Å UMARSKI LIST 3/1995 - HÅ D

KNJIGE I ČASOPISI
Prof. Rezso Solymos u Oesterreichische
Forstzeitung (br. 6/94.) prikazao
je problematiku prirodnog pomlađivanja
šuma u Mađarskoj. Udio prirodnog
pomlađivanja iznosi svega 10%, a
prema mišljenju stručnjaka trebao bi
iznositi 30%. Na pitanje što stoji na
putu jačeg prirodnog pomlađivanja odgovara:
— prevelik broj divljači;
— suša u proteklih osam godina s
posljedicom smanjenja uroda sjemena,
pa hrastov žir otpada prije dozrijevanja.
TEŠKOĆE PRIRODNOG
PODMLAĐIVANJA ŠUMA
U MAĐARSKOJ
S punim urodom bukvice u Mađarskoj
može se računati svake 15. godine, a
svake osme do desete s djelomičnim
urodom;
— podmladak strada od biotičkih i
abiotičkih uzročnika.
U prirodnom podmlatku bukove
biljke napadaju lisne uši, a hrastove,
kao i sjemenjake, brojne štetotičine.
Štete nanose vjetar, snijeg i led, osobito
ako stradaju zaštitna stabla te u slučaju
ranijeg listanja od kasnog mraza stradaju
i četverogodišnje biljke;
— negativan je i utjecaj mehanizacije
kod sječe sastojina i, iz ekonomskih
razloga, skraćivanja podmladnog razdoblja.
Štete od izvoza mogle bi se smanjiti
korišćenjem konja. S dužim podmladnim
razdobljem rješili bi se mnogi problemi,
a višekratno povisile genetske
osobine sastojine;
— iskustva s prirodnim pomlađivanjem
još su nedovoljna te bi se trebali
koristiti međunarodni susreti.
O. Piškorić
J. I. Cooper
VIRUS DISEASES OF TREES
AND SHRUBS,
Terrestrial Ecology, Oxford,
1993, 224 pp.
Nedavno se pojavilo drugo, znatno
prošireno izdanje vrlo cijenjene i nadasve
lijepe knjige o virusnim bolestima
drveća i grmlja na engleskom jeziku,
autora J. I. Coopera. U razdoblju od
14 godina, koliko je proteklo od prvog
izdanja 1979. god. na 74 stranice znatno
se napredovalo u istraživanjima virusa
općenito kao i virusa drveća i grmlja,
pa se ovo drugo izdanje 1993. pojavljuje
na 224 stranice i donosi mnoštvo
novih informacija o virusima ove skupine
biljaka u koju su uključene ne
samo šumske vrste već i ukrasne vrste
grmlja i drveća.
Knjiga započinje prikazom virusa kao
specifičnih patogena koji se razlikuju
od svih ostalih patogena drveća i
grmlja, nastavlja se kraćim osvrtom na
suvremeni klasifikacijski sustav i s više
detalja na novi taksonomski sustav. S
posebnom pozornošću i logičnim slije-
dom prikazane su mogućnosti detekcije
i identifikacije virusa suvremenim metodama,
te najnovije informacije o svojstvima
važnih virusa, simptomima kojima
se oni očituju te o načinu širenja
i štetama koje nanose. Odličan izbor
fotografija u boji znatno pomaže prepoznavanju
virusnih zaraza.
U ovom novom izdanju uključeni su
i novootkriveni »virusima slični« patogeni.
Knjiga završava općom ocjenom
podataka u kontekstu epidemiologije,
uključujući i razmatranja o drveću kao
rezervoarima virusa za infekciju poljoprivrednih
biljaka važnih u ljudskoj ishrani.
Knjiga sadrži sljedeća poglavlja:
Uvod, Nazivi virusa, Virusi i bolesti
koje oni izazivaju, Opća svojstva virusa,
Mehanizmi prirodnog širenja virusa,
Serologija, Skupine virusa uzročnika
bolesti drvenastih trajnica, Zaštita, Virusima
slični simptomi koji nisu povezani
s virusima, Virusne bolesti u odnosu
na rodove drveća i grmlja, Zaključci.
Ova vrijedna knjiga koristit će ne
samo fitopatolozima nego i dendrolozima
jer daje kompletnu sliku o virusnim
bolestima drveća i grmlja, metodiku
dijagnoze i strategiju u preventivi,
te se može preporučiti i kao priručnik
studij fitopatologije.
Činjenica da se virusne bolesti drveća
i grmlja sve više šire a štete koju nanose
sve su uočljivije, potakla je neke europske
države da uvedu stroge sanitarne
mjere u kontroli dendroloških rasadnika
kao i kontrolu pri uvozu sadnog
materijala. Za našu zemlju u kojoj 35%
površina pokrivaju šume ova će knjiga
biti vrlo korisna i zanimljiva.
Prof. dr. Ana Šatić
104