

33. EFNS (EUROPSKO ŠUMARSKO NORDIJSKO SKIJAšKO NATJECANJE) 

(Otepää, Estonija 11- 18. 2. 2001.) 

Najavljujući u prošlogodišnjem izvješću domaćina 

33. EFNS-a, rekli smo "dovidenja u poprilično nam dalekoj 

Estoniji". Za 11 -članu hrvatsku ekipu bilo je to zaista 

daleko, jer smo od 8 čak 4 dana bili na putu. U organizaciji 

HŠD-a i "Hrvatskih šuma" i uz stručno vodstvo 

upravitelja UŠ Delnice dipl. ing. H. Sušnika, tajnika 

HŠD-a dipl. ing. H. Jakovca i predsjednika delničkog 

ogranka HŠD-a dipl. ing. D. Delača, u dva kombija prepuna 

opreme, na put su krenuli i mr. sc. B. Pleše, dipl. 

ing. R. Abramović, dipl. ing. A. Crnković, F. Jakovac, 

dipl. ing. T. Kranjčević, M. Šporer, dipl. ing. D. Štimac 

i S. Vukonić. U utorak u ranim jutarnjim satima (1,30 a 

krenuli iz Delnica u nedjelju u 3,30) stigli smo na odredište. 

Snijega samo u tragovima, iako smo visoko na 

sjeveru i u glavnom estonskom nordijsko-skijaškom i 

turističkom središtu. Republika Estonija (ili službeno 

Eesti Vabariik, koja je raspadom Sovjetskog saveza 

1991. god., nakon pola stoljeća ponovno stekla samostalnost) 

je najsjevernija baltička država. Na površini 

od 45.227 km 2 , smještena je na obali Baltičkog mora te 

Finskog i Riškog zaljeva, s juga omeđena Latvijom, a s 

istoka Rusijom. Pretežito ravničarska zemlja (najviši 

vrh Suur Munamagi, 3 15 innm) s tisuću otoka (točnije 

oko 1500, najveći Saaremaa 2671 km 2 i Hiiumaa 965 

knf) i tisuću jezera (točnije oko 1400, najveća su, Čudsko 

3555 km 2 , koje Estonija dijeli s Rusijom i Vortsjarv 

270 km 2 ). U priobalju su posebno značajna brojna plitka 

jezera i močvare na čak 22% površine. Iz Čudskog 

jezera ističe rijeka Narva, vodom najbogatija estonska 

rijeka. U priobalju i na otocima klima je oceanska, a u 

unutrašnjosti kontinentalna s relativno malo oborina 

(500-700 mm), uz snijeg koji se zadržava od prosinca 

do ožujka. Sa 1,447.000 stanovnika, prema popisu 

1998. god. (64 % estonci i oko 28 % rusi), slabo je 

naseljena i s niskim prirodnim priraštajem. Većina stanovništva 

(oko 70 %) živi u gradovima - glavni grad 

Tallin 435.000, sveučilišni grad Tartu 102.000, Narva 

75.000, Kohtla-Jarve 69.000, Parnu 52.000 stanovnika. 

Otepää, jedan od najstarijih gradova (spominje se prvi 

puta 1116. godine), već je 50 godina poznato turističko 

središte s nordijskim centrom, br. 1 u Estoniji kako kažu 

domaćini, s mnogo jezera u okolici (najpoznatije je 

Pühajärve o kojem kruže möge legende). 

Već prvoga dana boravka čekale su nas dvije od pet 

ponuđenih stručno turističkih ekskurzija, za jednu 

grupu u Rapina - Ilumetsa (rasadnici crnoga bora i smreke, 

meteorski krateri , borove šume u okolici jezera 

Valgjarve, posjet crkvi i staroj tvornici papira te regio- 

232

Posljednjeg dana održana su štafetna natjecanja u kojima 

je hrvatska ekipa u sastavu S. Vukonić- T. Kranjčević- 

F. Jakovac- M. Sporer u najjačoj (najmlađoj) starosnoj 

skupini u kojoj se natjecalo 37 štafeta, osvojila 

odlično 11. mjesto, dok je mješovita štafeta s francuzom, 

njemcem i našim natjecateljima D. Štimcem i A. Crnkovićem 

u sljedećoj starosnoj skupini između 62 ekipe 

osvojila 44. mjesto (ukupno je startalo 157 štafeta). 

nalnom Državnom centru za šumarstvo u Rapini), a za 

drugu grupu u svečilišni grad Tartu (zgrada Sveučilišta 

utemeljenog 1632. godine, muzej Sveučilišta, stari 

grad, umjetnička galerija Kivisilla te Poljoprivredni 

Univerzitet i u ovim njega Šumarski fakultet). 

Sljedećega dana u programu je bio obilazak natjecateljske 

staze, koja je u nedostatku snijega na nekim prisojnim 

mjestima konzervirana na 40-tak cm debljine, 6- 

8 m širine i 4,2 km dužine (zbog toga trčalo se dva kruga), 

a održano je i probno gađanje na određenom poligonu. 

Poslije podne je održan sastanak voda ekipa, a u 

večernjim satima nakon svečanoga otvaranja natjecanja 

i podizanja na jarbole zastava zemalja sudionica, pod 

velikim šatorom (za oko 1000 ljudi) održana je glazbena 

večer. U četvrtak 15. veljače počelo je natjecanje u biatlonu 

s oko 800 sudionika iz 17 europskih zemalja, raspoređenih 

po spolu i starosti. S rezultatima naših biatlonaca 

i ovoga puta moramo biti prezadovoljni. Siniša 

Vukonić je, iako na izmaku iz svoje starosne skupine 

(21-30 god.), osvojio sjajno 7. mjesto. Isto tako, na izmaku 

svoje starosne skupine (31-40 god), neuništivi 

Franjo Jakovac bio je izvrsni 14. od 142 natjecatelja. U 

istoj kategoriji Mladen Šporer je osvojio 37., Tomislav 

Kranjčević 63., Denis Štimac 89. i Andrija Crnković 95. 

mjesto. U večernjim satima istoga dana održano je predavanje 

na temu Gospodarenje i zaštita šuma u Estoniji. 

