Download - SkupÅ¡tina Crne Gore

SKUPŠTINA CRNE GORE 

FONOGRAFSKI ZAPISI 

Peta śednica prvog redovnog zasijedanja 

Skupštine Crne Gore 24. saziva 

26, 27. i 28. april, 

24, 25. i 26. maj 2011. godine

Skupština Crne Gore 24. saziva • Fonografski zapisi 

NAZIV PUBLIKACIJE: 

Fonografski zapisi 

IZDAVAČ: 

Skupština Crne Gore 

DIZAJN I ŠTAMPA: 

Grafo Crna Gora 

CIP - Кaталогизација у публикацији 

Централна народна библиотека Црне Горе, Цетиње 

328 (497.16) 

FONOGRAFSKI ZAPISI / Skupština Crne Gore. - 

2011. - Podgorica (Bulevar Sv. Petra Cetinjskog 

10) : Skupština Crne Gore, 2012 (Podgorica : Grafo 

Crna Gora). - 21 cm 

Godišnje 

ISSN 1800-9638 = Fonografski zapisi 

COBISS.CG-ID 20410896 

podgorica, maj 2012.

Peta śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011. 

SADRŽAJ: 

Zapisnik....................................................................................................................5 

Peta śednica prvog redovnog zasijedanja.................................................................7 

1. Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o 

Budžetu Crne Gore za 2011. godinu..........................................................69 

2. Predlog zakona o izmjeni Zakona o upravnom sporu............................72 

3. Predlog zakona o zaštiti od buke u životnoj sredini...............................73 


zdravstvenoj zaštiti bilja...........................................................................273 


geološkim istraživanjima............................................................................87 

6. Predlog zakona o sprječavanju zloupotrebe droga...............................133 

7. Izvještaj o radu Agencije za zaštitu ličnih podataka i 

stanju zaštite ličnih podataka za 2010. godinu.........................................144 

8. Predlog deklaracije o načinu i redosljedu valorizacije 

energetskog potencijala u Crnoj Gori.......................................................184 

9. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o uzajamnom 

podsticanju i zaštiti ulaganja između Vlade Crne Gore i 

Vlade Republike Makedonije...................................................................163 

10. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore 

i Vlade Malte o uzajamnom podsticanju i zaštiti ulaganja.......................163 

11. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore 

i Vlade Malte o borbi protiv ilegalne trgovine drogama 

i psihotropnim supstancama....................................................................161 

12. Predlog zakona o potvrđivanju Konvencije Savjeta Evrope o 

pristupu službenim dokumentima.............................................................167 

13. Predlog zakona o potvrđivanju Međunarodne konvencije o 

nadzoru upravljanja brodskim balastnim vodama i talozima..................164 

14. Predlog zakona o potvrđivanju Međunarodne konvencije o nadzoru 

štetnih sistema protiv obrastanja brodova iz 2001. godine.......................164 

15. Predlog zakona o potvrđivanju Protokola iz 2003. godine uz 

Međunarodnu konvenciju o osnivanju Međunarodnog fonda za naknadu 

štete prouzrokovane zagađivanjem uljem iz 1992. godine (CLC 92)......164 

16. Predlog zakona o potrđivanju Međunarodne konvencije o građanskoj 

odgovornosti za štetu prouzrokovanu zagađivanjem uljem iz 1992. godine..... 164 


osnivanju Međunarodnog fonda za naknadu štete prouzrokovane 

zagađivanjem uljem iz 1992. godine.......................................................164 


odgovornosti i naknadi za štetu prouzrokovanu prilikom prevoza morem 

opasnih i štetnih materija, 1996 (HNS 96)...............................................164 

19. Predlog zakona o potvrđivanju Konvencije o dostavljanju u 

inostranstvu sudskih i vansudskih akata u građanskim i privremenim stvarima..162 

20. Predlog zakona o potvrđivanju Konvencije o izvođenju dokaza u 

inostranstvu u građanskim i privrednim stvarima...................................162 

21. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade 

Crne Gore i Vlade Republike Turske o razmjeni zemljišnih parcela 

za diplomatske misije...............................................................................235 

Registar govornika................................................................................................275


Z A P I S N I K 

sa 5. śednice prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2011. godini Skupštine Crne 

Gore 24. saziva, održane 26, 27. i 28. aprila, 24, 25 i 26. maja 2011. godine 

Śednica je počela 26. aprila u 12 sati i 35 minuta. 

Śednici je predśedavao Ranko Krivokapić, predśednik Skupštine, a jednim dijelom, 

zbog spriječenosti predśednika, predśedavali su, naizmje-nično, Rifat Rastoder i 

Željko Šturanović, potpredśednici Skupštine. 

Na početku śednice, predśednik Skupštine je podśetio da je Državna izborna 

komisija podnijela Izvještaj o popuni upražnjenog poslaničkog mjesta sa izborne liste 

„Evropska Crna Gora – Milo Đukanović“ i konstatovao da je, podnošenjem Izvještaja 

Državne izborne Komisije, započeo poslanički mandat dr Nebojši Kavariću. 

Skupština je usvojila zapisnike sa prve, druge, treće-posebne i četvrte śednice 

prvog redovnog zasijedanja u 2011. godini. 

U postupku utvrđivanja dnevnog reda, predśednik Skupštine je podśetio da je u 

Kolegijumu predśednika Skupštine dogovoreno da se na dnevni red stavi Predlog zakona 

o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Turske o razmjeni 

zemljišnih parcela za diplomatske misije, pa i ovaj predlog zakona čini sastavni dio 

predloženog dnevnog reda. 

Poslanik Vasilije Lalošević intervenisao je proceduralno i pitao predśednika 

Skupštine da li se krši procedura ako se Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između 

Vlade Crne Gore i Vlade Republike Turske o razmjeni zemljišnih parcela za diplomatske 

misije stavlja na dnevni red bez mišljenja Skupštine Glavnog grada 

Predśednik Skupštine je odgovorio da se ovaj predlog zakona stavlja na dnevni 

red uslovno, ako se ne dobije mišljenje Skupštine Glavnog grada neće se voditi pretres o 

istom. 

Poslanik dr Branko Radulović intervenisao je proceduralno i podśetio na dogovor 

da se za Predlog deklaracije o načinu i redosljedu valorizacije energetskog potencijala u 

Crnoj Gori obezbijedi televizijski prenos. 

Predśednik Skupštine je saopštio da je, zbog televizijskog prenosa, izmjenjen redosljed 

tačaka iz predloženog dnevnog reda. 

O predlogu dnevnog reda u cjelini glasala su 63 poslanika – 59 za, četiri uzdržana 

pa je za śednicu utvrđen sljedeći 

DNEVNI RED: 

1. Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Budžetu Crne Gore za 

2011. godinu; 

2. Predlog zakona o izmjeni Zakona o upravnom sporu; 

3. Predlog zakona o zaštiti od buke u životnoj sredini; 

4. Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti bilja; 

5. Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o geološkim istraživanjima; 

6. Predlog zakona o sprječavanju zloupotrebe droga; 

7. Izvještaj o radu Agencije za zaštitu ličnih podataka i stanju zaštite ličnih podataka 

za 2010. godinu; 

- 5 -


8. Predlog deklaracije o načinu i redosljedu valorizacije energetskog potencijala 

u Crnoj Gori; 

9. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o uzajamnom podsticanju i zaštiti 

ulaganja između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Makedonije; 

10. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade 

Malte o uzajamnom podsticanju i zaštiti ulaganja; 


Malte o borbi protiv ilegalne trgovine drogama i psihotropnim supstancama; 

12. Predlog zakona o potvrđivanju Konvencije Savjeta Evrope o pristupu 

službenim dokumentima; 

13. Predlog zakona o potvrđivanju Međunarodne konvencije o nadzoru upravljanja 

brodskim balastnim vodama i talozima; 

14. Predlog zakona o potvrđivanju Međunarodne konvencije o nadzoru štetnih 

sistema protiv obrastanja brodova iz 2001. godine; 

15. Predlog zakona o potvrđivanju Protokola iz 2003. godine uz Međunarodnu konvenciju 

o osnivanju Međunarodnog fonda za naknadu štete prouzrokovane zagađivanjem 

uljem iz 1992. godine (CLC 92); 

16. Predlog zakona o potrđivanju Međunarodne konvencije o građanskoj odgovornosti 

za štetu prouzrokovanu zagađivanjem uljem iz 1992. godine; 

17. Predlog zakona o potvrđivanju Međunarodne konvencije o osnivanju 

Međunarodnog fonada za naknadu štete prouzrokovane zagađivanjem uljem iz 1992. godine; 

18. Predlog zakona o potvrđivanju Međunarodne konvencije o odgovornosti i naknadi 

za štetu prouzrokovanu prilikom prevoza morem opasnih i štetnih materija, 1996 

(HNS 96); 

19. Predlog zakona o potvrđivanju Konvencije o dostavljanju u inostranstvu sudskih 

i vansudskih akata u građanskim i privremenim stvarima; 

20. Predlog zakona o potvrđivanju Konvencije o izvođenju dokaza u inostranstvu 

u građanskim i privrednim stvarima; 


Republike Turske o razmjeni zemljišnih parcela za diplomatske misije. 

* * * 

Prva tačka – PREDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA 

O BUDŽETU CRNE GORE ZA 2011. GODINU 

dr Milorad Katnić, ministar finansija dao je dopunsko obrazloženje Predloga zakona. 

Izlaganje su komentarisali: dr Branko Radulović, Dragoslav Šćekić i mr Raško 

Konjević, a dr Milorad Katnić je odgovorio na komentare. 

U pretresu su učestvovali: 

1) Zoran Jelić. Izlaganje su komentarisali Slaven Radunović i dr Branko Radulović, 

a Zoran Jelić je odgovorio na komenatare. dr Milorad Katnić, ministar finansija je odgovorio 

na pitanja iz izlaganja; 

2) mr Aleksandar Damjanović. Izlaganje je komentarisao dr Milorad Katnić, ministar 

finansija, a mr Aleksandar Damjanović je odgovorio na komentar; 

- 6 -


3) mr Raško Konjević. Izlaganje je komentarisao dr Milorad Katnić, ministar finansija, 

a mr Raško Konjević je odgovorio na komentar; 

4) Radojica Živković; 

5) Nebojša Medojević. Izlaganje su komentarisali dr Milorad Katnić ministar finansija 

i Obrad Gojković, a Nebojša Medojević je odgovorio na komentare; 

6) Genci Nimanbegu; 

7) Zoran Vukčević. Izlaganje je komentarisao Emilo Labudović, a Zoran Vukčević 

je odgovorio na komentar; 

8) Velizar Kaluđerović; 

9) Veljko Zarubica; 

10) dr Branko Radulović; 

11) Aleksandar Bogdanović; 

12) mr Damir Šehović. Izlaganje su komentarisali Velizar Kaluđerović i dr 

Milorad Katnić, ministar finansija, a mr Damir Šehović je odgovorio na komentare; 

13) Šefkija Murić. Izlaganje je komentarisao mr Aleksandar Damjanović, a Šefkija 

Murić je odgovorio na komentar; 

14) mr Zarija Franović. Izlaganje je komentarisao mr Aleksandar Damjanović, a 

mr Zarija Franović je odgovorio na komentar; 

15) Husnija Šabović; 

16) Amir Hollaj. 

dr Milorad Katnić, ministar finansija dao je završnu riječ, nakon završenog pretresa. 

Predśedavajući Željko Šturanović je obavijestio da je naredna tačka Predloga zakona 

o izmjeni Zakona o upravnom sporu. 

Poslanik Milorad Vuletić intervenisao je proceduralno i saopštio da bi prvo trebalo 

obaviti pretres o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o opštem upravnom 

postupku, koji je u skupštinskoj proceduri, a nije na dnevnom redu ove śednice, pa zajedno 

ili nakona toga o Predlogu zakona o izmjeni Zakona o upravnom sporu, iz razloga 

usklađivanja odredbi koje predviđa Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o 

opštem upravnom postupku. 

Branka Lakočević, pomoćnica ministra pravde prihvatila je predlog da se odloži 

pretres o ovom Predlogu zakona. 

Predśedavajući Željko Šturanović je pitao poslanike da li prihvataju da se Predlog 

zakona o izmjeni Zakona o upravnom sporu skine sa dnevnog reda i da se na nekoj od 

narednih śednica razmatra zajedno sa Predlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona 

o opštem upravnom postupku, što su poslanici i prihvatili. 

Treća tačka – PREDLOG ZAKONA O ZAŠTITI OD BUKE U ŽIVOTNOJ 

SREDINI 

Predśedavajući Željko Šturanović je obavijestio da je ministar održivog razvoja 

i turizma opravdano odsutan, a da je prisutan sekretar Ministarstva i pitao poslanike 

da li prihvataju da se obavi pretres uz prisustvo Zorana Tomića, sekretara Ministarstva 

održivog razvoja i turizma, kao drugog ovlašćenog predstavnika predlagača, što su poslanici 

prihvatili. 

- 7 -


Zoran Tomić, sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma dao je dopunsko 

obrazloženje Predloga zakona. Izlaganje je komentarisao Vasilije Lalošević. 


1) Ljerka Dragičević; 

2) Svetozar Golubović; 

3) mr Božidar Vuksanović; 

4) Obrad Gojković; 

5) dr Zoran Srzentić; 

6) dr Miloje Pupović; 

7) mr Branka Tanasijević; 

8) Genci Nimanbegu. 

Zoran Tomić, sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma dao je završnu 

riječ, nakon završenog pretresa. 

* * * 

Śednica je prekinuta u 17 sati i 10 minuta, a nastavljena śutradan (27.aprila) u 10 

sati i 20 minuta. 

Četvrta tačka – PREDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKO- 

NA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI BILJA 

Tarzan Milošević, ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja dao je dopunsko 

obrazloženje Predloga zakona. 

Za pretres se niko nije javio. 

* * * 

Śednica je prekinuta u 10 sati i 30 minuta, a nastavljena u 10 sati i 40 minuta. 

Peta tačka - PREDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA 

O GEOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA 

dr Vladimir Kavarić, ministar ekonomije dao je dopunsko obrazloženje Predloga 

zakona. 


1) Zoran Gospić; 

2) dr Strahinja Bulajić; 

3) Radivoje Nikčević. 

dr Vladimir Kavarić, ministar ekonomije dao je završnu riječ, nakon završenog 

pretresa. 

* * * 

Śednica je prekinuta u 11 sati, a nastavljena u 11 sati i 30 minuta. 

- 8 -


Šesta tačka - PREDLOG ZAKONA O SPRJEČAVANJU ZLOUPOTREBE DROGA 

Predśedavajući Željko Šturanović je obavijestio da je ministar zdravlja opravdano 

odsutan, a da je prisutna pomoćnica ministra i pitao poslanike da li prihvataju da se obavi 

pretres uz prisustvo Gorice Savović, pomoćnice ministra zdravlja, kao drugog ovlašćenog 

predstavnika predlagača, što su poslanici prihvatili. 

Gorica Savović, pomoćnica ministra zdravlja dala je dopunsko obra-zloženje 

Predloga zakona. 

Poslanica mr Branka Tanasijević, predśednica Odbora za zdravstvo, rad i socijalno 

staranje saopštila je stavove Odbora. 


1) mr Branka Tanasijević; 

2) dr Miloje Pupović. Izlaganje je komentarisala mr Branka Tanasijević, a dr Miloje 

Pupović je odgovorio na komentar; 

3) dr Zoran Srzentić. Izlaganje je komentarisao dr Miloje Pupović, a dr 

Zoran Srzentić je odgovorio na komentar; 

4) Koča Pavlović. Izlaganje je komentarisao dr Miomir Mugoša, a Koča Pavlović 

je odgovorio na komentar. Proceduralnu intervenciju, radi pojašnjenja stava, koristio je 

poslanik dr Miloje Pupović. 

5) Hidajeta Bajramspahić; 

6) Nataša Vuković. Izlaganje je komentarisao dr Miomir Mugoša, a Nataša 

Vuković je odgovorila na komentar; 

7) Nada Drobnjak. Izlaganje je komentarisao dr Branko Radulović. Proceduralnu 

intervenciju, radi pojašnjenja stava, koristio je poslanik dr Miomir Mugoša. 

8) Emilo Labudović. Izlaganje je komentarisala mr Branka Tanasijević, a Emilo 

Labudović je odgovorio na komentar; 

9) mr Božidar Vuksanović. Izlaganje je komentarisao dr Miloje Pupović, a mr 

Božidar Vuksanović je odgovorio na komentar; 

10) Veselinka Peković. Izlaganje je komentarisao Ervin Spahić, a Veselinka 

Peković je odgovorila na komentar; 

11) Branko Čavor; 

12) mr Budimir Aleksić. Izlaganje je komentarisala mr Branka Tanasijević, a mr 

Budimir Aleksić je odgovorio na komentar. Proceduralnu intervenciju, radi pojašnjenja 

stava, koristila je poslanica mr Branka Tanasijević. 

13) Zoran Vukčević. Izlaganje su komentarisali: Dragoslav Šćekić, Koča Pavlović 

i Emilo Labudović, a Zoran Vukčević je odgovorio na komentare; 

14) dr Radosav Nišavić; 

15) dr Halil Duković; 

16) Nebojša Medojević; 

17) Husnija Šabović. Izlaganje je komentarisala Nataša Vuković, a Husnija 

Šabovć je odgovorio na komentar. 

Gorica Savović, pomoćnica ministra zdravlja dala je završnu riječ, nakon 

završenog pretresa. 

- 9 -


Sedma tačka - IZVJEŠTAJ O RADU AGENCIJE ZA ZAŠTITU LIČNIH PODA- 

TAKA I STANJU ZAŠTITE LIČNIH PODATAKA ZA 2010. GODINU 

Šefko Crnovršanin, predśednik Savjeta Agencija za zaštitu ličnih podataka dao je 

dopunsko obrazloženje Izvještaja. 


1) Nebojša Medojević. Aleksa Ivanović, član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih 

podataka dao je odgovore na pitanja iz izlaganja; 

2) Snežana Jonica. Izlaganje je komentarisao Radenko Lacmanović, član Savjeta 

Agencije za zaštitu ličnih podataka, a Snežana Jonica je odgovorila na komentar; 

3) Ervin Spahić. Izlaganje je komentarisao Predrag Bulatović, a Ervin Spahić je 

odgovorio na komentar; 

4) Koča Pavlović. Izlaganje je komentarisao Ervin Spahić, a Koča Pavlović je 

odgovorio na komentar. 

