Download - Skupština Crne Gore

21.12.2009.god. u 12.35 h
PREDEDNIK RANKO KRIVOKAPI:
Poštovane kolege, otvaram sedmu, posebnu ednicu drugog redovnog
zasijedanja, 24 saziva.
Kao što znate, posebna je ednica i nije potreban kvorum.
Poslanika pitanja dolaze poslije premijerskog sata.
Pet klubova je postavilo pitanja. Kao što znate, idemo redom od najveeg kluba,
a to je Klub DPS-a, prema manjim klubovima .
Prvo e rije dobiti kolega Predrag Sekuli. Izvolite.
PREDRAG SEKULI:
Zahvaljujem, gospodine predsjednie Skupštine.
Gospodine predsjednie Vlade, gospodo ministri, uvažene kolege,
Pitanje glasi: Prema Ustavu Crne Gore, Vlada je odgovorna za sprovoenje
unutrašnje i spoljne politike. Gospodine predsjednie Vlade, kako ocijenjujete ono što je
tokom 2009. godine Vlada Crne Gore uradila na spoljnopolitikom planu kada su u
pitanju naša dva strateška cilja: ulanjenje u Evropsku uniju i NATO?
Obrazloženje:
Dva najvažnija spoljnopolitika cilja Crne Gore, evropske i evroatlantske
integracije koja su, kao takvi, u više navrata dobili veinsku podršku graana Crne
Gore, poslednji put na izborima održanim u martu ove godine ubjedljivom pobjedom
Evropske koalicije, bila su prioritet spoljne politike naše države od sticanja nezavisnosti.
Iako je dio opozicione javnosti u Crnoj Gori u više navrata saopštavao da u
vladajuim partijama nema raspoloženja da se prihvataju evorpski standardi i da se radi
na približavanju Evropskoj uniji, ono što je do sada uraeno na tom planu u mnogome
prevazilazi i najoptimistinija predvianja. Posebno ako se uzme u obzir ono što su na
tom planu uradile druge države u regionu koje su prije tri godine imale istu ili slinu
startnu poziciju u ovom procesu kao i Crna Gora. Takodje i u pristupanju NATO-u kao
najveoj bezbjedonosnoj organizaciji danas u svijetu napravljen je znaajan napredak.
Znaajno svakodnevno poveanje povjerenja graana u ovaj proces svjedoi da je sve
više onih koji cijene da je država Crna Gora napravila pravi izbor pristupanjem u MAP.
Stoga Vas molim, gospodine predsjednie, da na izmaku ove godine napravite
sumarni pregled onoga što je Crna Gora uradila na ovom planu u proteklih 12 mjeseci.
Hvala.
PREDEDNIK RANKO KRIVOKAPI:
Hvala, kolega Sekuliu.
Predsjednik Vlade ukanovi. Izvolite.
MILO UKANOVI:
Gospodine predsjednie, dame i gospodo poslanici, gospodine Sekuliu,
U ovoj godini evidentni su dobri rezultati u realizaciji spoljnopolitikih prioriteta
koje je utvrdila Vlada Crne Gore u ijem je vrhu regionalna saradnja kao neodvojivi dio
integracije u Evropsku uniju i NATO.
U ovim procesima napravljen je suštinski progres i odluujui korak ka krajnjem
cilju. Naši graani od 19. decembra ove godine slobodno putuju u zemlje Šengen
zone.Predali smo odgovor na Upitnik Evropske komisije u predvidjenom roku. Crna
1

Gora je na Ministarskom sastanku zemalja NATO-a , poetkom decembra, dobila poziv
za Akcioni plan za lanstvo.
Ukidanje viza za graane Crne Gore, po mom mišljenju, najvidljivi je dokaz
uspješnosti naše politike. To je potvrda zrelosti i utemeljenosti državne strategije koja za
krajnji cilj ima lanstvo u Evropskoj uniji. Potvrda injenice da Vlada i drugi državni
organi definišu i vode takvu politiku u cilju zaštite državnih i nacionalnih interesa,
izgradnje moderne, pravne države, što je u krajnjem sve podreeno stvaranju uslova za
bolji standard, bolji život svih naših graana u skladu sa evropskim vrijednostima. To e
obezbijediti crnogorskim graanima ravnopravnu poziciju u porodici slobodnih i
ravnopravnih naroda ujedinjene Evrope. To je istovremeno i najbolja promocija politike
Evropske unije na Zapadnom Balkanu.
Aktivnosti na realizaciji obaveza iz Mape puta za viznu liberalizaciju dodatno su
ojaale kredibilitet državnih institucija koje su bile nosioci ovog posla što nas motiviše za
još odgovorniju posveenost sve težim zadacima i zahtjevnijim fazama ka putu do
krajnjeg cilja.
Naše administrativne kapacitete ojaali smo i kroz do sada najvei izazov u
procesu evropskih integracija, pripremu odgovora na Upitnik Evropske komisije koje
smo uruili 9. decembra komesaru za proširenje Oli Renu u Briselu. Nije bilo ni malo
jednostavno obezbijediti prihvatanje aplikacije, a zatim doi do upitnika Evropske
komisije a kamoli organizovati rad na odgovorima na blizu 4000 pitanja i potpitanja. Sve
je to zahtijevalo intenzivnu diplomatsku aktivnost koja je urodila plodom. Za vrijeme
eškog presjedavanja 23. aprila ove godine, Savjet ministara Evropske unije zatražio je
od Evropske komisije da izradi upitnik za Crnu Goru koji nam je komesar Oli Ren uruio
u Podgorici 22. jula ove godine. U relativno kratkom periodu oko 1000 državnih
službenika pripremilo je odgovore na 4.433 strane uz dodatnih 9000 strana aneksa.
Svako dobronamjeran mora priznati da je to veliki posao i za mnogo starije, utemeljenije
i vee države od Crne Gore.
Tokom 2009. godine još 12 lanica Evropske unije ratifikovalo je naš Sporazum o
stabilizaciji i pridruživanju što ini ukupno 23 zemlje, još u tri taj proces je gotovo
doveden do kraja. Nadamo se da e uskoro i Grka ratifikovati Sporazum o stabilizaciji i
pridruživanju, tako da e on uskoro stupiti na snagu.
Sve ove aktivnosti odvijale su se u interaktivnom odnosu sa Evropskom
komisijom i zemljama lanicama Evropske unije što je ojaalo naše partnerstvo i
dodatno afirmisalo Crnu Goru kao potencijalnog kandidata za lanstvo, uz laskave
ocjene od strane najviših evropskih zvaninika i predstavnika zemalja lanica da je Crna
Gora zemlja dobrih vijesti, uspješna evropska pria sa Balkana, tiho iznenaenje i
slino.
Jednako uspješna Crna Gora je ove godine bila i u procesu evroatlantskih
integracija. Na Sjeveroatlanskom savjetu ministara inostranih poslova NATO-a 4.
decembra u Briselu, donijeta je odluka da se Crna Gora pozove u Akcioni plan za
lanstvo u MAP, što praktino predstavlja kandidaturu za lanstvo u NATO. Prvi put je
jedna tako važna odluka donijeta samo za jednu zemlju, za Crnu Goru. I to svjedoi o
priznanju partnera i saveznika iz Alijanse za sve što smo uinili za veoma kratko vrijeme
u procesu evroatlantskih integracija na realizaciji programa koji proizilaze iz lanstva u
Partnerstvu za mir.
Ove nedelje Vlada e usvojiti Završni izvještaj o realizaciji obaveza iz
individualnog partnerskog akcionog plana IPAP, što zajedno nadgledaju Vlada i NATO.
Uspješno je završen prvi ciklus intenziviranog dijaloga. Isto tako uspješno se realizuje
2

individualni partnerski program kao i proces planiranja i revizije PARP. Crna Gora je bila
veoma aktivna i kao odnedavno punopravni lan Jadranske povelje koja se pokazala
kao efikasan regionalni mehanizam u procesu pristupanja NATO-u. Takodje od prije
dva mjeseca smo punopravni lan procesa saradnje ministara odbrane Jugoistone
Evrope, ime smo zaokružili svoju participaciju u regionalnim bezbjedonosnim
inicijativama.
Zaista, teško je u ovako kratkom vremenu makar taksativno nabrojati sve
aktivnosti Vlade koje su rezultirale snažnim progresom u evropskim i evroatlantskim
integracijama. To nas ispunjava svakako zadovoljstvom utoliko više što je i u samoj
Crnoj Gori bilo dosta nevjernih Toma, od kojih neki i sjede u klupama ovog visokog
doma, koji ne samo da su sumnjali nego su svojim javnim djelovanjem pokušavali da
osujete pozitivne odluke za Crnu Goru. Ali, uspjesi su utoliko vei jer su ostvareni u
takvom politikom ambijentu. Ipak ja duboko vjerujem u suštinsku privrženost svih
politikih struktura u ostvarivanju ovih strateških ciljeva koji su, iznad svega, u interesu
graana Crne Gore a ne bilo koje politike partije ili politike grupacije. U tom cilju
Vlada potvruje svoju spremnost da na tome radimo zajedno.
Završiu sa podsjeanjem na ocjene relevantnih evropskih i meunarodnih
partnera koje se odnose na napredak Crne Gore, da su rijetki primjeri država koje su
uspjele da u tako kratkom vremenskom okviru ostvare suštinske iskorake u procesu
integracije po emu emo pamtiti 2009. godinu. To je veliki podsticaj za naš dalji
zajedniki razvoj. Hvala.
PREDEDNIK RANKO KRIVOKAPI:
Hvala, predsjednie.
Idemo redom.
Predsjednik Socijalistike narodne partije, kolega Mili. Izvolite.
SRAN MILI:
Hvala, gospodine predsjednie.
Postavio sam pitanje, gospodine predsjednie Vlade: Da li smatrate da ste se
snašli na poziciji predsjednika Vlade u svijetlu ostvarivanja svih onih obeanja koja ste
dali za izbore 29. marta 2009. godine, a u okviru sfere zaštite socijalnih prava, prava
obrazovanja i zdravstvene zaštite svih graana Crne Gore?
Svaka ekonomija, njen održivi razvoj prevashodno zavisi od kvaliteta
zdravstvenog, socijalnog i obrazovnog sistema. Reforme ta tri osnovna stuba socijalne
kohezije nedopustivo kasne. Reforme se temelje na sljedeim naelima: dostupnosti,
zdravstvene i socijalne mjere zaštite svima u Crnoj Gori, obezbjeenje ujednaenog
pristupa kvalitetnijim socijalnim i zdravstvenim uslugama i u modernizaciji usluga i
jaanja njihove finansijske održivosti.
Sredstva za ostvarenje ovih reformi su, prije svega, uspostavljanje socijalnog
kartona i poreskog identifikacionog kartona. Ni jednog ni drugog nema u Crnoj Gori. Sve
ovo ima za cilj i ovo moje pitanje da je priprema Crne Gore u ovim oblastima
neophodna ako želimo da budemo adekvatni partner svim zemljama Evropske unije a
injenica je da naše opredjeljenje, svih u Crnoj Gori, mora biti sistemsko smanjenje
postojeih razlika izmeu kvaliteta ali i sveobuhvata usluga našeg i postojeeg sistema
u Evropskoj uniji. Treba obezbijediti poštovanje naela univerzalnosti i solidarnosti.
Nažalost, iz razliitih razloga ni jedan ni drugi princip ne postoji danas u Crnoj Gori.
Ulaganje u zdravstveo, socijalnu zaštitu i obrazovanje znai u praksi, shodno
3

neoliberalnoj ekonomskoj školi koja postoji u Crnoj Gori, vee fiskalno optereenje. Da
se razumijemo, ulaganje u zdravstvo, socijalnu zaštitu i obrazovanje, gospodine
predsjednie Vlade, za razliku od onoga kako vi radite, nikad se ne smije posmatrati
kao trošak, ve se može posmatrati samo kao investicija u budunost. Svaka ozbiljna
vlada, osim što ima svoja predizborna obeanja morala bi da radi na ispunjenju ovih
kriterijuma. Podaci koje imamo su poraz. Podatke vam je na jednoj od konferencija za
štampu 26.maja o.g. iznio i tadašnji, ili sadašnji, direktor Fonda za zdravstvo, gospodin
Ramo Brali: "Podaci u ulaganje u sistem zdravstvene zaštite u Crnoj Gori su
poražavajui, a odnos vlasti prema tom društvenom segmentu zabrinjava".
Uporedni podaci govore da, na primjer, Crna Gora troši 260 evra per kapita za
zdravstvenu zaštitu, Hrvatska 829, Srbija 260 evra po stanovniku, Slovenija 1.600,
eška 1.000, Njemaka 3.500 evra, Velika Britanija 3.500 funti i tako dalje.
Ono što kaže gospodin Brali je da je to nedopustivo i nadam se, kaže, da e
naša Vlada, nakon konstituisanja sagledati ove probleme jer zdravstvena zaštita košta
a Vlada je mora obezbijediti stanovnitšvu, i smatra da se ne smije racionalizovati kada
se radi o socijalnim potrebama kao što je poreba za zdravstvenu zaštitu.
U Predlogu Budžeta za 2010. godinu vi ste napravili, upravo, racionalizaciju u
dijelu socijalne zaštite. Smanjili ste u odnosu na ono što je bio Predlog Budžeta za
2009. godinu za 6 miliona evra dotacije za socijalnu zaštitu. Smanjili ste upravo onim
kategorijama o kojima govorite kada se sprovodi kampanja za izbore gdje ete vi
konano poslije 19 godina povesti rauna i o njima. Možda ste Vi najbolje rekli i dali
odgovor na pitanje da li ste se snašli, gospodine ukanoviu, ili nijeste. U Vašem
ekspozeu ste istakli - svaki graanin procjenjuje rad i uinke jedne države i njene vlade
kroz to da li lako i kvalitetno može da zadovolji svoje zdravstvene potrebe. Ukoliko Vi
smatrate da graani ove države mogu lako i kvalitetno da zadovolje svoje zdravstvene
potrebe onda ste Vi bili u pravu i 29. marta i ovog 21. decembra.
Dakle, Vlada Crne Gore se prema ovim temeljnim osnovnim postulatima odnosi
upravo na ovakav nain na koji sam rekao, da jednu priu ima za vrijeme predizborne
kampanje a drugu ostvaruje ... (Prekid)
PREDEDNIK RANKO KRIVOKAPI:
Hvala.
Premijer ukanovi. Izvolite.
MILO UKANOVI:
Gospodine Miliu, kao odgovoran ovjek funkciju predsjednika Vlade ne bih
prihvatio da nijesam vjerovao da zajedno sa timom okupljenim u Vladi mogu izvršiti sve
obaveze koje mi na toj, svakako prestižnoj, ali ne manje neudobnoj poziciji pripadaju.
Ostvareni rezultati u kljunim oblastima napretka Crne Gore na evropskom putu, u što
ubrajam i politike koje istiete u pitanju, najbolja su ocjena odgovornog odnosa mog i
Vlade kojom predsjedavam. U prilog tome govore i konstatacije naših evropskih
partnera saopštenih na zvaninim ocjenama crnogorskog puta ka Evropskoj uniji i
NATO-u o emu je šire bilo rijei u prethodnom odgovoru. U ekspozeu koji sam izložio u
Parlamentu prilikom izbora Vlade 9. juna ove godine, na teme koje otvarate u Vašem
pitanju rekao sam sljedee o obrazovanju: "Kada govorimo o obrazovnom sistemu bili
smo svjesni tada i sad da se kao društvo moramo mnogo ozbiljnije, dublje i dugoronije
pozabaviti ovom oblašu. Pošto težimo društvu znanja, edukaciji,tome moramo
4

prilagoditi kvalitet našeg sistema obrazovanja i kadrove, težei permanentnoj edukaciji i
dosljednoj primjeni sistema kvaliteta".
O zdravstvu: "Moramo unaprijediti kvalitet zdravstvenih usluga kako bismo svakom
graaninu Crne Gore obezbijedili da na kvalitetan nain zadovolji sve svoje potrebe iz
ove oblasti".
O socijalnoj politici: "Vlada e nastaviti da vodi rauna o interesima zaposlenih u
velikim sistemima jer su oni zbog karaktera svoje djelatnosti najviše izloženi udarima
krize ali i o interesima socijalno ugroženih kategorija stanovništva".Toliko o ekspozeu.
Tokom 2009. godine vodili smo aktivnu socijalnu politiku, prvenstveno želei da
preduprijedimo prijetee drastine posljedice globalne ekonomske krize koje su se
manifestovale na socijalnoj sceni, kako u našem bližem okruženju, tako i u cijelom
svijetu. Najkrae, smatram vjerodostojnom ocjenu da smo u Crnoj Gori u ovoj
dubokokriznoj 2009.godini sauvali makroekonomsku i socijalnu stabilnost. Posebnu
pažnju posveujemo, naravno, zaštiti vunerabilnih kategorija našeg društva,
siromašnim, materijalno neobezbijeenim, djeci sa smetnjama u razvoju i osobama sa
invaliditetom kao i svim licima i porodicama kojima je potreban odgovarajui oblik
socijalne zaštite. Budžetom na mjesenom nivou opredjeljujemo preko 4 miliona eura
za sva socijalnozaštitna prava. Dosadašnje isplate su apsolutno redovne i to e ostati
naš prioritet i ubudue. O ovim kategorijama stanovnitšva brinemo i kroz subvencije
rauna za elektrinu energiju i niz drugih povoljnosti, obezbjeivanjem besplatnih
odmora na moru i planini za djecu i socijalno ugrožene porodice, takodje i besplatnih
udžbenika. Za Vašu informaciju u Budžetu za 2010. godinu nema redukcije niti ijednog
socijalnog prava iz 2009. godine. Ima prilagoavanja na bazi, rekao bih sada,
vjerodostojnijih izvora informacija na koje treba da bude oslonjena socijalna politika.
U zaštiti djece sa smetnjama u razvoju i osoba sa invaliditetom sistemske temelje
smo postavili Strategijom za integraciju osoba sa invaliditetom, odnosno Zakonom o
ratifikaciji Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom i Zakonom o
upotrebi psa pomagaa.U zaštiti starih lica kroz stavljanje u funkciju objekta za
palijativnu njegu starih lica u Risnu obezbijedili smo smještaj za 92. osobe koje imaju
potrebu za ovakvim vidom zaštite. U partnerstvu Vlade i Opštine Bijelo Polje, poetkom
sljedee godine, staviemo u funkciju dom za stare, kapaciteta 300 mjesta ija je
vrijednost preko 2 i po miliona eura. U oblasti obrazovanja pojaali smo institucionalnu
osnovu time što smo u periodu od formiranja ove vlade usvojili dva zakona i tri
strategije.
U okviru procesa reforme na niviou osnovnog obrazovanja na 270. seminara
obueno je ukupno 5375 nastavnika i 202 direktora, pomonika direktora i strunih
saradnika. Zahvaljujui obezbjeivanju kompjuterske opreme osavremenjen je proces
nastave, tako da danas na 15 uenika osnovnih škola dolazi jedan kompjuter novije
generacije, dok je samo prije etiri godine ovaj odnos bio 120 uenika na jedan
kompjuter. 54 % od ukupnog broja osnovnih škola je povezano na Internetu. U srednjim
školama je takodje odnos broja uenika i kompjutera 15:1, dok je prije etiri godine bio
50:1. Otvarajui prostor privatnoj inicijativi pored ranije postojeih javno-vaspitnih
obrazovnih ustanova Crna Gora danas ima jednu privatnu školu za obrazovanje djece
stranih državljana, dvije privatne gimnazije, jedan privatni univerzitet i 9 privatnih
fakulteta. Takodje, nastavljene su aktivnosti na ukljuivanjem Crne Gore u evropski
prostor visokog obrazovanja. Paralelno sa reformskim aktivnostima radili smo na
unapreenju obrazovne infrastrukture. Za te namjene tokom 2008. i krizne 2009. godine
5

uložili smo više od 20 miliona eura, iz redovnog i kapitalnog Budžeta kroz donacije i
strane kredite.
U januaru naredne godine usvojiemo Master plan razvoja zdravstva u Crnoj
Gori, kao krovni dokument za period 2010-2014. godina. Ovim dokumentom
usmjeriemo razvoj zdravstvenog sistema u skladu sa cjelokupnim razvojem države a
postaviemo i glavne pretpostavke za razvoj sekundarnog i tercijalnog nivoa
zdravstvene zaštite. Na osnovu pozitivne evolucije projekta unapreenje sistema
zdravstva u Crnoj Gori dobijena je dalja podrška od Svjetske banke u vidu dodatne
pomoi od 5,1 milion eura za nastavak projekta. Dijelom ovih sredstava e se finansirati
nastavak aktivnosti u okviru reforme primarne zdravstvene zaštite, dom zdravlja Bijelo
Polje, a ostatak je namijenjen za poetak reformi sekundarnog i tercijalnog nivoa.
Uveden je integralni informacioni sistem na teritoriji itave Crne Gore kao UCOC-
2 kao standardni sistem kodiranja zdravstvenih usluga preporuen od strane Evropske
unije. U toku su završni radovi na adaptaciji i rekonstrukciji Instituta za javno zdravlje,
kao i objekta Doma zdravlja Podgorica. Do marta naredne godine oekujemo završetak
radova na izgradnji klinike za onkologiju i radio-terapiju Klinikog centra Crne Gore.
Završeni su radovi i otvoreno je odjeljenje neoantologije u Klinikom centru Crne Gore.
Takodje, završen je i aneks Opšte bolnice u Beranama a u sklopu opremanja javnih
zdravstvenih ustanova najsavremenijom dijagnostikom opremom obezbijedjena je
nuklearna magnetna rezonanca i šezdesetetvoroslojni skener za Kliniki centar Crne
Gore kao i skeneri za odredjeni broj opštih bolnica Bijelo Polje, Berane, Pljevlja i Bar.
Kroz završenu reformu primarnog nivoa zdravstvene zaštite i jednogodišnjeg
uhodavanja modela iskazan je evidentan napredak u kvalitetu rada kao i dostupnosti
izabranog ljekara. Svog ljekara izabralo je 83% stanovništva. Nastavili smo reformu
drugog i treeg nivoa zdravstvene zaštite. Reforma je zapoeta u Opštoj bolnici u
Pljevljima, nastavljena u bolnicama u Beranama i u Bijelom Polju, a nastavie se i u
ostalim bolnicama na teritoriji Crne Gore.
Kroz sve do sada uradjeno, evidentan je napredak, ali smo svjesni da nas eka
mukotrpan posao i da smo daleko od oekivanog ak i od mogueg. Svjesni toga
nastavljamo sa poslom u nastojanjima da unaprijedimo kvalitet zdravstvene zaštite,
dostupnost ljekara pacijentima da bismo kroz racionalizaciju afirmisali rad i struku,
posebno edukaciju i na kraju valorizovali rad zdravstvenih radnika na kvalitetniji nain.
Dakle, ovo su oblasti u kojima e ova a vjerujem i sve budue vlade posvetiti
najveu moguu pažnju, jer one predstavljaju najvažniju komponentu onoga što smo
definisali kao primarni cilj državne politike: evropski kvalitet života graana Crne Gore.
Nadam se, isto tako, da razumijete da se do ovog cilja ne može stii preko noi ni za
šest mjeseci mandata jedne vlade. I pored velikog posla koji je uraen i napretka u
odnosu na ranije stanje uinjeno, kao što sam kazao, nije dovoljno i mi smo spremni da
dalje radimo na unapreenju kvaliteta ovih usluga graanima Crne Gore.
Završavam time, gospodine Miliu, ne mislim da je problem u teorijskom pristupu
liberalne ili neke druge škole na koju se oslanja Vlada u vodjenju ekonomske politike.
Mislim da je problem da imamo veoma razuenu mrežu socijalnih ustanova i
obrazovnih ustanova u Crnoj Gori, ali mislim, nažalost, da tako razuenu mrežu nije
pratio kvalitet usluge koja se u tim ustanovama pruža. To je pitanje koje mora biti
akcentirano u narednom periodu ukoliko, zaista, mislimo da graanima Crne Gore
priuštimo kvalitet života u tim veoma znaajnim oblastima. Zahvaljujem.
6

PREDEDNIK RANKO KRIVOKAPI:
Hvala, predsjednie.
Sada presjednik Nove srpske demokratije, poslanik Mandi. Izvolite.
ANDRIJA MANDI:
Dame i gospodo, gospodine predsjednie Vlade,
Prethodnih dana u Skupštini smo raspravljali o Budžetu Crne Gore, imali vrlo
živu diskusiju i polemiku koju smo vodili sa ministrom finansija i sa poslanicima
parlamentarne veine, dobili obavještenje prilikom kreiranja Budžeta da prihodna strana
budžeta nee moi u potpunosti da servisira rashodnu stranu. Da emo imati obavezu,
kao zemlja, da se zadužimo i to ne za baš mali iznos, a konstatovali svi ovdje u
Skupštini da u Crnoj Gori ima para i da nema potrebe da smanjujemo plate državnim
inovnicima, ili da vršimo dodatni pritisak na male preduzetnike, one ljude koji stvaraju
dohodak i zapošljavaju neke druge ljude. Govorim o preduzeima koja se bave
uslugama, govorim o onim ljudima koji drže butike, govorim o onima koji drže
kafie.Dakle, ono malo sitno preduzetništvo što danas po meni proizvodi najkvalitetniji
profit. Upozoravali smo ministra finansija da bi dobro bilo da se ne ide tim putem jer
sigurno da postoji dovoljno novca kod onog malog broja ljudi koje gradjani Crne Gore
prepoznaju kao domae ili strane tajkune, koje prepoznaju kao ljude koji su vlasnici
ogromnog imetka u Crnoj Gori. Neki od naših graana i naših državljana su vlasnici i
nekretnina i u susjednim državama i tu je jedan veliki prostor ako se utvrdi taan iznos
te imovine za koju postoji osnovana sumnja da je steena organizovanim kriminalom.
U Crnoj Gori punih 20 godina prolazile su razne kriminalne grupe i Crna Gora je i
prepoznata kao sigurna kua za organizovani kriminal. Od poetka 90-tih kada su ovdje
bili talijanski mafijaši, pa preko domae pameti i aktivnosti domaih kriminalaca
nezavisno da li oni dolaze iz Pljevalja, Rožaja, Budve ili neke druge destinacije iz Crne
Gore. Evo, gospodin Živkovi se buni da ne zapostavljamo Berane, pa da ne
zapostavimo ni Nikši. Dakle, ti ljudi su bavei se raznim kriminalnim radnjama stekli
ogromni imetak. Tužilac Šelzi je samo evidentirao. Za dvije godine je 1.200.000.000
maraka iz Crne Gore prevezeno u kešu i stavljeno na banke u Kipru. To je uradio,
konkretno, jedan ovjek Stanko Suboti, njegova preduzea. To je ogromna imovina i
ogroman novac.
PREDEDNIK RANKO KRIVOKAPI:
Gospodine Mandiu, strane državljane da ne spominjete u parlamentu, ni
domae koji nijesu ovdje.
ANDRIJA MANDI:
Hvala, gospodine predsjednie, sigurno neu spominjati strane državljane.
Dakle, taj ovjek ili taj strani državljanin je poslujui na prostoru Crne Gore,
direktno nanosei štetu svima nama u Crnoj Gori stekao golemi novac koji bi danas
dobro došao našim penzionerima, koji bi dobro došao državnim inovnicima, ako bi
donijeli novi set zakona kojim bi uredili oblast kako da oduzmemo imovinu koja je
steena organizovanim kriminalom. Znam da to ova Vlada nee uraditi. Zbog toga sam
samo postavio pitanje da li postoji spremnost da ova Vlada bar procijeni pokretnu i
nepokretnu imovinu crnogorskih državljana i drugih državljana koju imaju na prostoru
Crne Gore za koju se osnovano sumnja da je steena organizovanim kriminalom. Ali,
nadam se da e doi nova vlada i siguran sam da ona vlada u kojoj bude sjeela Nova
7

srpska demokratija e usvojiti te zakone i oduzeti imovinu kriminalcima iz Crne Gore i
drugim kriminalcima koji su je stvarali na prostoru Crne Gore. Da emo se ukljuiti u
traženje i novca i nekretnina koje su stvorene izvan Crne Gore ali sa kriminalnim
radnjama koje su konkretno raene ili organizovane na ovom prostoru i da možemo
znaajno da popravimo saldo u našem budžetu. Možemo da pomognemo mnoge.
Možemo da pomognemo naše graane i to je put kojim bi trebali da idemo.
Ne mogu rei da e ova Vlada to uraditi, jer da je to ona željela imala je punih 20
godina vremena da to napravili. Na putu prikljuenja Evropskoj uniji o kojoj je tako
inspirativno govorio predsjednik Vlade, svi itamo u izvještajima da je najvei problem
organizovani kriminal i korupcija. Možete zamisliti poruku u Briselu koja bi stigla da
ovdje se donese set zakona kojim bi se oduzimala imovina od organizovanog kriminala i
da se te krupne ribe kako ih prepoznaje medjunarodna zajednica .. .(Prekid)... privedu
poznaniju prava.Koliko bi se ubrzao put Crne Gore ka evropskim integracijama a koliko
bi koristi imao svaki graanin Crne Gore od toga. To je put kojim treba ii i mi apelujemo
i pozivamo, mada znamo sva ogranienja i premijerova i Vladina, ali apelujemo da
jednom se mora krenuti tim putem i bolje da se krene što prije. Hvala.
PREDEDNIK RANKO KRIVOKAPI:
Hvala Vama, kolega.
Premijer ukanovi. Izvolite.
MILO UKANOVI:
Gospodine Mandiu,
U Vladi se ne bavimo procjenama o kojima govorite u Vašem pitanju. Ne samo
zato što to nije u našoj ustavnoj nadležnosti, nego i zato što nas cilj nije da rastjerujemo
nego da privlaimo investitore. A kompletan i sažet odgovor na Vaše pitanje mogao bi
da glasi: ni pravosudni i drugi državni organi ne treba da prave takvu vrstu procjene, niti
da pospješuju atmosveru sumnje, ve da gdje god postoji osnovana pretpostavka da je
neka imovina pribavljena krivinim djelom pokrenu krivini postupak u skladu sa
zakonima koje smo usvojili u ovom Parlamentu i tu gotovo da ne treba nikakve dorade u
pravnom sistemu Crne Gore.
Ipak, pošto govorite o jednoj ozbiljnoj pojavi o kojoj se Vlada sa punom
odgovornošu suprotstavlja u nastavku u iznijeti nekoliko napomena o ovoj temi.
Kao što znate borba protiv organizovanog kriminala predstavlja ne samo
nacionalni, nego i medjunarodni interes jer opasnost od njega prijeti itavom svijetu.
Crna Gora se kroz ratifikaciju svih relevantnih i medjunarodnih konvencija nastalih u
okviru Savjeta Evrope i Ujedinjenih nacija pridružila globalnim naporima koji se
preduzimaju u borbi protiv najtežih oblika kriminala. Dakle, neupitna je spremnost i
odlunost Vlade da radi na suzbijanju svih oblika kriminalnih ponašanja, naroito
organizovanog kriminala uprkos Vašem dijametralno drugaijem vienju odosa Vlade
prema ovom pitanju.
Podsjeam da Crna Gora do obnove svoje državne nezavisnosti nije imala
državno-pravni i ustavno-pravni kapacitet da potpuno ureuje krivino pravosudje, ali da
je odmah nakon stupanja tih pretpostavki donijet niz zakona neophodnih za uspješnu
borbu protiv kriminala. Posebno istiem Zakon o državnom tužiocu koji u crnogorsko
pravosue uvodi institut specijalnog tužioca za borbu protiv organizovanog kriminala,
kao i Zakonik o krivinom postupku koji po prvi put definiše pojam organizovanog
kriminala.
8

Kada je rije o borbi protiv organizovanog kriminala naglašavam donošenje
izmjena i dopuna Zakona o sudovima i Zakona o državnom tužiocu kojima je izvršena
koncetracija nadležnosti za suenje u predmetima organizovanog kriminala, korupcije,
terorizma i ratnih zloina pri dva viša suda dok je gonjenje uinilaca ovih krivinih djela
povjereno specijalnom odjeljenju kod Vrhovngo državnog tužioca. Stvoreni su
kadrovski, tehniki i prostorni uslovi za rad specijalnih odjeljenja u sudovima i u
državnom tužilaštvu.
Osnovana sumnja da je neka imovina pribavljena krivinim djelom je dovoljan
osnov za pokretanje istrage protiv lica sticaoca imovine, a prema naelu legaliteta
Državni tužilac ima obavezu da preduzme krivino gonjenje. Pri tome se pod
osnovanom sumnjom ne smatra dokaz o krivici koji može proistei samo iz cjelokupnog
glavnog pretresa pred sudom, ve skup ozbiljnih indicija i prezunkcijakoje ukazuju na to
da je odreeno lice vjerovatni uinilac krivinih djela i da prema njemu treba da bude
pkrenut krivini postupak. Kako u postavljenom pitanju potencirate osnovanu sumnju
koja, kao što sam rekao, predstavlja osnovni uslov za pokretanje krivinog postupka
evidentno je da se konkretan odgovor može dati samo na osnovu podataka kojima
raspolažu pravosudni organi. Prema podacima iz Vrhovnog državnog tužilaštva u
periodu od 2004. do danas tužioci Odjeljenja za suzbijanje organizovanog kriminala,
korupcije, terorizma, i ratnih zloina u krivinim postupcima za krivina djela
organizovanog kriminala nadležnim sudovima su predložili da se od izvršilaca krivinih
djela oduzme imovinska korist pribavljena izvršenjem krivinih djela u ukupnom iznosu
od 6.725.876 eura. Pored navedene imovine u novcu, optužnicama je predloženo i
oduzimanje znaajnog broja razne druge pokretne imovine ija vrijednost u
dosadašnjem toku postupaka nije utvrena. Sudovi su tokom 2008. i 2009. godine
nakon konstituisanja spcijalizovanih odjeljenja pokazala punu posveenost sudjenjima u
predmetima krivinih djela organizovanog kriminala. Prema podacima s kraja treeg
kvartala ove godine sudovi su imali u radu 31 predmet. Od toga broja riješena su 22
predmeta od kojih 21 osudjujuom i jedno oslobadjajuom presudom. U etiri predmeta
odluka je pravosnažna a ostalo je još neriješeno 9 predmeta. Povoljan je i uinak
sudova u predmetima istrage za djela organizovanog kriminala jer je od ukupno 39
riješeno 35 predmeta. Oduzeta imovinska korist prema pravosnažnim presudama za
krivina djela organizovanog kriminala iznosila je 1.037.525 eura i 116.000$. Ovi podaci
ukazuju na oigledan napredak u rješavanju predmeta sa elementima organizovanog
kriminala, veoj efikasnosti krivine procedure i odlunoj borbi protiv najtežih oblika
kriminala znaajno e doprinijeti i kvalitetna priprema za poetak primjene novog
Zakona o krivinom postupku koja se sprovodi u skladu sa planom njegove
implementacije.
S obzirom da ste u obrazloženju, sasvim razumljivo iz Vaših politikih pobuda još
jednom aktuelizirali pitanje tranzita kroz Crnu Goru a opet s obzirom da smo na to
pitanje više puta do sada odgovarali u ovom parlamentu, dozvolite da sa dvije reenice
podsjetim:
Posao tranzita je obavljan u skladu sa tadašnjim jugoslovenskim i crnogorskim
zakonima. Svi prihode koje je planirala da ubere država Crna Gora iz tog posla su bili
evidentirani i uplaeni u Trezor države Crne Gore. Novac kojim je neko ko se bavio tim
poslom trgovao i obavljao posao je njegov novac i taj novac ne može niko oduzimati
sem ukoliko se pravosnažnom sudskom odlukom ustanovi da je taj novac steen
vršenjem krivinih djela o emu se, kao što znate do sada u Crnoj Gori ne vodi krivini
postupak. Zašto i da li ima osnova kroz onu osnovanu sumnju o kojoj smo govorili treba
9

pitati nadležne državne organe, ali mislim da uprkos potrebi da se stalno vraate na tu
temu uvijek e vas ekati isti odgovor. Znai, to je posao iz kojeg je Crna Gora
profitirala. To je posao u kojem je Crna Gora obezbijedila prihode koji su stvorili uslove
za normalno funkcionisanje subjekata javne potrošnje u godinama u kojima je Crna
Gora zbog sankcija medjunarodne zajednice desetkovala svoju ekonomiju. Zahvaljujem
na pažnji.
PREDEDNIK RANKO KRIVOKAPI:
Hvala, predsjednie.
Sada predsjednik Pokreta za promjene poslanik Medojevi.
NEBOJŠA MEDOJEVI:
Zahvaljujem, gospodine predsjednie Parlamenta,
Moje pitanje je glasilo: Koji su po Vašem mišljenju unutrašnji razlozi za duboku
politiku, strukturnu, sistemsku ekonomsku krizu u Crnoj Gori?
Iskoristiu priliku da dam neke svoje opservacije vezano za to da li postoji kriza ili
ne postoji u Crnoj Gori.
Kriza u Crnoj Gori je duboka, strukturna i sistemska . Njeni korijeni su u samim
osnovama vlasti i politikog sistema postavljenog da servisira interese nove klase
bogataša i tajkuna. Kriza politikog i ekonomskog sistema je snažna i duboka,
uzrokovana je monopolom vlasti. Ve 20 godina vlast je nepromijenjena. Grupa na
vlasti posjeduje politiki i finansijski monopol sile. Država i njene institucije su
privatizovane i zarobljene a vladajua partija je srasla sa državom. Privatizacija i
tranzicija vodjene su na netranspearentan i stihijski nain. Sporne privatizacije, tajni
ugovori, rasprodaja državnih monopola, sticanje ogromnog bogatstva u fondovima iji
su vlasnici pojedinci bliski krugovima vlasti, špekulativno finansijsko tržište koje služi za
bogaenje insajdera, slabljenje institucije, izgradnja tajkunskog neoliberalnog i
ekonomskog modela, osiromašenje najveeg broja graana, bogaenje porodinog i
poslovnog okruženja vrha vlasti, kriminalizacija društva, neefikasno sudstvo i politiko
arbitriranje službi bezbjednosti, njihovo ueše u kršenjima ljudskih prava obilježilil su
dosadašnji period tranzicije. Na tim osnovama izrasla je i tranziciona nova klasa bivših
švercera, kriminalaca, politiara koji su uestvovali u ratnom huškanju, kršenjima
ljudskih prava i slino, njihovih prijatelja ortaka, rodjaka i kumova koji po principu
poslušnosti i podobnosti zauzimaju i zarobljavaju. Putem brojnih kontrolisanih medija
ova klasa se pokušava nametnuti kao društveni uzor i model. Profesionalni, politiki i
partijski kadrovi upravljaju u svim javnim sverama i državnim institucijama. Hijerarhijski
centralizvoana partijska i politika struktura održava se linom lojalnošu i servilnošu,
bezuslovnom poslušnošu vrhu režima. Umjesto javnog izbora najboljih kandidata
putem konkursa i redovne kontrole poslovanja, netransparentna partijska kadrovska
politika imenovanja van uticaja javnosti, postavljenje na važnim mjestima roaka,
kumova i politiki podobnih, vrši permanentnu destrukciju ekonomskog sistema,
smanjuje i urušava njegove ekonomske performanse.
Režim je nespreman za unutrašnji dijalog. Nastavlja samoobmanjivanje i
obmanjivanje graana lažnim informacijama, malim retorikim i kozmetikim
promjenama. U cilju ouvanja apsolutne i nekontrolisane vlasti i države u službi tajkuna
promoviše se jedna jedina talibanska istina - vrh vlasti u državi javnim obilježavanjem,
vrijeanjem, satanizovanjem i permanentnim sistemskim progonom svih
drugaijemisleih graana, njihovim otpuštanjem sa posla, onemoguavanjem dobijanja
10

zaposlenja, pritiscima privatnika putem poreskih i drugih administrativnih instrumenata,
javnim etiketiranjem kao bolesnih, neprijatelja, plaenika, zagovornika mržnje i slino,
kao i sudskim progonima medija i neistomišljenika koji ne promovišu takvu istinu, ve
dvije decenije, putem nedemokratskih i namještenih izbora po svaku cijenu uva vlast.
Politiari na vrhu režima javno se ponose svojim prijateljstvom i susretima sa
kriminalcima sa meunarodnih potjernica protiv kojih se vode krivini postupci u više
zemalja. Zemlja postaje sigurna kriminalna kua, pa po obavljanju kriminalnih djela u
zemljama Evropske unije, Hrvatske ili Srbije, kriminalci bježe u Crnu Goru uživajui
punu zaštitu lokalnih službi.
Ekonomski rast se zasnivao na rasprodaji i redistribuciji društvenog bogatstva i
imovine. Došlo je do privremenog ekonomskog rasta, porasta potrošnje i životnog
standarda, ali i do naknadnog suoavanja sa teškim i dugoronim posljedicama
pogrešne politike. Dugorono održiv ekonomski rast mora biti zasnovan na efikasnosti i
produktivnosti, a ne na redistribuciji resursa. Rast crnogorske privrede u posljednjih
nekoliko godina nije generisan poveanjem efikasnosti privrede, proizvodnjom, izvozom
i nije posljedica znaajnih investicija u proširenje proizvodnih kapaciteta i poveanje
njihove produktivnosti i konkurentnosti.
Pogrešna lokacija sredstava od strane novih privatnih tajkunskih kompanija,
uglavnom u sektoru nekretnina, dovela je do naduvavanja balona cijena i do
zarobljavanja ogromnih sredstava u neprofitabilne i nerentabilne projekte. Kako je
najvei dio investicija finansiran iz kredita poslovnih banaka, tržište nekretnina je mrtvo,
bez šansi za ozbiljniji oporavak u naredne dvije, tri godine. Nelikvidnost iz realnog
sektora vratila se u banke i došlo je do zaustavljanja kreditnih aktivnosti.
Hronina nelikvidnost koja prerasta u finansijsku nedisciplinu i pravni haos,
poinje da prerasta u neizleivu nesolventnost i dovodi veinu preduzea, ali i privredu
u cjelini, u položaj da ne može da obnovi sledei reprodukcioni ciklus, jer novca nema
za nabavku sirovina...(prekid)...krediti.
Talas nelikvidnosti širi se na privredu, stanovništvo i na budžet, smanjuje se
domaa tražnja i dolazi do pada ekonomskih aktivnosti. Zemlja ulazi u ekonomsku
depresiju. Plate se smanjuju, naglo raste nezaposlenost, stanovništvo je prezaduženo,
budžetski deficit raste, naglo se poveava javni dug, siromaštvo kuca na vrata polovine
nacije.
Privatizovani monopoli u oblasti telekomunikacija i energetike doveli su do
poveanja cijena i profit permanentno odlazi iz zemlje. Inostrani vlasnici na upravljaka
mjesta dovode svoje inostrane kadrove koje astronomski plaaju, a našu radnu snagu
plaaju neadekvatno i otpuštaju je. Jeftina radna snaga, energija i sirovine pretvaraju
zemlju u koloniju sa stalnim umanjenjem nacionalnog dohotka i bogatstva. Izlazak iz
krize nije mogu u okviru postojeeg sistema vlasti, jer je struktura i restruktura sistem
nepromijenjene i apsolutne, personalizovane vlasti takav da onemoguava promjene,
želei i dalje da po svaku cijenu sauva apsolutnu vlast, nelegalno steeno bogatstvo i
sprijei suoavanje sa odgovornošu za svoja nedjela iz prošlosti. Zato je pitanje pada
ove Vlade prethodno pitanje koje je potrebno riješiti da bi se otpoeo dijalog o
postizanju najšireg nacionalnog konsenzusa o strategiji ekonomskog, društvenog i
iznad svega moralnog oporavka zemlje, te ouvanju poljuljanog ustavnog poretka,
ugrožene suverenosti i nezavisnosti, graanskog mira i stabilnosti.
Hvala.
11

PREDEDNIK RANKO KRIVOKAPI:
Hvala Vam.
Premijer ukanovi. Izvolite.
MILO UKANOVI:
Gospodine Medojeviu, ekonomska kriza je globalna i njene posljedice gotovo da
nije izbjegla ni jedna država svijeta. Države koje su prethodnih godina rasle više i brže
suoene su sa veim padom i potrebom bržeg prilagoavanja. Ono što je predstavljalo
prednost u povoljnim ekonomskim okolnostima u uslovima krize može predstavljati
poveani rizik i slabost. Tako i nesumnjiva dugorono komparativna prednost Crne
Gore to što je mala i otvorena ekonomija u uslovima krize, postala je komparativna
slabost zbog visoke izloženosti ekstremnim šokovima. Takoe, globalna ekonomska
kriza dodatno je potencirala slabu diverzifikovanost crnogorske privrede i izrazitu
nekonkurentnost njenih pojedinih sektora, posebno industrijske proizvodnje.
Naime, usljed uticaja globalne krize na zemlje u okruženju, kao i smanjenja
tražnje od strane zemalja Evropske unije kao najznaajnijeg izvoznog tržišta Crne Gore,
došlo je do istiskivanja brojnih crnogorskih preduzea sa tržišta. To je za posljedicu
imalo znaajan pad izvoza koji se vratio na nivo iz 2003. godine, što predstavlja
pouzdan signal da, uprkos dinaminom rastu, crnogorska ekonomija i dalje ima
nepovoljnu strukturu, posebno u dijelu koji se odnosi na sektor proizvodnje.
Kada pak govorimo o turizmu, i pored pesimistikih najava Svjetske turistike
organizacije, prihodi Crne Gore ostvareni u 2009. godini ukazuju na konkurentnost ovog
sektora, kao i visok nivo njegove fleksibilnosti.
Trei segment prepoznatljivog uticaja globalne krize na domau ekonomiju se
odnosi na graevinarstvo, jer je došlo do znaajnog pada aktivnosti usled limitirane
tražnje i visoke zaduženosti ovog sektora, a što je sve povratno uticalo na pad cijena
nekretnina od oko 20,4% na godišnjem nivou.
Kao i u veini država uticaj globalne finansijske krize za crnogorsku ekonomiju se
prvo reflektovao u bankarskom sektoru, a nešto kasnije i u javnim finansijama.
Posledice krize u bankarskom sistemu su se manifestovale znaajnim smanjenjem
depozitnog potencijala banaka, otežanim pristupom banaka eksternim izvorima
finansiranja, smanjenjem priliva sredstava po osnovu otplate kredita zbog pogoršanja
finansijskog položaja zajmoprimaca, što je dovelo do pogoršanja svih parametara
kvaliteta aktive, kao i gotovo potpunog obustavljanja kreditne aktivnosti.
Ako bismo govorili o internim slabostima u ovoj oblasti one se prije svega vežu
za naslijeene probleme nedovoljnog povjerenja deponenata i kreditora zbog
prethodnog iskustva sa starom deviznom štednjom i reprogramiranjem dugova, kao i još
uvijek neinvesticionog kreditnog rejtinga zemlje.
Što se javnih finansija tie, kljuna manifestacija krize je smanjenje poreskih
prihoda kao posledica znaajnog usporavanja privredne aktivnosti, pada uvoza, slabije
potražnje i prodaje nekretnina i slabijeg priliva stranog kapitala. Interne slabosti se
ogledaju u naslijeenoj visokoj državnoj potrošnji zbog još nepromijenjenog oekivanja
da država bude ekonomski odgovorna za svakog pojedinca i za svako preduzee.
Upotreba eura kao zvaninog platežnog sredstva znai ogranienje u voenju
monetarne politike. To se takoe u odreenim krugovima tumai kao interna slabost
ekonomskog sistema. Ipak, smatram da su prednosti korišenja eura mnogo vee,
posebno za graane i crnogorsku ekonomiju. Euro je oslonac i temelj stabilnosti i
budueg prosperiteta Crne Gore.
12

Pobrojao sam samo neke od internih slabosti i neravnoteža ekonomije Crne
Gore. Meutim, ekonomska situacija u Crnoj Gori nije bitnije razliita od situacije u
drugim državama, posebno malim i otvorenim tranzicionim ekonomijama u Evropi.
Stoga ne možemo govoriti o dubokoj, strukturnoj i sistemskoj krizi u Crnoj Gori
proizrokovanoj unutrašnjim razlozima, ve o globalnoj krizi na koju nije imun ni
crnogorski ekonomski sistem.
Na koncu, nije najvažnije da konstatujemo interne slabosti. Mnogo je važnije da
uinimo sve što je u našoj moi da ih popravimo, iskoristimo kao šanse i gradimo
dugorono konkurentan, prosperitetan i održiv sistem. Upravo je to politika Vlade i
sadržina mjera koje je ova Vlada preduzela. Na ovu temu, dozvolite, nema mjesta ni
iluzijama ni politikim manipulacijama. Ova nepovoljna privredna struktura nastajala je u
decenijama poslijeratnog razvoja u bitno drugaijem državnom, ekonomskom i
ideološkom kontekstu. Za njenu promjenu je potrebno vrijeme, ne jednako tako dugo
koliko je bilo neophodno da nastane, ali ne ni vrijeme od tri i po godine koliko
upravljamo svim instrumentima ekonomskog razvoja Crne Gore. Posebno za takve
spektakularne obrte nije pogodno vrijeme globalne ekonomske krize. Demagogija i
poigravanje sa nerealnim oekivanjima ljudi, koliko je meni poznato, nikome nije
donijela politiki profit.
Kada je u pitanju Vladina poreska politika na koju ste se takoe skoncentrisali u
Vašem pitanju, osnovno opredjeljenje je bilo i ostalo da gradimo konkurentan poreski
sistem. To podrazumijeva jedinstvene i konkurentne poreske stope, najniže u regionu,
što manje poreskih oslobaanja i odbitaka i iznad svega efikasan servis poreskim
obveznicima u cilju unapreenja ambijenta za poslovanje. Od ovog opredjeljenja
nijesmo odustali ni u godini ekonomske krize.
U pripremi Budžeta za 2010. godinu Vlada se opredijelila za smanjenje javne
potrošnje, uz fiskalne mjere koje nijesu ugrozile imidž našeg poreskog sistema kao
najkonkurentnijeg u regionu, a sve u cilju stimulisanja poslovne aktivnosti i privlaenja
novih investicija.
U tom smislu Vlada je smanjila javnu potrošnju za oko 100.000.000 u odnosu na
rebalans budžeta za 2009. godinu, ukljuujui i fond zarada u administraciji za oko
15.000.000. Paket usvojenih poreskih mjera obuhvata poveanje akciza na gorivo i na
duvan i duvanske proizvode. Takoe razmatramo mogunost uvoenja akcize na još
neke proizvode i istovremeno pravimo plan poveanja akciza na cigarete u narednih
nekoliko godina.
Poreske mjere obuhvataju i poveanje poreza na upotrebu putnikih vozila,
plovnih objekata, vazduhoplova i letjelica. Vlada je takoe predložila da se oporezuje
100% kapitalne dobiti pravnih lica i da se uvede porez na kapitalnu dobit fizikih lica,
ime smo izjednaili poreski tretman pravnih i fizikih lica. U cilju dalje relaksacije
privatnog sektora, ukinuli smo obavezu akontativnog plaanja poreza na dobit, kako bi
što više novca ostalo u biznisu. Vlada e u prvoj polovini 2010. godine, nakon detaljne
analize mjera o kojima razmišljamo, predložiti izmjene zakona o porezu na
nepokretnosti.
Dakle, ne stoje ni Vaše ocjene da smo na siromašne prevalili teret krize.
Oporezivanje luksuza upravo i jeste jedan od ciljeva ukupnih promjena, ukljuujui i
predstojee promjene zakona o porezu na nepokretnosti.
U odnosu na porez na dohodak fizikih lica izjednaena je stopa za sve
kategorije izvora dohotka koja sada iznosi 9%. Na ovaj nain su stvoreni povoljniji uslovi
13

za poslovanje preduzetnika, jer je efektivna poreska stopa za preduzetnike znaajno
smanjena.
Što se tie mjera koje se odnose na izmjenu fiskalne strukture zarada,
predloženo je rješenje imalo za cilj smanjenje fonda zarada u javnoj upravi za oko
15.000.000 eura. Naime, period od 2006. do 2009. godine bio je karakteristian i po
rastu bruto zarada u javnoj upravi za oko 63%. Prosjena zarada u državnoj upravi je
vea u odnosu na zarade u privatnom sektoru. Zbog toga je bilo neophodno preispitati
politiku zarada kako bi se zarade prilagodile ekonomskim prilikama. Kao odgovorna
Vlada vodili smo rauna o zaposlenim sa najnižim primanjima i Budžetom za 2010.
godinu uveli kategoriju garantovane zarade od 33% prosjene plate iz prethodne godine
koju utvruje Monstat. Na ovaj nain e onima sa najnižim zaradama uslijediti
poveanje u odnosu na sadašnju platu. Takoe smo prihvatili inicijativu u Parlamentu i
uveli korektivni faktor na zarade zaposlenih ija su primanja izmeu 33 i 50% prosjene
plate.
Predloženom fiskalnom strukturom zarada stvorili smo uslove za fleksibilnost i
relativno neutralni efekat na zarade u privatnom sektoru, ime je ostavljeno
poslodavcima da odlue da li e zarade zaposlenih smanjiti i u kojoj mjeri ili ih zadržati
na postojeem nivou.
Vlada e i u narednom periodu nastaviti sa realizacijom reforme poreske politike
koja je bazirana na principima konkurentnih stopa, daljeg postepenog ukidanja poreskih
oslobaanja i odbitaka u cilju veeg poreskog obuhvata i unapreenja usluge poreskim
obveznicima.
Dozvolite samo nekoliko reenica koje se tiu odreenih ocjena u obrazloženju
koje ste saopštili na samoj sjednici Parlamenta. Prethodno gospodin Mandi, a kasnije
Vi, ste Crnu Goru okvalifikovali kao sigurnu kriminalnu kuu. Dakle, to je naravno vaše
pravo da tako vidite državu u kojoj živite. Razumijem vašu potrebu za kritikom aktuelne
vlasti, ali nikada neu razumjeti vašu potrebu da na takav nain blatite kuu u kojoj
zajedno živimo i da je blatite uprkos ocjenama koje se izriu sa relevantnih
meunarodnih adresa koje, dozvoliete, ipak, sa distance realnije vide stanje u našoj
kui od nas koji smo ukuani.
Kada bi Crna Gora bila sigurna kriminalna kua onda ne bi imala, ne bi njeni
graani imali pristup bezviznom režimu za putovanja u zemlje Šengen zone, ne bi bila
na korak do sticanja statusa zemlje kandidata za lanstvo u Evropskoj uniji koje nas
sleduje 2010. godine i ne bi bila u MAP-u kao predpristupnoj instanci za punopravno
lanstvo u NATO-u.
Šta ta retorika Vama donosi to je predmet Vaše analize, ja u to ne želim da
ulazim. Što se mene kao predsjednika Vlade tie samo nastavite, jer mislim da iz
jednog u drugi izborni ciklus slabi vaša politika mo i na taj nain doprinosite, rekao
bih, stabilnijoj Vladinoj koaliciji u ovom parlamentu.
Dozvolite samo još da ukažem na neodrživost jedne Vaše teze. Vaša teza je da
je unutrašnji problem ili problem unutrašnje krize u Crnoj Gori uzrokovan dugogodišnjim
trajanjem ove vlasti. Kako ete odgovoriti na pitanje zašto zakonomjerno to nije izazvalo
krizu u dugoj vladavini liberala u Japanu, CDU-a u Njemakoj ili socijaldemokrata u
Švedskoj? Dakle, da li je dugo trajanje na vlasti zakonomjeran uslov untrašnje krize u
jednoj zemlji ili ne? Ja bih rekao suprotno i ukazau takoe na drugu neodrživost te
Vaše teze. Dakle, netano je da je problem sa kojim se Crna Gora danas suoava i
kojega smo kvalifikovali da u svojim temeljima ima, da kažem, strukturnu osnovu,
netano je da je taj problem nastao devedesetih godina. Zaboga, sjeamo li se da je
14

Crna Gora bila najmanje rezvijena eksjugoslovenska država 1989. godine? Bie da ova
struktura crnogorske privrede, koju imamo i koja je naslijeena, koja je posljedica
zabluda socrealistikog razvoja u poslijeratnom periodu jeste realan problem i da emo
morati jako puno da poradimo da popravimo konkurentnost naše ekonomije u godinama
približavanja slobodnom evropskom tržištu. Dakle, zaista mislim, uprkos razumijevanju
za Vašu potrebu bespoštedne kritike Vlade ipak moramo u ovim temama pokazati
potrebnu kompetentnost i potrebnu korektnost, jer nije, iako je u politici, posebno na
Balkanu, sve dozvoljeno, ja bih rekao da nije dozvoljeno ili nije makar profitabilno
manipulisati jeftinim dezinformacijama politikom javnošu, jer se to na kraju uvijek obija
o glavu manipulantima.
PREDEDNIK RANKO KRIVOKAPI:
Hvala Vam.
Ostalo je da ujemo kolegu Halilovia.
Izvolite.
AMER HALILOVI:
Hvala, gospodine predsjednie.
Poštovane kolege, poštovani predsjednie Vlade, potpredsjednie i uvaženi
ministri,
Naše pitanje glasi:
Hoe li Vlada uskoro predložiti zakon o regionalonom razvoju i druge neophodne
propise i stvoriti adekvatnu institucionalnu podršku koja e se starati o podsticaju
ravnomjernog regionalnog razvoja?
Kratko obrazloženje: Ravnomjerni ekonomski razvoj svih podruja Crne Gore je
preduslov njenog ukupnog i održivog razvoja. Tako se postiže bolja unutrašnja
integracija prostora, vee korišenje razvojnih resursa i postiže pravednija
preraspodjela koristi od razvoja meu svim prostorima i segmentima društva.
S druge strane, kod nas imamo velike razlike u nivou razvijenosti i tendenciju da
se te razlike poveavaju. Prije svega mislimo na razvijeni jug, središnji dio i siromašni
sjever. Ovu tezu potvruju uporedni parametri koji po regionima pokazuju nivo bruto
društvenog proizvoda po stanovniku, stope upošljenosti, odnosno neuposljenosti
stanovništva, stope siromaštva po regionima, nivo nejednakosti u mogunostima
potrošnje itd.
Ovi parametri pokazuju da su dosadašnje mjere države, odnosno Vlade, uinjene
u cilju smanjenja ovih razlika bile nedovoljne, pa bi donošenje ovakvog zakona i ovih
akata vjerovatno još više umanjilo taj raspon izmeu siromašnih i bogatih regiona u
Crnoj Gori.
Hvala.
PREDEDNIK RANKO KRIVOKAPI:
Hvala poslaniku Haliloviu.
Premijer ukanovi. Izvolite.
MILO UKANOVI:
Gospodine Haliloviu, jedno od najvažnijih programskih opredjeljenja ove vlade
je uravnotežen regionalni razvoj Crne Gore što podrazumijeva i dugoronu posveenost
ubrzanom razvoju sjevera države, koji uprkos brojnim i izdašnim resursima tokom druge
15

polovine prošlog vijeka i na poetku novog milenijuma je ostao na nedopustivo niskom
nivou razvijenosti. Ovakvo opredjeljenje, dakle, nije samo imperativ ravnomjernog i
pravednog regionalnog razvoja, nego i uslov opšteg ekonomskog prosperiteta Crne
Gore imajui u vidu dosadašnju neiskorišenost ili neracionalnu upotrebu izuzetnih
razvojnih potencijala lociranih na tom dijelu naše državne teritorije.
To je i bio najvažniji razlog da Vlada kroz program razvoja kapitalne
infrastrukture apsolutni prioritet da izgradnji auto-puta Bar-Boljare. Takoe i završetku u
2010. godini magisralnog puta Risan-Žabljak, ime se skrauje distanca izmeu dva
turistika dragulja Crne Gore, Boke i Durmitora. Naše je uvjerenje da je razvoj putne
mreže u Crnoj Gori ne samo uslov bezbjednog i bržeg putovanja nego i prioritetna
pretpostavka za zadržavanje ljudi na svojim imanjima, time i vee posveenosti
komparativnim razvojnim prednostima kojima raspolažemo, posebno u oblatima kakva
je energetika, šumarstvo i prerada drveta, poljoprivreda i proizvodnja hrane, kao i zimski
turizam.
Ne manje znaajne su i sveobuhvatne aktivnosti koje sprovodimo na planu
upravljanja prostorom sjevernog dijela Crne Gore. Iako sam prije dva mjeseca ovdje
detaljno govorio o ovom pitanju, dozvolite da i danas kratko podsjetim. Konzorcijum
obraivaa je završio Nacrt prostornog plana posebne namjene Bjelasice i Komova i on
danas ulazi u Vladinu proceduru. Tim planom predviena je detaljna razrada pet
lokalcija na ovom podruju od ega su etiri Ski rizorti, a peta Eko advener kar
Komovi. Za dosadašnju pripremu ovog dokumenta Vlada je obezbijedila 1.250.000
eura, a njegovo usvajanje u Parlamentu se oekuje na proljee 2010. godine. Procjena
je da minimalni iznos investicija u ovom prostoru iznosi izmeu 800.000.000 i
1.000.000.000 eura. Zakljuili smo ugovor za izradu Prostornog plana posebne
namjene za podruje Durmitora i on e biti usvojen do kraja naredne godine. Za tu
namjenu Vlada je opredijelila iznos od 950.000 eura.
U sledeoj godini zapoeemo aktivnosti za pripremu prostorno-planske
dokumentacije za novi nacionalni park Prokletije. U toku je i finalna faza pripreme
prostornoplanske dokumentacije za višenamjenske akumulacije na rijeci Morai. Da
podsjetim, u srednjem toku Morae predviena je izgradnja etiri hidroelektrane,
ukupno instalisane snage 238 megavata i prosjene godišnje proizvodnje elektrine
energije oko 700 gigavat asova. Ovaj detaljni prostorni plan praen je izradom
strateške procjene uticaja na životnu sredinu. Takoe, u toku je i analiza projekta
izgradnje hidroelektrana na Morai, priprema izvještaja o strateškim opcijama, izrada
pretkvalifikacione dokumentacije koja e biti razmatrana na sjednici Savjeta za
izgradnju hidroelektrana na Morai do kraja ovog mjeseca. Procjena je da je vrijednost
ovog projekta 540.000.000 eura. Nakon dodjele osam ugovora o koncesijama za
izgradnju malih hidroelektrana u 2008. godini, septembra ove godine objavili smo
predkvalifikacioni oglas za dodjelu koncesija za korišenje deset vodotoka za izgradnju
malih hidroelektrana. Na osnovu ovog tendera, male hidroelektrane gradie se na
podruju opština Plužine, Šavnik, Berane, Andrijevica i Plav. Za realizaciju ovih
projekata potreban je ne samo novac nego i vrijeme.
Ne sumnjam da emo nakon kvalitetne pripreme planske i projektne
dokumentacije novac obezbijediti, prevashodno putem javno-privatnog partnerstva sa
renomiranim domaim i stranim investitorima, prije svega zbog atraktivnosti
ekonomskog sistema koji kreira ova Vlada. Vjerujem takoe u vaše razumijevanje
vremenske uslovljenosti ovog procesa, jer se propisom i programskom deklaracijom
Vlade ne može premostiti višedecenijsko zaostajanje u razvoju sjevernog dijela naše
16

države niti neutralisati sve posljedice nekadašnjih razvojnih projekcija pravljenih za
tadašnje vrijeme, drugaiji državni kontekst svakako i u skladu sa tada prepoznatim
razvojnim potrebama Crne Gore.
Važan instrument za realizaciju Vladine politike ravnomjernog regionalnog
razvoja je nova agrarna politika definisina strategijom razvoja poljoprivrede, nacionalnim
programom proizvodnje hrane i razvoja ruralnih podruja i po prvi put donošenjem
zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju. Usvojen je i implementira se održivi koncept
razvoja poljoprivrede koji podrazumijeva njenu multifunkcionalnu ulogu, ekonomsku,
socijalnu podršku uravnoteženom regionalnom razvoju, podršku turizmu, ekološku i
ulogu ouvanja tradicije.
Stvorene su i solidne finansijske pretpostavke za realizaciju nove agrarne politike
u kojoj dominira politika ruralnog razvoja, kroz rast podrške iz nacionalnog budžeta,
zadnjih deset godina agro budžet je povean šest puta, kao i kontinuiranu izdašnu
meunarodnu podršku. Samo u ovoj godini realizovano je 16 meunarodnih projekata u
oblasti poljoprivrede. Vlada je takoe u prošloj i ovoj godini preko svojih nadležnih
organa na sjeveru Crne Gore realizovala znaajan broj infrastrukturnih projekata i
projekata koji se odnose na zapošljavanje i podsticaj preduzetništva, razvoj turizma i
projekata iz oblasti zaštite životne sredine. Samo u kratko podsjetiti na neke od
realizovanih projekata.
Fond za razvoj je u periodu 2006-2009. godina dao kreditnu podršku za 313
malih i srednjih preduzea u vrijednosti od 31,1 milion eura što je omoguilo otvaranje
1360 novih radnih mjesta, od ega je 73,91% realizovano u manje razvijenim
opštinama. Zavod za zapošljavanje je u okviru programa Vlade Crne Gore "Posao za
vas" od 1. septembra 2008. do 17. decembra 2009. godine, kroz inovirani program
samozapošljavanja odobrio 951 kreditni zahtjev, ijom je realizacijom omogueno
zapošljavanje 1250 lica i za tu namjenu je izdvojeno 6.222.000 eura. Program javnih
radova u sjevernoj regiji Crne Gore obuhvatio je 175 javnih radova u kojima je
zaposleno 1337 lica i za tu namjenu je izdvojeno 2.948.085 eura. Direkcija za razvoj
malih i srednjih preduzea je tokom 2008. i 2009. godine, kroz projekte koji su
realizovani u opštinama sjevernog regiona pružila finansijsku podršku podnosiocima 64
zahtjeva vrijednosti 4.123.551 euro, što ini 54,13% od ukupnog broja odobrenih
zahtjeva za kredit ove institucije. Ovim je otvoreno 377 novih radnih mjesta. Takoe, od
ukupno 170 projekata za podršku zapoinjanja sopstvenog biznisa pod nazivoma "Help"
u ukupnoj vrijednosti od 224.304 eura, 145 projekata ili 85,29% je odobreno opštinama
sjevernog regiona. Direkcija za saobraaj, shodno svom programu rada i usvojenom
kapitalnom budžetu, tokom 2010. godine planira niz projekata u sjevernom regionu
Crne Gore, od kojih bi ovdje pomenuo samo obilaznice oko Bijelog Polja, Kolašina i
Rožaja. Direkcija javnih radova je, kroz projekte na sjeveru Crne Gore u periodu 2005-
2009. godina realizovala 51.528.589 eura kroz izgradnju sportskih dvorana, objekata iz
oblasti zdravstva kulture i komunalne infrastrukture.
U prehodnom periodu Vlada je usvojila nekoliko analiza o ostvarivanju politike
regionalnog razvoja i tim povodom zakljuila da je potrebno definisati strategiju
regionalnog razvoja i donijeti Zakon o regionalnom razvoju. Programom rada planiramo
usvajanje ova dva dokumenta u prvoj polovini naredne godine. Za njihovu pripremu bie
zaduženo Ministarstvo ekonomije preko svog novoosnovanog Sektora za razvoj.
Zahvaljujem na pažnji.
17

PREDEDNIK RANKO KRIVOKAPI:
Hvala Vam.
Kao što smo se dogovorili, 7. sjednica e trajati u ovom dijelu poslanikih pitanja
samo danas. Prenos je obezbijeen do 18,30. Stvar je dogovora da li emo raditi i
poslije toga da bismo sjutra nastavili sa sledeom 8. sjednicom i onim temama koje nas
ekaju. Imamo mali problem jer su ministri meusobno mijenjali pitanja. Je li to neka
nova berza ili je višak u budžetu pa trguju pitanjima, ali u svakom sluaju, ako postoji
neka nesaglasnost u redosledu riješiemo je u toku sjednice i nadam se da emo danas
uraditi što više na odgovaranjima i time smanjiti onaj dio koji nam možda ostaje za
januar i februar, kako se dogovorimo.
Dajem pauzu samo dva minuta i nastavljamo rad. Hvala vam.
- pauza -
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Molim vas da zauzmemo mjesta, i poslanici i lanovi Vlade. Nastavljamo sa
sjednicom.
Nastavljamo sa radom. Institut poslanika pitanja. Prvo e odgovarati na pitanja
potpredsjednici Vlade gospoda Lukši, Marovi i Lazovi.
Molim poslanika Sru Božovia, kao prvog evidentiranog poslanika koji je
postavio pitanje potpredsjedniku Vlade i ministru finansija Lukšiu. Prije toga,
proceduralno kolega Laloševi.
Izvolite.
VASILIJE LALOŠEVI:
Hvala, gospodine potpredsjednie.
Poštovane kolege, gospodo iz Vlade, poštovani graani Crne Gore,
Postavio sam dva pitanja Vladi, odnosno resornim ministarstvima 24. oktobra.
Sticajem prilika, bio sam u delegaciji Skupštine Crne Gore koja je otišla u Bukurešt u
Rumuniju da preuzme predsjedavanje Centralnoevropskom inicijativom. Da, nisam bio
prisutan, ali sam oekivao da e mi, evo, prošlo je gotovo dva mjeseca, makar ti
odgovori doi u pisanoj formi, jer sam izriito zahtijevao u postavljenom pitanju da mi
dostave odgovor u pisanoj formi.
Neu mnogo dužiti, samo zarad poštovanih graana i kolega ovdje, ali i gospode
iz Vlade, da znaju o emu se radi. Postavio sam tada pitanje resornom ministarstvu:
Koliki je broj izreenih presuda novinarima u Crnoj Gori zbog klevete, koliki su novani
iznosi koje su novinari morali da plate za to "krivino djelo", kao i to jesu li ti iznosi u
skladu sa meunarodnom sudskom praksom ili postoje...(prekid)...
Naravno, neposredan povod da postavim to pitanje bila je najnovija tada presuda
jednom novinaru u Crnoj Gori iako sam ja dan prije u razgovoru ovdje na sline teme
govorio da novinari nisu ni sud ni policija i naravno da oni moraju da prenesu dogaaje
onako kako su oni interpretirani. Ali, s druge strane, presude za klevetu su još jedan u
nizu pokazatelja da crnogorski sudovi nisu imali fleksibilnost po ovom pitanju.
Neu, gospodine Šturanoviu, zato što sam se dogovorio sa Vama, ui u dalju
elaboraciju, ali oekujem da mi resorni ministar, mislim da je to gospodin Radovi,
dostavi odgovor u pisanoj formi.
Drugo pitanje je bilo: Za koliko krivinih djela sa elementima organizovanog
kriminala su odreene mjere tajnog nadzora u ovoj godini? Takoe sam tražio odgovor
18

u pisanoj formi. Zašto sam tražio. Vrlo kratka elaboracija - zato što su krivina djela za
koja mogu biti nareene mjere tajnog nadzora, da znaju poštovani graani Crne Gore i
kolege poslanici, ona za koja se može izrei kazna zatvora u trajanju od deset godina ili
teža kazna, ona sa elementima organizovanog kriminala, ona vezana za otmicu,
iznude, mita, posredovanje u vršenju pornografije, prostitucije, zelenaštva, utaje poreza.
Mislim da je ovo pitanje vrlo ozbiljno i da zaslužuje odgovor. Prema tome, evo poziv
resornom ministru da dostavi ova pitanja, a kada ih dostavi iskoristiu pravo da ih
komentarišem.
Hvala Vama što ste mi ustupili prostor.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem, kolega Laloševiu.
Ponoviu još jednom ono što smo više puta priali. Kada su u pitanju poslanika
pitanja ja mislim da imamo u vidu odredbu Poslovnika, dakle, kada se postavi
poslaniko pitanje, naravno, može se usmeno odgovoriti, nije neophodno zbog kratkih
rokova odmah poslati odgovor u pisanoj formi, ali ono što je i obaveza i što se mora je
da se do sledee sjednice dostavi odgovor u pisanoj formi. Mislim da smo se oko toga
dogovorili i ja oekujem da ete Vi dobiti ovaj odgovor ili danas ili do kraja ove nedelje
do kada radimo i da ete biti u prilici da se upoznate i sa odgovorom na pitanja i
eventualno da ih komentarišete.
Zahvaljujem. Sada dajem rije kolegi Sri Božoviu. Nakon njega koleginica
Snežana Jonica.
Izvolite.
SRA BOŽOVI:
Zahvaljujem, gospodine potpredsjednie.
Na osnovu lana 187 stav 1 i 188 Poslovnika Skupštine Crne Gore, dr Igoru
Lukšiu, potpredsjedniku Vlade Crne Gore, postavio sam sljedee pitanje:
Da li se prati i utvruje i koliko iznosi ukupna, uslovno sam je nazvao, imovinska
šteta bankarskog sektora, odnosno pojedinih banaka u 2005, 2006, 2007. i 2008. godini
zbog neizmirenih odobrenih kredita jer ne postoji mogunost naplate kompletnog ili
dijela dospjelih potraživanja od hipotekarnih dužnika vansudskom prodajom
nepokretnosti ili aktiviranjem drugih instrumenata obezbjeenja? Da li su nadležni
državni organi ispitivali eventualne konkretne elemente krivino-pravne i ostalih oblika
odgovornosti zbog ovakve prakse rizinog, nekvalitetnog i nedovoljnog obezbjeenja
potraživanja koja se ne mogu namiriti u postupku prinudne naplate i o kakvim je
rezultatima rije?
Zamolio sam da odgovor dobijem i u pisanoj formi, saglasno Poslovniku.
Hvala.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Molim potpredsjednika Lukšia da uzme rije.
19

IGOR LUKŠI:
Zahvaljujem, gospodine potpredsjednie.
Poštovani gospodine Božoviu, Ministarstvo finansija, shodno dobijenim
informacijama od Centralne banke Crne Gore obavještavam Vas o sljedeem:
Analizom izvještaja, informacija i drugih podataka o poslovanju, koje banke
dostavljaju Centralnoj banci, može se zakljuiti da banke u 2005,2006. i 2007. godini
nisu u znaajnoj mjeri pretrpjele gubitak zbog neizmirenih odobrenih kredita
obezbijeenih nekretninom, s obzirom da je tržište nekretnina bilo likvidno i banke nisu
imale veih problema da realizuju prodaju tih kolaterala.
Krajem 2008. godine pojavljuju se problemi likvidnosti, kako u finansijskom tako i
u realnom sektoru i banke se suoavaju sa kašnjenjem otplate kredita. Tokom 2009.
godine kriza se zaoštrava, tako da banke pokušavaju da prodajom nekretnina
obezbijede naplatu potraživanja. Meutim, zbog nelikvidnosti tržišta nekretnina, banke
su prinuene da nepokretnosti i dalje drže u bilansima do konane prodaje. Na kraju
novembra steena aktiva banaka iznosi 21,6 miliona eura, od ega samo jedna banka
14 miliona eura. U ovom trenutku može se oekivati da banke nee trpjeti visoke
gubitke do kraja 2009. godine. Obzirom da prema propisu Centralne banke mogu tako
steenu aktivu da drže u bilansu dvije godine, a da su banke iz drugih izvora
uspostavile nivoe likvidnosti, kako bi uspjele da u svakom trenutku ispune dospjele
obaveze.
S obzirom na to da je uloga Centralne banke da kontrolom banaka obezbijedi
zaštitu interesa deponenata i povjerilaca, to je Centralna banka i do sada zbog primjene
loših bankarskih praksi u pojedinim bankama uticala na promjenu u menadžerskoj i
upravljakoj strukturi i izricala novane kazne. Podrazumijeva se svakako da e i u
buduem periodu Centralna banka u istom cilju uticati na sistem korporativnog
upravljanja u bankama. Da li e akcionari tražiti i druge oblike odgovornosti od
menadžerskih i upravljakih struktura banaka koje rizino posluju je stvar njihovog
opredjeljenja i izbora, jer su u skladu sa zakonom jedino oni za to ovlašeni.
Zahvaljujem.
PREDSJEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Hvala Vam.
Da li želite komentar?
Izvolite.
SRA BOŽOVI:
Zahvaljujem.
Potpredsjednie Vlade, razumio sam da ste Vi samo praktino ovdje u obliku
prenošenja odgovora Centralne banke Crne Gore pružili odreene elemente vezano za
moje postavljeno pitanje, ali iz samog odgovora je potpuno oigledno da su ipak banke
u ovim godinama za koje sam se ja interesovao pretrpjele odreenu, uslovno reeno,
imovinsku ili materijalnu štetu, iako se to u jednom pravnom ili politikom standardu,
znai, u znaajnoj mjeri nisu pretrpjele štetu. Ako sam dobro razumio, jer nemam u
ovom momentu pisani odgovor, pa ne znam da li sam do kraja precizno shvatio ono što
je tu kazano. Dakle, postoji odreena šteta.
Naime, na bazi ak i nekog lapidarnog uvida sa strane može se vidjeti da je
izvjesno bilo prethodnih godina od strane poslovnog bankarstva plasmana kredita koji
su oigledno bili obezbjeivani nesolidnim instrumentima obezbjeivanja ukljuujui i
20

hipoteku kao jedan od moguih takvih instrumenata. Danas se praktino nalazimo u
situaciji da se može zapaziti ne samo iz ovih razloga o kojima ste Vi ovdje govorili ve i
iz nekih drugih razloga da nijesu banke uspjele da obezbijede onaj nivo potraživanja
prema dužnicima koji je objektivno bio u momentu zakljuivanja ugovora o bankarskom
kreditu.
Oigledno je da raste broj kašnjenja u vraanju kredita. Na kredite koji kasne sa
otplatom odnosilo se praktino etvrtina ukupnih kredita na kraju septembra, dok se
10% odobrenih kredita ne izmiruje. Ueše tih nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima
poveano je sa 4,47% u septembru prošle, na 9,6% u septembru ove
godine....(prekid)...znai 1,1% ukupnih kredita. Apsolutno je nesporno da pored direktne
te materijalne štete banke trpe oigledno i odreenu indirektnu štetu koja se na neki
nain priznaje, ali do kraja ne želi definisati.
Mislim da nedopustivo visok nivo rezervacija za potencijale za sluaj kreditnih
gubitaka koji u ovoj godini iznose oko 155.000.000 sa svoje strane e takoe
optereivati poslovanje banaka u narednoj godini.
Sve u svemu, htio sam prosto da potenciram jednu injenicu koja je, po meni,
bila prisutna u nekom ranijem periodu kada je u pitanju odobravanje kredita od strane
poslovnih banaka. Nisam siguran da u praksi odobravanja kredita nije bilo odreenog
subjektivizma koji se u odreenim sluajevima mogao ili jeste manifestovao kroz
odreene radnje koje su ukazivale na to da su odreeni eventualni korisnici kredita bili
na odreeni nain privilegovani u pogledu obezbjeivanja tih kredita. U tom smislu sam
se interesovao da li je bilo eventualno pokrenutih postupaka, odnosno osnova makar
sumanje da je takvih ponašanja bilo. Nisam dobio odgovor. Ne vjerujem u to i vjerujem
da e oni koji vode rauna o poslovnoj politici banaka ubudue više nego do sada voditi
rauna o tome da se nekvalitetni, rizini krediti ne plasiraju jer to ne šteti samo imovini
tih banaka nego šteti svim graanima Crne Gore.
Hvala.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Idemo dalje. Koleginica Jonica, a nakon nje kolega Radojica Živkovi.
SNEŽANA JONICA:
Gospodine potpredsjednie, gospodo ministri, dame i gospodo poslanici,
poštovani graani,
Na osnovu lana 187 stav 1 i lana 188 Poslovnika Skupštine Crne Gore ministru
finansija, gospodinu Igoru Lukšiu, uputila sam sljedee poslaniko pitanje:
Da li ste Vladi Crne Gore predložili zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne
Gore i ako jeste, kada ste to uradili i koga ste predložili? Da li je Vlada Crne Gore
imenovala zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore? Ukoliko nije, zašto to nije
uraeno? Ko vrši poslove zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore od 28.
septembra 2009. godine kada je istekao rok predvien lanom 68 Zakona o državnoj
imovini u okviru kojeg je te poslove vršio Vrhovni državni tužilac? Da li je Vlada Crne
Gore donijela propise o nainu voenja evidencije pokretnih i nepokretnih stvari i o
popisu stvari u državnoj svojini i ukoliko jeste kada je to uraeno?
Odgovor sam tražila i u pisanoj formi.
Gospodine ministre, Zakon o državnoj imovini donijet je u martu 2009. godine.
Stupio je na snagu 28. marta 2009. godine. Ovim zakonom bili ste obavezni da Vladi
21

Crne Gore predložite kandidata za zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.
lan 58 ovog zakona obavezivao je Vladu Crne Gore da do 28. juna imenuje zaštitnika,
a da nakon toga u roku od 90 dana zaštitnik pone sa radom. Po našim informacijama
to nije bilo tako. Iz tih razloga, kolega Aleksandar Damjanovi, kada ste ve prvi rok od
28. juna probili, vas je svojim poslanikim pitanjem iz jula ove godine podsjetio na tu
obavezu. U odgovoru na poslaniko pitanje gospodina Damjanovia u kojem vas
opominje da je ve prvi rok u kojem ste Vi trebali da predložite, a Vlada da imenuje
zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore istekao, odgovorili ste:"Vlada Crne
Gore e obezbijediti da se u propisanim rokovima imenuje i pone sa radom zaštitnik
imovinsko-pravnih interesa Crne Gore i da na taj nain nee doi do pravne praznine u
vršenju ove funkcije". 28. septembra 2009. godine istekao je i krajnji rok za poetak
rada zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore. Mi i dalje nemamo informaciju da
je zaštitnik imenovan. S druge strane, zakonska ovlašenja Vrhovnog državnog tužioca
da obavlja ove poslove su prestala. Iz tih razloga smatramo da niste ispunili ni onu prvu
obavezu koju vam je eksplicitno propisivao zakon, a ni ono što ste sami odgovorili
gospodinu Damjanoviu u pitanju koje Vam je postavio u julu.
Dakle, iz tih razloga precizno pitamo da li je to možda sve uraeno, a da javnost
nije obaviještena, jer je krajnje nevjerovatno da ovako imperativne odredbe Zakona o
državnoj imovini nisu ispunjene. Ovim zakonom ste takoe bili obavezani kao
odgovorno Ministarstvo, konkretno Vlada, da u roku od šest mjeseci, dakle, do 28.
septembra 2009. godine donesete propis o nainu voenja evidencije pokretnih i
nepokretnih stvari ...(prekid)
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Molim potpredsjednika Lukšia da uzme rije.
IGOR LUKŠI:
Zahvaljujem.
Poštovana gospoo Jonica, u vezi sa Vašim poslanikim pitanjem, obavještavam
Vas sledee:
Vlada nije imenovala zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, jer se nisu
stekli uslovi za to. Nažalost, nekoliko kontaktiranih kandidata nije pokazalo
zainteresovanost. Treba imati u vidu dosta rigidne uslove zakona i samim tim realno
sužen izbor mogunosti u tom smislu.
Shodno odredbi lana 68. stav 2 Zakona o državnoj imovini propisano je da e
zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore poeti sa radom u roku od 90 dana od
dana imenovanja, dok je odredbom lana 3 istog lana propisano da e do isteka roka
iz stava 2 istog lana poslove zaštitnika u skladu sa ovlašenjima utvrenim ovim
zakonom vršiti Vrhovni državni tužilac.
Shodno prednjem zakonskom rješenju poslove zaštitnika imovinsko-pravnih
interesa Crne Gore i dalje vrši Vrhovni državni tužilac. Budui da rok iz stava 2 lana 68
Zakona o državnoj imovini tee od dana imenovanja zaštitnika imovinsko-pravnih
interesa.
Ministarstvo finansija je usvojilo tekst predloga uredbe o nainu voenja
evidencije pokretnih i nepokretnih stvari o popisu državne imovine i taj podzakonski akt
je u fazi usaglašavanja kod Sekretarijata za zakonodavstvo, nakon ega e biti upuen
Vladi Crne Gore na usvajanje.
22