Estonija ima 2,02 mil. hektara šuma (44,7% površine 

zemlje), od čega je više od polovice u vlasništvu države. 

Na nižim predjelima prevladavaju glejska i tresetna tla, 

a na uzvisinama podzoli. Na pjaščanim tlima dolaze 

šume borova i smreke a na vlažnijim tlima šume breze i 

johe. Prema podacima iz 1999. godine, 38,5% su borove 

sastojine (39,6 % drvne mase), 22 % sastojine smreke 

(23,3 %), 29,2 % breze (27,3 %), 6,9 % johe (6,0 %) i 3,4 

% ostalih vrsta (3.8 %). Drvna zaliha u državnim šumama 

iznosi 134,5 mil. m 3 , a u privatnim 52,4 mil. m 3 . 

Prosječna drvna masa po hektaru iznosi 176 m 3 (prirast 

4,9 m 3 ) u državnim, a 186 m 3 (prirast 5,8 m 3 ) u privatnim 

šumama. Etat je 1998. godine iznosio 6, 061 mil. m 3 

(2,744 mil. m 3 u državnim, 2,855 mil. m 3 u privatnim 

(1995. g. 0,3 mil. m 3 ) i 0,462 mil. m 1 u ostalim šumama). 

Istoga dana tajnik HŠD-a H. Jakovac je kao član 

Komiteta EFNS-a sudjelovao na sjednici tog tijela, na 

kojoj se raspravljalo o novim pravilima natjecanja, 

podnesena su godišnja izvješća o radu i financijskom 

poslovanju te utvrđeni i predbilježeni sljedeći domaćini 

ovih europskih šumarskih susreta. Domaćin 2002. 

godine bit će Austrija (Ramsau), 2003. Švicarska 

(Obergoms), a predbilježene su Francuska, Poljska, 

Švedska i Italija. Sljedeći sastanak Komiteta dogovoren 

je za 28. listopada 2001. u Ramsau (Austrija). 

Iste večeri održano je svečano zatvaranje natjecanja i 

zajednička Društvena večer za sve sudionike. 

Putujući natrag u Hrvatsku, naravno ponovno dva 

dana, sada i kroz snježnu vijavicu imeđu Krakova i 

Bratislave, mala, složna i uspješna hrvatska ekipa, prešavši 

skoro 5000 km sretno je stigla kući. 

H. Jakovac 

233

ZAŠTITA PRIRODE 

LEGANJ (Caprim 

Leganj je naša selica stanarica. Kako se hrani najčešće 

u sumrak ili noću, rijetko je opažamo. Veličine je 

kao crni kos, izdužena tijela s dugim repom, krupnom 

glavom i očima te malenim ali veoma širokim kljunom, 

na temelju kojega je i red u koji je svrstana dobio naziv 

širokokljunke. Ovako građen kljun uz veliku spretnost 

u letenju omogućuje hvatanje velikih insekata, koje ostale 

ptice ne mogu uloviti. Vrlo je proždrljiva. Načinom 

života vezana je uz rubove šuma, mlade sastojine u razvojnom 

stadiju mladika, stare sastojine u fazama oplodne 

sječe i vriština pa je time korisna za naše šumske 

ekosustave. Rasprostranjena je po čitavoj Europi, osim 

krajnjeg sjevera. 

Ne gradi gnijezdo, jaja nese na tlo, i to najčešće dva. 

Takva mjesta dobro su sakrivena i slučajno ih pronalazimo. 

Kada odrasla ptica osjeti opasnost u blizini svog 

legla, nastoji se pritajiti pouzdajući se u kamuflažnu bo- 

'gus europaeus L.) 

ju perja. No, ako se nepoželjni gost približi vrlo blizu, 

odrasla ptica odvraća pozornost od svoga legla glumeći 

"lak plijen". Samo što poleti, nakon nekoliko metara 

pada nespretno na tlo, odmah se diže i istu akrobaciju 

ponavlja opet nakon nekoliko metara, te napokon sjeda 

desetak metara od legla na neku nižu granu grmolike 

vegetacije ili suharak, s obješenim krilom koje izgleda 

kao daje slomljeno. "Gost" se poveseli lakom plijenu i 

pokuša ga uloviti, a kad ono ptica najednom polijeće s 

lakoćom. Cilj je postignut, opasnost za njezine mladunče 

je prošla. No ovaj put prijevara nije uspjela. Oprezno 

se vraćam i pronalazim mladunče, brzo fotografiram i 

napuštam njihovo gnijezdište, ispunjen snažnim dojmom 

jedne od prirodnih prilagodbi kojom se nastoji 

produžiti vrsta. 

Leganj je zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj. 

Slika 1. Odrasla ptica, mužjak 

Slika 2. Dva mladunca na gnijezdu u bukovom mladiku 

Tekst i fotografije: 

Krunoslav Arač, dipl. ing. šum. 

234

IN MEMORIAM 

U kolovozu 2000. godine, nakon 

kratke i teške bolesti zauvijek nas je 

napustio diplomirani inženjer šumarstva 

Vencej Č a 11 a k. Kolega 

Vencej roden je 9. listopada 1923. 

godine u Mokroj Gori pokraj Jahorine 

(B i H). Školovao se u Sarajevu i 

Šibeniku, otkuda mu potječe i otac 

Ivan. Poljoprivredno-šumarski fakultet 

u Zagrebu, Šumarski smjer, 

završio je 1952. godine, a poslije diplome 

zaposlio se u Šumariji Kutina, 

a kasnije u području više šumarskih 

gospodarstva u Bosni i Hercegovini. 