Predśedavajući Željko Šturanović obavijestio je poslanike da je od Službe 

Skupštine dobio informaciju da je za danas prekinut televizijski prenos i pitao poslanike 

da li se slažu da ovu tačku nastave bez televizijskog prenosa. 

Proceduralnu intervenciju, sa sugestijama i predlozima za nastavak današnjeg 

rada, koristili su: Vasilije Lalošević (dva puta), mr Milutin Simović (dva puta), Emilo 

Labudović (dva puta), dr Branko Radulović i Goran Danilović. 

Predśedavajući Željko Šturanović je obavijestio da se prelazi na pretres predloga 

zakona o ratifikacijama, a da će se pretres Izvještaja o radu Agencije za zaštitu ličnih 

podataka i stanju zaštite ličnih podataka za 2010. godinu nastaviti śutra, kako bi se obezbijedio 

televizijski prenos. 

* * * 


Jedanaesta tačka - PREDLOG ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA 

IZMEĐU VLADE CRNE GORE I VLADE MALTE O BORBI PROTIV ILEGALNE 

TRGOVINE DROGAMA I PSIHOTROPNIM SUPSTANCAMA 

Ivan Brajović, ministar unutrašnjih poslova dao je dopunsko obrazloženje Predloga 

zakona. 


Predśedavajući Željko Šturanović je izvršio izmjenu u redosljedu razmatranja 

pojedinih tačaka, pa se prešlo na tač. 19 i 20 i predložio da se pretres objedini, što je 

prihvaćeno. 

- 10 -


Devetnaesta i dvadeseta tačka 

- PREDLOG ZAKONA O POTVRĐIVANJU KONVENCIJE O DOSTAVL- 

JANJU U INOSTRANSTVU SUDSKIH I VANSUDSKIH AKATA U GRAĐANSKIM I 

PRIVREMENIM STVARIMA, 

- PREDLOG ZAKONA O POTVRĐIVANJU KONVENCIJE O IZVOĐENJU 

DOKAZA U INOSTRANSTVU U GRAĐANSKIM I PRIVREDNIM STVARIMA 

Branka Lakočević, pomoćnica ministra pravde dala je dopunsko obrazloženje 

predloga zakona. 


Predśedavajući Željko Šturanović je predložio da se pretres o tačkama 9. i 10. 

dnevnog reda objedini, što je prihvaćeno. 

Deveta i deseta tačka 

- PREDLOG ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O UZAJAMNOM 

PODSTICANJU I ZAŠTITI ULAGANJA IZMEĐU VLADE CRNE GORE I VLADE 

REPUBLIKE MAKEDONIJE, 

- PREDLOG ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE 

CRNE GORE I VLADE MALTE O UZAJAMNOM PODSTICANJU I ZAŠTITI ULA- 

GANJA 

Goran Šćepanović, pomoćnik ministra ekonomije dao je dopunsko obrazloženje 

predloga zakona. 


Predśedavajući Željko Šturanović je predložio da se pretres o tač. 13. do 18. 

dnevnog reda objedini, što je prihvaćeno. 

Trinaesta, četrnaesta, petnaesta, šesnaesta, sedamnaesta i osamnaesta tačka 

- PREDLOG ZAKONA O POTVRĐIVANJU MEĐUNARODNE KONVENCIJE 

O NADZORU UPRAVLJANJA BRODSKIM BALASTNIM VODAMA I TALOZIMA, 

- PREDLOG ZAKONA O POTVRĐIVANJU MEĐUNARODNE KONVENCI- 

JE O NADZORU ŠTETNIH SISTEMA PROTIV OBRASTANJA BRODOVA IZ 2001. 

GODINE, 

- PREDLOG ZAKONA O POTVRĐIVANJU PROTOKOLA IZ 2003. GODINE 

UZ MEĐUNARODNU KONVENCIJU O OSNIVANJU MEĐUNARODNOG FONDA 

ZA NAKNADU ŠTETE PROUZROKOVANE ZAGAĐIVANJEM ULJEM IZ 1992. 

GODINE (CLC 92), 

- PREDLOG ZAKONA O POTRĐIVANJU MEĐUNARODNE KONVEN- 

CIJE O GRAĐANSKOJ ODGOVORNOSTI ZA ŠTETU PROUZROKOVANU 

ZAGAĐIVANJEM ULJEM IZ 1992. GODINE, 

- 11 -



JE O OSNIVANJU MEĐUNARODNOG FONADA ZA NAKNADU ŠTETE PROUZ- 

ROKOVANE ZAGAĐIVANJEM ULJEM IZ 1992. GODINE, 


JE O ODGOVORNOSTI I NAKNADI ZA ŠTETU PROUZROKOVANU PRILIKOM 

PREVOZA MOREM OPASNIH I ŠTETNIH MATERIJA, 1996 (HNS 96) 

Zoran Radonjić, sekretar Ministarstva saobraćaja i pomorstva dao je dopunsko 

obrazloženje predloga zakona. 



2) dr Branko Radulović. 

Zoran Radonjić, sekretar Ministarstva saobraćaja i pomorstva dao je završnu riječ, 

nakon završenog pretresa. 

* * * 

Śednica je prekinuta u 17 sati i 10 minuta, a nastavljena śutradan (28. aprila) u 10 


Nastavljen je pretres o Izvještaju o radu Agencije za zaštitu ličnih podataka i stanju 

zaštite ličnih podataka za 2010. godinu, u kojem su učestvovali: 

5) Obrad Stanišić; 

6) Vasilije Lalošević. Izlaganje je komentarisao Aleksa Ivanović, član Savjeta 

Agencije za zaštitu ličnih podataka, a Vasilije Lalošević je odgovorio na komentar; 

7) Milorad Vuletić; 

8) Emilo Labudović; 

9) Kemal Purišić. Izlaganje je komentarisao Koča Pavlović, a Kemal Purišić je 

odgovorio na komentar; 

10) Milan Knežević; 

11) Radivoje Nikčević; 

12) Predrag Bulatović; 

Radenko Lacmanović, član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka, dao je 

završnu riječ, nakon završenog pretresa. 

Osma tačka - PREDLOG DEKLARACIJE O NAČINU I REDOSLJEDU VAL- 

ORIZACIJE ENERGETSKOG POTENCIJALA U CRNOJ GORI 

Predśedavajući Željko Šturanović je podśetio da su Predlog deklaracije podnijeli 

poslanici dr Branko Radulović i Nebojša Medojević. 

dr Branko Radulović, predstavnik predlagača dao je dopunsko obrazloženje Predloga 

deklaracije. Izlaganje su komentarisli Zoran Vukčević, mr Aleksandar Damjanović i 

mr Damir Šehović, a Nebojša Medojević je odgovorio na komentare. 

dr Vladimir Kavarić, ministar ekonomije saopštio je stav Vlade. Izlaganje je komentarisao 

dr Branko Radulović, predstavnik predlagača, a dr Vladimir Kavarić, ministar 

ekonomije je odgovorio na komentar. 

- 12 -



1) mr Zarija Franović. Izlaganje su komentarisali Slaven Radunović i dr Branko 

Radulović, a mr Zarija Franović je odgovorio na komentare; 

2) Svetozar Golubović. Izlaganje je komentarisao dr Branko Radulović, a Svetozar 

Golubović je odgovorio na komentar; 

3) Zoran Vukčević. Izlaganje su komentarisali Radojica Živković i dr Branko 

Radulović, a Zoran Vukčević je odgovorio na komentare; 

4) dr Strahinja Bulajić. Izlaganje je komentarisao dr Branko Radulović, a dr Strahinja 

Bulajić je odgovorio na komentar; 

5) Zoran Gospić. Izlaganje su komentarisali mr Budimir Aleksić i dr Branko 

Radulović, a Zoran Gospić je odgovorio na komentare; 

6) Nebojša Medojević. Izlaganje su komentarisali mr Damir Šehović i mr Milutin 

Simović, a Nebojša Medojević je odgovorio na komentare. Repliku je koristio poslanik 

Milorad Vuletić; 

7) Milan Knežević; 

8) mr Aleksandar Damjanović. Izlaganje su komentarisali Nebojša Medojević i 

dr Branko Radulović, a mr Aleksandar Damjanović je odgovorio na komentar Nebojše 

Medojevića. Repliku je koristio poslanik mr Aleksandar Damjanović. 

* * * 

Śednica je prekinuta u 15 sati i 40 minuta, a nastavljena 24. maja u 15 sati i 10 

minuta. 

Predśedavajući Rifat Rastoder je podśetio, a Skupština konstatovala, da je poslanik 

Amir Hollaj iz Albanske koalicije – Perspektiva podnio ostavku na poslaničku 

funkciju, čime mu prestaje funkcija poslanika. 

Predśedavajući je najavio prelazak na pretres dvije ratifikacije, pa je odredio kraću 

pauzu da bi se sačekali predstavnici Vlade. 

* * * 


Dvanaesta tačka - PREDLOG ZAKONA O POTVRĐIVANJU KONVENCIJE 

SAVJETA EVROPE O PRISTUPU SLUŽBENIM DOKUMENTIMA 


1) Snežana Jonica; 


3) Emilo Labudović. 

Željko Rutović, pomoćnik ministra kulture dao je završnu riječ, nakon završenog 

pretresa. 

- 13 -


Dvadeset prva tačka - PREDLOG ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZU- 

MA IZMEĐU VLADE CRNE GORE I VLADE REPUBLIKE TURSKE O RAZMJENI 

ZEMLJIŠNIH PARCELA ZA DIPLOMATSKE MISIJE 

dr Milorad Katnić, ministar finansija dao je dopunsko obrazloženje Predloga zakona. 


1) Vasilije Lalošević. Izlaganje je komentarisao dr Miomir Mugoša, a Vasilije 

Lalošević je odgovorio na komentar; 

2) Emilo Labudović. Izlaganje je komentarisao dr Milorad Katnić, ministar finansija, 

a Emilo Labudović je odgovorio na komentar; 

3) Raško Konjević; 

4) Velizar Kaluđerović. Izlaganje su komentarisali dr Miomir Mugoša i Raško 

Konjević, a Velizar Kaluđerović je odgovorio na komentare. Proceduralnu intervenciju, 

radi pojašnjenja stava, koristili su dr Miomir Mugoša i Velizar Kaluđerović. 

* * * 

Śednica je prekinuta u 16 sati i 40 minuta, a nastavljena śutradan (25. 

maja) u 13 sati. 

dr Branko Radulović intervenisao je proceduralno i predložio da se napravi pauza 

kao bi se održao Kolegijum predśednika Skupštine i utvrdio današnji plan rada. 

Proceduralnu intervenciju, po istom osnovu, koristili su dr Novica Stanić i mr 

Milutin Simović. 

Predśedavajući Rifat Rastoder saopštio je da će se nastaviti pretres o Predlogu 

deklaracije o načinu i redosljedu valorizacije energetskog potencijala u Crnoj Gori, a nakon 

toga napraviti pauza, kako bi se u Kolegijumu predśednika Skupštine dogovorili oko 

nastavka današnjeg rada. 

Nastavljen je pretres o Predlogu deklaracije o načinu i redosljedu valorizacije energetskog 

potencijala u Crnoj Gori (osma tačka), u kojem su učestvovali: 

9) dr Novica Stanić. Izlaganje su komentarisali Nebojša Medojević i mr Zarija 

Franović, a dr Novica Stanić je odgovorio na komentare; 

10) Branko Čavor. Izlaganje su komentarisali Nebojša Medojević i Slaven 

Radunović, a Branko Čavor je odgovorio na komentare; 

11) Velizar Kaluđerović. Izlaganje je komentarisao Nebojša Medojević, a Velizar 

Kaluđerović je odgovorio na komentar; 

12) mr Damir Šehović. Izlaganje su komentarisali: mr Aleksandar Damjanović, 

mr Zarija Franović i Nebojša Medojević, a mr Damir Šehović je odgovorio na komentare; 

13) Zoran Jelić; 

14) Raško Konjević. 

Miodrag Čanović, pomoćnik ministra ekonomije saopštio je stavove Vlade. 

dr Branko Radulović, predstavnik predlagača dao je završnu riječ, nakon završenog 

pretresa. 

* * * 

- 14 -


Śednica je prekinuta u 14 sati i 45 minuta, a nastavljena śutradan (26. maja) u 13 


Predśednik Skupštine objavio je prelazak na izjašnjavanje o predlozima zakona i 

drugih akata o kojima je obavljen pretres. 

Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Budžetu Crne Gore za 

2011. godinu (1. tačka) 

Predśednik Skupštine je podśetio da sastavni dio Predloga zakona čine 

dva amandmana Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo. 

Skupština je prihvatila Predlog zakona u načelu (glasalo je 64 poslanika 

– 45 za, četiri protiv, 15 uzdržanih) i usvojila Predlog zakona o izmjenama i dopunama 

Zakona o Budžetu Crne Gore za 2011. godinu (glasalo je 66 poslanika – 43 za, pet protiv, 

18 uzdržanih). 

Predlog zakona o zaštiti od buke u životnoj sredini (3. tačka) 

Skupština je prihvatila Predlog zakona u načelu (glasalo je 62 poslanika – 61 za, 

jedan uzdržan). 

Predśednik Skupštine je podśetio da je na Predlog zakona podnijeto 14 amandmana, 

i to: Vlada, kao predlagač zakona, jedan amandman, koji je sastavni dio Predloga 

zakona; Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo devet amandmana, koji su sastavni dio 

Predloga zakona; poslanica Ljerka Dragičević četiri amandmana, od kojih je amandman 

2, u izmijenjenoj formulaciji i u istovjetnom tekstu kao i amandman Vlade, sastavni dio 

Predloga zakona, a o ostalim amandmanima treba glasati. 

Poslanica Ljerka Dragičević obavijestila je da odustaje od amandmana 1 i 3 i 

obrazložila amandman 4, o kojem treba glasati. 

Skupština je prihvatila amandman 4 poslanice Ljerke Dragičević (glasalo je 66 

poslanika – 42 za, osam protiv, 16 uzdržanih). 

Skupština je usvojila Predlog zakona o zaštiti od buke u životnoj sredini (glasalo 

je 66 poslanika – 64 za, dva protiv). 

tačka) 

Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti bilja (4. 

Predśednik Skupštine je podśetio da sastavni dio Predloga zakona čini devet 

amandmana Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo. 

Skupština je prihvatila Predlog zakona u načelu (glasalo je 68 poslanika – 68 za) 

i usvojila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti bilja 

(glasalo je 68 poslanika – 68 za). 

tačka) 

Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o geološkim istraživanjima (5. 

- 15 -


Predśednik Skupštine je podśetio da sastavni dio Predloga zakona čini jedan 

amandman Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo. 

Skupština je prihvatila Predlog zakona u načelu (glasalo je 62 poslanika –58 za, 

četiri protiv) i usvojila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o geološkim 

istraživanjima (glasao je 61 poslanik – 54 za, šest protiv, jedan uzdržan). 

Predlog zakona o sprječavanju zloupotrebe droga (6. tačka) 

Skupština je prihvatila Predlog zakona u načelu (glasalo je 68 poslanika – 68 za). 

Predśednik Skupštine je podśetio da je na Predlog zakona podnijeto 17 amandmana, 

i to: Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo 11 amandmana, koji su sastavni dio 

Predloga zakona; četiri poslanika Socijalističke narodne partije tri amandmana, od kojih 

su amandman 1 i 2 sastavni dio Predloga zakona, a od amandmana 3 su odustali; poslanik 

Koča Pavlović tri amandmana, od kojih su amandmani 1 i 3, u izmijenjenim formulacijama, 

sastavni dio Predloga zakona, a o amandmanu 2 treba glasati. 

Poslanik Koča Pavlović obrazložio je amandman, o kojem treba glasati. 

Skupština nije prihvatila amandman 2 poslanika Koče Pavlovića (glasalo je 66 

poslanika – 27 za, 36 protiv, tri uzdržana). 

Skupština je usvojila Predlog zakona o sprječavanju zloupotrebe droga (glasala su 

64 poslanik – 64 za). 

Izvještaj o radu Agencije za zaštitu ličnih podataka i stanju zaštite ličnih podataka 

za 2010. godinu (7. tačka) 

Predśednik Skupštine je podśetio da je Odbor za ljudska prava i slobode, kao 

matični odbor, podnio Predlog zaključaka o prihvatanju Izvještaja Agencije sa ocjenama 

i stavovima koje je predložio Odbor. 

Skupština je prihvatila Predlog zaključaka Odbora (glasalo je 69 poslanika – 55 

za, 14 uzdržanih). 

Predlog deklaracije o načinu i redosljedu valorizacije energetskog potencijala u 

Crnoj Gori (8. tačka) 

Predśednik Skupštine je podśetio da je na Predlog deklaracije podnijeto 12 amandmana, 

i to: predlagači deklaracije poslanici dr Branko Radulović i Nebojša Medojević 

dva amandmana, koji su sastavni dio Predloga zakona; Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo 

dva amandmana, koji su sastavni dio Predloga deklaracije; četiri poslanika 

Socijalističke narodne partije šest amandmana, ali su odustali od amandmana 1, a amandmani 

2, 3, 4, 5 i 6 čine sastavni dio Predloga deklaracije; poslanici mr Damir Šehović 

i mr Raško Konjević dva amandmana, od kojih je amandman 1 sastavni dio Predloga 

deklaracije, a o amandmanu 2 treba glasati. 

Poslanik dr Branko Radulović, predlagač deklaracije obavijestio je da prihvata 

amandman 2 poslanika mr Damira Šehovića i mr Raška Konjevića. 

Skupština nije usvojila Predlog deklaracije o načinu i redosljedu valorizacije energetskog 

potencijala u Crnoj Gori (glasalo je 73 poslanika – 36 za, 37 protiv). 

- 16 -


Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o uzajamnom podsticanju i zaštiti ulaganja 

između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Makedonij (9. tačka) 

Skupština je usvojila Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o uzajamnom 

podsticanju i zaštiti ulaganja između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Makedonije 

(glasalo je 56 poslanika – 53 za, 3 uzdržana). 

Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Malte 

o uzajamnom podsticanju i zaštiti ulaganja (10. tačka) 



Skupština je usvojila Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade 

Crne Gore i Vlade Malte o uzajamnom podsticanju i zaštiti ulaganja (glasalo je 55 poslanika 

– 55 za). 

Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Malte 

o borbi protiv ilegalne trgovine drogama i psihotropnim supstancama, organizovanog 

kriminala i međunarodnog terorizma (11. tačka) 


Crne Gore i Vlade Malte o borbi protiv ilegalne trgovine drogama i psihotropnim supstancama, 

organizovanog kriminala i međunarodnog terorizma (glasalo je 58 poslanika 

– 58 za). 

Predlog zakona o potvrđivanju Konvencije Savjeta Evrope o pristupu službenim 

dokumentima (12. tačka) 

Skupština je usvojila Predlog zakona o potvrđivanju Konvencije Savjeta Evrope o 

pristupu službenim dokumentima (glasala su 54 poslanika – 54 za). 

Predlog zakona o potvrđivanju Međunarodne konvencije o nadzoru upravljanja 

brodskim balastnim vodama i talozima (13. tačka) 



Skupština je usvojila Predlog zakona o potvrđivanju Međunarodne konvencije o 

nadzoru upravljanja brodskim balastnim vodama i talozima (glasalo je 57 poslanika – 57 

za). 

Predlog zakona o potvrđivanju Međunarodne konvencije o nadzoru štetnih sistema 

protiv obrastanja brodova iz 2001. godine (14. tačka) 

- 17 -


Skupština je usvojila Predlog zakona o potvrđivanju Međunarodne konvencije 

o nadzoru štetnih sistema protiv obrastanja brodova iz 2001. godine (glasala su 52 poslanika 

– 52 za). 

Predlog zakona o potvrđivanju Protokola iz 2003. godine uz Međunarodnu konvenciju 


uljem iz 1992. godine (15. tačka) 

Skupština je usvojila Predlog zakona o potvrđivanju Protokola iz 2003. godine uz 

Međunarodnu konvenciju o osnivanju Međunarodnog fonda za naknadu štete prouzrokovane 

zagađivanjem uljem iz 1992. godine (glasalo je 58 poslanika – 58 za). 

Predlog zakona o potvrđivanju Međunarodne konvencije o građanskoj odgovornosti 

za štetu prouzrokovanu zagađivanjem uljem iz 1992. godine (16. tačka) 

Skupština je usvojila Predlog zakona o potvrđivanju Međunaordne konvencije 

o građanskoj odgovornosti za štetu prouzrokovanu zagađivanjem uljem iz 1992. godine 

(glasalo je 57 poslanika – 57 za). 

Predlog zakona o potvrđivanju Međunarodne konvencije o osnivanju 

Međunarodnog fonda za naknadu štete prouzrokovane zagađivanjem uljem iz 1992. godine 

(17. tačka) 


osnivanju Međunarodnog fonda za naknadu štetu prouzrokovane zagađivanjem uljem iz 

1992. godine (glasalo je 57 poslanika – 57 za). 

Predlog zakona o potvrđivanju Međunarodne konvencije o odgovornosti i naknadi 

za štetu prouzrokovanu prilikom prevoza morem opasnih i štetnih materija, 1996-HNS 

96 (18. tačka) 


amandman Obora za ustavna pitanja i zakonodavstvo. 


odgovornosti i naknadi za štetu prouzrokovanu prilikom prevoza morem opasnih i štetnih 

materija (glasalo je 58 poslanika – 58 za). 

Predlog zakona o potvrđivanju Konvencije o dostavljanju u inostranstvu sudskih 

i vansudskih akata u građanskim i privrednim stvarima (19. tačka) 

Skupština je usvojila Predlog zakona o potvrđivanju Konvencije o dostavljanju u 

inostranstvu sudskih i vansudskih akata u građanskim i privrednim stvarima (glasalo je 

58 poslanika – 57 za, jedan uzdržan). 

Predlog zakona o potvrđivanju Konvencije o izvođenju dokaza u inostranstvu u 

građanskim i privrednim stvarima (20. tačka) 

- 18 -


Skupština je usvojila Predlog zakona o potvrđivanju Konvencije o izvođenju 

dokaza u inostranstvu u građanskim i privrednim stvarima (glasalo je 56 poslanika – 55 

za, jedan uzdržan). 

Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Republike 

Turske o razmjeni zemljišnih parcela za diplomatske misije (21. tačka) 


Crne Gore i Vlade Republike Turske o razmjeni zemljišnih parcela za diplomatske misije 

(glasalo je 58 poslanika – 57 za, jedan protiv). 

* * * 

Śednica je završena 26. maja u 13 sati i 40 minuta. 

Fonografske bilješke śednice čine sastavni dio ovog zapisnika. 

Broj 00-61/11-4/3 

Podgorica, 26. maja 2011. godine 

SKUPŠTINA CRNE GORE 24. SAZIVA 

GENERALNI SEKRETAR 

mr Damir Davidović 

PREDŚEDNIK 

Ranko Krivokapić 

- 19 -


26.04.2011. u 12.35 h 

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Otvaram petu śednicu proljećnog zasijedanja u 2011. godini, 24. saziva Skupštine 

Crne Gore. 

Shodno dogovoru sa Kolegijuma predložio sam dnevni red. Uz malu dopunu 

tekst koji ste dobili, a to je takođe dogovor sa Kolegijuma, odnosi se na tačku zamjene 

zemljišta između Republike Turske i Crne Gore.To je Predlog zakona o potvrđivanju sporazuma 

između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Turske o razmjeni zemljišta i parcela 

za diplomatske misije. Na Kolegijumu smo se dogovorili da i to uvrstimo jer je bitno zbog 

regulisanja ukupnih imovinskih odnosa između jedne i druge zemlje i otvaranja i gradnje 

diplomatskih predstavništava. 

Prije toga da konstatujemo da je Državna izborna komisija podnijela izvještaj o 

popuni jednog upražnjenog poslaničkog mjesta sa izborne lista “Evropska Crna Gora - 

Milo Đukanović”, pa saglasno Poslovniku, konstatujem da je započeo poslanički mandat 

Nebojši Kavariću sa liste “Evropska Crna Gora - Milo Đukanović”. 

Čestitam poslaniku Kavariću poslanički mandat. 

Ostaje nam da usvojimo zapisnike sa 1,2,3 i 4. sjednice proljećnog zasijedanja. 

Ima li predloga za izmjenu ili dopunu Hvala. 

Mogu li da konstatujem da smo usvojili zapisnike sa 1,2,3. i 4. sjednice Hvala vam. 

Nije bilo predloga za izmjenu i dopunu dnevnog reda, pa stavljam na glasanje... 

Samo izvolite. 

VASILIJE LALOŠEVIĆ: 

Vi ste sada u uvodu, naglašavajući potrebu da se dopuni dnevni red, pomenuli da 

danas na sjednici treba uvrstiti Predlog zakona o potvrđivanju sporazuma između Vlade 

Crne Gore i Vlade Republike Turske o razmjeni zemljišta i parcela za diplomatske misije. 

Danas je održana sjednica Odbora za međunarodne odnose i evropske integracije. 

Imali smo jednu, zaista, interesantnu raspravu po povom pitanju i svi smo konstatovali 

da je ovo recept i put kako treba ubuduće rješavati, prije svega, potrebe za iznalaženjem 

stalnih rješenja za izgradnju diplomatskih misija. U ovom konkretnom slučaju jedna delegacija 

koja je boravila u Turskoj imala je prilike da vidi tu lokaciju, izvanredna lokacija, 

u elitnom dijelu Ankare. Što se tiče konkretnog sporazuma između Turske i Crne 

Gore apsolutno nema nikakvih problema. Uz izvinjenje što ću ovo potencirati, rekao 

sam i obećao na ovom Odboru da ću to pomenuti, čuli smo na toj sjednici Odbora za 

međunarodne odnose i evropske integracije da je pomoćnik ministra finansija kazao da 

je Vlada u decembru dostavila akt i potpisala ovaj sporazum, a čuli smo, ponavljam još 

jednom izvinjenje predsjedniku Skupštine glavnog grada, njegovu reakciju da on nije 

čuo niti vidio takav sporazum, ugovor, ili odluku. Potrebno je da ga potvrdi i Skupština 

glavnog grada. Koliko znam, uz prethodnu saglasnost a i sjednica je zakazana za 28. 

April. Smo svi bili jednoglasni da je ovo put i recept kako se mogu rješavati slične stvari 

principom reprociteta. Saznali smo i informaciju da će Vlada Republike Turske glavnom 

gradu donirati jednu solidnu svotu novca. Ne bih sada ulazio u taj dio, ali da imamo i to u 

vidu, je li eventualno smetnja, je li narušena procedura ukoliko Skupština glavnog grada 

nije razmatrala ovo pitanje da sada mi to stavljamo na dnevni red. To je dilema koju postavljam 

pred svima nama. Ponavljam, sporni ugovor i zakon apsolutno nije sporan. 

- 21 -



Poznata mi je ta činjenica bila, ali stavljam ga na dnevni red. Predložili smo ga 

na kolegijumu, uslovno, ako ne dobijemo mišljenje Skupštine opštine ni mi ga nećemo 

razmatrati. Ona je na dnevnom redu uslovno i zavisiće od prethodnog koraka Skupštine 

opštine glavnog grada. Ako toga ne bude, ali bilo je dosta insistiranja da se to brzo obavi 

da bismo bili krajnje odgovorni i mi nijesmo htjeli biti prepreka. Ako u međuvremenu dok 

naša sjednica traje to bude riješeno, mi ćemo raspravljati tačku, a ako ne bude nećemo je 

razmatrati i ići ćemo dalje. Hvala. 

Kolega Radulović. Izvolite. 

BRANKO RADULOVIĆ: 

Gospodine predsjedniče, molim Vas, na osnovu dogovora kojeg smo imali na Kolegijumu, 

da tačku pod brojem 19. Predlog deklaracije o načinu i redosljedu valorizacije 

energetskog potencijala u Crnoj Gori stavite tamo na 6. ili 7. kako bi moglo sjutra da dođe 

na red i da uputite zahtjev, kao što smo se dogovorili, da se obezbijedi direktni televizijski 

prenos. Samo da Vas podsjetim oko toga i da se to uvaži. 


Hvala, kolega Raduloviću. Nijesam zaboravio. Na sreću, nemam potrebu da zaboravljam. 

1,2,5,3,4,6,20 i 19 je redosljed kojim ćemo raditi, a dobićete ga kada ga izglasamo 

po dnevnom redu. To je dogovor sa Kolegijuma i dobićete takav dnevni red kada ga izglasamo. 

Želja je bila da koncetrišemo stvari oko prenosa i stvari koje imaju veći politički 

značaj. Naša delegacija Komisije za kontrolu procesa privtizacije ide u posjetu i onda 

smo htjeli da to koncetrišemo prije njihovog odlaska na taj put. 

Kolega Konjević, mislim da je vezano za prethodnu intervenciju oko razmjene 

zemljišta. Izvolite. 

RAŠKO KONJEVIĆ: 

Nije vezano za razmjenu zemljišta, vezano je za ispravku navoda. Dakle, kolega 

Lalošević je, siguran sam iz dobre namjere, prepričao današnji tok sjednice. Ne bih se baš 

do kraja složio iz prostog razloga što sam podržao stanovište gospodina Vukovića koji 

je govorio o Zakonu o državnoj imovini i objašnjavajući to rekao da je u pitanju državno 

zemljište. Složili smo se da Vlada na to ima pravo zato što je to njeno. Jedina dilema u 

tome, na koju sam ja reagovao, jeste stav pomoćnika ministra finansija koji je saopštio 

da je navodnog Glavni grad donio odluku 9. decembra o tome. Dakle, ja sam pomoćnika 

ministra finansija, tu je i ministar finansija, zamolio da mi dostavi tu odluku. Te odluke 

nije bilo iz prostog razloga što će ta odluka da bude donešena za dva dana u Skupštini 

glavnog grada. Tada sam rekao i sada želim da ponovim da je to ne samo dobro zbog 

bilateralnih odnosa između Crne Gore i Turske nego je to dobro i sa aspekta Glavnoga 

grada koji će po tom pravnom poslu da prihoduje nekih gotovo pola miliona eura. Mislim 

da ni procedura u tom stanovištu nije zloupotrebljena na bilo koji način. Jedino je 

nejasnoću izazvao komentar pomoćnika ministra finansija.... 

- 22 -



Dobro je što istorijski točak se okreće, sada mi naplaćujemo harač za zamjenu 

zemlje. 

Izvolite, kolega Laloševiću. 


Gospodine Konjeviću, što bi naš narod rekao - ako rekoh, ja vas ne posjekoh. Nijesam 

htio namjerno da potenciram ovu priču da bih dobio neke političke poene, apsolutno 

mi to nije bio cilj. Prvo, naš odbor je zauzeo takav stav i potpuno dijelim mišljenje. To 

je recept kako treba da rješavamo ubuduće stvari, pogotovo je to recept da to rješavamo 

sa našim susjednim zemljama u regionu, zemljama bivše Jugoslavije. Izvanredan recept 

kako da regulišemo sa Srbijom, BiH, Hrvatskom, Makedonijom i tako dalje, ali je suština 

moje priče bila da se zaista ukaže na to, jer su bili novinari na današnjoj sjednici,pa da ne 

bi kazali - ispričali ste tu priču na Odboru za međunarodne odnose i evropske integracije, 

a na plenumu nijeste riječ kazali i još glasali da se uvrsti u dnevni red. Ovo što je sada 

gospodin Krivokapić kazao to je možda izlaz iz ove situacije, uslovna podrška da uđe 

u dnevni red, a u međuvremenu će biti sjednica Skupštine opštine Podgorica i mi ćemo 

znati na čemu smo. Ovo je bilo čisto iz principijelnog razloga reagovanje jer smo tu priču 

vodili gore. 


Hvala, kolega Laloševiću. 

Idemo na izjašnjavanje o dnevnom redu. 

Stavljam na glasanje predlog dnevnog reda u cjelini. Izvolite, za, protiv, uzdržani. 

Glasalo je 63 poslanika- 59 za, nije bilo protiv, 4 uzdržana. Konstatujem da smo 

usvojili predloženi dnevni red. 

Po dogovoru idemo 1. i 2. tačka pa 5. Naravno, trebaće malo vremena. Predviđeno 

je tri sata da raspravljamo o prvoj tački dnevnog reda. 

Ići ćemo standardnim sistemom - 10 minuta glavni govornici u ime kluba, pet 

minuta ostali učesnici u raspravi, da bi bila što bogatija rasprava. 

Izvolite. Ministar finansija Katnić. 

MILORAD KATNIĆ: 

Zahvaljujem. 

Poštovani predsjedniče, dame i gospodo poslanici, 

Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u odredbama člana 16 i 

člana 82, tačka 5 Ustava Crne Gore. Izmjene i dopune Zakona o Budžetu Crne Gore za 

2011. godinu se donose zbog tehničkog usaglašavanja, a u skladu sa reorganizacijom 

Vlade Crne Gore i usklađivanjem naziva potrošačkih jedinica sa predloženim izmjenama. 

Takođe, odobravaju se preusmjeravanja u cilju stvaranja uslova za tehničku implementaciju 

budžeta u 2011. godini, odnosno isplatu bruto zarada u skladu sa rješenjima propisanim 

Opštim kolektivnim ugovorom. 

Izmjenama Opšteg kolektivnog ugovora ukinute su pozicije naknada za topli 

obrok i naknada za godišnji odmor koje su postale sastavni dio startnog dijela zarade. 

Napominjemo da sredstva planirana Zakonom o budžetu za 2011. godinu ostaju u istom 

iznosu i da se vrši samo tehničko spajanje i razdvajanje određenih potrošačkih jedinica i 

- 23 -


odgovarajućih programa koje ne dovode do izmjena u ukupnom iznosu planiranih sredstava. 

Promjene se odnose na sljedeće potrošačke jedinice: Savjet za privatizaciju mijenja 

naziv i postaje Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte; Ministarstvo unutrašnjih poslova 

i javne uprave mijenja naziv i postaje Ministarstvo unutrašnjih poslova; Ministarstvo 

za evropske integracije prestaje da postoji na način što dva postojeća programa ovog 

ministarstva se objedinjuju u program Proces pridruživanja i pristupanja Evropskoj uniji i 

postaju program u okviru novoformiranog Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija; 

Ministarstvo nauke postaje novo ministarstvo nastalo izdvajanjem programa Nauka 

iz postojećeg Ministarstva prosvjete i nauke; postojeće Ministarstvo prosvjete i nauke 

mijenja naziv i postaje Ministarstvo prosvjete i sporta; Zavod za međunarodnu naučnu, 

prosvjetnu, kulturnu i tehničku saradnju mijenja naziv i postaje Zavod za međunarodnu 

saradnju; Ministarstvo saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija mijenja naziv i postaje 

Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, dok će program telekomunikacijskih i poštanskih 

djelatnosti postojećeg Ministarstva postati program u okviru Ministarstva za informaciono 

društvo i telekomunikacije; Ministarstvo za informaciono društvo mijenja naziv 

i postaje Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije; Ministarstvo poljoprivrede, 

šumarstva i vodoprivrede mijenja naziv i postaje Ministarstvo poljoprivrede i 

ruralnog razvoja; Ministarstvo uređenja prostora i zaštite životne sredine i Ministarstvo 

turizma prestaju da postoje kao samostalna ministarstva i nastaje Ministarstvo održivog 

razvoja i turizma. Novoosnovanom ministarstvu će se, osim postojećeg programa koji je 

postojao u okviru Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine, dodati program 

Turistička djelatnost, nastao spajanjem programa Turistička djelatnost i Razvoj turističkih 

potencijala. Program administracije novoformiranog Ministarstva nastaje spajanjem istih 

programa postojećih ministarstava; Ministarstvo za zaštitu ljudskih i manjinskih prava 

mijenja naziv i postaje Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava. 

