Fuzija stranaka Marko Džigurski i Danijela PaviÄ ... - BeÄejski mozaik
Fuzija stranaka Marko Džigurski i Danijela PaviÄ ... - BeÄejski mozaik
Fuzija stranaka Marko Džigurski i Danijela PaviÄ ... - BeÄejski mozaik
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
2<br />
broj 491. 29. januar 2010.<br />
POKRET ZA BEČEJ U DS-U<br />
<strong>Fuzija</strong> <strong>stranaka</strong><br />
U SREDU uveče članovi<br />
Opštinskog odbora Demokratske<br />
stranke doneli su odluku<br />
o tome da prime u članstvo<br />
predstavnike Grupe građana<br />
„Pokret za Bečej“. Tako su odbornici<br />
(sedmoro njih) „Pokreta<br />
za Bečej“, predsednik Skupštine<br />
opštine Bečej Dušan Jovanović<br />
i neki od lokalnih funkcionera<br />
ove političke grupacije<br />
postali članovi Demokratske<br />
stranke.<br />
Novi članovi Demokratske stranke<br />
Ova fuzija predstavlja i<br />
drugačiji odnos snaga u lokalnom<br />
parlamentu, a možda<br />
i u vlasti, jer će sada Demokratska<br />
stranka imati 11 ili 12<br />
odbornika, a odbornici Saveza<br />
vojvođanskih Mađara i Demokratske<br />
stranke vojvođanskih<br />
Mađara, ne računajući odbornike<br />
Demokratske zajednice<br />
vojvođanskih Mađara Šandora<br />
Pala (5 odbornika), osam<br />
lokalnih poslanika. K.D.F.<br />
MANJINSKI BIRAČKI SPISAK<br />
Nema pravila<br />
ZAKON o nacionalnim savetima<br />
nacionalnih manjina<br />
(usvojen u avgustu 2009.<br />
godine) omogućuje izbor članova<br />
nacionalnih saveta na<br />
dva načina: neposrednim izborima<br />
ili putem elektorske<br />
skupštine. Neposredni izbori<br />
biće održani ako se do dana<br />
raspisivanja izbora na poseban<br />
birački spisak nacionalne<br />
manjine (građani Srbije koji<br />
se izjašnjavaju kao Mađari,<br />
Hrvati, Rusini itd. imaju pravo<br />
da traže da budu upisani na<br />
poseban spisak) upiše više<br />
od 50 odsto od ukupnog broja<br />
pripadnika nacionalne manjine<br />
prema poslednjem popisu<br />
stanovništva, umanjenog za<br />
20 odsto.<br />
Prema podacima Ministarstva<br />
za ljudska i manjinska<br />
prava, do sada se u poseban<br />
birački spisak nacionalnih manjina<br />
upisalo više od 102.000<br />
pripadnika svih nacionalnih<br />
manjina. Svetozar Čiplić, ministar<br />
za ljudska i manjinska<br />
prava, rekao je da „okvirni<br />
broj koji bi nam ukazao da<br />
će svih 19 nacionalnih saveta<br />
biti birano na neposrednim<br />
izborima bio bi upis 325.000<br />
birača“.<br />
Ukoliko se u posebne<br />
biračke spiskove upiše potreban<br />
broj građana, krajem<br />
maja ili početkom juna ove<br />
godine biće održani neposredni<br />
izbori za izbor članova<br />
nacionalnih saveta.<br />
Zakon o nacionalnim savetima<br />
nacionalnih manjina<br />
garantuje pripadnicima manjinskih<br />
zajednica mogućnost<br />
da u svojim lokalnim samoupravama<br />
zatraže upis u poseban<br />
(manjinski) birački spisak.<br />
To mogu učiniti do 19. marta.<br />
Međutim, u Bečeju se desilo<br />
da građaninu nije omogućeno<br />
da podnese zahtev za<br />
upis u manjinski birački spisak<br />
u zgradi lokalne samouprave.<br />
Naime, rečeno mu je da to ne<br />
treba da uradi u opštini, već<br />