Službovao je u Stocu, Bileči, 

Sanskome Mostu i Banjaluci. 

Vencejeva djelatnost bila je usmjerena 

na uzgajanje šuma kojima 

se bavio čitav svoj radni vijek. Osobito 

se zauzimao za uzgajanje i unošenje 

hrasta kitnjaka u njegova staništa, 

u koja je, prema tadašnjim 

preporukama, bila unošena crnogo- 

VENCEJ ČATLAK, dipl. ing. šum. (1923 - 2000) 

Nakon kratke i teške bolesti u 

Zagrebu je 28. studenog prošle godine 

u 59. godini života umro šumarski 

i lovni stručnjak Bojan N o - 

v a k o v i ć, dipl. ing. šumarstva. 

Rodio se 26. travnja 1942. u šumarskoj 

obitelji u Batrini kod Nove 

Kapele. Otac Mladen bio je ugledni 

šumarski stručnjak (umro 1990), a 

majka Ljiljana učiteljica. Preseljenjem 

obitelji u Zagreb ( 1947) mladi 

Bojan završava osnovnu i srednju 

školu, maturiravši na V realnoj 

gimnaziji 1960. godine. Iste godine 

upisuje studij šumarstva na već samostalnom 

Šumarskom fakultetu 

Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao 

je na šumsko-gospodarskom odsjeku 

25. travnja 1967. 

Nakon kraćeg pripravničkog 

staža na Katedri za uzgajanje šuma 

Šumarskog fakulteta, odnosno Inrica. 

Shvativši ulogu kitnjaka kao 

klimatogene vrste u staništima pribrežja 

bosanskih gora, uspio je toj 

vrsti dati zasluženu prednost. 

Bio je nadaleko poznat po svojemu 

poštenju, skromnosti, pravednosti 

i humanosti. Volio je šumarsku 

struku, a u radu se isticao savjesnošću 

i marljivošću. 

Isticao se u udruzi inženjera i 

tehničara šumarstva Bosne i Hercegovine. 

Bio je član Sekcije za uzgajanje 

šuma Privredne komore BiH. 

Za vrijeme službovanja u području 

Šumskoga gazdinstva u Prijedoru 

izabran je za predsjednika Radničkog 

savjeta i Upravnog odbora. 

Vencej Čatlak kremiran je u Zagrebu 

21. kolovoza 2000. godine, i 

ispraćen na vječni počinak u krugu 

obitelji i svojih prijatelja i kolega, 

daleko od šuma kojima je posvetio 

svoj plodni radni vijek. 

Mr. sc. Rahman Mlivić, 

dipl. ing. šum. 

BOJAN NOVAKOVIC, dipl. ing. šum. (1942 

stituta za šumarska istraživanja u 

Zagrebu, početkom 1969. godine 

odlazi na rad u šumarsku operativu, 

najprije u Šumariju Pleternica 

- 2000) 

Šumskog gospodarstva Požega, a 

tri godine kasnije (1972) u Skupštinu 

općine Novska na radno 

mjesto općinskog šumarskog i lovnog 

inspektora (za općine Novska, 

Kutina i Ivanić-grad). Kako je na 

toj dužnosti ispoljio sve svoje 

stručne i organizacijske sposobnosti, 

25. prosinca 1974. biva premješten 

u Zagreb u tadašnji Republički 

sekretarijat za poljoprivredu, prehranbenu 

industriju i šumarstvo, 

najprije na dužnost lovnog a zatim 

lovnog i šumarskog inspektora. 

Idućih sedam godina (1981- 

1987) provest će na dužnosti tajnika 

Lovačkog saveza Hrvatske 

(LSH). Tu sam imao priliku bolje 

ga upoznati, radeći zajedno na organizaciji 

proslave 100. obljetnice 

organiziranog lovstva Hrvatske i 

Međunarodne izložbe lovstva u 

235

Zagrebu ( 1981 ), pripremi novog izdanja 

Lovačkog priručnika, organizaciji 

XXX. generalne skupštine 

Međunarodnog savjeta za lovstvo i 

zaštitu divljači (CIC) u Dubrovniku, 

izradi kriterija za bonitiranje 

lovišta i dr. Uz sve to, obavljajući 

pritom redovne tajničke poslove, 

Novaković je član radnog tima na 

pripremi novog Zakona o lovstvu, 

član Stručnog savjeta LSH i agilni 

propagator izrade što kvalitetnijih 

lovnogospodarskih osnova, kao novine 

u planskom gospodarenju 

lovištima. Sređenost i nepokolebljivost 

u oživotvorenju postavljenih 

zadataka za njega je bila karakteristična. 

Trudio se da svoje suradnike 

ne samo zainteresira za određeni 

posao, nego i da ga zavole. Poštivao 

ih je, vjerujući u moć iskrene 

riječi, prijateljskog pristupa i savjetovanja. 

Nakon šest i pol godina rada u 

LSH, gdje je pomalo razočaran morao 

napustiti poslove tajnika i prihvatiti 

se dužnosti savjetnika za 

krupnu divljač, 1. rujna 1987. vraća 

se na staru dužnost republičkog šu- 

marskog i lovnog inspektora, koju 

će obnašati i u novoosnovanom Ministarstvu 

poljoprivrede i šumarstva 

samostalne i međunarodno priznate 

Republike Hrvatske. Agresijom 

na Hrvatsku, zajedno sa sinovima 

Goranom i Mladenom javio se u 

dragovoljce sudjelujući u jedinicama 

narodne zaštite. Osjećajući se 

pomalo zasićenim i umornim od 

poslova inspekcijskog nadzora nad 

provedbom zakona i propisa 1. kolovoza 

1992. definitivno napušta 

rad u Ministarstvu, i osniva vlastitu 

tvrtku "Borna" d.o.o. Zagreb, u kojoj 

ga na dužnosti direktora zatiče 

nenadana smrt. 