Ovim predlogom izmjena i dopuna Zakona o budžetu, Ministarstvo finansija, 

odnosno Vlada pokušava da odgovori na zahtjeve i potrebe reorganizacije Vlade i za 

tehničko preusmjeravanje sredstava kako bi se omogućilo shodno zakonu izvršenje 

budžeta u potpunosti. Još jednom naglašavam da nije riječ o promjenama Zakona o 

budžetu u suštinskom smislu, da se ne mijenjaju iznosi, niti kategorije koje se tiču rashoda, 

prihoda, deficita i javnog duga, već se obezbjeđuju tehnički preduslovi za implementaciju 

budžeta shodno reorganizaciji Vlade u skladu sa novom strukturom Vlade. U 

tom smislu, molim vas da na taj način razmotrite i podržite ovaj predlog izmjena i dopuna 

Zakona. 

Zahvaljujem. 


Hvala, ministre Katniću. 

Komentari, kolega Radulović i kolega Dragoslav Šćekić. Kolega Radulović u ime Kluba 

PzP-a. Izvolite. 


Građani Crne Gore, danas bi bilo racionalno i pošteno, neću reći crnogorski zato 

što ne znam koliko je to utemeljeno u istini, da je ođe došao premijer, gospodin Lukšić i 

rekao svu istinu i rekao da smo mi finansijski pukli na sto banda, da curi na svaku stranu, 

da smo se zadužili pod krajnje nepovoljnim uslovima sa novih 180 miliona, da neće te 

- 24 -


rupe brojne ni zakrpiti, ni približno, da onu sirotinju u obliku plata, penzija, što primamo, 

primamo zaduženjem, i to ne samo svoga potomstva nego i zaduženjem lično, izgleda. 

Da oni tajkuni oko Željezare će nas zadužiti stotinu miliona, od nje neće ništa biti, da 

oni tajkuni oko Kombinata aluminijuma možda trista i više miliona, da nas ucjenjuju sa 

termo blokom 2, da od autoputa nema ništa, ili će biti tamo neđe, pod nekakvim velikim 

uslovima. Da kaže - građani Crne Gore i ja sam grešan za to, kao ministar finansija ništa 

u ovim uslovima ne mogu učiniti dok je predsjednik najveće partije gospodin Đukanović. 

To je pošteno, gospodo, da kaže naš premijer, a ne da ćuti o našoj svakolikoj propasti. 

Pošteno je da će da kaže da će da dočeka do 21. maja, pa ukoliko presjednik DPS-a ostane 

gospodin Đukanović, da podnese ostavku, jer ništa ne može učiniti. Ovo je .... 


Hvala, kolega Raduloviću. 

Ministre želite li odgovor Ako želite, izvolite. Ministar Katnić. 


Iako se nije odnosilo na Predlog izmjena i dopuna Zakona o budžetu, komentarisane 

su određene ekonomske i fiskalne performanse, pa mislim da je važno da pojasnim 

i uvaženom poslaniku Raduloviću i ostalim poslanicima, ali i građanima. Dakle, prošla 

godina bila je godina konsolidacije za crnogorsku ekonomiju i u odnosu na procijenjeni 

ekonomski rast 0,5 % kako je to bilo i definisano Zakonom o budžetu, ekonomski rast u 

2010. godini iznosio je 1,1 %. To je značajno više ne samo od projekcija koje je uradila 

Vlada, već i iznad projekcije koju je uradio Međunarodni monetarni fond i Evropska 

komisija za Crnu Goru. Istovremeno u odnosu na Predlog budžeta koji je dostavljen i 

koji je ova Skupština usvojila za 2010. godinu, budžetski rashodi su smanjeni, smanjen 

je deficit. Podsjetiću, deficit je bio planiran na preko 4,4 % bruto domaćeg proizvoda, a 

konsolidacijom javnih finansija, budžetski deficit je smanjen na ispod 4 % bruto domaćeg 

proizvoda. 

Za 2011. godinu procjena je da će crnogorska ekonomija rasti između 2 i 3 procenta, 

procjena Vlade je 2,5 procenata. Ovi indikatori ukazuju da Crna Gora je tehnički izašla 

iz recesije, da konsoliduje svoje javne finansije i da uspostavlja osnove za zdrave ne samo 

javne finansije nego i za zdravu ekonomiju. Sve ove napore prepoznale su i međunarodne 

finansijske institucije. MMF je tokom posjete svoje misije koja je bila u februaru i kroz 

svoj izvještaj sa te posjete prepoznao da je Crna Gora na pravom putu u dijelu javnih finansija 

i u dijelu stabilizacije javnih finansija. Prepoznati su napori na konolidaciji javnih 

finansija, na smanjenju deficita, napori na obuzdavanju rasta javnog duga i pohvaljene su 

projekcije koje je Ministarstvo finansija uradilo za naredni srednjoročni period. 

Kao potvrdu ispravnosti politike u dijelu javnih finansija dobili smo i nakon 

dvadeset mjeseci ili blizu dvije godine negativnog ..... za kreditni rejting saopštenje referentne 

..... 


Hvala. Imaćete još prilike, dva kluba su se prijavila. 

U ime kluba Socijalističke narodne partije, kolega Šćekić u ime SDP-a kolega Konjević. 

Volio bih da bude oponiranje kolege Konjevića. Komentar, ali komentar koji ima 

oponiranje, ako budete hvalili ministra uzeću Vam riječ. 

Izvolite. 

- 25 -


DRAGOSLAV ŠĆEKIĆ: 

Hvala, predsjedniče. 

Ja ću iskoristiti ovaj komentar da postavim pitanje na koje nijesam dobio odgovor. Shodno 

članu 50 poslovnika Skupštine Crne Gore već sam proslijedio inicijativu Ministarstvu 

finansija, a radi se o pitanju koje smo čuli na odboru i koje izaziva pažnju i meni a mislim 

i javnosti. Naime, radi se o odluci koja je donešena 24. februara na Vladi Crne Gore, a 

odnosi se na zaduživanje i garancije Crne Gore. U članu 3 - Crna Gora preuzima dugove, 

tačka 4 - Radio televizija Crne Gore prema Atlasmont banci AD Podgorica za tekuću 

likvidnost u iznosu do 0,86 miliona eura, ili 860 hiljada. 

Interesuje me po kom osnovu i iz kog razloga je nastao dug Televizije Crne Gore 

prema Atlasmont banci, kao i po kom osnovu i kriterijumu je Vlada Crne Gore preuzela 

isti. Takođe me interesuje iz iste odluke u članu 2 gdje Crna Gora daje garancije za 

podršku privredi u ukupnom iznosu od 30 miliona eura, koji su to privredni subjekti, da 

bismo mogli javnost da upoznamo , jer 30 miliona nije mala cifra. 

Hvala. 


Hvala, kolega Šćekiću. 

Da obavijestim. Prije više od mjesec dana sam uputio pismo premijeru, oni su tražili dodatno 

da ažuriramo na što sve nije odgovoreno, pa smo mi ažurirali spisak neodgovorenih 

pitanja i mislim da su krenuli da rade taj posao. Očekujem da te svoje zaostatke ispune do 

premijerskog sata za 10. maj. Očekujem da će to biti ažurirano, ali u svakom slučaju da 

vas informišem kad je već prilika. 

Ministre Katniću, želite li riječ Izvolite. 


Želim da odgovorim na pitanje poslanika Šćekića. Odlukom koju je Vlada usvojila 

u februaru operacionilizovan je Zakon o budžetu koji je predvidio preuzimanje 

obaveza Radio-televizije Crne Gore. U tom smislu samo je izvršena zakonska obaveza 

koja postoji i koju je ova Skupština prepoznala i usvojila kroz Zakon o budžetu. Obaveze 

Radio- televizije Crne Gore prema Komercijalnoj banci proistekle su iz tekućeg poslovanja 

i podmirivanja ili finansiranja tekućih troškova. To su informacije u koje je Ministarstvo 

finansija imalo uvid prije nego što je preuzelo obavezu i prije nego što je kroz ovu 

odluku Vlade operacionalizovalo, odnosno izvršilo Zakon o budžetu. 

Zahvaljujem. 


Hvala, minister. 

Poslaniče Konjeviću, sa naznakama koje sam Vam dao. 


Može bez naznaka, jer ću i Vas i Skupštinu da obavijestim, bez obzira na Vašu 

urgenciju, ja još uvijek nijesam dobio odgovor na poslaničko pitanje. Mislim da je to dovoljan 

osnov da dobijem komentar. 

Uvaženi ministar Katnić je pročitao odgovor na moje poslaničko pitanje i znam da 

nije do Ministarstva finansija. Zaista me interesuje, ako je ministar Katnić u pisanoj formi 

- 26 -


pročitao odgovor, šta je problem da ga ja dobijem. Dakle, to je jedan aspect, već ste me 

ponukali da to pitam. 

Druga dva moja pitanja, da bih mogao da uzmem riječ kada dođe vrijeme za 

diskusiju, dakle odnosi se na član 3 Zakona o budžetu. S obzirom da ste kolegi Šćekiću 

odgovorili da je preuzimanje duga Javnog servisa po osnovu tekućeg poslovanja, ako 

sam Vas razumio, od 800 hiljada eura bilo prema Atlas banci, da je to zakonska obaveza 

Ministarstva finansija koja je proizašla iz činjenice usvajanja Zakona o budžetu za 2011. 

Godinu. Tu se sa Vama slažem, s tim što se ne slažem u dijelu - nijesam siguran, a to ću 

dodatno tražiti pisanim putem - za što se odnosilo to 800 hiljada eura. Imam drugu informaciju, 

da se to odnosilo za neki satelitski program, ali otom-potom, u pisanoj formi ću 

tražit. Sad koristim priliku da Vas podsjetim na još jednu zakonsku obavezu, čitam član 

3 - Opšti prihodi budžeta u ukupnom iznosu od sedam i po miliona okvirno biće preusmjereni 

Javnom servisu Radio-televizija Crne Gore - stav 1. Stav 2 - Sredstva iz stava 1 u 

iznosu od 900 hiljada Javni servis Radio-televizija Crne Gore će koristiti za pokrivanje 

ukupnih troškova prenosa i emitovanje javnog servisa koji nijesu obuhvaćeni programom 

prenos radio-difuznog signala na teritoriji Crne Gore preko radio-difuznog predajnika u 

okviru budžeta Ministarstva kulture. Dakle, takođe mislim da je zakonska obaveza i molio 

bih i Ministarstvo finansija da nađe način....... 


Hvala, poslaniče Konjeviću. 

Ministre, izvolite. 


Hvala. 

Zahvaljujem za ovaj komentar. Ministarstvo finansija je poslalo, mislim, odgovor istog 

dana kada je i bila skupštinska rasprava i kada sam u usmenom izlaganju saopštio ono što 

smo kasnije i dostavili. 

U dijelu ovog pitanja tačno je takođe da je Zakon o budžetu predvidio sredstva 

za Radio-televiziju Crne Gore i tačno je da su, takođe, predviđene i namjene za određena 

sredstva za Radio-televiziju Crne Gore. Ministarstvo finansija uredno, kao i za sve druge 

potrošačke jedinice, usmjerava sredstva prema potrošačkim jedinicama, uključujući Radio- 

televiizju Crne Gore. Tačno je da je obaveza Radio-televizije Crne Gore da ta sredstva 

ili dio sredstava usmjeri Radio-difuznom centru. Ministarstvo finansija uputilo je i urgenciju 

resornom Ministarstvu kulture i Radio-televiziji Crne Gore da ispoštuje obavezu koja 

je definisana Zakonom o budžetu. Ministarstvo finansija nema nadležnosti da samostalno 

preusmjerava sredstva niti da ih upućuje bilo kojem privrednom, poslovnom ili drugom 

subjektu ukoliko to nije definisano Zakonom o budžetu i ukoliko to nije potrošačka jedinica. 

Dakle, u ovom slučaju takođe poštujemo Zakon o budžetu, usmjeravamo sredstva 

za potrošnju kako je to definisano, a obavezne su sve druge potrošačke jedinice i sva 

preduzeća koja su korisnici tih sredstava da izvršavaju zakonske obaveze uključujući i 

Zakon o budžetu i u tom smislu nema dileme da je neophodno da Radio-televizija Crne 

Gore ispoštuje svoju obavezu. Ali, još jednom naglašavam, u tom dijelu Ministarstvo finansija, 

osim ukazivanja na nepoštovanje te obaveze, osim upućivanja u urgenciju nema 

nadležnost niti je u zakonskoj mogućnosti da samostalno preusmjeri ta sredstva. Hvala. 

- 27 -



Ovim su iscrpljeni komentari. 

Idemo u krug predstavnika Klubova. U ime Kluba poslanika Demokratske partije 

socijalista, kolega Jelić. 

Izvolite, kolega Jeliću, Vaših 10 minuta za Klub. 

ZORAN JELIĆ: 

Zahvaljujem. 

Poštovani gospodine predsjedniče, dame i gospodo poslanici, poštovani ministre 

Katniću, 

Izmjene i dopune Zakona o budžetu Crne Gore za 2011.godinu se donose zbog 

tehničkih usaglašavanja a u sklopu sa reorganizacijom Vlade Crne Gore i usklađivanjem 

naziva potrošačkih jedinica sa predloženim izmjenama. 

Predloženim izmjenama Zakona o budžetu stvaraju se uslovi za nesmetano finansiranje 

potrošačkih jedinica nakon reorganizacije Vlade i donošenja Uredbe o organizaciji 

i načinu rada državne uprave 28.01.2011.godine. Dakle, razlog za donošenje ovog 

akta je tehničko usaglašavanje, usklađivanje naziva potrošačkih jedinica sa Uredbom o 

organizaciji i načinu rada državne uprave i odobravanjem preusmjeravanja sredstava radi 

isplate bruto zarada u skladu sa rješenjima iz Opšteg kolektivnog ugovora, a kojima se 

ukidaju pozicije naknada za topli obrok i naknada za godišnji odmor koje postaju sastavni 

dio startnog dijela zarade dok izdaci po vrstama i ekonomskoj klasifikaciji ostaju u istom 

ukupnom iznosu od 1.400.000.000 eura kako je dato i Zakonom o budžetu za 2011.godinu. 

Dakle, sredstva planirana Zakonom o budžetu za 2011.godinu, koji je objavljen 

u “Službenom listu Crne Gore” 78/10, ostaju u istom iznosu i vrši se samo tehničko spajanje 

i razdvajanje određenih potrošačkih jedinica kao što je to ministar već naglasio. 

Promjene se odnose prije svega na sljedeće potrošačke jedinice: Savjet za privatizaciju 

mijenja se i postaje Savjet za privatizaciju i kapitalne objekte. Ministarstvo 

unutrašnjih poslova i javne uprave mijenja naziv i postaje Ministarstvo unutrašnjih poslova. 

Ministarstvo za evropske integracije prestaje da postoji na način da se dva postojeća 

programa ovog Ministarstva objedinjuju u program Proces pridruživanja i pristupanja 

Evropskoj uniji i postaje program u okviru novoformiranog ministarstva tj. Ministarstva 

vanjskih poslova i evropskih integracija. Novo Ministarstvo nauke je nastalo izdvajanjem 

iz programa Ministarstva prosvjete i nauke i to ministarstvo postaje Ministarstvo 

prosvjete i sporta. Ministarstvo saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija mijenja naziv i 

postaje Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, dok program telekomunikacija i poštanske 

djelatnosti postojećeg Ministarstva postaje program u okviru Ministarstva za informaciono 

društvo i telekomunikacije. 

U članu 5 Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu Crne Gore 

za 2011.godinu, dati su izdaci i ekonomska klasifikacija. Savjet za privatizaciju i kapitalne 

objekte ima na raspolaganju iznos budžeta za 2011.godinu u iznosu od 1.609.000 eura. 

Za Ministarstvo unutrašnjih poslova planirana su sredstva za 2011.godinu od 8.341.000 

eura. Za Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija predviđena su sredstva 

u iznosu od 15.453.200 eura. Ministarstvu prosvjete i sporta sredstva za 2011.godinu 

iznose 114.140.000 eura. Zavod za međunarodnu saradnju imaće na raspolaganju u 2011. 

godini 403.896 eura. Ministarstvo saobraćaja i pomorstva raspolagaće u 2011.godini sa 

- 28 -


4.519.331 euro. Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja za svoje aktivnosti utrošiće 

u 2011.godini 15.760.000 hiljada eura. Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava moći 

će da potroši u 2011.godini 1.260.000 eura. Ministarstvo održivog razvoja i turizma u 

budžetu za 2011.godinu, raspolagaće sa 11.927.000 eura. Ministarstvo za informaciono 

društvo i telekomunikacije može računati na iznos sredstava od 6.712.000 eura. I na kraju, 

Ministarstvu nauke dodijeljeno je 1.785.689 eura za svoje aktivnosti koje je planiralo 

u 2011.godni. Za sprovođenje ovog Zakona nijesu potrebno obezbijediti dodatna novčana 

sredstva u Budžetu Crne Gore. 

Na Odboru za ekonomiju finansije i budžet razmatran je ovaj Predlog zakona. 

Odbor je podržao razloge za izmjenu i dopunu Zakona o budžetu za 2011.godinu koje su 

saopštene u uvodnom obrazloženju predstavnika predlagača, a koje se odnose na tehnička 

usaglašavanja kako bi se stvorili uslovi za nesmetano finansiranje potrošačkih jedinica 

nakon reorganizacije Vlade i donošenje uredbe o reorganizaciji i načinu rada državne 

uprave a za čiju primjenu nijesu potrebna sredstva. 

Tokom rasprave na Odboru za ekonomiju, budžet i finansije postavljana su pitanja 

koja su se odnosila na ostvarenje budžeta za prva tri mjeseca tekuće godine. Finansiranje 

potrošačkih jedinica, to donošenje izmjena i dopuna zakona, poštovanje člana 11 Zakona 

o budžetu, zaduživanje Crne Gore na međunarodnom tržištu euro obveznica u iznosu od 

180 miliona itd. 

Odbor je sa devet glasova za i dva uzdržana glasa odlučio da predloži Skupštini 

da usvoji Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu za 2011.godinu. 