Zahvaljujem.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Izvolite.
SNEŽANA JONICA:
Gospodine ministre, rekli ste da se nisu stekli uslovi, izmeu ostalog zbog toga
što više kontaktiranih kandidata nije prihvatilo, a da je jako teško nai ovjeka tih
karakteristika. Zakonom u lanu 58 je propisano da pored opštih uslova za rad, zaštitnik
mora da ima završen pravni fakultet, položen pravosudni ispit i najmanje osam godina
rada u struci. Ne mogu da vjerujem da u vladajuoj koaliciji nema pravnika sa
položenim pravosudnim ispitom i osam godina rada u struci ili postoje neki krupniji
kadrovski problemi u vladajuoj koaliciji koji s druge strane predstavljaju veu važnost
od imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.
Ja malo drugaije tumaim kao pravnik rokove u odnosu na to kako ste ih Vi
tumaili. Vi tumaite rok ovlašenja Vrhovnog državnog tužioca u isteku u odnosu na
posljednji rok koji je definisan zakonom, ali taj drugi rok tee od onog prvog roka i ja
tvrdim da ga ne možemo tako tumaiti, te da je krajnji rok istekao 28. septembra i da od
28. septembra niko u Crnoj Gori nema ista zakonska ovlašenja da zastupa imovinske
interese Crne Gore.
Ono što je još upeatljivije oigledno je namjera da Vi ni tokom sledee godine
ne imenujete zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore. Zašto mi je tako bitno to
o emu priam? Zato što znam koja su trebala da budu ovlašenja zaštitnika imovinskopravnih
interesa Crne Gore. On je trebao da zastupa državu pred sudovima i drugim
organima, ali s druge strane zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore su se po
zakonu trebali dostavljati svi zakljueni ugovori o sticanju i raspolaganju nepokretnim
stvarima i pokretnim stvarima i drugim dobrima vee vrijednosti u državnoj imovini. Koji
se to lini interes, imam dilemu, a u stvari imam i odgovor onaj koji Vi niste dali,
pokušava pokriti kroz nedostatak kadrovskog rješenja, a u stvari s druge strane, stavlja
se ispred imovinsko-pravnih interesa Crne Gore. Jedino u skladu sa zakonom
imenovani zaštitnik može na odgovoran nain i u skladu sa ovlašenjima štititi
imovinsko-pravne interese Crne Gore. Oigledna je namjera da nema nikoga ko e štititi
imovinsko-pravne interese Crne Gore u prodajama nekih jako bitnih ili ostataka onoga
što je državna imovina velike vrijednosti u Crnoj Gori od 28. septembra, pa tokom
sledee godine dok ne obavite vjerovatno sve prodaje koje ste zamislili.
Budžetom za 2010. godinu planirali ste samo 10.000 eura za instituciju zaštitnika
imovinsko -pravnih interesa Crne Gore. Tim logikim zakljuivanjem znamo da sa
10.000 eura ne može ni taj ovjek kojeg ste imenovali da prima platu što znai da ste Vi
planirali da i u 2010. godini Crna Gora nema zaštitnika imovinsko-pravnih interesa i
onoga koji e obavljati sve ovo što je propisano zakonom.
Oigledno, iako ste bili jedan od predlagaa ovog zakona, niste spremni da ga
ispoštujete, vjerovatno da bismo neke line interese stavili iznad državnih interesa,
odnosno imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Idemo dalje. Molim kolegu Radojicu Živkovia da uzme rije. Nakon njega
poslanik Neven Gošovi.
23

RADOJICA ŽIVKOVI:
Hvala, gospodine potpredsjednie.
Ja sam Vladi Crne Gore postavio sledee poslaniko pitanje:
Da li je Vlada do sada raspravljala o reviziji Budžeta Crne Gore za 2008. godinu
koji je uradila Državna revizorska institucija? Ako jeste, da li je bilo šta preduzela prema
onim rukovodiocima pojedinih potrošakih jedinica Budžeta za koje je Državna
revizorska institucija nedvosmisleno utvrdila da su kršili zakon prilikom trošenja novca
koji im je povjeren Zakonom o budžetu za 2008. godinu?
Naravno, tražio sam odgovor i u pisanoj formi da mi se dostavi, a nisam dobio
nikakav odgovor.
Gospodine ministre, Vi znate kada smo raspravljali o Budžetu za 2010. godinu, a
i o Završnom raunu za 2008. godinu, da je Poslaniki klub Nove srpske demokratije
oštro protestovao protiv neinjenja Vlade protiv onih ministara ili rukovodilaca budžeta
koji im je povjeren za 2008. godinu na osnovu Izvještaja Državne revizorske institucije
što su nezakonito trošili ta sredstva.
Državna revizorska institucija je to nedvosmisleno utvrdila i interesantno da smo
ovih dana, možemo i u štampi proitati, jue ili danas, proitao sam da ak jedna
regulatorna agencija ne poštuje Zakon o javnim nabavkama i to je nedvosmisleno
utvrdila Komisija za konflikt interesa, a niko iz Vlade ne pokree nikakvo pitanje line
odgovornosti tih ljudi koji na taj nain krše zakon. Radi se o velikim sumama.
Još nešto što je vrlo karakteristino, Državna revizorska institucija je, kako oni
kažu, na osnovu principa sluajnog uzorka vršila kontrola potrošnje Budžeta za 2008.
godinu i gdje je god kontrolisala, ustanovila je kršenje zakona po nekom osnovu. Ili se
ne poštuje Zakon o javnim nabavkama, što je naješe, ili se troši sa pozicija koje nijesu
navedene u Budžetu, premješta se novac sa pozicije na poziciju, ili se ak troši neki
novac koji uopšte nije nigdje predvien. Da li se, gospodine ministre, na osnovu toga
može zakljuiti da postoji neki paralelni budžet iz kojeg se crpe sredstva pojedinim
ministarstvima kada nedostane novca koji je predvien samim bužetom, jer smo vidjeli
da su sve stavke potrošene kod pojedinih potrošakih jedinica do maksimuma? Znai,
svaki cent je potrošen, ako je u cenat planirano, toliko je i potrošeno. Osnovno se može
sumnjati sa velikom vjerovatnoom ...(prekid)...jer je sluajni uzorak pokazao da je
svuda napravljena greška, pa ako je u sluajnom uzorku, po zakonima vjerovatnoe,
može se rei da je itava Vlada nezakonito trošila taj budžet.
Hvala.
PREJEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Prije nego što potpredsjednik Lukši uzme rije, još jednom ponavljam. Dakle,
odgovore u pisanoj formi po Poslovniku možemo dobiti do sledee sjednice.
Izvolite.
IGOR LUKŠI:
Zahvaljujem, gospodine potpredsjednie.
Sticajem okolnosti, ovo je jedno pitanje koje izgleda nisam dobio, tako da nisam
bio u prilici da na njega pripremim detaljniji odgovor, ali koristim ovu priliku da saopštim
sledee.
Prvo to da smo mi tokom rasprave o završnom raunu detaljno obrazlagali i dali
komentare na sva pitanja koja su tom prilikom postavljana, a u konkretnom sluaju
24

pripremio sam za Vladu i Vlada je taj izvještaj usvojila, dakle izvještaj o 12 pojedinanih
revizija koje je Državna revizorska institucija uradila i shodno tome Vlada je usvojila
zakljuke kojima se nalaže primjena svih preporuka, hitna primjena svih preporuka koje
je Državna revizorska insitucija uinila tim povodom, dakle preporuka na pojedinane
revizije.
Ono što takoe mogu da Vas obavijestim jeste da detaljno radimo na primjeni
svih preporuka koje se tiu i budžeta i to e biti, siguran sam, predmet pažnje Državne
revizorske institucije kada bude naredne godine vršila reviziju budžeta za ovu godinu, a
pojedinane revizije, odnosno preporuke koje proizilaze iz pojedinanih revizija e biti
predmet kontrole od strane interne revizije.
Zahvaljujem.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Hvala Vama.
Izvolite, kolega Živkoviu.
RADOJICA ŽIVKOVI:
Gospodine potpredsjednie Skupštine, kao što vidite ja i nemam šta
komentarisati, jer mi gospodin ministar nije odgovorio ništa. Kazao je da je Vlada
uradila neke preporuke. Kakve su te preporuke? Da li, na primjer, u tim preporukama
stoji da treba krivino da odgovara ministar turizma zato što nije poštovao Osnovni
zakon o budžetu, zato što je nezakonito trošio sredstva? Da li i ostale potrošake
jedinice, da ih više ne nabrajam, a ja sam ih u toj raspravi nabrajao? Nadam se da
gospodin ministar, s obzirom da nije dobio ovo pitanje, kako je i sam rekao, je zateen
možda ovim pitanjem, pa ne može sada da odgovori i ja ga molim da u nekoj sljedeoj
prilici ili kada mi bude odgovor dostavljao u pisanoj formi navede kakve su te preporuke.
Da li ima makar tamo ukora pojedinim ovlašenim licima koji su ovlašeni da
troše novac zato što su radili nezakonito, a po svemu tamo stoji, ja mislim i itav
Poslaniki klub nove Srpske demokratije, da postoje krivine odgovornosti. Nažalost,
jedna od potrošakih jedinica koja ne poštuje zakon je i Tužilaki savjet i samo
tužilaštvo. I oni nijesu poštovali zakone o javnim nabavkama, a zamislite još gora
situacija da Komisija za javne nabavke nije poštovala Zakon o javnim nabavkama. Pa to
je stvarno strašno. Ja mislim, gospodine ministre, da mi pišemo one stavke o budžetu i
da usvajamo ovdje zakone, samo da bi pred Evropskom komisijom i ovim
meunarodnim faktorima kazali da mi, eto i mi, pišemo neke zakone i imamo neke
zakone, a da se oni uopšte ne sprovode unutar same države. Mislim da nam to ne služi
na ast, a posebno su osjetljiva pitanja kada se finansijski zakoni krše na tako
drastian nain, a da Vi, kao ministar finansija, koji ovako, kada Vas ovjek posmatra u
nekim drugim djelatnostima ste obrazovan, energian ovjek, ne sprijeite takvo
ponašanje pojedinih potrošakih jedinica i njenih rukovodilaca. Ako se u obzir uzme,
kako ja mislim, da Državna revizorska institucija ovo piše iz iste nužde i da je sigurno
napisala bar 50% manje od onoga što je našla, s obzirom da znamo kakvi su svi
regulatori i koliki stepen nezavisnosti kod nas može imati pojedina neka agencija, koja
je zadužena za takve poslove, kao što je sada Državna revizorska institucija, vidimo i
oito kako se ponašate sada prema centralnom ...(prekid)
Moje dopunsko pitanje je da mi ponovo odgovorite na ovo pitanje.
25

PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Dakle, kao što je ve reeno, siguran sam da e odgovor u pisanoj formi
sadržavati i ove elemente koje ste govorili, jer tano je da potpredsjednik Lukši nije
dobio ovo pitanje, ali naravno iz poštovanja prema poslanicima i institutu poslanikih
pitanja, ipak je prihvatio da danas da odgovor da bi stvorili mogunosat da do sljedee
sjednice, dakle im prije, vi dobijete i odgovor u pisanoj formi.
Zahvaljujem. Sada dajem rije gospodinu Gošoviu, nakon njega, molim da se
pripremi za postavljanje pitanje poslanik Slaven Radunovi.
NEVEN GOŠOVI:
Gospodine potpredsjednie‚ kolege poslanici, predstavnici Vlade, uvaženi
graani,
Iskoristio sam poslovniku mogunost da ministru finansija postavim sljedee
poslaniko pitanje:
Da li je Uprava za imovinu izvršila popis imovine bivših društvenopolitikih
organizacija u zakonom predvienom roku i da li je podnijela zahtjev za upis
naznaene imovine u katastar nepokretnosti?
Kratko obrazloženje: Skupština Crne Gore u mjesecu februaru 2009. godine
donijela je Zakon o državnoj imovini. Odredbama lana 14 Zakona propisano je da su
ostala dobra u državnoj imovini kojima raspolaže Crna Gora i imovina bivšeg Saveza
komunista i ostalih društvenopolitikih organizacija. Takoe, lanom 73 navedenog
zakona propisano je da e popis imovine bivših društvenopolitikih organizacija izvršiti
organ uprave nadležan za popis imovine u roku od 90 dana od dana osnivanja organa
uprave nadležan za popis imovine i u daljem roku od 30 dana podnijeti zahtjev za njen
upis u katastar nepokretnosti.
Uprava za imovinu osnovana je Uredbom Vlade Crne Gore od 3.jula
2009.godine. Samim tim, istekli su zakonom propisani rokovi za popis imovine bivših
društvenopolitikih organizacija, kao i za podnošenje zahtjeva nadležnom organu za
upis te imovine kao državne imovine u katastar nepokretnosti. Odgovor na postaljeno
poslaniko pitanje treba da da podatke, da li je naznaeni zakon ispoštovan i da li su
stvorene pretpostavke da se pitanje korišenja imovine bivših društvenopolitikih
organizacija, u skladu sa zakonom, riješi i u Crnoj Gori.
Zahvaljujem.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Hvala Vama.
Potpredsjednik Lukši.
IGOR LUKŠI:
Zahvaljujem.
Poštovani gospodine Gošoviu,
Uprava za imovinu trenutno vrši popis imovine bivših društvenopolitikih
organizacija, tako da e taj dio obaveze koji joj je stavljen u nadležnost lanom 73
Zakona o državnoj imovini biti završen do 31.XII 2009.godine, nakon ega e Uprava za
imovinu podnijeti zahtjev za upis tih nepokretnosti kod Uprave za nekretnine Crne Gore
na državu Crnu Goru, kao vlasnika tih nepokretnosti. Zahvaljujem.
26

PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI.
Izvolite. Kolega Gošovi.
NEVEN GOŠOVI:
Gospodine ministre,
Iz Vašeg odgovora na postavljeno poslaniko pitanje proizilazi da Zakon o
državnoj imovini nije ispoštovan, odnosno da Uprava za imovinu još uvijek nije izvršila
popis imovine bivših društvenopolitikih organizacija u zakonom utvrenom roku i da
samim tim nije ni bila u mogunosti da podnese zahtjev za upis te imovime kod
nadležne Uprave za katastar. Podsjetiu Vas, nije u pitanju kašnjenje u neizvršavanju
zakonskih obaveza od mjesec i nekoliko dana. Pitanje raspolaganja i korišenja imovine
bivših društvenopolitikih organizacija, koje su prestale da postoje, ureena su još i
Zakonom o imovini bivših društvenopolitikih organizacija donesenim 2000. godine.
Odredbama tog zakona koje su još uvijek na snazi takoe je propisano da imovina
kojom su raspolagale i koju su koristile bivše društvenopolitike organizacije, imovina
Republike Crne Gore, odnosno državna imovina, da e popis ove imovine izvršiti organ
koji odredi Vlada u roku od tri mjeseca od dana nastupanja tog zakona, te da je
Direkcija za nekretnine dužna da u roku od 30 dana od dana dobijanja izvrši iknjižbu
prava svojine sa bivših DPO na ime i u korist Republike Crne Gore.
Dakle, sa izvršavanjem ove zakonske obaveze Vlada kasni punih devet godina.
Za tako nešto vi ministri i Vlada, iji ste lan, imate politiki interes koji godinama
sprovodite na štetu državnog interesa. Naime, javnosti je poznata injenica da
materijalno najvredniji dio te imovine, zgradu Vlade Crne Gore, DPS izdaje Vladi u
zakup ve godinama. Na osnovu podataka, koje nam je dostavilo to ministarstvo, za
period od kraja 2000-te godine, kada je ta imovina na gore navedeni nain proglašena
državnom, pa do kraja 2007.godine, DPS je od izdavanja naznaene zgrade Vladi u
zakup od države naplatila sredstva u visini od preko 4.000.000 eura. Nije nam poznato
koliki je prihod po tom osnovu DPS ostvarila u 2008.godini, ali je za period od 1.01. do
21.10.2009.godine iz budžeta Crne Gore za zakup naznaenog prostora za potrebe
Vlade DPS-u uplaen iznos od 597.199 eura. Na taj nain imovinu koja je ve punih
devet godina proglašena državnom imovinom DPS izdaje u zakup državi i
protivzakonito stie višemilionsku korist. Stupanjem na snagu navedenih zakona DPS
nije mogla raspolagati sa državnom imovinom niti biti strana ugovornica pri
zakljuivanju ugovora o zakupu tog prostora. Naravno, o zaštiti državne imovine u
prethodnom periodu trebao je da se stara državni tužilac. S tim u vezi, dana 30.jula
2008.godine, obratili smo se vrhovnom državnom tužiocu, gospoi Ranki arapi,
zahtjevom za pokretanje postupka za utvrivanje ništavosti ugovora o zakupu navedene
imovine zakljuenog na štetu države. I pored više urgencija odgovora nema. Kada treba
štititi državnu imovinu od istaknutih predstavnika aktuelne vlasti,
državni...(prekid)....sada imamo i ovakvu situaciju.
Zgrada u kojoj je smještena Vlada u Katastar je upisana kao svojina DPS-a, a na
koju injenicu kao kljunu je ministar ukazao i prilikom razmatranja Predloga budžeta.
Istovremeno, taj isti ministar u Vladi iji je lan, samo prije nekoliko mjeseci utvrdili
Predlog zakona o državnoj imovini, kojom se propisuje da to nije imovina DPS-a, ve
državna imovina. Predstavnici organa DPS-a tvrde da je u pitanju imovina iji je vlasnik
ta partija, a njeni poslanici glasaju za zakon kojim se utvruje upavo suprotno, da su
imovina bivšeg Saveza komunista i ostalih društvenopolitikih organizacija dobra u
državnoj imovini kojima raspolaže Crna Gora.
27

Vaša je obaveza, gospodine ministre, da obezbijedite da Uprava za imovinu
ispoštuje Zakon o državnoj imovini, izvrši njen popis i nadležnom organu podnese
zahtjev za njen upis u Katastar nepokretnosti, kako bi se moglo pristupiti njenom
korišenju u skladu sa zakonom.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Poslanik Slaven Radunovi ima rije, a nakon njega poslanik Aleksandar
Damjanovi.
SLAVEN RADUNOVI:
Pitanje koja sam postavio ministru Lukšiu je u stvari, a siguran sam da e se on
sjetiti, isto pitanje koje sam postavio i prije dva mjeseca: Koliki je broj pravnih lica sa
blokiranim raunima na dan 18.12.2009.godine?
Odgovor na ovo pitanje mi je potreban da bih utvrdio trend privrednih kretanja u
Crnoj Gori, koji je po meni negativan, a po obrazloženjima iz Predloga budžeta, oekuje
se da je na neki nain privredna situacija nešto bolja nego što je bila. Tako, saekao bih
prvo odgovor Vaš, pa bih dao komentar. Hvala.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Potpredsjednik Lukši.
IGOR LUKŠI:
Poštovani gospodine Radunoviu,
Prema podacima Centralne banke Crne Gore, na dan 18.12.2009.godine, broj
blokiranih bankovnih rauna pravnih lica i preduzetnika je 12.267. Centralna banka
Crne Gore objavljuje objedinjene podatke za pravna lica i preduzetnike, s obzirom da
preduzetnici objavljaju registrovanu djelatnost. Zahvaljujem na pažnji.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Izvolite, kolega Radunoviu.
SLAVEN RADUNOVI:
Znai, obistinila se moja prognoza. Podsjetiu ministra i poslanike i graane Crne
Gore da je isti odgovor na ovakvo pitanje u oktobru mjesecu bio 11.800 firmi. Isto se
odnosio na preduzetnike i preduzea. Sada je 12.267. Ovo govorim posebno zbog toga
što sam izrazio sumnju u prognozu ministra, to jest da na elemente na osnovu kojih su
oni prognozirali zaustavljanje paktino krize u Crnoj Gori, uzeti su u obzir pokazatelji za
prosjek 2009.godine, a ja tvrdim da je prosjek nerealan osnov, jer što vrijeme više
odmie sve je gore stanje. Tako da i ovaj broj firmi koje imaju blokirane raune, koji je
za skoro 500 vei nego u oktobru mjesecu, znai da je stanje sve teže i teže i da
projekcija budžeta koju smo usvojili prije nekoliko dana nije realna i mislim da je krajnje
vrijeme da stvarno pone ozbiljno da se razmišlja o problemu koji sigurno dolazi vrlo
brzo, a to je kreditno zaduživanje Crne Gore ili ozbiljne restrikcije kod take izdataka.
Mislim da zatvranje oiju pred ovim injenicama ne vodi niemu, posebno za
dobrobit graana Crne Gore, jer onda emo morati da vuemo neke iznuene poteze i
28

to e da nam bude razlog - došli smo u takvu i takvu situaciju i moramo sad hitno da
reagujemo na ovaj ili onaj nain. Mislim, da bi bilo mnogo bolje da što prije se uhvatimo
ukoštac sa problemima koji e nas skoro sigurno zadesiti.
Hvala vam puno.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Molim da uzme rije kolega Aleksandar Damjanovi, nakon njega je trebao
kolega Goran Danilovi. Meutim, obaviješteni smo da je pitanje koje je on uputio
preusmjereno prema Ministarstvu ekonomije i imaemo mogunost da ujemo odgovor
na pitanje kada ministar ekonomije doe na red da odgovara na vaše pitanje.
Dakle, kolega Damjanovi, a nakon njega kolega Dobrica Šljivananin.
Da li imamo pitanje kolege Golubovia, kolege oria? Dakle, vidjeemo šta je
sa tim pitanjima. Nakon kolege Damjanovia, kolega Andrija Mandi.
ALEKSANDAR DAMJANOVI:
Hvala Vam, gospodine potpredsjednie.
Poštovana Skupštino, poštovani graani, lanovi Vlade,
Na osnovu lana 187,188 Poslovnika Skupštine Crne Gore, potpredsjedniku
Vlade Crne Gore dr Lukšiu, postavljam sljedee poslaniko pitanje:
Koliko je lica od poetke primjene Zakona o poreskim savjetnicima, pa do
1.12.2009.godine položilo ispit za poreskog savjetnika, te koliko je fizikih lica dobilo
licencu za rad i otpoelo sa radom kao poreski savjetnici, kao i koliko je privrednih
društava registrovano za obavljanje navedene djelatnosti? Da li je nadležno
Ministarstvo za finansije donijelo sve podzakonske propise i koje u rokovima utvrenim
lanom 23 predmetnog zakona, koliko je licenci izdalo shodno lanu 24 istog zakona?
Da li je i kada osnovana Komora poreskih savjetnika Crne Gore i da li su joj
obezbijeena sredstva za rad, kada je održana osnivaka skupština Komore i kako
resorno Ministarstvo finansija ocjenjuje dosadašnju implementaciju Zakona i benefite
koji su u sferi poreskog sistema ostvareni dosadašnjom primjenom Zakona o poreskim
savjetnicima? Odgovor tražim u pisanoj formi i do momenta ove rasprave ja ga još
nijesam dobio.
Kao obrazloženje, samo kratko. Dakle, ovo moje pitanje je svojevrstan nastavak
dijaloga o poreskom sistemu koji smo mi poslanici SNP-a, dakle kolega Mili, kolega
Božovi i moja malenkost vodili sa Vladom i sa resornim Ministarstvom u procesu
usvajanja budžeta i seta poreskih zakona i ovaj odgovor e sam po sebi biti indikativan i
govorie o dometima poreske reforme, koja se sprovodi neko kaže od 2001.godine, vi
ministre vjerovatno od kad ste na elu Ministarstva. Naime, mi u SNP-u i dalje ostajemo
vrsto pri stavu da poreski sistem nije prilagoen ni veliini Crne Gore ni njenim
privrednim dostignuima, ekonomskim i smatramo da je najbolja potvrda za poreski
sistem za koji ima prostora da se reformiše i sam predlog budžeta koji smo nedavno
usvojili ovdje u Skupštini. Dakle, ostajemo takoe pri stavu u onome što smo i rekli
tokom rasprave o budžetu da je poreski obuhvat loš, da i dalje postoji visoka evazija
poreza, da postoji ogroman poreski dug, da poreska uprava i carinska uprava imaju
velike probleme u samom poreskom sistemu o emu djelimino svjedoi i izvještaj
državne revizorske institucije vezan za poresku upravu. Odgovor na ovo poslaniko
pitanje, e ini mi se, dati djeli odgovora kako ova implementacija ovog važnog
reformskog zakona usvojenog prije dvije godine utie na poreski sistem.
29

PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Hvala vama.
Potpredsjednik Lukši.
IGOR LUKŠI:
Zahvaljujem, potpredsjednie.
U odnosu na pitanja koja iz nekog razloga nijesu stigla do Ministarstva finansija,
ja u nastojati da u narednim danima pripremim odgovor i pošaljem poslanicima bez
obzira što možda neemo biti u prilici da ujemo pitanja ili odgovore.
U odnosu na pitanje gospodina Damjanovia istiem sljedee: Do
1.12.2009.godine niko od pravnih i fizikih lica nije dobio licencu za poreskog
savjetnika. Zakonom o poreskim savjetnicima predvieno je da ministar finansija može
odobriti pet uslovnih licenci koje bi imale privremeni karakter jer bi se oduzimale
ukoliko lica koja su ih dobila ne polože ispit u roku od dvije godine. Za prve licence
prijavilo se svega sedam kandidata, uglavnom iz državne uprave, osim dvoje, tako da
nikome nije odobrena uslovna licenca. Komora nije osnovana jer je za njeno osnivanje
potrebno najmanje 10 poreskih savjetnika. Imajui u vidu znaaj instituta poreskog
savjetnika Ministarstvo finansija e tokom naredne godine finalizirati zapoete aktivnosti
na izgradnji neophodne infrastrukture u regulativnom, institucionalnom i programskom
smislu kako bi se obezbijedili uslovi za kvalitetnu primjenu ovog zakona.
Zahvaljujem.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Hvala vam.
Kolega Damjanovi.
ALEKSANDAR DAMJANOVI:
Hvala Vam, potpredsjednie.
Rasprava o ovome Predlogu zakona je voena 22.03.2007.godine. Ovdje u
Skupštini, poslanici SNP-a nijesu glasali za taj zakon. Gospodin Dragiša Peši,
poslanik, je jasno obrazložio zašto neemo glasati i upravo se pokazalo da su tana
predvianja da taj zakon nee biti implementiran ni u jednoj taki ili zapeti. Na žalost su
se predvianja obistinila i niti je Crna Gora u tom momentu, dakle resorno ministarstvo
bilo spremno da donese i da implementira takav zakon i bojim se da e to ostati mrtvo
slovo na papiru i naredne godine. Samo u podsjetiti na rijei, tada pomonika ministra,
koji je obrazlagao ovaj zakon gdje se kaže da „donosimo ovaj zakon zbog nedovoljnog
poznavanja poreskih i carinskih propisa, da emo unaprijediti praksu jer emo uz
advokate i notare imati poreske savjetnike, da emo dobiti potpuniju infrastrukturu za
što efikasniju primjenu carinskih i poreskih propisa u praksi“ itd. Vi ste, gospodine
potpredsjednie, citiram vas, rekli „da smo sproveli najteže korake poreske reforme i
sada se bavimo specijalistikim znanjima, otvaramo mogunost za nove poslove,
usvajanjem ovog zakona otvoriemo nove poslovne mogunosti i obezbijediti da se
nova vrsta usluga kako je to uobiajeno u razvijenim zemljama pruži u Crnoj Gori“. Ovo
su izvodi iz stenografskih bilježaka. Jedno slino pitanje je postavio, ini mi se, i kolega
Božovi na jednoj od prethodnih sjednica vezanih za implementaciju Zakona o
notarima, isto.
30

Dakle, notari, poreski savjetnici, mnogo prie, mnogo reformskih dostignua i
zakona, a implementacija na nuli. Cilj ovog pitanja nije bio da pokažemo odreenu
nesposobnost u dijelu Vlade da se lati ozbiljnih stvari. Po meni su ovo ozbiljne stvari.
Još manje je bio da pokaže da u Crnoj Gori niko ne razmišlja o ozbiljnim stvarima.
Postoje evidentni problemi u poreskom sistemu. Cilj je jednostavno da se pree sa
rijei na djela. I ovo pitanje nije samo da se bavimo prošlošu i nerealizovanim
obeanjima, onoga zašto je ovdje diglo ruke 40 kolega iz vladajue partije, ve da se sa
implementacijom ovog zakona krene, ako je to mogue, i mene to raduje. Vaš odgovor
je da se ve vi spremate da donesete neka odgovarajua rješenja. Nadam se da emo
krajem idue godine, kad budemo otprilike postavili ovo ili slino pitanje, imati odgovor
da emo imati bar jednog poreskog savjetnika, a ne pet koliko vi predviate licenci a
koje ne mogu da dobiju ljudi koji su u državnoj upravi, da emo imati i poresku komoru
itd....
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Hvala vama.
Kao što sam najavio, sada da e dobiti rije kolega Andrija Mandi, koji je
uputio pitanje Ministarstvu ekonomije. Meutim, Vlada je to pitanje usmjerila
Ministarstvu finansija i potpredsjednik Lukši ima pripremljen odgovor na to pitanje.
Izvolite, kolega Mandiu.
ANDRIJA MANDI:
Hvala vam, gospodine potpredsjednie.
Ja sam pitanje bio usmjerio prema Vladi Crne Gore, a onda je vjerovatno u tom
razvrstavanju otišlo prvo u Ministarstvo ekonomije.
Gospodine Lukšiu, moje je pitanje je: Kako je Vlada raspolagala novcem od
privatizacije i u koje je svrhe potrošila ta sredstva? Molim vas da mi saopštite tano
iznose, namjenu i raspored utrošenih sredstava po godinama. Ja bih vas molio i da mi
pisano dostavite taj odgovor.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem. Potpredsjednik Lukši.
IGOR LUKŠI:
Poštovani gospodine Mandiu, u vezi sa vašim poslanikim pitanjem
obavještavam vas sljedee.
U skladu sa lanom 11 Zakona o budžetu Crne Gore svi prihodi slivaju se na
konsolidovani raun trezora i koriste se za finansiranje u konkretnom sluaju
privatizacionih prihoda, izdataka od kapitalnog budžeta i otplate duga. Državni fond PIO
je koristio privatizacione prihode za redovno servisiranje penzija a Fond za razvoj i
Zavod za zapošljavanje za podršku zapošljavanju. U skladu sa tim ne vodi se posebna
evidencija korišenja sredstava ostvarenih po osnovu prihoda od privatizacije s obzirom
na to da se pomenuta sredstva slivaju na glavni raun trezora, odakle se plaaju gore
pomenuti izdaci u skladu sa odobrenim godišnjim budžetima.
Što se tie prihoda od privatizacije Vlade Crne Gore u 2005, 2006, 2007. i
2008.godini, iznosili su oko 135,6 miliona eura, dok se prihodi od privatizacije u 2009.
31

godini još nalaze na deviznom raunu Ministarstva finansija kod Centralne banke,
odnosno nije došlo do njihove potrošnje. Prihodi od privatizacije Fonda za razvoj u
periodu 2005 - 2009. godina iznosili su od oko 63,2 miliona eura. Prihodi od privatizacije
Fonda PIO u periodu od 2002 – 2009 su 77,7 miliona eura. Prihodi od privatizacije
Zavoda za zapošljavanje u periodu 2005 - 2009. iznosili su od oko 15,9 miliona eura.
Zahvaljujem na pažnji.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Kolega Mandi.
ANDRIJA MANDI:
Gospodine Lukšiu, veoma su mi važni odgovori koje ste mi dali i žao mi je što u
odnosu na poetak privatizacije kada su bila tano precizirana sredstva od privatizacije
gdje da se troše, podsjetiu vas, nijeste vi tada bili ministar finansija, bio je neko drugi.
Kada je bila jedna od prvih privatizacija, privatizacija Trebjese Nikši, tada je saopšteno
od strane Vlade i tijela koja su izvršila tu privatizaciju da e ta sredstva, nekihi 25
miliona maraka, biti potrošena na rekonstrukciju pruge Podgorica - Nikši. Naravno da
ta sredstva nijesu potrošena u te svrhe, potrošena su vjerovatno negdje za saniranje
nekih problema ili dubioza koje je imala Vlada Republike Crne Gore i ja razumijem
sadašnju namjeru da se precizno ne navodi gdje e se potrošiti sredstva od
privatizacije. Ali, imamo jedan veliki problem, imamo problem da je Crna Gora gotovo
prodala sve što ima, a da, za uzvrat, sve, gotovo itav novac koji je dobijen od
privatizacije usmjeri u potrošnju i da mi nemamo još ni metar auto-puta, da mi nemamo
neke infrastrukturne objekte, sa kojima bi se mogla pohvaliti ova vlast koja 20 godina
upravlja Crnom Gorom. Vaša vlast, gospodine Lukšiu, je odradila više od polovine
mandata nekadašnjeg predsjednika Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije,
Josipa Broza Tita. Koliko god smo imali zamjerki u odnosu na tu vlast, iza te vlasti su
ostali konkretni rezultati. Fabrike, putevi, ne znam šta sve nije ostalo, podignuta
proizvodnja. Za 20 godina vlasti Demokratske partije socijalista, a evo vi ste ve dugo
vremena ministar finansija, nije to baš kratak period, rezultati su više nego oajni. Žao
nam je što takve ekonomske pokazatelje i takve rezultate imamo u Crnoj Gori, jer nam
je ostao još samo djeli od nekadašnje imovine nekadašnje Republike Crne Gore koji
e da se prodaju a nakon toga, zanima me kako emo servisirati sve obaveze koje
imamo. Ja znam da je teoretski ve profesor Vukoti pripremio projekat mikrodržave.
Da je sve spremno da se državna administracija sasijee, da se napravi ono što emo
moi da se finansira u jednom trenutku, ali imate i vi konkretno odgovornosti. Dugo ste
na veoma važnoj poziciji, mogli ste bar sa svojim uticajem u Vladi da utiete na
usmjeravanje sredstava od ovih privatizacija koje su bile u vremenu dok ste vi bili
ministar finansija i da izaemo i kažemo - evo, ovo je konkretno projekat, jeste, prodali
smo to preduzee, prodali smo ga, dobili smo novac, za taj novac smo napravili......
Nažalost, rezultati loši, ali graani Crne Gore, pretpostavljam da e u periodu koji je
pred nama znati to na mnogo stroži nain da cijene nego što su to u prethodnom
periodu.
32

PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Samo jedna napomena, kolega Šljivananin, Golubovi i ori koji su postavili
pitanja a nijesu došla do potpredsjednika Lukšia. Predlažem, dakle, sljedee:
Ukoliko danas ne iscrpimo sva poslanika pitanja, vjerovatno emo tu sjednicu
nastaviti u prvom ili drugom mjesecu naredne godine, onda emo imati mogunosti da
ujemo i odgovore na ta pitanja i u meuvremenu da uemo u put gdje su, jesu li
redistribuirana prema nekim drugim ministarstvima ili su možda još u generalnom
sekretarijatu Vlade itd. Ono što je sigurno, odgovore na ova tri pitanja ete dobiti.
Na ovaj nain smo iscrpili pitanja i odgovore na pitanja koja su pripremljena.
Kada je u pitanju potpredsjednik Vlade, gospodin Lukši, ja mu zahvaljujem na uešu
u našem radu i sada prelazimo na pitanja koja su upuena potpredsjedniku Vlade,
gospodinu Maroviu.
Od kolega koji su postavili pitanje potpredsjedniku Maroviu, prvi na našoj
evidenciji je kolega Predrag Bulatovi, nakon njega kolega Andrija Mandi.
Izvolite, kolega Bulatoviu.
PREDRAG BULATOVI:
Gospodine potpredsjednie, dame i gospodo, gospodine potpredsjednie Vlade,
gospodine Maroviu dobrodošli u Skupštinu.
Dvanaestog decembra 2009. godine u dnevnom listu "Vijesti" je objavljen, po
drugi put u zadnjih nekoliko mjeseci, tekst o namjerama ili o tome da vaš kabinet ve se
prihvatio velikog posla analize preko 3.000 zakonskih akata i drugih propisa te da e u
narednih 15 mjeseci biti ukinuto na osnovu te aktivnosti više od 200 postojeih zakona,
uredbi, propisa. Iz tog razloga sam i postavio pitanje dosta uopšteno ali smatram i
konkretno - da nam saopštite, parlamentu i javnosti, u onoj mjeri u kojoj u ovom trenutku
to možete i na nain na koji je to mogue, dokle se stiglo sa tim veoma znaajnim
poslom, kako je to u javnosti prikazano. Veoma kratko obrazloženje.
Mi znamo da postoji praksa takozvane „giljotine propisa“. Vlada, inae, pored
giljotine politikih protivnika, jednog dijela graana, zna da napravi ponekad i giljotinu
propisa, koja je sada najavljena i mi smatramo da javnost i graani treba da znaju šta
to sprema Vlada, da li je to dobro za njih, za privredu, za biznis i za državu, u suštini o
emu se radi, to je interesovanje. To mora da zna i Skupština Crne Gore u svim svojim
fazama, makar zbog toga što je Skupština Crne Gore po svojoj ustavnoj odreenosti
zadužena da donosi zakone. Dakle, ja vjerujem da Skupština nije samo mašina za
izglasavanje zakona, mada ponekad to jeste, ve da ima po Ustavu i više od toga.
Da vas samo podsjetim da je 19.10.2007. godine donijet Ustav Crne Gore. Da je
lanovima od 6. do 11. Ustava za sprovoenje tog ustavnog zakona definisano da se u
roku od dvije godine, a neki zakoni i prije toga, morali da se usklade sa Ustavom Crne
Gore. Meutim, taj važan posao usklaivanja odreenog broja zakona, nama
nepoznatog, nije ostvaren, pa je Skupština pribjegla pomjeranju rokova po trei put.
Sada, sve do 30. aprila 2010. godine kada je utvren novi rok.
U okviru ovog obrazloženja bih Vas zapitao, mada ne morate na to odgovoriti, jer
nijesam u pitanju postavio, da li Vaš tim pravi i monitoring svih onih zakona koji nisu
usklaeni sa Ustavom Crne Gore i da li shodno lanu 11 Ustavnog zakona ima i dalje
zakona državne zajednica Srbija i Crna Gora koji nisu u suprotnosti sa Ustavom Crne
Gore, a koji se i dalje primjenjuju.
33

Zahvaljujem.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Hvala Vama.
Molim potpredsjednika Marovia da uzme rije.
SVETOZAR MAROVI:
Hvala, gospodine Bulatoviu.
Ponekad, kao što ste rekli, „giljotina propisa“ je poznata i u susjednim zemljama i
zamišljena je kao jedan projekat sveobuhvatne analize propisa sa aspekta prije svega
pojednostavljivanja administrativne procedure, unapreenja poslovnog ambijenta, kao i
bržeg i kvalitetnijeg ostvarivanja prava graana pred organima državne uprave. Dakle,
to sve što ste Vi ve pažljivo proitali i anticipirali, rei u samo da su efekti koje želimo,
otprilike, postii kroz jedan takav projekat, prije svega ukidanje više od 200 nepotrebnih
zakonskih i podzakonskih propisa, skraenje rokova u upravnom postupku, smanjenje
administrativnih taksi što bi pozitivno uticalo na jeftiniji servis koji se nudi ili koji nudi
državna administracija, smanjenje broja inspekcijskih i prekršajnih procedura,
jednoobraznost i jednostavnost administrativnih procedura, takoe. Afirmacija pozitivne
fikcije u odreenim sluajevima tzv.utanja administracije je jednošalterski pristup ili van
stop šop u radu organa državne uprave kao i itav niz drugih mjera.
Ovaj projekat, kako ste i Vi sami pitali, bi trebalo da bude usvojen ovih dana na
Vladi, znai on je pripremljen. Dužina toga projekta i njegove realizacije planirana je da
bude od 12 do 15 mjeseci, nakon ega e se, ako smijem tako rei, biti u prilici da se
sagledaju i prvi rezultati jednog takvog projekta. Svakako, kao što ste i sami rekli, taj
posao je nezaobilazan bez Skupštine. Skupština ima presudnu ulogu u tome. Zakone
treba raspraviti, njihovu cjelishodnost, potrebu za njima, upravo u Skupštini, tako da e
Skupština biti ukljuena u taj posao.
Ono što bih takoe htio dodati, takoe, je još jedna stvar. Znai, ukupni efekti
koje procjenjujemo na osnovu tog projekta završenog u ovoj fazi sada ili njegovog
predloga, ušteda koja bi bila na strani graana i privrede prema metodologiji Svjetske
banke kree se otprilike od 0,22% do 1,62% GDP-a i bie od pet do 30 miliona na
godišnjem nivou, što procjenjujemo da bi moglo biti znaajno.
Otprilike, u vezi sa ovim drugim aspektom, sa drugim pitanjem koje ste rekli, ve
je napravljena radna grupa, pripremljen je plan i program akcije za usaglašavanje svih
zakona sa Ustavom Crne Gore, tako da se na tome u Vladi intenzivno radi. Dakle, osim
onih zakona koji su ve trebali biti ili su usvojeni u skladu sa Zakonom o primjeni Ustava
napravljena je veoma precizna i jasna dinamika realizacije ove obaveze, tako da u Vas
i o tome pismeno obavijestiti. Mislim da ovi odgovori, na neki nain, svakako podstiu
sve nas, s obzirom da, evo, i da navedem i to, sve zemlje koje su bile u statusu
kandidata ili se spremaju da budu u toj fazi, veoma intenzivno se bave ovim što se
naziva „giljotina propisa“. To nije najsretniji, možda, naziv i injenica da smo i Vi i ja još
uvijek tu, govori da ova giljotina, bar politikih protivnika, nije bila tako uspješna. Ali, u
svakom sluaju, nadam se da e ova „giljotina propisa“ biti uspješnija, a i injenica da
„giljotina“ jeste demokratski in, jeste što Vi i ja ovako veoma otvoreno i, rekao bih,
razumno o ovim stvarima govorimo.
Hvala.
34

PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Kolega Bulatovi.
PREDRAG BULATOVI:
Gospodine potpredsjednie Vlade, moj cilj da postavim ovo pitanje jeste da
otpone ovaj proces da se odvija i pred Skupštinom, makar preko poslanikog pitanja, i
da taj proces ipak bude transparentan. Proitao sam ovih dana jedan Vaš povei
intervju, on je veliki i po sadržaju, a i po broju karaktera, kako to u novinama kažu, isto
tako je bio veliki. Vi ste se tu javno zapitali da li je bilo suvišno da budete u Vladi. Mislim
da nije ukljuujui zbog ovoga projekta. Meni lino, kao dugogodišnjem poslaniku, milije
je da je to u Vašoj nadležnosti nego u nadležnosti Vaših mlaih kolega, jer nisam
siguran da li bi oni baš pod giljotinu stavili sve što treba, a možda bi stavili i nešto što ne
treba.
Vidim, gledajui njihov javni nastup, mislim na neke Vaše kolege iz Vlade,
naravno, ne mislim na one druge razloge koje ste imali pred sobom. Još nešto što želim
da kažem, gospodine potpredsjednie, Vi ste uzeli ovaj dio posla koji se tie efikasnijih
procedura koje e biti u korist graana. Naravno, primijetiemo da za neke
privilegovane ljude u ovoj zemlji, bliskih vlasti, ima veoma kratkih puteva i za njih
giljotina uopšte nije neophodna. Oni vjerovatno prave neke druge puteve za neku drugu
vrstu giljotine. Složiete se da ipak jeste, u figurativnom smislu, naravno, ne u onom
pravom smislu, giljotina je prisutna u znaajnoj mjeri nauštrb demokratije. Ne mislim da
e ovo što ete Vi da radite biti u tom pravcu.
Složiemo se da dvije godine od Ustava je veoma loša preporuka za vlasti u
Crnoj Gori da nijesu usklaeni zakonski propisi. Vaš prijatelj, premijer i predsjednik
Vlade je rekao da ste 21. marta 2006. godine napravili jedan dobar ram za lijepu sliku.
Ne znam šta bi Pikaso rekao, jer on nije pravio ramove, pravio je dobre slike i niko nije
gledao ramove nego se dobre slike prvo naprave, a ram uopšte nije bitan. Suština je u
sledeem - da je napravljen ram, istina, 2006. godine u maju za jedan broj
privilegovanih ljudi za nešto drugo, nešto što se zove u našoj kategorizaciji privatna
država da bi jedan broj privilegovanih zbog toga što nema „giljotine propisa“, zbog toga
što ima kratkih puteva za njih, što nisu usklaeni zakoni sa Ustavom, mogli da ostvare
nešto nauštrb demokratije u Crnoj Gori.
Ja ne sporim u tehnikom smislu napredak na putu ka Evropskoj uniji, ne bi niko
bio pametan da kaže da nije napravljen makar tehniki napredak, ali sporim da je u
okviru odreenih zakonskih projekata svuda gdje je to mogue da interesne grupe i
politike strukture ugrade nešto što im je neophodno. Vi dobro znate kao i ja da mi
sjutra na dnevnom redu imamo neke zakonske projekte kao što su Zakon ..(prekid)...i
Zakon o izmjenama Zakona o policiji. Tu su ugraene neke norme koje su veoma bitne
za odreene politike strukture i lanice vladajue koalicije.
Šta hou da kažem? Ono što je predmet vaše giljotine oigledno nijesu ova
pitanja i ovo što je na dnevnom redu.
Na kraju, mi imamo važne zakonske projekte koje treba uskladiti sa Ustavom i
donijeti ih ovdje, Izborni zakon koji je u fazi izrade, i teško dolazimo do rješenja, ali
imamo ve u proceduri, a ne na dnevnom redu, Zakon o teritorijalnoj organizaciji i
Zakon o manjinskim i ljudskim pravima.
35

Izvinjavam se što sam prekoraio. Ovo je moj komentar, a ja sam inae
zadovoljan odgovorima i pozivam gospodina potpredsjednika da nastavimo saradnju
vezano za ova pitanja.
Hvala.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Kolega Andrija Mandi ima rije. Nakon njega kolega Koa Pavlovi.
ANDRIJA MANDI;
Gospodine potpredsjednie Vlade, ja sam postavio slino pitanje, pa ga ne
moram ponavljati. Mislio sam u obrazloženju da budem mnogo oštriji, ali otkako sam
proitao Vaš zadnji intervju u Vijestima i otkako sam proitao i onu reenicu da se Vi
nikada neete pozvati na imunitet, za razliku od nekih koji su na javnoj sceni mnogo
hrabriji od Vas po svojim izjavama, to mi se dopalo i zbog toga želim da moje
obrazloženje bude što mekše. Mislim da Vam prenesem stav Nove srpske demokratije
da smatramo da je neophodno da se veliki broj propisa ukine i da, ako budete išli u
pravom smjeru, možete da uradite puno. Vi ste i novo lice u Vladi, za razliku od
aktuelnog premijera koji je od 20 godina 15 bio premijer, za razliku od ministra finansija
koji je šest, sedam godina ministar, Vi ste u republikoj Vladi tek nekoliko mjeseci, tako
da ste Vi novi ovjek u Vladi i svia mi se što imate ambicija da mijenjate ono što su
prethodne vlade sa ne baš previše sluha postavljale i gradile, posebno u pravcu
korupcije koju ste jedino preutali navodei šta se dobija sa ovom giljotinom. Molio bih
samo oko korupcije da mi pojasnite, kako e ovo uticati na suzbijanje korupcije.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Potpredsjednik Marovi. Izvolite.
SVETOZAR MAROVI:
Hvala Vam, gospodine Mandiu, na Vašoj brižljivosti. Ja sam svakako bio
spreman da ujem sve mogue tonalitete Vašeg pristupa u obrazloženju, jer je to
sastavni dio parlamentarnog života i rada uopšte. Ne želim da Vam se posebno
zahvaljujem zbog toga što ste bili blagi.
Ve sam dijelom govorio o ovom projektu „giljotine“. Ako mi dopustite, samo još
dvije, tri reenice, ja u Vama, naravno, odgovoriti u cjelini na Vaše pitanje, ali samo da
bi bili informisani. Ovaj projekat svakako podrazumijeva, kao što sam rekao, da bude
usvojen u Vladi za nekoliko dana. Da li e to biti prije kraja ove godine ili poetkom
sledee, ali svakako je to najviše 15 dana i na njemu e raditi 20 strunjaka iz razliitih
oblasti, kako Vlade tako i ljudi izvan koji e nastojati da tom procesu objektivizovano
daju svoj doprinos.
Jedna od kljunih stvari ili kljune stvari su smanjiti broj propisa, smanjiti broj
administracije, ako smijem tako rei, ubrzati postupak sticanja prava koje imamo. Dakle,
nemamo iluziju da imamo jedno veoma opasno utanje administracije u itavom nizu
sluajeva koje može da proizvodi ne samo negativne efekte nego i ovu vrstu sumnje na
koju ste Vi svojim dopunskim pitanjem stvorili. U toj šumi organizacije, šumi propisa,
šumi administracije pa i dužini ekanja, onaj ko investira ili onaj ko traži neko pravo
oekuje da mora da uradi nešto više osim da ispuni zahtjev. Tako da jedna od kljunih
36

stvari ili jedan od prioritetnijih ciljeva giljotine propisa jeste izmeu ostalog stvaranje
pretpostavke da imamo brzu, efikasnu i jednostavnu upravu koja e otkloniti opasnosti
ili broj posrednika izmeu korisnika usluge i proizvoaa usluge, ako tako smijem rei.
Sa tog stanovišta, dakle, to jeste jedan od instrumenata borbe protiv korupcije i ja
mislim da e to biti jedan od veoma korisnih i veoma uspješnih mehanizama koji e tom
cilju doprinijeti. Naravno, ukoliko budem uspio sa svojim znanjem i znanjima svojih
saradnika, ja u Vam to dopunski odgovoriti.
Hvala.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Kolega Mandi.
ANDRIJA MANDI:
Hvala Vam, gospodine Maroviu.
Smisao „giljotine“ vidim baš ...(prekid)...i ja razumijem zašto ste Vi oprezni i što
ne želite da kažete nijednu jau rije, jer, ponavljam, nijeste bili u Vladi. Ne želite da
optužite one koji su 15 godina donosili razne podzakonske akte koji su bili pretpostavka
za naplatu korupcije. Meutim, naša administracija je u meunarodnoj zajednici upravo
poznata po sklonosti ka korupciji i jedan ovakav pristup gdje e se ukloniti svi oni
bespotrebni podzakonski akti i u ovom parlamentu predložiti odreeni broj zakona koji bi
trebao da se stavi van snage, mislim da su veoma važan iskorak, ali najvei problem je
korupcija i nju vide svi graani Crne Gore. Ona se lako može uoiti. Ako neki državni
funkconer ili državni inovnik koji ima platu ranga ministarske ili poslanike 1350 evra,
pa do one 500 evra niže u državnoj administraciji, raspolaže nekretninama, a za zadnjih
20 godina je, recimo, sve vrijeme bio državni inovnik, nije se bavio nikavim dodatnim
poslovima ili mu nije neka tetka ostavila nasledstvo, raspolaže nekretninama koje
iznose više miliona, vozi skupocjene automobile i ima plovne objekte ili letjelice, onda
možete da izvedete samo jedan zakljuak - da je do tih novaca i do tih nekretnina
mogao da doe uz pomo korupcije, odnosno uz pomo postojeih propisa ili važeih
propisa gdje je za odreene dozvole ili odreene radnje ili odreeni servis koji je trebala
da pruži država naplaivao odreene iznose.
Takvih ljudi ima mnogo u Crnoj Gori i to znaju graani Crne Gore. Ovdje u
Podgorici to je uoljivo. Ovdje ima ljudi koji imaju po 100 stanova, gospodine Maroviu,
da Vas obavijestim, jer su, koristei tu mogunost da zloupotrebljavaju papire koje
izdaju u ime države ili u ime opštine, pokušavali da se ugrade ili kod nekog
graevinskog lobija ili da se ugrade na nekom drugom dijelu.
Takva je situacija, pretpostavljam, i na primorju, mada situaciju manje znam, ali
znam ono što se pisalo o Zavali, što se pisalo o drugim graevinskim objektima koji su
bili na primorju, svuda je postojala sumnja na korupciju. Podržavam, snažno podržavam
ovu akciju u kojoj e se odreeni podzakonski akti, a dugo se vladalo Crnom Gorom sa
podzakonskim aktima, da se ti podzakonski akti stave van snage, da se Parlamentu
preporue zakoni koje treba staviti van snage. Mislimo da je to korak u pravom smjeru,
ali ne znam da li ete imati snage da u Vladi to nametnete, jer ljudi koji sjede sa Vama u
Vladi ili ljudi po opštinama, oni su godinama gradili te podzakonske akte i predlagali
zakone prvenstveno motivisani tim da naplate dobro korupciju. Vi se danas pojavljujete i
kažete...(prekid)...podzakonski akt, ali imate samo jedan problem - što e tamo mnogi
zainteresovani i mnogi koji su navikli da naplauju korupciju pružati snažan otpor.
37

Dakle, puna podrška, ali na osnovu onoga što ete nam predložiti, a volio bih da
dobijem i u pisanoj formi, na osnovu otpora koji se budu pružali, moi emo tek da
procijenimo uspješnost ove akcije. Dakle, što bude dreka u administraciji vea to znai
da ste na dobrom putu.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Sada ima rije poslanik Koa Pavlovi. Nakon njega poslanik Goran Danilovi.
KOA PAVLOVI:
Hvala, gospodine potpredsjednie.
Gospodine Maroviu, ja sam Vama postavio sledee pitanje:
Da li je Vlada sainila plan tehnoloških viškova zaposlenih u državnoj upravi?
Ako jeste, koliki broj zaposlenih Vlada namjerava da otpusti tokom naredne 2010.
godine tako što e ih poslati na dvogodišnje odustvo u skladu sa novim odredbama
Zakona o državnim službenicima i namještenicima koji smo mi usvojili prije par dana?
Dakle, govori se o „giljotini propisa“. To je jedan marketinški proizvod koji ste Vi
lansirali. Niko još ne zna o emu se tu radi, niko ga nije vidio, ali kao i svaki drugi mit i
on narasta u ovoj našoj javnosti, evo i danas ovdje na ovom plenarnom zasijedanju, ali
ono što je definitivno projektovano i za što je napravljen zakonodavni okvir, to je
„giljotina administracije“. Mislim da je pošteno da 50.000 zaposlenih u državnoj
administraciji obavijestimo o tome da se priprema, ne znam da li ste Vi autor te giljotine,
ali priprema se otpuštanje u državnoj administraciji. Koliko e biti otpušteno ne zna se,
po kom kriterijumu ni to se ne zna, iz kojih razloga, to svi znamo, ali niko nije rekao
zašto.
Dakle, gospodine Maroviu, da Vas upozorim da su prava zaposlenih u sluaju
postojanja tehnološkog viška propisana i zaštiena sa dva ugovora tj. Zakonom o radu i
Opštim kolektivnim ugovorom. Ona su vrlo precizno definisana i taj zakon i taj opšti
kolektivni ugovor definišu obaveze poslodavca, a to je ovdje Vlada i država Crna Gora,
da odgovori na nekoliko pitanja tim ljudima koje ima namjeru da otpusti. Neka od pitanja
su zašto ih otpušta, drugo je pitanje koliko e ih otpustiti i tree je pitanje, kljuno, ima
još nekoliko, ali kljuno pitanje su kriterijumi pod kojima e oni biti otpušteni, a ne da se
kao lanom 4 tj. lanom 56 izvornoga zakona daju prava starješini državnog organa da
diskreciono odluuje koga e otpuštati iz državne administracije.
Dakle, poštovani graani Crne Gore, pogotovo vi koji radite u državnoj
administraciji, novi zakon koji smo prije nekoliko dana usvojili, uz osamnaestominutnu
raspravu u plenumu, objedinjenu, daje pravo starješinama državnih organa da pošalju
kui na dvogodišnje odsustvo, uz platu od 50%, odreeni broj, ne znamo koliki,
službenika državne administracije, a da im nakon dvije godine isplate tj. ostave ih kui i
isplate im otpremninu koja e biti, navodno, dogovorena. Naravno, ta otpremnina e biti
umanjena za onaj iznos koji e ti ljudi dobiti u ovom dvogodišnjem...(prekid)...
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Molim potpredsjednika Marovia da odgovori na postavljeno pitanje.
38

SVETOZAR MAROVI:
Uvaženi gospodine Pavloviu, neete zamjeriti što u samo ponoviti Vaše pitanje
koje ste mi postavili da bih mogao da odgovorim.
Vi ste me pitali da li je Vlada sainila plan tehnoloških viškova zaposlenih u
državnoj upravi i ako jeste, koliki je broj zaposlenih koje Vlada namjerava da otpusti
tokom 2010. godine tako što e ih poslati na dvogodišnje odsustvo, u skladu sa novim
odredbama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, je li tako? To je bilo
Vaše pitanje.
Moj odgovor je, dakle, da Vlada nije sainila plan tehnološkog viška i nijedan od
radnika zaposlenih u državnoj upravi nee biti po tom osnovu otpušten. Ono što ste Vi
komentarisali jeste postojanje Zakona o državnim službenicima i namještenicima koji je
uveo neke institucionalne mogunosti da se, kroz racionalizaciju javne potrošnje, doista
to može svesti na pojedinaan in, ali svakako, definitivno je i Vama jasno da bi upravo,
kao što ste i sami rekli, obavijestili javnost i one, prije svega, koji rade u državnoj
administraciji. Ne postoji plan tehnološkog viška koji je usvojila Vlada Crne Gore niti
postoji broj onih koji treba da idu kui iz administracije.
Hvala.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Kolega Pavlovi.
KOA PAVLOVI:
Ja sam, naravno, pitao nešto za što moram rei da sam znao odgovor. Dakle, Vi
ste potpuno tano odgovorili da ne postoji plan tehnoloških viškova, što je protivzakonito
da se ljudi otpuštaju bez plana tehnoloških viškova, ja sam o tome govorio. Vi ste rekli
da ne postoji ni planirani broj, što je takoe protivzakonito ako e se ljudi otpuštati, jer u
planu mora da postoji i broj. Ono što nadam se da niste rekli svojim odgovorom to je da
nee biti otpuštani ljudi. Nadam se da niste to rekli, gospodine Maroviu. Jesam li Vas
dobro shvatio? Vi niste negirali da e biti otpuštani ljudi. Samo da završim, ovo je bilo
retoriko pitanje, dobro odglumljeno retoriko pitanje.
Dakle, gospodine Maroviu, radi se o sledeem. Ja mogu da shvatim da Vi imate
odreene razlike u stavovima sa predsjednikom Vlade ili nekim drugim
potpredsjednicima, da za razliku od njih neete se pozivati na imunitet itd. ali da ne
budete obaviješteni o tome da e biti otpuštanja, to baš nije pohvalno niti za
potpedsjednika niti za Vladu. Evo, danas u novinama imate predsjednika sindikata, u toj
upravo grani, dakle u državnoj upravi, izvjesni gospodin Masonii koji upravo hvali taj
model i posredno najvaljuje otpuštanja. Hvali ga i kaže da e ti ljudi moi poslije pet
godina da se vrate u državnu upravu. E, pa, nee. Ti e ljudi moi da se vrate poslije
sedam, osam ili devet godina, tanije poslije najmanje osam, a možda i deset godina.
Dakle, oni koji budu otpušteni idue godine, poštovane gospoe i gospodo koji radite u
državnoj administraciji, po ovome zakonu e moi da se ponovo zaposle ako ih uopšte
bude ta administracija ponovo pozvala u svoje redove tek 2018. ili 2020. godine. Dakle,
to širenje lažne nade, ja vidim i Vaš nastup kao dio te strategije, da ljudi nee biti
otpuštani, ili da e biti nakon toga ponovo vraeni u administraciju kada se popravi
vrijeme, to je, poštovane graanke i graani Crne Gore, neistina. Neistina, gospodine
Maroviu, jer ti ljudi nisu zaštieni. Vi ste, donosei ovaj zakon, suspendovali i dva
najznaajnija akta koji štite te ljude - Zakon o radu, lanove 92 i 93 ste suspendovali i
39

de fakto suspendovali Opšti kolektivni ugovor, gospodine Maroviu. Drugim zakonom
koji je donešen u paketu sa ovim zakonom leks specijalisom Zakonom o zaradama
državnih službenika i namještenika dali ste diskreciono pravo Vladi i ministru finansija
da smanji plate po volji, zavisno od punjenja Budžeta, da smanji koeficijente po kojima
se obraunavaju plate ljudima u državnoj...(prekid)...Dakle, dali ste im i mogunost da, s
obzirom na lan 11 toga zakona Vlada može da promijeni koeficijente, ali ne samo to,
nego ona ne mora ni da isplauje te plate u iznosu koji je obraunat nego je samo
obavezna da isplati 33% prosjene plate u administraciji. Doveli ste u jedan potpuno
nezaštien položaj sve zaposlene u državnoj administraciji. Uzme li se u obzir i
injenica da ste povukli iz procedure zakon o reprezentativnosti sindikata koji je trebao
da omogui u stvari socijalni dijalog vezano za Opšti kolektivni ugovor, uzimajui i to u
obzir vi ste u stvari napravili okvir za privremeno finansiranje iz Budžeta koje e biti jako
teško, pogotovo za sve one koji primaju pare iz Budžeta u državnoj upravi.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Poslanik Goran Danilovi ima rije.
GORAN DANILOVI:
Hvala, gospodine potpredsjednie.
Uvaženi graani, gospodine Maroviu,
Postavio sam pitanje koje je svima interesantno, a gotovo niko, izuzev, možda,
nekoliko vas u Vladi, ne zna odgovor. Zaista ete priznati da je onda prilino atraktivno.
Dakle, da li uopšte imate namjeru u Vladi i kada ete pokrenuti proceduru i
zatražiti da se organizuje referendum na kojemu bi se graani Crne Gore opredijelili za
ili protiv ulanjenja u NATO?
Mislim da je suvišno dodatno obrazlagati znaaj ovoga pitanja i posebno
odgovora na ovo pitanje. Vlada, mislim da je tako precizno rei, dobila MAP za
pristupanje NATO-u. Ako bismo igdje mogli rei da ne stoji konstatacija da ga je dobila
Crna Gora, onda je to tu, jer Vi znate, kao i mi, da niko ne spori, ak ni vladajua
koalicija, da je ogroman broj ljudi protiv NATO integracija. Gotovo bi se moglo rei da je
onoliko koliko nas je za evropske integracije bezuslovno, toliko ih je bezuslovno protiv
integracije Crne Gore u NATO. Svi smo ili zadovoljni postojeim stanjem Partnerstvo za
mir, a neki nijesu ak zainteresovani ni za taj nivo. Bie zaista vrlo opasno, ne mislim da
e biti korisno ni Crnoj Gori ni onima kod kojih se Vlada zaputila, dakle NATO-u, ukoliko
se taj proces ne odradi na potpuno javan nain do kraja ukoliko ne budemo pitali
graane šta o tome misle. Doduše, gospodine Maroviu, ja sam ranije, ili da budem
precizniji, mi smo ranije nauili od predsjednika Vlade da i nije tako bitno šta narod
misli. Tu je voa da u trenucima kada narod ne zna, povue naprijed, a narod e se
negdje u meuvremenu sjetiti da je to za njega dobro. Pod tim izgovorom smo usvajali i
onu uvenu Rezoluciju o ubrzanju integrativnih procesa na Cetinju, koja je nesumnjivo
podijeljenu Crnu Goru dodatno dijelila. Jedni stalno svaaju, a drugi se moraju truditi da
mire.
Dakle, nadam se, gospodine Maroviu, da u dobiti iole korektan odgovor na ovo
pitanje, da u ga kasnije dobiti i u pisanoj formi, jer e mi to trebati da uporedim sa
eventualno promijenjenim stavom za koji mjesec ili koju godinu, ili da kažem, evo, i tada
ste govorili ono što se zaista dogodilo KAP-u.
40

Svejedno, bie korisno i meni i vama kao podsjeanje. A, naravno, komentarisau i
kada završite, jer suština poslanikog pitanja je u tome da možemo da vam doskoimo i
da konano i mi jednom budemo oni koji završavaju.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Potpredsjednik Marovi.
SVETOZAR MAROVI:
Naravno, poštujem to Vaše pravo, gospodine Daniloviu i vjerujem da ete i moj
odgovor, koji e biti veoma kratak, tako shvatiti kao veoma ozbiljan. Dakle, ne ni
maliciozan ni izbjegavajai, niti dvosmislen.
Dakle, kada se stvore politike i pravne pretpostavke za odluivanje o pristupu
Crne Gore i pristupanju Crne Gore NATO-u, vi znate da Skupština Crne Gore treba da
odlui o tom pitanju i odlui o formi prije svega demokratskog odluivanja. Ja vam mogu
rei, u ovom trenutku je krajnje ozbiljno da Vlada ne preferira ni jednu od moguih formi,
dakle niti posrednog niti neposrednog izjašnjavanja oko tog pitanja. Tako da je pitanje
demokratskog i naina demokratskog izjašnjavanja o pristupanju Crne Gore NATO-u
kada se za to stvore politiki uslovi i pravni, stvar o kojoj emo raspraviti u Skupštini
Crne Gore.
Kakav e tada Vlada imati predlog, ja doista vam sada to ne mogu rei. Ali ono
što vam izvjesno sada mogu ponoviti i time zakljuujem ovo pitanje, jeste da Vlada ne
preferira u ovom trenutku ni jedno od ova dva pitanja. Vi znate da demokratija može biti
i posredna i neposredna. Pitanje je šta je u jednom trenutku važnije. Mislim da je upravo
na ovom visokom domu da odlui kada doe do tog trenutka, koji je demokratski put
najbolji za odluku o tom pitanju.
Hvala.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Kolega Danilovi.
GORAN DANILOVI:
Gospodine Maroviu,
Neete biti iznenaeni ukoliko Vam kažem da sam slutio, otprilike, da ete vi dati
takav odgovor. On jeste konkretan. Dakle, još ne znate šta ete, ali ja ne vjerujem da je
to dobro. Nadam se da je i vama kao potpredsjedniku partije, vrlo iskusnom politiaru,
jasno da o ovakvim stvarima imati nemušt stav je strašno rizino. Nadam se da u
Vladi, u meuvremenu, dok se ne odvaja šta je bolje, posredno ili neposredno, nikome
nee pasti na pamet da nam to pitanje upakuju sa još jednim. Recimo, da li ste za to da
Crna Gora postane dio Evropske unije i NATO saveza, pa da u takvom jednom pitanju
koje je više kalambur i rašomon dobijemo ono što niko ne želi, pad povjerenja sasvim
izvjesno i u evropske integracije.
Morate, gospodine Maroviu, prihvatiti da je Vlada svojom strategijom vlastitom
procesu koji je mimo volje, meni se ini, interesa graana Crne Gore skoila u stomak.
Jer, nakon što ste poeli da razvijate strategiju komunikacionu oko NATO-a oigledan je
pad povjerenja ljudi i nezainteresovanost njihova za NATO proces. O emu se radi, ljudi
ne vjeruju onima koji su do jue bili protiv. Ali, oigledno je da i oni koji vode priu oko
41

NATO integracija u to ne vjeruju. Jer, samo to može biti obrazloženje zbog ega i nakon
komunikacione strategije i nakon što trošite novac poreskih obaveznika, a kontra stav
nema priliku nigdje da se pokaže, Vi radite lošu stvar.
Mi prosto smatramo, zaista, iz Nove srpske demokratije da bi bilo korektno da su
graani konano negdje u politikom punoljetstvu da mogu da odlue i o ovim stvarima
neposredno, ako su odluivali o nekim drugim u mnogo težim vremenima s kojima
nijesmo bili zadovoljni.
Oko toga da li emo ii ili neemo, nee izbiti revolucija u Crnoj Gori. Ali budite
sigurni, što budete više ekali da e to biti sve nepovoljnije. Mi ne bismo htjeli da
preuzmemo sjutra kao budua vlast dio obeanja koja ste Vi dali, a koja je nemogue
sprovesti. Ne vjerujemo da je to pametno, ne mislimo da je to dobro. Smatramo da ne
treba varati naše potencijalne partnere. Treba sauvati dobar odnos sa lanicama
NATO-a bez obzira što im se ne može izai u susret. Bez obzira na to što pojedine
zemlje meunarodne zajednice, a vi ste jedan od onih koji je znao da prizna, vrše
pritisak u odreenim trenucima.......(prekid) sa njima treba sauvati dobar odnos i treba
im staviti do znanja da je ovo gotovo nemogua misija, ili ako je mogua onda se Vlada
mora opredijeliti. Kada e se opredijeliti izmeu ove dvije mogunosti, posredno ili
neposredno. ekati da se nešto dogodi, da se možda obezbijedi dvotreinska veina u
parlamentu, možda je i to profitabilno. Ali, moramo znati rokove. Teško da e to neko
moi mufte, krijui da uradi, pa e se samo dogoditi glasanje i ništa. Ne, to je proces i
teško da ete vi, izuzev na referendumu, moi da takav naum ostvarite. Zbog toga onda
treba ii upravo sa jasnom priom za i protiv, pa ko pobijedi.
Hvala lijepa.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem, na ovaj nain smo iscrpili krug pitanja koji je bio upuen
potpredsjedniku Maroviu.
Ja mu zahvaljujem na uešu u našem radu.
Po našem programu sljedei lan Vlade koji je trebao da odgovara na pitanja je
potpredsjednik Vlade, gospodin Lazovi. Meutim, imam informaciju da je napravljen
dogovor izmeu gospodina Lazovia i gospodina Roena, ministra inostranih poslova,
tako da bih sada dao rije poslaniku Slavenu Radunoviu, koji je postavio pitanje
ministru inostranih poslova.
Dakle, imamo to jedno pitanje upueno gospodinu Roenu, a nakon toga emo
prei na pitanja koja su upuena potpredsjedniku Vlade, gospodinu Lazoviu.
Zahvaljujem.
Izvolite, kolega Radunoviu.
SLAVEN RADUNOVI:
Poštovani ministre,
Nauili smo od vladajuih struktura u Crnoj Gori da vrlo esto jedno rade a drugo
obeavaju, meutim mislim da je taj jaz najvei kad je u pitanju odnos prema Srbiji.
Svaki dan slušamo sa javnog servisa, iz drugih medija da su odnosi sa Srbijom od
najveeg znaaja za Crnu Goru, izmeu ostalog i zbog najrazvijenijih ekonomskih
odnosa, kulturnih, tradicionalnih itd.
Naravno, ja u ovom momentu neu da pominjem ono što bi trebalo da je
normalno najvažnije, a to je da u Crnoj Gori živi 32% Srba i da to treba da bude jedan
od razloga zašto je Srbija najbliža Crnoj Gori.
42

Neu da se pozivam u ovom momentu na to jer pitanje odnosa prema Kosovu,
mislim da je sama crnogorska tradicija i istorija dovoljno obavezna i bez ekonomskih
odnosa i važnosti ekonomskih odnosa prema Srbiji da bi naš odnos i odnos vašeg
Ministarstva i Vlade prema pitanju Kosova bio drugaiji.
Moje pitanje je da li e vaše Ministarstvo predložiti Vladi Crne Gore da povue
odluku o priznanju Kosova kao nezavisne države, ukoliko Meunarodni sud pravde u
Hagu zakljui da je odluka o proglašenju nezavisnosti u suprotnosti sa meunarodnim
pravom? Ja sam zadnjih dana vidio u štampi da su neki zvaninici Crne Gore, meu
kojima i predsjednik Republike, na neki nain dali mogunost da e se preispitati ova
odluka. Ja bih volio od vas da ujem da li takva mogunost stvarno postoji.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Ministar Roen ima rije.
MILAN ROEN:
Hvala, gospodine potpredsjednie.
Zahvaljujem potpredsjedniku Lazoviu, zahvaljujui njegovoj ljubaznosti sam
privilegovan da mimo redosljeda ranije odgovorim na pitanje. Sad u pola etiri primam
zamjenika ministra inostranih poslova Italije, koji je u posjeti Crnoj Gori.
Zahvaljujem poslaniku Radunoviu za ovo postavljeno pitanje. Odgovor se
prosto namee iz našeg strateškog spoljno-politikog opredjeljenja u ijem su vrhu, a vi
to dobro znate, regionalna saradnja, evropske i evroatlantske integracije i saradnja na
multilateralnom planu. Svakako, ni vi se nijeste u to upuštali. Nije se zahvalno upuštati u
prognozu o tome kakvo e biti mišljenje meunarodnog suda pravde u Hagu povodom
proglašenja nezavisnosti Kosova. Kao uvažena i ravnopravna lanica Ujedinjenih nacija
i drugih relevantnih meunarodnih organizacija Crna Gora je maksimalno posveena
poštovanju i ispunjavanju svih meunarodnih obaveza. Imajui u vidu naše strateške
ciljeve u dosadašnjem procesu evropskih i evroatlantskih integracija postižemo
meteorski progres kao i obaveze koje proizilaze iz ugovornog odnosa koji Crna Gora
ima sa Evropskom unijom. Mi emo se i u ovom sluaju kao i u drugim prilikama
opredijeliti za poštovanje principa zajednike spoljne i bezbjedonosne politike Evropske
unije. Dakle, odnos Crne Gore prema mišljenju meunarodnog suda pravde u Hagu
ovim povodom bie usklaen sa veinskim stavom lanica Evropske unije, kao što je i
naša odluka o priznanju nezavisnosti Kosova utemeljena na takvom stavu.
Hvala vam.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Kolega Radunovi.
SLAVEN RADUNOVI:
Žalim što Vam oduzimam vrijeme, jer ste Vi u takvom škripcu, ali ovo je za mene
izuzetno važno.
Moram da Vam kažem da mi je malo nevjerovatno da u jednom sluaju poštujete
te principe i kažete da ete poštovati veinski stav meu lanicama u Evropskoj uniji.
Zar nijesmo mi prvenstveno lanica Ujedinjenih nacija? Zašto ne poštujete stav veine
lanica Ujedinjenih nacija? Izmeu ostalog mi još uvijek nijesmo lanica Evropske unije
43

a jesmo Ujedinjenih nacija. Tako da, gospodine Roen, to ne leži. Isto tako priate da
ste posveeni regionalnoj saradnji. Srbija je partner broj 1 Crnoj Gori, na svjetskom
nivou, evropskom, a naravno na regionalnom Crna Gora Srbiji i Srbija Crnoj Gori, ali
Srbija Crnoj Gori ne radi Crnoj Gori ovo što Crna Gora radi Srbiji. Znai, pustite sad
Srbiju. Ja kažem rekli ste da ste posveeni regionalnoj saradnji, a zabijate prst u oko
najveem regionalnom partneru. Po svakom pitanju. A ja u sad da pustim tu stvar po
strani.
Da kažem nešto drugo, što proizilazi iz dugogodišnje tradicije u Crnoj Gori i
istoriji. Nema svaka stvar cijenu, gospodine Roen. Neke stvari ne možete da pravdate
uopšte ekonomskim ili bilo kakvim boljitkom. Crna Gora na koju se vi pozivate, vrlo
esto, kao njeni naslednici kad priamo, znai o staroj istorijskoj Crnoj Gori, za razliku
od ove Vlade je imala potpuno drugi pristup Kosovu. Ona je vaspitavala generacije na
kosovskim junacima. Da vas podsjetim, vojska se skupljala na Obilia poljani a najbolji
su dobijali Obilia medalje, a Obili Miloš nije Japanac nego Srbin sa Kosova. Da vas
podsjetim.
To je bio odnos te Crne Gore na koju se Vi pozivate, vrlo esto i u ovom
parlamentu i u svojim izlaganjima. To je odnos prema Kosovu. I zbog toga je jedan Vuk
Brankovi, koji istorijski nije dokazano da je bio izdajnik, morao da bude proglašen
izdajnikom da bismo imali antipod u vaspitavanju djece izmeu Brankovia i Obilia.
Gospodine ne, ne, samo da vam kažem nešto, vi možete da se smijete koliko god
hoete, ali nemojte da povezujete današnju vlast u Crnoj Gori sa onima koji su vladali
Crnom Gorom posljednjih vjekova. Kažite, mi smo Vlada diskontinuiteta. Ovo je nova
Crna Gora, koja nikakve veze sa svojom istorijom nema. Tako može. Ako hoete da
nastavljate tradicije Crne Gore iz prošlosti onda ovakav odnos prema Kosovu je,
najblaže reeno, sraman. Žao mi je što koristim ovakvu rije.
Izvinite.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Na ovaj nain smo završili sa pitanjem koje je upueno ministru Roenu. Ja mu
zahvaljujem na uešu u našem radu i želim mu uspjeha u daljim današnjim
aktivnostima.
Sada gospodin Lazovi.
Molim poslanika Srana Milia da uzme rije, nakon njega kolega Genci
Nimanbegu.
SRAN MILI:
Hvala vam, gospodine potpredsjednie.
Gospodine potpredsjednie Vlade,
Postavio sam pitanje Vladi Crne Gore, vezano za privatizaciju, buduu, HTP
Budvanska rivijera u dijelu kojim kapitalom, kojim nepokretnostima i ostalim materijalnim
dobrima raspolaže preduzee HTP Budvanska rivijera. Šta e se desiti sa dugoronim
zakupom i investiranjem, sa kojim partnerima je sklopljen taj aranžman, koliko e biti
sredstava po tom osnovu, koja je planirana oekivana cijena i šta je ucrtano detaljnim
urbanistikim planovima na lokacijama i na pokretnostima koje su u posjedu HTP
Budvanska rivijera?
Razlog nalazim u planu i programu privatizacije koji je usvojila Vlada Crne Gore
za 2010. godinu, gdje je predvieno da e se izvršiti privatizacija Budvanske rivijere.
44

Nalazim i u onoj analizi efekata dosadašnje privatizacije gdje ste vi 3.03.2009.godine
izvršili prezentaciju te analize i koju smatram pokušajem, makar sa vaše strane, a vi me
ispravite ako griješim, povlaenjem crte u dosadašnjem procesu privatizacije i
injenicom da ste Vi sada izabrani za predsjednika Savjeta za privatizaciju u Crnoj Gori.
Budvanska rivijera je pitanje koje je otvoreno prije nekoliko ili prije više od 10
godina. Poenta je bila u tome da je postojao spor izmeu Opštine Budva i države Crne
Gore vezano za utvrivanje vlasništva u kapitalu Budvanske rivijere. Nakon promjene
vlasti u Budvi 2005.godine, to je stavljeno ad akta. Podsjeam vas da je tada Opština
Budva potraživala shodno relevantnim papirima, shodno analizama koje su relevantne,
38% tog kapitala. Meutim, desilo se to što se desilo. Nije svaka promjena vlasti zbog
toga da bi se promijenio gradonaelnik ili skupštinska veina, nego i zbog toga da bi se,
ne samo u ovom sluaju nego i u drugim sluajevima izvršila promjena i u onom dijelu
koji se tie potraživanja lokalne samouprave, ili lokalne samouprave koja ima hrabrosti
da podigne glas i da traži ono što su stvorili graani te lokalne samouprave u svoje
vlasništvo. Desilo se ovo što se desilo, 68,53% je ukupna vrijednost akcija u ukupnom
kapitalu države Crne Gore. Interesovalo me ovo upravo zbog toga što smatram da
ukoliko je projektovano da bude prihod ili primici od privatizacije za 2010.godinu u
netom usvojenom Predlogu zakona o budžetu na nivou, ini mi se, 50 i nešto miliona
evra, a privatizujete Institut "Simo Miloševi", privatizujete kontejnerske terminale,
privatizujete Ulcinjsku rivijeru i privatizujete Budvansku rivijeru. Ovdje imam tendere koji
su objavljeni na Savjetu za privatizaciju, gdje je svaki šesti propao u prošloj godini.
Zaista, gospodine Lazoviu, ne vjerujem da ste ušli u ovu priu da nemate projekciju
koliko ete ostvariti sredstava po osnovu privatizacije HTP Budvanska rivijera. Lino
smatram da se radi o ogromnim sredstvima ukoliko se bude pametno vodila ova
politika.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Potpredsjednik Lazovi. Izvolite.
VUJICA LAZOVI:
Uvaženi potpredsjednie, dame i gospodo poslanici,
Na pitanje gospodina Milia, želim da saopštim sljedei odgovor.
Kapital HTP Budvanska rivijera, na dan 31.12.2008. godine iznosio je 69.618.230
eura. Navedena vrijednost kapitala doduše utvrena je Odlukom o smanjenju akcijskog
kapitala, Odlukom skupštine akcionara, 3.12.2004.godine, a na bazi elaborata u
procjeni vrijednosti kapitala HTP Budvanska rivijera.
Ja sam za Vas, gospodine Miliu, u pisanom odgovoru pripremio Izvještaj o
stanju imovine sa izvodima iz katastra, to je nekih desetak strana tako da nemam
vremena da sad sve proitam.
Želim samo da saopštim sljedee, da emo svakako prije raspisivanja tendera
za privatizaciju Budvanske rivijere biti u obavezi da izvršimo novu procjenu vrijednosti
jer, kao što ste vidjeli, ova prethodna je napravljena prije više od pet godina.
Vi ste u svom pitanju, takoe, tražili da dobijete odgovor u vezi zakljuenih
ugovora. U tom kontekstu želim da saopštim da hotelska grupa Budvanska rivijera AD
Budva ima zakljuen ugovor o dugoronom zakupu koji se odnosi na hotele Sveti
Stefan i Miloer na period od 30 godina, poev od 31.01.2007.godine, sa zakupcem
Adriatik propertis DO Budva. Dugoroni ugovori o zakupu hotela Mogren i objekta kafe
45

Terace i Plave školjke su istekli a bivši zakupac Merkur DOO Budva ih i dalje koristi, o
emu se vodi sudski spor. Hotelska grupa Budvanska rivijera AD Budva takoe ima
zakljuen ugovor o zajednikom ulaganju i investiranju sa Franeta gradnja DO na dijelu
katastarske parcele 2181/2, katastarska Opština Budva, površine 326 metara
kvadratnih.
Želim da saopštim sljedee:
S obzirom da se HTP Budvanska rivijera AD Budva nalazi u planu privatizacije
za 2010.godinu, koji je donijela Vlada, pristupie se objavljivanju javnog tendera za ovo
društvo. Meutim, planirano je da se iz privatizacije iskljue lokaliteti i objekti koji su dati
pod dugoroni zakup. S tim u vezi privatizovae se samo objekti koji su vlasništvo ovog
društva i koje ono trenutno koristi.
Takoe, tenderska komisija za turizam prije raspisivanja javnog tendera
pripremie i predložiti strategiju privatizacije ovog društva, gdje e se u toj strategiji
precizno definisati sam postupak privatizacije i nain kako emo to realizovati.
Da ponovim još jednom, procjenu vrijednosti društva u ovom trenutku je teško
utvrditi. Dakle, sve zavisi od prethodno sprovedenih radnji a mi emo se potruditi, kao
što ste vi rekli, da prihod koji budemo stvarali po tom osnovu bude što je mogue vei.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Kolega Mili.
SRAN MILI:
Zaista ne mogu da budem zadovoljan odgovorom na ovo moje poslaniko
pitanje. Ne zbog toga što se nijeste trudili. Mislim da na kolegijumu kod predsjednika
parlamenta možemo da uradimo i jednu izmjenu ad hok ovih naših poslanikih pitanja,
da se to dostavi ranije. Malo mi je neprimjereno da tri poslanika Socijalistike narodne
partije Crne Gore ne dobiju odgovore na pitanje i da se ne zna da li je dostavljeno ili nije
dostavljeno, a sigurno je dostavljeno ministru finansija i Vladi Crne Gore. Da ostavimo
malo više vremena, jer radi se o ozbiljnim stvarima i radi se o ogromnom kapitalu.
Dakle, neprimjereno je zbog toga što vi znate i sami, cilj je privatizacije bolji
menadžment, efikasnije upravljanje preduzeem, poveani nivo konkurentnosti,
konsolidacija i revitalizacija preduzea i finansijsko poslovanje novih vlasnika. Šta smo
imali u prošlosti vezano za Budvansku rivijeru, i o emu mi u stvari ovdje govorimo.
Sama Slovenska plaža pod objektom skoro 28.000 kvadrata. Nekretnine, 110.000
kvadrata. Zona morskog dobra 21.000 kvadrata, pod objektom 1.700 kvadrata. Izvan
turistikog naselja, to su baš ovako beznaajne lokacije, kod hotela Avale, da ne
pominjem privatne kue sad ovdje, Vila Gardaševi, koja nije privatna, znate o emu se
radi. Pored crvene zgrade, iza pošte, kod stadiona, Mogren 1.800 kvardrata, Beii
11.230 kvadrata, Sveti Stefan 238.549 kvadrata od ega 234.181 kvadrat zemljišta,
pod objektom 4.368 kvadrata. Hotel Palas 56.398 kvadrata. Stara Oliva, Luice, Jaz itd.
Jednostavno, gospodine Lazoviu, ovdje ste istakli i govorite o kapitalu i onda
kažete u jednoj reenici: S tim u vezi, privatizovae se samo objekti koji su u vlasništvu
ovog društva i koje ono trenutno koristi. Šta to znai? Segmentacija društva. Da li to
znai da e se posebno prodavati turistiko naselje Slovenska plaža, da e se posebno
prodavati hotel Palas, da e se posebno prodavati parcele, kao što ste ovdje naveli.
Izmeu onoga mog postavljenog poslanikog pitanja i vašeg odgovora ve je prodata
parcela 239/1 katarskog operata Sveti Stefan, površine 1016 kvadrata. Koliko e se
46

ovih parcela prodati u meuvremenu, dok se vi ne budete dogovorili u ime vladajue
veine na koji nain privatizovati? Onda, izvinjavam se, ali zaista ovo do kraja da
razjasnim, na kraju krajeva doemo u situaciju da e ostati ono što je dato u zakup
vezano za Sveti Stefan i Kraljiinu plažu. ije je to preduzee? Ko je vlasnik tog
preduzea? Ostaje li u državnom vlasništvu? Ko e prihodovati ta sredstva?
U drugom dijelu gdje sam vam tražio šta je obuhvaeno DUP-om, a šta nije
obuhvaeno DUP-om. Ovuhvaeno od ovoga svega dvije stotine, tri stotine hiljada
kvadrata, samo 46.361 kvadrat na ovom prostoru. Bitno je, na primjer, da se govori o
parcelama od Jadranskog sajma do Pošte, cirka 15.000 kvadrata koje je ve jasno
definisano šta se na tom prostoru vezano za turistike i hotelske sadržaje treba graditi.
Ova vrijednost ovog ovdje prevazilazi, vjerujte mi, gospodine Lazoviu, kada se pogleda
zaista na pravi nain, sve ono što je uspjela Crna Gora do sada da naplati od 1992. do
2007.godine u procesu privatizacije. To je negdje oko 500 hiljada eura. Hvala Vam.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Molim da uzme rije kolega Nimanbegu, nakon njega poslanik Aleksandar
Damjanovi.
GENCI NIMANBEGU:
Poštovani potpredsjednie Lazoviu,
Da li ste upoznati sa finansijskim problemima najboljeg ponuaa na tenderu za
izdavanje u dugoroni zakup turistikog kompleksa Valdanos, Kubusluksa, i zašto ne
poništite tendersku proceduru za valorizaciju Valdanosa i time omoguite da zaštitite
vlasnika prava licima kojima je oduzet Valdanos u vrijeme Socijalistike Jugoslavije i
omoguite da se ta imovina vrati prethodnim vlasnicima?
Ja sam dao i kratko obrazloženje koje u dopuniti ovom prilikom. Prostor Mendre
je dovoljno veliki, pa i pošto se ovaj kompleks Valdanosa vrati prethodnim vlasnicima
ostaje dovoljno zemljišta za turistiku valorizaciju, koju, po meni, treba prepustiti
narednim generacijama. Protesti koji se redovno održavaju u Ulcinju, jasno pokazuju
želju graana u opštini Ulcinj da se Valdanos vrati vlasnicima, što je i potvrdila javna
rasprava o Prostornom planu Crne Gore do 2020.godine, kao i primjedbe graana i
same opštine Ulcinj na Prostorni plan Crne Gore.
Tender za Vladanos je pokrenut planom privatizacije i tender je zakljuen
poetkom 2009.godine. Vlada ili tenderska komisija, kojom Vi, gospodine
potpredsjednie, predsjedavate u ovom sluaju odredili ste da je Kubusluks najbolji
ponua. Ovdje tvrdim da Kubusluks ne ispunjava uslove koji su dati u tenderu, ne
ispunjava ni uslove (a) ni uslove (b), i kao dokaz za to, ja sam vam donio finansijski
izvještaj koji je u septembru 2009.godine donijet i koji je potpisao gospodin Gerhard
Huber, koji je predsjedavajui Kubusluksa i u kome se jasno vidi da je Kubusluks u
2008.godini u kojoj se završava finansijska godina u Engleskoj do 31.marta
2009.godine, imao gubitak od preko 2.000.000 funti, dok u 2007.godini je imao dobitak
od 4.000.000 funti. Ovdje se ne radi samo o Kubusluksu, radi se o tome da i ova firma
nije odgovarajui strateški partner za valorizaciju turizma u Crnoj Gori i da on
jednostavno ne može imati kredibilitet da uradi investiciju od 220.000.000 eura, kako su
predložili u njihovoj ponudi.
47