Kao iskusni šumarski i lovni 

stručnjak kolega Bojan Novaković 

je za potrebe razvoja i obrazovanja 

djelatnika u lovstvu napisao i publicirao, 

pretežito u Lovačkom vjesniku 

HLS-a, dvadesetak stručnih priloga 

od kojih izdvajamo: Stanje u 

lovstvu Hrvatske s osvrtom na mjere 

sanacije (1976), Provođenje postupka 

za utvrđivanje brojnog stanja 

divljači (1977), Metodologija za izradu 

godišnjeg plana gospodarenja 

lovištem (1977), Remize u lovištu 

( 1982), Ponuda i potražnja umjetno 

uzgojene divljači (1986), Repelenti 

i njihova upotreba (1986), Životne 

navike divljači i nedostaci staništa 

(1986) i dr. Opširno je izvješćivao s 

generalne skupštine CIC-a u Dubrovniku 

i (vele)Sajma u Grazu, 

upozorivši u jednom svom napisu 

na moguću radioaktivnu zagađenost 

divljačine nakon černobilske 

havarije nuklearne elektrane. 

Na zagrebačkom groblju Mirogoj 

pokopan je 1. prosinca 2000., 

ispraćen od brojne rodbine, prijatelja 

i kolega šumara i lovaca iz Zagreba 

i mnogih krajeva Hrvatske. 

Ispred kolega šumara od pokojnika 

se oprostio dirljivim riječima 

mr. se. Stjepan Opalički, evocirajući 

uspomene na rad i djelovanje 

pok. Novakovića kao šumarskog i 

lovnog inspektora. 

Neka mu je vječni spomen. 

Alojzije Frković 

U petak 2. veljače, na Svjećnicu, 

upravo u trenutku kada sam se 

prisjećao da sam na ovaj dan prije 

mnogo godina diplomirao - zazvonio 

je telefon... kolega iz ureda 

Taksacije javio mi je isprekidanim 

glasom, biranim riječima "Martinu 

se dogodilo... ono najgore." 

Toga dana naglo se ugasio život 

našeg kolege Martina koji je podlegao 

drugom srčanom udaru. Iako 

smo znali da gaje već jedan doživio, 

ostali smo zatečeni i zaprepašteni, 

jer smo bili svjedoci da se nakon prvog 

napada (u veljači 1997. god.) 

postupno i sigurno oporavljao. 

U subotu 3. veljače 2001 .godine 

ispraćen je na svoje posljednje počivalište, 

a otpratili su ga brojni kolege, 

prijatelji, suradnici i znanci. 

Sahranjen je na gradskom groblju u 

Vinkovcima. 

236 

MARTIN KRAJINA, mr. se, dipl. ing. šum. (17. 7. 1932. - 2. 2. 2001. ) 

Martin Krajina rođenje 17. 

srpnja 1932. godine u mjestu Halapić, 

općina Glamoč u BiH. Potječe 

iz zemljoradničke obitelji od oca 

Šimuna i majke Šime rođ. Liović, 

hrvatske nacionalnosti. U vihoru II. 

svjetskog rata obitelj bježi pred najezdom 

četnika u (tada hrvatsku) 

Sremsku Mitro vicu, gdje 1943. godine 

završava osnovnu školu. Obitelj 

se potom seli u Ruščicu, a na 

Gimnaziji u Slavonskom Brodu 

1948. god. polaže malu maturu. 

Srednju šumarsku školu za krš u 

Splitu završio je 1952. godine, a zatim 

kraće vrijeme radi u Benkovcu 

kao šumarski tehničar. Vojni rok 

odslužio je u Zadru. Težeći višem 

stupnju šumarskog obrazovanja 

upisuje studij šumarstva na Šumarskom 

fakultetu u Beogradu, na kojem 

diplomira 1959. god., kao prvi 

u svojoj generaciji. U 1960. godini 

zapošljava se u Taksaciji tadašnjeg 

SG Spačva u Vinkovcima kao pripravnik, 

a iduće 1961. godine radi 

na poslovima stručnog suradnika

za građevinarstvo. Ubrzo se vraća 

poslovima uređivanja šuma, koje je 

od 1962. godine neprekidno obavljao 

u svojstvu samostalnog taksatora 

sve do 1991. godine, kada je 

postavljen za šefa Odjela za uređivanje 

šuma pri Upravi šuma Vinkovci. 

Ovu dužnost obavlja sve do 

1997. godine odlaskom u mirovinu. 

U međuvremenu uspio je na Šumarskom 

fakultetu u Zagrebu završiti 

poslijediplomski studij iz područja 

uređivanja šuma, obranivši 

1973. magistarski rad pod naslovom 

"Uspijevanje kultura crnog oraha 

(Juglans nigra) u Istočnoj Hrvatskoj." 

Bio je jedan od najboljih studenata 

prof. Dušana. Klepca, te jedan 

od prvih magistara iz područja 

uređivanja šuma u ovom dijelu Hrvatske. 

Ovdje treba još nešto istaći: 

Martin Krajina kao inženjer šumarstva 

radio je punih 36 godina isključivo 

na poslovima uređivanja šuma! 

Bilo bi interesantno istražiti nije li time 

postao (govoreći športskim rječnikom), 

rekorder među taksatorima 

svih dosadašnjih generacija? 