taj posao obavljaju partijski<br />
aktivisti (koji idu od kuće do<br />
kuće kako bi građanima mađarske<br />
nacionalnosti ponudili<br />
mogućnost da podnesu zahtev<br />
za upis u poseban birački<br />
spisak).<br />
Kako bismo proverili ovu<br />
informaciju pozvali smo telefonom<br />
opštinsku kancelariju<br />
u kojoj se „bave“ biračkim spiskovima<br />
(kancelarija 2a, lokal<br />
137) i pitali smo službenicu na<br />
koji način se podnosi zahtev<br />
za upis u birački spisak. Službenica<br />
je rekla da zainteresovani<br />
građanin može da ode u<br />
opštinu kako bi popunio zahtev<br />
za upisivanje u birački spisak.<br />
Ona je rekla i da ukoliko<br />
dotična osoba „pripada nekoj<br />
stranci, stranački aktivisti, tako<br />
sam čula, idu po kućama, pa<br />
upisuju, ili se to radi u sedištu<br />
stranke, a možete da dođete i<br />
u opštinu“.<br />
Na konstataciju da se desilo<br />
da građaninu koji je želeo<br />
da se upiše manjinski birački<br />
spisak u opštini, to nije omogućeno<br />
uz obrazloženje da<br />
upisivanje rade stranke, službenica<br />
je rekla: „Stranke to<br />
uglavnom rade, nije baš pravilo<br />
da se upisuju kod nas,<br />
ali ako već neko dođe, onda<br />
ćemo upisati“.<br />
O tome kako se moglo<br />
desiti da nekima nije omogućeno<br />
da predaju zahtev za<br />
upis u birački spisak u opštini,<br />
službenica je rekla: „U početku<br />
mi nismo upisivali, nego<br />
samo stranke su upisivale.<br />
Ako se neko pojedinačno javi,<br />
damo mu taj zahtev, pa onda<br />
se upiše“… K.D.F.<br />
IZMEĐU DVA BROJA<br />
DONACIJA EVROPSKE UNIJE<br />
Vozilo za Dom zdravlja<br />
DOM ZDRAVLJA u Bečeju<br />
dobio je u ponedeljak novo sanitetsko<br />
vozilo. Potpuno opremljeno<br />
vozilo je deo donacije<br />
Evropske unije Srbiji vredne<br />
10 miliona evra (252 vozila).<br />
Raspodelu vozila medicinskim<br />
ustanovama u Srbiji obavilo<br />
je Ministarstvo zdravlja, a<br />
novi sanitet direktoru Doma<br />
zdravlja u Bečeju, Siniši Šijačiću,<br />
uručio je Tomislav Stantić,<br />
državni sekretar Ministarstva<br />
zdravlja.<br />
„Sa delegacijom Evropske<br />
komisije u Beogradu uradili<br />
smo analizu o stanju u zdravstvu<br />
u Srbiji i zaključili smo da<br />
je možda najveći problem u<br />
primarnoj zdravstvenoj zaštiti<br />
služba hitne medicinske pomoći,<br />
odnosno ozbiljan nedostatak<br />
kvalitetnih vozila hitne<br />
pomoći. Zbog toga je Ministarstvo<br />
zdravlja godinu dana radilo<br />
na projektu i Evropska unija<br />
nam je donirala 252 vozila,<br />
za šta je potrošeno 9 miliona<br />
evra, a preostali deo novca je<br />
utrošen na reformu zdravstva,<br />
najviše na edukaciju zaposlenih<br />
u hitnoj medicinskoj pomoći.<br />
Sve to zajedno čini možda<br />
najuspešniji projekat do sada,<br />
a sigurno je prvi iz predpristupnih<br />
fondova Evropske unije.<br />
To nam i na terenu pokazuje<br />
Pitanje<br />
koliko je važno biti deo velike<br />
uspešne porodice kao što<br />
je Evropska unija“, rekao je<br />
Stantić na konferenciji za novinare<br />
koja je upriličena u velikoj<br />
sali Skupštine opštine.<br />
Državni sekretar je najavio<br />
da će uskoro još jednom posetiti<br />