Prvenstveno, ovdje se radi o vlasnikim pravima, smatram da vi trebate poništiti
ovaj tender i ne zakazivati novi za Valdanos, ve pokrenuti izmjenu zakonske procedure
da bi se to zemljište .... (Prekid).
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Molim potpredsjednika Lazovia da uzme rije.
VUJICA LAZOVI:
Gospodine potpredsjednie, dame i gospodo poslanici,
Uvaženi poslanik Nimanbegu je ovom svojom zadnjom reenicom saopštio da
mu je namjera da se pošto-poto zaustavi proces turistike valorizacije Valdanosa, te da
nije problem u izboru partnera, nego da je problem, po njegovom vienju, u vlasnikim
pravima. Što se tie kompanije Kubusluks, želim da vam saopštim da smo pomno,
detaljno, veoma ozbiljno, uz pravnog savjetnika, procjenjivali kvalitet kompanije i u tom
kotekstu želim da saopštim da je kompanija Kubusluks osnovana u Londonu, a osnovna
djelatnost je investiranje i turizam. U sastavu ove kompanije postoji deset kompanija.
U ponudi se takoe navodi, a to su nam i potvrdili, da planiraju saradnju na ovom
projektu sa lancem hotela Solmelija koja ima više od 50 godina iskustva u hotelijerstvu
širom svijeta. Ovaj lanac hotela je trei u Evropi, prvi u Španiji i Latinskoj Americi i
dvanaesti u svijetu. Profit ove kompanije u poslednjoj godini bio je 50.000.000 eura a
planira se partnerstvo sa mnogim drugim poznatim i priznatim kompanijama.
Tendersku dokumentaciju, koju je pripremila tenderska komisija uz pomo
savjetnika, testirali smo iz mnogo razloga, jer nam je namjera bila da dobijemo
kvalitetnog i dobrog partnera koji e moi da realizuje ovaj projekat. Gospodine
Nimanbegu, nije tano da oni ne zadovolje uslove, dakle treba proitati tendersku
dokumentaciju i treba proitati da je jasno saopšteno da ponuai moraju da zadovolje
uslove (a) ili uslove (b). Kompanija Kubusluks je zadovoljila uslove (b) i u tom kotekstu
mislim da nema nikakvoga spora da su kao prvorangirani zaslužili da se sa njima
otponu pregovori, što smo i uradili i te pregovore privodimo kraju, sa namjerom da
potpišemo ugovor i sa namjerom da konano na prostoru opštine Ulcinj, poslije
neuspjelih tendera za Veliku pažu i za Adu Bojanu, uemo u fazu valorizacije prostora
Valdanos.
Želim da saopštim i vama i svima u Ulcinju, koji su esto pod utiskom pogrešnih
informacija pa zauzimaju stavove da nijesu investitori dobro došli, dakle želim da
saopštim sljedee. Svaka maslina e biti sauvana. Dakle, to je bitno...(prekid)... uslov u
tenderu i taj emo uslov da predvidimo i u ugovoru, a kao što znate to je predvieno i
zakonom. Druga stvar koja je, takoe, veoma bitna, a koju želim da vam saopštim, jeste
da smo tražili dodatne garancije za njihovu ponudu i te garancije smo dobili. Takoe,
ono što ste u zadnjem dijelu Vašeg pitanja saopštili, a odnosi se na prostor Mendre, da
je dovoljno velik da se može koristiti za ovu valorizaciju, predlog da se izgradnja iz uvale
Valdanos izmjesti na brdo Mendre nije prihvatljiv, jer prema planu višega reda lokacija
Mendre nije predviena za izgradnju ve je zona prirodnog pejzaža. Iz tog razloga,
obraiva Nacrta je na lokaciji Mendre planirao sadržaj i rekreaciju i sauvao prostor
koji se oduvijek koristio kao izletište za lokalno stanovništvo. U odnosu na kompleks
Valdanos podnijeto je više desetina zahtjeva za povraaj imovine fizikih lica bivših
vlasnika, koji su uglavnom ve pravosnažno okonani odbijanjem tih zahtjeva, što je
48

više sluajeva takoe potvrdio upravni sud i vrhovni sud Crne Gore. Dakle, to su
završeni sudski procesi i mi moramo jednostavno poštovati pravila igre i zakon.
U cilju utvrivanja trenutnog stanja i predloga za prevazilaženje problema,
tenderska komisija je formirala tim od predstavnika Ministarstva finansija i Ministarstva
odbrane koji su nekoliko dana bili na terenu i pripremili jedan kompletan izvještaj iz
kojega se može zakljuiti da su još uvijek sporna samo dva pitanja. Jedno, koje je ve
riješeno, u korist bivšeg vlasnika i drugo, koje je u postupku razmatranja, za koje još
uvijek nije utvrena ni tana površina. U svakom sluaju, veoma je mala sporna
površina, meutim, postoje indicije da su neka pozitivna rješenja za povraaj imovine
donesena bez detaljnih i tanih podataka, i, s tim u vezi, Komisija nastavlja svoj rad
kako bi precizno utvrdila da li je sve sprovedeno u skladu sa Zakonom i eventualno
inicirala promjenu nekih rješenja.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem, moramo privoditi kraju.
Izvolite, imate pravo na komentar.
GENCI NIMANBEGU:
Gospodine Lazoviu, ja Vam zahvaljujem na dugom odgovoru, otprilike pet
stranica. Iz tog odgovora proizilaze još dodatna pitanja za koja ovaj institut poslanikih
pitanja nije dovoljan. Ja u Vam ukratko obrazložiti zašto ja tvrdim moj stav. Kriterijum
B. Znai, ponua mora dokazati da je u toku posebne poslovne godine ostvario
ukupan promet od najmanje 200.000.000. Ja sam pripremio za Vas i za sve poslanike
klubove izvještaj uzet sa web stranice Kubusluksa gdje nedvosmisleno stoji da se oni
hvale time da su dobili tender za 3,4 miliona kvadratna metra u Valdanosu u Crnoj Gori,
gdje, samo ukratko - bilans uspjeha, prihodi 1,535 miliona funti. Bilans stanja - njihovi
dugovi nadmašuju imovinu od 9.000.000 funti. Imaju nematerijalnu imovinu u vrijednosti
od 39.000.000 funti. Nematerijalna je topao zrak. Ali, ja i dalje ponavljam. Nije cilj da se
zaustavi valorizacija Valdanosa, ve se valorizacija Valdanosa treba napraviti na drugi
nain. Ostaviti buduim generacijama i vratiti imovina vlasnicima. Gospodine Lazoviu,
tu imate i crkvenu i džamijsku imovinu, to su amaneti ljudi koji su dali svoju imovinu
zajednicama, da služi zajednici. Meutim, ni ona se ne vraa.
Što se tie privatnih prava, mi kao legalistika partija insistiramo da se ovdje radi
o tome da imovina nije privedena namjeri. Uzeta je za vojnu bazu. Imovina je uzeta
1977.godine, doduše, zakonima koje je usvojio ovaj parlament je odreeno pdreena
da 1968. godine su se dodjeljivale pravine nadoknade. Ovaj sluaj sigurno e stii i
stigao je ve do Strazbura, ali bi bilo najpravednije i najpravinije da se prekine ovaj
proces, da se ne objavi novi tender, ve da se krene u izmjenu zakonskih propisa da se
omogui da se imovina u Valdanosu vrati.
Ja u samo iskoristiti kraj ovog pitanja da citiram mog dobrog prijatelja koji za
ovo kaže sljedee - Za Ulcinjane Valdanos nije samo prostor, lokalitet, spomenik prirode
i maslinjak. On je sve to i više od toga, to je mitsko mjesto, dio njihove tradicije i
odbrana prava na budunost. Zato je otpor tako veliki. Imajte to na umu kad donosite
bilo kakvu odluku u vezi sa Valdanosom.
Zahvaljujem.
49

PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Hvala Vama.
Rije ima kolega Damjanovi, nakon njega kolega Sra Božovi.
ALEKSANDAR DAMJANOVI:
Hvala, gospodine potpredsjednie.
Potpredsjednie Lazoviu, postavio sam sljedee poslaniko pitanje: Ko su
predsjednici i lanovi bordova i izvršni direktori u akcionarskim društvima u kojima
država Crna Gora ima veinsko vlasništvo na dan 1.12.2009.godine; ko su predsjednici,
lanovi upravnih odbora i direktori javnih preduzea iji je osniva država Crna Gora,
koliko su im pojedinano isplaene zarade, odnosno naknade za mjesec novembar
2009. godine, te koliko iznosi ukupno isplaena suma svih tih zarada, odnosno
naknada na nivou mjeseca novembra za cijelu Crnu Goru? Potrebno je dostaviti
pregled na nivou svakog javnog preduzea, odnosno svakog akcionarskog društva
pojedinano, sa detaljnim pregledom ostvarenih zarada odnosno naknada. Odgovor
sam tražio u pisanoj formi i dobio sam ga prije 15 minuta, pa emo ga komentarisati
kad ujem Vaše obrazloženje. Sad samo kratko.
Ja sam ovim pitanjem htio da objedinim i da napravim cjelinu onoga što je
veoma aktuelno u zadnje vrijeme, a mnogo se pria o platama i zaradama u
regulatornim agencijama, na nivou lokalnih uprava u preduzeima gdje je država Crna
Gora vlasnik. Jedan od motiva je bio i ono što ste, ini mi se, Vi kao resorni
potpredsjednik radili u februaru ove godine. Dakle, to je bio neki izvještaj o politici
naknada u preduzeima gdje je država veinski vlasnik itd. Pa ste donosili neke
zakljuke i informacije na bazi su trebale da budu, kao neke uštede. Meutim, nijesmo
dobili informaciju kolike su te uštede niti je ta informacija ikada objavljena, sem
preliminarnih podataka koji su se ticali tih zarada veine državnih i javnih funkcionera u
2008. godini. E sada, jednostavno, svrha pitanja je da se, prije svega, graanima
odgovori koliko nas koštaju svi ti dodatni angažmani državnih i javnih funkcionera, prije
svega pripadnika dvije partije koje ine parlamentarnu veinu. Dakle, koje su koristi od
njihovog rada, koje su koristi i zašto oni dobijaju izuzetno visoke naknade ili zarade,
kako su ta preduzea gdje je država Crna Gora veinski vlasnik spremna i kako se
spremaju za privatizaciju, kako posluju, jesu li to gubitaši i to preduzea koja posluju sa
gubitkom. Faktiki da vidimo, dakle, šta Crna Gora dobija od tih silnih aranžmana.
Potrudio da idem malo dalje, pa sam iz ovog vašeg izvještaja, a i od dostupnih
podataka napravio jednu malu analizu tih primanja. Veoma kratko, dakle, ono što je
zadnje i što se zna, a vi ete rei nešto više pretpostavljam, HTP Budvanska rivijera,
izvršni direktor 2.140, Javno preduzee Aerodromi Crna Gora 3,3 hiljade, predsjednik
upravnog odbora 1,6 hiljada, Javno preduzee Morsko dobro, direktor 2.000 plus 3.000
bonusa, Monteput 4.000, Luka Bar, izvršni direktor 2,2 hiljade, Montenegroerlajns 4,9
hiljada, izvršni direktor 3,1 hiljadu, Montenegrobonus, predsjednik borda 2.000, izvršni
2,4 hiljade, za Plantaže nema podataka, Brodogradilište, predsjednik 3,6 hiljada, izvršni
2,4 hiljade, Barska plovidba pet prosjenih plata, nema podataka, AD Marina
predsjednik borda 2,3 hiljade, Željezniki prevoz, predsjednik 3,7 hiljada i hiljade i
hiljade. Ja oekujem da ete vi sada da date jedan transparentan odgovor, imajui vaš
angažman u vidu i partiju koju zastupate, koja je poznata po socijalnoj pravdi i po tome
da u Crnoj Gori vodi politiku socijalne jednakosti.
50

PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Potpredsjednik Lazovi. Izvolite.
VUJICA LAZOVI:
Pitanje poslanika Damjanovia je dosta zahtjevno i, vjerujte, mi smo u petak
dobili pitanje i zajedno sa svojim kabinetom sam pokušao preko vikenda da pripremim
potpun i detaljan odgovor. Dakle, nijesam želio da baratam sa nepotpunim podacima i
netanim iznosima, pa emo se potruditi, u skladu sa Poslovnikom, da dostavimo do
sljedee sjednice.
U vezi ovog pitanja želim da saopštim da u skladu sa pravnim aktima koje donosi
Vlada ili Skupština Crne Gore, Vlada imenuje lanove upravnih odbora i javnih
preduzea iji je osniva država, kao i pojedine lanove upravnih odbora u kojima je
država veinski vlasnik. Meutim, u velikom broju sluajeva Vlada rješenjem o
imenovanju ne imenuje predsjednike upravnih odbora i izvršne direktore, ve je to u
nadležnosti organa upravljanja ovih društava. Vlada Crne Gore na sjednicama koje su
održane 12. i 19. februara 2009. godine, razmatrajui informaciju o politikama naknada
u ovim društvima, propisala da odlukama o utvrivanju naknada u preduzeima u
kojima država ima veinsko ueše u kapitalu, javnim preduzeima i agencijama koje
za svoj rad odgovaraju Vladi iznose naknada za rad i lanove menadžmenta potrebno
je ograniiti na iznos od jedne prosjene zarade u privrednom društvu ostvareno u
mjesecu za koji se vrši obraun za lanove odbora, direktora upravnih odbora i savjeta
agencija koji nijesu zasnovali radni odnos, odnosno od dvije do etiri prosjene zarade
u privrednom društvu ostvarene u mjesecu za koji se vrši obraun za lanove direktora
upravnih odbora i savjeta agencija koji su zasnovali radni odnos. Ukoliko privredno
društvo posluje koristei bilo koji vid finansijske pomoi od države, odnosno koristi
instrument državne pomoi u procesu restruktuiranja naknada za rad lanova
menadžmenta, može biti utvrena u iznosu od dvije prosjene zarade.
Informacija o realizovanim aktivnostima u politici naknada u državnim
preduzeima, javnim preduzeima i regulatornim agencijama potvrdila je da je veina
društava postupilo po zakljucima Vlade, te da su sporne odredbe odluke skupštine
akcionara i odredbe ugovora o radu koje su se odnosile na otpremnine i stimulacije u
veini sluajeva stavljene van snage, ili je u postupku inspekcijskog nadzora naloženo
otklanjanje pomenutih nepravilnosti. Nakon donesenih Vladinih zakljuaka i preporuka, i
34 državna i javna preduzea, politika naknada usklaena je sa Vladinom politikom
nakon što su upravni odbori 17 državnih i javnih preduzea kod kojih su naknade
odstupale od predloga koji je Vlada usvojila i prihvatili definisani raspon za naknade za
lanstvo u pojedinim tijelima, dok je inspekcija rada u postupku inspekcijskog nadzora
koji je obuhvatio 35 preduzea ukazala je na nepravilnosti i dala društvima rok od
sedam dana za otklanjanje istih, u kojem su u najveem broju društava oni to i uradili.
Dakle, kao što sam u startu saopštio, u cilju što bolje saradnje, mi emo pripremiti
kompletan prikaz, radi se o nekoliko desetina stranica sa svim konkretnim iznosima, i
budite sigurni i lino u nastojati da se Vladine odluke do kraja poštuju i da u tom
segmentu uskladimo politiku zarada u svim ovim društvima.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem. Kolega Damjanovi.
51

ALEKSANDAR DAMJANOVI:
Hvala Vam, gospodine potpredsjednie Vlade. Imaete podršku SNP-a, kao što
ima i drugi vaš kolega potpredsjednik Lukši, da dovedete u red u dijelu naknada i
zarada na nivou lokalnih uprava, agencija, javnih preduzea. Meutim, to teško ide,
treba vam vjerovatno mnogo više vremena, ili snage, ili jednostavno ima nekih strahova
i ne može se otii mnogo daleko. A evo zašto. Vi ovdje kažete da je veina ovih
preduzea ispoštovala, znai jedan dio nije. Pa onda smo poslali inspekcije pa je veina
ispoštovala nalaz inspekcija, jedan dio nije. Mogli ste makar, to vam je lako da navedete
koja to javna preduzea i akcionarska društva gdje je država vlasnik nijesu ispoštovala
vaše preporuke. Dakle, koji to Vladini funkcioneri i Vladini predstavnici ne poštuju
odluku onoga koji ih je imenovao, odnosno postavio. To je za poetak. Dalje, odgovor je
veoma nepotpun. Ne samo što nijeste dali plate, pravo da vam kažem, znate koliko me
interesuju te plate, ovoliko. Ali, interesuje me što se za te plate dobija, što dobijaju
kompanije, kakav je to kvalitet upravljanja tih menadžera i predstavnika Vlade. Kako se
djeluje u uslovima ekonomske krize, kako se preduzea uvaju, kako se uva njihova
imovina, kako se spremaju za privatizaciju? Ne da bih ja spekulisao sa tim podacima, to
mi nije manir. Vi sami znate da podatke koje dobijem koristim lino i ne dajem ih
medijima. Ali bi bilo dobro da ste pokušali da date odgovor. Da ne ekamo. Dali ste
rije, pa emo to da vidimo.
Dalje, odgovor je nepotpun. Dobio sam imena, upravne odbore javnih preduzea.
Meutim, Barska plovidba, dobijem ime jednog lana a ovamo imam izvod iz sudskog
registra da su tu tri ili etiri lana u ime Vlade i fondova. Valjda su fondovi koji su na
državnom budžetu državni i njima država gazduje posredno pa su i to valjda neke
državne akcije. Takoe, imam AD Marina takoe dva lana, ovdje imam etiri, opet je
država veinski vlasnik. Znate kako, potpredsjednie, ja sam oekivao da je za ovakav
odgovor na ovo pitanje dovoljan jedan klik na raunaru u vašem Ministarstvu koje dobija
4,5 miliona za ugovorene robe i usluge za narednu godinu. Ako nema elektronske
vlade, valjda imamo elektronsko Ministarstvo za informatiku, informacije i valjda ste vi
vlasnik da ovo što imate sjedinite na jednom mjestu. Ja sad izražavam zebnju i strah.
Dakle, Vi kao resorni potpredsjednik koji je naložio ove zakljuke, od kojih jedan dio nije
ispoštovan od vaših kolega, nemate te informacije na jednom mjestu i ne možete da
odgovorite odmah, šta tek da radimo mi poslanici, graani, koji hoemo da znamo samo
kako neki ljudi troše naš novac i što mi za to dobijamo? Dakle, jednostavno, nije ovo
pitanje koje interesuje ni poslanika Damjanovia ni bilo kojeg kolegu ovdje više nego
bilo kojeg graanina Crne Gore. A jednostavno tih podataka nemamo. Dakle, nekoga ili
krijemo, ili te podatke nemamo iz nekih drugih razloga. Ja se nadam da e, a to je
nemogue do idue sjednice, do neke druge sjednice u nekom optimalnom periodu stii
podaci. I opet da se potrudimo i da na taj nain imate potpunu podršku Socijalistike
narodne partije. Recite gdje se koi, ko pravi probleme, ko nee da ispoštuje to što ste
vi naložili, odnosno Vlada, da se dovede u red politika zarada i naknada ogromnom
broju državnih i vladinih funkcionera ili ljudi koji su u ime Vlade postavljeni da gazduju
državnom imovinom Crne Gore. itao sam kolike su te naknade. Mnogo!
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Prije nego što uzme rije kolega Božovi, samo jedno obavještenje.
Dakle, nakon tog pitanja i odgovora na pitanje, završiemo sa krugom
interesovanja koji je bio za ovu sjednicu prema potpredsjedniku Lazoviu i samo da
52

dam redosljed sljedeih lanova Vlade koji e odgovarati na vaša pitanja, da bi kolege
poslanici mogli da se pripreme. Dakle, nakon potpredsjednika Lazovia, ministru kulture
sporta i medija, gospodinu Miunoviu, su upuena etiri pitanja od kolega: Hollaja,
Bardhija, Laloševia i koleginice Pekovi. Nakon njega, za ministra odbrane, gospodina
Vuinia, jedno pitanje kolege Božovia. Zatim, za ministra unutrašnjih poslova i javne
uprave, gospodina Brajovia, etiri pitanja kolega: Radulovia, Pavlovia, Labudovia i
koleginice Jonica i, nakon njega, za ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede,
gospodina Simovia, dva pitanja kolega Hollaja i oria. To je ovo za sljedea dva, dva
i po sata, što emo raditi. Prosto, ocijenio sam da je neophodno da poslanici koji su
postavili pitanja znaju otprilike kad je na dnevnom redu onaj ministar kome su oni
postavili pitanje.
Sada dajem rije našem kolegi Božoviu i na taj nain iscrpiemo krug pitanja
prema potpredsjedniku Lazoviu.
Izvolite, kolega Božoviu.
SRA BOŽOVI:
Zahvaljujem, gospodine potpredsjednie.
Koristei poslovnike mogunosti, dr Vujici Lazoviu, potpredsjedniku Vlade Crne
Gore, postavio sam sljedee poslaniko pitanje: Da li je Vlada Crne Gore izradila
efikasan model eliminisanja pojave nelegalnog radnog angažovanja stranaca? Po
Vašim procjenama, koliko sada takvih lica radi u sektoru sive i formalne ekonomije, na
koji iznos se procjenjuje propuštena imovinska korist Crne Gore po ovom osnovu u
2007. godini i 2008. godini? S druge strane, da li Vlada Crne Gore radi, i ako radi što
radi na programskoj dinaminoj realizaciji angažovanja znaajnih finansijskih potencijala
naše dijaspore, odnosno novca graana Crne Gore koji su na privremenom radu u
inostranstvu u ekonomski razvoj Crne Gore? Da li imate podatke, odnosno procjenu
godišnjeg nivoa doznaka iseljenika ostvarenih kako formalnim, tako i neformalnim
putem u 2007. i 2008. godini?
Želim da naglasim da je ovo moje pitanje na neki nain uslovljeno znanjem da je
Crna Gora praktino jedna znaajna migraciona destinacija, da iz Crne Gore odlazi i
odlazilo je mnogo ljudi tražei uhljebljenje izvan njenih granica, a isto tako je znaajan
broj dolazio u Crnu Goru.
Imajui to u vidu, mislim da to može biti i pozitivno i negativno sa stanovišta
mogunosti i ostvarivanja odreenih ekonomskih interesa i unapreenja ekonomskog
rasta i razvoja Crne Gore i uopšte socijalne situacije u Crnoj Gori, zavisno od toga kako
se Vlada konkretne zemlje, ovdje Crne Gore, postavi prema ovom pitanju. Naprosto,
htio sam da ukažem ono što mi iz Socijalistike narodne partije tvrdimo - da u Crnoj
Gori postoji mnogo znaajnih neiskorišenih finansijskih resursa koji bi mogli biti
stavljeni u funkciju dinaminijeg razvoja Crne Gore. U tom smislu sam molio za Vaš
odgovor. Odgovor sam dobio u pisanoj formi i nekoliko svojih ocjena u iznijeti kada
budemo uli Vaš odgovor na postavljeno pitanje.
Hvala.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Potpredsjednik Lazovi.
53

VUJICA LAZOVI:
Gospodine Božoviu, i sami znate da je to jedno od pitanja koja esto znamo
nasloviti kao strukturni problem crnogorske ekonomije i ve nekoliko godina osjeamo
taj problem da zahtjevi biznisa i razvoja koji se dešavaju na prostoru Crne Gore u
kvantitativnom i kvalitativnom smislu prevazilaze ponudu rada na tržištu rada u Crnoj
Gori. Tako da smo u tom kontekstu, kao i mnoge druge zemlje koje su imale ili imaju
tako visoke stope rasta, prinueni da angažujemo znaajan broj nerezidenata na
obavljanju tih poslova.
Želio bih da saopštim da smo u uslovima zapošljavanja stranaca realizovali to u
skladu sa uredbom o radnom angažovanju nerezidentnih fizikih lica, prema kojoj je
poslodavac bio dužan da uplati taksu u iznosu od 2,5 eura za svaki dan radnog
angažovanja tih lica. Imajui u vidu krajnje pojednostavljene uslove zapošljavanja
stranih fizikih lica i trošak tog angažovanja, moglo bi se zakljuiti da poslodavci
praktino nijesu imali potrebu da ta lica nelegalno radno angažuju, što najbolje
potvruje injenica da je u Crnoj Gori u 2007. godini radno angažovano 39.247 takvih
lica, a u 2008. godini 57.766 stranaca. Od 1. januara 2009. godine zapošljavanje i rad
stranaca se vrši na osnovu novog zakona o zapošljavanju i radu stranaca i na osnovu
toga imamo i pokazatelje za 2009. godinu, gdje je u ovom proteklom periodu je
bukvalno došlo do smanjenja broja angažovanih stranaca kako zbog krize tako i zbog
drugih razloga tako da možemo da saopštimo da je znaajno reducirano angažovanje
stranaca. Taj broj je trostruko manji u odnosu na prethodnu godinu.
Što se tie drugog pitanja, koliko koristimo mogunosti finansijske pomoi od
strane dijaspore i investiranja, želim da saopštim da naši iseljenici svojom zaradom u
najveem broju sluajeva obezbjeuju stabilan standard sebi i svojim porodicama u
sredinama u kojima žive. Oni, takoe, izdašno pomažu svoje nesituirane roake i
porodice u Crnoj Gori. To je posebno izraženo na sjeveru: Plavu, Gusinju, Rožaju,
Beranama i u jednom dijelu i na jugu Crne Gore - u Baru i Ulcinju. Znaajna sredstva
naša dijaspora ulaže i u kapitalne projekte u sredinama iz kojih potiu. I sami znate, to
su infrastrukturni projekti vezani za vodovode, takoe projekti vezani za škole,
mostove, vjerske objekte itd., dok je jedan broj iseljenika angažovan na poslovima
filantropiije, stipendiranja studenata, pomoi ljudima u nevolji, pomoi u medicinskoj,
raunarskoj opremi i slino. Predstavnici ministarstva inostranih poslova i ostalih
vladinih institucija esto prisustvuju sastancima dijaspore i primaju njihove predstavnike
prilikom boravka u Crnoj Gori u cilju davanja informacija o mogunostima ulaganja u
odreene razvojne projekte i pravne regulative. Moram da saopštim da smo zadnje
dvije godine u prilici da dosta esto komuniciramo sa našom
dijasporom...(prekid)...investicionih projekata i oekujemo da emo veoma brzo biti u
prilici da te aktivnosti intenziviramo. Samo još dvije reenice.
Dakle, buduom strategijom saradnje sa dijasporom predvia se organizovanje
Fonda za dijasporu pri Vladi, kao i kancelarija, odnosno službi lokalne samouprave koje
bi našim iseljenicima pružile neophodnu logistiku podršku za mnoge njihove potrebe,
ali i aktivnosti dijaspore na planu ekonomskih ulaganja. Treba naglasiti da i sada pri
lokalnim vlastima postoje regionalni i biznis centri i to u deset opština, koji jednako
pružaju usluge kako graanima Crne Gore tako i našoj dijaspori.
Zahvaljujem.
54

PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Hvala Vama.
Kolega Božovi.
SRA BOŽOVI:
Uvaženi potpredsjednie Vlade,
Dakle, naglašavam - smisao postavljanja ovog ili ovih pitanja bio je da se još
jedanput jasno akceptira znaaj koji mi pridajemo finansijskim rezervama koje Crna
Gora ima u ovom momentu, koje su neiskorišene, a koje bi mogle relativno lako ili pod
odgovarajuim uslovima biti iskorišene u funkciji daljeg i dinaminijeg razvoja Crne
Gore, poboljšanja ekonomsko-socijalnog stanja njenih graana. Mislim da je iz samog
odgovora prilino jasno, iako se to eksplicitno ne kaže, da i dalje ne postoji do kraja
precizna evidencija o tome koliko naših graana radi u inostranstvu i ostvaruje odreeni
prihod koji bi eventualno mogao biti angažovan u funkciji razvoja Crne Gore, a isto tako
niti podatak onih nerezidenata koji ovdje rade na crno.
Meutim, imajui u vidu obim sive ekonomije, ili u nekom širem kontekstu rada
na crno, ili rada mogue u toj regularnoj ekonomiji kroz neprijavljivanje i izbjegavanje
plaanja poreza, pa, samim tim, i nerezidenata u proporcionalnom obimu njihovog
ueša u radnom angažmanu, oigledno je da Crna Gora ispušta jedan ne mali
volumen finansijskih sredstava koji bi mogao biti upotrijebljen u ovoj funkciji. Znai,
moram priznati da ono što ste govorili kao nekakav alibi, u smislu da je i Crna Gora u
nekakvom trendu sive ekonomije, kakav je inae prisutan i u drugim zemljama, teško
može biti alibi ili opravdanje za ono što se sada dešava u Crnoj Gori.
S druge strane, što se ovog drugog dijela tie, mislim da je tu Vlada Crne Gore
apsolutno vodila jednu nedostatnu i politiku koja nije imala rezultata. Zapravo, znamo da
sopstvenom akumulacijom ne možemo da podmirimo znaajne naše potrebe u mnogim
sferama i sektorima, ali isto tako znamo i bez nekakvih podataka da se tamo kriju
znaajne finansijske rezerve koje do sada nijesu na organizovan nain stavljene u
funkcije društvenog razvoja Crne Gore, uz apsolutno uvažavanje ovoga o emu ste
govorili što je poznato, da e svako svom ukuaninu ili srodniku, rodbini, prijateljima itd.
pomoi da se to ini.
Smisao mog insistiranja na ovo pitanje jeste da bi bilo bolje da je Vlada Crne
Gore svih zadnjih godina ekonomskog prosperiteta u svjetskoj ekonomiji i u ekonomiji
odreenih država gdje rade ti ljudi više pažnje posvetila stvaranju uslova da oni
organizovano angažuju kapital u Crnu Goru, nego što je vodila i politizovala njihovo
prisustvo na pojedinim važnim dogaajima, kakvi su bili izbori, parlamentarni izbori itd.
Vrlo se radujem ovoj najavi da ete vi na organizovan nain pristupiti tome kroz
organizaciju i konstituisanje fonda za dijasporu, ali se bojim, znajui kakvi su dometi bili
u nekim od ovih sektora, da e i to biti jedno od obeanja koje nee zaživjeti u mjeri da
e biti od koristi svim graanima Crne Gore i samoj Crnoj Gori.
Zahvaljujem.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Hvala Vama.
Zahvaljujem potpredsjedniku Lazoviu na uešu u našem radu i prelazimo na
krug pitanja koja su upuena ministru kulture, sporta i medija, gospodinu Miunoviu.
Molim da uzme rije kolega Laloševi a neka se pripremi kolega Hollaj.
55

VASILIJE LALOŠEVI:
Hvala, gospodine potpredsjednie.
Poštovani graani Crne Gore, kolege i gospodine ministre,
Prije nego što Vam postavim konkretno pitanje, da kažem da sam drugo pitanje
naslovio ministru saobraaja, a ticalo se vrlo znaajne teme za Barane, restruktuiranje i
prodaja jednog dijela eventualno luke Bar, ali, evo, izgleda, neemo stii to danas da
uradimo, ali bie prilike da o toj znaajnoj temi razgovaramo.
Postavio sam gospodinu ministru pitanje koje u ovom trenutku možda nekome ne
izgleda toliko bitno u odnosu na teme koje smo maloprije uli. Ali, uskoro, kada otponu
pregovori sa Evropskom unijom i kada budu otvorena odreena poglavlja vezano za
intelektualnu svojinu, ne da e biti veoma bitno, nego e biti izuzetno, izuzetno
znaajno.
Da li država kontroliše rad Agencije za zaštitu autora muzike PAM i ko je
nadležan za kontrolu i raspodjelu autorskih sredstava, kao i na koji se nain vrši
evidencija o emitovanju autorskih djela? Direktni krivac za ovo moje pitanje jeste moj
prijatelj i sugraanin Goran Pejovi Gula, poznati muziki stvaralac koji je nametnuo ovo
pitanje i oekujem da e gospodin ministar odgovoriti.
U meni bliskoj i dragoj susjednoj Srbiji, pretpostavljam i gospodinu ministru
takoe, prije nekoliko veeri otvorio se jedan mogui sudski proces kada su dvije
televizije dale istovremeno jedan novi film, iz takozvane nove produkcije. Sudski proces
je najavljen i bie tu vrlo zanimljivo vidjeti ko je kome ukrao ili oduzeo autorska prava.
Na drugom dijelu Beograda desila se tua jednog izvoaa i jednog kompozitora. Na
sreu, u Crnoj Gori nije bilo tue oko zaštite autorskih prava, ali ljutnje svakako jeste. U
tom kontekstu je i moje pitanje, jer su autori muzikih djela u Crnoj Gori osnovali
takozvani PAM da bi uz pomo te institucije bolje vrednovali svoj rad. Osnovna funkcija
trebala je da bude da po ovlašenju autora oni imaju ugovor sa korisnicima, TV i radio
stanicama, koncertnim dvoranama‚ hotelima, restoranima i drugim korisnicima autorskih
djela, obezbijede redovan priliv sredstava kojima se patrolizu je vrijednost zaštienih
muzikih djela. Zašto se ljuti moj sugraanin Goran Pejovi Gula? Za itavu godinu
dana primio je 900 evra od ove asocijacije, a recimo nije ni bitno ime tog direktora, ali
ovo što je maloprije gospodin Aleksandar Damjanovi priao, njegov direktor mjeseno
prima 1.800 evra. S pravom se ljuti Goran Pejovi Gula i s pravom se ljute svi muziki
stvaraoci i vaše kolege, gospodine ministre filmski stvaraoci, svi oni koji jednostavno u
tom trenutku smatraju da su im oduzeta neka prava. Ja u podsjetiti na lan 76 Ustava
Crne Gore koji govori o tzv. slobodi stvaralaštva - Jemi se sloboda naunog, kulturnog
i umjetnikog stvaralaštva, jemi se sloboda objavljivanja nunih i mjetnikih djela, ali i
njihovim stvaraocima... /prekid/ moralna i imovinska nadoknada tih prava.
Evo komentarisau Vaš odgovor. Nijesam ga dobio u pisanoj formi, ali objektivno
pretpostavljam da je kratko vrijeme bio razlog što nijesam dobio pisanu informaciju.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Ministar Miunovi ima rije.
BRANISLAV MIUNOVI:
Gospodine potpredsjednie Šturanoviu, uvažene dame i gospodo poslanici,
56

Uvaženi gospodine Laloševiu, ovo pitanje nijeste dobili zato što smo ga
proslijedili Ministarstvu ekonomije i ono pripada po cijeloj svojoj suštini tom resoru.
Lino razumijem Vaše pitanje. Sa Vama dijelim inicijativu u onom smislu šta se može u
okviru zakona preduzeti, a isto se tako nadam da emo u iduoj godini rano u novom
zakonu o autorskim pravima razriješiti i neke od teza i pitanja koje ste Vi imali. Evo
zašto, u nekoliko reenica, gdje je Vaše pitanje upueno Ministarstvu ekonomije, ne ini
mi se da je dovoljno da uputimo pismo i da vas informišem, nego u vam i rei zašto
smo to i uinili i nadam se da e moj kolega ministar ekonomije Vam uputiti taj odgovor.
Mi smo ga ve i konsultovali i tako se i dogovrili. Evo zašto.
Zakon o autorskim i srodnim pravima iz 2004. godine propisuje donosioca
autorskog ili srodnih prava, svoje pravo ostvaruje individualno ili kolektivno. Individualno
ostvarivanje autorskog prava vrši se neposredno ili preko zastupnika, dok se kolektivno
ostvarivanje ovog prava vrši preko organizacije za kolektivno ostvarivanje autorskog
prava koju osnivaju nosioci tog prava, odnosno njihova udruženja na neprofitnoj osnovi i
ugovorom o osnivanju. Preko tih organizacija autori ostvaruju iskljuivo imovinska
autorska, odnosno srodna prava, pravo na potraživanja naknade za svoja djela i to tako
što daju nalog organizaciji da u svoje ime a na njihov raun naplati naknadu od
korisnika. Subjekti koji koriste autorsko djelo dužni su da vode evidenciju korišenja
autorskog djela i da podatke koji su od znaaja za utvrivanje iznosa naknada daju na
uvid organizaciji. U Crnoj Gori je do sada osnovana samo jedna organizacija za
kolektivnu zaštitu autorskih prava i to je PAM, koji navodite, odnosno organizacija za
kolektivnu zaštitu prava autora muzike. Nadzor nad njenim radom vrši Zavod za
intelektualnu svojinu koji je osnovan Uredbom o organizaciji i nainu rada državne
uprave, od 11.5. 2007. godine. Meu njegovim djelatnostima je pored ostalog
navedeno, citiram: "prijem u depozite i evidenciju autorskih djela i predmeta nad kojima
postoje srodna prava, izdavanje dozvola za obavljanje djelatnosti organizacija za
kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava, nadzor nad radom organizacije za
kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava.“
Uvaženi gospodine Laloševiu, lanom 47 Uredbe o organizaciji i nainu rada
državne uprave, nadzor nad zakonitošu i cjelishodnošu rada Zavoda za intelektualnu
svojinu vrši Ministarstvo ekonomije pa se potpuniji podaci navedeni u vašem
poslanikom pitanju mogu dobiti od tog organa državne uprave. Nadam se da e
gospodin Vujovi i moj dragi kolega uiniti sve da Vas o tome informiše.
PREDSJEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem ministru.
Izvolite, kolega Laloševiu.
VASILIJE LALOŠEVI:
Hvala vama, ministre, na zaista korektnoj informaciji. Odmah da se ogradim od
ove eventualne neformalne, ili formalne neije greške. Ja nijesam pitanje naslovio
vama, Ministarstvu kulture, nego sam naslovio Vladi Crne Gore. Pretpostavljam da je
generalni sekretarijat to proslijedio Vama, što i dalje govori o tome da i u samoj Vladi
postoje ljudi koji objektivno ne razumiju koja tema pripada kom ministarstvu. No, nije
moje da cijenim. Bože zdravlja, bie izbora, bie prestruktuiranja preduzea, ali bogami
i Vlade pa kada jednog dana, a bie to vrlo brzo, doemo i mi na vlast, pretpostavljam
da emo konkretnije odgovarati na ova pitanja, ako ništa drugo bar unutar asocijacije.
Još jednom hvala vama na kokretnom odgovoru.
57

Zašto sam postavio ovo pitanje? Po podacima organizacije IDS koja procenjuje
kakva je zaštita autorskih prava, Crna Gora je, nažalost, na drugom mjestu najslabija
zemlja u Evropi kada se tie zaštite. Procjenjuje se da budžet Crne Gore zbog toga trpi
štetu od oko 10 miliona evra. Evo, izmeu ostalog, to je bio jedan od razloga, osim onog
konkretnog i obeanja ovom muzikom stvaraocu iz Bara da u potencirati ovo pitanje.
Ono što ovdje treba jasno kazati jeste injenica da i u Zakonu o autorskim i srodnim
pravima, Vi ste to pomenuli, autor ima apsolutno iskljuivo pravo da gazduje i objavi
svoje dijelo i da odredi nain kako se ono objavljuje. Ali, takoe autor ima iskljuivo
pravo i da štiti integritet svog djela. Upravo je tu suština svega ovoga i bože zdravlja
bie prilike da o ovome govorimo, ne samo vezano za muzike stvaraoce, nego i za
vaše kolege, za likovne stvaraoce i sve one ljude koji su u Crnoj Gori, pisce, književnike
koji se bave umjetnikim djelom. Naravno, kada dolazimo do suštinskog pitanja tzv.
ekonomskog iskorišavanja svog djela koje je nastalo preradom eventualno ili
zlupotrebom, jasno se vidi zašto se ti ljudi ljute. Evo ja u vam dati jedan primjer. Po
tom zakonu, izmeu ostalog, svako korišenje te muzike ili bilo kog umjetnikog djela u
nekom drugom vidu, recimo ljeti na terasama u kafiima i kafanama, podrazumijeva
odreenu donaciju od tih ljudi koji koriste to. Ja ovom prilikom mogu jasno da postavim
pitanje cijeloj javnosti koja se bavi ovom problematikom - da li su na osnovu koncerata
koji su se vodili na prostoru Budvanske opštine na Jazu, dakle od Rolingstonsa, od
Madone, takoe dobijene odreene naknade koje po ovom djelu idu ka ovom udruženju
kako bi se isplaivale tantijeme ovim muzikim stvaraocima? Sve u svemu, i
zavrašavam, možda deset sekundi prekoraenja, našli smo zaista jednu zanimljivu
temu. Naii e ljepša i bolja vremena kada emo se manje baviti svjetskim temama, a
više onim temama koje nas vode ka Evropskoj uniji.
Evo na kraju, gospodine Šturanoviu, obeao sam da u i to kazati. Ima jedna
lijepa pjesma ovog autora koju esto ujem vozei se od Bara ka Podgorici
svakodnevno, gotovo tri i po godine, pjesma se zove "Kada ti jednom loše krene", po
tom izvještaju i analizi koliko je ona puštena u toku cijele godine ispada da je samo dva
puta emitovana. Ja sam je makar dvadesetak puta uo. Zato sam Vas pitao - ko vrši
analizu, ko selektira? Dali ste mi odgovor i bože zdravlja, bie dana za megdana i sa
gospodinom Vujoviem. Hvala vam.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Molim da uzme rije poslanik Amir Hollaj, a nakon njega naša koleginica Pekovi
e postaviti pitanje ministru Miunoviu. Izvolite.
AMIR HOLLAJ:
Hvala, gospodine potpredsjednie.
Poštovane kolege poslanici, poštovani ministre, poštovani graani,
Ja sam koristio moje poslaniko pravo na osnovu lana 167 i 168 Poslovnika
Skupštine Crne Gore i uputio sam dva pitanja. Jedno pitanje je upueno resornom
ministarstvu - Ministarstvu kulture i sporta, cijenjenom gospodinu prof. Branislavu
Miunoviu i moje poslaniko pitanje glasi:
U prostorima muzeja Starog grada u Ulcinju nalazi se jedan veliki broj eksponata
pronaenih prilikom arheloških istraživanja i iskopa na lokacijama Starog grada Šas –
Sva, Opština Ulcinj. Isti su prebaeni u prostorijama muzeja grada Ulcinja i stoje tu
58

nekonzervisani, u vreama, više od 20 godina. Da li je resorno ministarstvo upoznato sa
ovim problemom i da li planira sredstva za njihovo konzerviranje?
Na moje poslaniko pitanje dobio sam odgovor u pisanoj formi. Želim rei da sam
u vezi ovog pitanja imao i direktni kontakt sa gospodinom ministrom i da je ostavljeno
da emo i zajedniki posjetiti te lokacije. Ali, dao sam i kratko obrazloženje na koje bih
prije nego dobijem odgovor, nešto da kažem.
Jedan mali broj tih eksponata je konzervisan ove godine. Znai skromnim
sredstvima koja su obezbjeivana od nevladine organizacije ORA iz Ulcinja i koji su
izloženi u vitrinama muzeja Starog grada u Ulcinju. Jedan veliki broj eksponata još stoji
u vreama. U takvom stanju mogu biti uništeni, ako se ne bi izvršilo prepariranje i
konzerviranje istih. Želio sam samo dati do znanja resornom ministru, gospodinu
Branislavu Miunoviu, da u Ulcinju imamo jednog mladog eksperta, arheologa koji
mislim da još nije angažovan, znai ne radi, ali bi dobro bilo da se zaposli i da bude, da
imate na umu, da angažujete da bude, pošto znamo da imamo mali broj arheologa u
Crnoj Gori i takav kadar ne treba ostaviti nezaposlen. On bi trebao da bude angažovan
u ovom pravcu da bi zajedno sa ostalim ekspertima ove struke mogli izabrati odreeni
broj, jer znam da je teško da se mogu svi ti eksponati izabrati i jednostavno konzervirati,
ali zajedno sa njima bismo mogli uspjeti da to odrade. Znam da sam dobio odgovor u
pisanoj formi i u usmenoj formi i da e ministar u vezi ovoga uraditi maksimalno što je u
njegovoj vlasti i ja se zahvaljujem. Ali, moj komentar e biti nakon odgovora. Hvala.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Ministar Miunovi. Izvolite.
BRANISLAV MIUNOVI:
Da budemo svi opstimini i da sa najboljim namjerama i odgovornošu
najveega stepena gledamo na ono što je kulturna baština, zajednika, u Crnoj Gori.
Nadam se da emo poslije duge pripreme, kada se pred vama, uvaženi poslanici, nae
zakon o kulturnim dobrima, podržati jedan takav zakon i da e ova vrsta pitanja kasnije
biti mnogo jednostavnija i da emo moi mnogo više da uradimo da se odgovornije
ponašamo i da e oni koji se nedovoljno staraju ili krše ili uništavaju kulturnu baštinu
Crne Gore podnositi i ozbiljne kaznene posljedice u tom smislu. Prvo u Vladi pa kod
vas, naravno na opšti konsenzus, nadam se, kada je kulturna baština u pitanju,
zajednika.
Uvaženi gospodine Hollaj, ja sam u ovom odgovoru pripremio nekoliko injenica i
moram Vam rei da sam i ohrabren tim stanjem u odnosu na ono kako sam Vaše
pitanje doživio, sa nekim malim stresom. Ali, dobro je da stvari stoje bolje nego što je to
u Vašem pitanju, a dijelim svaki Vaš stav o tome da treba zajedno da funkcionišemo i
da taj odnos opštine i države e biti, takoe, razriješen u novom zakonu o kulturnim
dobrima. Ne samo zakon u kulturnim dobrima, nego zakon o bibliotekarskoj djelatnosti,
o muzikoj djelatnosti i o Arhivu.
Ministarstvo kulture, sporta i medija na osnovu ovlašenja iz lana 31 Zakona o
muzejskoj djelatnosti ("Službeni list SRCG", br. 26/77, 30/77 i 33/89) vrši kontrolu nad
ispunjenjem uslova za rad muzeja u Crnoj Gori. Arheološka zbirka zvaninog muzeja
Centra za kulturu Ulcinj baštini 918 predmeta, meu kojima i 267 arheoloških predmeta
sa srednjovjekovnog grada Svaa. Nakon prvih sistematskih arheoloških istraživanja
59

srednjovjekovnog grada Svaa, osamdesetih godina XX vijeka, arheološki nalazi su
muzeološki obraeni sa kompletnom dokumentacijom o svakom predmetu i uvaju se u
specijalnim kutijama i kesama u depou Zaviajnog muzeja ime su predmeti
preventivno konzervirani i zaštieni od daljeg propadanja. 2008. godine 62 arheološka
predmeta sa Svaa su konzervirana u Republikom zavodu za zaštitu spomenika
kulture nakon ega su muzeološki prezentovani u okviru... /prekid/ zaviajnog muzeja
Ulcinj. Tokom 2009. godine uraena je selekcija još 82 najznaajnija arheološka
predmeta sa Svaa koji e, takoe, biti konzervirani u Republikom zavodu za zaštitu
spomenika kulture. Sredstva za konzervaciju obezbijedio je Muzej Centra za kulturu
Ulcinj. Što se tie angažmana mladog arheologa iz Ulcinja, volio bih da se sretnem s
njim i da vidimo mogunosti njegovog zaposlenja.
PREDSJEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Kolega Hollaj. Izvolite.
AMIR HOLLAJ:
Sa velikom pažnjom sam slušao vaš odgovor. Tano je to da je jedan broj ve
konzerviran, ali jedan veliki broj eksponata još stoji u vreama ili, kako ste vi rekli, u
kutijama, i u takvom stanju mogu biti uništeni, ako se ne izvrši prepariranje i
konzerviranje istih. Moram napomenuti da prostorije u kojima su izloženi eksponati i
nain uvanja istih ne odgovara propisanim uslovima, u najmanju ruku da takvi uslovi
mogu biti pravi reprezent dugovjekovne kulture našeg grada. S druge strane, zbog
nedostatka finansijskih sredstava, postoji dosta neistraživanih kulturno-istorijskih
lokacija u opštini Ulcinj, u kojima leži sakriveno dosta interesantnih i bitnih kulturnoistorijskih
monumenata i eksponata. Na lokalitetu Starog grada Šas nikada nijesu
uraena do kraja sva istraživanja i ne pamtim kada se ulagalo jedan cent da se
konzerviraju i sauvaju postojee vidljive ruševine starih objekata i crkava, za koje se
kaže da ih je u tom lokalitetu bilo toliko koliko ima dana u godini tj. 365 crkava.
Nažalost, postoji vjerovatnoa da sa tim monumentima danas kultura nestaje sa lica
zemlje, jer su u takvom stanju. Umjesto da predstavljaju znaajnu turistiku destinaciju
kao turistiki resursi, u ovakvom stanju oni mogu biti opasnost za posjetioce i veliki broj
turista koji posjeuju iste, kao i za mještane koji svakodnevno tuda prolaze. Od prije par
godina na ovim prostorima se održava sada ve tradicionalna manifestacija ,,Dani
proljea u anamalskom podruju", gdje se okuplja veliki broj posjetilaca i graana.
Moje pitanje je ujedno i apel da se resorno ministarstvo ubudue ozbiljnije bavi
ovim pitanjem, jer e se na ovaj nain ubudue poboljšati turistika ponuda i valorizacija
postojeih prirodnih resursa u anamalskom podruju za razvoj kulture i ekoturizma za
lokalitet Šaskog jezera i time obogatiti turistika ponuda Opštine Ulcinj i itava ponuda
Crne Gore. Veoma je bitno naglasiti da u Opštini Ulcinj, osim mladih entuzijasta koji se
bave ovim pitanjem, imamo sada i mladog školovanog kadra, imamo diplomiranog
arheologa kojem treba pružiti šansu i angažovati profesionalnu selekciju u odreivanju
prioriteta koje arheološke lokacije i predmete po vrednosti i znaaju zajedno sa ostalim
ekspertima u svojoj struci izaberu za konzerviranje i da prave elaborate za istraživanje i
valorizaciju istih. Nama je bitna materijalna, finansijska podrška resornog ministarstva,
... (prekid) da sve istražuje i sauva, da sve postojee eksponate konzervira i kao takvi
ulažu u turistiku, istorijsku, kulturnu ponudu grada Ulcinja i Crne Gore.
60

Zahvaljujem se na pisanom odgovoru. U odgovoru sam dobio da su sredstva
obezbijeena od strane Opštine Ulcinj, ali nijesam primijetio da je Ministarstvo nešto
odvojilo za to.
Hvala.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Sada molim da uzme rije poslanica Veselinka Pekovi, a nakon nje kolega
Bardhi.
Izvolite.
VESELINKA PEKOVI:
Poštovani graani, poštovana Skupštino, poštovano predsjedništvo,
Uputila sam poslaniko pitanje gospodinu ministru Miunoviu: Da li je i kada
Vlada Crne Gore utvrdila kriterijume i akt za dodjelu statusa istaknuti kulturni stvaralac,
shodno lanu 52 Zakona o kulturi, te šta su kljune odrednice toga akta? S tim u vezi,
tražim da se u sklopu ovog pitanja pruži odgovor da li resorno ministarstvo raspolaže
podatkom koliko e graana Crne Gore dobiti status kulturni stvaralac, kao i to koliko je
sredstava neophodno za ispunjavanje te obaveze. Takoe me interesuje od kada e
poeti konkretna primjena ove zakonske odredbe. Odgovor tražim u pisanoj formi.
Naime, pošla sam od toga da je Crna Gora nezavisna i jedna od najstarijih
evropskih država i kako ree prilikom izbora, po drugi put, za predsjednika Parlamenta,
gospodin Krivokapi - ,,konano slobodna država“. Doduše, ne znam šta znai to
slobodna. Ako je slobodna, to znai da je bila okupirana. Od koga? Meni se ini da je
ona bila slobodna i ravnopravna lanica jugoslovenske federacije. U takvoj federaciji je
imala ista prava kao i ostale republike, ak i u odnosu na mnogoljudniju Srbiju i
Hrvatsku, možda i vea prava. No, o tom - potom. Kao i svaka ozbiljna evropska
država, bilo bi prirodno da posebnu pažnju posveti Ministarstvu prosvjete, nauke,
kulture, umjetnosti i sporta, kao reprezentima te države koje su jedne od najbitnijih
inilaca razvoja nacionalne svijesti državnosti, a koje ine temelj duhovnosti jednog
naroda. Nadam se, gospodine ministre, da ete podijeliti moje mišljenje, da ni u kom
sluaju i ni jedna ozbiljna država finansijski ne smije gušiti kulturu.
Još je u 19. vijeku mudri kralj Nikola znao šta reprezentuje državu, pa je u Crnu
Goru dovodio kulturne stvaraoce sa strane. U siromašnoj Crnoj Gori u kojoj je narod bio
takorei gladan, iz te siromašne kase koju su znatno popunjavala sredstva dobijena iz
Rusije, kralj Nikola je izdvajao za kulturu, nauku i prosvjetu, znajui da je kulturno
stvaranje, umjetniko stvaranje, podvig. Podsjetimo se toga da su osnivai prosvjete i
kulture u Crnoj Gori, u vrijeme knjaževine i kraljevine bili uglavnom Srbi izvanjci iz
Vojvodine, Bosne i Hercegovine, Hrvatske - Jovan Sundei, Simo Matavulj, Dušan
Vuksan, Stevo uturilo i panevaki prota Milan Kosti koji je bio prvi prosvjetni radnik u
Crnoj Gori, koga je knjaz Nikola odlikovao Obilia medaljom, zbog zasluga u oblasti
prosvjete.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Ministar Miunovi. Izvolite.
61

BRANISLAV MIUNOVI:
Uvažena gospoo Pekovi, nadam se da svi imamo svijest, a to je posebna briga
o statusu kulture. Uvjeravam vas da smo dosta toga preduzeli u Ministarstvu u
posljednjih godinu i po ili nešto malo više od toga i da, bez grama kurtoazije, kažem da
su inicijative Ministarstva kulture u Vladi naišle na ozbiljnu podršku. Jedna od tih podrški
je bila inicijativa Ministarstva kulture u izradi Zakona o kulturi, ija je jedna od tekovina i
uredba o kojoj vi govorite, a koja je po lanu mogunost, a ne imperativ, i ipak smo došli
do nje. Mislim da je to jedan od dobrih gestova i obaveza, ne prenebregavam tu
injenicu koju je trebalo da uradimo.
Vlada Crne Gore je u skladu sa lanom 52 stav 4 Zakona o kulturi, 5. novembra
2009. godine, donijela uredbu o kriterijumima i nainu dodjeljivanja statusa istaknuti
kulturni stvaralac. Ova uredba je objavljena u Službenom listu Crne Gore br.78/09, a
stupila je na snagu 4. decembra 2009. godine. Kljune odrednice ove uredbe su
kriterijumi za dodjeljivanje statusa, nain dodjeljivanja statusa, kriterijumi za utvrivanje
visine naknade istaknutom kulturnom stvaraocu i nain usklaivanja isplate naknade.
Status istaknuti kulturni stvaralac: 1) Može se dodjeljiti umjetniku ili strunjaku, dakle
nije imperativ, u kulturi, koji je crnogorski državljanin sa prebivalištem u Crnoj Gori.
Uredba sadrži da, ako je dobitnik najmanje pet relevantnih državnih ili meunarodnih
nagrada od kojih je jedna državna nagrada Crne Gore; ako je njegovo stvaralaštvo,
odnosno struni rad ostvarivao kontinuirano u periodu od najmanje dvadeset godina;
ako je doprinio razvoju kulturnih vrijednosti Crne Gore i njenoj meunarodnoj afirmaciji;
ako je odgovarajue strukovno udruženje ocijenilo da je njegov rad od izuzetnog
znaaja za oblast u kojoj stvara, odnosno djeluje, izuzetno od najznaenih kriterijuma
status istaknuti kulturni stvaralac, dodijelie se dobitniku Trinaestojulske nagrade za
životno djelo, jer su kriterijumi za dodjelu ove nagrade na veem nivou od kriterijuma za
dodjeljivanje statusa istaknuti kulturni stvaralac. Kao posebni kriterijum uredbom je
propisano da se ovaj status ne može dodijeliti umjetniku, odnosno strunjaku u kulturi
koji se nedostojno odnosi prema Crnoj Gori ili njenom državnom, kulturnom ili
nacionalnom identitetu.
Drugo, svako može podnijeti inicijativu za dodjelu ovog statusa komisiji od sedam
lanova koju obrazuje Ministarstvo kulture, sporta i medija, od predstavnika Univerziteta
Crne Gore, Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Dukljanske akademije nauka i
umjetnosti, Matice crnogorske, reprezentativnih strukovnih udruženja, Reprezentativnog
sindikata kulture, javnih ustanova iz oblasti kulture iji je osniva država. Predlog
strune komisije za dodjeljivanje statusa istaknuti kulturni stvaralac, Ministarstvo kulture,
sporta i medija dostavlja Vladi na razmatranje i odluivanje.
Istaknuti kulturni stvaralac ima pravo na doživotnu mjesenu naknadu. Visina
naknade istaknutom kulturnom stvaraocu usklauje se poetkom svake godine, u
skladu sa zvaninim statistikim podacima o neto zaradi u Crnoj Gori u prethodnoj
godini. Ministarstvo kulture, sporta i medija cijeni da trenutno oko 70 umjetnika i
strunjaka u kulturi može ispuniti propisane kriterijume za dodjeljivanje statusa istaknuti
kulturni stvaralac. Primjena naznaene uredbe je poela, tako da su ve podnesene
prve inicijative za dodjeljivanje statusa istaknuti kulturni stvaralac i one e poetkom
naredne godine biti predmet propisane procedure razmatranja i odluivanja.
Hvala.
62

PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Koleginica Pekovi. Izvolite.
VESELINKA PEKOVI:
Uredba je konano otvorila mogunost da se stvaraocima koji su svoje djelo i
život vezali za Crnu Goru, država na primjeren nain i oduži. Nije svako ko piše pisac ili
slikar svako ko crta, ve ljudi koji imaju djelo, i to djelo o kome su izreeni valjani
vrijednosni sudovi kompetentnih ljudi, djelo koje je provjereno u vremenu, jer bi bilo
naopako ako se na pravim, istinskim vrijednostima ne bi obrazovala naša djeca. Svako
ozbiljno društvo poiva na kulturi i kulturnim stvaraocima koji svoju državu promovišu na
meunarodnom nivou. Sticanjem statusa istaknuti kulturni stvaralac, stvara se
mogunost da se razdvoje djela trajne kulturne vrijednosti od prosjenih ostvarenja.
Tako e se afirmisati vrhunsko kulturno i umjetniko stvaralaštvo. Veoma je važno i to
ko ini Komisiju za razmatranje zahtjeva i utvrivanje predloga za dodjelu statusa
istaknuti kulturni stvaralac. U toj komisiji moraju biti ne samo kompetentni strunjaci, ve
ljudi koji e objektivno procjenjivati znaaj kandidata kroz njihovo stvaralaštvo, a ne kroz
druge, prije svega, politike kriterijume.
Prije neki dan, kada sam govorila o Budžetu, izmeu ostalog, pomenula sam i
izdvajanja za oblast kulture, ,,za gotovu sofru zasijedaše", citirajui jednu narodnu
pjesmu, ,,sve što treba to na sofri nema". Po svoj prilici nema za sve kulturne stvaraoce.
Naime, u odgovoru na vaše pitanje kažete - Ministarstvo kulture, sporta i medija cijeni
da trenutno oko 70 umjetnika i strunjaka u kulturi može ispuniti propisane kriterijume
za dodjeljivanje statusa istaknuti kulturni stvaralac. Za ispunjavanje obaveze po osnovu
statusa istaknuti kulturni stvaralac, maksimalno su potrebna sredstva u godišnjem
iznosu od oko 750.000 evra. Meutim, s obzirom na to da dodjela ovog statusa nije
imperativ, a mislim da bi trebala da bude imperativ i da svaka ozbiljna država to uzima
kao imperativ, i u okruženju i u...(prekid)... prepis, ve mogunost, kao da se želi izbjei
sve ovo budžetom Crne Gore za 2010. godinu. Za ove namjere je planirano oko
370.000 evra, odnosno isplata naknade za 30 istaknutih kulturnih stvaralaca, pa me,
gospodine ministre, interesuje, koji e biti kriterijumi na osnovu kojih e se utvrditi ko e
biti ti istaknuti kulturni stvaraoci koji e primati naknade. Jer, njih je 70, a izdvojeno je
sredstava za samo 30. Ko e biti u ovih 40 koji nee primiti nadoknade? Zašto uredba
nije donijeta 120 dana nakon izlaska zakona u Službenom listu, a to je bilo 15 avgusta
2008. godine, nego je ekala godinu dana da se donese u novembru. Mislim da bi sve
ovo, makar što se tie kulture, obrazovanja, nauke i sporta, trebalo da bude imperativ i
mnogo štošta.
PREDEDAVAUI RIFAT RASTODER:
Hvala Vam.
Je li to bilo dopunsko pitanje, ako sam razumio? Ako je dopunsko, onda ministar
ima pravo, ukoliko želi odgovor a može i naknadno. Izvolite.
BRANISLAV MIUNOVI:
Treba razjasniti da je inicijativa Ministarstva kulture bila Zakon o kulturi, da je
inicijativa Ministarstva kulture ista ta uredba i da je inicijativa Ministarstva kulture koju je
Vlada prihvatila o statusu istaknuti kulturni stvaralac, tako da smo mi s naše strane
pokazali izvjesnu brigu prvi put u Crnoj Gori. Ja mogu jedan dio vaših teza da prihvatim,
63

a nijesmo mi sami mogli da dovedemo u pitanje ono što smo odluni da uradimo. Malo
paradoksa, nemam ništa protiv.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala Vam, ministre.
Nastavljamo dalje. Imamo još jedno, posljednje pitanje za ministra kulture, sporta
i medija.
Poslanik Mehmed Bardhi. Izvolite.
MEHMET BARDHI:
Hvala, gospodine potpredsjednie.
Poštovane kolege, poštovani gospodine ministre, postavio sam jedno pitanje
Vladi.
Krajem 80-tih godina jasno su se vidjele konture jednog godinama unaprijed
pripremljenog plana, politikog, policijskog, pravnog, vojnoosvajakog, beogradskosrpskog,
nad svojim dotadašnjim susjedima, narodima republika i pokrajina. Još prije
„politikog ultimatuma nacional-socijalistikog lidera Srbije Slobodana Miloševia na
XIV vanrednom kongresu 1990.godine, kada se raspao i nestao sa istorijske scene“,
Srpska pravoslavna crkva u mnogome je postala jedna od glavnih pokretakih poluga te
hegemonistike politike. Sprega vlast – crkva - vojska poela je svoj propagandni
politiki ratni pohod rušenjem tadašnje SFRJ i stvaranja projektovane Srbije.Trebalo je
nai razloga, trebalo je nai unaprijed opravdanje, naravno, tu je bilo Kosovo, tu su bili
Albanci na Kosovu, u Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori.
Pokretaka snaga, takozvano dogaanje naroda, Kosovo Polje, Knin, Banja
Luka, Sarajevo, Berane, Podgorica, vatreni govori, prisvajanje, pozivanje i spremnost za
rat, razni usklici, lin "vjekovnih dušmana", sve je to pratio blagoslov dežurnih svetih
otaca - mir božji, njihova bezrezervna podrška i aktivno ueše.
U Crnoj Gori Srpska pravoslavna crkva i njen voa bili su glasniji, vidljiviji,
odluniji, prisniji sa vrhom vojne ili nevojne vlasti. Sve je funkcionisalo. Ko je pitao za
zakone? Zakoni su važili samo za one koje je "trebalo srediti". Srpska pravoslavna
crkva je prekršila zakon iz "ljubavi" od samog poetka, a to e potvrivati metalnom
crkvom koja leti i spušta se na vrh planine Rumije 18. juna 2005. godine, krajinske
ljepotice iznad Bara. Svi bi pomislili da je to poslao Bog da crkvu nije vukao vojni
helikopter, koju su dopremili od radionice do doka Luke Bar uz pratnju policije Crne
Gore, odakle je i odletjela. Isto tako odletio je i vojni stambeni spavai kontejner iz
Luke Ske na Skadarskom jezeru 1999. godine, jedno od okupiranih ostrva od strane
SPC, ije je zaposjedanje poelo krajem 80-tih godina i zbog toga i u vezi sa tim
postavljam moje pitanje.
Srpska pravoslavna crkva je do sada zauzela nekoliko otoka Gorica, Pljak,
Starevo, gdje su gradili, prisvajali i devastirali ostatke istorijskih i kulturnih spomenika,
ostatka crkava iz najmanje ranog srednjeg vijeka. Preuredili graevinski i urbanistiki
prema njihovim planovima, kako bi pokušali prekrajanjem istorije dobiti ove teritorije. Da
li vrh Srpske pravoslavne crkve radi iz ljubavi ili mržnje, mislim da u ovom trenutku
treba ostaviti sa strane, pošto treba posebna i dugaka elaboracija, ali najbitnije je to
da li to radi po zakonu. Naravno da ne, to su potvrdili nadležni organi..../Prekid/...
Moje pitanje glasi: - "Koje godine, datuma je Srpska pravoslavna crkva poela
da zaposjeda ostrva na Skadarskom jezeru , koja ostrva su do sada zaposjeli, ko je o
64

tome odluio, organi SPC ili tada RCG, postoji li pismeni nalog, ako postoji od koga je,
koji dio ostrva su zauzeli i ostatke istorijsko-kulturnih spomenika dakle, ostaci crkava iz
najmanje ranog srednjeg vijeka? Šta su gradili? Da li su gradili na tim ostacima, šta je i
kako bilo prije i kako je poslije gradnje - veliina objekata, spratnost, materijal od ega
su izgradjena dvorišta, poploana, betonirana? Jesu li objekti ogradjeni, ako jesu ime,
kojim materijalom, ko stanuje u tim objektima, o svakom ostrvu posebno, identiteti tih
osoba? Da li imaju dozvolu za korišenje ostrva za boravak, da li su imali dozvolu za
gradnju, ko ih je pomagao, finansirao? Da li je tano da su imali podršku od nekog iz
politiko-državnog vrha Crne Gore? Ako je tano, od koga? Koja je bila uloga Vojske
Jugoslavije u svemu tome i ko personalno, sa kog komandnog mjesta? Da li je Vlada
Crne Gore, odnosno da li su resorna ministarstva preduzela neke radnje za
sprjeavanje nelegalnog useljenja na ovim ostrvima i za sprjeavanje gradnje objekata i
da li su donijeta rješenja za zaustavljanje izgradnje ili za rušenje ve izgraenog
objekta? Ako jeste, kada, broj rješenja i kopiju rješenja. Po Katastru, ko je sada vlasnik
tih ostrva, pošto mi je poznato da su neke…, kao na primjer ostrvo Moranik, koristila
džamija selo Bobovište, odnosno moj rahmetli otac, koji je službovao kao hodža deset
godina u toj džamiji, bio je u katastru ove džamije. Neka ostrva su bila i u privatnoj
svojini. Ko je vlasnik ostataka istorijsko-kulturnih spomenika, koje su nekada bile
SPC…, a novogradnjom privela namjeni? U komentaru u nadoknaditi.
Hvala, potpredsjednie.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala i Vama, gospodine Bardhi, mada smo prekoraili dosta. Imamo jedno
proceduralno javljanje.
Izvolite.
EMILO LABUDOVI:
Gospodine predsjedavajui, mislim da ste prekršili Poslovnik Skupštine Crne
Gore, lan 188 stav 3, po kojem ste bili dužni da reagujete na izlaganje kolege
Mehmeta Bardhija.
U stavu 3 piše, doslovno da se „poslaniko pitanje na sjednici postavlja usmeno
i da ono treba da bude jasno formulisano i ne može imati obilježje rasprave.“ Takoe, u
stavu 4, “vrijeme za postavljanje jednog poslanikog pitanja iznosi najviše tri minuta". To
što je gospodin Bardhi rekao ovdje za Srpsku pravoslavnu crkvu je ispod svih
kriterijuma koji su uzeti kao standard rasprave u ovom parlamentu. Ja mislim da ste bili
dužni da reagujete i da ga upozorite da ovaj institut poslanikog pitanja ne smije i ne
može biti iskorišen na ovaj nain. Neka gospodin Bardhi to otvori kao neku vrstu
rasprave ovdje, pa da suelimo stavove. Ovako je to stvarno jedna flagrantno
zloupotreba u kojoj ste i Vi uestvovali.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala Vam.
Nijesam uestvovao u tome i ne bih rekao da je flagrantno kršenje, jer imamo
slinih kršenja koliko hoete.To jeste pitanje koje je, prije svega, izašlo iz vremenskog
okvira, drugo moglo je biti formulisano ovako ili onako, ali mi ne možemo unaprijed
pretpotaviti ni sadržaj pitanja, niti možemo uskratiti postavljanje tog pitanja. Hvala vam.
Ministar ima pravo na odgovor.
65

BRANISLAV MIUNOVI:
Gospodine Bardhi,
Ja sam sa mojim saradnicima uinio sve da ovdje navedem svaki detalj, ako me
ujete, da navedem sve ono što je za ovu priliku, ali se bojim da je to malo opširno. Ja
u probati da stignem koliko mogu.
Ministarstvo kulture, sporta i medija 2004. godine obrazovalo je Komisiju za
sagledavanje stanja nepokretnih spomenika kulture u Crnoj Gori, koja je sprovela
proceduru utvrivanja stanja nepokretne kulturne baštine na Skadarskom jezeru, to jest
manastira Moranik, manastira Beške i manastira Starevo i sainjen je izvještaj o
njihovom stanju sa predlogom neophodnih mjera. Manastir Moranik je rješenjem broj
1208 od 26.11.1957. godine proglašen za nepokretni spomenik kulture druge kategorije.
Komisija je utvrdila da je Srpska pravoslavna crkva na ovom nepokretnom spomeniku
kulture nelegalno izvela sljedee radove: na ulazu u manastirski kompleks formirana je
luna kapija neprimjerenih dimenzija od poluklesanog kamena, strehakotali su izvedeni
od tankih kamenih ploa, nad kojima je vidan betonski serklaž, ulaz je formiran u
zidnom platnu od kamena bez naglašenih okvira arhitralnog oblika. Na crkvi su
postavljeni metalni prozori i vrata, sa unutrašnjim metalnim rešetkama. Iznad ulaznih
vrata napravljena je nova freska Bogorodice trojeruice, prozori na kupoli zatvoreni su
kamenom plastikom od mermera u izuzetno detaljisanom prepletu. Na isti nain je
formiran krst na vrhu kupole kao i ikonostas u unutrašnjosti crkve. Uoava se razlika u
odnosu na spojnice zidova konzervisanih ostataka zidova priprate. Ukupno se radi o
elementima koji nijesu saglasnosti sa vremenom iz kojeg crkva potie. Nadzidana
zgrada spratnosti pet plus jedan završena dovodnim krovom na ostacima starih konakat
takoe je nelegalno izgraena. Krovni vijenac je betonski. Zgrada je zidana od
lomljenog kamena u nepravilnim redovima, a fuge su dersovane u cementnom malteru,
svi otvori u zgradi su formirani zidanjem, to jeste bez okvira. Uz kulu, a sa zapadne
strane prizidano je kameno stepenište sa metalnom ogradom, pragovi otvora vrata su
betonski, a sa gornje strane nadkriveni metalnim nastrešicama sa pokrivaem od
kanalice. Na zapadnoj fasadi konaka 2003. godine je postavljena memorijalna ploa.
Komisija je predložila da se uradi projekat resanacije manastirskog kompleksa i
sprovedu neophodne konzervatorske mjere radi vraanja njegovih spomenikih
vrijednosti.
Manastir Beška je rješenjem broj 1016/1 od 8.10.2950. godine proglašen za
nepokretni spomenik kulture druge kategorije. Komisija je utvrdila da je Srpska
pravoslavna crkva na ovom nepokretnom spomeniku kulture nelegalno izvela sljedee
radove: U neposrednoj blizini crkve Svetog ora postavljen je kontejner dimenzije
2x6x2,2 i u blizini istog novi objekat od vrste grae, dimenzije 9x..../prekid/
Evidentno je i obilježje u obliku hromiranog krsta i jarbol sa ogromnom zastavom
SPC. Preslica na zvoniku srušena prije dvadesetak godina obnovljena je 2004. godine u
skladu sa projektnom dokumentacijom Republikog zavoda za zaštitu spomenika
kulture bez saniranja baze zvonika, tako da je evidentna i dalje velika pukotina zvonika.
Novoformirani krst na zvoniku ne odgovara formi zvonika. Na 20m od crkve Svetoga
ora u pravcu jugozapada, izgraen je 2002. godine stambeni objekat površine
150m2 i pravougaone osnove dimenzija 3x8 spratnosti 5+1 i uz njega prezidan prizemni
objekat dimenzija 3x3, završeni dvovodnim krovom sa krovnim pokrivaem od kanalice
u nivou prizemlja formiranih trijem. Zgrada je graena u AB konstruktivnom sklopu i
ispunjena blok opekom, obložena kamenim ploama iz bilekog majdana. Komisija je
66

predložila uklanjanje novoizgraenog objekta i kontejnera koji se nalazi u neposrednoj
blizini crkve Svetoga ora, I kao izradu projekta sanacije manastirskog kompleksa.
Manastir Starevo je rješenjem broj 1207 od 26.12.1957. godine proglašen
nepokretnim spomenikom kulture druge kategorije. Manastirski kompleks je oivien
bodljikavom žicom, terasasti vrtovi, stepenište i komunikacije formirani su na adekvatnoj
tehnici gradnje i od raznorodnog neadekvatnog materijala - lomljeni kameni blokovi,
prikleasani obluci i tako dalje. Komisija je utvrdila da je Srpska pravoslavna crkva na
ovom nepokretnom spomeniku kulture nelegalno izvela sljedee radove - Crkva
Svetoga Jovana restauirana je sredinom 80-tih godina XX vijeka, po projektu
Republikog zavoda za zaštitu spomenika kulture, kada je pokrivena kanalicom.
Meutim, kasnije bespravnim intervencijama crkva je prepokrivena olovnim limom a u
unutrašnjosti je omalterisana krenim malterom. Polukaloti kupole je novonaslikan
isuspantokrator, baze u nišama obložene su mermernim ploama i ploama od maljata
industrijski rezane. Pod crkve je uraen novim kamenom industrijski rezanih u sklopu
riblje kosti. Oltarski prostor je podni i tako dalje.
Komisija je predložila da se uradi projekat resaracije manastirskog kompleksa i
sprovedu neophodne konzervatorske mjere, radi vraanja njegovih spomenikih
vrijednosti u projektovano izvedeno stanje od strane RZZSK iz sredine 80-ih godina XX
vijeka. Ostala pitanja, gospodine Bardhi, ostala potpitanja u okviru ovog vašeg
poslanikog pitanja odnose se na druge resorne organe i mislim da možete dobiti
odgovore. Takoe, mogu da vam proitam i neka rješenja koja tu imam a koja je
Republiki zavod za zaštitu spomenika kulture donio, o obustavi radova i vraanju
spomenika kulture u prethodno stanje od 2002. do 2008. godine. Toliko.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Pravo na komentar, poslanik Bardhi.
MEHMET BARDHI:
Gospodine ministre, mogu Vam rei, sa uvažavanjem Vam to kažem, jer ipak
sam dobio jedan odgovor koji je u pisanoj formi, ali nijesam zadovoljan jer je djelimian,
polovian ili manje od polovinog. Dakle, i Vi ste to sami rekli na kraju, dali ste odgovor
samo iz onog Vašeg resora. Dakle, to je to, ali to ne može da opravdava, jer sam ja
uputio Vladi, a Vlada neka radi svoj posao, neka nae resorno ministarstvo, jedno ili
dva, pa neka sjednu zajedno i neka daju potpuni odgovor. Dakle, to je ono što bi trebalo
da radi Vlada. Ali, Vama se ja zahvaljujem. Mada, ostalo je dosta tih potpitanja koja ine
pitanje. Na primjer, koje godine i datuma je Srpska pravoslavna crkva poela da
zaposjeda ostrva na Skadarskom jezeru? Vi nijeste dali odgovor. Koja ostrva je do sada
zaposjela? Ko je o tome odluio? Organ SPC ili RCG? Postoji li pismeni nalog? Ako
postoji od koga je? Koji dio ostrva su zauzeli? Ostaci istorijsko-kulturnih spomenika,
ostaci crkava iz najmanje ranog srednjeg vijeka? Dakle, šta je i kako je bilo prije toga
kada su došli. Nema odgovora ko stanuje u tim objektima, u svakom ostrvu posebno
identitet tih lica. Da li imaju dozvolu za korišenje ostrva za boravak? Da li je tano da
su imali podršku od nekog iz politikog državnog vrha Crne Gore i državniko-politike i
finansijske? Ako je to tano, znai to je to. Koja je bila uloga Vojske Jugoslavije u
svemu tome? Kao što sam rekao i naveo, državnim helikopterom je 1990. godine
kontejner doveden na ostrvo za njihove potrebe. Nijeste dali isto tako jedno kljuno, ko
je po katastru, ko je na katastru, jer sam dao kao primjer-Marašnik, kako mi zovemo na
67

albanskom Moranik, koristila je džamija iz Bobovišta, a tu je službovao moj otac 10
godina. Dakle, molim vas, ko je sada tu vlasnik? Hvala.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala i Vama.
Nastavljamo dalje.
Uvažena gospodo, imamo jedno pitanje za ministra odbrane.
Poslanik Predrag Bulatovi, izvolite.
PREDRAG BULATOVI:
Gospodine potpredsjednie, dame i gospodo, gospodine ministre odbrane,
Vi ste dobili blagovremeno moje poslaniko pitanje, a moram odmah na poetku
da kažem da je ovo na neki nain nastavak razgovora sa najboljom namjerom da svi
skupa pratimo kako se rješavaju stambena pitanja i kako se vodi stambena politika kod
Ministarstva odbrane i kod Vojske Crne Gore. Radi javnosti, poslaniko pitanje je dosta
opširno:
Tražim što je mogue detaljniji odgovor vezano za stambenu politiku u
Ministarstvu odbrane u cjelini, kao i za Vojsku Crne Gore, pitanje se odnosi kako na ve
zapoetu stambenu izgradnju u 2009. godini tako i za plan za 2010. godinu. Ponavljam
da je u Izvještaju o radu Ministarstva odbrane za 2008. godinu dat pregled lica koja
nemaju riješena stambena pitanja i koja izražavaju interesovanje da se taj njihov
problem riješi. Dakle, to je u Izvještaju o radu za 2008. godinu, što smo mi i na Odboru
za odbranu i bezbjednost razmatrali. U posebnom Izvještaju koji ste nam dostavili,
samo lanovima Odbora, 26. novembra 2009. godine, dat je konkretan pregled
dodijeljenih stanova po raspisanom oglasu od 12.02.2008. godine. Pored tih informacija
koje ja ve posjedujem dodatno me interesuje sve vezano za stambenu izgradnju o
sljedeim lokacijama: Stari Aerodrom u Podgorici, Tološi-Podgorica, Rsojevii-
Danilovgrad i pominje se u nekim materijalima i Bar. U odgovoru na pitanje tražim
sljedee elemente: broj i vrsta stambenih jedinica, kvadratura stambenog i poslovnog
prostora, stepen dosadašnje izgradjenosti objekata, a gdje nije zapoeta izgradnja kada
se planira poetak, plan završetka pomenutih stambenih objekata, finansijska
konstrukcija, kao i izvori finansiranja, izvoai, podizvoai radova i drugo.
Posebno naglašavam još jedanput, dakle, zainteresovan sam kao poslanik i kao
lan Odbora, da jedan ambiciozan plan koji je saopšten tokom ove godine, saopšten je
u raznim prilikama a i uoi izbora 2009. godine u martu vezano za sve te stvari. Radi
javnosti da kažem, a Vi ete vjerovatno to u odgovoru rei, da je u Izvještaju za 2008.
godinu definisano da je 1.671 interesent, ja ne znam kako je za 2009. godinu, vi ete
vjerovatno rei, imajui u vidu da je 2400 sistematizovanih radnih mjesta u Vojsci za
2008. godinu, odnosno 2062 je popunjeno ili je stepen popunjenosti 86% i kada
dodamo još 418 onih koji rade ... (prekid)... možemo rei da je blizu 3.000 graana Crne
Gore, prema ovoj nomenklaturi vezano na neki nain za rješavanje stambenih pitanja u
Ministarstvu odbrane i Vojsci.
Završiu time, zbog ekonomske krize rebalansom Budžeta za 2009. godinu su
znaajno smanjena sredstva na 700.000 evra, odnosno za narednu godinu 1.800.000
evra plus 150.000 za Danilovgrad. Interesuje me to i zbog toga što je u javnim izjavama
koje ste rekli, u razgovorima koje smo definisali, da bi se samo Stari Aerodrom i ono što
ste planirali završilo neophodno je 5.000.000 evra za 2009-2010. godinu. Dakle,
68