U svojstvu samostalnog taksatora 

radio je na izradi osnova gospodarenja 

gotovo svih gospodarskih 

jedinica na vinkovačkom i slavonsko-brodskom 

području. Neke od tih 

jedinica uređivao je i višekratno, te 

bio jedan od najboljih pozanavatelja 

šuma ovoga područja. Kao vođa 

terenskih ekipa pokazao je velik 

smisao za organizaciju i raspoređivanje 

poslova, a posjedovao je i veliku 

energiju i ustrajnost, posebice 

prilikom izlučivanja novih odsjeka 

u brdskim šumama te uvijek poštovao 

propise važećih Pravilnika za 

uređivanje šuma. Nije bio sklon detaljiziranju 

i prevelikom broju odsjeka 

u nekoj jedinici, čime je šumarijama 

olakšavao gospodarenje. 

S druge strane upozoravao je taksatore 

drugih uprava na nedovoljno 

izlučivanje u nekim odjelima, posebice 

kada se radilo o razdvajanju 

većih površina različitih EGT - tipova. 

U kriznim i nejasnim situacijama 

na terenu donosio je brze i hrabre 

odluke. Sjećam se da smo (ne 

jednom) kao ekipa zastali pred ulazom 

u neku sastojinu, u dilemi da li 

se uopće isplati ulaziti u šumu koja 

je mokra od noćne i jutarnje kiše, a 

izgledi da se uskoro razvedri bili su 

minimalni. Martin se nije kolebao, 

nego je povikao: "Otimaj!" To je 

značilo da treba upravo sada oteti 

dio nama nesklonog vremena i iskoristiti 

ga za izvršenje planiranih 

radova. Raštrkali smo se tada po jedinici 

i... začudo, kišaje uskoro sasvim 

prestala, sunce je granulo, a posao 

bio obavljen. 

Martin Krajina bio je energičan i 

brz i prilikom obavljanja svih uredskih 

poslova. Tu potrebnu brzinu i 

točnost zahtijevao je i od svojih suradnika. 

Osnove gospodarenja koje 

je on izradio uvijek su bile dovršene 

i odobrene u propisanom roku, a 

neke i znatno prije, čime se on otvoreno 

ponosio - no, u njegovoj uređivačkoj 

djelatnosti nije išlo sve 

tako glatko. Dugogodišnje iskustvo 

u poslovima uređivanja šuma nije 

kod Martina rezultiralo samo činovničko-zanatskom 

uspješnošću 

izrade osnova, nego i širokim, strateškim 

pogledom na uređivanje i 

njegov odnos prema drugim šumarskim 

djelatnostima. Koristio je svaku 

priliku da na šumarskim skupovima, 

stručnim savjetovanjima i 

komisijama upozna kolege sa nekim 

svojim idejama čijim bi oživotvorenjem 

prestala potreba izrade 

nekih manjih uredajnih elaborata. 

No, dugo vremena nije nailazio na 

razumijevanje, ali zato na žestoki 

otpor, posebice onih koji su njegove 

zamisli doživljavali kao idejni 

avanturizam, nedovoljnu promišljenost 

ili strukovno zanesenjaštvo. 

Martin je zbog svog temperamenta 

u ovakvim sukobljavanjima upadao 

u žučne rasprave s onima koji nisu 

imali strpljenja da ga do kraja 

saslušaju i dublje promisle o razmatranom 

problemu. Želeći da njegove 

ideje dopru do šireg kruga 

šumarskih stručnjaka počeo ih je 

objavljivati pisanom riječju u Šumarskom 

listu, ali tek dvije godine 

nakon umirovljenja, jer za to prije 

nije imao vremena. Tako je 1999. 

god. u Šumarskom listu broj: 11-12 

u rubrici Izazovi i suprotstavljanja 

objavio članak "Nezakoniti godišnji 

planovi gospodarenja", a u 

2000. godini dva članka: "Visinske 

krivulje i tarifni nizovi u jednodobnim 

šumama" (Š.L. br. 3-4, str. 

212) i "Vrste prihoda ujednodobnim 

šumama" (Š.L. br. 7-8, str. 462). 

U jednom kratkom susretu dva tjedna 

prije svoje smrti, rekao mi je da 

je dovršio i dao u tisak članak u kojemu 

komparira međusobnu točnost 

trovrsnog načina inventarizacije 

jedne određene sastojine (totalnom 

klupažom, primjernim prugama 

i relaskopiranjem). 

Mr. sc. Martin Krajina nije svoj 

radni vijek proživio samo u uskom 

obruču svoje profesije. Kao pasionirani 

šahist sudjelovao je redovito i 

uspješno u nekadašnjim šumarskim 

radničko-športskim igrama, a u vinkovačkom 

šahovskom klubu igrao 

je s mnogo mlađim igračima brzopotezni 

šah koji mu je održavao i 

obnavljao duševno zdravlje. 

Godinama je kao sudac sudjelovao 

u proizvodnim natjecanjima 

šumskih radnika, a u nešto mlađim 

danima rado bi zaigrao i nogomet. 

Iznenađivao je svojim poznavanjem 

svih glavnih športova koje je 

zdušno pratio na televiziji i o njima 

vatreno raspravljao. Treba naglasiti 

i daje bio pobornik uvođenja novih 

tehnologija u šumarstvu, a posebno 

informatike, od koje je s pravom 

očekivao ubrzanje i olakšanje uredskih 

poslova. 

Martinovim odlaskom supruga 

Bojana gubi uzornog supruga, kćer 

Mirna, mlada cijenjena liječnica i 

sin Hrvoje, nedavni diplomant veterine 

neće zaboraviti svog brižnog 

oca, a Anisja i Luka svog djeda, koji 

se s njima rado igrao i vodio ih u 

ribolov. 