Bečej povodom preventivnih<br />
programa Ministarstva<br />
zdravlja na ranom otkrivanju<br />
raka dojke, grlića materice i<br />
debelog creva. „Za dvadesetak<br />
dana mobilni mamograf<br />
će stupiti na teritoriju Vojvodine<br />
i obići sve regione. Srbija<br />
ŠKOLSKI ODBOR Osnovne<br />
škole „Šamu Mihalj“ u Bečeju<br />
prošle nedelje predložio je<br />
smenu direktorice škole Dore<br />
Poljak.<br />
Problem je, međutim, što<br />
o ovoj temi niko nije želeo da<br />
priča sa novinarima, direktorica<br />
škole je odbila da da izjavu,<br />
to su učinili i neki od članova<br />
Školskog odbora, članica Opštinskog<br />
veća zadužena za<br />
obrazovanje i kulturu Ilona<br />
Varnju, pozivajući se na to da<br />
FOTO: S.M.<br />
je jedna od retkih zemalja u<br />
regionu koja ima dva mobilna<br />
mamografa, jedan je nabavljen<br />
u akciji Ministarstva, RTV<br />
B92 i 120 drugih firmi, a drugi<br />
je donacija princeze Katarine.<br />
U akciji ranog otkrivanja raka<br />
dojke i akcijama detektovanja<br />
raka grlića materice i debelog<br />
creva koje nisu tako tehnički<br />
zahtevne, treba da promenimo<br />
svest društvene zajednice,<br />
pre svega žena, da je važno<br />
otkriti karcinom u ranoj fazi<br />
kada ga je moguće lečiti“, rekao<br />
je Stantić.<br />
Peter Knezi i Siniša Šijačić<br />
su se zahvalili predstavniku<br />
Ministarstva zdravlja na<br />
do sada uloženim sredstvima<br />
u bečejski Dom zdravlja i na<br />
poslednjem poklonu. „Naš<br />
Dom zdravlja je najudaljeniji<br />
od ustanova sekundarne i<br />
tercijalne zaštite u Vojvodini i<br />
veoma je važno da imamo dovoljan<br />
broj savremenih vozila<br />
hitne pomoći. Od osnivanja<br />
Doma zdravlja i hitne medicinske<br />
pomoći nikada nismo<br />
Tomislav Stantić, Peter Knezi i Siniša Šijačić na primopredaji sanitetskog vozila<br />
Predsednik opštine priključio<br />
se novinarima pa je<br />
postavio pitanje Šijačiću:<br />
„Da li će služba hitne medicinske<br />
pomoći, u slučaju<br />
da su u istom trenutku sva<br />
vozila u upotrebi, imati problem<br />
i da li Opštinska uprava<br />
na neki način može da<br />
pomogne?“<br />
Šijačić je rekao da Dom<br />
zdravlja sada može da radi<br />
optimalno. „Od sedam vozila<br />
koje su za urgenciju,<br />
dva imaju po dva mesta za<br />
ležeće pacijente, što nam<br />
takođe pomaže u nekim<br />
situacijama. Ranijih godina<br />
svaka saobraćajna nesreća<br />
sa dvoje i više povređenih<br />
je za nas bila masovna. Sa<br />
sadašnjim voznim parkom<br />
i brojem ekipa situacija je<br />
mnogo bolja i u narednom<br />
periodu imaćemo dovoljan<br />
kapacitet za rad“.<br />
Novi centri za<br />
hemodijalizu<br />
Tomislav Stantić je rekao<br />
da otvaranje novih centara<br />
za hemodijalizu u Vojvodini<br />
može da smanji troškove<br />
transporta koje trenutno<br />
imaju domovi zdravlja. „Italijanska<br />
vlada je krajem prošle<br />
godine donirala Srbiji 350<br />
aparata za hemodijalizu. U<br />
Vojvodinu je stiglo ili će stići<br />
stotinak aparata koji će biti<br />
raspoređeni u postojećim<br />
centrima, a biće otvorena i<br />
tri nova. To će biti centri za<br />