interesuje me da bi svi zajedno pratili stepen rješavanja, odnosno problemi koji se s tim
u vezi mogu javiti. Zahvaljujem.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala.
Odgovor, ministar Vuini. Izvolite.
BORO VUINI:
Hvala, gospodine potpredsjednie.
Uvaženi poslanici,
Drago mi je što gospodin Bulatovi iskazuje interesovanje za rješavanje
važnih,možda najvažnijih socijalnih pitanja u sferi odbrane i Vojske, znai rješavanje
stambenih pitanja za potrebe pripadnika Vojske i Ministarstva odbrane. U kontekstu
obrazloženja pitanja postavljeno je i još dosta potpitanja, tako da u se ipak ovdje
locirati na dio pitanja koja sam dobio kao pitanje koje je upueno Ministarstvu odbrane.
Naravno, bie Vam dostavljeno i u pisanoj formi, a spreman sam da odgovorim na sve
ono što je dopunsko interesovanje i zaista mi je drago da takav interes ispoljavate.
Dakle, u odgovoru na Vaše poslaniko pitanje želim da kažem da je u 2009.
godini otpoela izgradnja stanova za potrebe pripadnika Ministarstva odbrane i Vojske
Crne Gore na dva lokaliteta i to na stambeno-poslovnom objektu u zahvatu detaljnog
urbanistikog plana Konik, sanacioni plan, i na Starom Aerodromu. Izgradnja se
realizuje preko Direkcije javnih radova. Sa glavnim projektom je predvidjena izgradnja
76 stambenih jedinica za potrebe Ministarstva odbrane i Vojske. Objekat se radi u dvije
lamele, lameli B i lameli C, spratnost je 5+5+potkrovlje i takodje ukupna cijena izgradnje
iznosi 2.268.000 evra, s tim da poslovni prostori neto korisne površine 888,30m²
pripadaju izvoau radova DOO "Kroling" iz Danilovgrada. Radovi se izvode planiranom
dinamikom i sada je u toku gradnja drugog sprata, a završetak se planira do poetka
oktobra 2010. godine.
Finansijska sredstva obezbijeena su iz kapitalnog budžeta i to za 2009. godinu
700.000 eura, a za 2010. godinu 1.850.000 eura. Vlada Crne Gore je Zakljukom od
decembra prošle godine prihvatila predlog Ministarstva odbrane za sufinansiranje
izgradnje stambeno-poslovnih objekata na urbanistikim parcelama B i C, Blok I,
podruje DUP Konik, sanacioni plan, izmjene i dopune tog plana i to tako što e se u
postupku javnog oglašavanja i izbora najpovoljnijeg ponuaa ponuditi i otkup 24
poslovna prostora ukupne korisne površine 888,30m² po poetnoj cijeni od 1.100 eura.
Na objavljeni poziv ponude je dostavilo šest kompanija, i to: pet iz Crne Gore,
"Bonbeton", "Lipa", GP Cetinje, "Kroling" i "Fidija" i jedna iz Makedonije, "Beton"
Skoplje. Osim ukupne cijene izgradnje svaki ponua je dostavio i svoju ponudu za
otkup poslovnog prostora. Cijena otkupa poslovnog prostora kretala se, odnosno
prostora koji je površine koju sam naveo 888m², od poetne cijene od 1.100 eura do
2.050 eura, koliko je i ponueno od strane prvorangiranog ponuaa. Dakle, u skladu
sa Zakonom o javnim nabavkama i uz primjenu kriterijuma ekonomski najpovoljnije
ponude, Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda, Ministarstvo odbrane i Direkcije
za javne radove kao najpovoljniju izabrala je ponudu DOO "Kroling" iz Podgorice, za
ukupnu bruto cijenu sa otkupom u iznosu od 2.268.000 eura. Ukupna je bruto cijena bila
4.089.000 eura, pa kada odbijete ovu cijenu za ponudjenu od 2.050 eura za 888,30m²
dobijate cijenu od 1.821.000, odnosno ukupna je cijena koja je ponuena je 2.268.000
69

eura. Znai, kada od one cijene 4.089.000 odbijete ovih 1.821.000 na ime poslovnih
prostora koji su dati dolazi se do cijene 2.268.000 koliko je i vrijednost ovog ugovora.
I rokom izgradnje od 14 mjeseci ....
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Molim Vas, privodite kraju.
BORO VUINI:
Koliko se mogu uklopiti u vrijeme s obzirom na detalje jer je insistirao poslanik
Bulatovi na detaljnom odgovoru, zato sam išao ovako detaljno.
PREDEDAVJUI RIFAT RASTODER:
Da, ali u usmenom odgovoru moramo odgovor sažeti u okviru predvidjenog
vremena. Ali, izvolite, završite.
BORO VUINI:
Možda još minut i po, ne više.
Podizvoai su "Benipetrol", za grube graevinske radove, i MP "Inženjering" za
elektroinstalacije. Podizvoae je angažova izvoa. Dakle, objekat je ukupne neto
stambene površine 5.861 m², i to lamela B 2.332 i lamela C 3.528. Dakle, struktura
stanova je sljedea, da skratim, ukupno u obje lamele je 18 jednosobnih, 46 dvosobnih,
12 trosobnih, ukupno 76 stanova. Stambeno- poslovni objekat u zahvatu DUP-a plana
Stambena zajednica VIII Kruševac izmjene i dopune u Podgorici za lokalitet Tološi,
Ministarstvo odbrane realizuje ovaj projekat sa DOO „Cijevna komerc“ putem
suivenstiranja s tim da Ministarstvu odbrane pripada 3.500 m² neto korisne površine, to
je 46 stambenih jedinica. Radovi se izvode planiranom dinamikom a završetak se
planira za kraj 2010. godine. Radove izvodi firma „Cijevna komerc“ iz Podgorice. Dakle,
zakljucima Vlade od jula 2008. godine Ministarstvo odbrane je bilo zaduženo da javnim
oglašavanjem izabere najpovoljnijeg suinvestitora za zajedniku izgradnju stambenoposlovnih
objekata Bloka 15 i pet objekata namijenjenih za individualno stanovanje na
lokaciji Skladište Tološi -Podgorica, s tim da državi Crnoj Gori, odnosno Ministarstvu
odbrane pripadne po tom osnovu ukupno zajednikog ulaganja 3.198 m². Znai, dobili
smo ponudu na 3.500 m² i ukupno 46 stanova. Dakle, smatramo da je Ministarstvo
odbrane na ovaj nain došlo do jednog solidnog osnova za raspodjelu stanova tokom
2010. godine. Ako sve zajedno saberemo to je 76 na jednom lokalitetu, 46 na drugom
lokalitetu i plus 18 stanova koje planiramo da podijelimo. Znai, nešto oko 140 najmanje
stanova za pripadnike Vojske i Ministarstva odbrane treba da bude podijeljeno u 2010.
godini. Dobiete širi odgovor od ovoga jer ste tražili puno detalja. Hvala.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Pravo na odgovor, poslanik Bulatovi.
PREDRAG BULATOVI:
Gospodine potpredsjednie, dame i gospodo, gospodine ministre,
Ja sam u postavljanju pitanja i u obrazloženju rekao da mi je cilj da našim
razgovorom na ovu temu koja je do sada bila u okviru Odbora za bezbjednost i odbranu
i na plenumu na neki nain kroz poslaniko pitanje pošaljemo poruku, vi kao Vlada i mi
kao poslanici, onim graanima Crne Gore koji su zainteresovani da Vlada i Ministarstvo
70

odbrane izgrauju stanove,odnosno da onih 1.600. graana koji su interesetni ili oko
2000 graana koji su interesenti, koji rade u Ministarstvu odbrane i Vojske, da im se
riješi stambeno pitanje. Kako sam ja na osnovu strukture po broju lanova porodice
izraunao, preko 3.000 ljudi je vezano za te projekte Vlade. Naravno, svi nee moi to u
dogledno vrijeme da riješe, ali imajui u vidu dosta tešku ekonomsku situaciju i injenicu
da su rebalansom Budžeta, kao što sam ve rekao, za 2009. godinu smanjena
sredstva, pitanje je kako e u 2010. godini ovih 1.800.000 da bude riješeno.
Jednostavno sam želio da otponemo javnu priu da mi i graani Crne Gore znamo
kako se to rješava i da svi skupa ako bude neophodno odredimo prioritete u tom
pravcu. Jesam postavio dosta potpitanja u okviru obrazloženja ali to je dio jednog
integralnog pitanja . Zamolio bih Vas, ministre, pošto sam naznaio tamo da se odgovor
traži u pisanoj formi, da dobijem u vremenu u kojem Vi to možete i pisani odgovor,
pošto mi je u domenu rada u okviru radnih tijela i to sfera interesovanja, da možemo
govoriti o Vojsci, o sistemu odbrane, o integracijama o kojima Vlada posebno govori a
da nemamo socijalnu komponentu prije svega koja je veoma znaajna. Niko ne može
na kvalitetan nain izvršavati profesionalne obaveze u Vojsci Crne Gore ako nema
riješena elementarna i egzistencijalna pitanja. Oigledno je i evidentno da veliki broj
pripadnika Vojske Crne Gore, pored toga što nema riješena na kvalitetan nain
primanja, kao i veliki broj graana, takoe nema riješeno stambeno pitanje. Zbog toga
smo i izmeu ostalog, pored onih velikih ciljeva koje je Vlada rekla, da je neophodno
definisati slanje vojnika u Avganistan, imali i izmedju ostalog i tu socijalnu komponentu
kod jednog broja pripadnika Vojske Crne Gore koji su smatrali da su primanja, dnevnice
i sve ono što ide, jedan od motiva. Ne kažem jedini, ali jedan od motiva.
Dakle, da ne bih ja dalje govorio na ovu temu, pošto nijeste uspjeli sve da išitate
vezano i za Danilovgrad, Rsojevie, ono što je u Baru reeno, ne bi bilo fer da sada ja
komentarišem na bilo koji nain, molim Vas ... (Prekid)... a ve sjutra imamo priliku kada
budemo govorili o Zakonu o vojsci da možda i ovo pitanje na neki nain apsolviramo.
Zahvaljujem.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala i Vama.
Prelazimo na pitanja ministru unutrašnjih poslova i javne uprave.
Imamo etiri pitanja. Prvo pitanje ima poslanik Branko Radulovi. Izvolite.
BRANKO RADULOVI:
Uputio sam pitanje ministru Brajoviu.
Ministre Brajoviu, da li postoje inicijative za izmjene zakonskih regulativa za
donošenje strategije ili akcionog plana kojima bi se zaustavio sadašnji haos koji vlada u
saobraaju? Ukoliko ne postoje, kada e se one donijeti? Ukoliko postoje, zašto se ne
primjenjuju u praksi i svakodnevnici?
Ja sam ovo tražio u pismenoj formi, nijesam dobio. Poslao sam ga, ini mi se u
subotu, tako da i razumijem zašto nije u pismenoj formi, ali nije ni važno, nego
jednostavno da vidimo, da razmijenimo informacije.
Znam da ste Vi, gospodine Brajoviu, mladi kao ministar, ne po godinama, to se
ve vidi i po obilježju, nego i po tome što ste zauzeli jednu izuzetno složenu funkciju. Ja
sam, ministre Brajoviu, izgubljen u prostoru i vremenu, barem kada je u pitanju
saobraaj. Ne mogu da se snaem niti kao voza, niti kao pješak. Bojim se da je i
71

veina graana Crne Gore i za to bih volio da imam jednu potpunu informaciju od vas
što inite na tome planu.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala vam na efikasnosti, poslanie.
Odgovor ministra Brajovia. Izvolite.
IVAN BRAJOVI:
Uvaženi poslanie Raduloviu,
Sasvim je prirodno da ste postavili jedno ovakvo pitanje, mada podsjetiu vas da
sam na prethodnom zasijedanju, kada je bilo rijei o poslanikim pitanjima, odgovarao
na pitanja o posljedicama saobraajnih udesa, o broju tih saobraajnih udesa, što se
preduzima, o nekim policijskim akcijama, pa bih ipak dio odgovora dao samo na ono što
ste vi konkretno i pitali.
Ministarstvo unutrašnjih poslova i javne uprave, shodno Programu rada Vlade
Crne Gore za 2009. godinu, pripremilo je Prijedlog strategije poboljšanja bezbjednosti u
drumskom saobraaju 2010-2019. godine. Ministarstvo unutrašnjih poslova i javne
uprave Prijedlog ove strategije je pripremilo u saradnji sa Ministarstvom saobraaja,
pomorstva i telekomunikacija, Ministarstvom prosvjete i nauke, Upravom policije i
Direkcijom za saobraaj.
Prijedlog strategije na dalji postupak dostavljen je Vladi Crne Gore dana
18.12.2009. godine. Koliko sam ja informisan ona bi trebala da se razmatra na ovoj
sjednici Vlade u etvrtak.
Izmjene i dopune propisa kojima se propisuje bezbjednost saobraaja, kao i
sankcije iz ove oblasti, predviene su kao jedan od osnovnih kratkoronih ciljeva
strategije, a u cilju poboljšanja bezbjednosti saobraaja i usaglašavanja sa regulativom
Evropske unije. Prijedlog strategije je usaglašen sa Regionalnom strategijom za
bezbjednost drumskog saobraaja koja se odnosi na zemlje Jugoistone Evrope, kako
u pogledu zadataka i ciljeva, tako i u pogledu vremenskog okvira za sprovoenje
strategije. Prijedlogom strategije je predvieno da e se za svaku godinu posebno
donijeti akcioni plan za njenu implementaciju.
Naravno, kad govorimo o tome, pokazatelji mogu da govore jedno, ja sam i na
tom prošlom zasijedanju o poslanikim pitanjima, govorio da su u padu ti pokazatelji o
katastrofalnim posljedicama, o saobraajnim udesima sa pogubnim, sa posljedicama
koje su imale gubitak života. A onda nam se poslije toga desilo, gotovo polovina
novembra koja je bila praktino nezapamena sa 15 traginih posljedica. Tako da mi
pokušavamo to da promijenimo, i vjerovatno e o tome govoriti ova strategija
poboljšanja bezbjednosti saobraaja. Nažalost, u tim našim udesima se uvijek pokazuje
da je u pitanju, u 90% sluajeva, ljudski faktor.
Ja se izvinjavam, u poslovnikom roku, dobiete odgovor u pisanom formi.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala.
Pravo na komentar odgovora. Izvolite.
72

BRANKO RADULOVI:
Ministre Brajoviu,
Nije ovo bilo ništa da bih dopunio svoju kvotu od dva pitanja, sigurno, nego zato
što, kada sam rekao da sam izgubljen u prostoru i vremenu, bojim se da su to i oni koji
treba da regulišu saobraaj. Ne zbog neega, nego jednostavno što nemaju odreenu
aktivnost i akcioni plan koji to treba da sprovede.
Znai, postoji jedan zakon o bezbjednosti saobraaja, gdje je sve obuhvatio. Ja
se plašim da postoji samo regulativa. Postoji nešto što sami pješaci i vozai i na
odreen nain policija u odreenoj mjeri samo reguliše. Frapantna je injenica, ministre
Brajoviu, da je sigurnije prei na crveno nego na zeleno. Sigurnije je prei onamo gdje
nema pješaki prelaz nego gdje ima pješaki prelaz. Vi morate da gledate tano u oi
vozau kako ide i da li e se zaustaviti ili se nee zaustaviti.
Samo poite sa mnom, ukoliko hoete, da prošetamo jednu no da vas ne
prepoznaju, pa da vidite na svakom koraku kakva je saobraajna kultura i kakvi su
prekršaji. Velika je srea zašto nemamo još i vei broj saobraajnih udesa. Poite samo
od Podgorice do Budve, pa ete vidjeti kako i ko vozi treom trakom ili onom srednjom
trakom, a istovremeno puna je linija tamo. Krivina je pod uglom od 90 stepeni. I pitam
policajca - jeste li vidjeli što je napravio - da, zaustavljamo ih na stotine, isto je. Ili su
alkoholisani ili su pod dejstvom droge. To je danas situacija koja vlada na crnogorskim
putevima, morate da budete svjesni toga.
Najvei problem imam kada se vratim, ovo o emu vi kažete, iz Evrope. I tada,
pod uticajem te Evrope, ili sad kada smo bili u Zagrebu, slobodno se prelazi, kada je u
pitanju zeleno ili kada je u pitanju pješaki prelaz, ili ako ste na trotoaru vozila se
zaustavljaju. I onda šok i ruski rulet nastaje kada doem ovdje. To je istina naša.
Zato vas molim, ministre, znam da imate velikih problema, znam da je teško
motivisati sad i saobraajce koji imaju 280-300 eura platu, da jednostavno imate ovo u
vidu zato što je, ono kad kažem haos, haos.
Poite samo na jedan kružni tok, onamo što razdvaja put za Cetinje, onamo
ispred Univerziteta. Ako vam se iko zaustavi od 100 vozila, a zakoraite na pješaki
prelaz. To da znate, ministre…. (Prekid)
Imate pravo prvenstva kao pješak da preete. Takoe zeleno je i vozilu koje vam
dolazi sa lijeve strane. Nee vam se zaustaviti 10% vozila koja dolaze sa lijeve strane, a
vi ste ve ušli, imate pravac kretanja. Da ne priam o vozilima, o kontroli vozila i svemu
ostalom.
Ono kad vam kažem, postoji haos, ja kao graanin Crne Gore, bez obzira da li
sam u pitanju kao pješak ili voza, to vam sa sigurnošu tvrdim. Ukoliko vi ne vjerujete,
hajte da se prošetamo zajedno pa ete vidjeti.
POTPREDEDNIK RIFAT RASTODER:
Hvala, gospodine Raduloviu.
Sljedee pitanje ima poslanik Koa Pavlovi.
KOA PAVLOVI:
Hvala, gospodine potpredsjednie.
Poštovani graani Crne Gore, moje pitanje je upueno ministru unutrašnjih
poslova i javne uprave u Vladi Crne Gore gospodinu Ivanu Brajoviu, tie se
svojevremenog prebijanja Aleksandra Saše Pejanovia u prostorijama Centra
bezbjednosti Podgorica, u uvenoj „betonjerci“ i nedavnog svjedoenja policajca
73

Gorana Stankovia koji je iznio pred sudom potpuno drugaije navode, vezano za taj
sluaj.
Dakle, gospodine Brajoviu, šta ste preduzeli da ispitate tvrdnje koje je policajac
Goran Stankovi iznio pred sudom, a koje govore o tome da su pritvorenika Aleksandra
Sašu Pejanovia u prostorijama Centra bezbjednosti Podgorica svojevremeno pretukli
pripadnici specijalne jedinice MUP-a, a ne oni koji su trenutno optuženi kao saizvršioci
tog krivinog djela?
Dakle, više radi javnosti, nego da vas podsjetim, kratko. Pejanovia su, kao što
sam rekao, prije otprilike godinu dana, pretukli vezanoga u „betonjerci“. Gospodin
Veljovi, direktor Uprave policije, je dugo negirao to, demantovao je itd. Na kraju je, pod
pritiskom javnosti, prihvatio da prizna da jeste ovjek pretuen. Sada imamo jednu
zavjeru, oito organizovanu od strane vrha policije koja želi da prikaže nekih šest
policajaca kao osobe odgovorne i saizvršioce toga krivinoga djela. Pri tom, jedan od
policajaca, pomenuti Goran Stankovi, vrlo hrabro, moram rei i pružam mu podršku za
to hrabro svjedoenje, je negirao i rekao da apsolutno, ne samo on, nego niko od
optuženih nije uesnik toga prebijanja.
Na poetku želim da vam kažem da ja govorim kao neko ko je zbog svojih
politikih uvjerenja, bespravno hapšen i privoen 90-tih, i zlostavljan u istoj toj
„betonjerci“. Ja sam, poštovani graani, poštovani ministre, dobio batine jer sam tada
podržavao LSCG. Ja znam koliko bijesa i koliko nepravde osjea neko ko je vezan I
tuen u „betonjerci“.
I tada, moram rei, baš kao i danas, neki od elnika tadašnje policije, Centra
bezbjednosti Podgorica, danas se nalaze tamo.
Poštovani gospodine ministre, i danas je crnogorska policija jedna naoružana
struktura Demokratske partije socijalista. Vrlo malo se tu promijenilo, ali ono što jeste
interesantno i zabrinjavajue, jeste da vaša partija toboš 10 godina upravlja tim
ministarstvom.
Ja vas pitam, šta ete vi uraditi u ovoj situaciji kada jedan hrabri policajac odbije
da prihvati nametnutu krivicu? Vjerovatno su svi ti policajci ucijenjeni. Ali, on je odbio.
Goran Stankovi, policajac, jedan od šestorice optuženih, kao saizvršilac toga djela
prebijanja, je odbio da prihvati tu nametnutu krivicu. Oigledno se radi o dogovorenoj
krivici, dogovorenom scenariju koji je dogovoren izmeu vrha policije i tužilaštva, a
vjerovatno i pravosua. Radi se o ponavljanju jedne tužilako-sudske farse koju smo
imali prilike da vidimo prilikom prebijanja i napada na Željka Ivanovia.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala vam.
Da ujemo odgovor.
Ministar Brajovi.
IVAN BRAJOVI:
Poštovani poslanie Pavloviu,
Ja se izvinjavam samo za digresiju pošto ne komentarišem prethodno pitanje niti
komentar prethodnog pitanja, ali mogu samo da kažem da u sa zadovoljstvom
prihvatiti poziv poslanika Radulovia da prošetamo i da se neposredno uvjerimo u ove
stvari. Znam da ima zaista mnogo saobraajne nekulture u svemu tome. Još jedan
komentar koji moram da kažem, prosto Vas molim za razumijevanje, ovaj ministar nikad
nee dozvoliti smanjenje plata uniformisanih policajaca, tako da njih ne može pogoditi
74

ova stvar koja se govori o smanjivanjima plata u državnoj administraciji. Oni su zaista
neko ko i te kako zaradjuje taj svaki euro koji dobije.
Što se tie odgovora na Vaše pitanje, moram da Vam kažem da
Socijaldemokratska partija ne vodi ovo ministarstvo ve 10 godina, nego od 2005.
godine od kada je ministar unutrašnjih poslova iz reda Socijaldemokratske partije.
Druga stvar, naravno da mi je žao za svakoga ko pretrpi nepravilnosti na bilo kom nivou
a ne ovdje, znate kako, kada vas uhapse vi treba da ste najsigurniji, u suštini se
dokazuje vaša krivica, postupcima koji nijesu nešto o emu mi govorimo, prebijanje,
batinjanje i ostalo. Ne mogu, naravno, rei da se slažem sa vama ili ne, ali emo vidjeti
šta se iz sudskog postupka bude dokazalo o emu se radi. Naravno i da vas podsjetim
da ste tada 90-te kada ste bili u „betonjerki“ vi tada glasali na parlamentarnim izborima
za Saverz reformskih snaga pa prema tome i za liberale i za Socijaldemokratsku partiju.
U ovom konkretnom sluaju moram da vam kažem sljedeu stvar. Tražio sam
informaciju od Uprave policije i informacija koju sam dobio, znam da je bilo odreenih
komunikacija i prije ovog, kao što je i rekao Goran Stankovi, da je bilo odredjene
komunikacije sa Upravom policije, ali od njegovih navoda od trenutka kada su se ti
navodi pojavili u štampi, po informacijama koje imam iz Uprave policije, nijesu
preduzimane druge mjere radi provjere navoda koje je u svojoj odbrani na glavnom
pretresu u Osnovnom sudu u Podgorici iznio Goran Stankovi. Zbog profesionalnih
razloga navode odbrane okrivljenih lica nijesu provjeravali, niti ih komentarisali poštujui
tok sudskog postupka. Konano, nadležni tužilac je aktivno uestvovao u sudskoj istrazi
i sada na glavnom pretresu. Ukoliko tužilac ocijeni da zbog navoda odbrane Stankovia
ili bilo kog lica u postupku treba preduzeti odredjene mjere, Uprava policije e postupiti
po tom zahtjevu. Kao što znate, o tome emo ve sjutra govoriti na skupštinskom
zasijedanju. Podnio sam Predlog izmjena i dopuna Zakona o policiji kojim Unutrašnja
kontrola prelazi iz Uprave policije na nivo Ministarstva. Nadam se da emo ovakvih
primjedbi imati manje. Hvala.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala, ministre.
Pravo na komentar odgovora ima poslanik Pavlovi. Izvolite.
KOA PAVLOVI:
Hvala, gospodine potpredsjednie.
Odmah da najavim da imam u skladu sa lanom 192 Poslovnika i dodatno
pitanje, jedno konkretno pitanje.
Dakle, moram rei da vaši nastupi kada su u pitanju vaše ingerencije nad
Upravom policije, zaista mi više lie na nastup ombudsmana, nego na nastupe ministra
koji je formalno nadredjen policiji. Dakle, mogao bih, u suštini, da vas pitam imate li vi
stvarno formalne vlasti, formalna prava da konano kaznite te batinaše. Ti batinaši, ja
sam vam svjedok, nijesu oni od jue. Sjetite se samo situacije koja nije rašišena,
kada je specijalna jedinica policije upala u jednu od soba pritvorske jedinice u Spužu i
prebila sve u sobi. Svi koji su bili unutra dobili su batine. U više izvještaja Evorpske
komisije je to pomenuto i nakon toga je to zamrlo. Niko nije otkrio te batinaše. Nema
reforme policije, gospodine ministre, dok batinaše ne izvedete, ne privedete pravdi.
Nema. Nema demokratske policije sa tim batinašima unutra. Ako nemate te ovlasti, ako
nemate ta prava, za što ve, kada kažem 10 godina, raunam i one periode kada su
ministri policije bili neki vaši kandidati iz reda nestranakih linosti, pa onda i neki
75

pomonici, pa neki direktori Uprave policije i tako dalje. Imali ste vi ve, u kontinuitetu
imate prisustvo u tom ministarstvu. Zašto ve 10 godina dajete alibi jednoj politikoj
policiji? To je pitanje koje se namee, gospodine ministre. Dakle, oekujem, ako vi
nemate tih ovlasti, zaista oekujem da je najmanje od toga što možete da uradite da
otvoreno kažete ono što svi mi vidimo. Ne samo mi nego cijela crnogorska javnost zna,
a to se vidi na svakoj sjednici parlamentarnog odbora kada ste Vi istovremeno sa
gospodinom Veljoviem, direktorom Uprave policije prisutni, vidi se da on apsolutno ne
uvažava Vaš autoritet. On Vas ne doživljava, ne participira Vas kao nekoga ko je njemu
nadredjen, u bilo kom smislu. Nakon te situacije, nakon ove situacije, nakon ovih brojnih
situacija koje sam pomenuo, Vi još jednom predlažete gospodina Veljovia za novi
mandat. To je ono što je krajnje upitno, gospodine Brajoviu. Zapoeu nešto u vezi sa
im u Vam postaviti dodatno pitanje. Goran Stankovi, mislim da emo se složiti, da
treba pružiti podršku tom hrabrom policajcu koji je odbio da prihvati ovu dogovorenu
krivicu njih šestorice. Njih šestorica govore da su krivi ali niko od njih kao da pojma
nema šta se desilo. Svi znaju u Upravi policije da su to prebijanje uradili pripadnici
specijalne jedinice. Dakle, gospodin Stankovi je neko ije svjedoenje zaista može da
doprinese rasvjetljavanju ne samo ovoga sluaja nego zapoinjanju stavljanja take ...
(prekid)...su se esto izvodile zadnjih godina i koje smo esto imali priliku da
susretnemo u praksi naše policije.
Imam pravo na minut za dodatno pitanje.
Dakle, samo da Vas podsjetim, gospodine ministre, da je Komitet protiv torture u
zakljucima svoga izvještaja o Crnoj Gori rekao da okrivljeni mora, a okrivljeni je i
gospodin Stankovi, po pravilu biti suspendovan. Zašto niko od njih šestorice nije
suspendovan? Zašto mora biti suspendovan? Pa mora biti zaštien na taj nain pošto
on saradjuje u istrazi, ovaj gospodin saradjuje u istrazi. On mora biti na taj nain
zaštien od eventualnih pritisaka i uticaja. Gospodin Stankovi se trenutno nalazi na
bolovanju i strahuje od toga da se mora vratiti da radi u krug tih lica od kojih su neki, u
stvari, svi ostali su pristali da ute. Pristali su na tu tužilakopravosudnu farslu u kojoj
oni treba da prihvate odgovornost za zloin koji nisu napravili. On treba tamo da se vrati
i da trpi svakodnevni pritisak, možda da kažem, i život da mu bude ugrožen. Ja vas
sada pitam, gospodine ministre, da li ete Vi u skladu sa ovim preporukama Komiteta
protiv torture, makar toliko doprinijeti, odmah, rješavanju ovog sluaja na nain što ete
tražiti da makar u skladu sa tim preporukama ti ljudi budu odmah suspendovani.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala Vam.
Ministre, ako želite možete sada dati odgovor, imate pravo.
IVAN BRAJOVI:
Poslanie Pavloviu, Vi ste koristili Vaš istup priajui kako se ja ponašam kao
ministar a kako ne. Prvo ste rekli da na sjednicama Odbora kada ja dolazim sa
gospodinom Veljoviem, održana je samo jedna sjednica Odbora na kojoj sam ja bio
zajedno sa gospodinom Veljoviem i pitaete upravo Vašeg partijskog šefa poslanika
Medojevia kako je to izgledalo na tom odboru. Ne znam, Vi nijeste bili prisutni tamo.
Ne možete nikako stei utisak ako niste bili prisutni tamo. Uostalom, pitajte i njega a
pitajte i gospodina Veljovia ko koga uvažava i kako uvažava. Ja Vama neu dokazivati
to kakav je moj status i kako me ko uvažava, a Vi treba prvo, da biste davali
kvalifikacije, potpuno i precizno da se uvjerite u to. Tu nijesu samo bili Vaš šef gospodin
76

Medojevi, nego ima i drugih poslanika, slobodno se pozivam na sve njih, da ukažu
kako je to izgledalo. Na ovom primjeru i na svakom ja u dokazivati kako mislim da se
ponašam i kako mislim da treba da izgleda ta policija koja je od tog perioda 90-tih o
kojima vi priate i te kako napredovala. Je li ona na poželjnom nivou? Apsolutno nije, ali
je svakim danom sve bolja i profesionalnija.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala Vam, ministre.
Sljedei poslanik za pitanja je poslanik Emilo Labudovi. Izvolite.
EMILO LABUDOVI:
Gospodine ministre, kolege poslanici,
Ispostavilo se da sam Vam postavio pitanje koje, makar u formalnom pogledu,
lii na pitanje na koje ste Vi ve maloprije dali odgovor, a koje je postavio kolega Branko
Radulovi. Medjutim, s obzirom da sam pošao od potpuno druge motivacije, tražim od
Vas decidnu i preciznu informaciju šta najhitnije Ministarstvo policije ima namjeru da
preduzme da se pooštre kriterijumi, prije svega, za sticanje vozake i saobraajne
dozvole, a onda i da se pooštri kaznena politika prema poiniocima saobraajnih
prekršaja.
Želim da dam nekoliko napomena, vezanih za osnovnu motivaciju koja me je
incirala da Vam postavim to pitanje. Ona nije toliko u onim poražavajuim slikama
kojima obiluje gotovo svakodnevno naša štampa i naše informativne emisije. Ona nije
ak ni toliko, iako jeste, djelimino, ni u ovom podatku da je samo u mjesecu novembru,
ispraviu Vas, stradalo 16 žrtava, od kojih je najvei broj njih mladjih od 4o godina. Ona
nije ak ni toliko u nedavno objavljenom statistikom podatku da se drumovima Crne
Gore u ovom trenutku, kree više od 60% automobila koji su stariji od 10 godina a u tom
broju je više od 60% starijih od 2o godina. To su pravi ,,metuzalemi“, gospodine
Brajoviu, koji ni u jednoj normalnoj državi ne bi imali pravo da izadju iz dvorišta, a
kamoli da budu uesnici u saobraaju. Takodje, nije ni motivisan toliko ni u apsurdu da
mi svakodnevno dobijamo bolju putnu infrastrukturu a da što je ona bolja i prilagodjenija
propisima i uslovima saobraaja, broj saobraajnih nesrea svakodnevno raste. Znate
u emu je osnovna intencija mog pitanja: u jednoj slici koju sam bio u prilici da doživim i
da je pri tom podijelim sa najmanje 10-tak pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova,
od prije neki dan pred ovom Skupštinom. Kroz tri crvena svjetla - znai uspio je ovjek
da uhvati crveni talas – prošao je vlasnik,, ferarija“ pored ove tri zgrade koje uva
najmanje desetak policajaca, koji su potpuno nezainteresovano posmatrali šta se
dešava i ostali ravnodušni na škripu konica . Kada sam, više kao gradjanin nego kao
poslanik pitao, rekli su: ,,Pustite, to je sin toga i toga, ne vredi da bilo šta pokušavamo.”
Gospodine Brajoviu, ne interesuje me strategija do 2019, interesuje me šta koliko
sjutra namjerava da preduzme Ministarstvo unutrašnjih poslova da se, makar ako ništa
drugo, regulativa privede onome što znai pokušaj da se sprijei ovo što se dešava na
crnogorskim cestama. Hvala.
PREDSJEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Pravo na odgovor, ministar Brajovi.
77

IVAN BRAJOVI:
Poslanie Labudoviu, Vi ste ovo pitanje uputili Ministarstvu pravde, ali sam ja,
imajui u vidu da se zaista odnosi na priu o strategiji koja se tie Ministarstva
unutrašnjih poslova i javne uprave, prihvatio da odgovorim na ovo pitanje. U pravu ste,
sa stanovišta pitanja koje ste Vi postavili to je praktino istovjetan odgovor koji je dobio i
uvaženi poslanik Radulovi, a to znai: Ministarstvo unutrašnjih poslova i javne uprave
u saradnji sa Ministarstvom saobraaja, pomorstva i telekomunikacija, Ministarstvom
prosvjete i nauke, Upravom policije i Direkcijom za saobraaj, pripremilo je Predlog
strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraaju i dostavilo ga Vladi Crne
Gore dana 18.12. 2009. godine na dalji postupak. Predlogom ove strategije je
predvidjeno, kao jedan od osnovnih kratkoronih ciljeva, donošenje zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti saobraaja na putevima, njegovo
usaglašavanje sa regulativom Evropske unije, kao i uskladjivanje njegovih odredaba sa
odredbama budueg Zakona o prekršajima.
Ovo što Vi govorite, pa i Vi ste ušli u znaajnu koaliziju, Vi ste rekli kakvi se
krševi voze na našim drumovima. Istina, konstatovali ste da je znaajno poboljšanje
naše putne infrastrukture. Ali, to što je taj crveni „ferari“ prošao kroz crveno svijetlo, nije
rije ni o kršu, pretpostavljam da je taj ferari novije proizvodnje kada je bio takav. Druga
stvar, to nije ništa drugo do ljudski faktor, obijes nekog ovjeka koji je vozio taj ferari.
Iskreno da Vam kažem, najbolji sluaj u tom smislu bi bio da ste Vi istog trenutka
pozvali ministra pa mi rekli da ja posredujem u sanckonisanju registrarske tablice koju je
posjedovao taj obijesni „ferari“, bio on sin bilo koga u ovoj državi. To je jedna stvar.
Druga stvar, ovdje morate i to emo da radimo, na žalost, za sad ipak obvještavanje o
požaru, elementarne neke nepogode, a slažem se da i to treba uraditi, poslanie
Labudoviu. Kada govorimo o ovome, rekao sam vam da je to u 90% sluajeva ljudski
faktor. Imamo mi policijske kontrole. Imali smo policijske akcije koje su pokazivale
odredjeni pad, ali znate kako, Ministarstvo zdravlja je proglasilo... (prekid)...imali smo
pet, na žalost, smrtnih sluajeva. Vi ste sami rekli, u novembru je bilo 16 takvih
posljedica i to je na žalost nešto sa ime se suoavamo i što pokušavamo da nekako
preduprijedimo. Opet vam govorim, koliko god to izgledalo sada benigno, edukacija i
saopštavanje, upoznavanje, insistiranje na jednostavno uvažavanju tih standarda a
onda, naravno, i rigoroznija kaznena politika. Hvala.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala Vam.
Pravo na komentar odgovora. Izvolite.
EMILO LABUDOVI:
Gospodine ministre, prije svega da se razumijemo, ni na kraj pameti mi nije da
budem denuncijant u bilo kojoj situaciji, pogotovo ne u ovakvoj, tim prije što sam, rekoh,
tu sliku podijelio sa desetak vaših inovnika koji su bili pozvaniji i za to i plaeni da to
urade. Ali, znate li na šta mi lii Vaš odgovor, bez najmanje malicioznosti? Na onu
narodnu “selo gori, a baba se ešlja.“ Vi ste napravili strategiju. Dok ta strategija proe
sve ono što je propisano zakonom, dok dodje ovdje i dok mi to sve iskontrolišemo i
usvojimo, ode voz niz kukuruz. Medjutim, složiu se sa Vama da nije samo rije o
pooštravanju propisa iako zaista mora i na tome da se nešto uradi. Jer, danas u Crnoj
Gori kome padne na pamet može da stekne vozaku dozvolu. Na prošloj sesiji
predvidjenoj za poslanika pitanja, kolega Strahinja Bulaji Vas je upozorio na injenicu
78

na koji se nain danas dobijaju ljekarska uvjerenja, kao uslov za sticanje prava na
polaganje vozakog ispita. Vaše je samo da platite, i nemate sjekiraciju, tako da se
medju vlasnike vozakih dozvola švercuju i oni koji to ni po jednom zdravstvenom
kriterijumu ne bi smjeli da budu. Ali, slažem se sa Vama i zato e Nova insistirati,
smisao ovog mog pitanja je upravo bio u tome da istaknem potrebu da ovo ne smije da
bude samo Vaš resor. Za sreivanje i za realizaciju te strategije potrebna je veoma
široka društvena akcija, gospodine Brajoviu, i to multidisciplinarna i da pone od
osnovne škole, pa do ovog doma. Ovo je nešto što je od tolikog interesa za cijelu Crnu
Goru da ne može biti samo u domenu Vašem ili bilo ijem, pa ni našem ovdje u
Parlamentu. Možda bi najbolje bilo rješenje da se, ali sad kao ozbiljna institucija, vrate
oni nekadašnji savjeti za bezbjednost saobraaja gdje se sa više razliitih, ali veoma
strunih i odgovornih adresa razmatrala ova problematika i davali odgovarajui odgovori
i odgovarajua rješenja za ono šta je initi u ovoj oblasti.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Na ovaj nain smo završili sa pitanjima koja su upuena ministru unutrašnjih
poslova i javne uprave, gospodinu Brajoviu.Zahvaljujem mu se na uešu u našem
radu.
/Govor s mjesta ministra Brajovia/
Poslanik Laloševi. Izvolite.
VASILIJE LALOŠEVI:
Hvala, gospodine protpredsjednie.
Poštovani ministre, ja ne znam, sada, u toj hirerarhiji i podjeli kako je generalni
sekretar raspodijelio da li se to tie pitanja tajnog nadzora ili pretpostavljam da je ovo
drugo pitanje oko presuda novinara upueno gospodinu Mirašu Radoviu.
Rekao sam na poetku, ponavljam još jednom i zbog javnosti, bio sam na
službenom putu, postavio sam uredno pitanje i oekivao u pisanoj formi. Imae
gospodin Konjevi prilike, naravno, da kao lan vladajue koalicije plasira to svoje
pitanje, ali zarad racionalizacije i zbog ostalih kolega, odustajem, ali bih Vas zamolio da
mi dostavite to pitanje.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Kolega Šljivananin. Izvolite.
DOBRICA ŠLJIVANANIN:
Ne znam, ne sjeam se dobro od koga poslanika obuhvata jedan dio tog
poslanikog pitanja i s obzirom na neke stvari koje su se u meuvremenu dešavale, ne
insistiram ni na komentaru ni na odgovoru, ali insistiram na pismenoj dostavi radi neke
svoje evidencije i svega toga.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem jednom i drugom kolegi.
Dakle, dobiete odgovore u pisanoj formi i još jednom zahvaljujem ministru
Brajoviu na uešu u današnjem radu.
79

Sada emo prei na krug pitanja koji su postavljena ministru poljoprivrede,
šumarstva i vodoprivrede.
Molim kolegu Milisava oria da uzme rije, nakon njega kolega Amir Hollaj.
Nakon ta dva pitanja poeemo sa pitanjima ministru prosvjete i nauke,
gospodinu Škuletiu. Kažem poeemo jer sada da vas obavijestim, imamo
obezbijedjen televizijski prenos do 18.30 asova. Želja je bila nas iz Kolegijuma
Skupštine da nastavimo sa radom, da pokušamo da iscrpimo što vei krug pitanja, ali
pojedine poslanike grupe žele da iskoriste pravo koje je definisano da poslanika
pitanja i odgovore na poslanika pitanja prenosimo, tako da, naravno, meni ostaje da
uvažim taj zahtjev jer je zasnovan na onome što je dogovor, tako da emo u 18.30
asova prekinuti sa današnjim radom, a dogovoriemo se o nastavku rada po ovoj temi
kasnije.
Zahvaljujem.
Poslanik ori ima rije, nakon njega poslanik Hollaj.
MILISAV ORI:
Gospodine potpredsjednie, kolege poslanici, gospodo ministri, poštovani
graani,
Vladi Crne Gore, odnosno Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede,
Ministarstvu ureenja prostora i zaštite životne sredine, Direkciji za saobraaj, na
osnovu ovlašenja iz lana 187. Poslovnika Skupštine Crne Gore, postavio sam
sljedee poslaniko pitanje:
Ne upuštajui se u ocjenu opravdanosti ili štete zbog sjee na lokalitetu
Dragišnica, pitam: da li su i u kojoj proceduri date koncesije za eksploataciju drveta na
lokalitetu Dragišnica, da li koncesije podrazumijevaju i pravo na izvoz drvne mase sa
lokacije koja je predmet koncesija, da li je izvršena sjea i da li javno preduzee koje
gazduje šumama ima urednu dokumentaciju za sjeu na navedenoj lokaciji?
Šta e biti sa posjeenom drvnom masom? Da li e imati štetnih posljedica sa
aspekta zdravstvene zaštite šuma ukoliko posjeena drvna masa ostane na licu
mjesta? Da li u prostornoj dokumentaciji postoje planirani pravci prilaza i ko je nadležan
da definiše pravce transporta da sprijei, odnosno odbri transport drvne mase sa
navedene lokacije i sa tog podruja?
Odgovor tražim u pisanoj formi a nisam ga dobio do ovog trenutka.
Obrazloženje: Nedeljama, pa i mjesecima se po štampi u Crnoj Gori povlaila
tema sjee šumskih sortimenata na prostoru lokaliteta zvanog Dragišnica. Na jednoj
strani smo imali osporavanja sjee od strane graana sa tog podruja, a sa druge
strane saopštenja javnih preduzea i korisnika koncesije koja su bila esto potpuno
suprotstavljena. Iako nijesam ni teritorijalno niti na bilo koji drugi nain vezan za ovo
podruje i sluaj, interesuje me prava istina o tome. Hvala.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Ministar Simovi ima rije. Izvolite.
80

MILUTIN SIMOVI:
Uvaženi gospodine potpredsjednie, dame i gospodo poslanici, uvaženi
poslanice oriu,
Dau odgovor u usmenoj formi, a pisani odgovor, svakako, dobiete u skladu sa
Poslovnikom ovoga doma.
Dakle, šume u gazdinskoj jedinici Komarnica Dragišnica, date su na korišenje
na osnovu konkursa koji je objavljen od strane Uprave za šume 24. aprila 2008. godine
u sredstvima javnog informisanja na nain i u postupku preciziranim l. 52. do 54
Zakona o šumama, nakon ega je zakljuen ugovor o korišenju šuma sa preduzeem
"Trudbenik" Mojkovac na period od sedam godina. Uprava za šume predmetnim
podrujem gazduje u skladu sa važeim ureajnim elaboratom odnosno precizno
posebnom osnovom sa rokom važenja od 2005. do 2014. godine. Izvoaki period za
2009. godinu, usvojen je sa svim prateim aktima i njime je predvidjena za sjeu drvna
masa u ukupnoj koliini od 2331m³. Zakonom o šumama precizno lanom 29
precizirano je, a što je i ugovorom utvrena obaveza, da se doznaena stabla u okviru
plana trebaju posjei prilikom vršenja redovne sjee, potom izraditi odgovarajue
sortimente i nakon toga svo posjeeno drvo neophodno je izvesti iz šume u rokovima
utvrenim planskim aktima. Od planirane koliine drvne mase, dakle od 2331m³ u šumi i
šumskom putu nalaze se izraeni sortimenti u koliini od oko 900 kubika drvne mase
etinara i lišara. S obzirom da se izraeni šumski sortimenti nalaze u šumi i šumskom
putu i predstavljaju opasnost za širenje biljnih bolesti i štetoina shodno lanu 28 stav 5
Zakona o šumama i Zakonu o inspekcijskom nadzoru kao i lanu 3 Pravilnika o
uspostalvjanju šumskog reda, glavni šumarski inspektor naložio je koncesionaru da se
predmetna koliina drvne mase izveze iz šume.
Treba istai da je planskom dokumentacijom bilo predvidjeno da se izvoz drvne
mase sa prostora Dragišnice vrši putnim pravcem kroz selo Komarnica. Medjutim,
mještani sela su onemoguili prevoz drvne grae kroz to selo. Koncensionar
"Trudbenik" Mojkovac zbog navedenih problema naknadno je izgradio put sa druge
strane šumskog kompleksa Dragišnica i to sa dijela teritorij kojim upravlja Nacionalni
park "Durmitor" ime je prekršio propise vezane za zaštitu prirode i ureenja prostora.
Ministarstvo ureenja prostora i zaštite životne sredine, donijelo je rješenje i
pokrenulo postupak protiv odgovornih lica...(Prekid)....proboja puta kroz nacionalni park.
Kao što ste ve upoznati, protesti mještana sela Komarnica traju još od 2003. godine i
odnosili su se na zabrinutost da e predmetna sjea šume prouzrokovati erozione
procese i ugroziti imovinu sela i ljudi koji žive u njemu. Ovo ministarstvo je reagovalo na
te navode i formiralo strunu komisiju u kojoj su,pored njegovog predstavnika, bili i
predstavnici Zavoda za zaštitu prirode, Instituta za šumarstvo i Ministarstva
ekonomije.Sa Komisijom su na teren izašli i predstavnici mještana i struna komisija je
konstatovala da ne postoje strune dileme niti zakonske smetnje za realizaciju
planiranih mjera gazdovanja šumama. Predstavnici mještana bili su nezadovoljni
zakljucima Komisije i izrazili su nepovjerenje u njenu objektivnost i tražili angažman
nezavisnih eksperata iz regiona.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Molim Vas privodite kraju.
81

MILUTIN SIMOVI:
Izašlo se u susret i ovom zahtjevu mještana i u maju mjesecu 2004. godine
angažovani su eminentni eksperti sa Šumarskog fakulteta i Instituta iz Beograda i to šef
Katedre za eroziju, šef Katedre za zaštitu šuma i šef Katedre za ureenje šuma. Sa
ekspertima na terenu su bili i predstavnici zainteresovanih mještana. Posebno je
ocijenjen stepen opasnosti od erozije zemljišta. Konstatovano je da su svi planovi
zasnovani na dovoljno pouzdanim podacima, premjera šuma i podacima o zemljištu,
klimatskim monografskim i drugim relevantnim faktorima za planiranje i gazdovanje
šumama. Planirani obim sjea je odreen realno i krajnje oprezno sa izuzetno malim
izuzetkom sjee od 10%. Konaan stav Komisije je bio da Upravi za šume treba
omoguiti da redovno i u skladu sa donijetom planskom dokumentacijom gazduje sa
šumom.
Još samo par reenica. Radovi u šumi Dragišnica u ovoj godini izvoeni su sve
do 22.10. 2009. godine kada je ovo Minstarstvo donijelo rješenje o obustavi dalje sjee
zbog propusta nastalih prilikom planiranja sjee, ime je naloženo Upravi za šume da
se sva planirana doznaka iznad 10% intenziteta sjee a što je predloženo od strane
eksperata sa Šumarskog fakulteta iz Beograda, poništi. Rješenje e biti na snazi do
otklanjanja nedostataka uoenih od strane šumarske inspekcije, a vezano za prevoz
drvnih sortimenata saobraajnicama, tj. putevima od lokalnog i regionalnog znaaja, u
odnosu na problematiku koja definiše uslove ograniavanja nošenja tereta nadležni su
drugi državni organi. Hvala.
PREDEDVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Izvolite, kolega oriu.
MILISAV ORI:
Hvala Vam na odgovoru, gospodine ministre. Osim nejasnoa koje su ostale u
javnosti oko sluaja Dragišnica, kažem sluaj jer je takva atmosfera ostala u javnosti,
moj motiv da postavim ovo pitanje je situacija sa koncesijama za šume uopšte u Crnoj
Gori. Primjera radi, jedno od osnovnih obeanja 2005. godine, prilikom vanrednih
lokalnih izbora u Mojkovcu je bila i privatizacija Kombinata za preradu drveta "Vukman
Kruši". Podsjeam da je ovo preduzee izgraivalo Mojkovac i šire, etrdesetak
godina. Preduzee je prodato za 410 hiljada evra, a tu se nalazi 12,5 hektara zemljišta
u centru grada, mehanizacija, hale i mnogo ega još. Ali, to preduzee nije dobilo
koncesije za ovu godinu i prema nekim informacijama, maltene prestae proizvodnja i
radnici e otii kui, zbog tih problema.
Na drugoj strani imamo sluaj da se, kako sam sad od vas uo, u redovnoj
proceduri dobiju koncesije uz ueše svih relevantnih organa države i onda se brani i
sjea i transport i to kada se posijee šuma. Ovo pitam iz sljedeih razloga: ima veliki
broj Crne Gore meu kojima i dobar dio naše Opštine Mojkovac, gdje uvijek važi popisni
katastar. Na nain na koji se to sad ini imaemo svakodnevne probleme graana sa
koncesionarima.
Moja logika je sljedea: koncesije ne treba davati tamo gdje su sporne, jer tako
varamo ljude, uzmemo im pare, a ne obezbjeujemo realizaciju. Na drugoj strani, tamo
gdje se daje država mora da ima kompletnu dokumentaciju uz jasan postupak i
nadležnosti. U svakoj drugoj situaciji to je prevara bilo graana bilo koncesionara.
82

Razumijete zašto sve ovo govorim, u medijima je bilo gomile informacija. Sada
ujemo - bio je uredan konkurs, ima elaborat vezano za tu lokaciju, rokovi postoje da se
drvo izveze, naložen je izvoz drveta, i onda kažete, neki drugi državni organi treba da
definišu kuda da se izveze. Prosto, nejasnoa i dalje ostaje, ne samo iz štampe, nego
ostaje nejasnoa tako da može se desiti da apropo ovim dešavanjima, sjutra na
prostoru kompletne Crne Gore imamo sline probleme, odnosno potenciram, podruje
Opštine Mojkovac, gdje još uvijek nijesu ureene zemljišne knjige, mogu da se
pojavljuju problemi koji dovode do ozbiljnijih situacija, ne samo ekonomskog dijela
eksploatacije ili neksploatacija. Dolazi do konflikata koji mogu da dovedu u ozbiljne
probleme odnose ljudi...(prekid) ..i tome slino. Hvala.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Imamo prijavljenu proceduralnu intervenciju.
Kolega Zenka. Izvolite.
MEHMET ZENKA:
Gospodine predsjedavajui, poštovani poslanici,
Ja sam blagovremeno podnio dva pitanja 15. 12. Mislim da su to veoma važna
pitanja za Ulcinj i za moje graane koji tamo žive. Jednostavno, ja poznajem u ovim
mojim pitanjima tri ovjeka u Vladi koji bi mogli da odgovore na ova pitanja. Ni jedan
ovjek nije ovdje, od potpredsjednika Lazovia, ministra Gvozdenovia, ministra
Nenezia. Od svih tih ljudi danas niko nije došao ovdje da odgovori, jer ljudi su izuzetno
zainteresovani. Radi se o privatizaciji u Ulcinju i o Morskom dobru.
Ja ovdje sjedim šest sati. Od tih ljudi, od te gospode koji predstavljaju Vladu Crne
Gore niko nije našao za shodno da doe da odgovori na ta pitanja.
Ja bih volio prije Nove godine da imam prilike da ujem odgovore na ova pitanja.
Dobro me podsjetio i kolega, ne znam jesam li uz vlast, jer vidim da me nešto
zaobilazite mnogo.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Evo odmah da vam odgovorim.
Vi ste danas pokazali interesovanje za vaša dva pitanja i saopšteno vam je.
Jedno od tih pitanja je upueno ministru Gvozdenoviu, drugo pitanje je upueno
ministru Vujoviu.
Naravno, oni da su došli na red da odgovaraju na pitanja, oni ekaju da ih mi
pozovemo, oni bili tu. Imamo dogovor kakav sam rekao, do 6,30 zbog televizijskih
prenosa radimo. Ja sam, odnosno mi predsjedavajui, u dogovoru, kao što vidite,
zamolili lanove Vlade da njihovo pravo koje je nesporno, shodno lanu 190 Poslovnika,
da njihov odgovor traje pet minuta, zamolili smo ih da im odgovor traje tri minuta da bi u
ovom predvienom vremenu do 6,30 uspjeli da ujemo što vei broj pitanja i što vei
broj odgovora.
Vaša dva pitanja su proslijeena nadležnim ministarstvima. Da su došli na red do ovog
termina, do 18,30 vi bi dobili odgovore, ali u svakom sluaju, u onom terminu koji bude
dogovoren sjutra na kolegijumu, kada bude nastavak ove sjednice oko poslanikih
pitanja, vi ete dobiti odgovor.
Sada molim kolegu Hollaja da uzme rije.
83

AMIR HOLLAJ:
Hvala, gospodine potpredsjednie.
Poštovani poslanici, poštovani ministri, poštovani graani,
Za razliku od mog kolege ja imam po drugi put priliku danas da postavljam
pitanja, ali to je sluajno, mislim da e i kolege da dobiju odgovore.
Moje drugo pitanje je upueno Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i
vodoprivrede, konkretno ministru gospodinu Milutinu Simoviu. Pitanje glasi: Ko i kada
e isplatiti dug prema kooperantima Mljekare Podgorica u Opštini Ulcinj za isporuene
otkupljene koliine mlijeka za period jul 2008. - mart 2009. godine?
Imam informaciju da ni kooperantima u Malesiji nijesu isplaena sredstva za
navedeni period od strane Mljekare Podgorica.
Obrazloželje: Mljekara Podgorica u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede,
šumarstva i vodoprivrede i lokalnom samoupravom Ulcinj poela je sa otkupom mlijeka
poetkom 2003. godine kada je sa ovih prostora otkupila više od osam hiljada litara
mlijeka dnevno i broj kooperanata se kretao negdje oko 600. Od 2003. pa sve do
privatizacije sve otkupljene koliine su isplaene. Od jula 2008. godine do marta 2009.
godine kooperantima, njih cirka sada 180 ne vrši se nikakva isplata, odnosno Mljekara
Podgorica duguje nekih cirka 200 hiljada eura.
Postavio sam pitanje, odgovor nijesam dobio u pisanoj formi, oekujem da u ga
dobiti, a nekon odgovora ja u nastaviti sa obrazloženjem. Zahvaljujem.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Ministar Simovi ima rije.
MILUTIN SIMOVI:
Hvala, gospodine potpredsjednie.
Uvaženi poslanie Hollaj, dajem odgovor na vaše postavljeno poslaniko pitanje.
U AD Mljekari Podgorica uveden je steaj 14. marta ove godine od strane
Privrednog suda Crne Gore. Odmah zatim, 2. aprila 2009. godine, steajni sudija je
donio rješenje o sprovoenju steaja kroz program realizacije. Zbog nesprovoenja
plana reorganizacije i neispunjavanja obaveza po istom, Sud je uveo steaj putem
prodaje imovine steajnog dužnika sa danom 15. septembar 2009. godine koji je
potvren od strane Apelacionog suda 17. novembra 2009. godine, nakon ega je
otvoren likvidacioni postupak u ovom društvu i on je praktino poeo da se sprovodi od
1. decembra ove godine. U do sada sprovedenom steajnom postupku svi ošteeni
povjerioci su kod Suda prijavili svoja potraživanja u skladu sa odredbama Zakona o
insolventnosti privrednih društava, ukljuujui i kooperante, odnosno poljoprivredne
proizvoae.
Tano je da su ostala neizmirena potraživanja od strane ovog steajnog dužnika
i za 237 poljoprivrednih proizvoaa, sa podruja Ulcinja kojima se duguje 154 hiljade,
736,13 eura. Meutim, ostala su neizmirena potraživanja i drugim proizvoaima, a njih
je ukupno 603 i duguje im se 414 hiljada 874,6 eura i to su poljoprivredni proizvoai sa
podruja tri opštine i to iz Podgorice, sa podruja otkupa Zeta, Sukuru, Tuzi, Šipanik i
Ubli, zatim iz Danilovgrada, kao i što je ve reeno iz Ulcinja sa podruja Štoja i
Vladimira.
84

Cjelokupni steajni postupak se vodi kod Privrednog suda Crne Gore u skladu sa
Zakonom utvrenim mjerama, tako da je realno oekivati da e se uskoro sprovesti
tender o prodaji steajne imovine i steajne mase, i poeti izmirivati povjerioci po
utvrenom redosljedu prioriteta.
Vlada Crne Gore i ovo ministarstvo e nastojati da se posredstvom Suda u
steajnom postupku obezbijedi rješavanje pitanja nadoknade neizmirenih obaveza za
poljoprivredne proizvoae. Iako to nijesu obezbijeena potraživanja, stvorili su se
uslovi da se ta potraživanja naplate kroz steajni postupak u toku 2010. godine. Dakle,
ništa novo. Vlada se i do sada uvijek odricala svojih potraživanja i to naješe u korist
sprovoenja socijalnog programa, dakle za izmirivanje zaostalih obaveza prema
radnicima, a u ovom sluaju i za radnike i za obaveze prema poljoprivrednim
proizvoaima kooperantima koji su prodavali svoje mlijeko toj mljekari. Hvala.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Hvala vama.
Izvolite, kolega.
AMIR HOLLAJ:
Hvala na odgovoru.
Samo želim napomenuti, znai brojane, dobio sam informaciju da ih ima oko
600 i da je neki iznos oko 400 hiljada, u prosjeku kada bi se uzelo to je nekih 800 hiljada
duguje se svakoj porodici, svakom domainstvu kooperantu. To su, za naše prilike i za
narednu 2010. godinu, koja je krizna godina, veoma jaka sredstva i mislim da se o tim
porodicama treba dalje zalagati Vlada, a normalno, kroz taj steajni postupak da se
obezbijede sredstva.
Želim samo napomenuti, problemi su poeli mnogo ranije sa neredovnom
isplatom ili isplatom preko vrednosnih papira, putem kompenzacija, gdje su kooperanti
bili prinueni da preko vrednosnih papira, da bi naplatili svoj trud, da putuju u odreenim
objektima van Ulcinja, ja sad priam konkretno o Ulcinju, da se namire i koliko toliko
dobiju neku sertifikaciju, ili bolje reeno da isplate svoj rad i trud.
Takoe moram naglasiti da teritorja Opštine Ulcinj, pogotovo Vladimirsko
podruje i podruja Zoganja i Štoja, ima odline uslove za bavljenje poljoprivredom i
stoarstvom, ali nikad u tom podruju nije bilo nikakvih ozbiljnih investicija da bi se
graani bavili tom privrednom granom.
Ne samo što nije bilo ozbiljno obeanih investicija, nego, kao što se vidi iz ovog
primjera, veina njih su dovedeni na prosjaki štap i normalno da se svaki dan smanjuje
fond stoke ili, bolje reeno, svakim danom imamo manji broj ljudi koji se bave
poljoprivredom i stoarstvom. Neshvatljivo je da je ovakav odnos prema tim ljudima i
prema toj privrednoj grani, kad se zna da Vlada Crne Gore ozbiljno radi na razvijanju
održivog razvoja turizma, pa mislim da pogotovu u Ulcinju koji ispunjava sve potrebne
uslove da se održi razvoj turizma u pogledu i kroz prizmu razvoja poljoprivrede i
pomenutim podrujima Opštine Ulcinj i kroz proizvodnju organskih poljoprivrednih
proizvoda.
Što se tie opštine Malesija sa centrom Tuzi, to je bogomdano da se bave, pored
vinogradarstva i proizvodnjom voa i povra i stoarstvom.
Kada bi se više ulagalo i kada bi se svim kooperantima koji se bave ovom
granom omoguilo plasiranje njihovih proizvoda, to bi ujedno znailo i poboljšanje
ekonomskog stanja svih koji rade i žive na tim prostorima.
85

Na kraju, ostaje mi samo nada da e Vlada Crne Gore i resorno ministarstvo
poeti ozbiljnije da se bavi ovim pitanjima na ovim prostorima i ubudue e biti veih
investicija, stimulacija za sve one koji se bave ovom privrednom granom, jer na kraju
krajeva, svi ljudi se bore za svoju egzistenciju i svojim radom i trudom pokušavaju da
obzbijede svoje porodice...(prekid)... prema tim ljudima koji su, maltene, skidali svoj
zalogaj svojoj djeci da bi nekako dali, a nijesu dobili svoja sredstva. Zahvaljujem.
Nadam se da e u 2010. godini da se to ispoštuje. Hvala.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Zahvaljujem i ministru Simov iu na uešu u našem radu.
Prelazimo na pitanja koja su postavljena ministru prosvjete i nauke gospodinu
Škuletiu.
Prvo u dati rije poslaniku Rašku Konjeviu, nakon njega kolega Miloje Pupovi.
Izvolite.
RAŠKO KONJEVI:
Hvala, potpredsjednie.
Uvažene kolege, poštovani graani,
Moje pitanje ministru prosvjete glasi: Ministarstvo prosvjete i nauke je krajem
prošle ili poetkom ove godine dalo saglasnost za raspisivanje konkursa za prijem
nekoliko stotina pripravnika u osnovnim i srednjim školama širom Crne Gore. Da li
pripravnici koji su primljeni na tim konkursima dobijaju zakonom predvienu naknadu za
obavljanje pripravnikog staža? Zahtijevam od Ministarstva prosvjete da mi dostavi
precizan spisak osnovnih i srednjih škola sa kojima su nadležne institucije potpisale
ugovor za finansiranje pripravnika, kao i spisak škola sa kojima to nije uraeno, kao i
broj pripravnika koji do sada nijesu primili iznos koji je predvien propisom. Naravno,
tražio sam u pisanoj formi i iskoristiu pravo na to.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Ministar Škuleti ima rije. Izvolite.
SRETEN ŠKULETI:
Uvaženi potpredsjednici, poštovani poslanici, uvaženi poslanie Konjeviu,
Odgovor na vaše pitanje glasi ovako: Ministarstvo prosvjete i nauke u saradnji sa
Zavodom za zapošljavanje Crne Gore i vaspitno-obrazovnim ustanovama vodi politiku
prijema pripravnika nastavnika, radi osposobljavanja za obavljanje samostalnog rada.
Ministarstvo daje saglasnost za pripravnike koje škola može primiti, ali ne odluuje o
konkretnom izboru kandidata po konkursu jer je to iskljuiva nadležnost poslodavca,
odnosno škole.
Škola po raspisanom konkursu i obavljenom prijemu kandidata, a uz priloženu
saglasnost Ministarstva prosvjete i nauke sklapa ugovor sa Zavodom za zapošljavanje
za svakog kandidata pojedinano.
Školske 2008/2009. godine Ministarstvo prosvjete i nauke je dalo saglasnost za
raspisivanje konkursa i prijema 82 vaspitaa pripravnika u predškolskim ustanovama,
314 nastavnika pripravnika u osnovnim školama i 164 nastavnika pripravnika u srednjim
školama.
86

Od poetka školske 2009/2010. godine data je saglasnost za prijem sedam
nastavnika pripravnika u osnovnim školama i jednog vaspitaa u predškolskoj ustanovi.
Pripravnici primljeni po osnovu ovih konkursa primaju zarade u skladu sa
odredbama Opšteg kolektivnog ugovora. Ministarstvo prosvjete i nauke ne posjeduje
evidenciju potpisanih ugovora izmeu vaspitno obrazovnih ustanova i Zavoda za
zapošljavanje, kao ni informacije o dinamici realizacije tih ugovora, oni se nalaze u
vaspitno obrazovnim ustanovama.
Odgovor ete dobiti u pisanoj formi, ja sam ih pripremio i donio, ali za to što smo
ih tek u subotu kasno uvee dobili pitanja, nijesmo mogli da distribuiramo. Odgovor e
biti dostavljen. Hvala.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Izvolite, kolega Konjeviu.
RAŠKO KONJEVI:
Uvaženi ministre Škuletiu,
Naravno da sam znao da Ministarstvo vodi politiku prijema i da daje saglasnost.
Takoe sam znao da ne odluuje o kandidatima, da je to u nadležnosti rukovodilaca
osnovnih i srednjih škola. To što mene buni ovdje jeste što ja od dvije državne institucije
koje treba da se bave ovim problemom, dobijem razliite odgovore. Iz Zavoda za
zapošljavanje dobijam odgovor da je to u domenu Ministarstva prosvjete i nauke, iz
Ministarstva prosvjete i nauke dobijam odgovor koji ste vi sada saopštili, da je to u
nadležnosti škola koje to treba da potpišu. A ja vas obavještavam da znaajan broj
pripravnika, s obzirom da su oni tokom akcije koju je omladina Socijaldemokratske
partije sprovodila pod nazivom "Plaeni pripravniki - naše pravo", su nam upravo
davali te informacije. Oigledno da postoji zastoj u komunikaciji izmeu Zavoda za
zapošljavanje i Ministarstva prosvjete i nauke.
Ja vas molim, i to je moje ujedno dodatno pitanje, po mom utisku, mislim da mi je
utisak dobar, na bazi onoga što sam ja uspio da se raspitam a tie se ovih stvari, u
pojedinim školama imate te mlade ljude koji više od pola godine ne dobijaju prava na
naknadu. Ti ugovori su, u najveem broju sluajeva, u Zavodu za zapošljavanje. Prema
mojim informacijama treba da se napravi komunikacija izmeu Ministarstva prosvjete i
Zavoda za zapošljavanje, jer je Ministarstvo dalo saglasnost školama da se ti pripravnici
prime.
Ako dajete saglasnost, znai ti rukovodioci osnovnih i srednjih škola nemaju
ovlašenje da sami raspišu konkurs, nego prethodno, shodno programskom budžetu,
trebaju da dobiju saglasnost Ministarstva prosvjete. Mislim da je vaša obaveza kao
Ministarstva, ne vas lino, nego vaših službi, kao Ministarstvo da povedete rauna da
ono na što ste dali saglasnost i da su ti ljudi zaposleni, izvršite obavezu Ministarstva do
kraja, a to je da se poboljša komunikacija Zavoda za zapošljavanje i da tim ljudima, ako
ve ne možemo kao država da obezbijedimo pripravnika primanja vea, barem bismo
trebali da obezbijedimo pripravnika primanja koja su redovna.
Znate, nije dobro niti je za pohvalu ni vama ni meni, da pripravnici rade više od
pola godine i da za to ne dobijaju nadoknadu, a da ja, kao poslanik, po podjeli u partiji
zainteresovan za tu stvar, dobijam odgovor od Ministarstva da je to sad na školama.
87

Ja vas prosto molim da uinimo napor zajedniki na liniji Zavod za zapošljavanje
– Ministarstvo, kao neko ko sprovodi politiku u tom segmentu i Zavod za zapošljavanje,
da do Nove godine ti pripravnici dobiju ono što su zaradili. Hvala vam.
REDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Sada dajem rije kolegi Pupoviu.Izvolite.
MILOJE PUPOVI:
Hvala.
Gospodine ministre, moje pitanje je prilino kratko i jasno: Kako se finansira
Mašinski fakultet u Pljevljima? Ili da malo drugaije formulišem - Da li Univerzitet Crne
Gore ima ikakvih obaveza prema Mašinskom fakultetu iz Podgorice, smjer drvoprerada,
u Pljevljima? Hvala.
REDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Ministar Škuleti.
SRETEN ŠKULETI:
Poštovani poslanie Pupoviu,
Tano je da je vaše pitanje kratko. I moj odgovor nije mnogo duži, ali htio sam
samo da ispravim jednu malu nekorektnost, ne mislim nekorektnost s vaše strane, nego
u natpisima, jer vi svi znate vjerovatno da u Pljevljima ne postoji Mašinski fakultet, nego
studijski program Mašinskog fakulteta - Univerziteta Crne Gore iz Podgorice. Tako da
taj studijski program koji se zove Mašinstvo i koji pripada Mašinskom fakultetu
Univerziteta Crne Gore realizuje u Pljevljima nastavu i finansira se iskljuivo od
školarine studenata.
Ukoliko se ne upiše dovoljan broj studenata, nedostajua sredstva, prema
dogovoru postignutim izmeu Univerziteta, odnosno Mašinskog fakulteta i Opštine,
obezbjeuju se iz budžeta Opštine Pljevlja.
Pored toga, putne troškove profesora saradnika, kao i troškove njihovog
smještaja u Pljevljima, takoe snosi Opština Pljevlja. Hvala.
REDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Kolega Pupoviu, izvolite.
MILOJE PUPOVI:
Hvala.
Poštovani ministre, ja sam to znao. Naravno da moja formulacija nije baš
precizna, ali ja sam htio da je upotrijebim baš onako kako je upotrebljavaju graani koji
su to navikli od lokalnih funkcionera u izvršnoj vlasti, koji su u predizborne svrhe govorili
uvijek eksplicitno kako se u Pljevljima otvara Mašinski fakultet. Mogu vam koliko hoete
svjedoka za ovo navesti. Naravno, to je odreena vrsta permutacije, neu da kažem
težu rije, ali zna se u koje se svrhe ona koristi.
Ja, naravno, imam ovdje i Ugovor, u svrhu ovoga što ste vi rekli. Vjerovatno ste i
vi to pripremili da mi prezentirate ovdje, ali umjesto vas, prezentirau to ja. To je Ugovor
o meusobnim pravima i obavezama na realizaciji studijskog programa mašinstvo
88

Mašinskog fakulteta iz Podgorice u Pljevljima potpisan 7.05. 2008. godine broj 599 od
strane dekana Mašinskog fakulteta prof.dr Gorana ulafia i predsjednika Opštine
Pljevlja dr Filipa Vukovia. U njemu stoji, u lanu 2, ovo što ste vi govorili: „Sredstva za
realizaciju studijskog programa iz lana 1 ovog ugovora formiraju se na bazi dijela
sredstava Opštine Pljevlja i dijela sredstava od školarine samofinansirajuih studenata“,
što je sad rekao i profesor Radulovi.
Meutim, ja ponavljam opet, funkcioneri lokalne samouprave redovno govore
Mašinski fakultet u Pljevljima. To je tako govoreno i u predizbornoj kampanji i uvijek. To
je jedan vid zamjene sa kojima ne govorimo ispravne teze.
Šta hou još da kažem ovdje. Opština Pljevlja je kompletno renovirala i upodobila
staru zgradu od vojnog, još austrijskog logora, kao prostorije za rad. To je jedan zaista
predivan prostor i ambijent u kome se nalazi, to je prilino koštalo. Obaveze Opštine
Pljevlja bile su dalje, ja u ovdje još da proitam iz ovog ugovora - U cilju realizacije
studijskog programa mašinstva u Pljevljima, Opština Pljevlja je imala da obezbijedi:
dvije sale sa brojem mjesta veim od broja upisanih studenata za auditorna predavanja
i realizaciju ispita i kolokvijuma, opremanje neophodnom tehnikom za realizaciju
nastave, dvije raunarske uionice sa po 20 raunara u kojima bi se izvodile vježbe,
jedna prostorija u kojoj bi studenti mogli da ue, jedna kancelarija za profesore, po
jedna prostorija za sekretarijat, studentsku službu, radne organizacije u kojima je
mogue realizovati laboratorijske vježbe iz predmeta Mašinski materijali, finansijska
sredstva iz lana 3 ovog ugovora, finansijska sredstva za put, smještaj i noenja sa
dorukom i dnevnice, odgovarajui smještaj za profesore... (prekid)... osoblje. I to bi
otprilike bilo to.
Povod za ovo moje pitanje bio je, pored onog što sam maloprije rekao, i to što u
neki dan usvojenom budžetu Crne Gore nije predvien ni jedan evro za finansiranje
univerzitetske jedinice u Pljevljima. Evo, mi nemamo ništa protiv Berana, naravno i oni
su na sjeveru, dijele istu sudbinu kao i mi, ali na drugoj strani imamo projekat u
kapitalnom budžetu da ete kod Direkcije javnih radova za Berane i Univerzitetski
centar opredijeliti 700 hiljada evra.
To je prosto principijelno pitanje, imamo Univerzitet Crne Gore, imamo fakultete
u Budvi, Baru, Kotoru, Pljevljima, Beranama, najavljuju se i neki novi u drugim
gradovima. injenica je da ovdje vlada poprilina neujednaenost i obeavanje, koje
nije u skladu. Mislim da Univerzitet to ne zaslužuje i ovo bi moralo da bude preciznije
riješeno.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Dakle, 18.28 asova. U skladu sa našim dogovorom, sada prekidam naš
današnji rad.
Obavještavam vas da je sjutra u 10.30 kolegijum. U 12 asova nastavljamo sa
Skupštinom. Na kolegijumu sjutra e se postii dogovor oko nastavka rada ove
sjednice. Kada bude nastavljena onda emo krenuti dalje sa poslanikim pitanjima
prema ministru prosvjete i nauke, gospodinu Škuletiu.
Poslanik Novica Stani - dva pitanja, poslanik Milan Kneževi - jedno pitanje i
poslanik Budimir Aleksi - dva pitanja.
Hvala vam i vidimo se sjutra.
89

28.12. 2009. god. u 11.15 h
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Podsjeam na dogovor što se tie našeg današnjeg rada. Nastaviemo sa
poslanikim pitanjima i odgovorima na pitanja. Na taj nain emo završiti sedmu
sjednicu drugog redovnog zasijedanja. Nakon toga emo ii na raspravu o Zakonu o
Investiciono-razvojnom fondu i tako završiti dnevni red osme sjednice drugog redovnog
zasijednja.
Dakle, poinjemo sa poslanikim pitanjima. Podsjetiu, stigli smo do pitanja koja
su upuena ministru prosvjete i nauke gospodinu Škuletiu.
Dajem rije kolegi Novici Staniu. On ima dva postavljena pitanja. Nakon njega
kolega Milan Kneževi. Izvolite.
NOVICA STANI:
Uvaženo predsjedništvo, gospodine ministre, dame i gospodo poslanici,
poštovani graani,
Ja imam dva pitanja za ministra prosvjete, prvo glasi: "Zašto i do kada e
Ministarstvo prosvjete i nauke vršiti jednopartijsku politizaciju školstva koja se najviše
ogleda u smjeni nepodobnih i postavljanju DPS direktora?“
Obrazloženje: U toku je jednopartijska politizacija školstva koja u mnogo emu
urušava cjelokupni nastavni proces. U toku je najgrublji vid negativne selekcije prilikom
izbora direktora škola, jer se namee princip - što je kandidat lošiji, to je poslušniji.
Upravo zato što se sposobnosti direktora mjere stepenom njihove angažovanosti u
DPS-u, a ne njihovim kreativnim sposobnostima, unapreenju nastavnog procesa,
imamo konstatno opadanje kvaliteta nastave. To je potvrdilo i testiranje uenika koji
nastavu slušaju po novom nastavnom programu gdje je Crna Gora zauzela jedno od
posljednjih mjesta. Umjesto da Ministarstvo svoje aktivnosti usmjeri u tom pravcu, ono
se bavi lovom na vještice, tj. smjenom nepodobnih i postavljanjem DPS direktora. Svježi
su primjeri izbora direktora u Osnovnoj školi "Ristan Pavlovi" u Pljevljima, odnosno
vršioca dužnosti direktora u školama u Kruševu i Kosanici, sve u pljevaljskoj opštini. Da
ne spominjem Cetinje koje se na sreu završilo na valjan nain. Zahvaljujem.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Hvala.
Izvolite, gospodine ministre.
SRETEN ŠKULETI:
Uvaženi potpredsjednie, poštovani poslanici,
Uvaženi poslanie Staniu, ja u pokušati da odgovorim na ovo vaše pitanje.
Poznato je da Ministarstvo prosvjete i nauke postupak izbora direktora vaspitnoobrazovnih
ustanova sprovodi u skladu sa odredbama lana 78 i lana 80 Opšteg
zakona o obrazovanju i vaspitanju. Taj Zakon je donijet od strane ove Skupštine. Ako
nešto nije u redu u lanovima tog zakona, onda, u svakom sluaju, treba pokrenuti
proceduru. Ja odgovorno tvrdim, to sam više puta tvrdio ovdje i u ovoj Skupštini, i pred
vama i pred Odborom, da ni u jednom postupku davanja saglasnosti za izbor direktora
ne razmatra se pitanje politike pripadnosti, niti Ministarstvo prosvjete i nauke ima
90

ikakvu evidenciju o tome. Radi li se to nekim drugim kanalima, ja u to ne ulazim, ali
mogu da kažem da u Ministarstvu, makar, od kada sam ja tamo, to je godinu i po dana,
nemamo nikakvu evidenciju. Vama je poznato, ja sam i ovdje u Skupštini rekao, koje
kriterijume bih volio da zadovolji direktor i bez ikakve rezerve, dao saglasnost za
direktora koji zadovolji te kriterijume.
Takoe, Ministarstvo prosvjete i nauke ne vodi nikakvu evidenciju o politikoj
pripadnosti direktora koji su ranije izabrani na te funkcije i nalaze se na tim funkcijama.
Meni je izuzetno žao što uvaženi poslanik ima ovakvo mišljenje koje je dao u
obrazloženju. Ja sam pokušao, pripremajui se za ovu sjednicu, da doem do dodatnih
informacija vezanih za vaše obrazloženje i mogu samo da vas informišem da je u
Osnovnoj školi "Ristan Pavlovi" u Pljevljima direktor izabran. Procedura je trajala malo
duže, ali nije bilo prigovora na odluku Školskog odbora i izabran je jednoglasno.
Što se tie Kruševa, direktor je, takoe, izabran. Postojao je samo jedna kandidat
i izabran je jednoglasno odlukom lanova Školskog odbora.
U Kosanici je izabran vršilac dužnosti direktora, meutim sada je završen i
postupak izbora direktora. Za direktora su glasali svi prisutni lanovi Školskog odbora.
Znai, izabran je jednoglasno. Prije par dana je stigao kompletan materijal u
Ministarstvo. On se obrauje i im bude obraen, ja u razmotriti davanje saglasnosti i
za ovog direktora. Hvala vam.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Izvolite, kolega.
NOVICA STANI:
Gospodine ministre, evo rezervišem odmah minut za dodatno pitanje, a sada me
dobro slušajte šta u Vam odgovoriti.
Kreem od Kosanice. Dakle, januara 2009. godine raspisan je konkurs za
direktora Javne ustanove Osnovna škola "Dušan Ivovi" u Kosanici zbog isteka
mandata dotadašnjeg direktora. Na konkurs se javio samo dotadašnji direktor Milutin
Petrovi. Uz molbu je priložio sve što je trebalo. Rezultati? Nešto kasnije u govoriti šta
je postigao u vrijeme prvog mandata. Izabran jednoglasno. Svi lanovi Školskog odbora
glasali su za gospodina Milutina Petrovia. Ali, avaj, dolazi pismo od ministra prosvjete
da na izbor ne daje saglasnost, a u aktu nema obrazloženja zašto. Kako je to mogue?
Ne daje se saglasnost za izbor direktora koji je jednoglasno izabran, a nema
obrazloženja zašto. Kasnije su mu pojedini funkcioneri DPS-a rekli, kada ih je pitao o
emu se radi, da je radio u toku svog mandata protiv interesa DPS-a. Ja pitam kako je
to on mogao da radi, ako je obnovio matinu školu, etiri podruna odjeljenja u
urevia Tari, Leverari, Vaškovu, Rivinama, ako je u Varinama izgraena nova škola
za podruno odjeljenje, ako je matina škola osavremenjena i donacijama izgraena
kompjuterska uionica, ako je bio na nekakvoj obuci za direktora škola i to završio sa
uspjehom?
Dakle, poslije nedobijanja vaše saglasnosti, Školski odbor ga bira za vršioca
dužnosti na šest mjeseci. Da vidite što se sada dešava. Dvojica lanova Školskog
odbora, ugledni profesori Radoman Milii, profesor matematike i inspektor u to vrijeme
u vašem podrujnom odjeljenju tamo, i Nedjeljko Vraneš po hitnom postupku se
smenjuju. Je li to demokratski? lanovi, predstavnici Ministarstva ostaju, jer su oni
aktivisti DPS-a. Usput dolazi jedan od tih lanova Školskog odbora koji je predstavnik
91