A mi, Martinovi dugogodišnji 

suradnici, kolege i prijatelji zahvaljujemo 

mu na svemu što je učinio 

za šumarstvo ovih krajeva, i što je 

237

učvrstio i podigao tradicionalni 

ugled vinkovačke taksacije. 

Sjećam se Martine jednog našeg 

davnog razgovora o početku i kraju 

ovoga svijeta, u kojemu si svojom 

Kako bi se piljenica sve više koristila 

za finalnu proizvodnju i sve 

manje izvozila u bogate zemlje, valjalo 

je najprije osvajati znanje o 

prepariranju drva sušenjem i parenjem. 

Tomislav Barišić se za to sisneumoljivom 

logikom dokučio da 

mora postojati Netko tko je bio 

stvoritelj "svega vidljivoga i nevidljivoga." 

Zato neka te Vrhovni Uređivač 

svemira nagradi za ovu vjeru kao i 

za sva dobra djela koja si učinio za 

struku i ljude oko sebe ! 

Milan Juraj Herak, dipl. ing. šum . 

Umro pionir umjetnoga sušenja drva Hrvatske i B.i H. 

TOMISLAV BARIŠIĆ, dipl. ing. šum. (1928 - 2001) 

Tomislav Barišić rođenje u 

Mrkonjićgradu 19. Siječnja 1928, a 

nesretnim je slučajem izgubio život 

6. veljače 2001. Godine. Nakon osnovnog 

i srednjoškolskog obrazovanja 

1946. upisuje Šumarski fakultet 

Sveučilišta u Zagrebu. Studiju 

pristupa vrlo savjesno, pa se odmah 

izdiže iznad svojih kolega produbljenijim 

učenjem i svestranijim 

naukovanjem. Već ga je u početku 

zapazio naš publicistički najplodniji 

profesor, zapravo utemeljitelj 

znanosti drvne preradbene tehnologije, 

akademik Aleksandar Ugren 

o v i ć, koji ga odabire za demonstratora. 

Uz ovog eminentnog stručnjaka 

drvne struke, a nadasve pedagoga, 

Tomislav Barišić razvijao se 

kao biljka na plodnu tlu. Za svoju 

budućnost izabire proučavanje prepariranja 

piljenica za budući finalni 

proizvod, i tako postaje pionir 

umjetnoga sušenja drva u nas. 

Odmah nakon završenoga studija 

1953. godine odlazi u Sarajevo i 

zapošljava se u Institutu za šumarstvo 

i drvnu industriju. Već 1957. 

godine u nakladi Udruženja drvne 

industrije Jugoslavije izdaje svoju 

prvu knjigu: Umjetno sušenje drveta 

- Priručnik. Taje knjiga prvijenac, 

ne samo njegov, nego i te uže 

specijalnosti u nas. Bilo mu je tada 

tek 29 godina. 

238 

tematično pripremao. Obogaćivao 

je svoja znanja svjetskih jezika, dopunjujući 

ih svojim uzorom-profesorom. 

On se jednako tako bavio i 

znanstvenim istraživanjem, tj svestranim 

pristupom proučavanja 

svih zavisnih čimbenika: fizike, 

osobito termodinamike, produbljivao 

znanje o sušenju i parenju drva. 

To mu je ostala preokupacija do 

kraja života. Poslije svladanih jezičnih 

barijera proučavao je rezultate 

istraživanja instituta u Njemačkoj 

(Eberswalde, Reinbeck), nezaobilaznog 

znanstvenika Kollmanna 

institutu, u Engleskoj (Princes Risborough 

Laboratory, London) i 

USA (F.P.L.-Madison). 

U Sarajevu se tada djelotvornije 

nego igdje a zemlji prišlo okupljanju 

kadrova i njihovu usmjerenju, 

pa je taj polet, čak "zalet" ponio i 

mladog Tomicu Barišića, kojemu to 

ostaje trajna odrednica. Tadašnje 

vlasti bile su izuzetno darežljive za 

svaku akciju u tome smjeru. 

Godine 1958. prelazi u sarajevski 

"Šumaprojekt", gdje projektira 

isključivo sušare za BIH. Ubrzo 

prelazi u Zagreb u Institut za drvnoindustrijska 

istraživanja, gdje je već 

okupljen stručno jak i ekipirani kadar. 

Razvoj u Institutu tekao je nesmetano, 

stoje izazov mnogim stručnjacima. 

Tu Tomislav Barišić doživljava 

renesansu razvoja, jer su tržišta 

veća i otvorenija, stil suradnje 

jednostavniji i slobodniji, sa širim i 

većim mogućnostima komuniciranja 

u jačemu znanstvenome okruženju. 

No, kao pionir koji uvijek mora 

krčiti put, on se osim na projektiranje 

sušionica usredotočio i na instruktažu 

tehničkoga osoblja za vođenje 

sušionica, na izradu uputa 

tehnike sušenja pojedinih vrsta drva, 

te izradu smjernica za rad i održavanje 

sušioničkih postrojenja. 

Sve to, dakako, u kontekstu potreba 

prakse i razine stupnja opremljenosti. 

Njegov je rad od tada bio produbljivanje 

problematike sušenja, a 

kasnije osmišljavanje kako taj dio 

procesa proizvodnje pojednostaviti, 

skratiti i pojeftiniti. 

Tomislav Barišić nije nikada 

skretao u neku drugu specijalnost, 

ostavši do kraja radnoga vijeka ekspert 

za sušionice za drvo, nenadmašan 

a svojoj zemlji. Svo vrijeme održavao 

je kontakte sa svjetskim institucijama 

iste specijalnosti, prateći

dostignuća i transfcrirajući ta znanja 

na svoju klijentelu u Hrvatskoj i 

svagdje gdj god je projektirao. 