Pošto se ovdje postavljaju određena pitanja, dužan sam da saopštim neka kretanja 

u budžetu u prvom kvartalu 2011.godine. Primici budžeta Crne Gore u prvom kvartalu 

2011.godine iznosili su 227,53 miliona eura, izvorni prihodi budžeta iznosili su 218 

miliona ili 6,83% bruto društvenog proizvoda, dok su na plan ostvareni 97,53%. Naplata 

prihoda od poreza na dodatu vrijednost za prva tri mjeseca ostvarena je na višem nivou 

od planiranog za 2,9%, što je pozitivan signal da ćemo takve trendova ostvariti i tokom 

čitave 2011.godine. Prihodi po osnovu doprinosa iznose 67 miliona eura, što je 2,78% 

više u odnosu na prvi kvartal 2010.godine, što je takođe dobar trend za ovaj budžetski 

period. Izdaci budžeta u prvom kvartalu 2011.godine iznosili su 272,18 miliona eura ili 

8,53% bruto društvenog proizvoda i oni su u odnosu na plan ostvareni 93,8%. Do nižeg 

izvršenja rashoda za materijal i usluge, rashoda za tekuće održavanje i kapitalne izdatke 

u tekućem budžetu došlo je zbog mjera štednje koju je sprovelo Ministarstvo finansija u 

tekućoj godini. Takođe, deficit budžeta u prvom kvartalu 2011.godine iznosio je 54,150 

hiljada eura ili 1,7%, dok je korišćenje depozita iznosilo 65 miliona eura ili 2,4%. 

Iskoristio bih priliku da postavim pitanje gospodinu Katniću, jer se takva rasprava 

čula i na Odboru za budžet, ekonomiju i finansije, oko zaduživanja Crne Gore kroz 

euro obveznice. 

Ja ću podsjetiti da je ovo naše drugo zaduživanje na tržištu euro obveznica. Želio 

bih da saopštite kolika je kamata za ovo zaduživanje, koji je to iznos, kako je to u odnosu 

na prethodno zaduživanje i ako možete da mi saopštite koliko je bilo zainteresovanih 

ponuđača, iz kojih zemalja, za naše euro obveznice. Dakle, to su neka pitanja koja su se 

čula na Odboru, a volio da nam saopštite vaš odgovor. 

Zahvaljujem. 

- 29 -



Hvala, kolega Jeliću. 

Kolega Radunović. Izvolite, komentar. 

SLAVEN RADUNOVIĆ: 

S obzirom na diskusiju, moj će komentar da bude sličan. 

Pošto smo čuli čitanje još jedanput svega ovoga što piše u Predlogu zakona i onda 

na kraju malo ovog reklamerstva kako će da nam sad ministar kaže kako smo se super 

zadužili i koliko je ljudi bilo zainteresovano, moram da reagujem zaista, jer prodajemo 

građanima Crne Gore priču kako je Crna Gora sjajna ekonomska velesila zato što su svi 

zainteresovani da kupe njene dionice. Ne, nego zato što tako atraktivne ponude za ljude 

koji se bave investicijom nema nigdje. Znači 7,5 - 8% dajemo kamatu na euro obveznice 

i zbog toga su ljudi zainteresovani. Jer na drugi način moraju da ih plasiraju za 2, 3 ili 

4%, gospodine Jeliću. Znači, to je priča za glasače koji o tome pojma nemaju, kako smo 

mi super jer svi su zainteresovani da kupe naše dionice. Dajte vi na prodaju kuću za 7 

evra pa će se javiti milion ljudi. Ali to nije dokaz da je vaša kuća atraktivna, nego da je 

ponuda takva kakva jeste, nepristojno loša. Mislim da priča o zaduživanju Crne Gore 

putem euro obveznica mora polako da poprimi jedan ozbiljniji tok u Crnoj Gori, da ne 

predstavljamo to kao pobjedu Vlade Crne Gore, nego kao poraz Vlade Crne Gore. Vlada 

Crne Gore uzima zajmove da bi tekući budžet finansirala. Znači, prevedeno na jezik svakodnevni, 

Crna Gora nema para sama sebe da izdržava, već uzima kredite koje treba da 

vraća u sljedećim godinama, mogu da kažem i u sljedećim generacijama, da bi današnje 

obaveze servisirala, a to se predstavlja kao ne znam kakav uspjeh. 


Hvala, kolega Radunoviću. 

Kolega Jeliću, imate pravo na odgovor. 

ZORAN JELIĆ: 

Uvaženi gospodine Radunoviću, 

Moje pravo kao poslanika jeste da postavim pitanje ministru i ne vidim tu ništa 

loše. Ja sam postavio pitanje na koje će mi ministar odgovori i ne vidim da je to neko 

reklamerstvo, kako vi kažete. 

Druga stvar, gospodine Radunoviću, ova pitanja su bila postavljena i na Odboru 

za ekonomiju, budžet i finansije. Vi nijeste član toga Odbora, ali to smo raspravljali tamo 

i dužni smo da o tome obavijestimo i širu javnost s obzirom da se sjednice Odbora ne 

prenose javno. Znači da ipak iskoristimo priliku da i o tim pitanjima popiračmo. 

Kažete da se mi zadužujemo na euro tržištu po visokim kamatama. Evo, ja ću dati 

šansu i ministru da kaže kolike su to kamate, ali ću vas podsjetiti, gospodine Radunoviću, 

da i druge zemlje Evropske unije ili zemlje koje su dospjele na neki način u krizu sa javnim 

finansijama, pokušavaju da se zaduže na tržištu kapitala Evropske unije ili tržištu kapitala 

koje vlada u svijetu. Ne mogu se zadužiti po tim uslovima kao što se može zadužiti 

Crna Gora, nego se traže od njih mnogo veće kamate. Tu su i Portugalija i Grčka koje su 

pokušavale da se zaduže pa su dobile sad neke nepovoljnije kredite od međunarodnih finansijskih 

institucija. Ovo o čemu mi sad pričamo, gospodine Radunoviću, to su ekonomske 

kategorije. Dakle, ovo zaduživanje, tačno se zna za što će se ono odnositi. Još jednom 

- 30 -


da kažem da su javne finansije u Crnoj Gori potpuno stabilne, što govori i podatak da je 

za ponudu naših obveznica bila dvostruko veća tražnja na tržištu nego što je to bio slučaj 

sa nekim drugim hartijama..... 


Hvala, biće još prilike, jer kolega Radulović ima komentar. 

Ministar da odgovori, može. 

Izvolite, ministre, dva minuta za odgovor na pitanje poslanika Jelića. 


Zahvaljujem za ovo pitanje. 

Prije svega želim da kažem da niko nije rekao da je zaduživanje dobro i da je 

pohvalno to što se neka država zadužuje. Međutim, tačno je i to da danas u svijetu najveći 

broj država, gotovo sve se zadužuju za finansiranje bilo tekuće bilo kapitalne potrošnje 

i da u prosjeku zaduživanje u zemljama Evropske unije prevazilazi 3% bruto domaćeg 

proizvoda i da je zaduživanje danas Velike Britanije i SAD-a oko 10% bruto domaćeg 

proizvoda. Dakle, ekonomska kriza je učinila da prihodi država budu manji a da rashodi, 

posebno u dijelu socijalnih davanja, u odnosu na penzije i na plate, budu značajno veći i 

taj finansijski gaf, ta nelikvidnost treba da se premosti kroz zaduživanje. 

Želim da kažem da je pohvalno da se Crna Gora uspjela zadužiti na međunarodnom 

tržištu kroz euro obveznice zato što je to najtransparentniji oblik zaduživanja koji karakteriše 

najrazvijenije države i samo najrazvijenije države se zadužuju na međunarodnom tržištu 

obveznica. 

Ove godine, osim Crne Gore, nijedna država koja ima ispod investicionog rejtinga 

A nije uspjela da se zaduži. To znači da su samo mnogo kredibilnije države sa 

svojim javnim finansijama i svojom investicionom klimom uspjele da se zaduže. Nije 

isto zaduživanje i prodaja kuće, koju ste naveli, zato što zaduživanje podrazumijeva da 

vam neko vjeruje da ćete vratiti dug. To je kao kad idete u banku i tražite kredit, svako ne 

može da dobije kredit. Na međunarodnom tržištu samo ozbiljne države, države u koje investitori 

vjeruju mogu da se zaduže. Crna Gora se zadužila ove godine i jako je pozitivno, 

i dobili smo komplimente sa najviših adresa, Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske 

banke i Evropske komisije, da je cijena zaduživanja niža nego što je bila pola godine 

prije. Cijena je 7,25 i niža je nego za pojedine zemlje Evropske unije i pojedine zemlje 

evropske zone. Grčka, Portugal, Irska, čak Španija i Italija se zadužuju skuplje nego Crna 

Gora, a neke od ovih zemalja približavaju se sa svojom cijenom Crnoj Gori. Neke druge 

države se ne mogu ni zadužiti ....(Prekid) i u tom dijelu zaduživanje je tehnička radnja, 

obezbjeđivanje likvidnosti, a povjerenje koje smo dobili to je povjerenje u našu solventnost, 

u mogućnost da otplaćujemo naše obaveze. I u tom smislu prezentiramo zaduživanje 

kao nešto što je pozitivno i pozitivno je da je kreditna agencija Mudis prepoznala pomak 

u javnim finansijama u ekonomiji Crne Gore i korigovala procjenu za kreditni rejting. 

Mislim da su to stvari koje, ako ozbiljno, kako ste rekli, pričamo o zaduživanju, treba da 

imamo u vidu. Na međunarodnom tržištu ne mogu se zadužiti zemlje koje nemaju povjerenje. 

Pojedine države Evropske unije se ne mogu zadužiti i pojedine zemlje evropske 

zone se danas zadužuju skuplje nego Crna Gora. Mislim da su to pozitivne stvari za Crnu 

Goru. A sigurno da treba raditi da se cijena zaduživanja smanji i da se zaduživanje smanji 

kroz smanjenje deficita i to je pitanje Zakona o budžetu i pitanje o kome će se, nadam se, 

raspravljati kada budemo usvajali budžet za 2012. godinu. Hvala. 

- 31 -



Hvala. 

Tu smo, među 6,6 Portugala i 13,5 Grčke, tako smo na sredini skoro. 

Izvolite, kolega Raduloviću. 


E ovo je čudo, kako čovjek ostati u pamet poslije ovakve priče. 

Ajde da odbačim to da je zaduženje dobra rabota, nego o ovim podacima koji nisu 

tačni, gospodine ministre. Mi smo se zadužili 200 i 180 miliona, sa kamatom... 

Gospodine Jeliću, ajde da argumentovano diskutujemo. To je 380 miliona, zajedno 

sa kamatama cijelih 525 miliona eura. 29 miliona eura ćemo morati mjesečno da 

dajemo samo kamatu, gospodine Jeliću, odnosno ministre. 

Slušajte ovo što vi kažete, znači Slovenija na 15 godina obveznica za 1,6 milijardi 

eura sa kamatnom stopom 5,1%, gospodine Jeliću. Španija na 15 godina tri milijarde 

5,11%. Kome pričate vi da smo se mi dobro zadužili 

Suština je sljedeća - ako se zadužiš zaduži se u nečemu što će da ti produkuje da 

ga možeš vratiti. A kako možeš da ga vratiš ukoliko to ide na potrošnju Kako može to 

da se uradi Zašto vi ne napravite aranžman sa MMF-om Sa aranžmanom sa MMF-om 

možemo da dođemo do jeftinijeg novca. Ali nećete zato što MMF će da napravi reviziju 

našega budžeta i naše javne potrošnje i naše ukupne fiskalne i monetarne i svakakve druge 

stabilnosti. U tome je suštinski problem. Gospodine Jeliću, odnosno gospodine ministre, 

nemojte da prosipate takvu demagogiju. Mi smo se zadužili da bi mogli da živimo 

biološki, i zadužili smo se loše, i zadužili smo se najgore u Evropsku uniju ko se mogao 

zadužiti. 

Shvatate li, 29 miliona godišnje ćemo samo da plaćamo kamate, a kad dođe 

glavnica. Znate li koliko je sad naš javni dug i koliko će biti 2015. ili 2016. - 50% budžeta. 

I nije problem.... 


Kolega Jeliću, izvolite. 

Srbija se jeftinije zadužila, kolega Raduloviću, tako da je to ohrabrujuće. Jeftinije 

se od nas zadužila Srbija. 

Izvolite. 

ZORAN JELIĆ: 

Hvala. 

Gospodine Raduloviću, vjerovatno ste napravili jedan lapsus, pomiješali ste 

kamatne stope na godišnjem i mjesečnom nivou. Ali, razumijemo se, samo momenat. 

Crna Gora je od 1. aprila uspješno realizovala emisiju obveznica u iznosu od 180 

miliona eura. Rekao sam u početnom izlaganju da je tražnja za našim euro obveznicama 

bila dvostruko veća, što govori da investitori imaju povjerenje u Crnu Goru i u njene 

ekonomske prilike i u crnogorske javne finansije. Obveznice su emitovane sa ročnošću 

od pet godina gdje je kamatna stopa fiksirana na 7,25%. Ranije je bilo to malo više. 

Ponudu za ove naše euro obveznice, gospodine Raduloviću, dostavilo je 67 investitora 

iz 21 različite zemlje Evrope, Azije i SAD. To opet govori o kredibilitetu Crne 

Gore. 

- 32 -


I ono što je ministar rekao, ovo je transakcija prva koja je urađena na evropskom 

tržištu u ovoj godini za zemlju koja ima kreditni potencijal niži od A. 

Još jednu stvar da vam kažem. Vi govorite, a o tome smo pričali na Odboru za 

ekonomiju, budžet i finansije, o aranžmanu sa Međunarodnim monetarnim fondom. 

To su mnogo stroži kriterijumi i mnogo nepovoljniji za Crnu Goru, taj aranžman sa 

Međunarodnim monetarnim fondom, a prije svega se on odnosi što bi jedan veliki broj 

radnika koji je zaposlen u Crnoj Gori ostao bez posla. Znači to je prvo. Imamo iskustva 

iz drugih zemalja. 

Što se tiče našeg zaduživanja, to je prije svega zaduživanje da bi se otplatio stari dug 

i na neki način to je ostvarivanje fiskalne discipline. Vi to dobro znate kroz one vaše kost 

benefit analize o kojima stalno razgovaramo itd. Dakle, ovo je ostvarenje finansijske .... 


Hvala vam. 

Kolega Damjanoviću, izvolite. Klub SNP-a 10 minuta. 

ALEKSANDAR DAMJANOVIĆ: 

Zahvaljujem. 

Poštovana Skupštino, poštovani građani, ministre Katniću, 

U početku ste rekli jednu, da kažem, činjenicu koja stoji, da se ovdje radi o takozvanim 

tehničkim izmjenama i dopunama Zakona o budžetu i da bi se trebali držati 

te teme. Naravno, ovo je prilika da se u odnosu na tu temu razgovara i o ostvarivanju 

budžeta tokom ova četiri mjeseca i o svim onim budžetskim projekcijama koje mogu a 

ne moraju dovesti do novih izmjena i dopuna Zakona, koje ne bi bile tehničke, možda i 

suštinske. 

Ono što hoću da kažem na početku jeste da i ovaj tehnički rebalans, kako se 

popularno zove, dolazi kao posljedica lutanja u Vladi vezano za reorganizaciju državne 

uprave. Mi smo svjedoci da smo u zadnjih pet-šest godina imali desetak reorganizacija. 

Ja pretpostavljam, vi to mnogo bolje znate, da svakodnevne reorganizacije u Vladi, izmjene 

ministarstava, spajanje, razdvajanje, stvara poteškoće kako vama u Vladi tako nama 

u Parlamentu i u cijeloj Crnoj Gori. Dakle, nisam siguran da smo sa ovim zadnjim izmjenama 

i reorganizacijama završili posao, i biće veoma interesantno vidjeti da li će se 

Vlada sa ovakvim ministarstvima održati do kraja. To za početak. Prilog tome, recimo da 

smo kod ove zadnje reorganizacije razdvojili Ministarstvo prosvjete i nauke na dva, dok 

imamo jedno super Ministarstvo ekonomije gdje ima sad već sedam ili osam pomoćnika 

i kod vas, čini mi se, koje se bavi od propalih preduzeća do, recimo, sektora energetike i 

rudarstva koji su strateška grana naša, a znamo da smo Ministarstvo energetike i rudarstva 

imali 90-ih godina kada je to mnogo manje bilo potrebno. 

Da se vratim na ove suštinske stvari. Imam kod sebe vaša dokumenta, dakle dokumenta 

Vlade, odnosno Ministarstva finansija o ostvarivanju ekonomske politike ova 

tri mjeseca, o makroekonomskim pokazateljima za prvi kvartal itd. Zadržao bih se na 

onome što vi ovdje govorite, malo i na onome što vam je Centralna banka dala u preporukama 

za 2011. godinu. Nažalost, ovdje nakon sve one priče kod usvajanja novog Zakona 

o Centralnoj banci, nakon sve one priče o različitim pogledima banke i Vlade prošle 

godine i pretprošle, kada je bio u pitanju ovaj aranžman sa MMF-om itd. opet mogu da 

zaključim da se veoma slabo ili gotovo nimalo ne pridržavate ovih preporuka Centralne 

- 33 -


banke, što nije dobra situacija. Imamo novi Zakon, novo rukovodstvo Centralne banke, 

novo Ministarstvo finansija i analizom preporuka makar za ova četiri mjeseca doći ćemo 

do činjenice da ta saradnja nije podignuta na viši nivo, što mislim da u krajnjemu smeta 

kompletnom sistemu. Dakle, od toga da još uvijek nije donešen niti je u pripremi Zakon o 

privatno-javnom partnerstvu koji bi omogućio intenziviranje kapitalnih investicija kojih 

nažalost nema, toga smo svjedoci, do toga da i dalje nema povećanja transparentnosti 

fiskalne politike, naročito kad se radi o lokalnim samoupravama. Da bi to bila potvrđena 

činjenica, čitam vaš izvještaj o indikatorima gdje se odnosi na lokalnu samoupravu i gdje 

kažete da vam određeni broj opština, uprkos obavezi, još uvijek nije dostavio izvještaj za 

prvi kvartal itd. te ne možete da napravite konsolidaciju u odnosu na lokalne samouprave. 