Ministarstva kod Milutina Petrovia i nudi mu - potpiši lansku kartu za DPS, bieš
direktor. Neu javno da kažem ime i prezime, ali ako Vas, kao ministra prosvjete
interesuje, rei u vam to poslije ove sjednice. Dakle, ovjeku je ponueno da potpiše.
Odbio je. Konkurs u junu se raspisuje. Javlja se samo Milutin Petrovi i niko više. Šta se
dešava? Poništava se konkurs. Zaboga, godišnji su odmori, nijesu mogli ljudi da se
jave. Ide avgustovski konkurs. Javlja se ponovo Milutin Petrovi koji prilaže svu
potrebnu dokumentaciju i predsjednik Kluba mladih DPS-a u Pljevljima koji ak ni
diplomu o školskoj spremi nije priložio. Znate kako je tekao izbor? Školski odbor tri od
sedam. Pazite, cetinjski gimnazijalci nose majicu na kojoj piše "etiri je više od tri". U
Pljevljima i na Kosanici je tri više od etiri. Tri od sedam lanova izglasavaju gospodina
Rubežia, predsjednika Kluba mladih za vršioca dužnosti.
Obrazloženje: Protiv Milutina Petrovia se vodi krivini postupak. Taj isti Milutin
Petrovi vašem Ministarstvu, vašoj pomonici koja se zove Vesna Vuurovi dostavlja
pisanu potvrdu od Opštinskog suda u Pljevljima da nema nikakvog krivinog postupka.
Sve to ne pomaže. Posljednja sjednica održana je u decembru, kažete jednoglasno.
Jeste, samo etiri predstavnika Ministarstva prosvjete. Predstavnika škole i Savjeta
roditelja nema na tom sastanku i normalno da je onda jednoglasno.
Gospodine ministre, provjerite je li ovo sve tano. Ako bude, oekujem da
podnesete ostavku, ne bude li, ja neu biti poslanik. Je li pošteno? uo sam od
Pljevljaka koji su sa vama studirali da ste u to vrijeme bili dobar i pošten ovjek. Nije
valjda da vas je politika pokvarila.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem. Molim vas da vodimo rauna o vremenu, jer danas imamo zgusnut
radni dan, da bismo završili sve ono što smo planirali moramo se uklapati u termine.
Gospodin Stani je postavio dodatno pitanje. Ukoliko hoete direktno da
odgovorite na pitanje imate mogunost sada ili da to uradite u pisanoj formi.
Hoete li sada? Zahvaljujem.
Kolega Staniu, izvolite, drugo pitanje.
NOVICA STANI:
Moje drugo pitanje glasi: „Kada e Ministarstvo povui iz nastave udžbenik
istorije za IV razred gimnazije?“
Obrazloženje:
U pomenutom udžbeniku na 220. strani piše - Crnogorska vlast je 1992. godine
protjerala 114 Muslimana izbjeglica i predala ih vlastima Republike Srpske koji su
potom likvidirani, dok je u Crnoj Gori ubijeno šest izbjeglica.
Crnogorske vojne i policijske snage, kao i paravojne snage Republike Srpske u
periodu 1992-1996. godine upadale su u muslimanska sela Bukovice kod Pljevalja gdje
su maltretirali, prebijali, pljakali, palili i ubili šest ljudi. Snage Republike Srpske su 27.
februara 1993. godine na stanici u Štrpcima otele i likvidirale 20 putnika, od kojih su
osam bili državljani Crne Gore. Crnogorska policija je 1994. godine uhapsila lidere
Stranke demokratske akcije koju je podržavala veina muslimanskog stanovništava. Oni
su osueni na zatvorske kazne. Tajna policija je zastrašivala lanove Liberalnog
saveza. Podršku ovakvoj politici DPS-a pružala je Srpska pravoslavna crkva i njen
mitropolit Amfilohije.
Nema primjera u Evropi da se na ovako paušalan nain u zvaninom školskom
udžbeniku daju optužujue kvalifikacije i presude bez suda, bez istorijske distance i
92

otvaranja arhiva, i tako vrši satanizacija itavog jednog naroda, njegove crkve i
njegovog mitropolita. Isto tako pitanje etnikog išenja Bukovice eka još mnoge
odgovore, a prije svega, pravosudne i arhivske. Zahvaljujem.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Gospodine ministre, izvolite. Imate rije.
SRETEN ŠKULETI:
Ja zahvaljujem poslaniku Staniu na finim rijeima. Nadam se da se nijesam
pokvario u odnosu na tada, što pokušavam da dokažem i svojim ponašanjem.
Što se tie odgovora na ovo pitanje, poznato je da u skladu sa odredbama lana
35 stav 1 taka 4 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju koji je izašao u "Službenom
listu" 2007. godine i lana 12 Pravilnika o postupku pribavljanja i ocjenjivanja,
odobravanja i pripreme udžbenika i nastavnih sredstava, takoe objavljenj u
"Službenom listu" 2007. godine, znai donošenje, pribavljanje, ocjenjivanje,
odobravanje i priprema udžbenika su u nadležnosti Zavoda za udžbenike i nastavna
sredstva, odnosno Savjeta za opšte obrazovanje.
Meutim, iako to nije u nadležnosti Ministarstva prosvjete i nauke, povodom
razliitih mišljenja i interpetacija koje su objavljene u sredstvima javnog informisanja o
udžbeniku istorije za IV razred gimanzije, Ministarstvo prosvjete i nauke je, u skladu sa
odredbama lana 19 ovog istog pravilnika, zatražilo od Savjeta za opšte obrazovanje
pokretanje postupka za utvrivanje opravdanosti preispitivanja pojedinih sadržaja
navedenog udžbenika. Savjet za opšte obrazovanje je u ovom procesu od Zavoda za
udžbenike i nastavna sredstva zatražio mišljenje koje je ukljuivalo odgovor autora
udžbenika, odgovor urednice udžbenika istorije u Zavodu za udžbenike i nastavna
sredstva i odgovor predsjednika Reczentske komisije koja je ocjenjivala udžbenike.
Shodno ovim iskazima, svi su dostavili izvještaje Savjetu, Savjet za opšte obrazovanje
je na sjednici od 2. decembra 2009. godine zakljuio da je potrebno izvršiti reviziju
udžbenika istorije kroz redovnu proceduru i djelatnost Zavoda za udžbenike i nastavna
sredstva do kraja prvog polugodišta, odnosno da bi tada autori i recezenti, sa
urednikom udžbenika, u skladu sa propisima, trebalo još jednom da pogledaju sadržaj
teme "Raspad SFRJ". Zavod za udžbenike i nastavna sredstva e za prvu naredu
sjednicu Savjeta za opšte obrazovanje, koja se oekuje ubrzo, dostaviti odgovor na sva
"sporna pitanja" sa prijedlogom mjera i akativnosti. Ja sam jutros kontaktirao direktora i
rekao mi je da oni pripremaju odgovor i da e ga vrlo brzo dostaviti Savjetu.
Još jednom da ponovim, Ministarstvo prosvjete i nauke nije nadležno da povlai
udžbenike, ve je u skladu sa odredbama lana 35 take 4 Opšteg zakona o
obrazovanju i vaspitanju to u iskljuivoj nadležnosti Savjeta za opšte obrazovanje.
Meutim, Ministarstvo, ipak, uzimajui u obzir kompletnu situaciju, ukljuilo se u ovo,
vodei rauna o svojim nadležnostima i da ne prekorai ono što su njegove nadležnosti.
Hvala.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem. Izvolite.
NOVICA STANI:
Ja mislim da Ministarstvo nije smjelo dozvoliti da se objavi ovakav udžbenik
istorije za IV razred gimnazije i nijesu ove stvari koje su sporne, ajde da ne upotrijebim
93

težu rije. Ali sam ve rekao da ne vjerujem da ima primjera u Evropi da se na ovako
paušalan nain u zvaninom školskom udžbeniku daju optužujue kvalifikacije, i to
pazite, nema nijedne sudske presude koja to potvruje. Nema istorijske distance. Još
uvijek sude uesnici tih zbivanja. Nisu otvorene sve arhive, a bez toga nema objektivne
istorijske istine. Govoriti o etnikom išenju Bukovice, a ne pomenuti zloin u
pograninim selima Republike Srpske, Ponikve, Šapii i Trpinje koji se dogodio u zoru
14. februara 1993. godine kada su ubijena 24 civila, a za koji su osumnjieni i pojedinci
iz Bukovice, u najmanju ruku predstavlja selektivnu pravdu, bolje rei nepravdu.
Nažalost, ovo nije vaša nadležnost. Ovo treba da uju i oni koji treba da uju. Tužilaštvo
i pravosue i organi Crne Gore nikada nijesu razmatrali prijavu stanice Javne
bezbjednosti ajnice br. 50/93 od dana 19.2. 1993. godine upuenu Centru
bezbjednosti u Pljevljima u kojoj se navodi spisak od 38 lica iz Bukovice osumnjienih,
ja kažem osumnjienih, možda nijesu, da su uestvovali u pomenutom zloinu nad
srpskim civilima u pograninim selima Republike Srpske. Šta je bilo prirodnije nego da
njihove porodice plaši se osvete napuste Bukovicu? Možda je moja teza pogrešna, ali
to treba sud da utvrdi. Evo te prijave. Umjesto da to neko provjeri, ovih dana je uhapšen
ovjek koji je potpisao ovu prijavu. Možda je kriv. Bojim se da je iu svrsi uutkivanja i
sakrivanja istine o dešavanjima u Bukovici 1993. godine. Trebalo je da se pojavi knjiga
simbolinog naziva "Državna tajna" autora Semira Halilovia koja baca novo svjetlo na
dešavanja u Bukovici, i na osnovu bošnjakih izvora, jer srpski su oigledno nepouzdani
u ovoj državi, potvruje prethodnu tezu.
Na kraju, stav Nove srpske demokratije - o svakom zloinu se mora rei puna
istina, a svaka krivica personalizovati pred sudom. U suprotnom guranjem istine i
pravde pod tepih samo se sije novo sjeme zla koje obino proklija u nekom buduem
vremenu. A, tada naješe pored krivih plaaju i dužni. Valjda je vrijeme došlo da sve
istine izau na vidjelo. Zahvaljujem.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Hvala.
Poslanik Milan Kneževi ima rije, jedno poslaniko pitanje, a nakon njega
Budimir Aleksi dva poslanika pitanja. Izvolite.
MILAN KNEŽEVI:
Poštovana Skupštino, gospodine ministre, uvaženi graani,
Na osnovu lana 50 Poslovnika o radu Skupštine Crne Gore postavio sam
sljedee poslaniko pitanje ministru prosvjete: Da li je tom Ministarstvu bilo poznata
injenica da Univerzitet Crne Gore dva stambena objekta na lokaciji u neposrednoj
blizini novog studenskog doma i bivšeg „Radoja Dakia“ u Podgorici gradi bez
graevinske dozvole i šta je konkretno preduzelo da upozori odgovorne na Univerzitetu
da tako ne postupaju? Koje lice je u ime Univerziteta Crne Gore potpisalo ugovor o
izgradnji naznaenih stambenih objekata? Koliko iznosi cijena graenja po metru
kvadratnom stambenog i poslovnog prostora u gore navedenim objektima koja je
ugovorena sa preduzeem Kroling iz Danilovgrada, kao izvoaem radova, i kolika je
ukupna ugovorena cijena? Da li je izvoa radova izabran u Zakonom propisanom
postupku? Kako je zatvorena konstrukcija finansiranja izgradnje planiranih oko 600
stanova u navedena dva objekta i na koji nain se isplauje cijena graenja izvoau
radova? Koliki iznos line participacije u cijeni stana je odreen za budue vlasnike,
odnosno korisnike stanova, izraženo u eurima po metru kvadratnom i u procentu od
94

ugovorene cijene? Da li e svih 600 stanova biti predmet raspodjele nastavnom kadru i
zaposlenim na Univerzitetu? Da li e pravo na rješavanje stambenog pitanja po
povoljnim uslovima imati i saradnici u nastavi na Univerzitetu koji imaju zakljuen
ugovor o radu na odreeno vrijeme, a njih je po mojim saznanjima najvei broj?
Zahvaljujem.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Hvala Vama.
Ministar Škuleti. Izvolite.
SRETEN ŠKULETI:
Hvala puno.
Ovo pitanje je izuzetno opširno, iako ste Vi postavili samo jedno pitanje. Ono se
sastoji iz pet pitanja i 11 ukupno potpitanja. Ja sam pokušao da od kolega sa
Univerziteta koji su zaduženi da prate ovo i praktino njihova obaveza je da dobijem
odgovore na svih 11 potpitanja, evo pokušau da vam ih proitam.
Ugovor potpisan sa izvoaem radova sa preduzeem Kroling iz Danilovgrada
podrazumijeva da proizvoa izradi glavni projekat, pribavi sve saglasnosti i obezbijedi
potrebne dozvole za rad. Univerzitet daje saglasnost na projekat i vrši nadzor nad
kvalitetom radova preko strunog organa sastavljenog od eminentnih profesora. Na
osnovu projektnog zadataka uraenog od strane strunog tima Univerziteta, nakon
dobijanja posla po javnom nadmetanju, izvoa je izradio potrebnu projektnu
dokumentaciju, dao je na uvid i dobio saglasnost od Univerziteta. Kako je nedavno
usvojen DUP „Univerzitetski centar“, a zgrada koja se gradi potpuno usaglašena sa
DUP-om, eliminisane su sve mogue formalne prepreke za izgradnju. Proizvoa je
dužan da preda gotovu zgradu po sistemu klju u ruke sa svim saglasnostima i
upotrebnom dozvolom do kraja 2010. godine. Vjerujemo da e dinamika radova biti
takva da se zgrada sa potrebnom upotrebnom dozvolom preda Univerzitetu u roku.
Kada je rije o potpisivanju ugovora u sluaju poslova ovog obima, odluke donosi
Upravni odbor Univerziteta. U ovom sluaju sve odluke o poinjanju izrade tenderske
dokumentacije, principima realizacije projekta, principima izgradnje i raspodjele,
saglasnost na raspisivanje tendera i tendersku dokumentaciju sa svim detaljima,
saglasnost na izbor najpovoljnijeg ponuaa i odluku o prihvatanju ugovora donosio je
tadašnji Upravni odbor Univerziteta. Dokumentaciju je radio struni tim, dostavljen od
eksperata sa Graevinskog fakulteta, sindikata Univerziteta i pravne službe
Univerziteta. Sve ugovore u ime Univerziteta, a na osnovu odluka Upravnog odbora
formalno potpisuje rektor Univerziteta. Cijena gradnje po m² stambenog i poslovnog
prostora po sistemu klju u ruke iznosi 442,62 eura plus 75,24 eura PDV-a, što zbirno
iznosi 517,86 eura, dok cijena graenja m² gražnog prostora iznosi 308,82 eura.
Ukupna ugovorena vrijednost radova 27.452.000 eura. Ova cijena je ostvarena u
postupku javnog nadmetanja, a preduzee Kroling iz Danilovgrada izabrano je u skladu
sa Zakonom o javnim nabavkama.
Na osnovu tenederskih uslova plaanje objekta se jednim dijelom vrši
kompenzacijom, tako da se 100% poslovnih prostora, 100% garažnih mjesta i 40%
stambenog prostora daje u kompenzaciju za izvedene radove. Ukupna vrijednost
kompenzacije iznosi 22.301.040 eura. Preostali iznos od 5.150.600 eura e se prikupiti
od uplata stalno zaposlenih na Univerzitetu Crne Gore koji budu ostvarili pravo na stan.
Univerzitetu po osnovu te uplate, pripada 60% stambenog prostora, odnosno oko 500
95

stanova. Za ove namjene nijesu predviena nikakva druga sredstva iz budžeta
Univerziteta, pa samim tim ni iz budžeta Crne Gore. Kada je rije o iznosu line
participacije, treba ponoviti da objekti nemaju 600 nego oko 500 stanova. Univerzitetu
pripada 60% stambenog prostora izraženo u površini, što ini oko 300 stanova.
Trenutna je procjena da je od raspoloživih 300 stanova neophodno prodati oko 100
stanova kako bi se podmirile obaveze za plaanje komunalnog ureenja i razlika za
PDV od gradnje do tržišne vrijednosti dijela stana koji e pripasti zaposlenom, odnosno
biti prometovan. Za rješavanje stambnih potreba zaposlenih na Univerzitetu se planira
oko 200 stanova. Visina participacije za budue vlasnike još uvijek nije utvrena, a
zavisie od broja stanova koji e se otkupljivati po povoljnim uslovima. Upravni odbor
Univerziteta je usvojio Nacrt plana rješavanja stambenih potreba zaposlenih i u okviru
tog nacrta je predviena kvota stanova za stambene potrebe saradnika koja je ista kao i
kvota za potrebe nastavnika Univerziteta. Nacrt plana je stavljen na javnu raspravu i
može se pogledati na internet stranici Univerziteta Crne Gore. Da li e saradnici svoje
stambene potrebe rješavati dodjelom službenih stanova, kao što je to do sada ili
zakupom stanova, otkupom po povoljnim uslovima ili na neki drugi nain, odluie
Upravni odbor Univerziteta na prijedlog Komisije za rješavanje stambenih potreba
zaposlenih i prijedlog asocijacije saradnika u nastavi na Univerzitetu Crne Gore. Hvala.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Kolega Kneževi.
MILAN KNEŽEVI:
Poštovana Skupštino, uvaženi graani,
Nažalost, iz mog poslanikog pitanja i odgovora koji je proitao ministar Škuleti
ostaje mi da konstatujem kako se Univerzitet Crne Gore upisao u divlje graditelje.
Institucija koja bi trebala da bude sinonim za visoko obrazovanje i stvaranje akademskih
graana sklopila je sumnjiv poslovni aranžman izgradnje poslovnog kompleksa koji
trenutno podsjea na ardak ni na nebu ni na zemlji. Drugaije se ne može ni opisati
graevina za koju još ne znamo kojih je dimenzija i spratnosti. Takoe ne znamo da li je
za njenu izgradnju izdata dozvola, iako jeste na osnovu kojeg prostornoplanskog
dokumenta. Ovo su samo neka od pitanja na koje Ministarstvo ureenja prostora i
zaštitu životne sredine ve mjesecima odbija da saopšti odgovor Klubu odbornika SNPa
u Podgorici. Izgleda da ovo ministarstvo postoji samo na papiru, zato bi najbolje bilo
da promijeni naziv u Ministarstvo za unereenje prostora i zaštitu divljih graditelja.
Nažalost, jedna plemenita ideja o rješavanju stambenog pitanja univerzitetskih
profesora i saradnika po svemu sudei dobija razmjene korupcionaške afere u kojoj e
profesori biti kolateralna šteta sumnjivog dogovora izmeu investitora i naruioca
radova. Kako drugaije nazvati projekat ija ukupna vrijednost iznosi 27.452.000 eura
koja e se isplatiti tako što e izvoa radova dobiti 100% poslovnih prostora, 100%
garažnih mjesta i 40% stambenog prostora u buduoj zgradi, što e rei ukupno
22.301.040 eura? Kako je rektor Univerziteta mogao potpisati ovako skandalozno
štetan ugovor izvoaa radova kad Kroling postavlja kao veinskog vlasnika ovog
poslovno - stambenog kompleksa? Da li mu je bilo jasno, gospodine ministre, da
Univerzitet finansira i novcem i stambeno-poslovno-garažnim mjestima preduzee
Kroling koje e iz ovog posla izai sa velikim profitom? Da paradoks bude vei, od
predvienih 500 stanova samo 300 e pripasti Univerzitetu koji e odmah prodati 100
96

stanova, a ostalih 200 na koje ima pravo bie ponueno profesorima po cijeni koju još
niko ne zna, iako cijena graenja po m², ukljuujui PDV, iznosi 517,86 eura. Sve
ostalo, što e rei 200 stanova i kompletan poslovni garažni prostor, pripaše
preduzeu Kroling. Možda ne bi bilo loše provjeriti da li je gospodin rektor proitao
odredbe ovakvog ugovora, jer sudei po ovom što je potpisao Univerzitet Crne Gore
ispao je neuki pregovara, nesposoban da zaštiti svoje interese. Ako je neko imao
namjere da riješi stambene probleme profesorima Univerziteta zašto su na prizemlju i
prvom spratu poslovnih prostori? Izgleda da se itavi projekat bazira na principu
tržišnog poslovanja u kom e se veina stanova i poslovnih prostora prodati nekom ko
nema nikakve veze sa Univerzitetom. Znajui platežnu mo profesora, svaka cijena
kvadrata koja bi iznosila više od 600 eura znaila bi da profesori u tom stambenoposlovnom
mogu kupiti samo palme i cvijee, ako su uopšte predvieni da budu u
unutrašnjosti kompleksa. Više je nego jasno da itav projekat nema nikakve veze sa
materijalnim statusom profesora, nego o potrebi da se jedna atraktivna lokacija u
Podgorici lakše kapariše pod sloganom "brige za profesore". Sumrak obrazovanja,
gospodine ministre, u Crnoj Gori poeo je kada su najgori aci postali najbolji investitori
izvoai, zato profesori danas i ekaju na stan u zgradama koje rade njihovi najgori
uenici. Zahvaljujem.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Sada Budimir Aleksi, dva pitanja. Izvolite.
BUDIMIR ALEKSI:
Hvala, gospodine potpredsjednie.
Uvaženi ministre, dame i gospodo, poštovani graani,
Prvo moje poslaniko pitanje postavljam ministru prosvjete - Da li Srednja
poljoprivredna škola iz Bara ima zakonsku obavezu da poštuje i postupa po
pravosnažnim presudama sudova Crne Gore? Ako postoji takva obaveza, zašto direktor
ove škole nije postupio po pravosnažnoj presudi Višeg suda u Podgorici od 8.9. 2009.
godine? Da li e isti, shodno naloženim radnjama iz ove presude, okloniti utvrene
nepravilnosti? I na kraju, koliki su troškovi ovog spora i ko e ih platiti?
Rije je, naime, o sljedeem: Srednja poljoprivredna škola u Baru raspisala je
8.10.2007. godine konkurs za rješavanje stambenih pitanja zaposlenih, prodajom
stanova na otplatu Poljoprivrednoj školi Bar. S obzirom da nema riješeno stambeno
pitanje, na ovaj konkurs se javila profesorica matematike Ljiljana Žiži, koja više od 28
godina tu radi, predajui matematiku, predala je validna dokumenta koja su tražena
konkursom. Stambena komisija, ne poštujui Pravilnik o stambenim odnosima i uslove
konkursa, donijela je rang listu 17.12.2007. godine na kojoj nema Ljiljane Žiži, bez
ikakvog obrazloženja. Iako je tražila odgovor od stambene komisije i od direktora škole
zašto je nema na rang listi, nije dobila nikakvo valjano obrazloženje, a nije joj bio
dozvoljen nikakav uvid u dokumentaciju postupka.
Dakle, oigledno je da je transparentnost, javnost i zakonitost cijelog postupka po
zakonu direktor morao da obezbijedi, to nije obezbijedio. Za nepravdu koja joj je
uinjena Ljiljana Žiži je uložila tužbu preko svog advokata Osnovnom sudu u Baru,
tužbu je, naravno, u svoju korist dobila 20.1.2009. godine, a dobila je presudu Višeg
suda u Podgorici 8.9.2009. godine. Tražila je kod vas prijem, ali je umjesto vas primio
vaš pomonik, koji od tada do danas nije preduzeo ama baš ništa.
97

Dakle, oigledne su neregularnosti u ovom postupku. Oigledno je da je
namjerno smišljena njena eliminacija sa rang liste, bez obzira što je imala valjanu
dokumentaciju, što je toliko ta dokumentacija bila validna da se ona nije mogla zaobii.
Potpuno je neprirodno da se direktor škole i predsjednik komisije nijesu udostojili da joj
odgovore na zahtjev, da ima uvid u dokumentaciju i da vidi o emu se tamo zapravo
radi.
Rekli smo da je sud u Podgorici to potvrdio, da je ak napravio jedno
obrazloženje.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Izvolite, ministre.
SRETEN ŠKULETI:
Hvala.
Ja sam i prošli put kada je bio set poslanikih pitanja rekao da je vrlo nezgodno
za nas koji odgovaramo na pitanja da nemamo mogunost da odgovorimo i na dodatne
komentare koji se postavljaju, jer onda ostane utisak, ja sam imao nešto da kažem i na
odgovore prethodnih poslanika, ali moja je želja bila kao i prošli put da, u skladu sa
mojom obavezom, dostavim u pisanoj formi odgovore prije sjednice, da biste vi mogli da
imate uvid i da imate mogunost i da postavljate i dodatna pitanja. Ja sam to uradio i
ovoga puta i prošli put dostavio vam odgovore.
Ministarstvo e vam i na vaša dodatna pitanja i na, recimo, ovo obrazloženje, jer
je kolega Aleksi naveo u pitanju da e dati dodatno obrazloženje na sjednici. Ja bih,
da sam imao dodatno obrazloženje, donio još podataka vezanih za odgovor, ali u sada
pokušati da odgovorim samo na ono što je bilo u pitanju. Znai, normalno da škola kao
pravni subjekt ima zakonsku obavezu da postupa po pravosnažnim sudskim
presudama. Prema tome, Srednja poljoprivredna škola iz Bara i njen direktor koji je
odgovoran za zakonitost rada ustanove prema zakonu su dužni da ispoštuju i u cjelosti
postupe po uputstvima iz pravosnažne presude, što podrazumijeva i otklanjanje svih
nepravilnosti, ukoliko je sud to u presudi naložio. Direktor navedene ustanove
obavijeste je ministra, mene, da škola postupa po pravosnažnoj presudi Osnovnog suda
u Baru, na nain što je zapoet ponovni postupak rješavanja stambenih pitanja,
prodajom stanova na otplatu.
Vi svi znate da, što se tie ovoga uvida u dokumentaciju u skladu sa zakonom,
odnosno slobodnom pristupu informacija, svako ima pravo da traži i ukoliko mu
institucija ne odgovori ima pravo ak i da tuži instituciju za to. Tako da uvažena
profesorica kojoj nije bio omoguen uvid u dokumentaciju ima mogunost i to da uradi.
Što se tie sredstava u ovom postupku, sud je utvrdio troškove spora u iznosu od
437,50 eura i obavijestio Srednju poljoprivrednu školu iz Bara, kao tuženu u ovom sporu
da iste plati zbog ega je navedena ustanova dužna da i u tim dijelu pristupi u skladu sa
zakonom, odnosno po odluci suda.
Ja se nadam da je to uradjeno, ako nije neka se javi, ja u intervenisati oko toga.
Hvala vam.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Izvolite, kolega.
98

BUDIMIR ALEKSI:
Dakle, evo sada škola plaa troškove, jer sud je jednostavno proglasio da je
direktor kriv, a to je bilo toliko oigledno,da je kriv, znai u pitanju je samo njegova
samovolja. Sada, pretpostavljam, da e da traži djacima novac za odštetu ili za nešto
da bi nadokadio tih 4oo i nešto evra. Dakle, moglo se bez toga, to je oigledno.
Medjutim, da ne bih itao sada ovo obrazloženje iz suda, iz presude gdje se vidi o
emu se tu radi, ja mogu vama da dostavim ovu dokumentaciju koju mi je profesorica
Žiži dala. Medjutim, problem je u tome što, na žalost, ja to moram da kažem, gdje god
zagrebete po školama, svuda su problemi i neregularnosti. Nije sluaj iz Bara, na žalost,
izuzetak ve pravilo, jer ima, kao u ovom sluaju, direktora koji ne rade po zakonu, a
negdje školski odbori ne rade po zakonu. Navešu primjer iz Osnovne škole "Jovan
Ignjatovi" u Vraenoviima, gdje je nedavno smijenjen direktor Branislav Mianovi, ja
vjerujem jedini Srbin koji je bio direktor u itavoj Crnoj Gori, smijenjen je bez ikakvog
valjanog obrazloženja. Obrazloženje je toliko opskurno da ja prosto nemam rijei. A rije
je zapravo o tome da je ovjek maltene iz pepela vaskrsao jednu urušenu i zapuštenu
školu, magistar je istorijskih nauka, jedina mu je mana što je nacionalno Srbin i nije,
stvarno nije, aktivista Demokratske partije socijalista.
O njegovom radu mogu posvjedoiti mještani, roditelji uenika u školi u kojoj je
direktor. Dakle, skoro svi roditelji, veliki broj mještana, kao i svi zaposleni u školi daju
podršku njemu, u njegovom nastojanju da se ne nanosi ljaga na njegovo ime i na ime
škole. Naime, grupici ljudi iz Školskog odbora koja se godinu dana nije sastajala, a ima
obavezu da se sastaje u odredjenom roku, ja ne znam koji je to rok, oni se nijesu
sastajali, samo su se tada sastali kada je trebalo njega smijeniti.
Znai, tim ljudima koji omalovažavaju školski sistem u Crnoj Gori ne odgovara
rad, red i disciplina - to je moj zakljuak iz uvida u taj problem i u tu dokumentaciju koju
sam dobio - kao ni opremanje i obnova škole i zabrana otudjivanja školske imovine, što
je on spreavao. Dakle, evo taj primjer. Imamo primjer i iz Berana, gdje profesor Vesko
Rakovi je proglašen tehnološkim viškom i ostae bez posla, ali nee dobiti otpremninu
koju e dobiti njegove kolege pod istim uslovima, koji su lanovi Demokratske partije
socijalista. Znai, i tu oigledno dvojni aršini i neprimjerene radnje.
I evo moje dodatno pitanje: S obzirom da profesionalni, partijski, politiki kadrovi
upravljaju svim javnim sferama u našem društvu, u našoj zemlji i državnim institucijama,
hijerarhijski centralizovana partijska i politika struktura održava sa linom lojalnošu i
servilnošu i bezuslovnom poslušnošu vrhu režima. S obzirom da umjesto javnog
izbora najboljih kandidata putem konkursa i redovne kontrole poslovanja,
netransparentna partijska kadrovska politika imenovanja van javnosti konkursa,
postavljanja i izbora na važnim mjestima rodjaka, kumova i politiki podobnih urušava
naše društvo, ja pitam vas kao ministra da li neko u Vladi razmišlja da se ta praksa
prekine. Evo, mi ozbiljno imamo uvid u to što se radi na terenu u raznim školama,
institucijama, to vam sa obimnom argumentacijom ovdje obrazlažemo i mislim da na
nivou nekog medusobnog povjerenja i uvažavanja naših argumenata bi trebala Vlada
Crne Gore da razmisli da se nešto u tom pogledu promijeni.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Dakle, imali smo dopunsko dodatno pitanje.
Gospodine ministre, možemo odmah, možemo kasnije u pisanoj formi?
U pisanoj formi. Hvala vam.
Kolega Aleksiu, izvolite drugo pitanje.
99

BUDIMIR ALEKSI:
Moje drugo pitanje ministru prosvjete glasi: Da li Ministarstvo prosvjete planira da
povue iz upotrebe udžbenik istorije za IV razred gimnazije iji su autori Šerbo
Rastoder, Dragutin Papovi i Sait Šaboti?
Naime, kao što je poznato našoj javnosti, pomenuti udžbenik je od strane strune
i naune javnosti ocijenjen kao krajnje problematian i potpuno neprimjeren.
Jednostavnom analizom može se pokazati da je taj udžbenik, s jedne strane amaterski,
a s druge strane, politiki motivisan i ideološki obojen. Kolega Stani je naveo jedan
citat iz tog udžbenika gdje se kaže da su ,,crnogorske vojne i policijske snage i
paravojne snage Republike Srpske u periodu od 1992-96.godine upadale u
muslimanska sela kod Bukovice kod Pljevalja, maltretirali, pljakali, ubili šest ljudi” i tako
dalje i kaže: „Podršku ovakvoj politici DPS-a pružila je Srpska pravoslavna crkva“.
Znai, ovdje se eksplicitno kaže da je to što se desilo rezultat politike DPS-a. A to je
teška optužba partiji koja je vas predložila na ministarsko mjesto, bez istorijske
distance, bez uvida u arhive, bez valjanog obrazloženja. Ali ne udi nas što optužuju
Srpsku pravoslavnu crkvu, to smo navikli, a evo jedna tužba na raun Demokratske
partije socijalista, koja je, takodje, problematina.
Oigledne su, toliko da prosto bodu oi, materijalne greške u ovom udžbeniku.
Kaže: „crnogorske vojne snage“. Možete misliti 1992. crnogorske vojne snage, to djeca
znaju da mogu postojati vojne snage tek od kada je Crna Gora medunarodno priznata
država. S druge strane se kaže: ,,paravojne snage Republike Srpske”. Ako su snage
Republike Srpske, onda to nijesu paravojne snage, to su vojne snage jedne države.
Mogu biti paravojne snage iz Republike Srpske, i tako dalje.
Dakle, problematinost ovakvih stavova u ovom udžbeniku ogleda se u tome što
oni nijesu zasnovani na istraživanjima i izvorima, ve na proizvoljnom utisku i politikom
opredjeljenju njihovih autora. Ovakvi su i ostali udžbenici istorije za osnovu i srednje
škole. Evo ja ovdje imam udžbenik za osnovnu školu za deveti razred, gdje se, na
primjer, kaže da se 1986. godine pojavio program, Memorandum SANU i te otrcane
prie o Memorandumu i insinuacije. ,,U njemu se kao interes srpskog naroda
naglašava ujedinjenje svih Srba u jednoj nacionalnoj državi ili život u centralizovanoj
Jugoslaviji”, pa onda da su ,,u martu 1989. ukinute autonomije pokrajinama i raspuštena
Skupština Kosova“ i tako dalje. Znai sve materijalne greške, izmišljotine i insinuacije.
Što se Memoranduma na primjer tie, ta tvrdnja je izmišljotina združene
propagande raznih antisrpskih faktora na Balkanu i svijetu. Ja ovdje imam tekst
Memoranduma i mogu da vam ga dam, možemo zajedno da vidimo, da tu ni rijei
nema o onome što se insinuira u ovom udžbeniku.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Izvolite, ministre.
SRETEN ŠKULETI:
Praktino smo ovdje imali dva pitanja koja su doslovce ista. Jedno da li
Ministarstvo prosvjete planira da povue iz upotrebe udžbenike, a drugo kada e
Ministarstvo povui udžbenik, ja sam odgovorio i na jedno i na drugo pitanje u pisanoj
formi, ali bih želio i da prokomentarišem ovo što ste vi rekli, da ne bih sve ponavljao.
100

Znai, zakonom i pravilnicima je potpuno precizirano šta su ije nadležnosti. Ja
sam ve rekao da je što se tie donošenja, pribavljanja, ocjenjivanja, odobravanja i
pripreme udžbenika, sve to u nadležnosti Zavoda za udžbenike. Postoji tano
precizirana procedura kako se to radi. Znai, kada odgovarajui savjet utvrdi program
nekog predmeta, onda se raspisuje konkurs, pa se javljaju autori, pa se piše materijal,
pa se odredjuju komisije, sve do trenutka dok se ne usvoji. Tako da samu proceduru
vezanu za donošenje, pribavljanje i ocjenjivanje i sve ostalo radi Zavod za udžbenike, a
na kraju udžbenik odobrava Savjet za opšte obrazovanje, koji je praktino Vladin organ
u okviru svih obrazovnih institucija. Ja sam kazao, iako Ministarstvo praktino ne može
da se odrekne da nije odgovorno za sve ono što se dešava u bilo kom od ovih, uslovno
reeno, decentralizovanih institucija koje su formirane u skladu sa svim kretanjima koja
se dešavaju okolo, da li su ponekad te decentralizovane institucije baš toliko odgovorne
i rade sav svoj posao u skladu sa zakonom i u skladu sa svim, tu bismo mogli da
diskutujemo zajedno, ali u svakom sluaju, ovaj dio posla, im smo uoili problem koji
se javio, uglavnom zahvaljujui pomoi kolega koji su kritikovali to preko sredstava
informisanja, mi smo tražili od Savjeta da pokrene postupak za utvrdjivanje
opravdanosti toga. Savjet je pokrenuo postupak i procedura tee. Kada dodju do
zakljuaka, nakon informacija koje je dobio od svih onih koji su ukljueni u ovo, Savjet
za opšte obrazovanje treba da kaže šta e da radi izdavau, a izdava e na kraju da
preduzme korake. U svakom sluaju, ja se, makar, nadam tako, da sljedei reprint koji
bi trebalo da važi za idue polugodje nee biti odradjen sa problemima koji postoje i u
ovom. Ako imate bilo koji drugi udžbenik, da ukažete na to. Jer da nije ispoštovana
procedura, sami znate da se stotine udžbenika donose. Procedura je u ovom sluaju
ispoštovana u potpunosti. Ali, da li je svaki sadržaj pregledan onako kako treba, to
emo da vidimo kada dobijemo informaciju od onih koji su zaduženi. Ja se nadam da
emo zajedniki doi do toga šta treba naša djeca i šta je optimalno da djeca ue u
svemu tome. Znai, nakon sljedee sjednice Savjeta imaemo više podataka dokle se
došlo i vi ete biti informisani tome, a onda emo preduzimati sve ono što je u skladu sa
svim ovim.
Vezano za sve ove direktore, ja sam kazao više puta, u okviru obrazovanja
imamo oko 250 direktora. Otkako sam ja tu, imali smo malo problema u školama, tako
da nijesu to toliki problemi koliko su ovih nekoliko problema koji su izašli, a dobiete
informaciju oko ovoga i vi i kolega Stani šta se dešavalo. Prema informacijama kojima
mi raspolažemo u Ministarstvu, ipak su te informacije malo drugaije, ali dobiete ih u
pisanoj formi.
Hvala vam.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Izvolite, kolega Aleksiu.
BUDIMIR ALEKSI:
Imamo situaciju da se smjenjuje direktor škole,magistar istorije, sa jednom
opskurnom argumentacijom, bez obzira što ima podršku zaposlenih, podršku roditelja i
podršku mještana. Na drugoj strani imate situaciju da je ovih dana za direktora jedne
osnovne škole postavljena osoba koja je pokrala diplomski rad, dakle prepisala i
odbranila ga na jednom fakultetu, a onda kada se ustanovilo da je to prepisano,
komisija na tom fakultetu je poništila diplomski rad. Evo ja imam i o tome
101

dokumentaciju. Dakle, možete zamisliti osobu koja prepiše diplomski rad. Kakvi su to
moralni kvaliteti, kakav je to pedagog, kakva je to moralna svijest? Dakle,takva osoba
kojoj je godinu dana bilo zabranjeno da polaže po zakonu - nakon godinu dana ona je
napisala neki drugi rad, ne znam da li je i taj prepisala, nije ustanovljeno, ne bi me
zaudilo da jeste - postavlja se za direktora škole. U najmanju ruku moglo se saekati
da makar nekolike godine radi u uionici, a ne da se odmah sa takvim pretpostavkama i
preporukama postavlja za direktora škole, što je skandalozno. Evo, o tome imam sve
podatke.
Što se tie ovog posljednjeg komentara na ovo pitanje, kažete ,,procedura”,
,,zakon“, nije u tome problem, ni u proceduri ni u zakonu. Problem je u tome što se
zakoni ne poštuju I, kao što rekoh, što profesionalni politiki i partijski kadrovi upravljaju
svim sferama javnog života. Vi ste se sjetili tek sad da nešto nije u redu kad je u
novinama i u medijima došlo do kritike ovog udžbenika samo zato što je ovako direktno
i na najotvoreniji nain DPS optužen, ali i pored toga, ja sam vam naveo ovaj tekst,ima
izmišljotina koliko hoete u ovdašnjim udžbenicima.
Evo, ja imam tekst Memoranduma koji mogu da vam dam da se to utvrdi. Dakle,
izmišlja se nešto ega nema i to se u udžbenicima piše,to može u politikim obraunima
u novinama, publlicistici, ali da u udžbeniku piše da se Memorandum zalaže za
ujedinjenje svih Srba, a svako ko želi da utvrdi istinu, vidjee da toga nema ovdje
uopšte. S druge strane kaže: ,,ukinute pokrajine 1989”. Vaše kolege poslanici, pola njih,
zna da nije tako, vjerujem da je Radivoje Nikevi lino znao, dok je radio u Saveznoj
Skupštini, sve te predsjednike Pokrajine Vojvodine, od 1989. na ovamo. Znai, kao da
nijesmo živjeli u tom vremenu, kao da ne znamo da nikada autonomija ni Kosovu ni
Vojvodini nije ukinuta, samo je izmijenjen Ustav Srbije u dijelu koji je onemoguavao
pokrajinama da vladaju nad Republikom, što je bio jedinstven sluaj u dotadašnjoj
svjetskoj politikoj i pravnoj teoriji i praksi.
I minut za dodatno pitanje. Dakle,s obzirom na inicijativu iz Rusije, gdje je
predsjednik Rusije Dimitrije Medvedev pokrenuo inicijativu i formirao komisiju koja
treba da se bavi sprjeavanjem falsifikovanja istorije,o emu je pisala naša štampa,
pitam da li možda neko u Vladi Crne Gore razmišlja da pokrene slinu inicijativu. Da li
neko od vas u Vladi razmišlja da ispolji spremnost za unutrašnji dijalog u Crnoj Gori,
makar o ovim vrlo osjetljivim temama koje iritiraju pojedine narode u Crnoj Gori, i
gradjane, i svakako ne doprinose harmonizaciji medjunacionalnih odnosa u zemlji, do
ega je, makar deklarativno, vašoj vladi veoma stalo.
Tražim odgovor i na ovo pitanje, a koje u vam dostaviti u pisanoj formi da biste
mogli da mi odgovorite.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Pretpostavljam, gospodine ministre, da ete odgovor na dodatno postavljeno
pitanje poslati u pisanoj formi.
Na ovaj nain smo iscrpili krug pitanja koji je postavljen ministru prosvjete i nauke
gospodinu Škuletiu. Ja mu zahvaljujem na uešu u našem radu i sada idemo dalje.
Radi vašeg planiranja vremena, evo jedna informacija. Dakle, sada e odgovarati
na pitanja ministar unutrašnjih poslova i javne uprave gospodin Brajovi. Jedno je
pitanje ostalo gdje smo dužni odgovor, u pitanju je poslanica Snežana Jonica koja je
uputila pitanje. Nakon toga, gospodja Gordana Durovi, evropske integracije, dva
poslanika pitanja, poslanica Dušanka Džakula-Tušup i poslanik Srdjan Brajovi. Nakon
102

toga ministar zdravlja gospodin Radunovi. etiri pitanja kolega Živkovia, Konjevia,
Gojkovia i Labudovia i nakon toga uredjenje prostora i zaštite životne sredine, šest
pitanja imamo prema ovom ministarstvu.
Dakle, to je oko sat - dva, a onda emo dati obavijest nakon toga oko sljedeih.
Izvolite. Dakle, rekao sam, imamo jedno pitanje ministru Brajoviu koje je
postavila koleginica Jonica. Dajem joj rije.
Izvolite.
SNEŽANA JONICA:
Hvala.
Uvaženo predsjedništvo, dame i gospodo poslanici, predstavnici Vlade,
poštovani gradjani,
Ministru unutrašnjih poslova i javne uprave uputila sam sljedee poslaniko
pitanje:
“Koliko je ukupno zahtjeva za prijem u crnogorsko državljanstvo podnijeto
Ministarstvu od dana poetka primjene Zakona o crnogorskom državljanstvu od dana
postavljanja ovog pitanja, po opštinama? Koliko zahtjeva je u svakoj opštini odbaeno,
koliko odbijeno a koliko pozitivno riješeno? Koliko se zahtjeva nalazi u proceduri? Koji je
broj lica prema podacima Ministarstva koje žive u Crnoj Gori, a nemaju državljanstvo
Crne Gore? Koliko u Crnoj Gori u ovom trenutku živi lica bez državljanstva? Koliko je do
dana postavljanja ovog poslanikog pitanja Ministarstvo unutrašnjih poslova i javne
uprave izdalo novih linih karata i pasoša i koliko Ministarstvo u ovom trenutku
posjeduje obrazaca novih linih karata i pasoša? Koliko je u 2009. godini obradjeno
predmeta po zahtjevima za registraciju vozila, izdavanje vozake dozvole, izdavanje
line karte, izdavanje pasoša i kakav je prihod Ministarstvo ostvarilo u 2009. godini po
svakom od ovih osnova od taksi? Koliko je ukupno od 1.6.2008. do dana postavljanja
ovog pitanja izdato linih oznaka na registarskoj tablici po linom izboru i koliki je prihod
od taksi Ministarstvo ostvarilo u navedenom periodu po tom osnovu?”
Odgovor sam tražila i u pisanoj formi.
Razlog za postavljanje ovog pitanja je prije svega injenica da sam prije pola
godine postavila, makar u prvom dijelu koji se odnosi na broj zahtjeva koji se odnosi na
primjer u crnogorsko državljanstvo i broj onih koji su riješeni i onih koji nijesu riješeni,
pitanje i da je podatak koji smo dobili, dakle u odgovoru na poslanika pitanja, složili
smo se, bio alarmantan, jer se radilo od 65% zahtjeva koji u tom momentu nijesu
riješeni.
Ponovo sam pitala iz jednog jedinog razloga, to je zato što za Novu godinu istie
važenje starih linih karata i pasoša, a za izdavanje novih dokumenta potrebno je
priložiti uvjerenje o državljanstvu. Potpuno je jasno da e zbog sporosti u proceduri koje
mogu biti objektivne, ali i neke druge prirode, jedan veliki broj gradjana biti u
problemima od 1. januara, jer po njihovom zahtjevu nije odlueno i nee imati važea
dokumenta, i nee biti u prilici da prilože, dakle, uvjerenje o državljanstvu.
Pitala sam i za broj izdatih novih linih karata i pasoša da bismo imali predstavu
koliko to gradjana Crne Gore još uvijek nije dobilo, a možda i nije podnijelo zahtjev za
dokumenta iz razliitih opet subjektivnih i objektivnih razloga, ali sam pitala i za broj
obrazaca sa kojima raspolaže Ministarstvo, jer je ovih dana redovna pojava da se
gradjani na šalterima Ministarstva unutrašnjih poslova obavještavaju da nema dovoljno
obrazaca ili da zbog prevelikog obima posla ne mogu dobiti dokumenta do nove godine.
103

Interesuje me kako ete premostiti probleme tih gradjana koji od Nove godine ne
svojom krivicom nee imati važea dokumenta, i da li vas je iznenadio poveani obim
posla ovih dana, a kažu da je po 1000 zahtjeva dnevno, a znamo razloge i preduslov da
do isteka roka do uvodjenja bezviznog režima.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Ministar Brajovi.
Izvolite.
IVAN BRAJOVI:
Uvaženi potpredsjednie parlamenta, poštovani poslanici, poštovana poslanice
Jonica,
Vi ste u ovom jednom pitanju jedno desetak pitanja postavili, ali evo ja sam
spremio da odgovorim na sva ta pitanja. Naravno, vaša je stvar i vaša ocjena koliko
ete biti zadovoljni tim odgovorom.
Ministarstvo unutrašnjih poslova i javne uprave saglasno lanu 190. i 191.
Poslovnika Skupštine Crne Gore na postavljeno poslaniko pitanje daje sljedei
odgovor:
U periodu od 5.5. 2008. godine do 18.12.2009. godine, Ministarstvu unutrašnjih
poslova i javne uprave ukupno je podnijeto 14391 zahtjev za sticanje crnogorskog
državljanstva prijemom. Ukupan broj podnijetih zahtjeva po opštinama je sljedei: Ulcinj
- 455, Bar - 1668, Budva - 1214, Tivat - 835, Kotor - 806, Herceg Novi - 2145, Cetinje -
216, Podgorica - 3635, Danilovgrad - 205, Nikši - 793, Plav - 97, Šavnik - 4, Žabljak -
22, Plužine - 14, Rožaje - 555, Berane - 360, Pljevlja - 533, Andrijevica - 29, Kolašin -
70, Mojkovac - 66, Bijelo Polje - 769. Od toga pozitivno riješeno 4346 zahtjeva, a po
opštinama ukupan broj riješeni broj je sljedei: Ulcinj - 81, Bar - 372, Budva - 312, Tivat
- 141, Kotor - 313, Herceg Novi - 428, Cetinje - 62, Podgorica - 1259, Danilovgrad - 65,
Nikši - 338, Plav - 19, Šavnik - 2, Žabljak - 5, Plužine - 2, Rožaje - 220, Berane - 111,
Pljevlja - 231, Andrijevica - 2, Kolašin - 21, Mojkovac - 28 i Bijelo Polje 334. Izdato je
ukupno 2003 garancije da e podnosilac zahtjeva biti primljen u crnogorsko
državljanstvo, kada pribavi otpust iz državljanstva države ije državljanstvo posjeduje.
Obustavljen je postupak u 27 sluajeva i to u sljedeim opštinama: Nikši - 1,
Podgorica - 13, Kolašin - 4, Budva - 1, Bar - 2, Berane - 1, Herceg Novi - 2, Pljevlja - 1 i
Danilovgrad - 2. Ukupno je odbijeno 314 zahtjeva za sticanje crnogorskog državljanstva
prijemom, a po opštinama broj odbijenih zahjeva je sljedei: Ulcinj - 11, Bar -20, Budva -
32, Tivat - 19, Kotor - 18, Herceg Novi - 43, Podgorica - 86, Danilovgrad - 7, Nikši - 42,
Plav - 1, Plužine - 1, Rožaje - 2, Berane - 5, Pljevlja - 5, Kolašin - 1, Mojkovac - 2, Bijelo
Polje - 19. Postupak je u toku za rješavanje 7701 zahtjeva.
Ministarstvo unutrašnjih poslova i javne uprave nema podataka o osobama koje
nemaju državljanstvo Crne Gore a žive u Crnoj Gori i o broju bez državljanstava, jer ne
postoji zakonski osnov za uspostavljanje, vodjenje i održavanje takvih evidencija.
Naime, za uspostavljanje i vodjenje odgovarajue evidencije mora postojati pravni
osnov kojim se propisuje nain uspostavljanja evidencije, nain prikupljanja podataka i
slino.
Ministarstvo unutrašnjih poslova i javne uprave od 5.5. 2008. godine, pa do
18.12.2009. godine, na osnovu Zakona o linoj karti, Službeni list Crne Gore, broj
104

20/07, izdao je ukupno 24592 line karte, a na osnovu zahtjeva o putnim ispravama,
Službeni list Crne Gore, broj 21/08, izdao je 169907 pasoša.
U ovom momentu ovo ministarstvo raspolaže sa 203598 komada obrazaca za
line karte i 7497 komada obrazaca za pasoše. Naredna isporuka obrazaca za pasoše
u koliini od 15000 komada oekuje se poetkom februara 2010. godine.
U 2009. godini Ministarstvo unutrašnjih poslova i javne uprave, rješavajui po
zahtjevima za registraciju motornih i prikljunih vozila, izdalo je 196362 saobraajne
dozvole. Prihod po osnovu naplate administrativne takse ostvaren je u visini od 981810
eura. Administrativna taksa po jednom zahtjevu iznosi 5 eura, i propisana je Zakonom o
administrativnim taksama. Prihod ostvaren po ovom osnovu je prihod budžeta Crne
Gore.
U 2009. godini Ministarstvo unutrašnjih poslova i javne uprave, rješavajui po
zahtjevima za izdavanje vozake dozvole, izdalo je 61791 vozaku dozvolu. Prihod po
osnovu naplate administrativne takse ostvaren je u visini od 308955 eura, a
administrativna taksa po jednom zahtjevu iznosi 5 eura i propisana je Zakonom o
administrativnim taksama. Prihod ostvaren po ovom osnovu predstavlja prihod budžeta
Crne Gore.
U 2009. godini Ministarstvo unutrašnjih poslova i javne uprave, rješavajui po
zahtjevima za izdavanje line karte, izdalo 118200 linih karata. Zakonom o
administrativnim taksama je propisano da se administrativna taksa po zahtjevu za
izdavanje line karte ne naplauje.
U 2009. godini, Ministarstvo unutrašnjih poslova i javne uprave, rješavajui po
zahtjevima za izdavanje pasoša, izdalo je 93528 pasoša. Prihod po osnovu naplate
administrativne takse ostvaren je u visini 2.338.200 eura. Administrativna taksa po
jednom zahtjevu iznosi 25 eura i propisana je Zakonom o administrativnim taksama.
Prihod ostvaren po ovom osnovu predstavlja prihod budžeta Crne Gore. lanom 9.
Pravilnika o registarskim podrujima, obliku, sadržajem, veliini i postavljanje
registarskih tablica, propisano je da vlasnik motornih, prikljunih i vozila na motorni
pogon, može izabrati linu oznaku vozila za registarsku tablicu. Od poetka primjene
ovog Pravilnika do 18.12. 2009. godine, na zahtjev vlasnika vozila Ministarstvo
unutrašnjih poslova i javne uprave je odobrilo izdavanjem 1145 registarskih tablica sa
linom oznakom po izboru vlasnika vozila. Naknadna za ovakvu vrstu registarskih
tablica iznosi 200 eura, a ukupni ostvareni prihod po ovom osnovu iznosi 229.000 eura.
Prihod ostvaren po ovom osnovu predstavlja prihod budžeta Crne Gore.
Mogu kao lino mišljenje ovog ministra unutrašnjih poslova, koji nije bio kada se
kreirao ovaj dio, da kažem da ja mislim da su ove takse za registracije po želji vlasnika
morale da budu mnogo puta vee, ja bih se založio za to. Ako neko želi da ima svoju
oznaku na vozilu, da znaajno više plati to. Vidjeemo da li emo ulaziti u promjene tog
zakona. Ja sam odgovorio na vaše pitanje, pored ovog prihoda, postoji prihod po
osnovu obrazaca. Taj obrazac je za pasoš 15 eura, za saobraajnu 5 eura, vozaku
dozvolu 5 eura i linu kartu 5 eura, ali vi to niste pitali. Prema tome, sve ovo nije prihod
ministarstva, nego su oba ta prihoda prihodi budžeta po razliitim partijama budžeta.
Sve ovo što sam vam rekao govori znaajno o tome kakav je posao i koliki je
posao obavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova i javne uprave i da je, zaista, bilo velikog
odricanja medju svima zaposlenima na emu im se ja ovom prilikom zahvaljujem. Kao
što znate i priu o viznoj liberalizaciji, znaajni posao najveim dijelom je Ministarstvo
unutrašnjih poslova i javne uprave iznio. Moram da vam kažem još nešto, razne glasine
koje se pružaju mogu da dovedu do zabune.
105

PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem, molim vas, imamo ve znaajno prekoraenje.
Znam da je bilo mnogo pitanja, ali dozvolio sam prekoraenje zbog obilja
potpitanja, u ovom jednom pitanju.
Izvolite.
SNEŽANA JONICA:
Gospodine ministre,
Moram da kažem da, u dijelu sadržine podataka koje ste proitali, zaista je
odgovor maksimalno korektan, i to je onaj dio odgovora s kojim sam potpuno
zadovoljna. Medjutim, s druge strane, ono što sam nažalost i oekivala i ono što jeste
problem zbog kojeg sam postavila ovo pitanje je injenica da na osnovu podataka koje
ste sada dali, na osnovu podataka koje sam dobila u odnosu na poslaniko pitanje od 1.
avgusta 2009. godine imamo sljedeu razliku. Znai, od 1. avgusta smo imali 11200
podnijetih zahtjeva za prijem u crnogorsko državljanstvo, danas ima 14391. Tada smo
imali 7307 neriješenih, odnosno zahtjeva koji su u postupku. Danas imamo 7701, znai
tada je to bilo 65% neriješenih zahtjeva, iako smo se primakli terminu kada je rješavanje
po zahtjevima za prijem u crnogorsko državljanstvo od bitnog znaaja za gradjane koji
su podnijeli taj zahtjev zbog pribavljanja linih dokumenata, procenat neriješenih
predmeta se nije bitno smanjio i postoji ono o emu sam govorila u obrazloženju ovog
pitanja, a to je problem sa kojim se suoavaju gradjani nakon 31. decembra.
Ja u vas podsjetiti da ste kao predstavnik politike partije koja se zalagala za
samostalnu Crnu Goru, vi i vaše partijske kolege u referendumskoj kampanji obeavali
da se ništa nee promijeniti, da niko nee imati problema zbog promjene državnopravnog
statusa Crne Gore. U ovom trenutku najmanje 7701 gradjanin, ili neka bude
nekih 2% manje onih iji e zahtjevi eventualno biti odbaeni ili odbijeni, koliki je
procenat do sada. To su ljudi koji su cijeli svoj život ili veliki dio svoga života proveli u
Crnoj Gori, danas imaju problem, poevši od onih finansijskih problema sa kojima su
suoeni, zbog toga što su prikupljanje dokumenata za zahtjev za prijem u crnogorsko
državljanstvo nije ni malo jeftino, i tu se slažemo, ali i administrativnih problema, iako
ispunjavaju sve uslove, ne mogu pravovremeno ostvariti svoja prava.
Dakle, iako imamo 7701 ovjeka koji je podnio pravovremeno i sa svim
preduslovima svoj zahtjev za prijem u crnogorsko državljanstvo, oni to pravo nee moi
da ostvare u trenutku kada im je jako bitno. Pitala sam, takodje, koliko po vašim
podacima u Crnoj Gori postoje lica koja žive u Crnoj Gori a nemaju crnogorsko
državljanstvo, kao i za lica koja nemaju niije državljanstvo. Ja znam koja su ovlašenja
Ministarstva za vodjenje podataka, ali takodje znam da je Ministarstvo, da bi rješavalo
ovaj problem, da se ne bi dogadjalo ovo što se dogadja, da zbog poveanog obima
posla neki ljudi ne mogu da ostvare svoja prava, moralo da u granicama svojih
nadležnosti obezbijedi što više informacija, kako bi imalo predstave o tome koliki je to
obim posla.
I mogu da vam kažem kako je to mogue. Predsjednik SNP-a Srdjan Mili je
predsjednicima svih opština dostavio zahtjev po lanu 50 da se dobije informacija koliko
je gradjana Crne Gore upisano u biraki spisak Crne Gore, a nema podataka o
njihovom državljanstvu ili su državljani nekih drugih država. Dobili smo podatak koji
jeste alarmantan, radi se o 16 od 21 opštine koje su dostavile podatke, a to je da za
52187 gradjana Crne Gore u birakom spisku nema podataka o državljanstvu, od ega
106

13733 gradjana Crne Gore koji su upisani u biraki spisak, što ukazuje na injenicu da
ve duži period žive u Crnoj Gori, imaju državljanstvo Srbije i bivše državne zajednice
Srbije i Crne Gore, a za 38454 gradjana nema podataka o državljanstvu.
Jedan veliki dio ovih ljudi su potencijalni podnosioci zahtjeva za državljanstvo.
ini mi se da bi vam ova informacija bila korisna kako biste kreirali kvalitet i obim posla
po rješavanju ovih zahtjeva za crnogorsko državljanstvo. Mi emo vam dostaviti ove
podatke, mada ste i vi kao ministar unutrašnjih poslova i javne uprave mogli to obaviti.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Završili smo sa pitanjem koje je upueno ministru unutrašnjih poslova i javne
uprave.
Ja zahvaljujem ministru Brajoviu na uešu u našem današnjem radu.
Prelazimo na pitanja koja su upuena Ministarstvu za evropske integracije.
Molim poslanika Srana Brajovia da uzme rije. On je postavio pitanje, nakon
njega poslanica Dušanka Džakula-Tušup.
Izvolite.
SRAN BRAJOVI:
Poštovane kolege, poštovana gospodjo Djurovi, u skladu sa lanom 187 i 188
Poslovnika Skupštine Crne Gore, dostavio sam vam poslaniko pitanje za sedmu
posebnu sjednicu i ono glasi:
“Kako glasi odgovor Vlade Crne Gore na pitanje 44 i 45 Upitnika Evropske
komisije u dijelu politikih kriterijuma, dakle u dijelu koji se odnosi na pravosudje?”
Takodje, u skladu sa lanom 191. Poslovnika Skupštine odgovor na ovo pitanje sam
zahtijevao u pismenoj formi. Ono što me posebno interesuje jeste kojim ste se
razlozima rukovodili prilikom proglašavanja odgovora na Upitnik i na koji pravni osnov
ste se pozvali prilikom utvrdjivanja stepena tajnosti “povjerljivo”. U politikom smislu
meni je potpuno jasno o emu se radi,mi smo vas još 2004. godine upozoravali da
takva nastojanja i takav netransparentan pristup s vaše strane imaju za cilj jednu jedinu
namjeru, a to je održavanje monopola nad samim procesom. Ponašate se upravo
monopolistiki i time šaljete jednu izuzetno lošu poruku.
Ja sam gledao odgovore na Upitnik, posebno ovaj dio na 442 strane koji se tie
pravosudja i osnovnih prava i osim pohvale za ljude koji su uestvovali u ovom poslu,
jer se radi o jednom izuzetno obimnom poslu, ne vidim nikakvog razloga posebnog
zašto je Vlada, odnosno resorno ministarstvo predložilo da se utvrdi stepen tajnosti
ovog dokumenta, stepen tajnosti “povjerljivo”. Pogotovo imate na strani 124 odgovora
na Upitnik gdje kažete da osnovno naelo i principi na uspostavljanju sistema državne
uprave koji se odnose na integritet organa državne uprave u Crnoj Gori, pozivate se na
integritet i kredibilitet organa državne vlasti, i to u najširem smislu, obezbjedjenje
ustavnosti i zakonitosti, lan 2 stav 1 profesionalnost, nezavisnost i nepristrasnost. lan
2 stav 2 - javnost i transparentnost kao dostupnost podataka, dokumenata, izvještaja,
informacija, osim u odredjenim sluajevima . Hvala.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Imaete pravo i na odgovor.
Gospodjo urovi, izvolite.
107

GORDANA UROVI:
Upitnik predstavlja zvanini instrument kojim Evropska unija procjenjuje
pripremljenost zemlje da zapone pristupanje.
Pozitivno mišljenje Evropske komisije otvara mogunost da zemlja stie status
kandidata, mogue do decembra 2010. godine, i da se otvore pregovori o pristupanju
do 2011. godine. Blagovremena priprema za odgovaranje na Upitnik Evropske komisije
ocjenjuje se kao kljuni korak u toj proceduri i u procesima koji prethode otvaranju
pregovora za punopravno lanstvo. Na osnovu kvaliteta i tanosti odgovara profiliše se
mišljenje Evropske komisije koje oekujemo na jesen sljedee godine i gradi startna
pozicija za budue pristupne pregovore.
Evropska komisija na osnovu kvaliteta dostavljenih odgovora pripremie
mišljenje koje predstavlja osnovu za zauzimanje stava odnosno donošenje odluke
Evropskog savjeta da je Crna Gora zemlja kandidat. Tu odluku oekujemo u decembru
sljedee godine.
Poetkom 2010. godine poee takozvani konsultativni proces Evropska komisija
- Crna Gora. On obuhvata dodatna pitanja, kao što znate, dobili smo ve 21 pitanje,
oekujemo još. Pripremu tih odgovora, konsultaciju na strunom i politikom nivou u
Briselu i posjetu eksperske misije, Evropske komisije u zemlji, kao što znate prva je od
15. do 19. februara na temu-ljudska prava, druga od 18. do 12. marta na temu -
pravosudje i unutrašnji poslovi. To je što znamo za sada, oekuje se intezivan kalendar
do polovine godine.
Stoga se proces odgovora na Upitnik smatra okonanim i kompletiranim tek kada
od strane Vlade Crne Gore se pripreme svi dodatni odgovori i pojašnjenja, znai proces
još nije završen, što se oekuje do polovine 2010. godine. Na osnovu svih ovih
aktivnosti Evropska komisija e odraditi svoj dio posla, pripremite analitiki dokument, a
na osnovu njega pripremiti mišljenje.
Pitanja iz Upitnika koje ste naveli odnose se na crnogorsko sudstvo, nezavisnost
i nepristrasnost sudstva. Odgovori na navedena pitanja su pripremljeni u Ministarstvu
pravde koje su napravljeni u saradnji sa predstavnicima Vrhovnog suda. Verifikaciona
komisija je razmatrala ove odgovore 11. novembra 2009. godine, nju ini osam
ministara i svi su imali prilike da iz razliitih uglova analiziraju te odgovore i daju svoje
amandmane. Oni su dopunjeni i konano je tada usvojen tekst koji je uputila prema
Vladi Crne Gore u okviru cjelokupnog predloga odgovora na konano razmatranje i
usvajanje.
Vlada Crne Gore, na sjednici od 27. novembra je spojila sva pitanja uz finalni
izvještaj o realizovanim aktivnostima na pripremi odgovora na Upitnik Evropske
komisije. Tom prilikom, predlog odgovora Vlade Crne Gore na pitanja iz Upitnika
Evropske komisije u elektronskoj formi ini sastavni dio finalnog izvještaja i dostavljen je
lanovima Vlade, sa oznakom „povjerljivo“. Vlada je odluila da naknadno utvrdi datum
prestanka važenja ograniene distribucije i mogunost objavljivanja odgovora iz
Upitnika, shodno uputstvu za pripreme odgovora na pitanja iz Upitnika Evropske
komisije i rješenju koje sam, po zakljuku Vlade, kao ministar... (Prekid) o stepenu
tajnosti podataka sadržanih u elektronskoj formi odgovora na Upitnik Evropske komisije,
koji su dostavljeni lanovima Vlade, a u vezi budue komunikacije sa Evropskom
komisijom oko dodatnih pitanja i pojašnjenja pripremljenih odgovora tzv. konsultativni
proces.
108

Imajui u vidu navedeno, Ministarstvo u ovom momentu nije u mogunosti da u
pisanoj formi dostavi odgovor na navedeno poslaniko pitanje. Cijenimo da bi se
konkretnim pitanjem na temu nezavisnosti i nepristrasnosti crnogorskih sudova, u duhu
postavljenih pitanja, mogli obratiti resornom ministarstvu, ukoliko želite odgovor iz
navedene oblasti. Kao što ste i sami rekli, cijenim da tu nema ništa, u konkretnom
pitanju, što vama nije i poznato. Tu se daje, shodno pitanju, pregled zakonske aktivnosti
u toj oblasti, prosjek šta imamo iz etikih kodeksa, sudija i tužilaca i, naravno, neke od
planiranih aktivnosti u toj oblasti koje e dalje doprinijeti kvalitetnijem odgovoru na to
pitanje.
Proces nije završen. Upitnik predstavlja faktiki prvu fazu onoga što sada radimo.
Mi trenutno prevodimo neke direktive za odgovore na dvadeset jedno pitanje, koje su
konkretno navedene. Oekujemo prve misije i nova pitanja. Kada bude sve završeno,
javnost, poslanici i svi ostali, imae uvid u sve odgovore. Štitimo konsultativni proces
koji predstoji i omoguavamo da Vlada sa punom odgovornošu završi isti, kako bi
odgovori bili što realniji i objektivniji, a Evropska komisija, shodno tome, pripremila
pozitivno mišljenje, što i vi i mi, pretpostavljam, jednako želimo.
PREDSJEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Kolega Brajovi. Izvolite.
SRAN BRAJOVI:
Zahvaljujem, gospoo ministarko.
Potpuno je jasno da pravni osnov na koji ste se u startu pozvali, odluujui se za
stepen tajnosti ,,povjerljivo", ne postoji. Zbog toga u ga nazvati kvazipravni osnov.
Pozivanje na uputstvo na koje ste se prvi put pozvali, opravdavajui svoju odluku da
ustanovite stepen tajnosti - povjerljivost odgovora na Upitnik, svjedoi o jednom
svojevrsnom paradoksu na koji nain doživljavate hijerarhiju pravnih propisa u državi.
Dakle, vama uputstvo Vlade odgovora na Upitnik ima prvenstvo u odnosu na sistemski
zakon i ustavnu normu o pravu na pristup informacijama. Zakon o slobodnom pristupu
informacijama je sistemski zakon. Prema tome, ima prvenstvo, zajedno sa ustavnim
principom, gdje je pravilo otvorenost i pristup informacijama pravilo, a tajnost je
izuzetak. Vi nijeste mogli da proglasite stepen tajnosti ,,povjerljivo" na 4.000 strana.
Mogli ste da proglasite stepen tajnosti ,,povjerljivo" ili jae u odnosu na pojedine djelove
odgovora na Upitnik, ali da proglasite itav dokument tajnim, ta argumentacija apsolutno
ne stoji.
Takoe, ne stoji vaš argument - dokument u pripremi, što je sintagma koja je
upotrijebljena kako od Vlade, tako i sintagma koja postoji u samom tekstu zakona, iz
prostog razloga što e cio proces biti u pripremi. Odgovori na Upitnik i dodatna pitanja
vezano za odgovore na Upitnik, bie stalno u pripremi. Znai, vi ste stalno u procesu
odgovoranja, u pojašnjavanja svojih stavova itd. Kada završite proces dodatnih
konsultacija, vi ete onda biti u novoj fazi. To je proces koji je u pripremi. Pokušao sam
da vam dobronamjerno skrenem pažnju da takva politika i takav odnos generišu
svojevrsno nepovjerenje i generišu sumnje, bez ikakve potrebe. Sam odgovor na
Upitnik ne sadrži ništa posebno što bi se moglo klasifikovati, makar u ovom dijelu,
posebno u dijelu u kojem sam vam postavio pitanje vezano za pravosue i osnovna
prava.
109

Gospoo urovi, ovaj odgovor na Upitnik trebalo je da bude svojevrsno
crnogorsko ogledalo u kojem emo, kada se pogledamo, stei pravu sliku o nama
samima, da možemo da krenemo u promjene, poev od nas samih. Ima nekih pola
godine da smo vas upozorili da je Upitnik, kao i odgovori na Upitnik, istinit,
pravovremen, pravno valjan, opšte javno dobro i, kao takvo, imovina svih. U tom smislu,
možete oekivati od nas u narednom periodu da emo koristiti ovu Skupštinu. Naravno,
biemo u konfliktu sa vama, ali emo koristiti ovo mjesto da graanima Crne Gore, iji je
ovaj odgovor, kao opšte dobro, vlasništvo, a ne samo Vlade Crne Gore, prenosimo
pravovremene i istinite informacije o svima nama.
Hvala.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Molim koleginicu Dušanku Džakulu-Tušup da uzme rije.
DUŠANKA DŽAKULA-TUŠUP:
Poštovani predsjedavajui, poštovane kolege poslanici, poštovani lanovi Vlade i
poštovana gospoo urovi,
U skladu sa lanom 187 i 188 Poslovnika Skupštine Crne Gore, postavljam vam
sljedee poslaniko pitanje:
Ministarstvo za evropske integracije je ustanovljeno kao zasebno ministarstvo
formiranja Vlade u junu 2009. godine, na ijem elu ste Vi kao jedina ministarka u Vladi.
Rebalansom budžeta u ljeto 2009. godine, Ministarstvu je odreen iznos od 1.976.000
za 2009. godinu. Rashodi za materijal i usluge bili su 1.439.000, bruto zarada 317.000
itd. Pošto je 2009. godina bila godina odgovora na Upitnik, sigurno se taj proces
reflektovao, velikim dijelom, na iznos budžeta Ministarstva. U budžetu za 2010. godinu,
Ministarstvo uestvuje sa skromnih 1.572.000 eura, a to je otprilike 1,1% budžeta, s tim
da je u toj sumi 623.000 eura iz IPA projekata, znai jedna vrsta samofinansiranja. Za
bruto zarade 31 zaposlenog, u programu procesa pridruživanja, izdvaja se 240.000
eura i 130.000 eura za 14 korisnika iz programa administracije, tako da iznos bruto
plata u prosjeku iznosi manje od 1.000 eura. U sistematizaciji Ministarstva, sa sajta,
planirano je 45 zaposlenih, i to uglavnom sa visokom strunom spremom, osim nekoliko
zaposlenih u administraciji i sa, vjerovatno, višim stepenima obrazovanja. Iznos za plate
i ukupne troškove Ministarstva je više nego skroman. Kada se na drugoj strani sagleda
važnost i djelokrug Ministarstva, posebno u sljedeih par godina, ovaj budžet je jak
limitirajui faktor za rad Ministarstva.
Pitanje za gospou urovi: ,,Da li je vaš zahtjev prema Ministarstvu finansija u
planiranju budžeta za 2010. godinu uvažen ili umanjen i kako planirate da spojite obim
poslova Ministarstva u 2010. godini sa iznosom koji je izglasala parlamentarna veina?“
Drugi dio pitanja, izvinjavam se gospoi urovi, je bio postavljen na osnovu
nepotpunih podataka koje sam tada imala, tako da on nije logian i mislim da je ovo
jedno pitanje dovoljno. U skladu sa lanom 191 Poslovnika sam zamolila da odgovor
dobijem u pisanoj formi.
Hvala vam.
110

PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Ministarka urovi ima rije.
GORDANA UROVI:
Ministarstvo je ušlo u promet sistematizacijom iz jula 2010. godine, sa
dozvoljenim limitom da imamo 45 zaposlenih, znai 31-14 po strukturi u procesu
pridruživanja i u podršci. Sistematizacija je usvojena u junu, 45 radnih mjesta, sektor za
koordinaciju procesa pridruživanja, za prevoenje, informatiku podršku i komunikacije,
sektor za IPA fondove, za prekograninu saradnju. Trenutno u Ministarstvu radi svega
36 zaposlenih i 12 pripravnika. Pripravnika je bilo još i više. Ušli smo hrabro u projekat
Upitnik, sa 15 pripravnika u Ministarstvu. Moraete nam priznati hrabrost za to, s
ozbirom da smo projekat uspješno završili. Svi su ti ljudi zaslužili da budu i da imaju
stalni angažman u Ministarstvu. Treba biti dovoljno struan i dovoljno hrabar i ui sa 15
pripravnika u ovakav projekat, a rezultat neka sudi o kvalitetu posla.
Što se tie budžeta koji smo tražili, tražili smo 6,63, a dobili smo 1,57. Znai,
stepen realizacije po zahtjevu budžeta je 95,4. U meuvremenu, nadam se da e
nekoliko od ovih pripravnika moi da stekne i stalno zaposlenje. Meutim, budžet
Ministarstva za evropske integracije nije budžet za evropske integracije Vlade. Jedno
ministarstvo je samo dio ukupnog koordinacionog mehanizma. Sektor za koordinaciju
pridruživanja u svom poslu koordinira sa Komisijom za evropske integracije koja ima
pedeset lanova iz razliitih resora, i samo zajedno se proizvodi rezultat. Sektor za IPA
programe svoj rad ostvaruje preko Komisije za IPA programe koja broji 30 lanova, što
znai da taj resor radi zajedno sa njima i koordinira aktivnosti oko programiranja i
sprovoenja IPA programa u cijeloj Vladi. Sektor za prekograninu saradnju radi sa 11
ljudi na projektu, koji su zaposleni u Sarajevu, Prijepolju, Bijelom Polju, Skadru,
Podgorici i Dubrovniku, u tzv. zajednikim komitetima i antenama. Oni se mogu raunati
kao produžena ruka Ministarstva u pripremi i implementaciji projekata prekogranine
saradnje. Sektor za informatiku podršku i komunikacije preko Memoranduma o
saradnji radi sa 14 nevladinih organizacija, sa univerzitetima, sa Unijom poslodavaca,
sindikatima, Privrednom komorom i svim svojim drugim partnerima. Njihov glavni izazov
u sljedeoj godini je nova komunikaciona strategija, a nama u administraciji novi
nacionalni program za integraciju.
Htjela sam da obrazložim, kroz ovaj moj kratki odgovor, da smo svjesni limita u
kojima funkcioniše budžet, da imamo nekoliko grantova koji nam pomažu da radimo
ovaj posao, da to radimo jako horizontalno, da imamo jako dobru informatiku podršku.
Malo je apstraktno shvatiti nain funkcionisanja ovog ministarstva. Mi nijesmo
ministarstvo koje predlaže zakone. Mi smo ministarstvo koje koordinira proces
evropskih integracija, kako mu i samo ime kaže, i vrlo ima specifine nadležnosti. Ne
bunimo se na ono što nam je opredijeljeno budžetom zbog ovih razloga koje sam
navela. Da li bi moglo više? Moglo bi. U kom dijelu? Jedino gdje emo imati potrebu, a
to je prevoenje akija. Nadam se da e nam razliite zemlje ostati prijatelji kroz donacije
za taj posao, a i da emo nešto uraditi na regionalnoj inicijativi.
U svakom sluaju, izazov jeste evropski, ali i odgovor, koliko ga mogli nazvati
crnogorskim, dobar je. Mi smo jedina zemlja koja nikada nije bila blokirana i koja je sve
svoje evropske obaveze završila u roku. Mislim da možemo oko toga da se složimo.
Svaka zemlja je imala proces blokade jednom ili više puta, jedino Crna Gora nikada nije
bila blokirana i nikada nam niko nije spoitao da vodimo proces elitistiki ili da držimo
111

monopol informacija, osim na lokalnoj sceni od strane opozicionih lidera. To tako mora
da funkcioniše.
Samo napomena kolegi Brajoviu, ono što ste citirali na strani 124, nije na strani
124. To je jedan od razloga zašto nijesmo uinili Upitnik dostupnim. Koliko shvatam,
razliiti poslanici imaju razliite verzije. Znai, ne priamo o istoj verziji. Ono što ste vi
citirali na strani 124 ne nalazi se na strani 124. Nemate posljednju verziju. Tu se onda
dešava zloupotreba informacija. U svakom sluaju, zaista želim da taj dan doe što
prije, da svi odgovori budu objavljeni. Ništa osim digniteta konsultativnog procesa nije
potrebno da se dalje štiti u odgovorima koje je Vlada pripremila.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Gospoa Tušup. Izvolite.
DUŠANKA DŽAKULA-TUŠUP:
Mislim da je rad sa 45 zaposlenih, sa treinom pripravnika, ipak rizian. Ako bog
da da bude dobar rezultat, onda ete vi biti u pravu. Važnost vašeg Ministarstva, u
godini u kojoj Crna Gora oekuje dobijanje statusa kandidata za lanstvo u Evropskoj
uniji, ne treba se posebno naglašavati. Malobrojnost saradnika, bez obzira na njihov
kvalitet i strunost, ne garantuje nam njihovu mogunost da pokriju obim poslova koji
taksativno stoje u detaljno obrazloženoj sistematizaciji. U ovoj sistematizaciji sa sajta
Ministarstva, ni jedno od ovih 45 radnih mjesta se ne bi smjelo pokriti pripravnikom.
Navodite da je potreban staž od osam godina, pet godina, a na samo par mjesta jedna
godina. To je ono što stoji u Pravilniku o sistematizaciji koji ste vi donijeli i potpisali.
Takoe, budžetske stavke za ovo ministarstvo koje iznose 1% budžeta, uz bruto
platu zaposlenih manju od 1000 eura, za program procesa pridruživanja i pristupanja
Evropskoj uniji bruto plate 703 eura, za program administracije bruto plata je 773 eura.
Vjerovatno u ovom prvom dijelu imate više pripravnika, ali onda Budžet Ministarstva nije
transparentan. Ugovorene usluge od 900.000 plus 42.000 imaju svoju sigurno i detaljno
razraenu namjenu u obrazloženju budžeta koje ste dali. Ostaje injenica o visini bruto
tj. neto plata u vašem ministarstvu koja je više nego skromna i sigurno ne motiviše
mlade kvalitetne ljude sa odreenim iskustvom da dou ili da ostanu u Ministarstvu.
Oito motiviše pripravnika, ali onda budžet nije transparentan u tom dijelu.
Ne tako davno, uli smo obrazloženje guvernera Centralne banke, gospodina
Krgovia, na pitanje o visokim platama u banci, kao i o pozamašnom Fondu za
rješavanje stambenih problema. Citiram: ,,Moramo da zadržimo ili pridobijemo
najkvalitetnije bankarske i druge strunjake i ovo e biti osnovni motiv za njihovo
angažovanje". On je time opravdao te visoke iznose. Ako se to uporedi sa vašim
ministarstvom, samo entuzijasti i idealisti e raditi za ovakvu platu. Meutim, ako
postoje drugi izvori prihoda, onda možemo zakljuiti i o djeliminoj netransparentnosti
tog dijela budžeta.
Što se tie agencija koje je formirala Vlada Crne Gore, znamo te prosjeke plata,
te nivoe plata o kojima sam govorila u komentaru, kada se raspravljalo o izvještajima
agencija. Na primjer, u jednoj od agencija neto plata je 2.302 eura, regres je 660 eura,
zimnica 880 eura, topli obrok je 110 eura. Znam za ovu odluku Odbora Skupštine i
zakljuak Skupštine, da se naprave korekcije, i to bitne korekcije u platama u
agencijama, u preduzeima koje je osnovala Vlada i u kojima veinu akcija ima Vlada.
Meutim, to treba da zaživi od 1. januara ove godine, a izvještaje emo dobiti u februaru
112

sljedee godine. Meutim, šta je sa onim novcem koji je potrošen, pitam se ja, a
vjerovatno se pita i javnost Crne Gore.
Imam jedno kratko dopunsko pitanje za gospou urovi. U stavci službenih
putovanja, ako može sada da komentariše, a ako ne, onda oekujem u pisanoj formi.
Samo 30.000 eura je namijenjeno za program procesa pridruživanja i pristupanja
Evropskoj uniji, a u sektoru administracije 112.000 eura. Da li može da komentariše
ovu, po meni, neloginu razliku?
Hvala vam.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Izvolite, gospodine Brajoviu. O emu se radi?
SRAN BRAJOVI:
Hvala.
U odgovoru na postavljeno pitanje koleginice Dušanke, gospoa ministarka je
replicirala meni i time mi dala za pravo da joj dodatno pojasnim neke navode. Mislim da
e minut biti sasvim dovoljno.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Vi znate da se ne uklapa u praksu koja je predviena Poslovnikom nain na koji
vi obrazlažete pitanje. Imate pravo da ih obrazlažete na nain koji vi smatrate
najcjelishodnijim kako lanovi Vlade odgovaraju na pitanje. Takoe, imaju pravo da
odgovore kako smatraju najcjelishodnijim. Ako je u pitanju pojašnjenje stavova, naravno
taj minut ete dobiti.
Gospoa Dušanka Džakula-Tušup je postavila dopunsko pitanje, shodno
Poslovniku. Pitam gospou urovi da li želi sada da odgovori ili e odgovor poslati u
pisanoj formi do sljedee sjednice.
GORDANA UROVI:
...odnosi se prvenstveno na onaj dio programa koji nije pokriven iz mnogih
konferencija i skupova na kojima prisustvujemo, a gdje idu mlae kolege. Naješe su
to plaeni aranžmani. Program administracija, tu je program putovanja ministra i
pomonika i zato je u veem iznosu.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Dobili smo odgovor na dopunsko pitanje.
Sada, shodno našem dogovoru, gospodin poslanik Brajovi ima minut.
Izvolite.
SRAN BRAJOVI:
Zahvaljujem, potpredsjednie.
Gospoo urovi, iskoristiu ovaj minut da vam pojasnim jedan ili dva stava. Kao
i uvijek, mi ukazujemo na sistemski problem i na suštinu problema. Nain na koji ste vi
odgovorili, da li mi imamo posljednju ili pretposljednju verziju, nazvao bih jednostavno i
113

kratko, triarije. Da li su prve dvije strane nakon ovog Upitnika pravosue itd. ostale
blanko ili su tri, ovo sada više nije na 124 nego na 125 strani, mislim da je, morate se
složiti sa mnom, beznaajno u odnosu na ono što sam istakao kao problem. Nijeste
doveli u sumnju i nijeste problematizovali ono što sam proitao da se nalazilo na strani
124, a to je vaše pozivanje u odgovoru na Upitnik, na principe .... (Prekid) pozvali ste se
u odgovoru i dostavili ste taj odgovor Evropskoj komisiji, a onda ste sakrili od
crnogorskih graana kompletan Upitnik.
U lanu 9 Zakona o zaštiti državnih tajni Kine kaže - etvrta kategorija jesu tzv.
interni dokumenti kojima kineski graani imaju pristup, ali strancima je taj pristup
uskraen. Mi imamo upravo suprotno.
Hvala vam, potpredsjednie.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem, gospodine Brajoviu.
Prelazimo na pitanja koja su upuena ministru zdravlja. Tu je ministar Radunovi.
Molim poslanika Obrada Gojkovia da postavi pitanje, a nakon njega poslanik Raško
Konjevi.
Izvolite, kolega.
OBRAD GOJKOVI:
Gospodine ministre, kolege poslanici, poštovani graani,
Moje poslaniko pitanje glasi: ,,Koje garancije može pružiti vaše ministarstvo, da
e graani Herceg Novog imati adekvatnu zdravstvenu zaštitu poslije prodaje
Vojnomedicinskog centra Meljine"?
Zahvalio bih se ministru na pisanom odgovoru, mada smatram da je odgovor
malo uopšten. Zbog toga bih mu postavio par dodatnih pitanja i zamolio ga da pojasni
neke stvari javnosti i graanima Herceg Novog, da bi neke dileme bile razjašnjene.
Kratko obrazloženje. Država je prodala Vojnomedicinski centar Meljine. U
javnosti se kao nosilac toga posla naješe istie Atlas grupa kojoj je ovo drugi posao u
Opštini Herceg Novi. Prvi je bio rt Kobila i Turistiki centar ,,Mimoza". To je bilo 2004.
godine, i još se ništa nije poelo raditi na tome, mada je graevinska dozvola plaena i
pretpostavlja se da e do toga doi. Ovo je drugi posao, a prvi ve možemo
okarakterisati kao neuspješan, ali da ne budemo skeptici. Imao bih par pitanja. Zamolio
bih ministra, zbog velikog interesovanja javnosti u Herceg Novom, da odgovori.
Ta pitanja glase: Da li e graani Herceg Novog doi u nepovoljniji položaj u
državi Crnoj Gori, jer e bolnica u Meljinama biti privatna i da li se ovom prodajom
mijenja sistem zaštite u Crnoj Gori, jer emo imati sve opštine u Crnoj Gori koje e imati
sistem javne zdravstvene zaštite, a u Herceg Novom e u velikom dijelu biti usmjerene
na jednu privatnu bolnicu? Drugo pitanje je: Da li je Ugovor dovoljna zaštita i da li su
interesi graana zaštieni u sluaju da do investicije ne doe, bolnica sada funkcioniše
kako tako, ili ako bolnica bankrotira, jer je ovo privatna bolnica i može se i to desiti, kako
e biti zaštieni interesi graana? Da li Ministarstvo može dati garancije da e izgraditi
novu bolnicu ukoliko ova privatizovana ne bude funkcionisala?
Želio bih da kažem ministru da od momenta kada se poela pria o privatizaciji
Vojne bolnice Meljine, ono što je mišljenje javnosti je da je i kvalitet usluga te vojne
zdravstvene ustanove vrlo opao, tako da nije vaša konstatacija da je visok kvalitet.
Mišljenje javnosti je da je taj kvalitet u posljednje vrijeme oslabio. Zdravstvena zaštita u
Herceg Novom je problematina, jer za mnogo toga mi moramo putovati u Podgoricu.
114

Treba nam šest sati dnevno da bismo izvadili neki nalaz, a na te nalaze se ponekad u
KBC-u, u onoj laboratoriji tamo, eka i po više mjeseci kada nema reagenasa. Znai,
jedna specifina situacija. Herceg Novi je saobraajno povezan sa gradovima u
okruženju. Nain kako je povezan, u špicu turistike sezone, u hitnim sluajevima može
da bude problem, jer je dosad Vojna bolnica rješavala dosta tih hitnih sluajeva.
Zahvaljujem.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Hvala vam.
Ministar Radunovi ima rije. Izvolite.
MIODRAG RADUNOVI:
Hvala.
Poštovani poslanie Gojkoviu, predsjedavajui, kolege poslanici,
Na vaše pitanje dobili ste pisani odgovor. S obzirom da smo dobili pitanja ve u
etvrtak, mi smo u petak odgovorili na sva pitanja koja su došla do Ministarstva.
Proitau ih i onda u pokušati još nekoliko kratkih komentara da dam na dodatna
pitanja.
Vojnomedicinski centar Meljine i Republiki fond za zdravstveno osiguranje Crne
Gore su potpisali još 2003. godine Ugovor o pružanju zdravstvenih usluga izmeu te
dvije institucije, kojim je regulisano pravo na lijeenje osiguranika koji su koristili
zdravstvene usluge u navedenoj zdravstvenoj ustanovi. Na osnovu pomenutog
ugovora, pravo na zdravstvenu zaštitu su koristili graani Herceg Novog, u sklopu
usluga na sekundarnom nivou zdravstvene zaštite na sljedeim odjeljenjima CVMU
Meljine: interno odjeljenje, hirurško odjeljenje, kao i porodilište i hitni sluajevi. Usluge
su pružane na odjeljenju za one bolesti, za uho, grlo i nos. Kvalitet pruženih usluga
graanima Herceg Novog u navedenoj zdravstvenoj ustanovi, u proteklom periodu
može se ocijeniti kao vrlo visok. Planiranom promjenom vlasnike strukture, planirano je
ouvanje postojeih kapaciteta za pružanje zdravstvenih usluga i njihovo unapreenje.
Takoe je planirano da se obim usluga zdravstvene zaštite koje se trenutno pružaju
osiguranicima sa teritorije Opštine Herceg Novi u Meljinama zadrži u postojeim
okvirima i u skladu sa mogunostima proširi u budunosti. Primarna zdravstvena zaštita
organizovana je u Domu zdravlja, i to u sistemu javnog zdravstvenog sistema Crne
Gore. Meljine su i do sada bile van javnog sistema, to je bila vojna ustanova. Prema
njima smo imali obaveze za sve usluge koje pruže graanima u Crnoj Gori, ne samo iz
Herceg Novog, nego iz itave Crne Gore. Na primjer, usluge iz hiperbarine komore bile
su plaene kao što plaamo svim ostalim institucijama u zemljama u okruženju.
Sa trenutnom situacijom i promjenom vlasnike strukture, s obzirom na najave
koje su u toku i prije nedjelju dana bila je ovdje jedna grupa vlasnika japanskog
konzorcijuma zajedno sa ovima koji su kupili Meljine, Atlas grupom, koji imaju 260
bolnica u svijetu. Najavili su izgradnju novih kapaciteta i ono što je dato u onom ugovoru
kada je kupovano i u njihovom projektnom zadatku, ne samo da ove postojee
kapacitete zadrže, nego da grade i kardiovaskularnu hirurgiju, da je osavremene novom
visokom sofisticiranom dijagnostikom za izgradnju ustanove koja e biti regionalnog
kapaciteta. Mislim da je to biznis i, vjerovatno, traže da privuku graane ne samo iz
Herceg Novog i iz Crne Gore, nego iz zemalja okruženja. vrsto vjerujem, i kroz Ugovor
i ono što su planirali da urade, da e u Herceg Novom biti mogunosti da se dobiju
usluge mnogo višeg i boljeg kvaliteta nego što su danas.
115

