TEORIJA ANIMACIJE
TEORIJA ANIMACIJE
TEORIJA ANIMACIJE
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
<strong>TEORIJA</strong> <strong>ANIMACIJE</strong>
Teorija<br />
animacije<br />
• Animacioni projekti mogu se razlikovati prema osobama<br />
kojima su namjenjeni i tada najčešće e mogu biti:<br />
1. totalna animacija - usmjerena ka svim članovima zajednice<br />
2. projekti namjenjeni odreñenim starosnim grupama; ; tada se najčešće<br />
organizuju:<br />
- dječiji projekti<br />
- omladinski projekti<br />
- projekti namjenjeni starima
3. projekti namenjeni odreñenim društvenim<br />
grupama (domaćicama, nezaposlenima, licima<br />
sa posebnim potrebama...)<br />
4. projekti namenjeni odreñenim etničkim grupama<br />
radi očuvanja o<br />
kulturnog identiteta
Nastanak turističke animacije u obliku u kojem je<br />
poznajemo danas vezan je za područje<br />
Francuske u tridesetim godinama XX vijv<br />
ijeka.
• Klaus Finger Benoit-četiri etiri osnovne faze<br />
I FAZA1930-1950.<br />
1950. godine<br />
Francuska - skautski kampovi<br />
Koncept animacije stvaraju udruženja, pokreti<br />
(Narod i kultura, Mladi i kultura... )<br />
Nakon završetka II svetskog rata nastaje, od<br />
francuske vlade, priznat edukacijski program za<br />
obrazovanje animatora
• Osnivanjem Ministarstva za kulturu u Francuskoj (šezdesetih(<br />
godina<br />
XX veka) animacija postaje dio d o državne kulturne akcije.<br />
Djelatnost<br />
animacije u oblasti kulture se definiše kao:<br />
• Oslobañanje mogućnosti<br />
svakog čovjeka<br />
da aktivno učestvuje<br />
u<br />
umjetni<br />
etničkom<br />
i kulturnom stvaranju,<br />
• Kao podsticanje i omogućavanje<br />
prihvatanja kulturnih ostvarenja i<br />
vrjednosti<br />
(svoje i drugih kultura),njihovo razumjevanje,u<br />
evanje,uživanje<br />
u<br />
njima,<br />
• Suočavanje<br />
čoveka<br />
sa problemima savremenog društva,<br />
razvijanje<br />
potrebe učešća aktivnog i stvaralačkog<br />
u društvenom<br />
i kulturnom<br />
životu
• II FAZA1950-1970. 1970. godine<br />
• Uvoñenja klupskog načina rada u okvire turističke<br />
ponude<br />
• Gerard Blitz i Gilbert Trigano<br />
Osnivaju 1949.<br />
godine "Club Mediteranee", a u junu 1950. godine uvode<br />
turističku animaciju kao sastavni dio d o ponude<br />
• lanac odmarališta (sela odmora) i turističkih kompleksa,<br />
na svih pet kontinenata<br />
• Veliki broj raznovrsnih sportskih i drugih aktivnosti:
• III FAZA1970-1990. 1990. godine<br />
Njemačka i Engleska<br />
Klub Robinson i Klub Aldijana
• IV FAZA od1990. godine do danas<br />
• Razvoj "all-inclusive" klubova pod voñstvom<br />
Johna Issa i Gordon "Butch" Steward-a na<br />
temeljnoj poslovnoj zamisli Thomas Cook-a<br />
izXIX. veka i njihovo širenje na zemlje sa nižim<br />
im<br />
troškovima poslovanja, rada i gotovih proizvoda<br />
(Kuba, Dominikanska republika, Turska, Tunis).
• Klaus Finger Benoit pet osnovnih vidova daljeg<br />
razvoja animacijske ponude<br />
• 1)Klubovi -sprovoñenje"wellness"programa (poboljšanje<br />
kvaliteta življenja kroz kvalitetnu ishranu, kretanje i<br />
odmor) pod sloganom "Za tijt<br />
ijelo i dušu!". u!". Animacijsku<br />
ponudu temelje u skladu stimulisanja i razvoja<br />
emocionalne inteligencije gostiju
2) Animacija koja se sprovodi u klubovima nastalim na<br />
kopiranju klubova "Robinson" i "Aldiana". Animacija se<br />
bazira na živosti, aktivnosti, kretanju, bez posebnih<br />
ideologija (hedonistički pristup). Nude ih "TUI“ ili<br />
"Neckermann/Thomas Cook", ali ih nude i direktno<br />
posebni objekti kao što su "Club Kastalia“ u Turskoj ili<br />
klub "Funnymation“ (nekadašnji nji klub "Robinson") u<br />
Austriji.
3. Razvoj animacije u, trenutno mnogobrojnim, "all-<br />
inclusive" klubovima po cijelom<br />
svij<br />
ijetu<br />
("Super<br />
Clubs, Allegro") Posebno u zemljama-Turska,<br />
Kuba, Dominikanska republika<br />
• 4)Razvoj animacije u srednjim i manjim hotelima,<br />
posebno u alpskom području.
• 5) Razvoj animacije u skladu sa razvojem i<br />
pojavom posebnih oblika turizma (seoski<br />
turizam)
• Planiranje može e biti dugoročno, srednjeročno no i<br />
kratkoročno.<br />
• Animatorov je zadatak da realizuje što više e mogućih programa,<br />
vodeći i računa da gost u hotelu ili nekom drugom objektu u osnovi<br />
boravi 24h i da u tom vremenu ima mogućnost da:<br />
A) reguliše e svoje biofiziološke potrebe<br />
B) ima vremena za šetnju, kupanje i ostvarenje osnovnih motiva i<br />
potreba radi kojih je doputovao u neku destinaciju<br />
C) slobodno vrij<br />
ijeme za korišćenje animacijskih usluga
• Ponuñeni programi planirani i osiguran program animacije za<br />
svakog gosta ili grupu gostiju<br />
• programi u velikim serijama<br />
• dobro su uhodani sa velikim stepenom profesionalnih animatora<br />
• prihvatljivih su cena<br />
• turističko mesto je često prepoznatljivo po tom programu
• Mogući i programi su programi koji se gostu ili<br />
grupi gostiju mogu ponuditi ako oni to žele ili<br />
mogu<br />
• nisu svakodnevni<br />
• nešto skuplji<br />
• mogu biti i izmjenjeni prema potrebama i<br />
mogućnostima
• Slobodni programi<br />
• program po želji gosta ili grupe gostiju<br />
• individualni programi koji se organizuju na licu<br />
mesta po strogoj želji gostiju<br />
• veoma zahtijevni i visoko specijalizovani
Change language