Dakle, ovdje se govori da treba podignuti sistem revizije na svim nivoima. Razgovarali 

smo kada smo skoro imali izmjene i dopune toga zakona, da ni ta obaveza nije 

završena kako treba. Razmotriti mogućnost uvođenja poreza na kapitalnu dobit, na tržište 

nekretnina i na tržište kapitala, ni od toga ništa, a da bi dobili prije neki dan, u najmanju 

ruku jednu čudnu vašu izjavu koja je ostala nedorečena. Ja znam da je vi namjerno nijeste 

dorekli do kraja, a to je da ćete nekim podzakonskim aktom smanjiti akcize, tj. omogućiti 

pojedinim kategorijama da im se izvrši povraćaj sredstava po osnovu plaćanja akcize. Ja 

i vi dobro znamo da se poreske dažbine i akcize uvode zakonima i da je najnormalnija 

situacija da ako hoćemo da vršimo promjenu u dijelu akciza idemo na izmjene i dopune 

Zakona o akcizama, da to ne radimo u najavi nekim famoznim podzakonskim aktom. 

Niste naveli kojim, niste naveli na bazi kojeg zakona i niste naveli kako to možemo da 

vršimo diskriminaciju pojedinih kategorija pa da za, ne znam, pekare itd. smanjujemo 

akcize, a da svi mi ostali građani tretiramo gorivo kao luksuz i plaćamo i dalje najskuplju 

cijenu goriva u region. To je ono što se tiče održivosti budžeta i to je ono što se tiče toga 

da uprkos takvim akcizama i takvim cijenama, mi imamo pad ova tri mjeseca prihoda od 

akcize. 

Oko zaduženosti smo imali prilike da polemišemo, ja ću opet samo da kratko 

podsjetim, od vremena nezavisnosti i sticanja Crne Gore do danas, više nego udvostručili 

smo spoljni dug. Nikakav problem nije zadužiti se, od toga niko ne pravi problem. Ali, 

problem pravim ako se zadužujemo a nemamo auto-put, a nemamo nijednu novu energetsku 

centralu, a nemamo nijedno preduzeće podignuto iz pepela, a imamo Željezaru, imamo 

Kombinat. Dakle, zaduživanje ne za kapitalne projekte, kako je pomoćnik Pavličić 

pokušao da kaže, već za održavanje ove preglomazne administracije, ogromne javne 

potrošnje itd. 180 miliona je, ovdje je rečeno, uzimano da bi vratili 146 miliona staroga 

duga. Uzimamo da bi vraćali, a ova 34 miliona ćemo investirati u kapitalne projekte. 

A ja ću vama da kažem da nećemo, već ćemo tim parama da vratimo samo kamate, 

jer smo u Zakonu o budžetu, iz decembra mjeseca, predvidjeli 40 miliona eura vraćanja 

samo kamata ove godine. Već naredne godine će to biti duplo više, jer ćemo imati i ovo 

novo zaduženje. I opet kažem, ako se za pola godine, kroz dvije emisije obveznica, zajedno 

sa kamatama ukupno zadužimo gotovo pola milijarde evra, onda teško možemo 

da pričamo o balansiranom budžetu i javnoj potrošnji. To je činjenica i mislim da ćete to 

teško osporiti, kako god planirali da ta sredstva koristite, a mi znamo i to se jasno vidi 

za šta se ta sredstva koriste. Vi sad imate situaciju da ćete da emitujete državne zapise, jer 

jednostavno nije dobra usklađenost sredstava u budžetu, može to da bude zato što je mart, 

april pa čekamo ljetnju sezonu, čekamo turizam i tako dalje, pa da nešto napravimo, ali i 

to pokazuje da stvari nisu tako sjajne. Zašto je problematičan ovaj spoljni dug, odnosno, 

- 34 -


konkretno ove dvije emisije obveznica Ne samo što ste za pola milijarde podigli iznos 

spoljnjega duga u nekih pola godine, nego zato što i diktiraju politiku kamatnih stopa na 

tržištu. Ako se zadužujemo po visokim kamatnim stopama od 8 i 7,5% na Evro-tržištu, to 

će onda biti reper za komercijalne banke kojima na pamet padati neće da svoju politiku 

kamatnih stopa balansiraju u pogledu onoga što treba privredi i građanima. Dakle, ako 

imamo 10% kamatne stope, koje su možda i najveće u regionu, u eurizovanim ekonomijama 

sigurno, koju nude komercijalne banke ako se pojedini građani zadužuju i po 

kamantnim stopama od 15% i manja privredna društva, a ako se država zadužila po ovoj 

stopi to je onda granica za banke. Bankama je onda lagodno da kažu, evo po ovim kamatnim 

stopama mi ćemo plasirati naša sredstva i ubirati određene prihode. Čemu da se nada 

i crnogorska privreda i čemu da se nadaju građani, to je još jedna teza u prilogu da za 

kratak rok, a bojim se na srednji sigurno ne, nije došlo do uravnotežene politike javnih 

finansija u Crnoj Gori i ne vidim kako će se to ostvariti. Ako mislimo da ostvarimo sve 

one projekte kojih još uvijek nema počevši od auto-puta i tako dalje, to su javno privatna 

partnerstva gdje će, takođe, trebati ogromna nova sredstva i novi dugovi da bi Crna Gora 

izvela te projekte. 

Dakle, vezano za javni dug toliko. Ako njega sad posmatramo u kontekstu rastuće 

nelikvidnosti naše privrede i onoga što ste rekli da je projekcija rasta bruto-domaćeg proizvoda 

bila 1% prošle godine, onda možemo da kažemo da je taj rast na žalost imao I negativne 

efekte, jer je rezultirao sa najvećom nelikvidnošću u istoriji crnogorske privrede. 

300 miliona evra je ono što znamo, vrh ledenog brijega. To je ono što znače blokirani 

računi privrednih društava, konkretno svakog četvrtog ili svakog trećeg kojeg posluje ozbiljno. 

Ako uzmemo u obzir da sektror za naplatu u Centralnoj banci ima hiljade i hiljade 

novih naloga gdje je spreman ili gdje je već trebao da blokira nova sredstva mislim da 

je, ako ništa alarmantna situacija u dijelu likvidnosti privrede. E sada želim da se u kontekst 

dovede budžetska ravnoteža o kojoj je govorio pomoćnik ministra, na Odboru, na 

jednom veoma lošem nivou, I svi oni planovi za javno privatna partnerstva i kapitalne 

investicije koje imamo, koje ne možemo iz ove pozicije da ostvarimo i položaj u kome 

se nalazi privreda koja ne može podršku naći kod komercijalnih banaka, a mi nemamo 

mehanizam niti razvojnu banku da to uradimo kao država. 15 miliona ili 15% za mjesec 

dana su se smanjili depoziti države i to su vaši izvještaji i to govori o tome da jednostavno 

ni ove pozajmice nisu bile dovoljne same po sebi da bi se došlo do budžetske ravnoteže. 

Dakle, imamo tehnički rebalans, on nije sporan i pretpostavljam da će biti podržan, jer 

se radi o preusmjeravanju sredstava između ministarstava, možda je ovdje bila i prava 

prilika da mi ovdje iznesemo stvari na čistac i da vidimo da li će biti potrebe za nekim 

ozbiljnijim rebalansom. Način na koji ste vi sada omogućili Vladi da se zadužuje okvirno 

u kontekstu godišnjeg Zakona o budžetu, takođe, nije dobar. Ja sam na Odboru pročitao 

i to ću ponoviti kratko i završavam sa time, da smo se na osnovu tog Zakona 22. marta 

u Službenom listu čini mi se broj 16, zadužili još 325 miliona evra. Po osnovu davanja 

garancija, po osnovu preuzimanja dugova, dakle, ne svega 180 miliona emisije u obveznicama, 

već mnogo više. Ako bi se sad ušlo u analizu kome su davane garancije i kome i 

zašto je dug otkupljivan i za koje projekte se uzima novac, a projekti ne mrdaju sa mrtve 

tačke, mislim da bi smo onda ovu priču daleko odveli. Zahvaljujem. 

- 35 -



Hvala, kolega Damjanoviću. Nema komentara. Ministar Katnić želi komentar na 

izlaganje poslanika Damjanovića. 


Zahvaljujem predsjedniče i zahvaljujem gospodinu Damjanoviću, koji je otvorio 

važna pitanja. Ja ću probati u ovo kratko vrijeme da odgovorim na neka. 


Produžiću vam ja malo ako treba da odgovorite, posle ću dati kolegi da komentariše 

ako treba. Izvolite. 


Oko nekoliko nespornih činjenica ponovo. Javni dug Crne Gore na kraju 2010. 

godine iznosio je 42% bruto domaćeg proizvoda. Na kraju ove godine 2011. iznosiće 

oko 45% bruto domaćeg proizvoda. Na početku procesa konsolidacije javnih finansija 

2004. godine javni dug Crne Gore iznosio je 44% bruto domaćeg proizvoda. Sada imamo 

još uvijek javni dug koji je na nivou 2004. godine kada govorimo o procentualnom 

učešću bruto domaćih proizvoda. Kada govorimo o zaduženosti Crne Gore u odnosu na 

Evropsku uniju i zemlje evropske zone skoro dvostruko manje. Javni dug u Evropskoj 

uniji u prosjeku 82% bruto domaćih proizvoda, a u zemljama euro zone je 86% bruto 

domaćih proizvoda. Neću da kažem da je javni dug od 45% za Crnu Goru mali i da to 

ne može da predstavlja problem u smislu održivosti javnih finansija, ali želim da kažem 

da okolnosi koje karakterišu i zemlje euro zone i zemlje Evropske unije i uopšte čitav 

svijet, utiču da su javne finansije u debalansima gotovo u svim državama, uključujući i 

Crnu Goru, i u Crnoj Gori deficit je, ponavljam, značajno niži nego što je to u državama 

euro zone i Evropske unije. Naša namjera je da smanjimo dosta taj deficit, da smanjimo 

javni dug i u nekom srednjeročnom periodu do 2015. Godine, da imamo i suficit i 

smanjenje javnog duga ispod 40% bruto domaćeg proizvoda. To će nas dodatno učiniti 

fiskalno stabilnijim i održivim i to je politika koju će zagovarati Ministarstvo finansija 

i Vlada. Naravno, to smanjene nije jednostavno, zato što postoje značajni rashodi koji 

opterećuju javne finansije i koje je neophodno finansirati. U dijelu zaduživanja i finansiranja 

tekuće potrošnje, Ministarstvo finansija se drži takozvanog zlatnog pravila, a to je 

da zaduživanje..(Prekid)... i najveći iznos, osim kada je za zaduživanje za otplatu javnog 

duga čime se ne stvara dodatni teret javnog duga. Najveći dio duga ili zaduživanja novog 

tokom 2010. godine korisiti se za otplatu duga. U 2010. godini 140 miliona je uplaćeno 

za stari dug. U 2011. godini preko 120 miliona će biti otplaćeno starog duga. Na taj način 

neće se povećati javni dug za ukupan iznos zaduživanja, već samo neto za razliku izmedju 

onoga što smo platili i onoga što smo se zadužili. I u tom dijelu brojke koje ste saopštili, 

koje poslanici saopštavaju, izgledaju značajno drugačije. Dakle, deficit je pošle godine 

iznosio 4% bruto domaćeg proizvoda. Za ovu godinu je planiran na nivou 2,5%. Kažem 

da će biti izazov ostvariti deficit na nivou 2,5% zbog pritiska socijalnih davanja, rasta 

plata i rasta penzija. U tom smislu Ministarstvo finansija je informisalo Vladu, takođe, o 

mjerama koje treba preduzeti da bi se zadržali u okviru fiskalnih ciljeva. 

U dijelu ostvarenja prihoda ove godine su na nivou 97,5% plana za prvi kvartal. 

Mislim da to potvrđuje da smo dosta precizno, ne samo, planirali i vodili ekonomsku poli- 

- 36 -


tiku koja je učinila da ostvarenje bude blizu plana i veće nego što je bilo prošle godine i u 

tom smislu ekonomija pokazuje znake oporavka, takođe i kroz prihode po osnovu poreza 

na dodatu vrijednost, poreza na dohodak i doprinos. Dakle, osnove kategorije poreza su 

ili na nivou plana ili iznad plana što takođe pokazuje da se poboljšava likvidnost i da 

postoje znaci oživljavanja ekonomije. Čini mi se da je saradnja sa Centralnom bankom 

jako kvalitetna, da u najvećem dijelu ne samo da poštujemo preporuke koje saopštava 

Centralna banka, već usaglašavamo politike koje se odnose na ekonomiju. Vjerujem da 

ćemo se složiti, ne moramo se uvijek sa Centralnom bankom i sa njihovim preporukama 

slagati i ne moramo uvijek poštovati preporuke koje dostavljaju. Svaka institucija može 

kroz svoju filozofiju ili kroz svoje viđenje ekonomije da saopšti ono što misli da je najbolje 

za tu ekonomiju i ne moraju ti stavovi nužno da se podudaraju i mislim da rasprava 

i dogovor oko tih stavova može da produkuje dobro rješenje. U tom smislu Ministarstvo 

finansija, takođe, kroz svoje fiskalne smjernice, kroz Zakon o budžetu, kroz ekonomsku 

politiku prezentira i ekonomsku politiku i mjere koje treba Vlada da preduzme kako bi se 

stvorili uslovi za održivi dugoročni rast. U dijelu zakona o akcizama koje ste pomenuli i 

nepoštovanja Zakona o akcizama, čan 4 ovog Zakona i član 10 ovog Zakona omogućavaju 

da se za određene oblasti koje smo naveli u informaciji koju je Vlada usvojila i koju ćemo 

....kroz dva Pravilnika, omogući smanjenje akciza za određene privredne grane kako bi 

se, ne samo, uticalo na stabilizaciju cijena nego se poboljšala konkurentnost ovih privrednih 

grana. 

Ono što ste naglasili, a to je dug i obaveze koje ostaju za buduće generacije i ono 

što ostaje po osnovu tog duga. Ponovo naglašavam, sadašnje i buduće generacije nijesu 

zaduženije nego što su bile 2004. godine, ne kažem da je to dobro, treba težiti da se 

smanji javni dug i da se smanji deficit. Zaduživanja su uglavnom bila za otplatu duga i 

za kapitalne rashode. Dakle, od novog duga ostali su određeni projekti, tu možemo govoriti 

o regionalnom vodovodu, o određenim projektima, poboljšanju vodosnabdijavanja, 

poboljšanju energetske mreže i tako dalje, o svim infrastrukturnim projektima uključujući 

unapređenje i lokalne i državne infrakstrukture i putne, saobraćajne, željezničke i tako 

dalje. Znači, to su neki kapitalni projekti koji su ostali i zaduživanja i opet kažem, princip 

u Vladi jeste da zaduživanje ne bude veće nego što su kapitalni projekti, posebno infrakstrukturni 

i mislim da ćete podržati taj princip i opet kažem da su sada javne finansije po 

pitanju parametara u Crnoj Gori mnogo zdravije i bolje nego u većini evropskih država 

Evropske unije. Hvala vam. 


Dao sam malo više prilike da čujemo odgovore, ali daću i kolegi malo više prilike 

da iskomentariše odgovor. Izvolite. 


Zahvaljujem. 

Kolega Katniću, polemisaću oko vaše ključne teze da je u Crnoj Gori nivo javnog 

duga niži u odnosu na zemlje Evropske unije i samo ću postaviti jedno pitanje svima 

nama. Jeste niži svakako, ali ja jednostavno hoću da ovdje kažem da se ne radi o istom 

nivou privrednog razvoja koji imamo u Crnoj Gori i u tim zemljama zapadne Evrope. 

Tamo imamo završene gotovo sve poslove što se tiče infrastrukture gradnje auto-puteva, 

dovoljnosti energetske, i tako dalje. Ovdje ništa od toga nije završeno i ne možemo da se 

- 37 -


hvalimo time da nam je procenat duga manji. Naveli ste da su odrađeni neki projekti, jeste 

regionalni vodovod završen, ali je li to jedini projekat uz tunel Sozinu, koji možemo da 

potpišemo kao ključne kapitane investicije, a sve ostalo onako da zanemarimo. Zaduživala 

se ova država i 70-tih i 80-tih godina u okviru bivše SFRJ, ali se tada od tog duga gradila 

privreda, gradili se putevi, gradila se termo-elektrana u Pljevljima, gradio se Kombinat 

aluminijuma i tako dalje, trošen je novac na investicionu potrošnju. Ovdje se zadužujemo, 

toga ne vidimo i toga nema, to je problem. Dakle, nije problem sadašnji nivo duga, problem 

je kako taj dug rapidno raste najbrže u Evropi u odnosu na, da kažem, relativan iznos 

koji smo imali.Pola na pola, za četiri godine, održivost toga duga i sposobnost vraćanja 

toga duga gospodine Katniću. 40 miliona evra samo za kamate ove godine, iduće godine 

mnogo više, priznajte da bi ta sredstva bila veoma dobro da možemo da ih oslobodimo 

za neke druge stvari, poput podrške privredi. Imate ovdje 30 miliona podrške privredi 

ove godine, a 40 miliona vraćanja kamata i to može da da neke pokazatelje u kakvom se 

stanju nalazi ekonomija. Ovo što ste rekli oko akciza, ja sam samo htio da kažem, mijenjali 

smo Zakon o akcizama za mnogo manje stvari i mislim da je ovdje korektnije bilo 

reći ne možemo da mijenjamo Zakon o akcizama ili akcize, jer nam je to prihod koji i 

onako pada i ako nam je cijena goriva najveća u Evropi ili u regionu, a ne da odvajamo 

pojedine privredne grane, a da građane marginališemo i da kažemo da smo procijenili 

da ovdje moramo da održimo cijenu goriva nižom da bi cijena hleba bila 50 centi ili 60 

centi. Mislim da to nije dobar pristup. Ono što je suštinska dilema i u čemu se zaista ne 

slažemo i SNP to mora da ponovi ovdje opet, jeste dilema koju imamo, odnosno, sukob 

u dijelu ekonomske politike i poreske politike između Vlade i SNP-a. Vi ste na konceptu 

da je poreska politika dobra i da je potrebno samo malo balansiranje u okviru poreske 

politike, a da sa rastom duga završavamo sve ono što treba da završimo. Mi u SNP-u 

mislimo drugačije. Mislimo da se može ići na mnogo manji nivo zaduživanja ako bi se 

napravile korjenite reforme u poreskoj politici, od toga da ovdje treba uvesti progresivni 

porez na dohodak, jer ovaj ovdje Zakon o budžetu pokazuje da su prihodi koje možemo 

da ostvarimo nedovoljni do toga da se ne možemo složiti da nam naknada za igre na 

sreću bude svega 3,6 miliona evra, da nam naknada za koncesije bude oko 5 miliona evra 

i tako dalje. U Crnoj Gori imamo luksuz, imamo ogromnu imovinu. Mi u SNP-u želimo 

da vidimo i poreski i identifikacioni karton i oporezivanje toga luksuza i te imovine i to 

su desetine i desetine miliona evra i stotine miliona evra, a onda se ne bi zaduživali kako 

se zadužujemo i mislim da bismo imali mnogo bolju ekonomsku politiku i ekonomski 

sistem. Zahvaljujem. 