Važno je da ozbiljno razmišljamo, da smo za narednu 2010. godinu Budžetom
Fonda za zdravstveno osiguranje planirali sredstva za plaanje usluga u Meljinama, za
usluge koje e pružiti graanima Herceg Novog i ostalima. Priali ste oko dolaska u
Podgoricu, oko nekih dijagnostikih sredstava, oko laboratorije reagenasa. Graani
mogu biti bliže upueni, da dou do Opšte bolnice u Kotoru, nego do Podgorice. S
obzirom da dobar dio dijagnostike, bilo na laboratorijskom dijelu, mikrobiološka,
biohemijska laboratorija, može da se obavi u opštim bolnicama na Primorju.
Hvala vam.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Izvolite, kolega Gojkoviu.
OBRAD GOJKOVI:
Zahvaljujem gospodinu ministru.
Mislim da emo se složiti da je skepticizam kod graana razumljiv pošto je ovo
jedna nova vrsta posla. Do sada nemamo iskustva u ovoj vrsti posla i u pravljenju
ugovora sa zdravstvenom zaštitom. Ono što je iskustvo graana Herceg Novog u
drugim prodajama i privatizacijama je vrlo loše. Ništa od toga nije zaživjelo i nema
kvalitet. Zbog toga moramo shvatiti graane da oni sumnjaju u sve ono što se radi.
Mislio sam da ovo pitanje uputim organu koji je zadužen za privatizaciju. Meutim, ono
što je u javnosti, bez obzira na sve prie o korupciji, javnost ima povjerenje u
zdravstvene radnike. Smatrao sam da e garancije zdravstvenih radnika biti jae, nego
bilo koje druge. Smatram da povjerenje graana Crne Gore, prije svega, zaslužuju
zdravstveni i prosvjetni radnici, jer s njima zajedno, kao i svi ostali graani, dijele
nedae ovog našeg života i ovakvog standarda.
Dobio sam odgovor od Ministarstva zdravlja, a ovo su garancije graanima
Herceg Novog i Crne Gore i nadam se da e to biti ispoštovano. Ono gdje sam skeptik,
to su ugovori. Nijesam siguran da je ugovorom predviena svaka mogunost. Ipak su
ovo privatnici koji rade. Vjerujem privatnicima, ali zbog lošeg iskustva sada se u sve
mora sumnjati. Volio bih da ste mi dali neke znaajnije garancije, jer se ipak radi o
privatnom biznisu koji može i da bankrotira, da ste mi dali garancije kako e biti plaane
te usluge. Šta sjutra, ako doemo u situaciju da ta privatna bolnica ispostavi visoke
raune Ministarstvu zdravlja? Sve su to problemi. U našem dosadašnjem pravnom
iskustvu, mi nemamo te vrste ugovora, i smatram da može doi do takvih problema.
ak iskustva iz našeg okruženja, iz Italije, govore da se u ovakvim poslovima gdje je
partnerstvo države i zdravstva visok nivo korupcije, tako da sve to može doi u obzir.
Da ne budemo skeptici, da vjerujemo ministru, da vjerujemo Ministarstvu i državi, da e
ona pružiti sve garancije. Volio bih da ste rekli da u sluaju neispunjenja ovih obaveza,
Ministarstvo garantuje da e napraviti novu bolnicu u Herceg Novom. To je ono što od
vas oekuju graani.
Zbog ovog nepovjerenja, graani Herceg Novog e sigurno pratiti šta e se
dešavati. Budite sigurni da ete se vrlo brzo nai pred zahtjevom, ukoliko ovo ne bude
kako treba, da se ovaj problem rješava i da se pravi nova bolnica. Herceg Novi je u
takvoj poziciji da je vrlo teško osigurati zdravstvenu zaštitu. Daleko je bolnica u Kotoru,
daleko je bolnica u Podgorici, i to pravi puno problema. Molio bih vas kao ministra da
preduzmete mjere o nalazima u Podgorici, u laboratorijima, da se pokuša da se dio tih
116

nalaza radi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u domovima zdravlja u Herceg Novom, tako
da bi se poboljšao status graana Herceg Novog u zdravstvenoj zaštiti.
Hvala.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Poslanik Konjevi, a nakon njega poslanik Radojica Živkovi.
Izvolite, kolega Konjeviu.
RAŠKO KONJEVI:
Zahvaljujem, potpredsjednie Šturanoviu.
Uvaženi ministre Radunoviu, poštovani graani, moje pitanje glasi: „Prije
petnaestak dana, gledajui emisiju ,,Robin Hud" koja se emituje na Televiziji IN,
upoznao sam se sa sluajem gospodina Vladimira Vukevia. Gospodin Vukevi je
više od dvije godine pokušavao da ostvari pravo na lijeenje u inostranstvu. Poštovani
gospodine Radunoviu, obraam vas se sa zahtjevom da se detaljno informišete o
ovom sluaju i o razlozima dosadašnjeg neostvarivanja mogunosti za lijeenje u
inostranstvu gospodina Vukevia. Oekujem da nas obavijestite zašto to pravo do
sada nije ostvareno, kao i o nainu na koji gospodin Vukevi može ostvariti to pravo,
imajui u vidu da dosadašnje lijeenje nije dalo preciznu dijagnozu bolesti što, nažalost,
još uvijek gospodina Vukevia drži u stanju potencijalnog pogoršanja zdravstvene
situacije sa ogromnim rizikom za njegovo zdravlje"?
Da bih skratio vrijeme neu itati obrazloženje, pa u koristiti pravo na dodatno
pitanje.
Hvala.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Ministar Radunovi.
MIODRAG RADUNOVI:
Zahvaljujem, potpredsjednie.
Uvaženi poslanie Konjeviu, u vezi sa postavljenim pitanjem dali smo sljedei
odgovor:
Obavještavamo vas da su u vezi sa lijeenjem gospodina Vladimira Vukevia,
povodom kojeg je u prethodne tri emisije ,,Robin Hud" bilo rijei na Televiziji IN, u
meuvremenu preduzete aktivnosti na pronalaženju rješenja kako bi se ovom mladom
ovjeku pomoglo da u okviru zakonom propisane procedure ostvari svoja prava. Na
zajedniku inicijativu primarijusa doktorke Olivere Miljanovi, direktorke Klinikog
centra, gospodina Glomazia, direktora Fonda zdravstvenog osiguranja, 15. decembra
ove godine održan je sastanak u Klinikom centru Crne Gore kojem su, pored
pomenutih, prisustvovali direktor Interne klinike, direktor Hiruške klinike, naelnik
odjeljenja digestivne hirurgije, predsjednik Komisije za lijeenje u inostranstvu, kao i
ordinirajui gastroenterolog.
Analizirajui kompletnu medicinsku dokumentaciju gospodina Vukevia, došlo
se do sljedeih zakljuaka. Predloženo upuivanje pacijenta u neku od evropskih
klinika, Francuska, Engleska, iz Vojnomedicinske akademije i Klinikog centra Srbije, ne
sadrži informaciju o vrsti dijagnostiko-terapijskih postupaka koji se planiraju, a da ve
117

nijesu uraeni u navedenim ustanovama ili se, pak, ne mogu obaviti u istim, te zbog
toga nijesu uvaženi. S obzirom na to da se pacijent po procjeni ordinirajueg
gastroenterologa nalazi trenutno u stabilnoj klinikoj remisiji i da nije bilo ataka krvarenja
više od dvije godine, predlaže se revalvacija klinikog stanja u Klinikom centru Crne
Gore, u saradnji sa zvaninim konsultantom iz Klinikog centra Srbije doc. dr Sranom
uranoviem. Nakon obavljenih kontrolnih endoskopskih patohistoloških i svih drugih
indikovanih procedura, donijee se i konaan stav o daljem tretmanu gospodina
Vukevia. U sluaju procjene da je potrebno pacijenta uputiti u inostranstvo, prijedlog
za upuivanje na lijeenje u inostranstvo treba da sadrži i detaljan plan predvienih
dijagnostiko-terapijskih postupaka, naziv institucije u koju se pacijent upuuje, rezultate
neposredno uspostavljenog kontakta sa ljekarom iz navedene institucije koji je zadužen
za planiranje i sprovoenje ovih postupaka, koji sadrži planirani datum prijema u
bolnicu, kao i procijenjene troškove lijeenja pacijenta. Pacijent e sigurno biti u prilici
da ostvari svoje pravo na osnovu ispunjavanje prethodno navedenih uslova, uz
odobrenje Komisije za lijeenje u inostranstvu.
Mogu vam rei da je ovih dana Komisija koja upuuje na lijeenje u inostranstvo,
zajedno sa predstavnicima Fonda i ordinirajuim gastroenterelogom, uputila svu
dokumentaciju gospodina Vukevia ,,Kings koledž hospital", bolnici u Londonu, da vide
šta se tu može uraditi od dijagnostikih procedura koje se ne mogu uraditi na
referentnim klinikama koje su bile naše baze gdje smo završavali sve svoje medicinsko
znanje. Na osnovu tih povratnih imputa koje budemo imali sa te klinike, to emo i raditi
prema gospodinu Vukeviu. Igrom sluaja, bio sam u prilici da budem u kontaktu sa
prijateljima gospodina Vukevia, da budem neposredno i neka spona da on bude ....
(Prekid) problem oko zdravstvenog stanja, sa našim referentnim strunjacima.
Hvala.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem, ministre.
Kolega Konjevi. Izvolite.
RAŠKO KONJEVI:
Moja intencija je da vas dodatno i lino zamolim, ne sumnjajui u ono što jesu i
vaše namjere i želje u tom kontekstu. Razgovarajui podsredstvom odreenih prijatelja i
sa gospodinom Vukeviem i sam sam djelimino uestvovao u pokušaju medijacije
odreenih sastanaka. Zbog toga je prevashodno moje pitanje, da li postoje odreene
administrativne barijere koje nijesu stvar osiguranika Crne Gore, nego su stvar dobre
komunikacije izmeu nadležnih institucija u Crnoj Gori. U tom smislu, mislim da se
može napraviti napredak. Ono što ste vi rekli, za mene lino, nadam se i za gospodina
Vukevia koji je svakako najzainteresovaniji za sve to, djeluje ohrabrujue. Prosto
mislim da je specifian sluaj. Ne bih, zbog javnosti, objašnjavao u kom smislu je to
specifian sluaj. Slažem se sa vama, ne samo po mojoj procjeni, nego i po vašoj
procjeni i ljudi sa kojima sam ja razgovarao, i Vojnomedicinska ustanova u Beogradu i
Kliniki centar Srbije jesu za tu vrstu bolesti svakako vrlo referentne institucije. S druge
strane, ako tako referentne institucije daju, bar sam ja imao priliku da pogledam u
otpusnoj listi, da nije mogue utvrditi preciznu dijagnozu, onda emo se zajedniki složiti
da je, ipak, želja svih nas da to bude po pravilima i po zakonu. Nadam se da ete se
složiti sa mnom da mi zakon ili pravila ne pišemo za specifine sluajeve, nego ih
118

pišemo generalno. Ovaj sluaj o dijagnozi koja ne može da se utvrdi, ima svoju dozu
specifinosti.
Molim vas kao uvaženog ministra i ovjeka humanistu koji, znam, i lino razumije
te stvari, da pomognete i vi i svi mi zajedniki, da se nae najbolji model kako da
gospodin Vukevi ostvari svoje pravo. Koliko sam razumio, nakon utvrene precizne
dijagnostike, onda je na hirurzima stvar koja je rutinskog karaktera. Oni ne mogu da je
obave bez prethodno utvrene dijagnoze.
Zaista vam se zahvaljujem.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Poslanik Radojica Živkovi, a nakon njega poslanik Emilo Labudovi.
Izvolite, kolega Živkoviu.
RADOJICA ŽIVKOVI:
Hvala, gospodine potpredsjednie.
Gospodine ministre, moje poslaniko pitanje glasi: ,,Zašto Fond za zdravstveno
osiguranje, i pored niza urgencija i obeanja, nije organizovao službu za zdravstveno
osiguranje u Andrijevici? Ako se držimo dogovora i obeanja, ali i obaveze, kada e
Fond zdravstva udovoljiti potrebama oko pet i po hiljada osiguranika u opštini
Andrijevica"?
Obrazloženje: Osamnaest je godina od vraanja statusa Opštine Andrijevica,
jedino Fond za zdravstveno osiguranje nije formirao službu za zadovoljavanje
elementarnih potreba graana osiguranika sa podruja Opštine Andrijevica. Zbog toga
su osiguranici iz Andrijevice prinueni da za ovjeru zdravstvenih knjižica odlaze u
Berane i tako se izlažu naporima i ne malim troškovima. Ako osiguranik mora da ovjeri
knjižicu svaka tri mjeseca, a mora, i ako to ini samo jedna polovina graana, onda se
iz džepova graana nepotrebno odlije oko 25.000 evra, više nego što je potrebno da se
u Andrijevici kupi i opremi prostor za rad ove službe, tim prije što je poodavno primljen
radnik za rad u Andrijevici, a posao obavlja u Beranama.
Zbog toga je Skupština Opštine Andrijevica na šestoj redovnoj sjednici održanoj
28.03.2007. godine donijela zakljuak da se Fondu za zdravstveno osiguranje uputi
zahtjev za otvaranje kancelarije u Andrijevici. Zakljuak je upuen Fondu 2.04.2007.
godine, ali na njega nije bilo odgovora. Skupštinska služba je petog mjeseca 2007.
godine urgencijom tražila makar odgovor za rad službe, tim prije što je poodavno
primljen radnik za rad u Andrijevici, a posao obavlja u Beranama. Ovdje se dalje
mnogo puta nabraja obraanje i direktoru Zavoda gospodinu Braliu i ostalim
funkcionerima Demokratske partije socijalista. Ovo pitanje i obrazloženje sam dobio od
graana iz Andrijevice, podsredstvom predsjednika Skupštine, gospodina Miška Dukia.
Zbog toga vas, gospodine ministre, pitam da li je potrebno to toliko odugovlaiti ili
ekati neki pogodan trenutak? Mislim da ovo možete uraditi odmah. S obzirom da sam
dobio odgovor, komentarisau ga nešto kasnije.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Ministar Radunovi.
119

MIODRAG RADUNOVI:
Poštovani poslanie Živkoviu, pokušau da dam kratak odgovor u vezi sa vašim
postavljenim pitanjem. Fond za zdravstveno osiguranje je pokrenuo aktivnosti za
otvaranje kancelarije u Andrijevici. Postignut je dogovor sa direktorom Javne
zdravstvene ustanove Dom zdravlja u Andrijevici, da se osposobi jedna prostorija koja
bi bila privremeno ustupljena Fondu za zdravstveno osiguranje za potrebe kancelarije
do nalaženja trajnog rješenja putem kupovine ili zakupa poslovnog prostora. To je
praksa i sa nekim drugim opštinama koje su manje po broju osiguranika. Planirano je da
se zapoete aktivnosti završe do završetka prvog kvartala 2010. godine. Oekujem da
poetkom drugog kvartala 2010. godine kancelarija pone sa radom.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Izvolite, kolega.
RADOJICA ŽIVKOVI:
Hvala, gospodine ministre, na kratkom, ali dosta jasnom odgovoru. Ovo je drugo
poslaniko pitanje koje vam postavljam.
Jedno poslaniko pitanje bilo je oko malih penzija i plata, oko 30 evra, za ljude
koji ne mogu da odu u penziju, a ne mogu da se zaposle. Vi ste tada obeali da e biti
poveanja, i poveali ste, ali ste iskoristili pogodnu priliku za to poveanje, a tada su bili
predsjedniki izbori. Molio bih vas da ovo uradite bez nekih posebnih povoda kao što su
izbori. Za to vam treba jedan raunar, sto i etiri stolice, a eto prostoriju ve imate. Ne
treba posebno ekati ni prvi kvartal ni drugi kvartal. Ja mislim da možete to odmah
poslije Nove godine uraditi, s obzirom da imate prostoriju, raunar nije skup da se kupi,
ako ga ve nemate, a zaposlenog ve imate.
Gospodine ministre, Vi znate da su poslije rata odmah, 45. koji se završio,
tadašnji vladari, negdje 50-tih godina srez andrijeviki podijelili na etiri opštine i
praktino uništili jedan od veih srezova tada u Crnoj Gori. Tada je trebala da bude
opština, nije bila opština nego su je podijelili izmeu Podgorice, Plava, Berana i
Kolašina i time je poelo uništavanje Andrijevice i nije sluajno što neka šala koja se
esto pominje kaže: "Kralj Nikola da ustane jedino bi poznao Andrijevicu". Poznao bi je i
sada, jer se ona praktino ništa nije promijenila. Ja vjerujem i mnogi moji istomišljenici
da je to uraeno zbog etnikog sastava tog stanovništva. Svi Vasojevii, a vi ste i
Vasojevi, a i Srbin, kao oni vole da kažu mi smo najvee srpsko pleme. To ih je skupo
koštalo. Ja mislim da ih to i sada košta. I duboko sam ubijeen da ovo nije najvei
problem Andrijevice. Ja sam ispoštovao svoje istomišljenike iz Andrijevice i postavio
ovo pitanje koje nije problem veliki sam po sebi. Rekao sam u emu se sastoji, ali
mislim da bi i vi trebali da se založite, a rekao sam zbog ega, za to vas obavezuje i
vaše etniko i porodino i svako drugo porijeklo koje ja uvažavam, da se lino založite i
po tom osnovu. Gospodine ministre, kad god se mi Srbi žalimo, kažemo - pa vi imate
ministra vašeg i samo za nas važe oni graanski principi. Zamolio bih vas da malo više
okrenete pažnju i da kažete da to radite zbog toga i toga, kao što svi ovdje kažu zbog
ega to rade. Samo vi to ne kažete. Bio bi red da se uje i vaš glas kao Srbina u Vladi.
120

PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem, kolega Živkoviu. Idemo dalje. Dajem rije kolegi Emilu Labudoviu.
EMILO LABUDOVI:
Može li ovaj unutarsrpski dijalog da se prekine?
Gospodine potpredsjednie, gospodine ministre,
Ja se nadam da sam postavio pitanje koje je prevazišlo ili, da kažem, preskoilo
srpski korpus i koje se tie svih graana Crne Gore, a na ime zabrinutosti ukupnom
situacijom a vezanom za epidemiju gripa tipa A H1N1 koja je zahvatila i Crnu Goru.
injenica da je ve pet žrtava ta epidemija u Crnoj Gori odnijela je možda za statistiku
malo, ali za one koji su izgubili svoje najdraže, to je pitanje života, a meu oboljelima, a
na žalost i meu žrtvama, najvei broj je njih mlaih od 40 godina. Znai da nijesu
samo u pitanju rizine gripe koje opravdavaju onu medicinsku floskulu, da, eto, i obini
grip odnosi žrtve.
Postavio sam Vam pitanje da li se zakasnilo sa proglašenjem epidemije i koje se
sve konkretne mjere planiraju s obzirom da je institut proglašenja epidemije samo
pravni osnov i pravni okvir za mnoge druge konkretne mjere? Šta Ministarstvo i nadležni
organi u okviru i van Ministarstva koji se bave zdravstvenom politikom u Crnoj Gori
imaju namjeru da uine? Tim prije, što se u ovom trenutku broj oboljelih ne smanjuje, s
obzirom na injenicu da znaajan broj škola u Crnoj Gori privodi kraju školsku godinu na
nain da dnevno izostaje i do 40% uenika, da li iz opravdanih razloga ili koristei klimu
ukupnu koja se stvorila, to ve ne znam i nije moje da procjenjujem. Što je najvažnije,
suoeni smo sa injenicom da smo u predveerje novogodišnjih i božinih praznika,
kada predstoji poveano okupljanje graana na pojedinim mjestima, bilo da se radi o
organizovanim doecima Nove godine na trgovima, u restoranima, u hotelima, bilo da
se radi o proširenim porodinim slavljima, itd. Interesovalo me je i postavio sam pitanje
šta namjeravate konkretno da preduzmete. Zamoliu vas da mi ne odgovarate ono što
ste mi ve odgovorili, interesuje me najnovija situacija i najnovije mjere koje planirate da
preduzmete.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem. Ministar Radunovi.
MIODRAG RADUNOVI:
Hvala Vam, potpredsjednie.
Uvaženi gospodine Labudoviu,
Upravo na Vaše pitanje sedamnaestog mi smo odgovorili
osamnaestog.
Epidemija ima svoju evoluciju i tok i ve 10 dana poslije toga potpuno su drugi stavovi i
prognoze kada je epidemija i pandemija u pitanju jer se mijanjaju iz sata u sat, iz dana
u dan. Poslije 10 dana podaci koji se nalaze u odgovoru koji ste Vi dobili su ve
arhivirani i na osnovu ve današnjih podataka mi emo planirati ili donijeti mjere koje
treba da sprijee dalje širenje i punu kontrolu ove epidemije.
Da ne itam ovo što ste dobili. Da Vam dam nekoliko svježih podataka. Znai na
današnji dan u 8 sati jutros imamo tano 293 sluaja obolijevanja kod kojih je potvreno
prisustvo virusa AH1N1 i 273 je registrovan sluaj koji su bili u kontaktu sa oboljelima,
tako da se po metodologiji svjetske zdravstvene organizacije oni smatraju oboljelim i to
je ukupno 566 ljudi koji se smatraju oboljelim u Crnoj Gori od gripa virusom AH1N1.
Ono što je važno i to je kljuno, nakon svih preporuka Svjetske zdravstvene
121

organizacije i metodologije mi smo sedamnaestog proglasili epidemiju od veeg
epidemiološkog znaaja na teritoriji Crne Gore, jer smo tri kalendarske nedelje
uzastopno imali znatno veliki broj oboljelih ljudi kod kojih je bila klinika slika stanja
slinih gripu i broj onih kod kojih je registrovana akutna respiratorna infekcija, dakle
upala disajnih puteva. U 52. kalendarskoj nedelji, dakle nedelja koja je iza nas je
ohrabrujua i te podatke želim da vam saopštim, jer su izvorni od jutros, registrovano je
1759 osoba sa simptomima koji lie na grip i 3928 osoba sa akutnom respiratornom
infekcijom. Za 1000 je manje onih koji su oboljeli sa stanjima slinim gripu i 640 je
manje onih nego koji imaju respiratornu infekciju, u odnosu na prethodnu kalendarsku
nedelju, što ukazuje da je epidemija krenula silaznom putanjom.
To je ono zbog ega smo i pratili situaciju iz sata u sat, iz dana u dan, upravo
vukli ovakve poteze. Evo na ovom grafikonu ete vidjeti da imamo prvi put poslije etiri
nedelje pad broja oboljelih, odnosno epidemiološka krivulja je u silaznoj putanji. To
govori da je ovaj talas epidemije dostigao vrh i da je sada krenuo silaznom putanjom i
mi oekujemo da e iz dana u dan biti sve manji broj oboljelih, ali pošto epidemija ima
svoju evolutivnost, mi oekujemo novi talas epidemije krajem januara, poetkom
februara moramo biti vrlo spremni da tada može, nažalost, biti još žrtava. Koristim ovu
priliku i apelujem da vakcinacija kao najbezbjednije sredstvo za spreavanje
obolijevanja i potpunu kontrolu epidemije je mogua, 25.000 doza vakcina je prisutna u
Crnoj Gori. Mogu vam dati podatak da je za 11 radnih dana ukupno vakcinisano 3.424
graanina Crne Gore, od toga 2092 hronino oboljelih, 671 zdravstveni radnik i 126
onih koji rade u zdravstvu,u kolektivnim smještajima 493 itd. Diplomatsko osoblje,
zaposleni u javnim ustanovama, danas zapoinje vakcinisanje kao i pripadnici Vojske
Crne Gore i Ministarstva unutrašnjih poslova. Dakle, dajte, da ne bismo imali sluajeve
koje smo imali u ovom periodu koji je iza nas, a govorimo o mrtvima, zatim o broju
oboljelih, da pokušamo da vakcinacijom suzbijemo prenošenje i širenje ovog gripa.
Kada smo proglasili epidemiju, shodno Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih
bolesti, to ne znai da vi automatski preduzimate mjere. Možemo povui odreene
poteze, ako bude došlo do obolijevanja znatno veeg broja stanovništva. Znate
uvoenje radne obaveze za zdravstvene radnike u javnom privatnom sektoru, uzeti
odreena materijalna dobra od hotela, prevoza itd. finansijska sredstva. Sve ono što bi
se stavilo u funkciju zaštite zdravlja stanovništva i preveniranja nastanka obolijevanja,
takoe je mjera shodna lanu 34 Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti da
možemo i raspustiti škole i javne skupove.
U ovom trenutku, obzirom da epidemijska krivulja pada, da je broj oboljelih manji,
ne postoji apsolutno ni jedna indikacija da bi se te mjere preduzele. Epidemijska
situacija se mijenja iz dana u dan, iz sata u sat i shodno tome, radno tijelo koje je
formirano u okviru Ministarstva zdravlja sa predstavnicima referalnih institucija i Institut
za javno zdravlje donijee odluke shodno zakonskim ovlašenjima. Hvala.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem, gospodine ministre. Izvolite, kolega.
EMILO LABUDOVI:
Ministre, ne znam ime sam zadovoljniji, injenicom da talas epidemije jenjava ili
Vašim odgovorom. Ali, sa zadovoljstvom moram da konstatujem, što bi rekao naš narod
iz kraja odakle obojica dolazimo, fino ste se “izbirikali” i jako sam zadovoljan, prije svega
vašom ažurnošu, ozbiljnošu kojim pristupate instituciji poslanikog pitanja i ovim
122

podacima kojima ste me kao graanina ohrabrili i želim, evo javno, da se prikljuim
ovom Vašem pozivu da oni koji su zaista izloženi po bilo kom osnovu riziku da budu
kontaminirani tim virusom, da se pravovremeno vakcinišu i da iskoriste tu mogunost.
Ali u da iskoristim mogunost komentara da Vas podsjetim na dvije situacije. Prije
svega, ne znam koji termin prosto da upotrijebim, za stanje u kojima se nalaze
infektivna odelenja u gotovo svim bolnikim centrima koje sam imao prilike da vidim. To
je katastrofa, gospodine ministre. To su najgore prostorije i najgora mogua odeljenja u
tim bolnicama koje imaju kakve takve uslove i takoe da Vas podsjetim na Vaše
obeanje, da je ove godine trebalo da bude završena Infektivna klinika Klinikobolnikog
centra u Podgorici, a ni temelji joj nijesu udareni.
Gospodine ministre, kolega Radojica Vas je pohvalio da ste ovjek od digniteta,
tako Vas i hvale u našem kraju, ja u to ne želim da sumnjam, ali red je da stanete iza
svoje rijei i da uinite sve što je u Vašoj moi. Imaete našu podršku da se taj veoma
znaajan projekat realizuje i da ono ruglo u kome se danas nalazi Infektivna klinika
Kliniko- bolnikog centra, nestane sa lica Podgorice. Ono je stvarno bruka, i da
ispravim kolegu Radojicu, možda bi kralj Nikola, da se digne, Podgoricu poznao po
onome.
Iskoristiu vrijeme rezervisano i za dodatno pitanje da Vas nešto pitam i zamolim.
Prvo da Vas pitam da li ste kao ministar, lino, bili upoznati i da li ste Vi odobrili
ideju da se napravi reklamni spot kojim se graani Crne Gore, kroz karikiranog vladiku
Rada, pozivaju da se odupru gripu i da Vas, kao osvjedoenog Srbina, jednog od
rijetkih u redovima DPS-a i kao ovjeka za koga sam pouzdano ubijeen da drži do
tradicije, da drži do morala, da drži do nekih tradicionalnih vrijednosti, koji smatra da
mora neega biti što je nedodirljivo i što ne može biti plod umjetnike slobode i
umjetnikog poimanja stvarnosti i situacije, zamolim da iskoristite svoj autoritet da, ako
ništa drugo, zaštitite vladiku Rada da se ne desi ono na šta nas je on upozoravao, da se
ne realizuju, po ko zna koji put u Crnoj Gori, oni njegovi stihovi “sve se ovjek bruka sa
ovjekom”. Gospodine ministre, ako nas vladika Rade nema na šta ozbiljnije i na šta
istorijski važnije pozvati nego da se borimo protiv gripa, nemojte ga, aman zaman, i za
to zloupotrebljavati. Zahvaljujem.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem, ovdje smo imali i dopunsko pitanje, dodatno pitanje.
Pitam ministra da li e sada odgovoriti, ili e iskoristiti svoje pravo da odgovori u
pisanoj formi.
U pisanoj formi. Zahvaljujem.
Na ovaj nain smo završili sa krugom pitanja koja su postavljena ministarstvu
zdravlja.
Zahvaljujem ministru Radunoviu na uešu u našem radu i prelazimo na pitanja
koja su upuena Ministarstvu ureenja prostora i zaštite životne sredine.
Tako je je napravljen raspored. Na poetku ovog dijela našeg rada samo da vas
obavijestim. Dobili smo, kao predsjedništvo Skupštine, obavještenje da ministar iz
opravdanih razloga ne može da uestvuje u današnjem našem radu, i da iz Ministarstva
mole da na pitanja koja su postavljena prema ovom ministarstvu daju odgovore
pomonici ministra, ovdje prisutni Maja Velimirovi Petrovi i Siniša Stankovi, kao i
Zoran Tomi, sekretar Ministarstva.
Da li smo saglasni sa tim?Prije svega pitam poslanike koji su postavili pitanja
prema ovom ministarstvu. Izvolite, gospoo Vukovi.
123

NATAŠA VUKOVI:
Gospodine predsjedavajui,
Poslanici upuuju pitanja nadležnim ministrima. Sve eše se umjesto njih ovdje
u Skupštini pojavljuju njihovi zamjenici. Što se mog pitanja tie, nije sporno da gospodin
Stankovi, koji je zaista ekspert u oblasti zaštite životne sredine, odgovara. Medjutim,
želim da se samo ovo javno konstatuje. Toliko.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Znate i sami da je praksa i zaista to pokušavamo da dovedemo do kraja, na
svakom kolegijumu kada je institut poslanikih pitanja na dnevnom redu da u
maksimalno moguoj mjeri prisustvuju lanovi Vlade kojima su ta pitanja postavljena.
Samo onda kada su zaista neki opravdani razlozi, kada su ili ljudi na službenom putu u
inostranstvu, ili kada su u pitanju razlozi neke druge prirode koji su zaista do kraja
opravdani, onda pravimo izuzetke uvijek uz pitanje da li vi prihvatate da pomonici ili
sekretari odgovaraju na postavljeno pitanje.
Pošto imamo saglasnost da na ovaj nain nastavimo sa radom, sada dajem rije
kolegi Mehmetu Zenki koji je postavio jedno pitanje, a nakon njega koleginica Nataša
Vukovi. Izvolite.
MEHMET ZENKA:
Gospodine predsjedavajui, dame i gospodo poslanici gospodine pomonie
ministra,
Ovom prilikom sam postavio pitanje Vladi, odnosno resornom ministarstvu u vezi
jednog pitanja koje inae nije novina za ovaj parlament, ni za javnost Crne Gore, ali
emo ga postavljati svaki dan , svaki mjesec, pošto je to životno pitanje za stanovnike
opštine Ulcinj. Naime, radi se o pojasu Morskog dobra.
Poštovani, više puta smo imali prilike da u ovom visokom domu, kao i u
prethodnim sazivima, ujemo jasno izreeno i opravdano nezadovoljstvo narodnih
poslanika, kako partija koje ine vladajuu veinu tako i iz onih koje ine opoziciju,
konkretno predstavnika DUA koji inae participiraju u vlasti Crne Gore. Radi se o
Zakonu morskog dobra iz 1992. godine. Više puta i od predstavnika resornog
ministarstva i od Javnog preduzea Morsko dobro, zadnjih godina, najavljivano je da se
priprema tekst novog zakona koji e na savremeniji i primjereniji nain regulisati zaštitu
upravljanja ovim vrlo važnim resursom države Crne Gore. Povodom ovog pitanja, maja
2007. godine Skupština je na inicijativu poslanika DUA, Ferhata Dinoše, donijela
poseban zakljuak kojim se preporuuje Vladi da formira komisiju koja bi trebalo da
preispita nain na koji je utvrdjena granica linije Morskog dobra na teritoriji opštine
Ulcinj. Vlada je prihvatila preporuke Skupštine Republike Crne Gore, ali radovi ove
Komisije nikako da ponu.Takodje se ne zna da li se radi na izradi teksta nacrta novog
zakona o morskom dobru, odnosno kada se oekuje stavljanje istog na proceduru.
Stoga koristim priliku da ponovim pitanje koje je mnogo puta postavljeno u ovom domu:
Kada e se uraditi nešto konkretno u vezi ovog veoma osjetljivog, a nadam se i
životnog pitanja za narod i opštinu Ulcinj?
Dau jedno kratko obrazloženje, mada sam siguran da su gospoda poslanici,
kako ovog saziva, kako i prošlih saziva, kako i javnost Crne Gore, manje-više upoznati
sa situacijom što se tie linije Morskog dobra u opštini Ulcinj. Od ukupno 57,9
kvadratnih kilometara koje obuhvata teritorija Morskog dobra Crne Gore, 33 kilometra
124

obuhvata opštinu Ulcinj tj. 57% od ukupne teritorije koju kontroliše Morsko dobro. Još
jedan veoma zabrinjavajui podatak: središnja linija, unutar, 500 i nešto metara Ulcinj,
mi imamo mjesta gdje ide i po 2 kilometra, a nedje i po 15 kilometara, ali središnja
mjera je 500 i nešto metara, dok za ostale opštine je najviše u Baru 180, a ostale
opštine imaju po 50, 40, 30.Kada emo da sjednemo i da pone sa radom ta komisija,
da se jednom za vazda riješi ta velika nepravda prema tim graanima? To je jedno
veliko životno pitanje za graane Ulcinja.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Sekretar ministarstva, gospodin Tomi. Izvolite.
ZORAN TOMI:
Na postavljeno poslaniko pitanje Ministarstvo daje sljedei odgovor:
Zakonom o Morskom dobru u lanu 3 stav 3 dato je ovlašenje Skupštini Crne
Gore da može utvrditi širinu morske obale za pojedina podruja i preko granice
utvrene u stavu 1 ovog lana, što je Skupština Crne Gore uradila donošenjem
Prostornog plana podruja posebne namjene za zonu morskog dobra.Takoe,
Skupština Crne Gore je preporuila Vladi da obrazuje komisiju za preispitivanje
zakonitosti i opravdanosti utvrene linije morskog dobra na podruju opštine Ulcinj.
Izmjene i dopune Zakona o Morskom dobru bie ukljuene u program rada Vlade
Crne Gore za 2010. godinu. Koristim ovu priliku da Vas obavijestim da je Crna Gora 17.
juna 2008. godine potpisala Protokol o integralnom upravljanju obalnim pojasom, kao
prateeg protokola Barselonske konvencije, ijom ratifikacijom e se definisati novi
instrumenti zaštite upravljanja prostorom i obezbijediti održivo upravljanje morem i
obalnim podrujem. Ratifikacija ovog protokola se oekuje naredne godine.
Vlada Crne Gore je sa Opštinom Ulcinj sklopila sporazum o donošenju
Prostornog urbanistikog plana Opštine Ulcinj i donijela Odluku o pristupanju njegove
izrade. Raspisan je meunarodni tender za odabir najpovoljnijeg ponuaa i izraivaa
planskog dokumenta. Sredstva za izradu ovog planskog dokumenta u iznosu od
700.000 eura planirana su u Budžetu Crne Gore na poziciji Ministarstva ureenja
prostora i zaštite životne sredine. Ministarstvo ureenja prostora i zaštite životne
sredine i Opština Ulcinj potpisali su sporazum i oformili Savjet koji bi trebalo da nadzire
proces izrade i donošenje novog prostorno-urbanistikog plana Opštine Ulcinj. Za
izradu državno-planskih dokumenata u Opštini Ulcinj do sada je iz Budžeta Crne Gore
utrošeno oko milion eura. Prilikom izrade tih planskih dokumenata posebno je
posveena pažnja integralnom planiranju prostora opštine Ulcinj, sagledavanju
kapaciteta i razvojnih potencijala opštine. Hvala.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Izvolite, kolega.
MEHMET ZENKA:
Gospodine pomonie ministra,
Najmanje sam oekivao neki konkretniji odgovor ili korektnije opravdanje sa
Vaše strane. Vi mi priate o prostornim planovima, o nekom finansiranju tih prostornih
planova, a ja Vas pitam konkretno. Gospodin predsjednik Vlade Crne Gore tokom radne
125

posjete Ulcinju, prije predsjednikih izbora, rekao je - Što ekate, zašto ne poinjete?
Bio je prisutan i Vaš šef, gospodin Gvozdenovi. Zašto ne ponete sa tom komisijom?
Prisustvovao sam tom sastanku. Pošto je to bilo uoi izbora, ostavilo se poslije izbora.
Od izbora ima godinu i nešto dana. Gospodine, evo Vam i još jedna nepravda. Ako
uestvujemo sa 57% u ukupnoj teritoriji koju kontroliše Morsko dobro, kako to da
nijednom ni jedan direktor od 3-4 direktora, nije iz Ulcinja postavljen? Kako to da nije
centrala u Ulcinju, nego u Budvi? Da me krivo ne shvate Budvani, dabogda zlatnom
kašikom jeli, meni smeta što jedem drvenom kašikom. To je problem.
Drugo, gospodine pomonie ministra, što je najgore ove, Vi se još i sprdate sa
Ulcinjanima. lan 32 Zakona, lan 8 kada je bila izmjena i dopuna Zakona o lokalnoj
samoupravi: lan 32 mijenja se -taka 13: Ureuje, organizuje i stara se o razvoju
turizma. Tako vam Boga, gdje e Ulcinjani da razviju turizam? Ništa Skupština opštine
Ulcinj ne može da razvije. Gdje emo mi, jedino u Možuru i u Blisku goru. Da se malo
bliže upoznaju poslanici, to su dvije planine u zaleu Ulcinja. Mi nemamo e da se
razvijemo. To je super zakon za ostale opštine e mogu da kontrolišu, e imaju više
udjela u tom priobalnom pojasu. Sada vas iskreno pitam: e Ulcinjani da planiraju
razvoj svoga turizma? Nie. Dva kilometra blizu mora, ja nemam nikakav prilaza. To je
ironija i sudbina za taj grad.
Zar se jedino opština Ulcinj, jedina opština u priobalnom pojasu Crne Gore, koja
je 20 godina na nivou 60-tih godina, za razliku od ostalih opština u Crnoj Gori koje su
ipak nešto napredovale, od 60% smještajnog kapaciteta što je opština Ulcinj imala,
državni resor, što smo imali 1980. godine, od 1980. do 1990. godine smanjilo se na 30,
a sada poslije 1990. godine ne posjedujemo ni 5%. Mislim na organizovani smještaj
gostiju, ne mislim za ovaj privatni smještaj ... (Prekid).
To je to pitanje što se dešava u Ulcinju. Mi jednostavno ništa ne želimo, da ne
ispadne ovdje da se mi žalimo, mi jednostavno želimo da budemo jednaki medju
jednakima, da nam dozvolite, kao što sam prošli put rekao, da mi malo upravljamo
našim gradom. Kada je Ulcinju bilo bolje, Crnoj Gori je bilo dva puta bolje. Hvala.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Idemo dalje.
Sada rije ima poslanica Nataša Vukovi, nakon nje Mehmet Bardhi.
NATAŠA VUKOVI:
Poštovani graani, poštovane kolege, gospodo ministri,
Na osnovu lana 187 stav 1 i 188 Poslovnika Skupštine Crne Gore Vladi Crne
Gore, odnosno nadležnom ministarstvu postavila sam sljedee pitanje:
Da li je Vladi Crne Gore do sada podnošen godišnji izvještaj o sprovoenju Plana
upravljanja otpadom, u skladu sa lanom 18 Zakona o upravljanju otpadom? Koja
pravna lica proizvoai otpada su donijela sopstvene planove upravljanja otpadom u
smislu lana 22 Zakona o upravljanju otpadom? Koja takve planove nijesu donijela, a
bila su dužna, uz pojedinano navoenje svakog od tih subjekata? Na koje planove
upravljanja otpadom je data saglasnost u skladu sa lanom 24 Zakona o upravljanju
otpadom i na koji vremenski period?
Odgovor sam tražila i u pisanoj formi.
Gospodine ministre, postavila sam ovo pitanje zato što je pitanje odlaganja
vrstog otpada u Crnoj Gori sve vei problem. Problem kojeg smo svi svjesni, ali ije
126

ješavanje stalno odlažemo. Poznato je da u Crnoj Gori postoji samo jedna sanitarna
deponija a da se godišnje proizvede od 170 do 200.000 tona vrstog otpada. Samo
treina vrstog otpada u Crnoj Gori se prikuplja i na adekvatan nain odlaže. Zakonska
rješenja su uraena prije 4 godine, ali se njihova primjena stalno odlagala. U
meuvremenu, problem odlaganja vrstog otpada postaje alarmantan.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Pomonik Stankovi. Izvolite.
SINIŠA STANKOVI:
Gospodine potpredsjednie, dame i gospodo poslanici,
Na postavljeno pitanje uvažene poslanice, gospoe Nataše Vukovi, Ministarstvo
ureenja prostora i zaštite životne sredine je pripremilo sljedei odgovor:
Saglasno lanu 15 Zakona o upravljanju otpadom, Vlada Crne Gore je, na
predlog nadležnog ministarstva, na sjednici održanoj 14. februara 2008. godine donijela
državni plan upravljanja otpadom pod nazivom "Plan upravljanja otpadom u Crnoj Gori
za period od 2008. do 2012. godine". Plan je objavljen u "Službenom listu" br. 16/08 od
7. marta 2008. godine. Saglasno obavezama iz lana 18 Zakona o upravljanju otpadom
Ministarstvo je pripremilo Izvještaj o sprovoenju Državnog plana upravljanja otpadom
koji je Vlada Crne Gore razmatrala i usvojila na sjednici od 12. marta 2009. godine.
Jedan od zakljuaka Vlade u vezi sa ovim izvještajem bio je da Ministarstvo kod jedinica
lokalne samouprave inicira izradu lokalnih planova upravljanja otpadom. Polazei od
ovog zakljuka i prepoznajui potrebu da se pomogne opštinama u realizaciji obaveza
iz lana 17 Zakona u vezi sa izradom lokalnih planova upravljanja otpadom,
Ministarstvo je 24. i 25. jula 2009. godine na Cetinju organizovalo dvodnevnu radionicu
na kojoj su predstavnici Ministarstva radili sa timovima formiranim u opštinama za
izradu lokalnih planova i upoznala ih sa osnovnim elementima i sadržajem ovog
dokumenta, kao i nainom na koji se oni mogu najbrže i najjednostavnije uraditi. U
decembru 2008. godine Ministarstvo je dalo saglasnost na plan upravljanja otpadom za
glavni grad Podgoricu za period 2008. do 2012. godine. Tokom 2009. godine date su
saglasnosti na lokalne planove upravljanja otpadom za opštine Nikši, Herceg Novi i
Tivat. Do kraja ove godine bie data saglasnost i na planove upravljanja otpadom za
opštine Andrijevica i Bar a mogue je i za plan upravljanja otpadom za opštinu Žabljak,
koji je tek dostavljen Ministarstvu. Plan upravljanja otpadom koji je dostavila opština
Budva se ne može uzeti u razmatranje za dobijanje saglasnosti jer prethodno nije
sproveden postupak javne rasprave, što je obaveza opštine iz lana 17 Zakona.
lanom 22 Zakona propisana je obaveza proizvoaa otpada da izradi sopstveni
plan upravljanja otpadom ako na godišnjem nivou proizvede više od 200 kilograma
opasnog otpada ili više od 40 tona neopasnog otpada. Jedinica lokalne samouprave na
ijoj teritoriji proizvoa obavlja djelatnosti iz koje nastaje otpad, može obavezati
proizvoaa da dostavi podatke o proizvedenom otpadu i nainu na koji njim upravlja i
kada na godišnjem nivou proizvede više od 10 tona neopasnog otpada. Saglasnost na
plan upravljanja neopasnim otpadom daje nadležni organ lokalne uprave na ijoj
teritoriji se otpad proizvodi, a saglasnost na plan upravljanja opasnim otpadom daje
nadležni organ državne uprave.
Ministarstvu ureenja prostora i zaštite životne sredine, kao nadležnom za
davanje saglasnosti za plan upravljanja otpadom proizvoaa koji proizvede više od
127

200 kilograma opasnog otpada godišnje do sada nije dostavljen niti jedan plan na
saglasnost. Takodje, iz do sada dostavljenih lokalnih planova i druge dokumentacije
koju dobijamo u svakodnevnoj komunikaciji od opština, nijesmo u saznanju da je neki
od proizvoaa otpada saglasno lanu 22 Zakona podnio zahtjev za davanje saglasnost
i na plan upravljanja otpadom.
lanom 75 Zakona propisane su kaznene mjere kojima je predvieno da se
novanom kaznom od stostrukog do tristostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj
Gori, kazni pravno lice i preduzetnik ako ne izradi plan upravljanja otpadom a
odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom od petnaestostrukog do
dvadesetostrukim iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori. Od 1.januara 2010. godine
otpoee primjena svih odredbi Zakona o upravljanju otpadom pa i onih koji se odnose
na obaveze izrade plana upravljanja otpadom.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Koleginica Vukovi. Izvolite.
NATAŠA VUKOVI:
Gospodine ministre, oekivala sam da u odgovor dobiti u pisanoj formi, posebno
što smo i zbog rasporeda poslanikih pitanja imali dovoljno vremena, tako bi moj
komentar na Vaš odgovor bio vjerovatno konkretniji.
Zakon o upravljanju otpadom usvojen je prije etiri godine. Trebalo je da se
primjenjuje od novembra prošle godine. Rok je prolongiran za 1.1.2010. zato što nisu
bile stvorene pretpostavke za njegovu implemetaciju. Ovih dana na konferencijama za
štampu najavljujete da e primjena krenuti od Nove godine iako za to nijesu spremne
sve crnogorske opštine. Kazali ste da ste u situaciji da konstatujete da nije ostvarena
puna implementacija. etiri godine nakon usvajanja zakona traži se alibi za njegovo
neprimjenjivanje, a ja podsjeam sve nas da je lanom 23 Ustava Crne Gore propisano
da svako ima pravo na zdravu životnu sredinu, da svako ima pravo na blagovremeno i
potpuno obavještavanje o stanju životne sredine, na mogunost uticaja prilikom
odluivanja o pitanjima od znaaja za životnu sredinu i na pravnu zaštitu ovih prava. U
Ustavu takoe piše da je svako a posebno država obavezan da uva i da unapreuje
životnu sredinu. Mi nijesmo bilo koja država, ve prva ekološka država. Ekološka
država sa samo jednom sanitarnom deponijom i samo 1/3 adekvatno odloženog
otpada. Ekološka država u kojoj Zakon o upravljanju otpadom ni poslije etiri godine od
donošenja ne može da se primijeni. Ekološka država u kojoj se odgovornost za to
prebacuje sa države na opštinu, sa opštine na državu, a problemi su sve vei i vei. U
meuvremenu saznajemo da je za vas organizovano tretiranje opasnog otpada skupo i
da ne postoje racionalni razlozi da se tako nešto uradi. Za mene je tretiranje opasnog
otpada strašno zabrinjavajue i ne nalazim opravdanje za vašu opuštenost po tom
pitanju i neprihvatljivo mi je da ostavljate na savjesti privrednim subjektima hoe li ga
adekvatno tretirati. Oigledno je da postoji nevjerovatna nesrazmjera izmeu broja
zagaivaa i koliine otpada, na jednoj strani, i na drugoj aktivnosti u zaštiti životne
sredine. Zahvaljujem.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Sada dajem rije kolegi Bardhiju, nakon njega poslanik Miloje Pupovi. Izvolite.
128

MEHMET BARDHI.
Hvala, gospodine potpredsjednie.
Poštovane kolege, poštovani pomonici ministra i sekretare Ministarstva,
Postavio sam Vladi ovo pitanje, Vlada je dodijelila vama. Problem je oko
postavljanja baznih stanica širom Crne Gore a u vezi jednog konkretnog mjesta. Bazne
stanice, njihovo štetno zraenje i postavljanje baznih stanica kao prepreka za
eventualno proširenje puta na prevoju Štegvaš, na tromei barsko-ulcinjska opština i
državna granica sa Albanijom iznad Skadarskog jezera.
Prije dvadestak godina na prevoju Štegvaš, na tromei barsko-ulcinjska opština
državna granica sa Albanijom iznad Skadarskog jezera postavljena je prva bazna
stanica za potrebu telekomunikacija. Iznad prevoja sa desne strane regionalnog puta
Virpazar-Ulcinj, nadomak, iznad puta, prije nekoliko godina je "nikla" još jedna, ak i
vea bazna stanica, sada sa lijeve strane, dolje, prema granici sa Albanijom, pristojne
udaljenosti, možda 70 i više metara od puta. Izgledalo je da je sve u redu. Kad to kažem
imam u vidu pošto je to jedan od najljepših vidikovaca kod nas a kažu i u Evropi. To je
rekao jedan austrijski turizmolog kada je, prije nekoliko godina, bio tu i posjetio. Kuda
prolazi put, mjesto dosta dobre visine, na postavljenu tablu piše da je tamo negdje 916
metara, zamolio bih vas da to provjerite, inae nije ta visina, da bi sada bila postavljena
još jedna bazna stanica isto sa lijeve strane ali uz sami put gdje je bilo planirano, barem
o tome smo govorili i tako mislili mi iz Krajine, da se napravi jedna široka betonska
platforma. Dakle, jedna betonirana platforma odakle bi turisti posmatrali i fotografiasali,
a da bi bio i kao parking. Iz ovog mjesta puca pogled prema Skadarskom jezeru, od
Skadra, Rumije, Lovena, Podgorice i dalje, od Travnice u Albaniji skoro itavog
Skadarskog jezera do preko Vranjine, s jedne strane i do Jadranskog mora i cijela
Anamali s druge strane, prema jugu. Ljepote kojima ne mogu odoljeti ne samo turisti
nego i mi koji prolazimo stalno. Mjesto za posmatranje samo takvo .
Sljedee, put na prevoju je izmedju dvije bazne stanice 4 metra širine. Ovaj put je
izgradila tadašnja Vojska Jugoslavije za šta graani ovih podruja treba da zahvale
pokojnom pukovniku Danilu Jaukoviu koji je najzaslužniji za izgradnju toga puta 1972.
godine i koji kad-tad treba proširi. Gdje to uiniti sada kada su bazne stanice tik uz put i
s jedne i sa druge strane?
Kao što sam rekao, pošto je poznato mjesto za posmatranje, tu je dnevno bilo
po 10 autobusa i mnogih drugih auta sa posjetiocima. Postavlja se pitanje zraenja tih
baznih stanica, posjetioci strahuju od štetnog zraenja baznih stanica, to je drugo i
dosta diskutujue pitanje, sa opravdanim strahom. To je posebno izraženo kod onih
koji se nalaze u bližoj okolini, posjetioci, turisti, mještani i tako dalje. Ovo je pitanje i
saobraaja, i sadašnjeg i budueg, a i pitanje ekologije i zaštite prirode i životne
sredine.
U vezi ovoga moje pitanje upueno Vladi glasi: Kada su postavljene te bazne
stanice, datumi, prva, druga i trea? Ko je vlasnik? Kada su postavljene, svaka
ponaosob? Koji je organ dao odobrenje za postavljanje i rješenje o graevinskoj
dozvoli? Da li imaju odobrenje Ministarstava ekonomije i ekologije za postavljanje i
drugih nadležnih ministarstava za korišenje tih baznih stanica? Molim da mi uz
odgovor dostavite i kopiju rješenja dozvole za postavljanje i korišenje. Odgovor tražim
u pisanoj formi. Hvala.
129

PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala i Vama, gospodine Bardhi.
Da ujemo i odgovor.
Odgovorie gospoa Velimirovi, pomonik ministra. Izvolite.
MAJA VELIMIROVI PETROVI:
Hvala lijepo.
Uvaženi predsjedavajui,uvaženi poslanici,
Ministarstvo ureenja prostora i zaštite životne sredine je pripremilo odgovor na
ova pitanja i proitau, a ukoliko je potrebno možda i dodatno pojašnjenje, jer su pitanja
neprecizna, biu na raspolaganju da vam odgovorim i na dodatna pitanja.
Do stupanja na snagu Zakona o ureenju prostora i izgradnji objekata, "Službeni
list Crne Gore" br. 51/08, izdavanje graevinskih dozvola za postavljanje baznih stanica
za mobilnu telefoniju je bilo u ingerenciji resornog ministarstva, sadašnjeg Ministarstva
za ureenje prostora i zaštitu životne sredine,a od 1.septembra 2008. godine prešlo je u
nadležnost opština.
Uvidom u raspoloživu evidenciju arhive našeg Ministarstva od 2005. do 2009.
godine, Ministarstvo je izdalo sljedee graevinske dozvole na teritoriji opštine Ulcinj.
Izdate graevinske dozvole u 2005. godini Telekomu Crne Gore: Postavljanje optikih
kablova na relaciji Ulcinj-Sukobinj. Postavljanje relejnih sistema na magistralnom nivou
Telekoma Crne Gore, odnosno na relaciji Bar-Ulcinj. Proširivanje kapaciteta prenosa na
magistralnom nivou i Telekomu Crne Gore, južni prsten koji povezuje Podgoricu sa
Barom, Budvom i Cetinjem. Ulcinj je preko veze taka – taka, vezan za Bar.
Izdate graevinske dozvole u 2008. godini – odnose se na sljedee korisnike
mobilne telefonije, odnosno operatera: za T-Mobile Crna Gora DOO Podgorica izdata je
gradjevinska dozvola za postavljanje bazne stanice mobilne telefonije na lokaciji Krue,
opština Ulcinj.T-Mobile Crna Gora DOO Podgorica – gradjevinska dozvola za
postavljanje uredjaja i opreme za mobilnu telefoniju na emisionom objektu RDC
Fraskanjel opština Ulcinj. T-Mobile Crna Gora DOO Podgorica – gradjevinska dozvola
za postavljanje bazne stanice mobilne telefonije na emisionom objektu RDC Pinješ,
opština Ulcinj.
Dalje, izdate graevinske dozvole u 2009. godine – T-Mobile Crna Gora DOO
Podgorica izdata je gradjevinska dozvola za postavljanje bazne stanice mobilne
telefonije na dijelu katastarske parcele br. 1256, katastarska opština Gornji Štoj, Ada -
opština Ulcinj i tim Mtel DOO Podgorica, gradjevinska dozvola za postavljanje bazne
stanice mobilne telefonije u L-05 na dijelu katastarske parcele broj 1241, katastarska
..... (Prekid). Kopije izdatih gradjevinskih dozvola za postavljanje baznih stanica na
teritoriji opštine Ulcinj dostaviemo naknadno. Hvala lijepa.
PREDSJEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala i vama, gospodjo Velimirovi.
Pravo na komentar odgovora ima gospodin Bardhi.
MEHMET BARDHI:
Hvala, gospodine potpredsjednie.
Uvažena gospodjo, ako sam dobro shvatio, vi ste rekli da su pitanja neprecizna.
Moja pitanja neprecizna? Molim vas. Kada su postavljene bazne stanice na prevoju
Štegvaš, prva, druga, trea? Šta ima tu neprecizno? Drugo, ko je vlasnik, kada su
130

postavljene svaka na ponaosob? Koji organ je dao odobrenje za postavljanje? Molim
vas, evo izvolite, ja sam fotografisao, sada u dostaviti i fotografije da vidite. Nisam
tražio ni za ... ni za Donji Štoj. Dobro je to što ste mi dali, ali niste mi odgovorili na
pitanje, a vi ste imali vremena. ak ni u pisanoj formi nisam dobio, a vi ste imali nedjelju
dana, nego jednostavno, vi ste izgleda prišli olako ovoj problematici.
Mi smo detaljno i jasno tražili, dakle na tom prevoju trebalo je i treba postaviti
nekakvu platformu, znai graditi platformu jer je to mjesto za posmatranje. Tamo imate i
znak koji je za posmatranje. Evo, ovdje na mojoj fotografiji koju sam ja fotografisao,
imaete priliku da vidite. Niste mi dali odgovor. Molim vas, dajte mi odgovor na
postavljena pitanja, pustite vi druga pitanja. I molim vas, dostavite mi kopije rješenja ste
za gradjevinsku dozvolu. To sam tražio. Veoma jasno.
Nije problem u tome jeste li dali ili niste dali precizna pitanja, problem je u tome
što je ta centralizacija opasna, dakle da gradjani ne mogu dati mišljenja, ni te institucije
nižeg ranga kao što su mjesne zajednice ne mogu da daju svoja mišljenja za ove stvari
koje su veoma jasne.
Drugo, koja je štetnost ovih baznih stanica? Ni jednu rije mi niste dali. Prema
tome, ja ne znam, do sada ovakav odgovor na moje postavljeno pitanje nikada nisam
dobio a da nije uopšte odredjeno. Dobio sam odgovore parcijalno, na jedan dio pitanja.
Molim vas da mi dostavite u pisanoj formi, da bi mogli da vidimo šta imamo i da li
možemo postaviti neko drugo dodatno pitanje. Hvala.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala i vama, gospodine Bardhi.
Sljedee je pitanje poslanika Pupovia. Neka se pripremi poslanik Genci
Nimanbegu.
Izvolite.
MILOJE PUPOVI:
Hvala, gospodine potpredsjednie. Koleginice i kolege, gospodo iz Vlade,
poštovani gradjani,
Moje poslaniko pitanje je glasilo: Koliki je iznos ekološke naknade naplaen
primjenom lana 2, 3, 4 i 5 Vladine uredbe o visini naknade, nainu obrauna i plaanja
naknada zbog zagadjivanja životne sredine, Službeni list Republike Crne Gore broj
26/97, 9/2000, 52/2000 i 33/2008 od 1.1.2008, do sada, uz pojedinano navodjenje
obveznika naknade, visine utvrdjene njegove obaveze po svakom osnovu pojedinano i
iznos plaene obaveze?
Da li ima pravnih lica za koja u ovom periodu nije doneseno rješenje o
utvrdjivanju visine naknade zbog zagadjivanja životne sredine, a pripadaju kategoriji
zagadjivaa životne sredine i, ako ima, navedite razloge zbog kojih rješenje nije
donešeno?
Da li je bilo podnošenja prekršajnih prijava zbog neplaanja ekološke naknade i
da li su po tom osnovu izreene prekršajne kazne, saglasno lanu 9 Uredbe o visini
naknade, nainu obrauna i plaanja naknada zbog zagadjivanja životne sredine?
Odgovor sam tražio u pisanoj formi. Nijesam ga do danas dobio.
Samo kratko obrazloženje. Prema pomenutoj uredbi Vlade, Službeni list
Republike Crne Gore koji sam naveo i više njih u narednom periodu do danas nameu
vlasnicima preduzea i investitorima obavezu da po kubiku proizvedenog otpada
plaaju tano utvrdjeni iznos po principu „zagadjiva plaa“. Jer, ako se te naknade ne
131

naplate, ako se ne usmjere u borbu protiv zagadjenja, umjesto za zaštitu okoline, u
krajnjem sluaju za zaštitu zdravlja ljudi, to e otii ili e ostati tajkunima. Smatramo da
investitore ne treba privlaiti da investiraju u Crnu Goru oslobadjajui ih tih obaveza.
Druge zemlje im to ne dopuštaju. Prema nekim proraunima iz SNP-a, Kombinat
aluminijuma Podgorica godišnje izbaci oko 600000 tona otpada, a po osnovu toga
izgubi se oko 10 miliona evra. Hvala.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala i vama, poslanie Pupoviu.
Da ujemo odgovor.
Pomonik ministra gospodin Stankovi. Izvolite.
SINIŠA STANKOVI:
Zahvaljujem potpredsjedniku Skupštine.
Dame i gospodo poslanici, na postavljeno pitanje poslanika Miloja Pupovia,
Ministarstvo za uredjenje prostora i zaštitu životne sredine pripremilo je sljedei
odgovor:
Naknade na osnovu Uredbe o visini naknada, nainu obrauna i plaanja
naknada zbog zagadjivanja životne sredine - po osnovu lana 2 Uredbe, obveznici
plaaju mjesenu naknadu zbog ispuštanja zagadjujuih materija u vazduh shodno
odredbama lana 2 i u 2008. i 2009. godini iznosili su: Kombinat aluminiijuma - pogon
energana 1118,40 eura; Kombinat aluminijuma - pogon elektroliza 7990 eura, Kombinat
aluminijuma - pogon silumina fiksna pe 11,19 eura, Kombinat aluminijuma - pogon
silumina rotaciona pe 158,61 euro; Kombinat aluminijuma - pogon livnica 180 eura;
Kombinat aluminijuma - pogon glinica 375,90 eura; Elektroprivreda Crne Gore AD
Nikši – Termoelektrana Pljevlja 9966 eura; AD Rudik uglja Pljevlja 51,80 eura; Holding
kompanija Željezara Nikši energetika 1252 eura; Holding kompanija Željezara Nikši
kombinovana valjaonica 79 eura; AD pivara Trebjesa Nikši 50,75 eura, Vektra Jaki
Pljevlja 77,15 eura; Lim Bijelo Polje - pogon za preradu drveta 12,43 eura i ŠIK Polimlje
Berane - kotlarnica 75,58 eura. Ukupan novani iznos, po osnovu plaanja ovih
naknada u 2008. godini, iznosio je 239 105,45 eura, a za period od 1. januara 2009. do
1. jula 2009. ukupan novani iznos od naknada za ispuštanje zagadjujuih materija u
vazduhu, koje su rješenjem ovog Ministarstva utvrdjene gore navedenim obveznicima,
iznosi 109.123,55 eura.
Naknade po osnovu lana 3 Uredbe, ovaj lan je inae ukinut izmjenama i
dopunama uredbe, Službeni list Crne Gore broj 05/9 od 27. januara 2009. godine,
ukupan novani iznos od naknada na promet naftnih derivate, koji plaaju pravna lica
koja se bave prometom fosilnih goriva i ulja za podmazivanje shodno odredbama lana
3 uredbe u 2008. godini, iznosio je 1.202.091 euro. Za period od 1. januara 2009.
godine do 1. februara 2009. godine, kada je prestao da važi ovaj lan, ukupan novani
iznos ovih naknada iznosio je 333.295,12 eura.
Naknade po osnovu lana 4 Uredbe - obveznici plaaju naknadu za uvoz
supstanci koje uništavaju ozonski omota shodno odredbama lana 4 Uredbe. U 2008.
godini to su: preduzee Vlahovi (Prekid) uvezenih supstanci, Željezara Nikši 73 eura
za 80 kg uvezenih supstanci. Obveznici plaaju naknadu za uvoz supstanci koje
uništavaju ozonski omota, shodno odredbama lana 4 Uredbe, u 2009. godini to je bilo
preduzee Frigo elektro iz Podgorice 8000 eura za 8796 kg uvezenih supstanci.
132

Naknade po osnovu lana 5 Uredbe - obveznici za plaanje naknade za
deponovanje opasnog otrova shodno odredbama lana 5 Uredbe, u 2008. godini su
Kombinat aluminijuma i Holding kompanija Nikši. Ukupan iznos, po osnovu plaanja
ovih naknada u 2008. godini iznosio je 377.662,82 eura. Obveznici za plaanje naknada
za stvaranje i deponovanje opasnog otpada shodno odredbama lana 5 Uredbe, u
2009.godini su ponovo Kombinat aluminijuma i Holding kompanija Željezara Nikši. U
periodu od 1. januara do 7. jula 2009. godine ukupan novani iznos od naknada za
stvaranje i deponovanje opasnog otpada iznosio je 222.705,12 eura.
U dijelu pitanja da li ima pravnih lica koja spadaju u kategorije zagadjivaa
životne sredine a kojima u ovom periodu nije doneseno rješenje o utvrdjivanju visine
eko naknade, ukazujemo da se radi o pravnim licima koja posjeduju postrojenja
instalisane snage vee od 1 megavat, a kod kojih kotlarnice rade sezonski dva do tri
mjeseca godišnje u zimskom periodu za grijanje prostorija.
Tako je ekološka inspekcija u Pljevljima u 2008. godini donijela rješenje kojim je
naložila mjerenje emisija zagadjujuih materija za više pravnih lica, bolnicu, gimnaziju,
srednju strunu školu, drvnu industriju Talija, etiri osnovne škole, opštinu Pljevlja,
vodovod Pljevlja i tako dalje koje nisu izvršile mjerenje, tako da se bez podataka o
izvršenim mjerenjima nije ni moglo donijeli rješenje o visini eko naknade za ove
obveznike. U ovim sluajevima ekološka inspekcija je podnijela prekršajne prijave zbog
neizvršenja gore navedenih rješenja.
I na kraju, što se tie dijela pitanja da li je bilo podnesenih prekršajnih prijava
zbog neplaanja ekološke naknade po osnovu lana 9 Uredbe ukazujemo da je
odredbama lana 7 ove uredbe propisano da obraun naknade iz lana 2, 4 i 5 utvrdjuje
rješenje ovo Ministarstvo, a kontrolu obrauna i uplate naknade vrši nadležni poreski
organ. Zahvaljujem na pažnji.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Zamoliu sve, ovo je prilika da uputim apel, imamo tri minuta i možemo tolerisati
odredjeno vrijeme, ali zbog racionalizacije vremena i potrebe da danas završimo, molim
vas da pokušate uklopiti svoje odgovore u predvidjeno vrijeme.
Hvala vam. Pravo na komentar odgovora.
MILOJE PUPOVI:
Hvala.
Pošto nisam odgovor dobio u pisanoj formi, složiete se da je za ovako kratko
vrijeme nemogue sabrati sve ove cifre da bi se dao neki pravi i direktan odgovor na
pitanje i pravi komentar. Mislim da je ovdje suština u nekoliko stvari. Htio sam da
ujemo kolika su to sredstva u pomenutom proteklom periodu. Naime, u Budžetu Crne
Gore za 2010. godie planirano je medju primicima pod brojem 71/43 tkz. ekološke
naknade 11.765.628 eura i 70 centi. Mislim da je ovo što ste vi saopštili daleko ispod
toga. Interesantno je da li e biti i približno tome i gdje e otii ta sredstva.
Smatramo da se treba držati principa da najvei dio novca treba da ide u
podruja sa kojih se ubiraju sredstva za zagadjenje. Zakonom o životnoj sredini,
Službeni list Crne Gore broj 12/96, propisano je da su eko naknade izvor iz koga se
finansira zaštita životne sredine. Naknade zbog zagadjivanja životne sredine po principu
“zagadjiva plaa” plaaju pravna i fizika lica, kao što ste pomenuli i pobrojali
maloprije, za ispuštanje zagadjujuih materija u vazduh, za korišenje fosilna goriva,
korišenje supstanci koje uništavaju ozonski omota, korišenje ulja za podmazivanje,
133

stvaranje i deponovanje opasnog otpada, korišenje motornih vozila, vazduhoplova i
plovnih objekata, visinu naknade propisuje Vlada. Novac za eko naknade se uplauje u
budžet Republike Crne Gore na poseban ekološki raun, predvidjeno je da ta sredstva
moraju da se koriste za realizaciju ekološkog programa, za sufinansiranje programa
zaštite i razvoja zaštienih prirodnih dobara, za finansiranje izrade i realizaciju
sanacionog programa kada je zagadjiva nepoznat, za sufinansiranje drugih
investicionih potrošaa koji doprinose smanjenju zagadjivanja životne sredine, za izradu
idejnih rješenja, nauno-istraživakih projekata aplikativnog karaktera, studija i
elaborata, izvidjakih projekata, za sufinansiranje strunog osposobljavanja kadrova u
strunim, naunim, privrednim i upravnim organizacijama iz oblasti životne sredine.
Sufinansiranje organizovanih aktivnosti u prevenciji, sanaciji životne sredine u
okviru ekoloških nevladinih organizacija i sufinansiranje publikacija, asopisa, strunih
skupova u oblasti zaštite i poboljšanja kvaliteta životne sredine.... (Prekid). Dodatno me
interesuje, dodatno pitanje - Koliko je država Crna Gora prihodovala od zagaivaa sa
teritorije opštine Pljevlja? Da li se ta sredstva sa nivoa države rasporeuju u skladu sa
Zakonom i, na kraju, koliko bi od tih sredstava trebalo da se usmjeri budžetu Opštine
Pljevlja, s obzirom da do danas iz državne kase nije upuen ni jedan jedini euro?
Hvala.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala i Vama, poslanie Pupoviu.
Nastavljamo dalje. Sljedee pitanje postavio je poslanik Genci Nimanbegu, a
neka se pripremi poslanik Sran Mili.
Izvolite.
GENCI NIMANBEGU:
Zahvaljujem, gospodine potpredsjednie Skupštine.
Poštovane kolegice i kolege poslanici, poštovani predstavnici Vlade, ministri,
pomonici ministara,
Ja sam uputio pitanje Vladi Crne Gore. Smatrao sam da je ovo pitanje
adekvatnije za Ministarstvo turizma, a odgovoreno je od strane ministarstva iji je resor
pod gospodinom Gvozdenoviem. Pitanje je kratko i ono glasi:
“Šta nadležno Ministarstvo preduzima po hitnom rješavanju problema zagaenja
Porta Milene u Ulcinju?”
Obrazloženje: I nezvanino je najavljeno da e zakupac hotela Otrant i Iberostar
povui i iz razloga što je Port Milena veliki ekološki i zdravstveni problem. Stoga
Ministarstvo mora pokrenuti hitne mjere.
Iz dnevnih novina smo informisani nezvanino da je Iberostar nezadovoljan kako
mu se odvija turistika sezona u hotelu Otrant, ali prvenstveno mislim da Port Milena
kao takva zaslužuje jedan tretman koji u ukratko obrazložiti.
Port Milena je jedan kanal nastao prirodnoj pritoci ranije rijeke Bojane krajem 19.
vijeka. Decenijama je služio kao prirodno mrestilište i ak je bila i luka za iskrcaj i ukrcaj
brodova do prve polovine 20. vijeka. Nažalost, ona je sada ili balkanska Venecija, kako
kažu pojedini analitiari u turizmu, ili ekološka crna taka. Analize vode oko Port Milene
pokazuju da je voda tamo izuzetno lošeg kvaliteta, ali ona se odatle proteže i u pravcu
uša Bojane. Mislim da prije rješavanja ovog velikog pitanja Port Milene svaki dalji
ozbiljan razvoj turizma u regionu Velike plaže u Ulcinju je problematian. Ulcinj kao
opština nema sredstava, negdje oko dvadesetak miliona eura, koliko je procijenjeno da
134

treba za preišavanje voda. Mislim da Vlada Crne Gore tu treba da aktivno uzme
ueše.
Analizirajui ili itajui arhivu našao sam da je u februaru 2007. godine ak bilo
razmišljanja da se ovo pitanje uvrsti kao jedan od problema koji zahtijeva da se
kandiduje pred donatorskom meunarodnom konferencijom koja je trebala da se održi
do polovine 2007. godine za infrastrukturne probleme, ali do dana današnjeg taj
problem je oigledan i veoma veliki.
Zahtijevao sam i pisani odgovor.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala.
Da ujemo odgovor. Gospodin Stankovi. Izvolite.
SINIŠA STANKOVI:
Zahvaljujem, potpredsjednie.
Dame i gospodo poslanici,
Na postavljeno pitanje poslanika gospodina Gencija Nimanbegua, Ministarstvo
ureenja prostora i zaštite životne sredine pripremilo je sledei odgovor. Pokušau da
skratim verziju u pisanoj formi odgovora da bih ispoštovao vrijeme.
Kanalizacioni sistem u Opštini Ulcinj sastoji se iz dva vea nezavisna segmenta,
jednog kojim je pokriveno uže gradsko jezgro i drugog koji obuhvata kompleks Velike
plaže. Ekološku crnu taku u ovoj opštini predstavlja kanal Port Milena u koji se
decenijama ispuštaju gradske otpadne vode i odlaže komunalni otpad. Najvei problem
predstavlja ulivanje potoka Bratica koji je postao kolektor otpadnih voda iz turistikougostiteljskih
objekata duž kanala, jednog dijela grada, naselja Bratica i hotelskog
kompleksa na velikoj plaži.
Problem kanala Port Milena se može riješiti spreavanjem ispuštanja otpadnih
voda u potok Bratica tj. uklanjanja svih vidova zagaenja i degradacije kanala. Jedna od
mogunosti u pravcu prevazilaženja ovog problema, prema mišljenju strunjaka koji su
analizirali ovu problematiku, podrazumijeva da se revitalizacija Port Milene mora poeti
izgradnjom kolektora i ureaja za preišavanje otpadnih voda sa Velike plaže i
prikljuivanjem svih objekata na kanalizacionu mrežu.
Drugi korak u rješavanju problema trebao bi biti rješavanje problema rijeke
Bratice. Gruba procjena je da bi za revitalizaciju Port Milene trebalo obezbijediti
najmanje pet miliona eura.
Prvom fazom implementacije Master plana za upravljanje otpadnim vodama na
Crnogorskom primorju i Opštini Ulcinj predviena je rehabilitacija kanalizacionih crpnih
stanica Pristan i Port Milena, prikljuenje hotelskog kompleksa Velika plaža na etiri
crpne stanice na Port Mileni, inspekciju i rekonstrukcija glavnih podmorskih ispusta,
razvoj kanalizacionog sistema, izgradnja primarnog kolektora za Veliku plažu, razvoj
kanalizacionog sistema Velike plaže itd.
Drugom fazom predviena je izgradnja postrojenja za preišavanje otpadnih
voda, kojim bi se trajno i na kvalitetan nain, riješilo pitanje ispuštanja otpadnih voda u
kanal Port Milena, a time i kvalitet vode u njemu.
Budui da Opština Ulcinj nije u mogunosti da sama finansira ove aktivnosti
potrebne za zaštitu kanala Port Milena, Ministarstvo je, preko Evropske agencije za
rekonstrukciju, obezbijedilo tokom 2008. godine sredstva za rekonstrukciju dvije crpne
stanice. Vrijednost projekta iznosila je 500.000 eura. Na zahtjev predstavnika Opštine
135

Ulcinj predstavnici Ministarstva i Nacionalne agencije za implementaciju projekata
Prokom boravili su 3. avgusta 2009. godine u Ulcinju i tom prilikom su trebali da se
upoznaju sa urgentnim potrebama u rješavanju problema Port Milene. Budui da su na
tada održanom sastanku predstavnici Opštine Ulcinj govorili o kompleksnosti problema
Port Milene, ne fokusirajui na ono što je potrebno da se dio problema hitno riješi,
traženo je da se Ministarstvu dostavi pismeni zahtjev za dio aktivnosti za koje Opština
Ulcinj smatra da ih treba hitno rješavati i na taj nain djelimino smanjiti zagaenje ovog
kanala. Ministarstvo je za poetak opredijelilo 20.000 eura za pomo u realizaciji
aktivnosti sadržanih u zahtjevu upuenim Ministarstvu.
U nastojanju da pomogne Opštini Ulcinj u stvaranju preduslova za izgradnju
postrojenja, Ministarstvo je u okviru kapitalnog budžeta obezbijedilo sredstva za izradu
tehnike, tehnološke i ekonomske dokumentacije za izgradnju postrojenja za
preišavanje otpadnih voda u Ulcinju. Aktivnosti su realizovane preko Direkcije javnih
radova. Uraena je studija izvodljivosti i elaborat procjene uticaja postrojenja na životnu
sredinu.
Zahvaljujem.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala i Vama, gospodine Stankoviu.
Pravo na komentar odgovora gospodin Nimanbegu. Izvolite.
GENCI NIMANBEGU:
Poštovani gospodine Stankoviu, ja nisam dobio Vaš pisani odgovor, ali
komentarisau ono što ste na kraju iznijeli.
Sredstva koja ste pomenuli da su izdvojena, 20.000 eura, apsolutno nisu
dovoljna za ozbiljan projekat rješavanja problema Port Milene, ali ono što ste govorili da
lokalna samouprava nije ili treba da pošalje pisani prijedlog za izradu nekog ozbiljnog
projekta, podsjetiu Vas da, vjerovatno ste Vi, pošto se ova Vlada i Vi se bavite ovim
problemom u kontinuitetu, znate da je gospodin predsjednik Skupštine Opštine Ulcinj iz
redova Force gospodin Cakuli 2007. godine uputio prijedlog za rješavanje Port Milene,
uz dovoljnu aktivnost i koordinaciju sa lokalnim ekološkim nevladinim organizacijama
koje non-stop istiu ovaj veliki ekološki problem. Znai, samoodrživ razvoj, bez
rješavanja ovakvog problema je problematian.
Ovo pitanje treba hitno da doe na dnevni red. Treba hitno da se nau sredstva
da se ovo krene rješavati. Vi znate da ono može da ide u dva pravca, u otvaranje uša
Port Milene da bi ta voda apsolutno mogla da izae vani u more, ali prvenstveno i
povezivanje sa rijekom Bojanom. Kolika su sredstva potrebna ili neophodna, to ja ne
znam, ali nadam se da imate strunjake koji e to utvrditi i podržati takve inicijative.
Dugotrajno rješenje je ono što se tie i kolektora otpadnih voda i urbanizacija ili
podvoenje u neke normalne gradske okvire sve te stambene objekte koji su izgraeni
na tom podruju. Nažalost, trenutna situacija je takva. To podruje je nekada bilo
turistika atrakcija i ljudi su sa starog mosta esto ostajali bez daha gledajui staru
kalimeru. Sada se plašim da turisti kada prolaze tu moraju dobro udahnuti prije nego se
približe da ne bi došli u situaciju da mi nažalost štetimo turistiki razvoj iz nemarnosti, iz
neznanja i iz nekompetentnosti, bilo lokalnih, bilo republikih vlasti, za rješavanje
ozbiljnog ekološkog problema.
Zahvaljujem.
136

PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala i Vama, gospodine Nimanbegu.
Posljednje pitanje za Ministarstvo ureenja prostora i zaštite životne sredine -
poslanik Sran Mili. Izvolite.
SRAN MILI:
Hvala Vam, gospodine potpredsjednie.
Poštovani predstavnici Vlade, ministri, pomonici ministara i sekretari
ministarstava,
Postavio sam poslaniko pitanje: Koji državni organ i na kojoj sjednici je odredio
lokaciju za deponiju u Kotoru? Na osnovu koje dokumentacije je odluka o gradnji
deponije donijeta? Ttražio sam da mi se dostavi kompletna dokumentacija koja je
proslijeena Evropskoj investicionoj banci, shodno elementima koji su evidentirani u
obrazloženju Budžeta za 2010. godinu na strani 285. Na toj strani se kaže -
obrazloženje budžeta - da su sredstva planirana kapitalnim budžetom predviena za
završetak izrade projektne dokumentacije plaanje PDV-a na kreditna sredstva u iznosu
od 520.000 evra, što e biti finansirano iz namjenskih prihoda i poetak izgradnje
deponija u Kotoru, Nikšiu i Bijelom Polju, što e biti finansirano iz kredita i donacija.
Pošto smatram da smo ozbiljni i odgovorni ljudi i da je gospodin Siniša
Stankovi koji je preko puta nas sigurno ovjek koji zna kompetentno da odgovori na
ova pitanja, smatram da je trebalo voditi rauna i o ovom dijelu koji se tie obrazloženja
jer mislim da tu postoje neke nedoumice koje bi trebalo razjasniti. Cilj svega ovoga je
sigurno integrisana šema održivog upravljanja vrstim otpadom u Crnoj Gori po
standardima Evropske unije koja je definisana Nacionalnom strategijom nacionalnim i
strateškim master planom iz 2005. godine, a usaglašena sa Lendfild direktivama
Evropske komisije.
U tom dijelu je predviena izgradnja deponija u Kotoru, Nikšiu, Baru, Bijelom
Polju i Pljevljima. U onom dijelu koji se tie dokumenta u odnosu na Evropsku
investicionu banku nisam dobio, a obeano mi je bilo da u dobiti u elektronskoj formi,
stii e, nadam se, onda kada bude trebalo i kada budu mislili iz Ministarstva
nadležnog. Kotoru je prediveno milion kubika, Nikšiu 449.000, u Baru je predvieno,
gospodine Stankoviu, za Bar, Herceg Novi i Ulcinj u dokumentu koji je od ministarstva
750.000 kubika, u Bijelom Polju za Bijelo Polje, Mojkovac i Kolašin, dakle, ja itam
samo što se nalazi u dokumentima, nije na meni da ispravljam sve „krive drine“ koje
postoje u Crnoj Gori, ali kada se predlaže jedan ugovor za potpisivanje jednoj
renomiranoj instituciji kao što je Evropska investiciona banka onda smatram da trebamo
povesti rauna o tome da ne dozvolimo sebi jednu logiku grešku da u Baru gradimo
deponiju gdje e se deponovati otpad iz Herceg Novog. Sa druge strane, u tom istom
obrazloženju, gospodine Stankoviu, navodi se da e Vlada Crne Gore podmiriti 8.000
evra kamate preduzeu Deponija iz Podgorice. Hvala Vam, gospodine potpredsjednie.
Smatram da treba malo povesti rauna isto u odnosu na komunalna preduzea
Budva, Tivat i Kotor, jer da Vlada Crne Gore podmiruje 8.000 evra baš preduzeu
Deponija, ne znam. Jedna ista digresija, ovo je jedan od naina rješavanja. Nadam se,
gospodine Stankoviu, da ete mi odgovoriti na pitanje - Da li je predvieno da postoje i
spalionice smea?
Hvala Vam.
137

PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala Vam, gospodine Miliu.
Da ujemo odgovor. Izvolite, gospodine Stankoviu.
SINIŠA STANKOVI:
Zahvaljujem, potpredsjednie.
Dame i gospodo poslanici, uvaženi poslanie Miliu,
Na Vaše poslaniko pitanje Ministarstvo ureenja prostora i zaštite životne
sredine je pripremilo sljedei odgovor:
U cilju dugoronog rješavanja pitanja odlaganja otpada sakupljenog na prostoru
opština Kotor, Budva i Tivat uraena je Studija izbora lokacije za izgradnju regionalne
sanitarne deponije za ove opštine. Na osnovu postavljenih tehnikih, finansijskih i
pravnih kriterijuma, kao i kriterijuma zaštite životne sredine, od predloženih 15, izvršen
je odabir tri lokacije od kojih se dvije nalaze na teritoriji Opštine Kotor -Lovanje 2 i
Trešnjevski mlin i jedna na teritoriji Opštine Tivat -Velovii. Uvažavajui parametre koji
su od suštinskog znaaja za kvalitetno i sa stanovišta ouvanja životne sredine
bezbjedno funkcionisanje deponije, stav je da je najpovoljnija lokacija na Trešnjevskom
mlinu. Ispravnost ovog stava potvrena je kroz mišljenje Republikog zavoda za
geološko istraživanje, koji je izvršio analizu hidro-geoloških karakteristika predloženih
lokacija i zakljuio da ova lokacija ima najpovoljnije hidrološke karakteristike.
Vlada Crne Gore je na sjednici održanoj 27. decembra 2007. godine razmotrila i
prihvatila informaciju o realizaciji zakljuaka Vlade vezanih za implementaciju
strateškog master plana za upravljanje otpadom na republikom nivou, i kako, ni pored
nekoliko pokušaja da se postigne dogovor oko lokacije budue regionalne deponije
opštine Kotor, Budva i Tivat nijesu uspjele da dou do dogovora, Vlada Crne Gore je na
istoj sjednici donijela odluku o utvrivanju javnog interesa za vršenje komunalne
djelatnosti, izgradnju, održavanje i korišenje regionalne deponije za opštine Kotor,
Budva i Tivat. Sa ovom odlukom saglasile su se pomenute opštine.
Opravdanost izbora lokacije na Trešnjevskom mlinu za izgradnju regionalne
sanitarne deponije za opštine Kotor, Budva i Tivat potvrena je kroz uraenu tehniku
dokumentaciju, studiju izvodljivosti sa tehniko-ekonomskog aspekta i elaborat procjene
uticaja na životnu sredinu sa ekološkog aspekta. U toku je izrada glavnog projekta koji
predvia posebnu tehnologiju tretiranja otpada, baliranja i njegovog odlaganja kako bi
se na najmanju moguu mjeru sveli eventualni negativni efekti deponije na životnu
sredinu.
Takoe, Vlada je na sjednici održanoj 19. novembra 2009. godine donijela
odluku o pristupanju izradi lokalne studije o lokaciji za izgradnju regionalne sanitarne
deponije na ovoj lokaciji u Opštini Kotor. Dana 22. decembra objavljen je tender za izbor
obraivaa ovog lokalnog planskog dokumenta. Studiju izvodljivosti je uradio .....iz
Bea. U novembru 2008. godine Reviziona komisija je dala saglasnost na isti u
decembru 2008. godine. Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu je uradio
Energoprojekt Hidroinžinjering iz Beograda u avgustu 2009. godine, a Komisija za
ocjenu elaborata je dala saglasnost u septembru 2009. godine.
Obraiva glavnog projekta je IKA konsalting Beograd i projekat je u završnoj
fazi. U skladu sa Studijom izvodljivosti vrijednost ukupno potrebnih sredstava za
realizaciju projekta iznosi 6,82 miliona...(Prekid) potrebno obezbijediti 4,39 miliona eura.
Izgradnju deponije finansira Vlada Crne Gore, a sredstva su obezbijeena iz kredita
138