Po projektima Tomice Barišića 

u Hrvatskoj je izvedeno preko 45 

sušionca za drvo, u Sloveniji 4, u 

BiH 31, u Vojvodini 7, u Srbiji 7, u 

Crnoj Gori 5, i u Makedoniji 2, jedna 

u Gvineji, a za potrebe studijskoga 

projekta tipske građevne stolarije 

za zemlje u razvoju Afro-Azije, 

što je izradio Institut za drvo u Zagrebu 

(Tomašević-Silinger) i tipski 

projekti sušionice za drvo egzota. 

Tomislav Barišić uvijek je naglašavao 

da mu je osnovna životna 

premisa očuvanje drva tijekom sušenja, 

zapravo sprječavanje nastanka 

pukotina, deformacija i drugih 

šteta koje može uzrokovati loš postupak 

sušenja. Nije trpio improvizacije, 

a pristajao je samo na 

čestite projekte i znalačko vođenje 

projekta sušenja. Bio je neizostavan 

u timskim nastupima Instituta za drvo 

kod svih velikih poduzeća. 

Njegova tangenta bila je uvijek autoritarna, 

jer je postupao s obrazloženjima 

ranga visoke struke, 

znanstveno. Dok je radio u Institutu 

za drvo napravio je puno projekata. 

Svi su bili ostvareni i uspješni, čime 

je podario svojoj kući veliki ugled, 

iako je to bila samo uža specijalnost 

u kojoj je uostalom bio prvi, jedini i 

nenadmašiv. Uvijek je originalan, 

jer nije imao od koga prepisivati. 

Nerado je nudio napisano dok to od 

njega nije zatraženo, a prije svakoga 

pisanja prethodila bi rasprava i 

obrazloženje, a sve to bi na kraju 

sažeo racionalno, lakonski se izražavajući. 

Uvijek bi težio nametanju 

optimalnoga rješenja sa stajališta 

instalacija energije, medija grijanja, 

veličine komore, izvedbi izolacije, 

stupnja mehanizacije za odgovarajuću 

razinu kapaciteta, pribora, obveznoga 

probnog rada, instruktaže 

te održavanja postrojenja. 

Tomica je oblikovao upitne listove 

za nevježe u projektnim zahtjevima 

o kapacitetima, vrstama drva 

za zahtjevane namjene, tangente 

na energetska postrojenja, unutartvorničke 

mehanizacije, rješenja 

slaganja građe prije i poslije sušenja 

te manipulacije s njom. 

Ta, inače uvjetno rečeno, nesklonost 

pisanju, odrazila se u odluci 

da iz njega gotovo naglo nahrupi 

bujica prijedloga, informacija, analiza, 

zaključaka, a nerijetko i bujica 

viceva, od kojih je većina mirisala 

na njegovo autorstvo, a to je u svojoj 

samozatajnosti skrivao. 

Godine 1988. Tomislav Barišić 

napustio je svojevoljno Institut za 

drvo, prešavši raditi isti posao u 

Centru za razvoj drvne industrije 

Slavonski Brod (CDI). Tu je dobio 

odrješene ruke u radu svoje specijalnosti 

te postigao velike rezultate, 

realiziravši velik broj svojih projekata. 

On projektira više varijanata 

vlastitih projektnih zamisli, ne naslanjajući 

se više na prethodne autorizirane 

projekte iz kojih je nekada 

crpio znanje. To je mogao ostvariti 

samo vrlo nadaren stručnjak, 

uporan i neslomljiv karakter, postojan 

prema onima koji su imali manje 

stručnoga znanja, i koji su u to 

vrijeme izazvali njegov odlazak iz 

Instituta za drvo. Povijesno gledano, 

bolje da se to dogodilo, jer Tomislav 

Barišić je u CDI-u dao bolje 

rezultate nego daje ostao a sredini 

koja mu nije bila sklona. 

Tomica je 1993. g. otišao u mirovinu, 

no stručno svjež ostao je do 

svoje smrti. U to se uvjerio potpisnik 

ovoga nekrologa, kojemu je 48 

dana prije prometne nesreće završio 

recenziju poglavlja o drvu za vrata 

europske kakvoće, što je i njegov 

posljednji stručni rad. 

Veliko je stručno i ljudsko djelo 

Tomislava Barišića, poučno za mlade, 

pa ga stoga sažeto iznosim: 

- Čitav njegov radni vijek bio je 

posvećen samo jednoj specijalnosti, 

kojoj ostaje dosljedan. Nije išao u 

širinu, produbljivao je znanja i akcije 

do pravih rezultata, što je u 

našoj struci rijetkost. 

Pedantan je do iznemoglosti, 

čak "cjepidlaka" u dokazivanju 

nastanka deformacija u drvu 

zbog pogrešnih postupaka a građevinarstvu. 

Svoje postupke 

potkrepljivao je matematičkofizikalnim 

proračunima. 

- Osobno je bio skroman, nije tražio 

titule ni čast već samo neoborivost 

svojih postavki, što mu 

je činilo zadovoljstvo. Tu je bio 

čak sretan, a ne samo zadovoljan. 

Citirao bi Matoša: "oni su 

zadovoljniji, ami sretniji". 

Glede karaktera valja reći daje 

bio "po zanimanju prijatelj", 

uvijek je na strani progonjenih, 

što gaje stajalo i izolacije. Polemičar 

i zahtjevan glede inteligencije 

polemičara - protivnika, 

nepopustljiv i bezkopromisan 

kada bi znao da je dokazao nešto, 

a uvijek je nešto i dokazivao, 

jer je bio nenadmašan. Emotivan 

da, ali bi ga moral sustegnuo 

u pravi trenutak. 

Tomica Barišić je neponovljiv! 

Počivaj a miru dragi Tomica, bio 

si uzor, i to bi trebao ostati mnogima 

mladima da uvide kako je trnovit 

put do velikih znanja i kako se 

uzdignute glave može doći do kraja 

života. 