imali ovako brojan i savremen<br />
vozni park i sada imamo optimalne<br />
uslove za rad“, rekao<br />
je Šijačić.<br />
Dom zdravlja sada ima sedam<br />
saniteta koji mogu da se<br />
koriste u urgentnoj medicini,<br />
od čega je jedan „reanimobil“,<br />
dva kombi saniteta za dijalizu<br />
(8+1 sedišta) i tri putnička vozila,<br />
jedno za hitnu službu i po<br />
jedno u ambulantama u Bačkom<br />
Petrovom Selu i Bačkom<br />
Gradištu. U Domu zdravlja<br />
zaposleno je jedanaest vozača,<br />
ali samo jedan može biti<br />
u smeni u ekipi hitne medicinske<br />
službe (lekar, medicinska<br />
sestra i vozač). Dakle, može<br />
se desiti da i pored dovoljnog<br />
broja vozila, hitna pomoć<br />
ne stigne na vreme. Na pitanje<br />
kako rešiti ovaj problem,<br />
Šijačić je odgovorio: „Prema<br />
propisima u urgenciji postoji<br />
samo jedan vozač u smeni i<br />
to je za sada tako. Pored vozača<br />
u hitnoj, u smeni radi i<br />
vozač koji obolele osobe vozi<br />
na dijalizu i vozač za transport<br />
nepokretnih bolesnika do bolnice<br />
koji su se unapred najavili.<br />
Pored njih imamo i vozača<br />
koji ima dvanaestočasovno<br />
hemodijalizu u Staroj Pazovi,<br />
Senti i Kovačici. Novi<br />
centri će smanjiti troškove<br />
transporta, vozila će se manje<br />
trošiti, a o benefitu pacijenata<br />
koji idu na dijalizu ne<br />
treba ni pričati“.<br />
Donacija italijanske vlade<br />
je oko 10 miliona evra, a<br />
pored aparata za hemodijalizu<br />
dobijeni su i ultrazvučni<br />
aparati, inkubatori i druga<br />
oprema.<br />
B.M.<br />
radno vreme. Međutim, kada<br />
je veliki pritisak na ustanovu,<br />
pozivamo i vozače koji nisu u<br />
smeni i na taj način rešavamo<br />
problem“. S. Malešev<br />
OŠ „ŠAMU MIHALJ“<br />
Predložena smena direktorice<br />
u školi rade i njeni rođaci, takođe<br />
nije želela da komentariše<br />
slučaj. Ni predsednica Školskog<br />
odbora Žužana Joža nije<br />
želela da govori o tome zašto<br />
Školski odbor želi da direktorica<br />
bude smenjena, jer, kako<br />
je rekla, ta stvar je još u toku.<br />
Prosvetna inspektorka u opštini<br />
Spomenka Sudčević rekla<br />
je da ne može da da izjavu, jer<br />
radi na tom predmetu i neke<br />
stvari mora da drži u tajnosti.<br />
Na pitanje da li je Školski odbor<br />
škole „Šamu Mihalj“ izglasao<br />
predlog da smeni direktoricu<br />
škole, ona je odgovorila:<br />
„Jeste izglasao, ali na nezakonit<br />
način, to mogu da vam<br />
kažem“.<br />
Podsetimo, članove školskih<br />
odbora imenuje lokalni<br />
parlament, a škole su javne<br />
ustanove koje finansiraju<br />
poreski obveznici, te bi bilo<br />
logično, a i preporučljivo da<br />
predstavnici Školskog odbora<br />
objasne onima koji ih finansiraju,<br />
o čemu se radi.<br />
Prema nezvaničnim informacijama,<br />
nezadovoljstvo<br />
nastavnika i profesora u školi,<br />
a potom i inicijativu Školskog<br />
odbora za smenu direktorice<br />
izazvalo je smanjenje plata u<br />
novembru mesecu prošle godine.<br />
Od tada su, navodno,<br />
iznosi plata vraćeni na prethodni<br />
nivo. O predlogu za<br />
smenu direktorice trebalo bi<br />
da se izjasni Ministarstvo prosvete.<br />
K.D.F.