Evropske investicione banke, koja je za realizaciju projekata iz oblasti upravljanja
otpadom Crnoj Gori odobrila sredstva u iznosu od 27 miliona eura.
Napominjem da je u procesu donošenja odluke za odobravanje kredita za
realizaciju projekata u oblasti upravljanja otpadom nadležno ministarstvo imalo
intenzivnu komunikaciju sa Evropskom investicionom bankom i njenim konsultantima
koji su u više navrata posjetili lokaciju odreenu za izgradnju regionalnih sanitarnih
deponija u Crnoj Gori.
Kao što ste i sami rekli, u elektronskoj formi bie Vam dostavljena ova
dokumentacija i oko spalionica, odnosno termike obrade otpadom samo da kažem da
zakonodavni okvir u Crnoj Gori dozvoljava takvu mogunost, meutim, u Prostornom
planu Crne Gore nije definisana takva mogunost tretmana otpada, a Prostorni plan
države Crne Gore važi do 2020. godine.
Zahvaljujem na pažnji.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala i Vama, gospodine Stankoviu.
Pravo na komentar odgovora, gospodin Mili.
SRAN MILI:
Hvala Vam, gospodine Stankoviu. Osim ove javne, imali smo i komunikaciju na
Vaš i na moj zahtjev vezano za rješavanje ovog pitanja. Znate i sami da je sama
inicijativa da se na Trešnjevskom mlinu napravi deponija ili da se obnovi, pošto je
postojala jedna deponija koja se zvala sanitarna, a bila je daleko od toga da je bila
sanitarna, izazvala proteste Grbljana. Zadnji je bio 13. marta, ini mi se, ove godine
kada su istaknuti razlozi zašto oni smatraju da ne treba da bude Trešnjevski mlin.
Informacija više koju ste mi dali danas je injenica da je nakon ove sjednice
Vlade, kada je utvren javni interes, došlo do usaglašavanja stavova predsjednika
opština i da je kako sam razumio, gospoa atovi podržala da je to lokacija gdje treba
da se odlaže vrsti otpad. Ja nemam šta više tome da dodam. Vjerovatno e dalje
konsultacije biti voene i na lokaciji u Kotoru. Znam da meu tih 15 lokacija koje su bile
predviene, ne samo Lovanje, ne samo Trešnjevski mlin, postojale su lokacije u zaleu
Opštine Kotor koje su se vodile kao vrlo interesantne, ali vjerovatno je struka odluila da
to bude upravo Trešnjevski mlin.
U onom drugom dijelu koji sam Vas pitao oko spalionica, Vi znate i zbog ega
sam Vas pitao za to. Dakle, postoji inicijativa u Opštini Budva vezano za izgradnju
spalionice otpada ili smea na lokaciji Brajii. Mi smo kroz donošenje Zakona o
nacionalnim parkovima jasno definisali da i zaštieni pojas van granica nacionalnog
parka podrazumijeva isti tretman kao i ovaj dio. Nain kako je to predloženo, nažalost,
nije bio dobar, jer injenica je da tehnologija spaljivanja smea nije predviena nijednim
zvaninim dokumentom Crne Gore, tako da ni jedan prostorno-planski dokument ne
predvia izgradnju spalionice bilo gdje u državi. To je u redu, a onda se raspisuje
privremena lokacija i to ide mimo ovoga što su zvanina dokumenta. Privremena
lokacija, ja više, gospodine Stankoviu, ne znam ni koja je cifra bila predviena.
Licitiralo se od 20 pa naviše miliona evra, gdje je sve to trebalo obaviti. Dakle, injenica
je da to treba riješiti, injenica je da se radi o ogromnim sredstvima, nain kako je to
sad riješeno je direktno po džepu graana Budve, Kotora i Tivta, ali sve to treba uraditi
tako da se ne omogui nekome ko ima ideju i pruža tu mogunost da se to vidi u Beu,
ili ve ne znam gdje je bilo organizovano da se obie...(Prekid)...Htio sam drugi izraz da
139

upotrijebim, sada u da promijenim zbog korektnosti gospodina Rastodera, jer mi je
dopustio da malo duže o tome govorim, da ljudi koji imaju mogunost da odluuju na
ovakav nain pokušaju da izbjegnu ono što su strateška i planska dokumenta u Crnoj
Gori i da obezbijede privremenu lokaciju od nekoliko desetina miliona evra vrijedne
investicije mimo crnogorskog zakonodavstva.
Zahvaljujem.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala i Vama, gospodine Miliu.
Ovim smo uli odgovore iz Ministarstva ureenja prostora i zaštite životne
sredine.
Prelazimo sada na pitanja i odgovore Ministarstva rada i socijalnog staranja,
zapravo jedno pitanje, da bi potom prešli na odgovore iz Ministarstva ekonomije. Dakle,
gospodin Dobrica Šljivananin je imao jedno pitanje za ministra Suada Numanovia.
Izvolite, gospodine Šljivananin.
DOBRICA ŠLJIVANANIN:
Hvala, gospodine potpredsjednie.
Koristei poslovniku mogunost postavio sam Vladi, odnosno resornom
ministarstvu jedno poslaniko pitanje i ono glasi:
Koliko na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore ima lica koja se vode
kao nezaposlena, odnosno kao lica koja traže zaposlenje, prema podacima na dan
postavljanja ovog poslanikog pitanja? Koliki je, od ukupnog broja nezaposlenih, broj
nezaposlenih koji koristi pravo na novanu naknadu za vrijeme privremene
nezaposlenosti, uz navoenje njihove starosne i kvalifikacione strukture, kao i podatak o
tome za koliki vremenski period koriste novanu naknadu, i to: broj nezaposlenih koji
novanu naknadu koristi do tri mjeseca, od tri do šest mjeseci, od šest do osam
mjeseci, od osam do deset mjeseci, od deset do 12 mjeseci, od 12 do 24 mjeseca,
preko 24 mjeseca i broj nezaposlenih koji su pravo da koriste novanu naknadu stekli
sve do zaposlenja, odnosno do sticanja prava na penziju?
Krako obrazloženje: Svjedoci smo da se zadnjih godina objavljuju razliiti podaci
o broju zaposlenih i nezaposlenih u Crnoj Gori. To je posljedica injenice što, po meni,
statistika koristi i podatke o tzv. faktikoj zaposlenosti i nezaposlenosti, do kojih dolazi
procjenom odreenih ekonomskih parametara u društvu.
Ovo pitanje postavljam da bih dobio zvanine podatke o broju lica koja se vode
na evidenciji Zavoda za zapošljavanje kao nezaposlena lica. Pored toga, mojim
poslanikim pitanjem tražio sam i podatke o strukturi nezaposlenih, posebno onih koji
su ostvarili pravo na novanu naknadu za vrijeme privremene nezaposlenosti, sa
podacima o tome koliki vremenski period lica na evidenciji Zavoda za zapošljavanje
koriste novanu naknadu za vrijeme privremene nezaposlenosti u skladu sa važeim
Zakonom o zapošljavanju.
Mislim da e svim poslanicima i ukupnoj javnosti biti dragocjeni podaci o broju
nezaposlenih lica, posebno onih koja primaju novanu naknadu po osnovu privremene
nezaposlenosti i njihova struktura. Ovo posebno u susret najavljenom donošenju novih
rješenja u ovoj oblasti koje je pripremila Vlada Crne Gore koja najavljuje znaajne
promjene važeeg Zakona o zapošljavanju upravo u ovom dijelu. Dakle, podaci koje
sam tražio poslanikim pitanjima bie nam svima dragocjeni prilikom opredjeljivanja o
140

najavljenoj restrikciji sadašnjih prava po osnovu privremene nezaposlenosti, jer emo
znati i prema kolikom broju lica se restrikcija odnosi u trenutku donošenja najavljenog
zakona.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala Vam.
Da ujemo odgovor. Gospodin Numanovi.
SUAD NUMANOVI:
Uvaženi potpredsjednie, dame i gospodo poslanici,
Na postavljeno pitanje poslanika Dobrice Šljivananina dajem sljedei odgovor.
Na dan 19.12. jer smo planirali da emo tog dana dati i odgovor, na evidenciji
Zavoda za zapošljavanje nalazilo se 29.729 nezaposlenih lica. Pravo na novanu
naknadu po osnovu privremene nezaposlenosti prema važeem Zakonu o
zapošljavanju koristi 12.446 nezaposlenih lica, što ini 41,8% od ukupnog broja
nezaposlenih.
Starosna struktura korisnika novane naknade do 24 godine 343 lica ili 2,7%, od
25 do 39 godina 1281 ili 10,3%, od 40 do 49 godina 1770 lica ili 14,3%, od 50 do 59
godina 7.686 ili 61,7%, a preko 60 godina 1366 lica ili 11,0%.
Kvalifikaciona struktura korisnika novane naknade je 4.005, ili 32,2% korisnika
novane naknade su nekvalifikovani ili polukvalifikovani nezaposleni. Sa srednjom
strunom spremom je 6.905 ili 55,5%. Sa višom strunom spremom 889 ili 7,1%. Sa
visokom strunom spremom 647 ili 5,2%.
Struktura korisnika novane naknade prema dužini vremena primanja je sljedea
- novanu naknadu u trajanju od tri mjeseca koristi 1706 nezaposlenih lica, u trajanju od
tri do šest mjeseci 1022 lica, u trajanju od šest do osam mjeseci 675 lica, u trajanju od
osam do deset mjeseci 703 lica, u trajanju od deset do 12 mjeseci 753 lica. Novanu
naknadu do ponovnog zaposlenja, odnosno sticanja prava na penziju koristi 7.587 lica.
Dakle, od ukupnog broja korisnika novane naknade 61% je steklo uslove za primanje
novane naknade do zaposlenja, odnosno sticanja prava na penziju.
Hvala.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala i Vama, gospodine Numanoviu.
Pravo na komentar odgovora - gospodin Šljivananin.
DOBRICA ŠLJIVANANIN:
Gospodine ministre, važeim Zakonom o zapošljavanju svim licima sa navršenih
60 godina kada su u pitanju muškarci, odnosno 55 godina kada su u pitanju žene i koja
imaju 10 godina penzijskog staža, kao i licima koja imaju 50 godina života i najmanje 30
godina staža garantuje se pravo na primanje novane naknade za vrijeme privremene
nezaposlenosti bez ogranienja trajanja tog prava, odnosno sve do njihovog novog
zaposlenja ili do sticanja prava na penziju.
Obzirom da nijesam dobio odgovor u pisanoj formi koji bih mogao pojedinano
komentarisati, takvih lica je, kako kažete, 7.587. Mislim da je to veliki broj, jer e svim
tim licima koja su ve stekla to pravo brzo prestati pravo da koriste novanu naknadu za
141

vrijeme privremene nezaposlenosti bez vremenskog ogranienja. To je veliki broj,
obzirom da e najavljenom promjenom sadašnjeg Zakona o zapošljavanju svim tim
licima upravo ubrzo i prestati korišenje takvog prava.
Uz to, da dodam da ovim odgovorom i ovim podacima koje smo sada dobili nije
obuhvaeno oko 2000 sada zaposlenih u Kombinatu aluminijuma Podgorica i u
Rudnicima boksita Nikši, koje Vlada inae podstie da napuste posao, a garantuje im
status lica koja su proglašena tehnološkim viškom, što podrazumijeva i pravo na
novanu naknadu za vrijeme privremene nezaposlenosti, koja bi po sadašnjem Zakonu,
za najvei broj tih lica, s obzirom na njihove godine života i penzijskog staža, ostvarili to
pravo koje bi mogli da koriste do novog zaposlenja, odnosno do sticanja prava na
penziju. Zato koristim ovu priliku da u ime Socijalistike narodne partije upozorim Vladu
na to da je elementarno nekorektno nekog podsticati da napusti posao, a dok ta
procedura traje pripremati novi zakon koji drastino pogoršava prava onih koji su bez
svoje krivice ostali bez posla.
Mislim da e o ovome biti više rijei kada ovaj predmetni zakon koji je najavljen
bude stavljen pred Skupštinu u proceduru.
Hvala vam.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala i Vama, gospodine Šljivananin.
uli smo odgovor iz Ministarstva rada i socijalnog staranja. Hvala ministru.
Prelazimo na pitanja i odgovore za ministra ekonomije.
Proceduralno? Izvolite, gospodine Goluboviu.
SVETOZAR GOLUBOVI:
Gospodine predsjedavajui, ja sam na prošloj sjednici koja je održana 27.oktobra
postavio pitanje i dobio dio odgovora. Nijesam dobio drugi dio odgovora vezano za
nalaze, odnosno izvještaje Inspekcije rada koja treba da izvrši kontrolu, te ukoliko nae
nepravilnosti preduzme odreene mjere, pa bih iskoristio priliku da upitam gospodina
Numanovia kada mogu oekivati taj drugi dio odgovora na poslaniko pitanje
postavljeno 27.oktobra. Od tada su prošla dva mjeseca. U tom smislu sam htio da
reagujem.
Zahvaljujem.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala i Vama, gospodine Goluboviu, mada, da li je bilo nepotpuno pitanje, ili
ste nazadovoljni, ili je bilo dopunsko pitanje? Ako je bilo dopunsko pitanje, onda je
ministar u obavezi da odgovori u pisanoj formi do naredne sjednice.
Ali, evo da ujemo. Kada je ministar tu, zašto da ne pojasnimo.
Izvolite.
SUAD NUMANOVI:
U Ministarstvu rada i socijalnog staranja smo pripremili odgovor, ali objasnili su
nam da se po lanu 50 Poslovnika Skupštine Crne Gore dostavlja izvještaj i ovdje je ta
neka, da tako kažem, proceduralna greška. U svakom sluaju, do sljedee sjednice Vi
ete dobiti odgovor, a ono što mogu sada da Vam kažem, shodno Vašem pitanju,
Inspekcija rada je završila svoj dio posla i izvršila je nadzor u podrunoj jedinici Nikši,
inspekcijski nadzor Elektroprivrede Crne Gore AD Nikši dana 30. oktobra i 2.
142

novembra 2009. godine i na osnovu uvida u raspoloživu dokumentaciju hronološki
konstatovala sve ono što emo Vam dostaviti po datumima, po imenu i prezimenu. Ali,
ono što možda Vas u ovom momentu interesuje, imajui sve navedeno, inspekcijski
nadzor, inspektor rada nije utvrdio postojanje nepravilnosti iz svoje nadležnosti i nalazi
da nema osnova za preduzimanje mjera iz nadležnosti ove inspekcije, niti zakonskog ili
drugog osnova za obavještavanje tužilaštva o injenicama utvrenim ovim nadzorom. S
obzirom da je imenovani zaposlen u Elektroprivredi, te da su sve odluke, rješenja i
druga akta koja se odnose na njegov radno-pravni status konana i izvršna, a kažem,
hronologiju imena, datuma i svega ete dobiti u zakonom predvienom roku.
Hvala.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala.
Hoete li da zadržite pravo komentara? Izvolite. Kada dobijete u pisanoj formi,
onda ete moi odreenije i da komentarišete. Zahvaljujem. Hvala i ministru.
Prelazimo na pitanja i odgovore za ministra ekonomije.
Prvo pitanje - poslanik Branko Radulovi. Izvolite.
BRANKO RADULOVI:
Uvažena gospodo, postavio sam pitanje ministru ekonomije, gospodinu Branku
Vujoviu, sledee sadržine:
Ministre Vujoviu, koliko je graane Crne Gore i poreske obveznike koštao
Kombinat aluminijuma od kada njim upravljaju sadašnji vlasnici? Koliki je taj iznos po
pojedinim stavkama za 2009. godinu? Koliko e taj iznos biti za sljedeu godinu? Koja
je sigurnost da e ta ogromna finansijska sredstva sa sadašnjim vlasnikom obezbijediti
moderan i konkurentan Kombinat aluminijuma, koji e omoguiti razvoj mnogih malih i
srednjih preduzea koja e se baviti daljom metalopreradom? Da li smo to mogli postii
brže, jeftinije, sigurnije da ste raskinuli ovaj kolonijalni, nezakonit i nepoštovani ugovor?
Ja u ovo preostalo vrijeme od dva minuta iskoristiti u odgovoru, da vidim samo
kako e on glasiti.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala Vam, gospodine Raduloviu.
Odgovor, ministar Vujovi.
BRANKO VUJOVI:
Poštovani poslanici, na postavljeno pitanje Ministarstvo ekonomije daje sljedei
dogovor:
Privatizacija KAP-a je pripremljena u svemu u skladu sa zakonskim propisima
Crne Gore, na osnovu ega je raspisan konkurs za prodaju državnih akcija u toj
kompaniji. Kao što ve svi znamo, na tom konkursu je bio jedan ponua sa kojim je,
nakon dužih pregovora, potpisan i ugovor o kupoprodaji. U periodu od tri godine do
dana privatizacije, u ovu kompaniju je uloženo oko 33 miliona eura, redovno su
isplaivane plate zaposlenima, uz njihovo poveanje i do 30% u odnosu na period prije
privatizacije, redovno su plaani rauni za elektrinu energiju Elektroprivredi i redovno
izmirivane sve druge obaveze.
Treba napomenuti da je cijena elektrine energije koju je KAP u tom periodu
plaao bila dvostruko vea nego prije privatizacije, te i da je ta cijena bila najvea u
143

poreenju sa svim ostalim kompanijama u svijetu. Do 30.11. 2008. godine, to je bio 3.
ciklus, ispunjene su investicione obaveze definisane kupoprodajnim ugovorom, osim
7.200.000 eura, od ega je milion eura trebao da bude investiran u fabriku prerade, koju
je Vlada naplatila od veinskog vlasnika po osnovu inidbene garancije za investicije od
Rajfajzen banke.
Problemi nastali zbog ekonomske krize veoma su negativno uticali na poslovanje
KAP-a. Da se podsjetimo, cijena aluminijuma na berzi je 3.292 dolara u julu 2008.
godine došla na ispod 1.300 dolara krajem januara 2009. godine. esto je
razumijevanje da u tržišnoj ekonomiji država ni na koji nain ne treba da interveniše u
okolnostima poslovne krize nekog konkretnog privrednog subjekta. Ova teza je samo
djelimino tana u mjeri u kojoj takva intervencija predstavlja favorizaciju u odnosu na
druge subjekte ili ukoliko se time rješavaju interne slabosti preduzea. Meutim, ako je
kriza izazvana ekonomskim okolnostima na koje subjekat ne može uticati, kao što su
elementarne nepogode, konkretne krizne okolnosti, tržišni poremeaji i slino, posao
države je da uini ono što je u njenoj moi i nadležnosti da se negativni efekti neutrališu.
Tako su se u ovom vremenu krize ponašale sve najznaajnije države svijeta pružajui
podršku privredi, bankarskom sektoru. Ulazak države u vlasniki kapital. Nesporno je da
aktuelna globalna kriza za KAP predstavlja ugrožavajuu eksternu indukovanu okolnost.
Negativni efekti krize na poslovanje ovog subjekta mogli bi se jasno kvantifikovati.
Pasivan pristup Vlade problemu vjerovatno bi doveo do zatvaranja fabrike, a to bi
opet izazvalo krupne probleme u ekonomiji i društvu, kako u poslovnoj tako i socijalnoj
sferi. Umjesto toga, Vlada je pošla od toga da je interes crnogorske ekonomije da se na
odreenom nivou održi proizvodnja KAP-a, kako bi se ovaj krizni period prošao sa što
manje posljedica u stvaranju uslova za proizvodnju i opstanak na duži rok.
Šta bi znaio raskid ugovora? Raskid ugovora sa vlasnikom KAP-a bi znaio
steaj, jer Vlada, odnosno prodavci ne bi mogli prihvatiti obavezu izmirenja dugova
KAP-a. Postupak raskida, odnosno sprovoenja steaja je dug proces sa neizvjesnim
ishodom, jer bi najvei povjerioci mogli uticati na ishod sprovoenja steaja u skladu sa
Zakonom o insolventnosti privrednih društava. Radnici ne bi dobili otpremnine. Bilo bi
potrebno izdvojiti znaajna sredstva za nastavak proizvodnje i dalje investicije. Taj
proces bi bio mnogo sporiji, skuplji i neizvjesniji i vee optereenje za poreske
obveznike. Zato je Vlada sa veinskim vlasnikom potpisala ugovor o poravnanju kojim
se definišu meusobne obaveze za period u naredne etiri godine. Jedan od podsticaja
ovom programu je i subvencija elektrine energije od strane Vlade. Definisano je da u
2009. godini bude do 15.000.000, u 2010. godini do 20.000.000. Takoe, KAP-u je
otpisana obaveza po osnovu poreza i doprinosa od 2.000.000 koji su dospjeli do 31.
jula 2009. godine. Ostale obaveze su reprogramirane.
Ako dozvolite, još samo kratko. U cilju izmirenja postojeih obaveza KAP-a i
smanjenja broja zaposlenih do optimalnog nivoa, Vlada se obavezala da izda garancije
za KAP, za kredite koje je KAP preuzeo u visini od 135.000.000 eura. Dijelom je to
zamjena za postojee kredite, a dijelom za nove kredite i da obezbijedi 5.000.000 eura
za socijalni program, 1926 eura po radniku. Ugovorom o poravnanju su takoe
definisane raskidne klauzule u sluaju nepoštovanja obaveza na osnovu kojih Vlada
može povratiti sve akcije u svoje vlasništvo. Takoe,veinski vlasnik je obavezan da
Vladi Crne Gore dostavi garanciju banke za sve obaveze koje su definisane ovim
ugovorom o poravnanju.
Izvinjavam se zbog prekoraenja, a pismeni odgovor ete dobiti. Mislim da je ve
danas proslijeen.
144

PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER.
Hvala Vam.
Pravo na komentar odgovora - gospodin Radulovi.
BRANKO RADULOVI:
Slažem se sa Vama, gospodine Vujoviu. Treba jedan grupni spomenik ispred
Kombinata aluminijuma da napravimo i to veoma brzo i ja ga danas predlažem. Znai,
gospodin naš premijer ukanovi, ruski tajkun, da ne kažem nešto drugo, Deripaska i
ameriki tajkun, onaj koji je na potjernici, Mark Rii. Ali, umjesto ovoga što ste Vi rekli da
ispod njega piše - blago nama, treba ispod tog spomenika da piše - kuku nama. Zašto,
gospodine Vujoviu? Zato što manipulišete sa podacima. Nijedna stavka iz ovog
ugovora se ne poštuje, od investicija, od 300.000 tona, gospodine Vujoviu, otpada, od
modernizacije, od socijalnog programa, od svega onoga što je trebalo da se poštuje.
Štaviše, sa toliko nepoštovanja prema nama, prema ovoj državi, prema njenim pravnim
institucijama, da kradu prese iz kovanice i nose, gospodine Vujoviu. Ništa u tom
kombinatu ne radi i znaju dobro radnici Kombinata. Radi li glinica? Radi li prerada? Radi
li valjaonica? Rade li silumini? Radi li kovanica? Kažite mi što radi, gospodine
Vujoviu. Ništa ne radi.
Zašto manipulišete sa podacima za elektrinu energiju? Pa, ljudi, ukoliko smo
uvozili te godine cijenu elektrine energije na visokom naponu od 80 do 100 eura, a
prodavali je ruskom tajkunu ili ne znam, toj trojci, po 25 ili 30 eura, ljudi, je li to razlika od
60 eura po megavat asu, puta 1200 gigavata, puta tri, je li to 60.000.000, gospodine
Vujoviu? O emu Vi priate, gospodine Vujoviu?
Gospodin Krivokapi i ja se sporimo da li je to više 20 ili manje miliona. Vrtimo se
oko 300.000.000, gospodine Vujoviu. Zato SDP nije htio da potpiše takav ugovor. Pet
krivinih prijava postoji, gospodine Vujoviu, za ovu vlast što su uinili Kombinatu
aluminijuma. Meutim, što me dalje strašno zabrinjava - Vi ste potpisali nova tri ugovora
i zato sada želim da mi date prvi ugovor o poravnanju sljedee etiri godine - da vidimo
te uslove. Koliko e biti struja, što e se uraditi sa investicijama, što e se uraditi sa
otpadom, e e da se ulože pare? Gospodine Vujoviu, treba nam 130.000.000 da
Kombinat aluminijuma bude kao svi kombinati u Evropi, žila kucavica i...(Prekid).
Drugo me interesuje, gospodine Vujoviu, da mi date, sada Vam kažem, ako
hoete pismeno, odmah u Vam dati, da zadovoljim tu pravnu formu, da mi date taj novi
ugovor na etiri godine, da mi date novu malverzaciju, gospodine Vujoviu. Glenkor je
uzimao 100.000 tona ingota koje niko u svijetu ne proizvodi i proizvodio ih u srene
zemlje. Sada je novi ugovor sa tim istim tajkunom, da mu ne kažem što je, kao što ga je
osudio njegov predsjednik države, opet iz švajcarskog sela. Firma se zove Trafiguru. Da
vidimo taj novi ugovor o Trafiguru. e to idu ingoti? Ko ih proizvodi i koliko e plaati
Crna Gora taj crni proizvod, gospodine Vujoviu?
Treu stvar da mi date, jer svu drugu dokumentaciju imam protivtužbu, da vidimo
kako ste zaštitili vaše kumove, prijatelje i ostale što je ovaj ruski tajkun sa 300.000.000
osudio nas za koje su u pravu za 100.000.000, gospodine Vujoviu. To je radio onaj
zavariva auspuha i ostali spasitelji. Hou da imam su tu dokumentaciju oko Kombinata
aluminijuma.
Pitanje Kombinata aluminijuma je pitanje asti Crne Gore, obraza, pravne
države, održivog razvoja i budunosti Crne Gore, gospodine Vujoviu, i nemojte više da
145

se igrate. Sa Kombinatom nema igre, gospodine Vujoviu. Da vidimo te nove ugovore i
te lance.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala Vam.
Nastavljamo dalje. Poslanik Strahinja Bulaji je imao dva pitanja za ministra
ekonomije.
STRAHINJA BULAJI:
Gospodine ministre,
Prvo pitanje naslovljeno na Vladu Crne Gore: Koliko je do sada zakljueno
ugovora o prodaji imovine ili akcija preduzea u Crnoj Gori, posebno za domae a
posebno za strane kupce i, s tim u vezi, da li se redovno prati izvršavanje obaveza od
strane kupaca, odnosno da li postoji informacija koja je to u cjelosti sagledala?
Odgovor tražim i u pisanoj formi.
Javnost sa ovim nije upoznata, a kruže veoma nepovoljne informacije o
izvršavanju ugovorom preuzetih obaveza od strane kupca, odnosno kupaca. Šira
javnost ne zna koliko je ukupno domaih a koliko stranih kupaca preuzelo odnosno
zakljuilo ugovore o prodaji imovine ili akcija preduzea. Takoe, javnost ne zna ko,
kada i u kom obimu prati izvršavanje obaveza po ugovoru od strane kupca.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala Vam.
Odgovor ministra Vujovia. Izvolite.
BRANKO VUJOVI:
Dajemo sljedei odgovor:
Kontrola za svaku privatizaciju se uspostavlja kroz utvrivanje ispunjenosti
ugovornih obaveza. Kontrole su definisane ugovorom o kupoprodaji. Za vee
kompanije se angažuju renomirani savjetnici i revizorske institucije koje vrše kontrolu,
dok za manje kompanije se imenuju komisije prodavaca koje izvršavaju kontrolu i
realizaciju ugovorenih obaveza kupaca. U cilju pripreme cjelovite informacije o
realizaciji ugovorenih obaveza od strane kupca akcija i imovine u crnogorskim
preduzeima, Savjet za privatizaciju angažovao je konzorcijum Ekonomskog fakulteta iz
Podgorice, Ekonomskog fakulteta iz Beograda, nezavisnih eksperata sa ekonomskih
fakulteta Ljubljane i Sarajeva kao nezavisnu ekspertsku instituciju, sa zadatkom da
pripreme nepristrasni i objektivni izvještaj o dosadašnjim efektima svih realizovanih
privatizacionih ugovora. Shodno utvrenom projektnom zadatku, izvještaj o
dosadašnjim efektima privatizacije u Crnoj Gori je pripremljen i objavljen na internet
stranici www. savjet za privatizaciju. U nastavku je dat pregled broja zakljuenih
ugovora o kupoprodaji akcija i imovine, struktura prema metodima prodaje u periodu od
poetka sprovoenja privatizacije u Crnoj Gori, dakle od 1995. godine. Radi se zaista o
obimnom materijalu. Ipak smo se potrudili da to pregledno damo po svim godinama
privatizacije. To je materijal koji ete dobiti u pisanoj formi.
Prodaja akcija i imovine preduzea u skladu sa Zakonom o svojinsko -
upravljakoj transformaciji Zakona o privatizaciji, period od 1995. do 1999. godine,
zakljuen je ukupno 141 ugovor, od ega su tri ugovora sa stranim licima. Prodaja
akcija i imovine putem javnog tendera, ukupno je zakljueno 48 ugovora, od ega 29
146

ugovora sa stranim licima. Prodaja akcije imovine putem javne aukcije - ukupno je
zakljueno 77 ugovora, od ega osam ugovora sa stranim licima. Pored ovoga, u
navedenom periodu je izvršeno 530 transakcija za berzansku prodaju akcija sa
kompanijama. Dakle, u pisanoj formi ete dobiti spisak ovih preduzea po metodama
prodaje i efektima te privatizacije.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala Vam, ministre.
Imate pravo na komentar odgovora.
STRAHINJA BULAJI:
U svakom sluaju bie to zanimljivo proitati, ali prostor za komentar želio bih da
iskoristim još za nešto.
Imajui u vidu da je, pored ostalog, privatizacija imala za cilj i da poboljša
karakteristike, parametre poslovanja, odnosno perfomanse poslovanja privrede, taj cilj
oigledno, po mom mišljenju, nije ostvaren. A to znai da sa tog aspekta privatizacijom
u stvari nije ostvaren cilj, potpuno je promašen. Ako se stvari posmatraju iz tog ugla,
veliki broj preduzea ima neuporedivo lošije rezultate nego prije privatizacije. Mislim na
ona preduzea koja još uvijek nijesu potpuno propala. Što znai da nema oekivanog
poveanja efikasnosti. Broj preduzea gdje je obavljena loša privatizacija je veliki, bolje
rei, teško je nai dobar primjer privatizacije u Crnoj Gori, a šira javnost ne zna kako to
izgleda sa stanovišta revizije i poništavanja ugovora sa kupcima od strane prodavca.
Koliko je meni poznato, akcionarska društva su u proteklom periodu imala veliki rast
kratkoronog finansijskog zaduženja, što znai da privreda nema neto obrtni fond i da je
uglavnom naslonjena na pozajmljena sredstva kojih, složiete se, u uslovima aktuelne
krize ima sve manje. Zbog toga je realno oekivati da e efekti finansijske krize na
crnogorsku privredu trajati duže nego u zemljama okruženja. Odnosno, ukoliko budemo
sebe ubjeivali da e u 2010. godini biti zabilježen rast, od po mom mišljenju, nerealnih
0,5% i to prihvatimo kao aksiom, a aksiom je, znamo svi, nešto što se ne dokazuje,
onda nam neminovno slijedi druga i vjerovatno žeša faza ekonomske krize.
Mogu li odmah na drugo pitanje ako nije problem?
Drugo pitanje je bilo, takoe, naslovljeno na Vladu Crne Gore:
Koje su konkretne aktivnosti preduzete protiv kupaca akcija ili imovine, ukoliko ne
izvršavaju obaveze prema radnicima?
Ovaj odgovor takoe tražim i u pisanoj formi.
Obrazloženje: U javnosti kruže razliite informacije o tome da postoji puno
sluajeva da kupci akcija ili imovine ne izvršavaju obaveze prema radnicima. Takve
informacije se mogu uti i od samih... (Prekid) odnosno radnika u tim preduzeima. Svi
smo svjedoci toga. Ukoliko nadležni državni organi redovno prate izvršavanje obaveza
kupaca prema radnicima, o emu u javnosti skoro i da nema nekih informacija, zanima
me da li su zabilježena takva kršenja ugovora, u kojim sluajevima konkretno i koje su
kaznene aktivnosti preduzete u cilju sankcionisanja kupaca ali i ouvanja line i
porodine egzistencije radnika. Nijesam siguran da je javnost informisana da li je na
primjer, po tom osnovu raskinut neki ugovor sa nekim od kupaca. Dakle, ako jeste - u
kojim sluajevima konkretno?
147

PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala Vam.
Ministar Vujovi. Izvolite.
BRANKO VUJOVI:
Na postavljeno pitanje dajem sljedei odgovor:
Postupak privatizacije društva sprovodi se u skladu sa godišnjim planovima
privatizacije koje na predlog Savjeta za privatizaciju donosi Vlada Crne Gore. Nain
privatizacije koji se koristi u postupku prodaje akcija i imovine društava je: prodaja
putem javnog tendera, javne aukcije i putem berze, a u prethodnom periodu takozvana
fondovska privatizacija po modelu kontrolnog paketa akcija i modelu idealnog dijela.
Godišnjim planovima privatizacije, izmeu ostalog, predvieno je da se prilikom
privatizacije društava putem javnog tendera ukljui rješavanje socijalnih pitanja i
predvidi kao ugovornu obavezu kupca da sve u zavisnosti od konkretne privatizacije,
prodaja akcija putem berze i prodaja manjinskih paketa akcija kao naina privatizacije
nijesu omoguavale postavljanje takvih uslova kupcima. Tenderske komisije koje su
zadužene za sprovoenje postupka privatizacije putem javnog tendera pri izradi
tenderske dokumentacije definišu i socijalne aspekte privatizacije, koji se inkorporiraju
u odredbe ugovora o prodaji akcija predmetnih društava. U veini sluajeva kao uslov
tendera utvrene su obaveze kupca, koje se odnose na: zadržavanje zaposlenih koji su
u radnom odnosu u momentu zakljuivanja ugovora, obezbjeivanje redovnih isplata
primanja po osnovu rada, poštovanje prava utvrenih kolektivnim ugovorom i drugo.
Ugovorom o prodaji akcija definišu se obaveze ugovornih strana, kao i posljedice
neizvršavanja tih obaveza. Zavisno od konkretnih ugovora, usljed neizvršavanja
socijalnog programa i obaveza prema zaposlenim, imajui u vidu obim i stepen
izvršavanja tih obaveza, utvruju se i sankcije koje se mogu sastojati od ugovornih
kazni, naplata garancija ili raskida ugovora.
Jedan od razloga koji su uticali na raskidanje ugovora u proteklom periodu bio je
i neizvršavanje obaveza prema zaposlenima. U odnosu na navedene modele
privatizacije, došlo je do raskida ugovora o prodaji akcija u društvima kako slijedi, zbog
vremena neu moi nabrojati, sve ete dobiti u pisanoj formi. Dakle, karakteristino je
da za period te takozvane fondovske privatizacije do 1999. godine imamo vjerovatno
tridesetak ili nešto više raskinutih ugovora. Ukupna prodajna vrijednost raskinutih
ugovora po tom modelu iznosila je 8,3 miliona eura, odnosno 13,74% od ukupne
vrijednosti zakljuenih ugovora.
Ukupna prodajna vrijednost raskinutih ugovora po modelu idealnog dijela iznosi
6,3 miliona, što ini ueše 92,64% u ukupnoj vrijednosti zakljuenih ugovora. Po tom
modelu do raskida je došlo kod „Zaštite“ Podgorica i „Primorke“ Bar. Ukupna prodajna
vrijednost raskinutih ugovora po modelu tenderske prodaje iznosi 2,5 miliona, što ini
ueše od 1,89% u ukupnoj vrijednosti zakljuenih ugovora, prodajom akcija putem
tendera. Do raskida je došlo u sljedeim društvima .....Pljevlja, HTP Korali Bar,
Željezara Nikši, Radent Nikši, Polimka Berane, Montenegro Moder šus Cetinje. I,
naravno svako ima pravo da uspjeh privatizacije cijeni na svoj nain i da ima svoje
mišljenje. Više puta smo ponavljali da bi realno bilo sagledavati uspjehe privatizacije
ako se stanje u bilo kom od preduzea uporedi sa stanjem prije privatizacije i poslije
privatizacije i onda se može konkretno govoriti o rezultatima privatizacije. Meutim,
mislim da je pogrešno poistovjeivati probleme ekonomske i globalne krize koji su uticali
sada na našu ekonomiju sa onim što jesu rezultati postojee privatizacije. U svakom
148

sluaju, iz ovog materijala koji je dat na sajtu mislim da se može stei realna slika o
tome kako možemo zakljuiti koji su efekti privatizacije. Kad govorimo o tome , naravno
da je rast bruto društvenog proizvoda u posljednjim godinama, rast direktnih investicija,
ovoliki broj malih i srednjih preduzea, smanjenje nezaposlenosti, rezultati privatizacije,
izmeu ostalog, naravno, kroz sve druge reforme koje su uraene u Crnoj Gori. U
svakom sluaju, svako ima pravo na svoje mišljenje.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala.
Pravo na komentar odgovora - poslanik Bulaji.
STRAHINJA BULAJI:
Gospodine ministre, nadam se da vas je javnost razumjela. Ja zaista nijesam,
jer ste bitno itali. Pokušao sam da uhvatim ponešto, koliko sam uspio ne znam, ali sam
razumio jedno. Upravo ono o emu sam govorio. Znai, i ja sam potencirao privatizaciju
u smislu preduzea prije privatizacije i preduzea poslije privatizacije. Dakle, tu nema
spora, mnogo su lošiji efekti poslije privatizacije. Vi to možete da zastupate, ja imam
svoje argumente. Možemo, na kraju krajeva, nego nam ne dozvoljava vrijeme, da
priamo o tome i detaljnije. Ali, dobro.
Gospodine potpredsjednie, minut za dodatno pitanje.
Gospodine ministre, molim Vas da saopštite javnosti i još ponešto. Koliki je neto
gubitak prodatih firmi u poslovanju uporedno 2007, 2008. i 2009.godina? Da napravite
uporedni pregled - možete to i pismeno da mi dostavite. Ako imate odgovor, dobro bi
bilo i sad.
U vezi sa tim - koliki je rast troškova kamata? Koliko su poveane kratkorone
obaveze, jer one pokazuju finansijsku nedisciplinu i nemogunost da firme servisiraju
svoje obaveze? I samo još jedno. Da li u Crnoj Gori, gospodine ministre, postoji neko
preduzee koje konstantno ne kumulira gubitak? Ako postoji, dajte konkretna imena.
Zahvaljujem.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala i Vama, poslanie Bulajiu.
Da li želite sad da odgovorite, gospodine Vujoviu?
Ja vas molim, bospodine Bulajiu, da, iako e biti notirano, sekretaru dostavite
ova dopunska pitanja kako bi ministar mogao da odgovori.
Hvala vam.
Sljedei poslanik sa pitanjem je poslanik Milan Kneževi, a neka se pripremi
poslanik Danilovi. Prije toga da ujemo proceduralno reagovanje.
Izvolite, gospodine oriu.
MILISAV ORI:
Hvala Vam, gospodine potpredsjednie.
Reagovao sam iz razloga da iskoristim prisustvo ministra Vujovia ovdje, jer je
na moje ranije poslaniko pitanje dao odgovor da Ministarstvo nije nadležno, ne
posjeduje takve podatke i obavijestio me da je Ministarstvo uputilo taj zahtjev
Privrednom sudu u Bijelom Polju. Meutim, želim da obavijestim ministra da sam dobio
sljedei odgovor.
149

itam zadnju reenicu: „Ovaj sud nije u posjedu informacije ko je sadašnji
vlasnik, koja je djelatnost i ko su zaposleni u preduzeu“. Ministarstvo upuuje na
Privredni sud, a Privredni sud kaže da nijesu u posjedu informacije. Slina je tematika
kao što je gospodin Aleksi rekao. Doduše, Privredni sud je potvrdio sve one podatke
koje sam ja Vama iznio u poslanikom pitanju. Znai i da je obaveza po ugovoru bila
zaposlenje 27 radnika i, zamislite formulaciju – takoe, kupoprodajnim ugovorom ...
(Prekid).
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Gospodine oriu, mada smo trebali saekati da ova pitanja apsolviramo, pa
onda i to da razjasnimo, ali izvolite. Najavio sam Vašeg kolegu.
MILISAV ORI:
Izvinjavam se, shvatio sam da je završio.
Izvinjavam se, onda nije ništa sporno.
Znai, potvruje se gospodine ministre, ono što sam rekao. Kupac se
kupoprodajnim ugovorom obavezao da danom ulaska u posjed uposli 27 radnika.
Meutim, kao raskidni uslov predmetnog ugovora nije predvieno nepoštovanje
ugovorene obaveze. To je pitao gospodin Aleksi. Šta se onda u ovoj državi ini, ako
neko prevari i državu i radnike i fondove za kapital koji je prešao u njegovo potpuno
vlasništvo? I u odgovoru Privrednog suda, znai, voena su dva steajna postupka,
jedan protiv dužnika, jedan protiv steajne mase i oboje postalo vlasništvo novog
vlasnika. Taj je prodao treemu i sad Privredni sud kaže da nemaju informacije o tome
ko je vlasnik, ko su zaposleni i tome slino. I to kaže - po saznanjima iz kontakta sa
bivšim radnicima, koji su inae bili zainteresovani da se imovina proda navedenom
kupcu. Izvršen je upis promjene naziva, sud ne zna ni da je izvršena promjena naziva
preduzea. Molim vas da imate u Ministarstvu uvid u takve informacije, podatke i u ovo
što se dešava.
Izvinjavam se, mislio sam da je ministar završio, pa sam htio da iskoristim priliku.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Naravno, pošto ja nemam odgovor na ovo pitanje. Izvolite.
BRANKO VUJOVI:
Privredni sud ima uvid u ugovor zato što je Privredni sud sprovodio steaj. Prošli
put sam rekao, ako se sjeate, da mi nemamo taj ugovor niti smo bili upoznati sa
postupkom sprovoenja steaja. Kad je steaj u pitanju, vjerovatno, ako se radi o
likvidaciji, onda nema ugovorom predvidjenih obaveza koje ima budui vlasnik, iako je
to raeno kod nekih sluajeva pa je ugovorom takoe preuzeta obaveza u vezi sa
zapošljavanjem. Meutim, nadležnost Privrednog suda je sprovoenje steaja. Slažem
se sa vama da možemo pribaviti valjda iz registra informacija mada je registar opet kod
Privrednog suda, o tome ko je sada vlasnik i kako je registrovano to novo preduzee.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala Vam, ministre.
Poslaniko pitanje koje smo najavili - poslanik Milan Kneževi.
150

MILAN KNEŽEVI:
Poštovana Skupštino, gospodine ministre, uvaženi graani Crne Gore,
Postavio sam sljedee poslaniko pitanje:
Na kojem zakonu, odnosno drugom propisu temeljite pravnu mogunost da
zaposlenim u Kombinatu aluminijuma Podgorica i Rudnicima Boksita Nikši sugerišete
da dobrovoljno raskinu radni odnos, a da im se unaprijed garantuje tretman lica koja su
proglašena za tehnološki višak sa pravima koja država zakonom garantuje onim
radnicima koji u propisanom postupku zaista budu proglašeni tehnološkim viškom? U
emu vidite interes oko dvije hiljade zaposlenih u KAP-u i Rudnicima boksita Nikši, kao
i gdje nalazite širi društveni interes zbog kojeg ove radnike javno podstiete da
dobrovoljno napuste posao, ako se ima u vidu da e im biti isplaena nekoliko puta niža
otpremnina od one koja je garantovana važeim kolektivnim ugovorom i u KAP-u i u
Rudnicima boksita kao i da najvei iznos sredstava za te otpremnine obezbjeuje
država a ne veinski vlasnik KAP-a i Rudnika boksita koji je inae zakonom i
kolektivnim ugovorom nosilac te obaveze? Da li je u pitanju aktivnost sraunata samo u
korist veinskog vlasnika KAP-a i Rudnika boksita, jer se preuzima njegova obaveza za
isplatu otpremnine i vrši pritisak na zaposlene da napuste posao kako bi se broj
zaposlenih u KAP-u i Rudnicima znatno smanjio i time stvorile pretpostavke da sadašnji
veinski vlasnik uz druge poznate pogodnosti ostvaruje ogroman ekstra profit na štetu
zaposlenih u KAP-u i Rudnicima i na štetu interesa Crne Gore?
Zahvaljujem.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Odgovor ministra Vujovia.
BRANKO VUJOVI:
Odgovor na ovo pitanje glasi.
Situacija u kojoj su se našli KAP i Rudnici boksita, prouzrokovana uticajem
globalne ekonomske krize, nametnula je potrebu za restrukturiranjem ova dva kolektiva.
Jedna od mjera restruktuiranja za kojima su posegnuli svi najvei svjetski proizvoai
aluminijuma u zatvaranju elektroliza, smanjenja proizvodnje, jeste i smanjenje
zaposlenih u obje kompanije. U skladu sa tim,Vlada Crne Gore je u aprilu predložila za
zaposlene u KAP-u i Rudnicima boksita socijalni i razvojni program, kojim je
projektovano da 2.377 radnika napusti radna mjesta u ovim kolektivima. Osnovni pristup
ponuenog socijalnorazvojnog programa je dobrovoljno napuštanje radnog mjesta, uz
uslov da se sa tim složi poslodavac. Ponueni program uporište ima u lanu 76, stav 1
kolektivnog ugovora KAP-a i prerade u kojem se kaže: ,,Na sopstveni zahtjev i uz linu
saglasnost zaposlenom može prestati radni odnos isplatom novanog iznosa koji se
dogovara sa poslodavcem.” Takoe, imajui u vidu aktuelnu ekonomsku situaciju Crne
Gore Vlada je donijela odluku da radnici KAP-a i Rudnika boksita koji napuste
kompaniju u skladu sa ovim programom imaju status tehnološkog viška i na taj nain u
Zavodu za zapošljavanje ostvare benefite po tom osnovu. Sredstva potrebna za
servisiranje ovih obaveza su projektovana u budžetu. U svakom sluaju, da bi KAP i
Rudnici boksita mogli da nastave sa funkcionisanjem, neophodno je bilo nai nain za
smanjenje broja zaposlenih do broja optimalnog za ovaj nivo proizvodnje, kao
neophodnog faktora smanjenja troškova odnosno cijene koštanja aluminijuma. U
sluaju da se to ne uspije, ove kompanije ne bi imale perspektivu i neminovno bi slijedio
steaj i likvidacija, koji bi zaposlenima uskratili pravo na bilo kakvu otpremninu. Taj
151

scenario bi bio isti u sluaju da se sprovodio klasini program tehnoloških viškova u
skladu sa kolektivnim ugovorom i kompanija, jer bi sredstva potrebna za otpremnine,
definisana kolektivnim ugovorima, koja se kreu od 20, 30 ili 40 hiljada eura po radniku,
bila nedostižna za ove kompanije.
Još jednom je važno podsjetiti da se socijalnim razvojnim programom pokušala
nai mjera koja bi zadovoljila radnike, a u finansijskom dijelu bi bila održiva za
kompanije. Sredstva predviena za program u visini od 30 miliona eura su
obezbijeena tako što je KAP uz Vladinu garanciju obezbijedio kredit od 25.000.000, a
5.000.000 eura obezbijeeno iz Budžeta, na osnovu zagarantovanih otpremnina za
tehnološke viškove i visinu 1926 eura po zaposlenom.
Ne treba zaboraviti ni injenicu da e Vlada na osnovu ugovora o poravnanju koji
je potpisala sa CEAC preuzeti polovinu njihovih akcija i na taj nain podjednako sa
njima biti zastupljena u vlasnikoj strukturi KAP-a i Rudnika boksita. Dakle, osim
injenice da su KAP i Rudnik boksita crnogorske kompanije, jer posluju na teritoriji Crne
Gore, plaaju porez Crnoj Gori i u njima su zaposleni crnogorski graani, sada su to
crnogorske kompanije i u vlasnikom smislu.
Iz postavljenog pitanja nije jasno na koji se ekstra profit misli kada je KAP u
2008. godini ostvario gubitak 58.000.000 eura, a u 2009. godini e to biti možda i više.
Pomo države konkretnim subjektima zavisi od ekonomskog uticaja kojeg ti subjekti
imaju na privredni sistem kao cjelinu, na i za samu državu. Dakle, opredjeljenje Vlade
je da se sauva KAP, da se izbjegne steaj kao najnepovoljniji scenario za zaposlene.
Da se nakon voljnog napuštanja radnog mjesta radnicima koji ostanu bez posla
omogui da na Zavodu za zapošljavanje ostvare pravo kao tehnološki višak, što, u
suštini, i jesu. Na taj nain, štitei konkretna preduzea, država štiti sebe, odnosno svoj
direktni ekonomski interes.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala, ministre.
Da ujemo komentar - poslanik Kneževi.
MILAN KNEŽEVI:
Gospodine ministre, nijesam siguran, zbog brzine kojom ste itali, da su
zainteresovani radnici KAP-a i crnogorska javnost uopšte uspjeli da proniknu u samu
suštinu Vašeg odgovora koji je proistekao iz mog poslanikog pitanja. Ali, evo ja u se
truditi, s obzirom da sam dobio odgovor neposredno pred Vaš dolazak u Skupštinu, da
pokušam da pojasnim neke stvari crnogorskoj javnosti.
Znai, Vi ste u prvoj reenici izbjegli odgovor da kažete na osnovu kog zakona i
važeeg propisa država Crna Gora prisiljava dvije hiljade radnika da napuste posao i
garantuje im isplatu otpremnina. Ono što je suština jeste da Vlada ne nudi socijalni
program radnicima, nego nudi socijalnu giljotinu. Nudi mrvice sa jedne izuzetno bogate
trpeze, koju pokušavaju da podijele u Vladi Crne Gore i u veinskom vlasniku Rusalu.
Niko ovdje, gospodine ministre, nema ništa protiv da radnici KAP-a dobiju otpremnine,
ali ovo što vi nudite radnicima KAP-a su samo mrvice u odnosu na to šta znai
Kombinat aluminijuma za Crnu Goru. Ostae fenomen da Vlada tjera radnike da budu
dobrovoljci u sopstvenoj pogibiji i nejasno je na koji nain vi pokušavate da preuzmete
obaveze koje su obaveze veinskog vlasnika odnosno Rusala. Socijalni program
baziran je na isplatama otpremnina koje su upola manje od onih koje su predviene
kolektivnim ugovorom. Vi ovdje i sami priznajete da taj scenario ne bi bio mogu ni u
152

sluaju da se radi o klasinom programu tehnoloških viškova, u skladu sa kolektivnim
ugovorom kojim je predvieno da e radnici dobiti 20, 30 ili 40 hiljada eura po
zaposlenom i kažete da bi to bilo nedostižno za kompanije, odnosno i za Rudnike i za
KAP. Pa, znai, vi ste svjesno prevarili radnike kada ste sklapali kupoprodajni ugovor,
kada ste sklapali kolektivni ugovor obeavajui im da e imati otpremnine 30 i 40 hiljada
eura, a sada e radnici KAP-a dobiti nekoliko puta niže otpremnine. Da li je logino da
takvu poruku šaljete graanima i Crne Gore, zaposlenima u KAP-u i Rudnicima boksita
- da ovaj kolektivni ugovor faktiki ne važi? Dali ste ove godine za subvencije za jeftiniju
elektrinu struju 20.000.000 eura KAP-u, dajete 144 miliona garancija KAP-u, otpuštate
dvije hiljade radnika. Šta je to, nego ekstra profit? Kome vi to pomažete? Radnicima
pomažete da ih što prije pošaljete kui, po jednom zakonu, a po drugom zakonu kad
budu ostali kui, izmjene Zakona o zapošljavanju e im onemoguiti da primaju bilo
kakve nadoknade kad budu ostali bez ikakve zarade. Potpuno je jasno da onaj koji
doborovoljno odlui da napusti posao nema nikakva prava od nadoknade države. Zato
vi koristite važei Zakon o zapošljavanju, kako biste poslali dvije hiljade radnika i
omoguili veinskom vlasniku da se otarasi tog balasta tako da se izrazim, a poslije
ete pristupiti izmjenama Zakona o zapošljavanju, koji e onemoguiti radnike KAP-a i
Rudnika boksita koji su ostali kuama da ostvare bilo kakav prihod Ovim se i potvruju
moje i teze graana Crne Gore da Vlada postaje isto vlasnik u KAP-u i da interese
ostvarivanja ekstra profita i funkcionisanja Kombinata aluminijuma ima samo veinski
vlasnik Rusal i evo veinski vlasnik neko iz Vlade, a radnici, kao što vidimo, bivaju
kolateralna šteta tog ugovora. Izvinjavam se zbog prekoraenja.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Molim kolegu Danilovia da uzme rije, a nakon njega poslanik Obrad Gojkovi.
GORAN DANILOVI:
Gospodine Vujoviu,
Pitao sam za procjenu koliko bi eventualno koštalo, za sluaj da se Vlada
opredijeli da gradi hidroelektrane na Morai, izmještanje magistralnog pravca, odnosno
magistrale u dužini od 20 kilometara lokalnihih puteva i sanacije platoa na kojemu je
sagraen Manastir Moraa. Pitao sam to iz više razloga. Jedan od osnovnih je, nadam
se, predpria za priu o Deklaraciji o zaštiti rijeke Morae, koja e se konano nai na
dnevnom redu ovog parlamenta u vanrednom ili redovnom zasijedanju, svejedno. Imao
sam priliku da sa svojim kolegama iz Kluba Nove srpske demokratije na vlastiti zahtjev
prisustvujem izlaganju tehnike dokumentacije o zgradnji hidroelektrane na Morai,
stare uglavnom više od 21 i 22 godine. Životno smo zainteresovani za ovu temu i
neemo sasvim izvjesno dozvoliti da se to onako nedopustivo i neprimjereno znaaju
provue bez pažnje. Tada sam bio zapanjen da je jedan od izlagaa saopštio kako Crnu
Goru i ne treba da zanima previše koliko e koštati cijeli sistem i posebno predradovi,
odnosno izmještanje infrastrukture, jer se sve radi po bot sistemu, odnosno država e
dati koncesije, pa emo vidjeti za koliko e neko biti spreman to da izradi. To je vrlo
neodgovorno, jer itekako nas mora interesovati koliko e to koštati, zbog toga što
koncesije mogu biti na 30 i do 65 godina, za devastaciju prostora nešto moramo dobiti i
ljudi moraju dobiti garancije. Potpuno sam ubijeen da ete Vi odgovoriti na ovo pitanje
korektno, da emo dobiti još koju informaciju, iako smo na osnovu izlaganja tehnike
dokumentacije mogli i sami zakljuiti o kojim sredstvima se radi. Ono što je izvjesno je
153

da se radi o vrlo skupom projektu. O tome šta mi u najkraem možemo za tri minuta
saopštiti na tu temu, kazau u komentaru na Vaš odgovor. Molio bih Vas da malo
razgovjetnije itate ukoliko budete u prilici, pa makar to znailo i da produžite jedan
minut, jer mi je strašno važno, da bih adekvatno komentarisao, da ujem razumljivo ono
što budete kazali.
Nadam se da emo u vašem Ministarstvu dobiti partnera da ovu temu otvorimo i
u parlamentu, bez obzira na to kako e se na kraju o njoj glasati.
Hvala.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Ministar Vujovi ima rije.
BRANKO VUJOVI:
Evo, pokušau da skratim. Nadam se da ste i Vi dobili, makar pred poetak, i
ovaj pismeni odgovor.
Dakle, Vlada Crne Gore je u saradnji sa IFC, kao dijelom Svjetske banke,
otpoela aktivnosti na realizaciji projketa izgradnje hidroelektrane na Morai. Kao što
znate, projektom je predviena izgradnja etiri kaskadne hidroelektrane snage 238
megavati, proizvodnja 693 .... sata.
Znate da se iz razgovora koji ste imali da su za pripremu dokumentacije
angažovane renomirane meunarodne ekspertske kompanije po raznim oblastima, koje
su zapravo sada pripremale tendersku dokumentaciju, odnosno pretkvalifikacionu
dokumentaciju za realizaciju ovog projekta.
Ono što je posebno vaš predmet pažnje jeste projekat sanacije platoa Manastira
Morae koji je uradio Energoprojekt Beograd, kao i programe ispitivanja terena,
filtracionih karakteristika i geomehanikih svojstava .... u zone Manastira. Terenske
radove predviene programom geometrikih ispitivanja je iznio Zavod za geološka
istraživanja i geomehanika terenska laboratorijska ispitivanja Zavod za graevinske
materijale i birotehniku Nikši. Još tada kada je to raeno direktni nadzor i kreiranje
sastava tla na terenu je izvršio Energoprojekt. Geološki elaborat terena lokacije
Manastira Morae uradio je takoe Energoprojekt.
Naravno da se radi o dokumentima koji su, kao što ste rekli, mnogo ranije
uraeni i koji e se u mjeri potrebnog inovirati na nain kako je to struka predvidjela. Na
nizvodnom dijelu zaravni, koja se nalazi na podnožju terase na kojoj se nalazi Manastir,
rijeka je odnijela dio podnožja terase, pa je formiran vertikalni odsjek od 40 metara
visine. U uzvodnom dijelu zaravni u podnožju vertikalnog odsjeka nalazi se materijal
nastao obrušavanjem površinskog dijela objekta. Manastir je temeljen na rastojanju od
25 metara kraja terase. Proraun stabilnosti, što je dosta znaajno, postojee kosine
terase pokazuje da kosina ne bi bila stabilna pri naglom pražnjenju budue akumulacije.
Taj je faktor ispod jedan, što je manje od dozvoljenog 1,3. Proraun stabilnosti terase u
sluaju zemljotresa što je takoe važno, faktor od 1,03, koji je vrlo blizu dozvoljenoj
granici koja je 1,0. Stabilnost postojee terase obezbijedie se izradom potporne prizme
odvaljenog kamena sa ugradnjom dvostrukog renoviranog filtera. Površina kosina e
se zaštititi izradom obloge od krupnog kamena, zaštita nožice bolasta e se izvesti od
kote 260 metara nadmorske visine. Zaštita površine kosine od dejstva talasa izvršie se
izradom obloge od krupnog kamena debljine jedan metar u gornjem dijelu manastira. Za
obezbjeenje terasa utrošie se oko 235.000 metara kubnih materijala. Izvedenim
154

adovima e se poveati stabilnost terase i dobiti faktor sigurnosti od 2,04 dakle
dvostruko vei nego što je sada. Temelji Manastira izraeni su od blokova, tada je to
raeno, krenjaka bez ili sa vrlo malo krenog maltera. Znai temelji Manastira ne
obezbjeuju u kontinuitetu prenosa formacija podloge temelja. Potrebno je sanirati
temelje Manastira tako da se smanje diferentna pomjeranja unutar zidova Manastira
usljed eventualnih deformacija terase. Sanacija temelja Manastira, uz njihovo
pregraivanje i ojaavanje spoljne bone strane stope, e se vršiti prvo u kampadama
dužine jedan metar od armiranog betona. Poslije osiguranja temelja proširie se iskop,
tako da se omogui izrada kontunalne armirane betonske kontra grede, koja treba da
povea krutost temelja i poveže ga u donjem dijelu. Kontra greda e se oslanjati na
proširenu stopu temelja i bono e se povezati sa ojaanim temeljima pomou rebara
za ukruenje. Potporna konstrukcija temelja e biti snabdjevena odgovarajuom
hidroizolacijom koju inae sada nema. Za dreniranje temelja u dijelu osnove manastira
koristie se drenažne bušotine. Za sanaciju temelja ugradie se od oko 400 metara
kubnih armiranog betona. Mislim da su ovi, evo, izvinjavam se vrlo kratko, podaci vrlo
znaajni.
Izvedenim radovima postii e se kontinuiranost konstrukcije temelja i poveati
njihova krutost. Aktuelizovani troškovi za sanaciju Manastira iznose oko tri miliona eura.
Dakle, ovo je šansa da se trajno riješi pitanje stabilnosti hidroizolacije Manastira
Moraa. U Nacrtu detaljnog prostornog plana za višenamjenske akumulacije na rijeci
Morai utvrene su lokalne saobraajnice, koje treba izmjestiti odnosno izgraditi. Nakon
usvajanja detaljnog prostornog plana, lokalne saobraajnice iz plana e biti
obuhvaene terenskom dokumentacijom za izgradnju hidroelektrane na Morai kao
obaveze po ovom projektu. Znai, to e biti definisano kada se prostorni plan uradi,
kada se utvrdi vrijednost te investicije. U svakom sluaju, to e biti obaveza koja
podrazumijeva da se realizacijom projekta sve te saobraajnice izmjeste na nain kako
to bude prostornim planom definisano.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem. Kolega Danilovi.
GORAN DANILOVI:
Gospodine ministre,
Pristojnost i poziv poslanika mi prosto zapovijedaju da reagujem drugaije nego
što bih inae, jer se radi o tome da vas pitam o životnim i važnim stvarima, i to vrlo
konkretno - kolika je procjena troškova - a da za uzvrat dobijem precizno samo da se
otprilike treba uložiti oko 3.000.000 za sanaciju Manastira Morae. Pretkvalifikacioni
tender samo što nijeste raspisali. Raunate u Budžetu ozbiljno na neka sredstva, ne
možemo nikako da dokuimo na osnovu ega ako idete na bot sistem. Tokom idue
godine kvalifikacioni tender i na kraju pogoen posao, 20 kilometara magistralnog puta,
koji je podjednako težak kao 20 kilometara auto – puta, treba izmjestiti. Kad raspišete
kvalifikacioni tender i neko dobije kao ponua, od tada za šest godina treba da se sve
uradi, izmjesti i da se sanira manastir, u meuvremenu da se raspišu tenderi za sve ovo
o emu priamo i da se izmjesti 20 kilometara saobraajnice. Ja sam danas potpuno
siguran, uvaženi graani koji ovo slušate, posebno stanovnici opštine Kolašin i vi iz
Podgorice koji volite prirodu, da je ovo potpuno put u nepoznato. Nevjerovatno je da
neko želi pošto - poto da ue u ovako veliki projekat, a da mi nijeste kazali koliko ove tri
stavke zajedno koštaju. Da li vi krijete to zbog toga što mislite da e neko odustati ako
155

saopštite da izmještanje centralnog puta u dužini od 20 kilometara lokalnih
saobraajnica i sanacija Manastira Morae mora koštati preko 100 miliona evra otprilike
i do 135? A ja vam kažem - to je nemogue raditi za taj novac. I zbog toga je ovaj
projekat hidroelektrana na Morai najskuplji projekat i najneisplativiji od svih o kojima
smo priali. I zbog toga je to po nama, iz Nove srpske demokratije, tajkunski projekat.
Ne postoji ni jedno nauno racionalno objašnjenje zašto se to radi. Ovdje emo vam u
ovom parlamentu, kad budemo raspravljali o Deklaraciji, akobogda, to dokazati. Imae
priliku i moj kolega Strahinja Bulaji o tome da govori. Dakle, o onom energetskom
dijelu. Ja govorim o drugom - ouvanju životne sredine i o tome koliko se šta isplati.
Treba graani da vjeruju da e neko ko bude odluio da da svoj novac eventualno, da
da najmanje onoliko koliko je rekao premijer prije neki dan - 540.000.000, daj bože da
toliko bude. Treba neko, dakle, da uloži jednu treinu sredstava u ovo o emu smo
priali. Ja mislim da bi bilo korektno da prvo država ne ucjenjuje to što se odronilo
znaajno ispod Manastira Morae i da govori da je jedina nada da se krene u izgradnju
hidoelektrana. Šta danas radi Vlada? Zašto ne sanira Manastir Morau? Znate li da je to
jedan od najvažnijih kulturno-istorijskih spomenika?Treba to da bude ucjena
Moraanima - evo, ako ne dozvolite da se gradi, srušie vam se Moraa. Moraani ovo
danas treba da uju, jer je to vrlo naseljeno podruje za depopulisanu Crnu Goru i njen
sjever. Ona sudbina koja njih sljeduje nakon ovako postavljene stvari e biti mnogo gora
nego sudbina Pivljana nakon što ste tamo postavili akumulaciju. Sve ovo što ste radili
prije 20 godina sa dokumentacijom imalo je donekle smisla, jer je garancija toga da e
se nešto uraditi bila država. U meuvremenu, kad ove projekte date nekome da od njih
zaradi, mi emo samo dobiti jedno, uvaženi gospodine ministre. Dobiemo prostor koji
je do kraja devastiran. Sljedeih 35 do 65 godina, živi bili pa vidjeli, emo imati
eksploataciju struje, ne jeftiniju struju. Ovo što se pria prije neki dan da emo smanjiti
troškove su gluposti. Onaj koji bude pravio po bot sistemu, mora prvo da vrati uloženo,
a koliko e uložiti - sam bog zna. Šta dobija graanin Crne Gore od izgradnje tih
hidroelektrana? Šta dobija, izuzev akumulacije ogromne vode koja prijeti i Manastiru
Morai i stanovništvu nizvodno do Podgorice? Izvinjavam se, gospodine
potpredsjednie, na prekoraenju, ali bilo je prosto neophodno.
Molim vas, nijesam dobio u pisanoj formi. Da mi se dostavi, jer e nam ovo
mnogo znaiti. Prosto sa ovim želimo da upoznamo i javnost.
Hvala najljepša.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem. Nije predvieno Poslovnikom.
Dakle, poslanik ima pravo da komentariše Vaš odgovor. Mislim da je tema
veoma znaajna, ako se poslanik Danilovi slaže možemo minut, ako su neke stvari
nerazjašnjene.
Izvolite.
BRANKO VUJOVI:
Znai, itanjem teksta u materijalu koji je vama upuen, izmještanje magistralnog
puta košta 58.000.000. Dakle, podatak je dat. Znai, rekonstrukcija i poslovi oko
Manastira su tri miliona, 58 miliona izmještanje magistralnog puta. Tri miliona za
sanaciju Manastira Morae, a za lokalne puteve nije mogue dati iznos jer se tek
Prostornim planom definiše koji su putevi i kolika e biti dužina tih puteva. Inae,
ukupan projekat je oko 547.000.000.
156

PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Ima li potrebe? Izvolite.
GORAN DANILOVI:
Gospodine ministre,
Znam da bi ovo što govorim sjutra moglo da se okrene protiv mene, pa da kažete
da sam kvario posao Crnoj Gori. Ja želim ovaj posao da pokvarim. Ako išta želim u
životu, želim da pokvarim ovaj posao, jer je on ekonomski neisplativ. etiri
hidroelektrane bez prevoenja voda Tare u Morau, time sam se bavio jer sam životno
zainteresovan za ovo. Dovoljno pametan da mogu neke stvari da nauim, jer imam od
koga i u opoziciji, i u svom vlastitom poslanikom klubu. Neisplativ projekat, tvrdim
odgovorno da se radi o nekoj vrsti tajkunskog namještanja. Jer, nije mi jasno da neko
insistira na ovom projektu a da je to tako skupo. I da nemamo nikakve garancije da e
se tamo nastaviti normalan život. Tamo mora da se nastavi normalan život. Nijesam
uspio da doem do toga da li se planira, na koji nain se planira, da se neki objekti
izmjeste - ne možemo sve da potopimo. Tamo ima stvari koje uopšte nijesu razraene
u detaljnom prostornom planu. Tražili smo da se izjasni Crnogorska akademija nauka i
umjetnosti njena specijalizovana odjeljenja. Ve smo uli prije neki dan šta je rekao
PMF. Rekli su da sa one strane zaštite životne .... (Prekid).
Dakle, gospodine ministre, nijeste me ubijedili. Mislim da ste ovdje smanjili
troškove i da je to mnogo više. A živi bili, pa vidjeli! Bilo bi dobro da u ovom parlamentu
otvorimo diskusiju, bilo bi dobro da prihvatite našu Deklaraciju, da umjesto što ste
odgovorili na etiri strane ovdje povedemo raspravu, ništa to nee štetiti javnosti, mi
nemamo snagu da nametnemo svoju argumentaciju i da vas natjeramo da glasate .....
Ali, želimo da graani uju ono što je naša ozbiljna strepnja. Hvala lijepo.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Idemo dalje.
Poslanik Obrad Gojkovi, a nakon njega poslanik Vasilije Laloševi.
OBRAD GOJKOVI:
Predsjedavajui, poštovani ministre, dame i gospodo poslanici, poštovani
graani,
Moje poslaniko pitanje glasi: Koliko je prihoda od prodaje privatizacije imovine i
preduzea na teritoriji Opštine Herceg Novi ostvarila država u periodu od 1990. do
2009. godine?
Iz samog konteksta ovog pitanja moglo bi se pomisliti da je pitanje od lokalnog
znaaja, ali znajui koliko je bogata bila Opština Herceg Novi, ovo je pitanje od
državnog znaaja, sigurno pogotovo u svjetlu ovog Budžeta zadnjeg koji smo donijeli
koji vidimo da je manji od prethodnih deficita. Par zadnjih dana, pošto sam ovo pitanje
postavio za prošli ponedjeljak, mui me jedna misao - da nije u redu, možda, postavljati
ovakva pitanja pred Novu godinu, jer je ve poelo novogodišnje slavlje na neki nain.
Ali, sve zbog ovog termina privatizacije, jer e on ostati trajno jedan ružan termin u
Crnoj Gori. Ali, takav nam je posao i zbog toga sam postavio to pitanje.
157

Podsjetio bih vas da je u bivšoj SFRJ Opština Herceg Novi sa još jednom
Opštinom iz Slovenije bila prva po prihodu po glavi stanovnika, da je turizam u Crnoj
Gori zapoet u Herceg Novom još dok je to bila Austrija, graevinarstvo, trgovina,
brodogradnja, poljoprivreda. Ovo pitanje me interesovalo u kontekstu svih ovih stvari i
kako se privatizacija odnijela prema Opštini Herceg Novi i šta je donijela državi Crnoj
Gori.
Eto, toliko iz obrazloženja. Zamolio bih ministra za odgovor. Dobio sam pisani
odgovor i na tome zahvaljujem.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem. Ministar Vujovi.
BRANKO VUJOVI:
Poštovani poslanici, odgovor na ovo poslaniko pitanje glasi: Pregled ostvarenih
prihoda od prodaje akcije i imovine kroz proces privatizacije naveden je u tabeli koja je
data ovdje u prilogu, odnosno u pisanoj formi. Prihodi su i prezentirani prema
metodama prodaje izvršenih u periodu od poetka sprovoenja privatizacije u Crnoj
Gori, dakle od 1995. godine. Dakle, imamo ovdje prvo kategoriju prodaje putem berze,
prodaju akcija putem berze, mislim da je 14 preduzea, taj prihod je dat, ovdje dat.
Prodaja akcija i imovine preduzea u skladu sa Zakonom o svojinsko- upravljakoj
transformaciji, Zakonom o privatizaciji u periodu od 1995-1999. godine. Dalje je data
aukcijska prodaja i navedeni predmeti aukcije. Sve to skupa iznosi 37.124.557,92
eura.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem ministru Vujoviu.
Izvolite. Kolega Gojkovi.
OBRAD GOJKOVI:
Odgovor na pitanje koje sam postavio prilino je transparentan. Nedostaju neke
prodaje imovine koje sam tražio, ali to nije toliko bitna stvar, jer se iz ovoga mogu izvui
odreeni zakljuci. U životu se trudim da budem odgovoran ovjek. Kao odgovoran
ovjek, prva stvar koju moram da uradim oko ovog pitanja, jeste da dostavim svim
partijama u Herceg Novom, ukljuujui DPS i SDP. Smatram da svi lanovi DPS i SDP
koji su na republikoj vlasti moraju da budu svjesni podataka iz ovog pitanja. Ono što je
sigurno - odgovor na ovo pitanje nije preporuljiv za starije Novljane, pogotovo za one
koji imaju problema sa srcem, jer ovo je jedna tuga koja je zadesila taj grad zbog
privatizacije. Ovdje imate razne kriterijume kako je vršeno - predmet prodaje putem
berzanske podjele akcija, prodaje imovine u skladu sa svojinskom i upravljakom
transformacijom, Zakon o privatizaciji, tenderska prodaja i aukcijska prodaja. Kako god
pogledate, na koji god nain se prodavalo od ovih 38 prodaja ovdje, danas je samo
jedno preduzee likvidno. 38 prodaja ako imate ovdje, neke su više puta, iz više djelova
prodati, svi su ili ne postoje ili im je promijenjena namjena ili su u gubicima. Po mom
mišljenju, 37 miliona je vrijedila samo HTP Boka. Kada Novljani ovo vide, onda e vidjeti
da je Južni Jadran prije nego što je pao, dobio nekoliko udaraca, da se junaki držalo i
Mješovito dok nije palo, ali ono što je interesantno jeste da je HTP Boka primila 14
udaraca dok nije pala. Ako Novljani treba nekome da podignu spomenik, treba sigurno
158

da podignu ovom preduzeu, pa da budemo jedini grad u svijetu koji je podigao
spomenik jednoj kompaniji.
Kada pogledate ove podatke, pred oima vam se vrti istorija itavog grada. Ovdje
vidite: trgovce, stolare, zidare, vozae, konobare, kuvare. Meutim, oni se danas ne
bave svojim poslom. Posebna je pria ova suma od 37 miliona. Ja ne znam gdje je taj
novac otišao. U Herceg Novom, koliko ja znam, zapoela je bila sportska sala koja je
ostavljena na temeljima, završila je Opština Herceg Novi, napravljene su dvije trake i
sada je zapoet bazen. Ako bi se skupa sabrali - to je 7 miliona, a uzeto je 37. Ako
ovdje dodamo još i prihode od Morskog dobra koji se ubiraju i sve drugo što ide iz
Opštine Herceg Novi, ne bih volio da se ovo shvati kao lokalna pria. Postavlja se
pitanje - gdje je ovaj novac? Ako pogledate budžete države Crne Gore, ve sam rekao, i
onaj deficit i manjak u odnosu na prošlu godinu, samo privreda Herceg Novi kada bi bila
polovino stavljena u funkciju, ovo što je privatizovano, to bi bilo ispeglano. Da ne
govorim o budžetu Opštine Herceg Novi, kao i onoj strani prigodovnoj gdje su doprinosi
od zarada, prireza, poreza itd. isto .... (Prekid) probleme. Smatram da je ovo moje
pitanje i Vaš odgovor jedna izuzetno važna stvar i ja u se prema ovome odnijeti
odgovorno i stvarno u dostaviti ovo svim partijama, da vidimo da li ljudi iz DPS-a i
SDP-a iz Herceg Novoga, da li oni kao Novljani opravdavaju ovako nešto. Hvala.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Sada rije dajem kolegi Vasiliju Laloševiu. Pitanje oko koga smo ve razgovarali
sa ministrom kulture, sporta i medija, gospodinom Miunoviem, a je ono preusmjereno
ministru ekonomije.
Izvolite, kolega.
VASILIJE LALOŠEVI:
Gospodine ministre, stigao je odgovor. Imao sam raspravu vezano oko PAM-a sa
gospodinom Miunoviem. On mi je kazao da objektivno to nije u resoru Ministarstva
kulture. Desilo se nešto, ja sam tom ovjeku obeao da neu govoriti danas, a sada mu
se izvinjavam, ovom prilikom, gospodinu Goranu Pejoviu-Guli, zato što je nakon mog
poslanikog pitanja, koje je najdemokratskiji institut u svim skupštinama svijeta,
gospodin Goran Pejovi brisan iz evidencije PAM-a, odnosno Agencije za zaštitu
muzikih prava autora. Na moje pitanje zašto, je li moja diskusija, moje poslaniko
pitanje koje je bilo vrlo korektno, nije se ticalo lica, mene ne interesuje ko je tamo
direktor, ne interesuje me koliku direktor prima platu. Ne interesuje me da li Goran
Pejovi prima 800 eura ... za godinu dana. Ne interesuje me koliko direktor primi. Nije
bitno. Ne interesuje me da li tamo rade neki bliski roaci tog direktora. Ni to me ne
interesuje. Suština mog pitanja je bila da uvažimo pravo na intelektualnu svojinu.
Moram jednu stvar da kažem. Tada sam ispriao nekoliko sluajeva iz regiona. Ispriao
sam priu kada je na jednoj privatnoj televiziji u Srbiji išao film, a na državnoj televiziji
istovremeno isti film, oigledno je neko tu pogriješio u korišenju autorskih prava,
odnosno zloupotrijebio. Došlo je do sudskog procesa. Pobila su se dva kompozitora.
Baš sam taj primjer ispriao, gospodine profesore, i došlo je do sudskog procesa. Na
sreu, ovdje se niko nije pobio, ali su umanjena odreena prava odreenih muzikih
autora. Ja još jednom koristim šansu da vam sada ukažem na to. U odgovoru ste mi
kazali, na brzinu sam ga pogledao, je nijesam znao da emo danas priati o tome, da
Zavod vrši, odnosno nadzor nad organizacijom ovog PAM-a i da jednostavno uoava
159

odreene nepravilnosti i da e te nepravilnosti biti otklonjene. Suština tog mog pitanja je
bila o tome. Hoe li Goran-Gula Pejovi otii u Sokoj, ili e ostati u PAM-u, to je
najmanji problem. Problem je da se prava autora bilo koje intelektualne svojine, ne
samo muziara nego i onih iz filmske umjetnosti, iz oblasti književnosti, iz oblasti
likovnog stvaralaštva, zaštite. Uostalom to je jedan od zahtjeva koji Evropska unija od
nas traži. To je bila i tema jednog dijela odgovora na upitnik iz politikih kriterijuma. Nije
u onima u kojima sam ja uestvovao, ali sam vidio da je veliki dio i pažnja posveena
upravo intelektualnoj ... (Prekid).
Gospodine Šturanoviu, samo mi dozvolite još deset sekundi. Ovo nije bila
namjera da se niko proziva. Ali, ovo je apel da se ni prema kome ne pravi bilo kakva
restrikcija ukoliko se na jedan najdemokratskiji nain postavi pitanje ne da bi se tražio
krivac u nekoj sredini, firmi, asocijaciji ili ustanovi, nego samo da se notira problem i da
se taj problem riješi. Nadam se da je Crna Gora zakoraila makar u te vode da više
nikad nikome ne bude namijenjena nikakva konsekvenca samo zato što politiki, ili
nešto drugaije misli. Hvala Vam, gospodine potpredsjednie.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Hvala Vama.
Ministar Vujovi.
BRANKO VUJOVI:
Prije nego što proitam odgovor na ovo pitanje želim da kažem da se u
potpunosti slažem sa poslanikom gospodinom Laloševiem, sa onim zadnjim što je
rekao. Apsolutno sam saglasan sa onim što ste rekli. Zaista mislim da e se tako
odnositi institucije koje vrše nadzor na poslovanju bilo kojih organizacija, pogotovo što
se, u skladu sa evropskim standardima, zaštiti autorskih prava posveuje se posebna
pažnja. To je jedna od naših obaveza.
Odredbama lana 148 Zakona o autorskim pravima i srodnim pravima propisano
je da se autorsko pravo i srodna prava kolektivno ostvaruju preko organizacija koje
kolektivno....ostvarivanje tih prava. U Crnoj Gori postoji Organizacija za zaštitu prava
autora muzike PAM CG,koja je dobila dozvolu za rad rješenjem iz januara 2006. godine
od strane Zavoda za intelektualnu svojinu kada je bila Srbija i Crna Gora.
Odredbom lana 173 taka 1 Zakona o autorskim pravima i srodnim pravima
propisano je da nadzor nad radom Organizacija vrši organ za intelektualnu svojinu, to je
taj Zavod. Ovaj Zavod poslove nadzora vrši nad Organizacijom zaštite prava autora
muzike PAM shodno lanu 173, 174 Zakona. Shodno naznaenim propisima, Zavod je
izvršio kompletan nadzor nad radom Organizacije za zaštitu prava autora muzike PAM
CG, dana 15. aprila 2008. godine, 23. aprila 2008. godine i 1. i 3. juna 2008. godine
uzeta je izjava predsjednika nadzornog odbora te organizacije, gospodina Gorana
Pejovia, dana 7. jula 2008. godine, o emu su sainjeni zapisnici. U postupku nadzora
Zavod je utvrdio odreene nepravilnosti u radu Organizacije za zaštitu prava autora
muzike PAM, u emu je donio rješenje od 10. jula 2008. godine kojim je naložio
otklanjanje utvrenih nepravilnosti u odreenom roku po kojem je Organizacija
postupila. Takoe, na zahtjev Zavoda, Organizacija zaštite prava autora PAM CG
dostavila je 13. novembra 2009. godine prijedlog tarife naknade za 2009. godinu,
prijedlog raspodjele naknada, ugovore sa odgovarajuim inostranim organizacijama i
sudske i upravne odluke u kojima je PAM jedna od strana. Shodno zakonskim
160

ovlašenjima, Zavod e razmotriti predložena akta i njihovu usaglašenost sa Zakonom o
autorskim i srodnim pravima.
Predsjednik Udruženja kompozitora Crne Gore, kao jedan od osnivaa PAM-a
Crne Gore, gospodin Slaven Knezovi, dana 24.11. 2009. godine informisao je Zavod
da je poslovanje u PAM-u transparentno, da su autori upoznati sa svim finansijskim
iskazima i da je skupština u skladu sa Statutom PAM-a usvojila završni raun, kao i da
je dobra saradnja sa drugim osnivaima PAM-a muzikom asocijacijom Crne Gore. To
je bio odgovor.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Kolega Laloševi.
VASILIJE LALOŠEVI:
Vi ste kazali da je Zavod utvrdio odreene nepravilnosti u radu Organizacije za
zaštitu prava autora muzike PAM, donio odreeno rješenje, naložio otklanjanje
utvrenih nepravilnosti u roku. Pretpostavljam da je ta organizacija i uradila tako.
Evo vraamo se na onaj siže moje prethodne prie i Vaše završne reenice.
Suština svega je da u svim oblastima djelovanja, u svim oblastima življenja, u svim
oblastima naše životne svakodnevice u Crnoj Gori, ukoliko ve priamo o Evropi,
ukoliko ve utvrujemo standarde, upravo to i primjenjujemo. Neko e od nas biti
korisnik ovog ili onog dijela evropske legislative. Ali, najbitnije je da e i naša djeca
danas-sjutra zaboraviti ovaj period kada u jednom trenutku neki zakoni nijesu bili
implementirani, kada u jednom trenutku njihovi oevi i majke nijesu možda mogli biti
korisnici nekih stavki koje su ti zakoni predvidjeli. U Boga se se svi nadamo, doi e to
vrijeme vrlo brzo. Gledao sam prije neku no sjajnu emisiju o jednom Natašinom
sugraaninu, novinaru koji je radio izvanredne priloge. Da ga ne imenujem sada, on e
se prepoznati, na jednoj privatnoj televiziji. Razgovarao je sa jednim starim
asovniarom iz Bijelog Polja. Taj asovniar je rekao jednu fenomenalnu stvar koju
odavno nijesam uo. Kaže: "Ima ipak kosmike i božanske pravde, jer svakome vrijeme
isto tee". Daj bože da svi napunimo 100 godina, ali svima nama vrijeme isto tee.
Svima nama, kao što imamo radost života, bliži se i nešto što znai, vjerovatno i neki
život tamo gore. Ali, dok smo ovdje na ovom zemaljskom šaru, hajde da poštujemo
legislativu, hajde da poštujemo jedni druge, hajde da uradimo upravo ovako kao što
sam ja u svrsi ovog pitanja postavio Vama, gospodine ministre. Hajde da ljudima iz
PAM-a uputimo zajedniki apel da ne prave konsekvence prema Goranu Pejoviu-Guli
koji možda piše najljepše ljubavne stihove u zabavnoj muzici u Crnoj Gori, i ne samo
prema Goranu Pejovi-Guli nego ni prema kome u Crnoj Gori. Intencija, nadam se, svih
nas je da se to ostvari u budunosti. Hvala još jednom.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Na ovaj nain smo iscrpili krug pitanja koja su dostavljena ministru ekonomije.
Ministru Vujoviu se zahvaljujem na uešu u našem radu. Izvolite.
DUŠANKA DŽAKULA-TUŠUP:
Prvi dan kad je bio set odgovora sam uputila pitanje Vladi Crne Gore,
apostrofirajui gospodina ministra Vujovia, ili Nenezia, pitala sam gospodina
161

sekretara, on mi je rekao da je moje pitanje kod gospodina Vujovia. Sada bih htjela da
znam... Kod gospodina Nenezia? Hvala vam.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Evo imamo informaciju. To pitanje je upueno Ministarstvu turizma koje e
odgovarati nešto kasnije.
Bilo je upueno Vladi, Vlada je uradila tako da je uputila prema Ministarstvu
turizma. U svakom sluaju, dobiete odgovor na pitanje.
Zahvaljujem, ministre.
Sada prelazimo na pitanja koja su upuena ministru saobraaja, pomorstva i
telekomunikacija. Gospodin Lompar je tu. Pozdravljam ga i prelazimo na pitanja.
Molim koleginicu Veselinku Pekovi da uzme rije, a nakon nje kolega Vasilije
Laloševi.
Izvolite, koleginice Pekovi.
VESELINKA PEKOVI:
Poštovani graani, poštovane kolege poslanici, poštovano predsjedništvo,
Ja sam gospodinu Lomparu uputila poslaniko pitanje: Kada Vlada Crne Gore
planira sveano otvaranje rekonstruisane pruge Nikši-Podgorica?
Sve što se kaže za budunost je neizvjesno, a vi na vlasti se najviše služite
futurom koji ne obavezuje. Fenomenološki gledano - to je tako. Možda je školski primjer
za to pruga Nikši-Podgorica. Možda je pitanje trebalo glasiti, bolje bi odgovaralo svemu
onome što se dogaalo i dogaa vezano za i oko pruge Nikši-Podgorica - Kada Vlada
Crne Gore planira novo sveano otvaranje rekonstruisane pruge Nikši-Podgorica koju
je ova vlast za putniki saobraaj zatvorila 1992. godine? Bolje živea koalicija je,
poštovani graani, prodajom jednog od najuspješnijih i najprotifitabilnijih nikšikih
preduzea, Pivare "Trebjesa", 1997. godine obezbijedila oko 25 miliona maraka
obeavajui graanima Nikšia i Crne Gore da e sredstva od privatizacije uložiti za
rekonstrukciju pruge Nikši-Podgorica. Od tada do danas pruga nije rekonstruisana.
Pare od Pivare graani ne znaju gdje su i ja bih Vas pitala da ne znate sluajno Vi.
Prodali su Pivaru koja je proizvodila svjetski tip piva. Dakle, mi smo umjeli proizvoditi i te
kako dobro pivo, ali kao da nijesmo. Niko nas nije ni pitao. Pivaru je vlast prodala
Belgijancima. Od tada, pa do danas, punih 12 godina vlast u vrijeme lokalnih
parlamentarnih, predsjednikih izbora obeava sveano otvaranje pruge. Bilo je zaista
mnogo tih sveanih otvaranja. Jedno, kao ni jedno. Trebali ste graanima dati kalendar
tih sveanih otvaranja, jer otvaranje je prazniki dan, zar nije lijepo cio dan otvarati. Od
novca dobijenog od prodaje Pivare i priliva sredstava od raznih kredita, donacija, mogli
ste napraviti prugu Nikši-Vladivostok, a ne prugu Nikši-Podgorica u dužini od 56 km.
Za sve ove godine sam ovjek bi mogao šinu po šinu, prag po prag, da je pregnuo,
završiti ovu prugu. Prosto da se ovjek zapita jesu li to šine ili poluge zlatne. Izgleda da
ste vi, zapravo Ministarstvo za saobraaj, Željeznica, više ulagali sredstava u upravne
odbore i otpremnine lanova upravnih odbora ... (Prekid)... Nikši-Podgorica. Kojom e
brzinom, i to u da Vas pitam, ii voz kad krene sveano, samo da ne bude išao
brzinom gradnje. Kasnije u komentar.
162

PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Izvolite, ministar Lompar.
ANDRIJA LOMPAR:
Poštovane dame i gospodo, poštovana gospoo Pekovi,
Vi ste postavili jedno vrlo kratko i jezgrovito pitanje i mi smo se potrudili da vam
vrlo kratko i jezgrovito odgovorimo. Znai, pitanje je bilo: Kada Vlada Crne Gore planira
sveano otvaranje rekonstruisane pruge Nikši-Podgorica? Mi odgovaramo: Sveano
otvaranje rekonstruisanje elektrificirane pruge Nikši-Podgorica planirano je za
novembar 2010. godine. Remont i elektrifikacija pruge Nikši-Podgorica se nalazi u
treoj završnoj fazi kredita eške eksportne banke, u ukupnoj vrijednosti iznosa od 57
miliona eura. Vrijednost do sada izvedenih radova iznosi 46.605 miliona eura bez PDVa.
Takoe, 11. oktobra 2009. godine potpisan je kredit sa Evropskom bankom za
obnovu i razvoj sredstava u iznosu od 14,35 miliona eura. Opredijeljena su za dodatne
graevinske radove. Izvoenje radova na sanaciji deset tunela, graevinsko ureenje
putnih prelaza, sanaciju klizišta, rekonstrukcija i dotacija staninih objekata itd. na pruzi
Nikši-Podgorica koji nijesu bili predvieni prvobinim projektom. Zahvaljujem.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Hvala vama.
Izvolite, koleginice Pekovi.
VESELINKA PEKOVI:
Gospodine ministre, jako me plaši pošto ste uspješnom prodajom uspjeli da
uspješno zatvorite najvee gigante eks Jugoslavije, a ne samo Nikšia, Željezaru,
Boksite, iselili, zatvaranjem pruge, stanovnike Stubice, Šobajia, Bara Šumanovia,
Ostroga sa brojnim selima u Bjelopavliima, te nema potrebe za prevozom rude, onda
možete smatrati da pruga može da eka još jednu deceniju. Znate li ijednu zemlju u
Evropi kojoj težimo da nema željezniki saobraaj izmeu dva najvea grada u državi?
Mi smo država. Zna li ova vlast koliko je iskomplikovala život stanovnicima svih ovih
pomenutih sela ukidanjem pruge Nikši-Podgorica koji su svoje poljoprivredne
proizvode nosili na nikšike i podgorike tržnice, acima i studentima koji su uili i
studirali u Nikšiu i Podgorici. Umjesto da ste bili bitku da se ta sela naseljavaju, da
zažive, Vi ste ih raseljavali i ona su zamirala, ostalo je u svakom od tih sela pogdjekoje
starako domainstvo. Žalosno. Što se tie Nikšia i Nikšiana sami znate šta je ta
pruga znaila njima. Uzalud u Vladi ima najviše Nikšiana, i premijer je Nikšianin, i
predsjednik je Nikšianin, ima ona narodna izreka "Ustremili se kao vještica na svoj
rod". Zaista nesavjestan odnos vlasti prema Nikšiu i Nikšianima. U Nikšiu nije samo
zatvorena pruga, zatvorene su fabrike, hotel. Nikši je drugi grad po veliini u Crnoj Gori
bez hotela. Srušeno je pozorište. Od Nikšia hoe vlast pošto-poto da napravi palanku.
A, 1982. godine, gospodine ministre, Nikši je bio najbogatiji grad eks Jugoslavije.
Naime, po stanovniku je bruto dohodak bio najvei u Nikšiu u ondašnjoj
Jugoslaviji, 1982. godine. Izmeu dva rata Nikši je bio najznaajniji kulturni centar
Crne Gore sa pozorištem, graenim u maarsko-baroknom stilu, ložama slinim onim u
Zetskom domu, akustikom raenom po tadašnjim evropskim standardima, a sada je
pozorište srušeno. Što su Nikšiani skrivili bogovima? Grad piva, elika, boksita, aka,
163

studenata je pred bankrotom. Ne znam što da kažem. Ne znam zašto Vlada, zašto vlast
ne voli Nikši. Sramota.
Meutim, želim još da pitam šta planira Vlada i šta planirate vi da sprijeite dalju
devastaciju Nikšia. Hvala.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Idemo dalje sa raspravom.
Dajem rije kolegi Laloševiu, a nakon njega koleginica Nataša Vukovi. Izvolite.
VASILIJE LALOŠEVI:
Hvala, potpredsjednie.
Poštovane kolege, gospodine ministre, poštovani graani Crne Gore,
S obzirom da je Luka Bar dugo vremena gradila grad Bar i s obzirom da je
Prekookeanska plovidba dugo vremena gradila grad Bar i bogami njegovo zalee i s
obzirom da Luka Bar nije ni DPS-ova, ni SDP-ova, opredijelio sam se da postavim
Vama i Vladi Crne Gore ovo pitanje:
S obzirom da je u Vladinom planu privatizacije za narednu godinu predviena i
privatizacija Luke Bar, a pri tom je došlo i do restruktuiranja tog preduzea na dva dijela,
tražim da mi odgovorite koji je dio Luke ovim planom predvien za privatizaciju, ili e se
na tenderu nai oba. Uz to tražim da mi dostavite i tzv. odluku o restruktuiranju ili podjeli
na dva dijela ovog kolektiva i odgovor sam tražio u pisanoj formi. Vi ste mi dostavili i
odluku i odgovor i zahvaljujem Vam se, gospodine ministre. Ali, cijenim da ima potrebe
da kažem i nekoliko stvari više o tome.
Još jednom ponavljam, Luka Bar je luka svih graana Bara. Luka Bar je luka svih
graana Crne Gore. U kontekstu svih dogaanja na prostoru Balkana, Luka Bar kao
najvea luka, mislim da je izgubila svoj meunarodni znaaj u odreenoj mjeri, jer,
nažalost, nije bila povezana sa tzv. panevropskim koridorom. Njena gravitaciona zona
je bila reducirana. U meuvremenu novi putevi, brze pruge, dobre željeznike pruge,
povezivale su konkurentske luke, prvenstveno Kopar, Rijeku, Ploe i Solun. Uz to i stav
Evropske unije je bio da se forsira Dunav u jednom pravcu i došlo je, naravno, do toga
da je ostao dio Crne Gore, dio Srbije i Luka Bar je jednostavno postala servisna luka ili
uslužna zona u mnogo manjem prostoru nego što se planiralo. Naravno, kada smo
govorili o strategiji saobraaja, gospodine ministre, mi smo tada apostrofirali da ta luka
ima toliki znaaj da država Crna Gora mora iza nje da stoji i daje adekvatan znaaj
njenim znaenjima u širem smislu rije, prije svega, što se tie saobraajne politike, što
se tie ekonomije. Tada smo dobili odgovor da je adekvatan znaajnim koridorima, prije
svega, došao, odnosno neadekvatan znaaj za Luku Bar došao zbog tzv. politike
situacije u regionu. Da je navodno pravac Bar - Beograd koji je u svim studijama i
planovima bio negdje do 90-tih i figurirao kao jedan od najznaajnijih pravaca, da je
potpuno zanemaren zbog politike situacije. Ja se aspolutno ne bih složio sa time, jer u
toj izjavi koju ste tada dali vi iz Vlade, govorili ste da su se Evropljani opredijelili za
druge pravce, kao što su Ploe-Sarajevo-Budimpešta, pa tamo je bilo rata. U Crnoj Gori
nije bilo rata. Luka Bar je imala šansu da izae. U tom kontekstu komentarisau i
govoriti nešto više o tzv. socijalnom programu i zbog ega sam ovo pitanje postavio.
Samo da vam nametnem kao mogunost razmišljanja, Vi ste prošle godine izjavili da
Luku Bar ne treba prodati. Interesuje me da li je ta Vaša u neskladu sa onim što je
Vlada nakon toga uradila, odluila se za restruktriranje i podjelu na dva preduzea i pet
164

kompanija, tzv. erki kompanija. Da li se nešto promijenilo u Vašem razmišljanju ili su
Vas mediji, tada, prošle godine, pogrešno interpetirali?
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Ministar Lompar.
ANDRIJA LOMPAR:
Zahvaljujem, potpredsjednie.
Dame i gospodo, poštovani gospodine Laloševiu,
Ja u prvo odgovoriti vrlo kratko na ovo vaše pitanje. Na Skupštini akcionara
Luka Bar AD – Bar, koja je održana 4. septembra 2009. godine, donesena je Odluka o
emisiji akcija po osnovu restruktuiranja odvajanjem i osnivanjem novog društva AD
Kontejnerski terminal i generalni tereti koje dostavljamo u prilogu.
Vlada Crne Gore je u oktobru 2009. godine raspisala javni poziv za ueše na
tenderu radi prodaje 54,05% ukupnog kapitala AD Kontejnerski terminal i generalni
tereti Bar, ija se privatizacija oekuje u 2010. godini. Predmet javnog poziva je osim
prodaje državnog paketa akacija i dodjela koncesija na period od 30 godina sa
obavezom investicionog ulaganja. Takoe su raspisani javni pozivi za ueše na
tenderu radi prodaje 100% udjela društva sa ogranienom odgovornošu, obezbjeenje
i protivpožarne zaštite i 100% udjela društva sa ogranienom odgovornošu pomorski
poslovi koji su u vlasništvu AD Luka Bar - Bar . Privatizacija, odnosno prodaja državnog
paketa akcija i dodjele koncesija AD Luka Bar rasuti teret u vrstom i tenom stanju i
specijalni teret i putniki terminal planira se da se sprovede u toku idue godine, nakon
završetka privatizacije AD Kontejnerski terminal i generalni tereti Bar. Samo ukratko da
odgovorim i na ova vaša dva pitanja, vezano za poziciju Luke Bar.
Znai, ono što sam priao i prilikom rasprave o strategiji, i sada u da ponovim,
ostali pravci su imali bolji politiki tretman u 90-tim godinama, nego što je to imao
pravac Bar-Beograd zbog politikih i ratnih dešavanja na ovim prostorima. Oni su
nepravedno u ekonomskom smislu izuzeti iz transevropske transportne mreže. Treba
nekoliko godina ili decenija da se to sve vrati, ali budite sigurni da se vraa. Ekonomski
parametri koji idu u korist tog putnog pravca i željeznikog pravca polako se vraaju, a
istina je da pored politiara i ekonomisti gledaju svoje i kratkorone i dugorone
interese. Sami biznisi na taj nain, to e trajati neko vrijeme, ali budite sigurni da e se
ekonomski resursi tog pravca ponovo vratiti. Simplificirali ste malo nešto što ja obino
priam vezano za privatizaciju Luke Bar, a ja kažem sljedee. Infrastruktura, znai ono
što pripada infrastrukturi u Luci Bar nikada se nee privatizovati. Privatizuju se i sada
ste uli, odnosno prodaju akcije preduzea koje dobija 30 godina konsesije da bude
operater u Luci Bar. Znai, infrastruktura i luka, ali isto tako i svaka druga infrastruktura
ostaje u državnom vlasništvu. Ona se ne privatizuje. Privatizuje se preduzee koje ima
pravo da 30 iduih godina, na bazi ugovora o koncesiji, bude operater u Luci Bar i to
operater u dijelu generalnog i kontejnerskog tereta, a njima dvoma je prisajedinjeno i
održavanje istih poslova. Zahvaljujem.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Kolega Laloševiu, izvolite.
165

VASILIJE LALOŠEVI:
Hvala, potpredsjednie.
Gospodine ministre, Vi ste dali vrlo korektan pisani odgovor, dostavili ste mi ovu
odluku o restrukturiranju i kazali, naravno ja sam znao da je Luka restruktuirana i
podijeljena na dva dijela. Opredijelili ste se za tender, vezano za kontejnerski terminal i
generalne terete. Svi mi znamo i koji se ne bavimo saobraajnom politikom da je
kontejnerski terminal srce luke. Svi znamo da se oko njega dugo špekulisalo. Pojavljivali
su se raznorazni ljudi koji su govorili da e da kupe taj dio Luke Bar. Sjeamo se
izvjesnog Brajovia iz Paname. ini mi se istog domicilnog Panamca koji je tada htio
da se javi da otkupi taj kontejnerski temrinal, ali to su bila neka luda vremena, nadam se
da su i ta vremena za nama. Ali, ono što mi je bila intencija jeste injenica da objektivno
u luci u ovom trenutku ima otprilike negdje oko 1.370 zaposlenih. Pretovar je negdje oko
dva i po miliona tona. Sa druge strane luka Kopar, sa 700 radnika, ima pretovar ak od
15 miliona tona. Sama injenica da je došlo do restruktuiranja i najave otpuštanja
odreenog broja radnika, upravo je to bila moja tendencija i svrha ovog pitanja. Da
radnici u Baru, svi žitelja Bara uju šta se to sprema u tzv. socijalnom programu. Ja
ovom prilikom pitam i Vas, kao resornog ministra, naravno i upravu Luke Bar - da li e
se definisati program socijalnog zbrinjavanja tehnoloških viškova? Da li e Odbor
direktora Luke raditi nešto po tom osnovu, da se više ne ponovi sluaj koji se desio prije
petnaestak dana kada je radnik Luke Bar štrajkovao glau etiri dana? Na sreu, uz
asistenciju nekih od nas, vrlo korektan pristup odreenih ljudi, taj sluaj je saniran i
nikome nije falila dlaka sa glave. Ali, ne bih volio da se u tom tzv. socijalnom programu
koji e biti osnova za zbrinjavanje tehnoloških viškova Luke pojavi, s jedne strane,
manjak lukih operativnih radnika, kako se priznaje u ovom trenutku negdje oko 100
radnika fali, a da se sa druge strane odreeni radnici šalju kui. Luka Bar e morati
obezbijediti taj novac za tehnološki višak i jednim dijelom prodaje luke aktive. Svi to
znamo, ali država mora stati ozbiljno iza tog socijalnog programa, jer tamo je rije o
radnicim Luke koji dvije-tri decenije rade, koji su gradili grad Bar.
Ima još jedna stvar koju Vam moram rei, ne Vama lino, nego vašem
Ministarstvu i svima koji se bave sa ovim pitanjem. Osnovna pretpostavka svakog
uspjeha jeste samokritian pristup odreenim problemima i analiza, prije svega,
problemskih taaka koje mogu uticati na poboljšanje odreenog problema.
Gospodine Damjanoviu, da li ete biti ljubazni da me saslušate do kraja? Da li je
bilo do sada valjanih analiza i samokritikog pristupa ljudi koji su se ovom
problematikom bavili? Ja znam da ste Vi ekspert iz ove oblasti. Ali, isto tako smatram
da jedan dio ljudi koji su rukovodili Lukom Bar, jedan dio ljudi koji su tamo bili u
raznoraznim bordovima direktora, objektivno nije imao taj samokritian pristup
problemima. Daj bože da niko od radnika Luke Bar ne ostane bez posla. Daj bože da
socijalni program koji Luka Bar, vaše Ministarstvo i Vlada Crne Gore podrazumijeva u
ovom kolektivu bude takav da svi radnici koji su bogami tone i tone tereta pretovarili i
litre i litre znoja prolili da bi ta Luka postala ono što danas jeste i da bi Bar bio jedan od
najperspektivnijih gradova ne samo u Crnoj Gori nego i šire. Hvala vam.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala i vama, gospodine Laloševiu.
Sljedee je pitanje poslanice Nataše Vukovi. Izvolite.
166

NATAŠA VUKOVI:
Poštovani graani, poštovane kolege, gospodine ministre,
Na osnovu lana 187 stav 1 i lana 188 Poslovnika Skupštine Crne Gore, Vladi
Crne Gore odnosno nadležnom ministru postavila sam sljedee pitanje:
Šta se preduzima u cilju adekvatnog zimskog održavanja puteva u Crnoj Gori, sa
kojim materijalno-tehnikim sredstvima? Da li postoji pravilnik o redovnom i pojaanom
održavanju puteva kojim se ureuju sve vrste radova na redovnom i pojaanom
održavanju u zimskom periodu? Da li postoji godišnji plan zimskog održavanja puteva i
ukoliko postoji tražim da mi dostavite ovogodišnji?
Odgovor sam tražila u pisanoj formi i zahvaljujem Vam na pristiglom odgovoru.
Aprila 2005. godine potpisan je petogodišnji ugovor izmeu Ministarstva
pomorstva i saobraaja i "Crna Gore put" AD Podgorica o održavanju i zaštiti
magistralnih i regionalnih puteva. Tom prilikom je naglašeno da je vrijednost godišnjeg
održavanja putne infrastrukture 9 miliona evra i da se tano zna koliko je potrebno za
zimsko, a koliko za ljetnje održavanje, te da na putevima Crne Gore ak i u toku zime
nee biti veih problema. Svake godine ve od jeseni stižu saopštenja iz "Crna Gora
puta", Direkcije za saobraaj i nadležnog Ministarstva da je ove godine sve spremno, i
ljudstvo i mehanizacija. Da ima dovoljno soli i rizle i da snijeg može da pone da pada
svakog trenutka.
Meutim, svake godine ista pria. Snijeg nas iznenadi i stvori mnogo problema
graanima Crne Gore. Od novembra do marta esto itamo o prekidima saobraaja na
putevima, o zavijanim automobilima i autobusima, o saobraajnim udesima koji su
posljedica snijega i posljedice, a nerijetko se uje i veina magistralnih i svi seoski
putevi u Crnoj Gori su zatvoreni. Pošto snijeg obino pada i ne možemo ga izbjei,
vrijeme je da naemo nain na koji emo nauiti da živimo i funkcionišemo i zimi.
Zahvaljujem.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala i vama, koleginice.
Da ujemo odgovor. Ministar Lompar.
ANDRIJA LOMPAR:
Hvala, potpredsjednie. Dame i gospodo, poštovana gospoo Vukovi,
Mi smo Vam dostavili vrlo opširan odgovor u pisanoj formi i ja u samo jednu
reenicu iz odgovora proitati koja kaže da " Crna Gora put" AD Podgorica sa kojim je
zakljuen ugovor br. 01-2467 od 1.4. 2005. godine o redovnom održavanju magistralnih
i regionalnih puteva, saglasno planu zimskog održavanja za 2009. - 2010. godinu koji
Vam dostavljamo u prilog na stacionarima posjeduje sve planirane resurse u cilju
uspješnog obavljanja zimskog održavanja puteva u periodu od 15. 11. 2009. do 1.4.
2010. godine. Kamione sa ureajima za išenje snijega i posipanje soli, utovarivae,
gejzere, specijalne mašine za nabacivanje snijega, odgovarajui broj radne snage,
putari itd. To je taj odgovor.
Samo u da napomenem da ste u planu održavanja puteva u zimskom periodu i
to za 2009. - 2010. godinu dobili sve informacije koje se tiu toga. Ono što bih samo u
odnosu na vaše obrazloženje htio da navedem jeste da Ministarstvo pomorstva,
saobraaja i telekomunikacija niti Direkcija za saobraaj nijesu odgovorni za održavanje
seoskih puteva, niti lokalnih puteva. Nažalost, u tom dijelu ne možemo preuzeti neku
odgovornost. Svake godine se poboljšava i zimsko održavanje. Ove godine imali smo,
167

nakon što je snijeg padao neprekidno više sati, svu kompletnu mehanizaciju na
putevima. Putevi su se i regionalni i magistralni, istili mnogo bolje i brže nego što je to
bilo u svim zemljama u regionu, tako da ne možete ovu godinu karakterisati kao nešto
što je izuzetno loše i što poziva na neki alarm. Ja vam obeavam da e svake godine
biti i više i brže. Meutim, zime jesu nepredvidljive. Ponekad se može desiti da stvarno
doe do eksternih poremeaja u samim padavinama i moram da kažem da je oprema
za išenje snijega i održavanje u zimskom periodu teško. Teško je takvu opremu
motorizovati. Ne možete imati na svakih deset kilometara po jednu takvu opremu i
mašinu, jer bi to znailo izuzetno skupa sredstva i izuzetno skuplje održavanje nego što
je sada. Mi imamo mehanizam kojim optimalizujemo sve resurse, kako u ekonomskom
smislu, tako i u smislu održavanja. Ja se stvarno izvinjavam, ali ponekad zbog stalnog
padanja snijega i vremenskih uslova je nemogue sve oistiti za dva sata. Ali budite
sigurni da se resursi maksimalno, optimalno koriste za održavanje puteva u zimskom
periodu.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala, ministre.
Pravo na komentar odgovora, poslanica Vukovi.
NATAŠA VUKOVI:
Gospodine ministre, od Vas sam oekivala odgovor koji e me uvjeriti da makar
ove godine na osnovu svih dosadašnjih iskustava neemo dozvoliti da nas snijeg opet
iznenadi u decembru. Vi ste odgovorili da imate ugovor sa "Crna Gora putem", da
posjedujete sve resurse za uspješno obavljanje zimskog održavanja puteva, vozila,
mašine i radnu snagu. Rekli ste da planirate utrošak 4.500 tona soli i 9.000 m² kamene
sitneži. Dostavili ste mi i plan zimskog održavanja puteva. Da ponemo od plana.
Plan je toliko uopšten da ga vjerovatno samo godina u naslovu razlikuje od
prošlogodišnjeg i onih koji su mu prethodili. Pominjete 4.500 tona soli. Vozai na
sjeveru kažu da godinama nijesu vidjeli so na putu, ve da se baca samo rizle. Sada da
preemo na konkretno. U prošli ponedeljak kada je padao snijeg put na relaciji Bijelo
Polje - Podgorica je više podsjeao na bob stazu, nego na magistralni put. Dan nakon
toga kada je otoplilo i kiša poela da pada samo na relaciji Bijelo Polje-Kolašin bilo je 18
manjih i veih odrona koji do sljedeeg dana nijesu uklonjeni. To vam govorim iz
iskustva, jer svakog dana putujem na ovoj relaciji. Toliko o vašim resursima za zimsko
održavanje puteva. Ne preendujem danas da politiki poentiram priom o lošem
održavanju puteva. Ali, bolje je da ovdje otvorimo priu o tome, nego da opet itamo u
novinama. Dva autobusa i 35 automobila sa 230 putnika zavijano u blizini graninog
prelaza Kule. Ili, više od 500 vozila blokirano kod tunela Sozine više od 12 sati. Ili, ono
najtraginije, veina magistralnih i svih seoski putevi u Crnoj Gori su neprohodni. Želim
samo na ovaj nain da skrenem pažnju na opasnosti i rizike zbog lošeg održavanja
puteva, a podsjeam da smo na prošlom zasijedanju govorili o broju saobraajnih
udesa i broju stradalih u njima. Ne smijemo dozvoliti da nas tragine situacije opominju
na to da poslovi nijesu uraeni onako kako je trebalo. Potrebno je raditi na održavanju
puteva sa poveanim nivoom odgovornosti, jer su mogue posljedice neodgovornog ili
lošeg obavljanja ovog posla, veoma teški. Zahvaljujem.
168

PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala i vama, koleginice Vukovi.
Nastavljamo dalje. Ovim smo iscrpili set pitanja za ministra pomorstva i
saobraaja, gospodina Lompara. Zahvaljujemo.
Imali smo još jedno pitanje, ali je poslanik opravdano odsutan, tako da se
zahvaljujemo na uešu.
Poslanik Neven Gošovi ima pitanje za ministra Stijepovia. Izvolite.
NEVEN GOŠOVI:
Poštovani potpredsjednie,
Prvo da izrazim zadovoljstvo što je ministar Stijepovi u Parlamentu. Nije ga bilo
dugo vremena, a navikli smo na njegov rad u ovom parlamentu.
Iskoristio sam poslovniku mogunost da postavim sljedee poslaniko pitanje:
Kojim licima – funkcionerima, nosiocima pravosudne i ustavno sudske funkcije i drugim
funkcionerima, državnim službenicima i namještenicima i drugim licima - je Komisija za
stambena pitanja Vlade Crne Gore u 2007, 2008. i 2009. godini dodijelila stan, sa
naznakom: koji stan, koje površine, na kojoj lokaciji, kojeg datuma, po kom osnovu i pod
kojim povoljnim uslovima za kupovinu je stan dodijeljen i kakva je bila postojea
stambena situacija svakog od tih lica prije donošenja odluke o dodjeli stana? Kojim
licima je u navedenom periodu Komisija za stambena pitanja Vlade Crne Gore dodijelila
sredstva za rješavanje stambenog pitanja, odnosno poboljšanja uslova stanovanja?
Koliki je iznos sredstava i kojem licu dodijeljen? Pod kojim uslovima su sredstva
dodijeljena i da li su korisnici sredstava do sada ispoštovali ugovorom preuzete
obaveze?
Na kraju, da li je dodjela stana, odnosno stambenog kredita izvršena
oglašavanjem raspoloživih stanova, odnosno sredstava za dodjelu kredita? Kojem
licima je dodjela stana, odnosno stambenog kredita izvršeno bez postupka javnog
oglašavanja i na iji predlog? Cilj postavljenog pitanja jeste dobijanje odgovora u vezi
utroška, prije svega, sredstava koje izdvajaju graani u vidu poreza i doprinosa sa
kojima raspolaže Komisija za stambena pitanja Vlade Crne Gore i transparentnosti rada
te komisije. Zahvaljujem.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala i vama.
Da ujemo odgovor, ministar Stijepovi.
SLAVOLJUB STIJEPOVI:
Gospodine potpredsjednie, dame i gospodo poslanici,
Drago mi je što sam doekan sa dobrodošlicom. Da vidimo hoe li tako biti u
komentaru.
Dakle, ovo je ve trei put da u veoma kratkom roku poslanici se interesuju o
dodjeli ovih sredstava koji su bili u portfelju stambene komisije u periodu kada, naravno,
ja nijesam bio u radu te komisije, ali potpuno u kompetentno i sa puno odgovornosti da
zastupam taj rad, jer imam u posjedu dokumentaciju. Mogu da kažem da je dobro što
se poslanici interesuju o transparentnosti rada ove komisije. Trebalo bi tako
transperentno da bude sve i saglasan sam, jer naravno mora da se zna gdje se troše
sredstva ubrana po osnovu poreza i doprinosa.
169

Meutim, nijesam u ranijim komentarima i odgovorima ranijih poslanika, htio da
kažem sljedee u odgovoru. To u sada rei poslaniku Gošoviu da, ne on lino, nego
partija iji je potpredsjednik, iz njenih redova, ne treba da pitaju o ovome. Znate zbog
ega? Zbog toga što ste vi u jednom periodu vodili neke stambene komisije i neke
vlade, ne u Podgorici na sreu, nego u Beogradu. Dobro ste te komisije vodili, jer malo
ko od tih vaših funkcionera, koji je bio u Beogradu, je ostao bez kredita ili stana. Tako bi
možda trebalo, ja neu biti taj koji e da ispituje, da pita vas jednog dana, to treba neko
drugi, ja ne, narod prije svega, kako ste vi te stanove zaradili i jeste li zahvaljujui
vašem dobrom obavljanju funkcija ili ste možda tamo nešto uradili za nekoga i za nešto
protiv Crne Gore i njenih interesa. Mislim da je prije ovo drugo.
Ovi ljudi koji su ovdje dobili, koje vi sada eksploatišete u medijima, kao što vidite
da ima, slobodno pišite, to su ljudi koji su pošteno radili. Ja im ništa nijesam dao od
ovoga ni po ovlašenju ni po tome što meni pripada da im nešto odobrim kao nekim
funkcionerima. Ali, oni su ovo dobili pošteno radei svoj posao za interes ove države i
ovog naroda. To su dobili kao što ete vidjeti, a itaete svih narednih dana u
novinama, po 10, 15, 20 i 30.000. Sa tim sredstvima ne može se riješiti stambeno
pitanje, samo patricipacija, a mi smo to radili na osnovu odluka koje su izašle u
"Službenom listu" i za koje ste Vi kao kvalaitetan i kvalifikovan pravnik odavno upoznati
i mogli ste tamo da se interesujete pod kojim uslovima i na koji nain su oni dobijeni.
Znai, po odlukama koje su objavljene u "Službenom listu" i po tim kriterijumima za
pošteni rad u ovoj državi, za interese ove države i ovoga ... (Prekid).
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala, ministre.
Pravo na komentar odgovora, poslanik Gošovi.
NEVEN GOŠOVI:
Ministre, umjesto da date konkretan odgovor, Vi ste se ipak potrudili da
zloupotrijebite odgovor na postavljeno poslaniko pitanje. Da budem iskren, nijesam se
tome nadao, ali oigledno da ste imali potrebu da to saopštite.
Samo da Vas kratko podsjetim, poslaniko pitanje je institut, demokratski institut
kojeg poznaje naš Poslovnik. Koristei takvu mogunost, ne znai bilo kakvu
zloupotrebu, naprotiv, a sa druge strane to ne može biti razlog za bilo iju reakciju,
pogotovo ne ministra koji treba da da odgovor na nain na koji ste Vi reagovali ne dajui
odgovor na postavljeno pitanje, a komentarišui stvari koje su se toliko puta ule u
ovom parlamentu. Odmah da kažem zbog onih lica kojima su dodijeljena ova sredstva,
da mi niti ijednim svojim inom, niti ijednim svojim postupkom nijesmo kazali niti imamo
to namjeru da to nijesu državni službenici, funkcioneri koji nesavjesno obavljaju svoje
poslove, na što ste vi aludirali. Jednostavno, cilj pitanja je da se sagleda na koji nain se
troše ta sredstva i kome se dodjeljuju u tom postupku. Znai, nešto što elementarno
treba da odgovorite i nema razloga ni za kakvu ljutnju i nervozu koju ispoljavate. Ako ste
preoptereeni u tom radu, a ovo vam je bio dodatni teret i optreenje, meni je stvarno
žao i uvaemo vas, ali jedno je pitanje i mogli ste da se potrudite, nije vam to toliki
teret.
Sa druge strane, aludirali ste i na to, na stanove koje je odreeni broj, veoma
mali broj funkcionera iz SNP-a dobio po osnovu svog rada u saveznoj vladi, u
ministarstvima savezne vlade. Aludirali ste ak i na to kako su i zbog ega dobili te
stanove, na jedan veoma nekorektan nain. Te su stanove dobili po osnovu pravila koja
170

su važila na saveznom nivou, po osnovu svog poštenog odnosa prema poslu i ako
znate da postoji jedno jedino ime koje nije na taj nain i svojim poštenim radom i
odnosom dobilo traj stan, Vi ga saopštite. Ako ve to ne želite ili nema takvih imena, mi
jednostavno znamo da ih nema, ali Vi aludirate na takav nain, onda zaista nije
korektno na taj nain komentarisati sve to.
U odnosu na sam odgovor na postavljeno poslaniko pitanje, dobio sam ga
neposredno na ovoj sjednici kada ste ušli u salu, zaista je nedovoljno vremena za bilo
kakav komentar. Svakako da je njegov cilj bio da .... (Prekid) e se nalaziti na našem
sajtu, sajtu SNP-a odgovor na postavljeno poslaniko pitanje i ti e podaci kao biti takvi
dostupni javnosti. Ono što je bilo vidno da nijeste uradili i što postavljam kao dopunsko
pitanje, jeste da dostavite odgovor pod kojim uslovima su ova sredstva za rješavanje
stambenih pitanja dodijeljena. Znai pod kojim uslovima je ugovor o dodjeli tih
sredstava i zakljuen. Da li su korisnici tih sredstava do sada ispoštovali ugovorom
preuzete obaveze? Na koji nain je utvrena njihova postojea stambena situacija iz
koje je proisticala potreba dodjele sredstava za poboljšanje uslova stanovanja? Da li su
ova sredstva, ili ne, dodijeljena putem javnog oglašavanja za dodjelu tih sredstava,
odnosno kojim od ovih lica su ta sredstva dodijeljena bez postupka javnog oglašavanja?
Toliko.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala vam, kolega Gošoviu. Da li je ovo bilo dodatno pitanje?
Ministar sada želi da odgovori. Izvolite.
SLAVOLJUB STIJEPOVI:
Vi znate, gospodine Gošoviu, da imam kondicije, i politike i demokratske i
životne i svake druge, tako da u izdržati ovih 50-tak pitanja. Sve što se davalo davalo
se po odluci koja je donijeta na osnovu Zakona. Davalo se onako kako je precizirano u
Odluci o nainu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera koja je
objavljena u "Službenom listu", br. 47/2007 i mijenjana 2009. godine, a za službenike i
namještenike po Odluci o nainu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba
službenika i namještenika. Funkcionerima je bez javnog oglašavanja stambena komisija
dodjeljivala uz zakup, na kredit odreena sredstva koja moraju da vrate. Kao što u
odgovoru vidite, po osnovu ugovora koje su potpisali sa Direkcijom za nekretnine Crne
Gore i koji svi vraaju uredno i na vrijeme po tom ugovoru o kreditu.
Službenici i namještenici su dobijali tako ... (Prekid) formirala Komisija u tom
organu, od službenika iz tog organa i ona bi onda raspisivala oglas i ko se javi i prijavi
po kriterijumu iz Odluke bodovali su se i dobijali. Znai, potpuno transparentno i legalno.
Naravno, gdje neko nije bio zadovoljan imao je pravo sudske zaštite. Dakle, sve po
propisima za koje smo mi glasali u ovom parlamentu. Zahvaljujem.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala i vama, ministre.
Nema komentara.
Pojašnjenje, minut, gospodin Gošovi.
NEVEN GOŠOVI:
Ne, gospodine ministre. Nije rije prvo o propisima koje je donio ovaj parlament.
To su akti koje je donijela Vlada. Ona ih primjenjuje. Prvo to.
171

Drugo, uslovi pod kojima se dodjeljuju sredstva, shodno Odluci, su sljedei:
Povoljni uslovi za vraanje kredita su lan 19 Odluke o kojoj ste govorili, ministre.
Otplata kredita na rate u trajanju najviše do 20 godina i umanjenje iznosa kredita u visini
od 5% za svaku godinu radnog staža najviše do 80% u vrijednosti dodijeljenog kredita.
Ja sam Vas pitao pod kojim od ovih uslova su ova sredstva dodijeljena? Vi dobro znate
da su to ti uslovi, a nijeste, Vi ne možete dati sada taj odgovor. Zamolio bih Vas da mi
dostavite u pisanoj formi, jer ga nijeste danas dali.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala vam. Svakako, ja sam proslijedio odgovor u pisanoj formi, tako da nema
nesporazuma.
Nastavljamo dalje. Zahvaljujemo ministru Stijepoviu.
Sada prelazimo na pitanja ministru turizma. Imamo obavještenje i molbu da
uvažite to obavještenje da je ministar turizma gospodin Predrag Nenezi iz opravdanih
razloga sprijeen da prisustvuje sjednici Skupštine, te moli da uvažimo odgovore koje
e saopštiti sekretar Ministarstva gospoa Željka Radak-Kukavii.
Prvo pitanje je pitanje poslanice Dušanke Džakule-Tušup. Ja je molim da postavi
pitanje.
DUŠANKA DŽAKULA-TUŠUP:
Poštovani predsjedavajui, poštovane kolege, poštovana gospoo iz
Ministarstva,
Postavila sam poslaniko pitanje, odnosno uputila sam ga Vladi Crne Gore,
apostrofirajui ili Ministarstvu ekonomije ili Ministarstvu turizma. Pitanje glasi:
Potpisivanjem ugovora o kupoprodaji veinskog paketa akcija, znai 59,45% HTP
"Boka" AD Herceg Novi 10. decembra 2007. godine "Vektra Montenegro" d.oo.
Podgorica postala je veinski vlasnik za iznos od 22.202.000 eura. Registrovani kapital
društva u tom momentu je iznosio 70.640.256 eura. Znai, "Vektra Montenegro" je
vrijednost od 42.000.000, to je 59%, dobila za 22.000.000. Mislim da je uinila vrlo
dobar posao. Savjetnik u ovom poslu Rajfajzen investment AG Austrija dobio je
1.249.000 eura, znai 5,62% navedenog iznosa i to je platio prodavac, a ne kupac.
Znai, dobar savjetnik za kupca, a loš za prodavca ili loš za Opštinu Herceg Novi za
veliki iznos. Dvije godine od potpisivanja ugovora nije ni zapoet investicioni ciklus koji
je trebao po ugovoru poeti najkasnije 1.11. 2008. godine i trajati najviše tri godine. Za
cijelo ovo vrijeme hercegnovski turizam je u blokadi, osim privatizovanih hotela "Topla"
i "Revijera" u Njivicama koji su sada zatvoreni. Herceg Novi nema gdje da primi
hotelskog gosta na pragu 2010. godine. Da li je u skladu sa takom 5. 1. 3 ugovora
kupac do sada tražio ili dobio saglasnost Savjeta za privatizaciju za otuenje dijela
imovine društva? Da li kupac ispunjava dodatne obaveze prema Opštini Herceg Novi u
skladu sa takom 5.3 ugovora? Da li je od potpisivanja ugovora do sada dostavljena
prva garancija u skladu sa takom 5. 4 ugovora? Da li je kupac u skladu sa takom 3. 1.
2 ugovora dostavio odgovarajui broj mjenica plativih po vienju u roku od 18 mjeseci
od dana zatvaranja izdatih od strane kupca i avaliranih od strane gospodina Brkovia,
kao obezbjeenje obaveza preuzetih od strane kupca, te da li su one naplaene jer
prošao je prošao rok od 18 mjeseci od dana zatvaranja? Ukupna vrijednost svakog
godišnjeg seta mjenica je na iznos od 10 miliona eura u skladu sa takom 5, taka 5. 3
ugovora. Da li kupac poštuje ugovoreni socijalni program u skladu sa takom 5.2.
ugovora i da li Savjet za privatizaciju dobija redovne izvještaje kontrolora koji nadzire
172

ispunjenje kupevih obaveza u skladu sa takom 6 ugovora i koji je sadržaj tih
izvještaja? Da li su se stekli uslovi za raskid ugovora od strane Savjeta za privatizaciju u
svoje ime, kao i u ime i za raun prodavca u skladu sa takom 7.1. Ugovora? Samo da
napomenem, u neravnopravnoj poziciji u odnosu na Ministarstvo. Pošto sam ugovor
našla na sajtu Savjeta za privatizaciju, meutim, anekse ugovora od 1 do 9 koje sam
tražila prije etiri nedelje od Savjeta za privatizaciju, nijesam dobila, tako da u
komentarisati odgovor gospoe iz Ministarstva. Hvala.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala.
Odgovor, gospoa Radak. Izvolite.
ŽELJKA RADAK:
Poštovani predsjedavajui, uvaženi poslanici, poštovana gospoo Džakula,
Na postavljeno pitanje Ministarstvo turizma daje sljedei odgovor: Ugovorom o
prodaji 59,46% akcijskog kapitala HTP "Boka" i AD Herceg Novi, jasno su definisane
obaveze kompanije da u periodu od tri godine u potpunosti realizuje definisani
investicioni program u ukupnom iznosu od najmanje 64 miliona eura. Poetak
novembra definisan je kao krajnji rok za poetak realizacije pomenutog investicionog
programa.
Imajui u vidu injenicu da zbog limitiranosti prostornoplanske dokumentacije,
pomenuta kompanija nije bila u mogunosti da na vrijeme realizuje ugovorom preuzetu
obavezu, kompanija Vektra Boka AD pokrenula je inicijativu prema tenderskoj komisiji
za turizam za izmjenu dijela osnovnog ugovora u pravcu definisanja novih rokova za
realizaciju investicione obaveze. Takoe, pomenuta kompanija je pokrenula inicijativu
za otuenje dijela imovine kompanije.
U vezi sa tim, obavještavamo vas da Savjet za privatizaciju još uvijek nije
odluivao o navedenim pitanjima. U dijelu obezbjeenja obaveza realizacije
investicionog programa, a u skladu sa ugovornom obavezom, kompanija Vektra
dostavila je inidbenu garanciju u iznosu od 2 i po miliona eura i dvije mjenice. Takoe
u dijelu ispunjavanja obaveza iz socijalnog programa, kupac je u prethodnom periodu
izmirivao sve ugovorom definisane obaveze.
Imajui u vidu navedeno, Savjet za privatizaciju e razmotriti cjelokupnu situaciju
i okolnosti koje su dovele do kašnjenja u realizaciji investicionih obaveza i na kraju e
donijeti konanu odluku vezano sa ovom. Hvala.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala vama.
Pravo na komentar odgovora, gospoa Džakula-Tušup.
DUŠANKA DŽAKULA -TUŠUP:
Oekivala sam ovakav odgovor. Naravno, ja bih pod ovakvim uslovima rado
kupila HTP "Boka", jer oito da ovi podaci koje ste Vi iznijeli nijesu u potpunosti tani i
ne odgovaraju podacima koje sam ja dobila sa lica mjesta. Ugovor je potpisan prije više
od dvije godine, bez ikakvog pomaka. Što se tie investicije za renoviranje, jednino je
nešto srušeno, tako da to lii na ruglo u Igalu. Mislim da bi trebali doi da vidite to, a
bez ikakve perspektive o nastavljanju.
173

Znai, kupac ne izmiruje ugovorene obaveze prema lokalnoj samoupravi. To je
odreeni lan ugovora, znai 100.000 eura godišnje za sport u Herceg Novom i 100.000
eura za infrastrukturu. Nije platio prireze, što znai da duguje samo lokalnoj samoupravi
500.000 eura. Zaposlenima plata kasni više od dva mjeseca. Kupac ne izmiruje
obaveze iz kolektivnih ugovora, kao što su regresi i ostale prinadležnosti. Vrši se
pritisak na radnike da potpišu rješenja sa smanjenjem koeficijenta po kojima se rauna
plata i to na više od 20%, što je direktno kršenje ugovora o kupoprodaji u kojem se
kupac obavezao da e poštovati sve stavke kolektivnog ugovora. Naravno, alternativa
je gubitak radnog mjesta i vjerovatno dio ljudi je potpisao, a dio ljudi je tužio i ima dosta
pokrenutih postupaka na sudu od strane zaposlenih. U toku su brojne tužbe zaposlenih.
Vidjeemo kako e se to završiti, ali vjerovatno emo saekati. ak je zapoeto rušenje
hotela Igalo prije godinu dana, tako da su mene neki moji pacijenti u Institutu pitali da li
su to posljedice bombardovanja, jer to tako izgleda. Znai takvo Igalo, kupac "Vektra
Montenegro " ostavlja Herceg Novom, za sada. Ne možemo se ne sjetiti vremena kada
se sklapao ugovor. Ne možemo zaboraviti brojna obeanja investitora, kao i u svim
ostalim privatizacijama, najavu rekonstrukcije, gradnje objekata, hotela preko 10
spratova na pjeni od mora. Možda je to jedina dobra stvar, jer investitor oito nema šta
da investira pa e Igalo i Herceg Novi biti pošteeni nastavka urbanistike devastacije.
Meutim, zaposleni su u vrlo teškoj situaciji. Nema turistiko-hotelske ponude u
Herceg Novom i ko zna kada e je biti. Ako je ovo uspješna privatizacija, po tvrdnjama
njenih autora, znai Vlade, Savjeta za privatizaciju i kupca, onda se Novljani s razlogom
boje svake sljedee ovako uspješne ili još uspješnije privatizacije. ekamo sa zebnjom
poteze oko privatizacije Vojne bolnice, odnosno privatizovane Vojne bolnice Meljine. Tu
je situacija potpuno nejasna, možda samo graanima, a ne kupcu "Atlas grupi" i
prodavcu. Na redu je, takoe, Institut Igalo ija je cijena ove godine smanjena jer u
budžetu u prihodima od privatizacije za Institut Igalo stoji cifra od 20 miliona. Prva cijena
na tenderu je bila 25 miliona i to je cijena daleko ispod vrijednosti tog paketa akcija.
Vlada je odbila Institut što se tie programa državne pomoi. To je bilo nedavno, mada
je ministar Vujovi u ovom parlamentu rekao na odgovor na moje pitanje da e se po
Zakonu o državnoj pomoi simulisati Institut. Znai, olako se izdaje 150 miliona
garancija za KAP, a za brend Crne Gore, npr. Institut Igalo sredstava nema. Takoe
HTP "Boka" stoji u zamrznutom stanju. Iz više izvora dopiru podaci da je HTP "Boka"
kupljena ovako povoljno radi jednostavnog razloga preprodaje koja je bezuspješno
završila, do sada. Motiva i sredstava za investicioni ciklus, bojim se da nema.
Odgovornost za ovo u 100% iznosu stoji na Vladi Crne Gore, na Savjetu za
privatizaciju, na ministarstvu, a to je sve jedna osoba, jer su lanovi Savjeta za
privatizaciju ministri iz Vlade Crne Gore. Hvala.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala i vama.
Nastavljamo dalje. Poslanik Suljo Mustafi takoe ima pitanje, a zatim poslanik
Svetozar Golubovi . Izvolite.
SULJO MUSTAFI:
Uvaženi potpredsjednie, drage kolege, uvažena sekretarko Radak, poštovani
graani,
Moje poslaniko pitanje je upueno Ministarstvu turizma, odnosno Vladi Crne
Gore pa je upueno Ministarstvu turizma i glasi:
174

Zbog ega se na turistikoj signalizaciji pored javnih puteva kojima se
obilježavaju kulturno-istorijski spomenici, znamenitosti i turistike atrakcije nalazi
informacija o veoma malom broju spomenika islamske arhitekture i orijentalnog
graditeljstva?
Obrazloženje: Širom Crne Gore, na sjeveru, centralnom dijelu i na jugu, dakle:
Bijelo Polje, Petnjica, Rožaje, Plav, Gusinje, Pljevlja , Podgorica, Bar i Ulcinj, nalazi se
znaajan broj spomenika islamske arhitekture i orijentalnog graditeljstva, od kojih se
neki nalaze i meu kategorisanim spomenicima kulture. Smatram da bi se informacija o
njima trebala nai na panoima i bilbordima koji predstavljaju turistiku signalizaciju, a
nalaze se uz javne puteve. Po nama, to bi bilo veoma korisno kako za ukupnu
prezentaciju turistike ponude jer bi se time poveao broj atraktivnih objekata i lokaliteta
koje turisti mogu obii, a takoe bi se time, dakle i na ovaj nain, potvrdila mnogo puta
proklamovana opredijeljenost države Crne Gore da svoje multikulturno, multietniko i
multivjersko nasljee štiti, njeguje i prezentuje. Hvala.
PREDSJEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala i vama.
Da ujemo odgovor.
Izvolite, gospoo Radak.
ŽELJKA RADAK:
Poštovani poslanici, poštovani gospodine Mustafiu,
Na postavljeno pitanje Ministarstvo je pripremilo sljedei odgovor: Projekat
Turistika signalizacija u Crnoj Gori otpoeo je 2002. godine postavljanjem turistikih
tabli na magistalnim i regionalnim pravcima, a zatim i u gradskim jezgrima. Prilikom
definisanja projektnih zadataka formirane su radne grupe u ijem sastavu su bili
predstavnici svih relevantnih institucija tj. Ministarstva pomorstva i saobraaja,
Ministarstva sporta, kulture i medija, Ministarstva turizma, Regionalnog zavoda za
zaštitu spomenika kulture, lokalne uprave na ijoj teritoriji se nalaze znaci i lokalnih
turistikih organizacija. Zadatak radnih grupa je bio da izrade popis objekata koje treba
obilježiti turistikom signalizacijom po oblastima i kategorijama, izvrši reviziju projektne
dokumentacije, kao i tehniki prijem izvedenih radova. Takoe prilikom izrade popisa
objekata korišeni su podaci dobijeni od strane Republikog zavoda za zaštitu prirode i
Republikog zavoda za zaštitu spomenika kulture.
Dakle, vodilo se rauna da turistika signalizacija bude reprezentativna i obuhvati
što vei broj objekata i na taj nain omogui da isti budu dostupni turistikoj klijanteli.
Slažemo se sa konstatacijom gospodina poslanika Mustafia da objekti islamske
arhitekture i orijentalnog graditeljstva predstavljaju multietniko i multivjersko nasljee
koje treba da bude valorizovano na pravi nain i potvrdi opredjeljenje Crne Gore da
bude otvorena, demokratska država u kojoj imaju svi prava i obaveze.
U tom smislu Ministarstvo turizma je otvoreno za saradnju na planu
unapreivanja postojeih znakova turistike signalizacije i svaka sugestija u tom pravcu
je dobrodošla. Radi operativnosti od izuzetne važnosti nam je bila informacija o kojim se
objektima radi i na kojoj lokaciji i da isti nijesu obuhvaeni postojeom signalizacijom,
kako bi bili u mogunosti da procesuiramo izradu novih znakova na kojima bi se našli i ti
objekti, a u skladu sa sugestijama i mišljenjima nadležnog Ministarstva za zaštitu
spomenika kulture. Hvala.
175

PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala vama.
Pravo na komentar odgovora, gospodin Mustafi.
SULJO MUSTAFI:
Hvala.
U Crnoj Gori ima osam spomenika islamske arhitekture koji su pod zaštitom
države. To su dvije džamije u Podgorici, Osmanagia džamija, Hadžismailova džamija u
Nikšiu, Husein-pašina u Pljevljima, Stara džamija u Plavu, Omerbašia džamija u Baru
i dvije džamije, Pašina i Namazjah, u Ulcinju. Samo jedna informacija o samo jednoj od
njih, dakle ovoj u Pljevljima, nalazi se na turistikoj signalizaciji.
Mislimo da ti objekti nijesu ništa manje historijski znaajni i turistiki atraktivni od
nekoliko desetina drugih koji pripadaju tradiciji drugih graditeljstava, a nalaze se na
signalizaciji širom Crne Gore. Mislimo da je informacija o njima znaajna i sa turistikog
aspekta, jer je time ponuda raznovrsnija. Objekti koje sam nabrojao to svakako
zavreuju kao i mnogi drugi, kojih takoe nema ni pod zaštitom države, niti na turistikoj
signalizaciji. Navodimo da, recimo, nema informacije o Hajdarpašinoj džamiji u
Raduloviima kod Bijelog Polja, jedinstvenoj graevini koja je, nažalost, u ostacima,
koja treba zaštitu i obnovu. Nema ni džamije u Petnjici koja je sa svoje tri arhitektonske
cjeline jedinstvena na Balkanu. Nema gusinjske džamije uvene po starosti i
graevinarskoj tehnici, kombinaciji drveta i kamena. Nema rožajskih džamija. Nema ni
informacije o Šehitskom groblju u Tuzima, mezarju sa najouvanijim spomenicima,
možda i u bivšoj državi. Nema informacija ni o sahat kulama u Baru i Ulcinju, ni o
jedinstvenom kompleksu Škanjevia džamije koji je ve postao motiv razglednica
Starog Bara. Nema informacije o Hasandedinom turbetu u Starom Baru. Nema
prelijepih kamenih mostova jedinstvene arhitekture oko Starog Bara. Nema ulcinjskih
turbeta. Nema mornarske džamije u Ulcinju koja je iz predosmanlijskog perioda i po
tome je jedinstvena i u bivšoj Jugoslaviji. Ovo je samo površno nabrajanje, jer kada bih
naveo sve prekoraio bih mnogo vrijeme koje je predvieno za ovu priu. Ovo je ujedno
i apel Ministarstvu kulture i Zavodu za zaštitu spomenika kulture da pomognu da se ovi
velelepni spomenici nau pod zaštitom države ili u katalozima u turistikim prospektima.
Do sada, nažalost, nije bilo ozbiljnije brige države da se ovo nasljee sauva i
prezentira, jer da jeste ne bi se samo Husein-pašina džamija našla na turistikoj
signalizaciji, a samo osam spomenika pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika
kulture. Nadamo se da je do sada je bilo rijei samo o neznanju i neobavjiještenosti, a
da e se u najskorijem periodu, u saradnji sa kompetentnim strunjacima i Islamskom
zajednicom, raditi na zaštiti njegovog bogatog graditeljskog nasljea, a da ono postane i
kontinuirana briga države.
Isto tako, nadamo se da e se u saradnji sa lokalnim upravama, a od njih imamo
informaciju da nijesu bile baš najbolje kontaktirane tokom izrade turistike signalizacije,
postaviti i adekvatna turistika signalizacija sa informacijama o ovim atraktivnim
spomenicima osmanlijskog, orjentalnog i ... /Prekid/. Mislimo da je to civilizacijski dug
prema jednom bogatom nasljeu, a vjerujemo da je to opredjeljenje države da priu o
njegovanju multikulture potvrdi time što e ovaj zapostavljeni dio nasljea znati da
njeguje, prezentuje i turistiki valorizuje. Svojim odgovorom zaista ste potvrdili
spremnost za saradnju i za naše sugestije koje emo uputiti pisanim putem. Naravno,
tih sugestija e biti u pisanoj formi od strane i Islamske zajednice, ali sigurno i
176

kompetentnih strunjaka širom Crne Gore koji se bave ovom problematikom.
Zahvaljujem.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala i vama, gospodine Mustafiu.
Nastavljamo. Poslanik Svetozar Golubovi ima pitanje.
SVETOZAR GOLUBOVI:
Poštovane koleginice i kolege,
Ja sam Vladi Crne Gore, odnosno nadležnom ministru koga, nažalost, danas
nema, postavio sljedee poslaniko pitanje:
Zašto je Vlada Crne Gore kao veinski povjerilac HTP Onogošt AD Nikši
omoguila novom vlasniku HLT fondu uvoenje steaja sa linom upravom?
Odgovor dati i u pisanoj formi.
Kratko obrazloženje: HTP Onogošt je osamdesetih godina imao 1.200 radnika i
bio nosilac razvoja turizma u gradu Nikšiu i na primorju. Tada su graeni mnogi objekti
nauštrb standarda radnika, kao što su hoteli u Nikšiu, Risnu i Sutomoru, moteli u
Nikšiu Krupac i Trebjesa itd. Novi vlasnik traži da se putem uvoenja steaja sa linom
upravom smanji broj radnika na oko 90. U tom smislu postavio sam navedeno pitanje i
tražio odgovor u pisanoj formi. Moram da kažem da sam dobio taj odgovor koji je
potpisao gospodin ministar, ali nijesam zadovoljan odgovorom. Ja u uvažiti mladu
damu koja je prisutna, koja je sekretarka Ministarstva turizma, ali u uputiti neke poruke
gospodinu ministru koji danas nije ovdje. Sino sam vidio na televiziji da je bio u
Kolašinu. Možda je danas na Žabljaku ili u Kolašinu. Vjerujem da nije na skijalištima,
pošto nema snijega ni u Kolašinu ni na Žabljaku, tako da vjerujem da nas on prati
putem malih ekrana. Komentarisau kada dobijem odgovor.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Da ujemo odgovor, gospoo Radak. Izvolite.
ŽELJKA RADAK:
Poštovani gospodine Goluboviu, uvaženi poslanici,
Na postavljeno pitanje dajemo sljedei odgovor: Evidentna je injenica da je
izostanak neophodnih investicionih ulaganja u preduzee, kao i neefikasno upravljanje
kompanijom u proteklih petnaestak godina u najveoj mjeri doprinijelo dolasku u
trenutnu situaciju. Teškoj situaciji u kompaniji svakako je doprinijela i injenica da u
proteklom periodu menadžmen pomenute kompanije nije uspio da ostvari adekvatnu
komunikaciju sa sindikalnom organizacijom i približi stavove u vezi sa rješavanjem
problema viška zaposlenih. Sagledavajui cjelokupnu situaciju u navedenom
preduzeu, a posebno sa aspekta zaštite prava i interesa zaposlenih i potrebe da
rješenje navedenog problema u najveoj moguoj mjeri ne ugrozi njihov socijalni status,
ovo ministarstvo je u prethodnom periodu bilo aaktivno ukljueno i imalo niz
komunikacija sa sindikatom i menadžmentom preduzea analizirajui nekoliko modela
za rješavanje nastale situacije. Trenutno stanje u kojem se nalazi HTP Onogoš, kao
jedan od znaajnih subjekata turistikog razvoja u Crnoj Gori je apsolutno tržišno
neodrživo. Neredovno izmirivanje linih dohodaka, nesigurnostu servisiranju obaveza
prema velikim dobavljaima i sistemima i optereenost visokim fiksnim troškovima,
svakako predstavlja nepromostivu poteškou u poslovanju.
177

Imajui u vidu navedeno, pokrenuti steajni postupak pored osnovne potrebe
namirenja dospjelih potraživanja, sa druge strane treba da omogui i stvaranje
optimalnog modela poslovanja kako bi pomenuto preduzee na zdravim osnovama
nastavilo svoje privredno djelovanje i postalo konkurentno na turistikom tržištu.
Evidentno je da je usvojeni plan line uprave u steaju HTP Onogošta definiše niz
aktivnosti ija realizacija treba da doprinese stvaranju uslova za stabilno poslovanje
kompanije u budunosti. Obezbjeenje sredstava za rješavanje viška zaposlenih,
njihovu obuku i prekvalifikaciju predstavlja jedan od znaajnih elemenata u navedenom
planu. Imajui u vidu injenicu da navedeni broj zaposlenih i njihova struktura
predstavlja i optereenje poslovanja. U vezi sa izborom modela steajnog postupka
želimo da vas obavijestimo da je Vlada Crne Gore veoma detaljno sagledala zakonska
rješenja i analizirala sve aspekte i posljedice sprovoenja svakog modela pojedinano.
S tim u vezi, imajui u vidu ve izraženu i dokumentovanu zainteresovanih 56
zaposlenih lica da im prestane radni odnos uz adekvatnu novanu nadoknadu od 5.600
eura, kao i jasan stav predlagaa plana da e preostali broj radnika biti optimalan za
dalje poslovanje kompanije, smatramo da isti zadovoljava potrebe sa stanovišta zaštite
socijalnog aspekta zaposlenih u kompaniji.
U vezi sa tim, obavještavamo Vas da smo insistirali na obezbjeenju adekvatnih
garancija za preostala 94 zaposlena, kako bi isti odmah nakon usvajanja plana potpisali
ugovore o radu, što je omoguilo da kontinuirano i bez prekida mogu nastaviti sa
obavljanjem svojih poslova. Sa druge strane, klasian steajni postupak kao alternativa
planu line uprave u steaju u ovom trenutku, ne daje dovoljno sigurnosti za zaštitu
interesa zaposlenih. U tom postupku ... (Prekid) sa zakonom odreuje optimalan broj
zaposlenih sa kojima je neophodno zakljuiti radne odnose, dok ostalima prestaje
odnos po sili zakona, bez prava na bilo kakav vid otpremnine.
Imajui u vidu injenicu da je u ovom trenutku najvei dio hotelskih kapaciteta
koji posluju u okviru kompanije zatvoren, smatramo da bi prihvatanjem modela
uvoenja klasinog steaja bilo protivno interesima zaposlenih, jer bi u najveem broju
isti u tom trenutku ostali bez posla. Prihvatanjem pomenutog plana u mjeri maksimalnog
mogueg u ovom trenutku garantuje se stabilnost o poslovanju kompanije. Konano
Ministarstvo turizma e nastaviti da prati i analizira sve budue aktivnosti koji se
sprovode u vezi sa steajnim postupkom. Hvala.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala vam.
Pravo na komentar odgovora, gospodin Golubovi. Izvolite.
SVETOZAR GOLUBOVI:
Gospoo Radak, isti odgovor koji je dostavljen meni dostavljen je i sindikatu
hotelsko-turistikog preduzea Onogošt. Kada je u pitanju sindikat, sindikat je devet
puta pokušavao da se susretne sa gospodinom Neneziem i to mu je uspjelo jedan
jedini put, to je bilo 1.4. 2009. godine, tako da nedolazak gospodina ministra tumaim u
ovom svijetlu. To su izgleda njegovi maniri.
Privredni sud u Podgorici je 5.5. 2009. godine donio rješenje o prihvatanju
predloga steajnog postupka nad dužnikom HTP Onogošt. Skupština akcionara dužnika
2/3 veinom odobrila je 2.4. 2009. godine podnošenje predloga za pokretanje steajnog
postupka putem line uprave u steaju i ovlastila organ upravljanja, Odbor direktora, da
preuzme sve potrebne radnje u tom pravcu. 2.4. 2009. godine je donesena odluka o
178

uvoenju steaja, a ministar turizma i zaštite životne sredine 1.4. 2009. godine u
prostorijama Ministarstva turizma, zapisnik br. 01-4775/12 od 18.4. 2009. godine, iznio
je svoje vrsto uvjerenje "i oekivanje da Vlada Crne Gore, kao veinski povjerilac HTP
Onogošt AD Nikši u sluaju pokretanja steajnog postupka nee podržati predlog za
voenje steaja putem line uprave". Vlada e tražiti, kao što je to do sada bilo
sprovedeno u praksi, voenje postupka kroz klasini ili reprogramirani steaj tokom
kojeg svi zaposleni ostaju u preduzeu, a u sluaju prodaje djelova aktive, odnosno
hotela, ti objekti bi se prodali iskljuivo uz preuzimanje radnika koji su zaposleni u
predmetnim objektima. Toliko o principjelnosti nadležnog ministra.
U HTP Onogošt je praktino izvršena upravljaka, ali ne i vlasnika
transformacija. Uveden je taj najnoviji steaj sa linom upravom kojim vlasnik smanjuje
broj radnika na oko 90. Nudi niske otpremnine što veini radnika ne odgovara. Najviše
ih pogaa najava novog vlasnika da e prodati skoro sve objekte Onogošta, koje su
radnici sa rukovodstvom mukotrpno gradili godinama, na uštrb linog standarda. Koliko
je škakljiva ova problematika govori i injenica da su se radnici više puta obraali
gospodinu ministru, ali da ih nije uvažio. Ono što je vrlo interesantno je da treba
pogledati ovaj biznis plan novog vlasnika. U tom biznis planu ili plan ... (Prekid) svi
objekti kojima raspolaže HTP Onogošt, izuzev objekta hotel Nikši u Sutomoru jer je
pod hipotekom. Inae i njega bi prodao, zbog duga od 3 i po miliona eura, a vrijednost
ove imovine je 14 miliona eura.
Isto tako procurila je u javnosti informacija o prodaji hotelsko-turistikog
preduzea Onogošt AD Nikši u steaju jednoj od off šor kompanija iz Paname i
napravljen predlog ugovora o poslovnoj saradnji ija je vrijednost 400.000 eura. Ako ne
uspije da svu ovu imovinu rasproda, nešto e ostati i u ovom ugovoru o poslovnoj
saradnji. Predlog ugovora ja imam ovdje kod mene, stoji da e se sklopiti taj ugovor o
poslovnoj saradnji vrijedan 400.000 eura, 400.000 dionica, a vrijednost jedne dionice 1
euro. Mislim da je gospodin ministar pokazao izvjesnu dozu neodgovornosti kada je u
pitanju hotelsko-turistiko preduzee Onogošt, jer sudbina preostalog broja radnika je
praktino u njegovim rukama. Zahvaljujem.
PREDEDAVAJUI RIFAT RASTODER:
Hvala, gospodine Goluboviu.
Imamo još jedno pitanje Ministarstvu turizma, poslanik Mehmet Zenka ima jedno
pitanje, ali ne vidim ga ovdje. Zato emo prei na set pitanja koji je ostao za ministra
finansija, gospodina Lukšia.
Prvo pitanje je pitanje poslanika Dobrice Šljivananina.
Izvolite, gospodine Šljivananin.
DOBRICA ŠLJIVANANIN:
Hvala, gospodine potpredsjednie.
Predmet mog intersovanja je konkretna vojna imovina koja se nalazi na Žabljaku,
a sastoji se od jednog turistiko-ugostiteljskog kompleksa, poznatije kao Vojno
odmaralište Žabljak ili Mediteran, koji je više godina zatvoren i ne radi, a koristila ga je i
njime upravljala bivša Vojna ustanova Ribnica iz Podgorice, kao i objekti vojne kasarne
sa pripadajuim zemljištem koji su takoe napušteni i prepušteni propadanju i nebrizi.
Moje pitanje glasi: Šta Vlada planira da uradi sa imovinom upisanom kod Uprave
za nekretnine - podruna jedinica Žabljak u listu nepokretnosti br. 1113 katastarska
opština Žabljak 1, kao državna svojina 1/1 poznatija pod imenom Vojno odmaralište
179

Žabljak površine 13.328 m² na kojoj je izgraeno 18 objekata tipa bungalovi veliine od
16 do 24 m², jedan pomoni objekat-kotlarnica i restoran od 238 m² koji je koristila i
istom upravljala Vojna ustanova Ribnica, Podgorica, a šta sa imovinom upisanom u listu
nepokretnosti br. 199 katastarska opština Žabljak1 kao svojina Saveznog sekretarijata
za narodnu odbranu 1/1 površine 20.616 m², to je nekadašnja vojna kasarna koja se
nalazi u neposrednoj blizini samog centra grada, napuštena i van upotrebe?
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Potpredsjednik Lukši. Izvolite.
IGOR LUKŠI:
Gospodine potpredsjednie, zahvaljujem.
Uvaženi gospodine Šljivananin, u vezi sa vašim postavljenim pitanjem dajem
sljedei odgovor:
Vojna imovina na Žabljaku, vojno-turistiki kompleks Mediteran koji je koristila
bivša Vojna ustanova Ribnica Podgorica kao i kasarna.... obuhvaena je odlukom u
planu privatizacije za 2010. godinu, koji je Vlada donijela na sjednici od 17.12. 2009.
godine. Odluka e biti objavljena u "Službenom listu". Nakon toga nadležna tenderska
komisija Savjeta za privatizaciju e sprovesti proceduru javnog tendera za valorizaciju
ove imovine. Zahvaljujem.
DOBRICA ŠLJIVANANIN:
Hvala, gospodine ministre.
Vaš odgovor sam dobio i u pisanoj formi, ali da nije bilo izjave gospodina
Lazovia, potpredsjednika Vlade i predsjednika Savjeta za privatizaciju, a koju su
prenijela i sredstava informisanja svega nekoliko dana prije nego što ste Vi dali ovaj
odgovor, pa i da i budem zadovoljan vašim odgovorom. Ovako, od dva potpredsjednika
Vlade imamo dvije razliite informacije, odnosno dva razliita kazivanja na istu temu.
Naime, potpredsjednik Vlade i predsjednik Savjeta za privatizaciju gospodin
Lazovi, ako su dobro prenijela sredstva informisanja kaže: "Savjet za privatizaciju
planira da naredne godine realizuje ve raspisane tendere za lokalitete bivše vojne
imovine u Bigovu, Valdanosu i na Žabljaku", što znai da je na ranije raspisani
meunarodni tender za ispoljavanje interesovanja investitora, izmeu ostalih, i za ovu
lokaciju vojnog odmarališta na Žabljaku i nakon sondaže koja je pretpostavljam
provoena i lobiranja kod ino investitora ve prepoznat odreeni partner, odnosno
investitor koji po gospodinu Lazoviu treba samo da realizuje ono što je bilo predvieno
tim meunarodnim tenderom. Vi, pak, u vašem odgovoru kažete da tek tenderska
komisija Savjeta za privatizaciju treba da sprovodi proceduru oko javnog tendera. Znai,
tek slijedi njegovo raspisivanje 2010. godine.
Što se tie vojne kasarne i zemljišta koje joj pripada, iz Vašeg odgovora se ne
može doi do saznanja koje je mene interesovalo, tj. kako Vlada planira prodajom da
valorizuje taj prostor, odnosno u kom pravcu želi ga valorizovati. Predvianjem
odreenih turistikih sadržaja, izgradnjom stambenih objekata, pretvarajui taj prostor
za neku industrijsku zonu ili slino ili ga jednostavno prodati, pa neka kupac sa nekim
drugim organima planira za šta ga želi iskoristiti. Zato Vaš odgovor nije zadovoljio moje
interesovanje koje sam ja pretoio u poslaniko pitanje, a upravo je to interesovanje
graana Žabljaka, jer dobra valorizacija te dvije lokacije i te kako može uticati na razvoj
180

Žabljaka, a samim tim i na budunost njegovih graana. Pogotovo ako znamo da do
sada sprovedena privatizacija nije dala najavljivane pozitivne uinke, ve je urušila još
više ionako krhku žabljaku privredu. Hvala vam.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Hvala vama.
Sada molim da uzme rije kolega Svetozar Golubovi, nakon njega kolega
Milisav ori. Izvolite.
SVETOZAR GOLUBOVI:
Poštovane koleginice i kolege,
Moje pitanje upueno Vladi Crne Gore, odnosno nadležnom ministru glasi: Koliko
je regionalna, odnosno opštinska komisija Nikši za povraaj oduzetih imovinskih prava
i obešteenja riješila zahtjeva sa podruja Opštine Nikši - podruje grada, prigradskih
podruja, akumulacije Krupac, Slano, Vrtac, sa imenima onih ija su rješenja
pravosnažna? Po kojoj cijeni je izvršen obraun i u kojem iznosu? Odgovor sam tražio i
u pisanoj formi, nijesam ga dobio do dana današnjeg.
U kratkom obrazloženju samo da kažem da su se graani Nikšia obraali
glavnom administratoru Opštine Nikši tražei ove informacije. On im je odgovorio da
ne posjeduje. Tražene informacije su spisi svih predmeta i poslije ukidanja Opštinske
komisije za povraaj i obešteenje predati Regionalnoj komisiji. U tom smislu sam se i
obratio resornom ministru, ministru finansija, tražei odgovor u pisanoj formi. Hvala.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Potpredsjednik Lukši.
IGOR LUKŠI:
Zahvaljujem. U vezi postavljenog pitanja dajem sljedei odgovor:
U dosadašnjem periodu primjene Zakona o povraaju oduzetih imovinskih prava
i obešteenju "Službeni list” broj 21/04 odnosno 49/07, Opštinska komisija za povraaj i
obešteenje Nikši i Regionalna komisija za povraaj i obešteenje Ministarstva
finansija sa sjedištem u Podgorici, donijeli su ukupno 156 rješenja o obešteenju koja
se odnose na podruje grada i prigradska podruja akumulacije Krupac , Slano i Vrtac.
Obraun je izvršen u skladu sa odredbama uputstva o metodologiji za utvrivanje
vrijednosti oduzetih stvari ili prava, "Službeni list” broj 71/04 i Uredba o procjeni
vrijednosti i utvrivanja i naknade za oduzetu imovinu "Službeni list” broj 7/08.
U prilogu na dati odgovor daje se i tabelarni pregled bivših vlasnika lokacije i
iznos obešteenja, s tim što molim da ovu tabelu kao i podatke iz istog cilja zaštite
bezbjednosti i interesa lica koja su ostvarila ovo pravo ne uinite dostupnim javnosti na
bilo koji nain, a u pisanoj formi ete dobiti, naravno. Zahvaljujem.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Hvala Vama. Izvolite, kolega Goluboviu.
181

SVETOZAR GOLUBOVI:
Zahvaljujem. Nijesam dobio taj Vaš odgovor, tako da ne bih mogao nešto
detaljnije da kažem vezano za odgovor na postavljeno poslaniko pitanje, a znamo da
je Skupština Crne Gore 23.03 2004.godine donijela Zakon o povraaju oduzetih
imovinskih prava i obešteenju. Opštinskoj komisiji za povraaj i obešteenje Nikši,
podnijeto je ukupno 1402 zahtjeva, od ega za obešteenje 1234 i za povraaj 168
zahtjeva. Sredinom prošlog vijeka izuzeta je imovina veeg broja domainstava oko
1300, za podruje lokaliteta Slano, Krupac i Vrtac, za potrebe hidroenergetskog sistema
Gornja Zeta Nikši, a poznata je injenica da je imovina izuzeta bez adekvatne
nadoknade.
Bivši vlasnici oekuju ispravku nepravde tada uinjene kroz primjenu Zakona o
povraaju oduzetih imovinskih prava i obešteenju. Do sada je riješen mali broj
predmeta, evo Vi ste mi rekli da je 156 obraenih predmeta. Ja sam imao informaciju,
do prije par godina, na ime obešteenja 67 rješenja od kojih 49 pravosnažnih, dok je
bila nadležnost Opštinske komisije za povraaj i obešteenje, a 18 eka pravosnažnost
ili su u ponovnom postupku.
Za povraaj imovinskih prava izdato je 27 rješenja od ega 11 pravosnažnih.
Tokom ove godine Regionalna komisija prema mojim nekim informacijama obradila je
samo desetak predmeta, što e rei za komisije da su neefikasne, pa je najvei broj
graana nezadovoljan njihovim radom.
Isto tako moram da kažem da se i veliki broj graana obratio Meunarodnom
sudu u Strazburu. Oekuju presude u svoju korist i evo prilike, gospodine ministre, kada
nam te presude dou u Crnu Goru, da se pokažete i te presude uinite izvršnim.
Zahvaljujem.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Hvala Vam. Poslednje je pitanje kolege Milisava oria. Izvolite.
MILISAV ORI:
Gospodine potpredsjednie Skupštine, kolege poslanici, gospodine ministre i
ujedno potpredsjednie Vlade, uvaženi graani,
Moje poslaniko pitanje glasi: Kojim subjektima je otpisan i koliki je ukupan iznos
otpisanih dospjelih poreskih i neporeskih potraživanja za koje je Vlada donijela odluku
saglasno lanu 14 Zakona o budžetu, odnosno lana 7 Zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o budžetu? Da li e biti riješen i zahtjev JKP “Gradac” Mojkovac za
otpis obaveza? Odgovor tražim u pisanoj formi, a nijesam ga do sada dobio iako sam
postavio pitanje ima više od 10 dana.
Obrazloženje:
Na julskom zasijedanju Skupštine Crne Gore donesen je i Zakon o izmjenama i
dopunama Zakona o budžetu. lanom 7 navedenog zakona, kojim su izmijenjene
odredbe lana 14 ranijeg zakona, propisano je, izmeu ostalog: "Vlada može donijeti
odluku o otpisu poreskih i neporeskih potraživanja nastalih prije stupanja na snagu ovog
zakona”.
U posjedu sam informacije da je Javno komunalno preduzee “Gradac” iz
Mojkovca podnijelo zahtjev Vladi Crne Gore za otpis neizmirenih poreskih obaveza i to
upravo prije donošenja ovog Zakona, a po istom pitanju Vladi se obraala i Opština
Mojkovac, ali do današnjeg dana nije stigao odgovor. To su razlozi da pitam za koje
subjekte je sve u Crnoj Gori donesena odluka o otpisu poreskih i neposreskih
182

potraživanja, te zašto to nije uinjeno i za Javno komunalno preduzee “Gradac”
Mojkovac iako uvijek saopštavate da e posebna pažnja i briga da se posveti opštinama
i preduzeima sa sjevera Crne Gore.
Oekujem da iz pisanog odgovora na moje pitanje dobijem uvid u neke
pokazatelje o nainu postupanja Vlade u sluajevima propisanim Zakonom. Prije svega,
da li su parametri, kvalitetni pokazatelji, ekonomska situacija, ravnomjeran razvoj
regiona, pomo u prevazilaženju problema preduzea u nerazvijenim regionima i
opštinama ili neki drugi koje možemo i imamo pravo da tumaimo na ovakav ili onakav
nain. Kad ujem odgovor, a pošto ga nijesam dobio u pisanoj formi, onda u i
prokomentarisati.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Potpredsjednik Lukši. Izvolite.
IGOR LUKŠI:
Zahvaljujem.
Poštovani gospodine oriu,
U vezi sa Vašim poslanikim pitanje, obavještavam Vas sljedee:
Institut otpisa poreskog i neporeskog potraživanja propisan je Zakonom o
Budžetu. Na osnovu inoviranog Zakona o Budžetu koji je stupio na snagu 15. avgusta
2009. godine, Vlada Crne Gore može otpisati samo poreska i neporeska potraživanja
koja su nastala do dana stupanja na snagu Zakona o Budžetu, odnosno do 15. avgusta
2009. godine.
Sljedea lista poreskih obveznika kojima je otpisan porez na dug u 2009.godini
su: Elektroprivreda Crne Gore, Javno preduzee Radio televizija Crne Gore, Rudnik
uglja Pljevlja, Univerzitet Crne Gore, Nikšiki mlin - Nikši, Prijestonica Cetinje, Radvent
Nikši, Javorak Nikši i budžetski korisnici.
Sljedea je lista poreskih obveznika kojima je otpisan neporeski dug: Javno
preduzee Radio televizija Crne Gore, Rudnik uglja Pljevlja, Nikšiki mlin-Nikši,
Prijestonica Cetinje i Javno preduzee Vodovod i kanalizacija, Radvent Nikši, Javorak
Nikši, budžetski korisnici, Gornji Ibar Rožaje, Pobjeda i Željeznika infrastruktura,
takoe i sportski savezi.
Iznos poreskog i neporeskog duga koji je otpisan za period 1.01.2009. od 30. 11.
2009. godine je sljedei:
Poreski dug 23.853.629 eura, neporeski dug, odnosno doprinosi 5.903.978 eura i
carinski dug 130.114 eura. Nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama Zakona o
budžetu, zakljuno sa 30.11. nijednom poreskom obvezniku nije otpisan poreski i
neporeski dug. Podaci o otpisu poreskih i neporeskih potraživanja za prethodne godine
prikazani su u okviru završnih rauna. Svaki zahtjev poreskog obveznika razmatra se u
redovnoj proceduri. U konkretnom sluaju zahtjev Javnog komunalnog preduzea
Gradac iz Mojkovca rješavae se sistemski za sve opštine i njihova preduzea.
Ministarstvo finansija je prikupilo podatke o stanju poreskog i neporeskog duga svih
opština i preduzea u njihovom vlasništvu, kako bi pripremili plan sa dinamikom otplate
duga. Zahvaljujem.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Hvala Vama.
Kolega oriu, izvolite.
183

MILISAV ORI:
Hvala, gospodine ministre.
U svakom sluaju oekujem odgovor u pisanoj formi i oekujem da e u
dogledno vrijeme za ova preduzea koja ste pomenuli, znai javna preduzea, biti
riješen ovaj problem. Ovo govorim iz ovog razloga, godinama komunalna preduzea su
bila, u stvari, socijalne ustanove i to po osnovu materijalnog stanja zaposlenih i samog
preduzea, kao i upošljavanja radne snage sa nižim stepenom školske spreme i
kvalifikacija. Ali, zato su komunalna preduzea od vitalnog znaaja za svaki grad i
nijesu ista od grada do grada, odnosno od opštine do opštine.
U manjim opštinama u Crnoj Gori, komunalna preduzea, u stvari jedno
preduzee obavlja sve one funkcije od vitalnog interesa za grad, od vodosnadbijevanja,
istoe, pogrebnih usluga, održavanja javnih površina i tome slino,dok u nekim drugim
gradovima sve ove djelatnosti su podijeljene i ne mož se svrstati da su preduzea u istoj
situaciji. Takoe ekonomska snaga opštine nije ista svuda, i bilo bi dobro da se imaju u
vidu mogunosti preduzea i uopšte opština sa sjevera, kada se budu razmatrali ovakvi
zahtjevi.
Procenat naplate ovog preduzea koje pominjem, zadnjih godina je povealo
nekoliko puta, kvalitet usluga takoe. To bi bili neki od parametara koje bi Ministarstvo,
odnosno Vlada kada bude odluivala o okvirnim zahtjevima trebala da ima u vidu, osim
onog što pominjem mogunosti sjevernih opština i regiona uopšte i preduzea u njima.
S druge strane, pominjete neka preduzea da su im otpisane poreske obaveze i
to u ne malom iznosu, jer ste rekli da je ovih obaveza otpisano u ukupnom iznosu
23.000.000, i šta se dešava? Ta preduzea država subvencionira na neki drugi nain.
Otpisuje im ove obaveze, a ona, u stvari, esto bivaju servis ili za potrebe uopšte vlasti
ili za neke kampanje kada se odvijaju tamo na terenu. A kada ste spomenuli izmeu
ostalog i javni servis Radio televiziju, protiv koga nemam ništa, ali za koji budžet izdvaja
velike obaveze, palo mi je na pamet da ovih dana samo što je konstituisana Skupština
opštine Mojkovac, za nekoliko dana, znai mimo Poslovnika, zakazuje se radna
sjednica Skupštine, na kojoj e biti otpisane neke obaveze, takoe za medije. Na tim
medijima bila su gostovanja koja vjerovatno nijesu plaena, a onda e biti to
kompenzirano sa ovim obavezama.
Oekujui da e i ovaj zahtjev koji ste pomenuli biti brzo riješen, ja raunam da
e to biti pozitivno. Smatram da e efekti biti i drugog tipa, naime, sredstva koja ne
mogu da se obezbijede iz poslovanja preduzea usmjerie se na održavanje
sekundarne mreže koja je stara skoro pola vijeka ili na dovršetak izgradnje kaptaže na
izvorištu, jer e se time stei uslovi za kvalitetno snadbijevanje s jedne strane, a s druge
strane obezbijediti higijensko-tehnika ispravnost što je, priznaete, u svakom sluaju u
opštem interesu svih graana opštine Mojkovac. Hvala vam.
PREDEDAVAJUI ŽELJKO ŠTURANOVI:
Zahvaljujem.
Poštovane kolege, na ovaj nain smo iscrpili krug pitanja koji je upuem prema
Vladi. Podsjeam, ukupno je bilo 65 pitanja i odgovora na ta pitanja. Dakle, sada
završavamo sedmu sjednicu drugog redovnog zasijedanja, u okviru koje smo imali
Premijerski sat i poslanika pitanja.
184