Sretan Ti put u vječnost, Tvoj 

kolega i prijatelj 

Josip Tomašević 

239

UPUTE AUTORIMA 

Šumarski list objavljuje znanstvene članke iz područja 

šumarstva, primarne prerade drva, zaštite prirode, 

lovstva, ekologije, prikaze stručnih predavanja, 

savjetovanja, kongresa, proslava i si., prikaze iz 

domaće i strane stručne literature, te važnije spoznaje 

iz drugih područja koje su važne za razvoj i unapređenje 

šumarstva. Objavljuje nadalje i ono što se 

odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i 

crtice iz prošlosti šumarstva, prerade i uporabe drva, 

te radove Hrvatskoga šumarskog društva. 

Članci kao i svi drugi oblici radova koji se dostavljaju 

zbog objavljivanja, moraju biti napisani jasno i 

sažeto na hrvatskom jeziku. Znanstveni i stručni 

članci u prilogu trebaju imati sadržaj (sažetak) 

na engleskom ili njemačkom jeziku (iz posebnih 

razloga na nekom drugom jeziku), podatke i zaključke 

razmatranja. Sažetak na stranom jeziku treba 

biti napisan najmanje na 2 stranice s proredom 

na papiru formata A4. 

Molimo autore da se pridržavaju sljedećeg: 

- Prije uvoda treba napisati kratki sažetak o temi 

članka, svrsi i važnijim rezultatima, najviše do 1/2 

stranice napisane s proredom na papiru formata A4. 

- U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisati 

ono što se opisuje (istražuje), a u zaključku ono što 

omogućuju dobiveni rezultati uz opće prihvaćene 

spoznaje iz određenog područja šumarske struke i 

prakse. 

- Opseg teksta može iznositi najviše 10 tiskanih 

stranica Šumarskog lista, zajedno s prilozima (tablice, 

crteži, slike...), što znači do 16 stranica s proredom 

na papiru A4. Samo u iznimnim slučajevima 

Uređivački odbor časopisa može prihvatiti radove 

nešto većeg opsega, ako sadržaj i kvaliteta tu opsežnost 

opravdavaju. 

- Naslov članka (djela) treba biti kratak i jasno izražavati 

sadržaj rada. Ako je članak već tiskan ili se radi 

o prijevodu, treba u bilješci na dnu stranice (fusnote) 

navesti kada je, gdje i na kojem jeziku tiskan. 

- Naslove, podnaslove u članku, sažetak (s uvodom, 

metodološkim napomenama, raspravom, 

rezultatima istraživanja i zaključcima), opise slika 

i tablica, treba napisati i na engleskom ili njemačkom 

jeziku. 

- Fusnote glavnog naslova označavaju se zvjezdicom, 

dok se fusnote u tekstu označavaju redosljedom 

arapskim brojevima, a navode se na dnu stranice 

gdje se spominju. Fusnote u tablicama označuju 

se malim slovima i navode se odmah iza tablica. 

- Za upotrebljene oznake treba navesti nazive fizikalnih 

veličina, dok manje poznate fizikalne veličine 

treba posebno objasniti u jednadžbama i si. 

Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da budu 

razumljivi bez čitanja teksta i obilježiti ih brojevima 

kako slijede. 

- Sve slike (crteže i fotografije) treba priložiti odvojeno 

od teksta i olovkom napisati broj slike, ime autora 

i skraćeni naslov članka.. Slike trebaju u pravilu 

biti u omjeru 2:1. 

- Crteže i grafikone treba uredno nacrtati. Tekst i 

brojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznake 

fizikalnih veličina kosim. Fotokopije trebaju biti jasne 

i kontrastne. 

- Poželjno je navesti u čemu se sastoji originalnost 

članka i zbog kategorizacije po međunarodnim kriterijima. 

- Obvezno treba abecednim redom navesti literaturu 

na koju se autor u tekstu poziva. Kao primjer navodimo: 

1. Klepac, D. 1965: Uređivanje šuma, Šumarski 

fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. 

2. Prpić, B., Komlenović, N., Seletković, 

Z. 1988: Propadanje šuma u Hrvatskoj, Šumarski 

list 5-6, str. 195-215. 

- Pored punog imena i prezimena autora treba 

navesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr., 

mr., dipl. ing....). 

-Tekst članka treba (osim izuzetno), pripremiti s 

pomoću nekog od tzv. wordprocesora na osobnom 

računalu sukladnom s IBM, te tako uređeni 

rukopis predati na disketi 3.5". 

- Potpuno završene i kompletne članke (disketu, 

tekst u dva primjerka) slati na adresu Uredništva. 

Autori su odgovorni za točnost prijevoda na strani 

jezik. 

- Primljeni rad Uredništvo dostavlja recenzentu odgovarajućeg 

područja na mišljenje u zemlji, a za 

znanstvene članke i recenzentima u inozemstvu. 

-Autori koji žele separate - posebne pretiske svojih 

članaka mogu naručiti istodobno sa slanjem rukopisa. 

Separati se posebno naplaćuju, a trošak se ne 

može odbiti od autorskog honorara. Najmanje se 

može naručiti 20 separata. 

- Objavljeni radovi se plaćaju, stoga autor uz 

rukopis treba dostaviti svoj broj žiro-računa, 

JMBG, adresu i općinu stanovanja. 

Uredništvo ŠUMARSKOG LISTA 

Zagreb, Trg Mažuranića 11 

Telefon: 48 28 477, 48 28 359 

Telefax: 48 28 477 

E-mail: hrvatsko-sumarsko-drustvo@zg.tel.hr 

WEB stranica: www.hrsume.hr/sumlist

Å UMARSKI LIST 3-4/2001

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?