Hvala kolega Damjanoviću. 

Idemo redom u ime klubova, 

Iz Kluba SDP-a kolega Konjević, a neka se pripremi kolega Živković. Izvolite. 


Zahvaljujem, predsjedniče. 

Složio bih se sa jednim terminom koji je upotrebio kolega Damjanović, radi se o 

tehničkom rebalansu. Zaista, ako bismo u tom kontekstu posmatrali ovaj zakonski tekst, 

odnosno predlog zakonskolg teksta koji je pred nama ne bismo imali realnog osnova da 

otvorimo diskusiju na neke druge teme. Međutim, vrlo je teško u trenutku kada govorimo 

- 38 -


o Budžetu, makar to bio i tehnički rebalans, ne otvoriti nekoliko pitanja ili prosto postaviti 

pitanja ministru finansija koristeći tu priliku i otvoriti nekoliko dilema koje u posljednjih 

nekoliko mjeseci jesu za javnost, pa samim tim i za poslanike interesantne. 

Ministre Katniću, vratio bih se na nešto što sam Vas namjerno rekao bih pitao prilikom 

moga komentara. Vi ste mi rekli da Ministarstvo finansija nije zaduženo za to nego 

je nadležno Ministarstvo medija i kulture. Pročitaću Vam član 30 organskog Zakona o 

budžetu koji kaže- za izvršenje Budžeta države odgovoran je ministar finansija. Pročitaću 

vam još jedan član, “član 2. Na osnovu ovlašćenja iz ovog zakona Ministarstvo finansija 

donosi naredbe, uputstva i programe i daje naloge i smjernice za sprovođenje ovog zakona”. 

Mislim da Vi nijeste bili nadležni po jednom drugom dopisu što ste nam poslali 

a za ovo ste nadležni, ministre. Iz člana 30 i iz člana 2. toliko vezano i molio bih zaista 

da Ministarstvo finansija ispoštuje strogu zakonsku obavezu iz člana 3. Ako nije, zaista, 

čini mi se postaje malo degutatno, svake godine otpisujemo po jedno milion eura za 

javni servis i sada s druge strane dovodimo druge privredne subjekte u pitanje, u pitanje 

dovodimo njihovu egzistenciju zbog toga što ne možemo da se dogovorimo ko je za šta 

nadležan. Zakon jasno ukazuje ko je nadležan za određene stvari. 

Što se tiče teme koja je otvorena prilikom rasprave o ovom Budžetu, vezano za 

zaduženje. Tu ću se složiti sa 90% vaših obrazloženja. Zaista stoji činjenica koju ste vi 

saopštili da smo 2004. godine bili na nekih 44 do 45% bruto društvenog proizvoda, da 

smo danas negdje na 42 do 45. Tačno je potpuno i tu se slažem sa vama, vrlo je lako doći 

do tih podataka da su zemlje Evropske unije ili zemlje evro zone na nivou koji je preko 

80% bruto društvenog proizvoda. Tu treba pohvaliti politiku koju je Ministarstvo finansija 

vodilo u periodu kada smo imali budžetskih suficit. Taj budžetski suficit je korišćen 

za otplatu duga i zato je danas stvorena mogućnost da možemo sada govoriti o onome što 

su govorile kolege iz opozicije, da svakako bilo bi bolje da taj novac kojim se zadužujemo 

korisimo možda i za neke druge stvari ali je dobro, bazično je dobro što je Ministarstvo 

finansija, odnosno Vlada stvorila situaciju da u jednom ciklusu u kojem se crnogorska 

ekonomija nalazi za nju ne bude pogubno da neophodnim zaduživanjem, a zaduživanje 

je neophodno da bismo finansirali deficit, ne dovedemo svoj javni dug do tog nivoa kada 

bi to zaista predstavljalo ozbiljnu prijetnju po sistem javnih finansija. Mene je donekle 

začudilo i molio bih objašnjenje. Čuo sam danas da nećemo imati priliku da o tome 

razgovaramo kroz izmjene i dopune zakonskog teksta, odnosno zakona o akcizama . U 

međuvremenu sam pribavio informaciju sa Vlade, dakle Vlada će podzakonskim aktima 

realizovati svoju namjeru vezano za korekciju cijena goriva kroz smanjivanje akciza za 

pojedine sektore. Čitajući Vladinu informaciju, suština ovakve mjere, odnosno ono što se 

željelo postići jeste ublažavanje inflatornog dejstva. Slažem se sa tim, samo što mi ostaje 

nejasno zašto kroz ublažavanje inflatornog dejstva nijesmo obuhvatili ne samo ove sektore 

nego smo po meni na jednsotavniji način to mogli da uradimo, dakle, da izračunamo, 

ne vidim fiskalni efekat u ovoj informaciji, da vidimo koliko država može da podnese 

umanjenih prihoda od akciza i da za taj procenat smanji svoje učešće, kroz akcije u cijeni 

goriva. Šta je ovim načinom urađeno Kolega Katnić i ja sjetićemo se da jedan dio 

ekonomista u Crnoj Gori kaže da je vrlo važno smanjiti diskreciona ovlašćenja odnosno 

mogućnost diskrecionih mjera. Mislim da se kolega Katnić upravo zalaže za jedan takav 

pristup i poštujem taj pristup. Međutim, čini mi se da su na ovakav način upravo povećana 

u određenom smislu diskreciona ovlašćenja, odnosno proširene su diskrecione mjere gdje 

će Ministarstvo finansija ili Ministarstvo ekonomije kroz određene pravilnike i procedure 

- 39 -


vraćati 20 centi određenim privrednim subjektima. Pri tome vas pitam koji je to privredni 

subjekt koji će imati najveću korist od ove mjere Vlade, da to nije slučajno Kombinat 

aluminijumaMožete li mi reći kolika je procjena i u kojem iznosu je potrošnja, ako imate 

taj podatak, potrošnja ukupno kako se to precizno kaže gasnih uglja, kolika je potrošnja u 

ovim sektorima, svim koje ste obuhvatili, od pekarskog sektora, autoprevoznika, ne znam 

još koji su sektori, koliko u toj sektorskoj potrošnji učestvuje Kombinat aluminijuma, u 

procentima. Da li imate tu informaciju Koliko se procjenjuje da će ovakva odluka da 

utiče na smanjenje budžetskih prihdoa. 

Na samom kraju pitanje ako smo mogli da imamo sve te informacije unaprijed, a 

cilj nam je bio ublažavanje inflatornog udara, što na nivou principa apsolutno podržavam, 

nije mi jasno zašto taj inflatorni udar nijesmo ublažili na način što smo mogli da i 

građanima Crne Gore u jednom dijelu ako to budžet može da podnese, kroz smanjenje 

akcize, smanjimo samim tim i cijenu goriva, a ne doveli Vladu, odnosno administraciju u 

položaj da kroz određene procedure sebi stvara određena diskreciona ovlašćenja i kroz te 

procedure zakomplikovaće proceudru a svi se zalažemo da ta procedura bude transparetna 

i krajnje jednostavna. Ovdje je, po meni, bilo vrlo jednostavno rješenje, da izračunamo 

koliko možemo da se protegnemo, kako bi narod rekao, i za taj iznos smanjimo akcize za 

gorivo i apsolutno imamo antiinflatorni elemenat u svojoj politici. Zahvaljujem. 


Prvo jedno razjašnjenje, vjerujem da nijesam namjerno pogrešno shvaćen. 

Nijesam prebacivao odgovornost na Ministarstvo kulture i medija i nijesam rekao 

da su oni nadležni za izvršenje budžeta već da smo obavili komunikaciju i da smo 

poslali dopis da pošto iz resora njihovog ovaj privredni subjekt ili ova institucija da i oni 

sa svoje strane učine da se ispoštuje Zakon o budžetu. Ministarstvo finansija je nadležno 

za izvršenje budžeta i u Zakonu o budžetu stoji da sredstva moramo prenijeti potrošačkoj 

jedinici. Potrošačka jedinica je Radio - Televizijia Crne Gore u ovom konkretnom slučaju. 

Mi bismo prekršili Zakon o budžetu da bismo prenijeli bilo kom drugom uključujući 

I Radio-difuzni centar. Radio-difuzni centar nije potrošačka jedinica i nije prepoznata 

budžetom i to ne možemo uraditi. Možemo o ovome pričati na tehničkom i stručnom 

nivou. Ministarstvo finansija se zalaže da se ova obaveza ispuni. Znate i sami da sa svoje 

strane pokušavamo da nađemo načina da se ispoštuje Zakon o budžetu u smislu da svaka 

potrošačka jedinica servisira svoje obaveze, posebno obaveze koje su prepoznate u Zakonu 

o budžetu ali ne možete reći da Ministarstvo finansija ne poštuje Zakon o budžetu 

niti da ne poštuje izvršenje Zakona o budžetu zato što je naša obaveza da ova sredstva 

usmjerimo Radio-televiziji Crne Gore. 

Ukoliko bi Vaša logika imala pravo onda bi značilo da u svakoj potrošačkoj jedinici 

treba da vidimo koje su njihove obaveze prema dobavljačima i da Ministarstvo finansija 

direktno plaća dobavljače bez preusmjeravanje sredstava potrošačkim jedinicama. To 

nije politika koju vodi Ministarstvo finansija u skladu sa Zakonom o budžetu niti postoji 

ili poznaju druge države. 

Slažem se generalno sa ocjenom da je bolje da se ne zadužujemo i da za trošak koji 

imamo po osnovu kamata realizujemo neke važne projekte. Zaduživanje od 180 miliona 

znači da ćemo biti u mogućnosti da servisiramo sve obaveze koje su predviđene Zakonom 

o budžetu. Ukoliko nemamo ovog zaduženja, to znači da bi budžet trebao da bude manji 

za 180 miliona.To ovako jednostavno rečeno znači da bi linearno trebalo da se smanji za 

- 40 -


jedno 15% svim potrošačkim kategorijama. To znači da nema ovog zaduženja trebalo bi i 

plate i penzije i socijalna davanja i uopšte sved rashode da smanjimo za 15%. Politika je 

bila da se racionalizuje državna potrošnja, to je učinjeno i 2009. i 2010. godine, Predlogom 

zakona o budžetu 2011. godine, ali značajniji rezovi u smanjenju državne potrošnje 

ili bi značilo veliki socijalni problem ili bi značilo nemogućnost funkcionisanja ili prelivanje 

određenih državnih institucija. U tom smislu smo podijeljeni da fazno i postepeno 

smanjujemo državnu potrošnju i da balansiramo budžet.Rekao sam - za narednu godinu 

je planirano da značajno bude smanjen budžetski deficit i da ostvarimo primarni suficit i 

u srednjoročnom okviru do 2015. godine da ostvarimo i suficit i da smanjimo javni dug. 

Generalno pozdravljam i mislim da je dobro da se manje zadužujemo. Bilo bi dobro da 

se uopšte ne zadužujemo ali potrebe nameću da moramo finansirati rashode koje smo 

definisali Zakonom o budžetu. To je sada obaveza Ministarstva finansija da obezbijedi 

sredstva. Ovo je bio najtrasparetniji način i čini mi se da je u tehničkom smislu uspješna 

operacija obezbjeđivanja sredstava i posebno je dobro da imamo taj trend smanjenja 

kamatnih stopa. 

Saglasan sam sa ocjenom da bi trebalo u svim politikama imati što manje diskrecionih 

mjera i bilo bi dobro da ne moramo da posežemo za određenim mjerama koje 

prepoznaje Zakon. Zakon o akcizama prepoznaje mogućnost da se za određene privredne 

grane i subjekte smanje akcize i to je učinjeno kroz ovu mjeru. Ovo je interventna mjera, 

nužna zato što su bili šokovi na tržištu. U ovom smislu ili u ovom slučaju bio je šok sa naglim 

rastom cijena naftnih derivata i sa tim naftnim šokom ili rastom cijena naftnih derivata 

suočene su, ne samo Crna Gora, nego sve države svijeta. Odgovor je mogao biti kako 

ste i vi rekli, opšte linearno smanjenje akciza. U ovom slučaju to bi bilo možda smanjenje 

2 ili 3 centa za sve potrošače i to ne bi značilo smanjenje antiinflatornog pritiska niti bi 

značajnije uticalo na cijene osnovnih životnih namirnicaa cijena po budžet bi bila ista. 

Pošto je još jedna dilema ostalo Kombinat aluminijuma nije predviđeno plaćanje 

akciza, to je bilo vaše direktno pitanje, odnosno smanjenje akciza. Ovo je za privredne 

subjekte koji se odnose na pekarsku industriju na transport koji se odnosi u najširem 

smislu, ali utiče na cijenu životnih namirnica, na prerađivačku industriju. Opredijelili 

smo da se smanji za 20 centi. Kažem, kontra mjera, mogla je biti potpuno legitimna, 

svima da se smanji 3 centa a to znači da se najviše smanji i da najviše od toga ima koristi 

oni koji su najbogatiji, jer najbogatiji troše najviše goriva, voze automobile koji troše 

najviše goriva i u tom smislu ta politika bi značilo malo smanjenje ali ne za one koji su 

najviše pogođeni rastom cijena naftnih derivata. Ne kažem da je to pogrešna politika, i to 

je mogla biti pogrešna politika, ali izabrano je da bude ciljno, da bude usmjereno i da se 

proba u najvećoj mogućoj mjeri očuvati životni standard. Hvala. 


Hvala i Vama. 

Izvolite kolega Konjeviću, dobićete i Vi produženje. 


Ministre Katniću, nijesam govorio o poštovanju ili nepoštovanju zakona od strane 

Ministarstva finansija. Riječ poštovanje i riječ nepoštovanje nijesam upotrebio niti sam 

vam predlagao da Ministarstvo finansija direktno prenese sredstva Radio-difuznom centru. 

Ništa od to dvoje nijesam rekao. Vi ste mi u Vašem odgovoru na moje pitanje direktno 

- 41 -


ili indirektno, možemo ga sada sa manje ili više osjećaja tumačiti , uputili na Ministarstvo 

kulture. Samo sam pročitao organski Zakon o budžetu i još jednom Vam ukazujem, 

ovdje je u pitanju zakonska obaveza izvršenja budžeta, u članu 3 stav 2. gdje je to jasno 

naznačeno. Mislim da Ministarstvo finansija ima zakonski kapacitet, odnosno Radio- 

Televizija Crne Gore nije klasični budžetski potrošač. Postoje i drugi načini na koje je 

moguće to realizovati. Zašto vam ja to govorim Govorim vam iz razloga jer zbog takvog 

neodgovornog odnosa se dovode u pitanje, ne zaboravite da je Vlada odlukom prema tom 

javnom preduzeću, ona je otpisala obaveze prema komercijalnim emiterima. Ono ima 

konstantan trošak električne energije i drugih troškova koji su sadržani u tome vezano za 

te stvari. Ako “natjeramo” onoga ko treba po Zakonu o budžetu to da uradi dovodimo u 

opasnost to preduzeće, to će onda biti vama na teret, ne nama. To je jedna stvar. 

Druga stvar, nijesam razumio da sam u negativnom kontekstu govorio oko 

zaduženja. Rekao sam da je Vlada od 2006, 2007, 2008. koristila suficit da bi vraćala 

postojeći dug i stvorila uslove da bi danas mogli da se zadužimo da bismo finansirali 

deficit. Tačno je da finansiramo deficit budžet mora da bude manji, ako je budžet manji 

od znamo šta nas čeka iza toga, tako da nijesam razumio da ste to uputili na moj račun. 

Oko trećeg pitanja kojeg sam otvorio, znao sam kolega Katniću da ćete se Vi 

složiti samnom da bude manje diskrecionih mjera ali me za to čudi zašto ste predložili 

nešto što upravo dovodi do većih diskrecionih mjera. Zaista sam iznenađen u tom dijelu 

da ste kao resorni ministar to predložili. Vi sada govorite o 3 centa, 2o centi , ja u 

informaciji Vlade ne vidim nikakvu brojku, nikakav proračun ne vidim. U informaciji 

Vlade koju imam ispred sebe na bazi koje je Vlada usvojila informaciju i zadužila Ministarstvo 

da krene u tu proceduru nikakvu cifru ne vidim. Dakle, pri tome Vaša teza koju 

ste saopštili da bismo u najpovoljniji položaj doveli najbogatije, koji voze najskuplja 

auta, koriste najviše goriva. Mogao bih vam odgovoriti sljedećom tezom: ako pomažete 

građevinarstvo kao sektor vi definitivno pomažete sektor u kojem žive i u kojem rade 

najbogatiji ljudi, koji su zaradili novac iz legalnog posla kojim se bave. Nijesam siguran 

da ta teza i sa tog socijalno-političkog aspekta mnogo održiva. Mislim da je pravednije 

bilo i za Vladu transparentnije i sa manje procedura da je kao antiinflatornu mjeru, imalo 

bi to uticaja, ne zaboravite, da je recimo za pekarsku industriju samo od 1. aprila 30 centi 

jeftinija struja. Vidjećemo sada, nakon smanjenja akciza, nakon smanjenja cijena struje 

da vidimo šta će biti sa cijenom osnovnih životnih namirnica. Da vidimo kako će to imati, 

prosto mislim da je mjera koju je Vlada mogla da preuzme za koju vi kažete da je legitimna, 

da je bila bez pežorativnog konteksta poštenija, jasnija, i odnosila se na veći broj 

građana. Čim se odnosi na veći broj građana poštenija je prema njima . Zahvaljujem. 


Nema komentara. 

Kolega Živković u ime Kluba poslanika Nove srpske demokratije će iskoristiti 10 

minuta. Izvolite. 

RADOJICA ŽIVKOVIĆ: 

Hvala, gospodine predsjedniče. 

Gospodine ministre finansija, dame i gospodo poslanici, poštovani 

građani, 

Pred nama je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Budžetu koji na 

- 42 -


prvi pogled kada se pročita je samo preraspodjela sredstava za nove potrošačke jedinice, 

nova ministarstva koja su stvorena i tu možda ne bi trebalo da se razvija neka velika diskusija, 

mada nije moralo doći do svih ovih preraspodjela u Vladi da se slušala opozicija, 

makar u jednom slučaju ne bi bilo podjele. Sva opozicija je jasno rekla da predloženo 

personalno rješenje za ministra prosvjete i nauke nije baš podesno rješenje. Nakon godinu 

i nešto dana ono je to uvidjelo pa mu je oduzeta nauka a za sport nadam se da će 

sljedeće godine Vlada ponovo podijeliti to na posebno ministarstvo prosvjete i samo ministarstvo 

sporta. Ali, tako je, to je pravo Vlade i pravo prvog ministra da odlučuje kako 

će raspoređivati. Uz sve to malo se mora govoriti I o dosadašnjem punjenju budžeta, o 

zaduživanju koja je glavna tema, kao što vidimo, ove sjednice. 

Prvo da kažem da zaduživanje ovako kako je Crna Gora sada uradila, emitujući 

obveznice nije dobro. To je mišljenje naše. Mislimo da je skupo i da je postojao način 

da se zaduži na jeftiniji način. Jedini jeftiniji način je aranžman sa Međunarodnim monetarnim 

fondom. Gospodin Pavličić na Odboru za budžet mi je kazao da se zadužuju 

samo zemlje koje su blizu bankrota kod Međunarodnog monetarnog fonda, možda je i to 

tačno ali ima dosta zemalja koje se zadužuju ali je sigurno za kamate i da je to povoljnije. 

Nepovoljnija situacija kod Međunarodnog monetarnog fonda je što oni insistiraju na detaljnoj 

kontroli trošenja budžetskih sredstava koja očito ovoj našoj Vladi ne odgovara. 

Ne odgovara smanjenje javne potrošnje i sami konstatujete da ne možete čak ni lokalne 

samouprave da primorate da regulišu višak zaposlenih koji je enormano veliki i time 

smanje javnu potrošnju nasuprot tome ohrabruju se čak lokalne samouprave da iznalaze 

sredstva da se zadužuju i zadužuju se stalno kako bi finansirali male plate tih službenika 

koji su po pravilu primani prije svakih izbora i to su svi aktivisti vaših vladajućih partija. 

Kažete da će se ovo zaduženje od 180 miliona i emitovanje ovih obveznica koristiti 

za vraćanje duga, oko 150 miliona i da će ostati 30 miliona tako da će javni dug 

biti povećan ne za 180 nego samo za 30 miliona. Tih 30 miliona vjerovatno će otići ili 

na javnu potrošnju ili na vraćanje kamata. Šta će se desiti sljedeće godine Sljedeće godine 

ćemo morati da emitujemo obveznice za 210 ili 220 miliona, pa da vratimo dug 180 

pa da nam se ponovo poveća za nekih 30 ili 40 miliona javni dug i tako svake godine. 

Zašto svake godine Nemamo realnih budžetskih priliva. Mi nemamo privredu koja bi 

mogla da omogući da država prihoduje sredstva da se jedne godine ne zaduži ni malo, 

nego da vraća iz realnih prihoda. Nažalost to je takvo stanje, jedino nešto malo turizam. 

Kažete, gospodine ministre, da nije samo zaduživanje korišćeno da bi se vraćali 

dosadašnji krediti, nego da je nešto i investirano i stalno pominjete taj regionalni vodovd, 

ali za mene je jedna interesatna rečenica Vaša bila da ste od tih sredstava zaduženih uložili 

za poboljšanje energetske mreže, da su i tu korišćena ta sredstva. Baš me interesuje jedna 

činjenica sada, gdje se nalaze famoznih 96 miliona koje je A2A uložio za ove svrhe koje 

ste vi koristili od zaduženih sredstava Zašto se ne angažuju ta sredstva od 96 miliona 

da bi se Elektroprivreda i taj prenosni sistem uopšte u Elektroprivredi poboljšao. Šta se 

dešava Elektroprivreda vrši dokapitalizaciju jedne privatne komercijalne banke a naš 

prenosni sistem ostaje isti, nigdje se ne ulaže ni jedan evro. Ima sredstava za dokapitalizaciju 

i spasavanje jedne banke,ili pokušaj spasavanja jer teško će se spasiti. Pošto ste 

rekli da je od ovih 30 miliona povećan dug samo 30 a zaduženost 180 pa je vraćeno. Šta 

je sa depozitom Vlade kod jedne komercijalne banke Da li vi uopšte više računate na taj 

depozit ili i dalje pregovarate da kroz 10 godina vam ta banka može vratiti . Interesuje 

me dokle se stiglo sa pregovorima sa tom poslovnom bankom kod koje Vlada drži svoje 

- 43 -


novce, svoj depozit, oko 33 miliona koliko znam. Da smo koristili ta sredstva možda ne 

bi morali da povećamo dug za 30 miliona, govorim cirka, nego bi mogli da ga povećamo 

sa 15 miliona.Depozit se ne može čitavi uništiti to mi je jasno. Znači, 96 miliona od 

A2A, da li ta sredstva još postoje i zašto Vlada koristi strane kredite da nešto radi na 

elektroprenosnoj mreži a italijanski investitor je bio obavezan i uložio je ta sredstva, ona 

su položena na račun jedne banke u Crnoj Gori. Nažalost ne koristi se. S druge strane 

imamo akciju Elektroprivrede i direktor Elektroprivrede kaže da je to spasavanje njihovih 

sredstava u toj banci. Kada je prvi put dokapitalizovao tu banku rekao je da je to dobra investicija, 

da je to dobar biznis, da će ta banka biti prodata i time Elektroprivreda zaraditi, 

a sada ulaže sredstva da bi spasavao svoj novac. Ne znamo kako misli da ga spasava ili 

da je ta banka pred kolapsom, da će da propadne i to može da domino efekat da izazove 

kod ostalih finansijskih institucija u Crnoj Gori. Tamo se drže depoziti ogromni, mnogih 

državnih preduzeća pa bi dobro bilo da malo prokomentarišete sva ta dešavanja oko dokapitalizacije 

jer Elektroprivreda je još većinski državno vlasništvo i koliko je konktreno 

kako ste vi rekli u poboljšanje energetskog sektora uložila država od ovih zaduženih 

sredstava. Vi ste to pomenuli. Zašto se ne insistira da novac koji je A2A bila obavezna da 

utroši u investicije u Elektroprivredi taj novac leži i da li uopšte još i postoji taj novac i 

šta je sa 96 miliona evra. 

O garancijama za Televiziju dosta je rečeno. Ne znamo samo za šta se sve zadužila 

kod Atlas-mont banke ova državna teleivzija, javni servis. Ako je za stvaranje ovih serijala 

o identitetu koji idu na teledviziji evo mjesec dana, mi iz Nove srpske demokratije 

smo im zahvalni za to jer su učvrstili naše nacionalno biće i molimo da im se ponovo da 

još toliko da ga još repreziraju kako bi nas bilo još više. Hvala. 

PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER: 

Hvala i Vama, kolega Živkoviću. 

U ime Pokreta za promjene poslanik Nebojša Medojević, a neka se pripremi poslanik 

Genci Nimanbegu. 

NEBOJŠA MEDOJEVIĆ: 

Zahvaljujem se. 

Zakon je vrlo inspirativan da razgovaramo o javnim finansijama i uopšte o 

budžetskom sistemu u Crnoj Gori. Opredijelio sam se da iskoristim ovo vrijeme da sa 

kolegama iz Vlade i kolegama poslanicima razmotrimo situaciju i rizike koje u ovom trenutku 

opterećuju javne finansije i da vidimo da li je potrebno nešto radikalnije mijenjati 

u organskom zakonu, Zakonu o Budžetu, kako bi jednostavno predupredijeli neke rizike 

koji se pojavljuju pred javne finansije Crne Gore i koji mogu ugroziti i stabilnost javnih 

finansija i ugroziti čak i makro - ekonomsku stabilnost, da ne kažem i elementarno funkcionisanje 

države. 

Dakle, mi smatramo da je transparentnost javnih finansija veoma niska i da je 

posebno neprihvatljivo loša ili nikakva uloga Parlamenta u nadzoru nad javnim finansijama 

u Crnoj Gori, posebno u dvije oblasti za koje mislimo da su veoma važne, prvo je 

izdavanje državnih garancija privatnim kompanijama i bankama. Drugo je zaduživanje 

države. Zato će Pokret za promjene da pokrene inicijativu za izmjene organskog zakona 

gdje ćemo tražiti da, kada su u pitanju izdavanje garancije da se garancije izdaju u formi 

zakona i da Parlament donosi odluke o svakoj garanciji. Garancija mora biti prethodno 

- 44 -


praćena i mišljenjem Vlade, ali i mišljenjem Državne revizorske institucije i mišljenjem 

državnog organa zadužen za zaštitu imovinsko pravnih stvari ili interesa države Crne 

Gore, da bi jednostavno povećali ulogu Parlamenta, da bi ovaj dom konačno uključili 

u kontrolu dva ključna elementa javnih finansija, to je kao što sam rekao zaduživanje 

države i izdavanje privatnih garancija. 

Ono što je veoma opasno jeste da je danas u Crnoj Gori prema našim podacima 

između 11 i 12% bruto društvenog proizvoda su izdate garancije privatnim firmama. 

Znači, rizik je ogroman. Rizik je ogroman, Parlament nije imao uticaja na izdavanje tih 

garancija, mi ne znamo pod kojim uslovima su te garancije izdate privatnim kompanijama, 

posebno Željezari, posebno Kombinatu aluminijuma, nekim komercijalnim bankama, 

nekim drugim privatnim firmama i smatramo da je taj rizik neprihvatljivo visok i da 

Parlament mora da ima svoje mjesto i svoju ulogu kao što imaju svi parlamenti u razvijenim 

zemljama, pa čak i u regionu. Dakle, svaka garancija koja se daje mora biti u formi 

zakona i mora biti usvojena u crnogorskom parlamentu, jer sad se pojavljuje situacija 

zaista apsurdna da su te garancije izdavane pod vrlo netransparentnim uslovima, da je tu 

bio očigledno dominantan uticaj privatnog interesa, pa i nekih konekcija između vlasnika 

privatnih kompanija i vrha u crnogorskoj vlasti između DPS-a, SDP-a i Vlade i već smo 

imali situaciju da su te garancije izdavane, ne iz ugla opšteg interesa nego, iz ugla privatnog 

interesa. Da ne kažemo o subvencijama i pomoći kakva je bila Prvoj banci i sve ovo 

što je kolega Živković govorio. Dakle, apsolutno je jasno vidljivo da se, nažalost, u Crnoj 

Gori javni interes ne tretira podjednako iz ugla opozicije i iz ugla vlasti, da vi gospodo 

iz Vlade ne možete da se odbranite od ambicija gramzivosti ili neznanja ili korumpiranosti 

vrha crnogorske vlasti, ljudi koji su vrlo bliski predsjedniku vaše partije i to nam 

se vraća strahovito loše, vraća nam se na način da mi imamo, kažem, rizik od 11 do 12% 

bruto društvenog proizvoda izdatih garancija koje vise kao Damoklov mač iznad glave 

crnogorskih poreskih obveznika. 

Podsjetiću vas kolege da je u parlamentarnoj Skupštini Savjeta Evrope kolega poslanik 

Petar Omcig napravio jedan veoma dobar izvještaj. Izvještaj se zove Prezaduženost 

zemalja, opasnost za demokratiju i ljudska prava koji govori da je osnovni razlog za krize 

evropskih zemalja upravo izdavanje garancija. I upravo tim izdavanjem garancija privatnim 

kompanijama imamo situaciju, evo sada, mi smatramo da su vlasnici Željezare 

vladajuća porodica Đukanović, da je MNSS firma paravan firma gospode Đukanovića, 

jer se radi o istim ljudima koji su zastupali interes vladajuće familije u privatizaciji hotela 

Avala, jer ako je čuveni Mark Džekobson, provjerite malo, dakle radi se o istim licima, 

svi članovi Upravnog odbora Željazare bili su iz Demokratske partije socijalista ili bliski 

prijatelji predsjednika Demokratske partije socijalista. 

Šta se dešava Ta firma je uzela 26 miliona eura kredita od Švajcarske banke. 

Država je bila garant i sad je proglašen stečaj. Ko će da vrati 26 miliona eura Poreski 

obveznici Crne Gore. Znači Pokret za promjene je protiv toga da se nacionalizuju privatni 

dugovi. Privatni dugovi moraju biti istraženi, moramo vidjeti gdje je 26 miliona eura. Da 

li su braća Đukanović te pare strpali na svoje privatne račune, da li su ih iskoristili za one 

namjene za koje je uzet kredit i za koje je država dala garancije, ili su jednostavno oprani 

preko države Crne Gore, preko garancija, otišli na privatne račune i sad treba poreski 

obveznici da sve to plate Dakle, ako je tačna informacija iz novina da je država preuzela 

na sebe rizik stečaja, da je država kao raskidnu klauzulu za koju ona garantuje preuzela 

stečaj i da će ovaj MNSS na kraju imati pravo da podigne arbitražni zahtjev, da traži 

- 45 -


nadoknadu zato što je prvo M potrošio te pare, ne u svrhu investicija niti za finansiranje 

obrtnog kapitala, nego ko zna kako, i Pokret za promjene smatra gospodine Katniću da u 

toku stečajnog postupka ima mjesta i za privredni kriminal, da vidimo đe je 26 miliona 

eura. Đe su nestale pare iz Željezare Ko je te pare upotrijebio i na koji način, da tu treba 

da ima mjesto Državni tužilac, Državna revizorska institucija i Zaštitnik državnih interesa. 

Ne možemo mi prihvatati privatne dugove nastale pod sumnjom da su čak i 

posljedica kriminala kao obavezu poreskih obveznika Crne Gore. To nema veze sa javnim 

finansijama, niti sa evropskim standardima. To ima veze sa zemljom koja je zarobljena od 

nezajažljivih apetita jedne šačice, nazovi preduzetnika, biznismena koji, naravno, svojim 

kapacitetima, svojim znanjem ne mogu da izdrže tu poziciju, koji nas, po peti put hoće da 

opljačkaju tako što će poreski obveznici Crne Gore primiti na sebe sav dug i sve obaveze 

koje su napravljene ne zbog domaćinskog lošeg ili čak kriminalnog poslovanja crnogorske 

preduzetničke klase koja možda naravno ideološku osnovu i vuče sa tog Univerziteta 

Donja Gorica ili kako ga zovu mladi ljudi “Univerzitet Dolče Gabana” iz Donje Gorice. 

Mi vas upozoravamo da je Pokret za promjene spreman da otvori priču o uticaju 

tržišta na kreiranje javnih politika, o uticaju finansijskih tajkuna na kreiranje državnih 

politika. Državni budžet ne može da bude garant za neznanje, kriminal i nesposobnost 

preduzetničke elite iz vrha DPS-a i SDP-a, nego mora da bude garant sigurnosti socijalnog 

statusa građana, ispunjavanja svih strateških elemenata ekonomske politike. 

Gospodine Katniću, nema te kamate koja je velika ako se pare iskoriste za investiciju 

i za proizvodnju. S druge strane, nema te kamate koja je dovoljno mala ako te 

pare potrošite za potrošnju. Kakvu stabilnost javnih finansija u Beranama treba 30% da 

se otpusti, u Bijelom Polju 30% da se otpusti, bankrotirala Opština Budva, Herceg Novi 

je blizu, Pljevlja da ne govorim.O kakvim stabilnostima javnih finansija govorite Apsolutno 

govorimo o ozbiljnoj krizi javnih finansija ako javne finansije posmatramo, da ne 

govorimo o Ulcinju, šire, dakle ne samo kao finansije državnog budžeta, nego i finansije 

lokalnih samouprava, javnih preduzeća. I nažalost, vašom lošom politikom ekonomskom, 

sad su javne finansije postali i privatni dugovi tajkuna. 

Tako da mislimo da je ovdje neophodno promijeniti Zakon o budžetu i pojačati 

ulogu Parlamenta. Dajte barem da mi odlučujemo o svakoj garanciji ovdje. U formi zakona 

dajte da o svakom dugu odlučujemo u Parlamentu, takođe u formi zakona da imamo 

adekvatne fizibiliti studije, da vidimo zašto će se koristiti te pare, da znamo ko štiti poziciju 

države od moguće naplate ovih garancija, da znamo ko će platiti ta sredstva, jer 

možda ovi koji su vlasnici Željezare, možda su oni nakrali dovoljno da imaju svoje privatne 

imovine da im se uzme pa da plate taj dug, gospodine Katniću. Zašto mi da plaćamo 

odmah dug 

Ili ovi iz KAP-a, ista je stvar. 300 miliona eura nam visi iz KAP-a, ljudi su godinama 

sami od svoje firme kupovali sirovine po većim cijenama, a prodavali svojim firmama 

gotove proizvode po nižim cijenama. Mislim, to su početne lekcije iz zloupotrebe 

menadžmenta, radi se o klasičnom tolingu. U Rusiju su o tome napisani doktorati. I ako 

mi treba te rizike lopovluka i krađe da preuzmemo kao finansijeri, smatram da smo mi 

u velikom problemu. Zato vas pozivamo da ako ste već nova Vlada, ako želite evropsku 

politiku, da interesi građana, interesi budućih generacija građana u Crnoj Gori budu iznad 

interesa nekoliko nezajažljivih tajkuna koji nas stvarno jašu 20 godina. I pet puta su nas 

opljačkali. Dajte da stavimo jednom tačku - nećemo da vraćamo Vektrine dugove, nećemo 

- 46 -


da vraćamo dugove Prve banke, nećemo da vraćamo dugove porodice Đukanović. Imaju 

odakle da vraćaju. 

Dajte šansu ovim ljudima, ovim novim generacijama da pošteno i ljudski radimo. 

Ja vjerujem da vi niste za tu politiku, ali morate to da sprovodite. Mlad ste čovjek recite 

- ja ne stojim iza odluke da država stoji kao garant iza privatnih poslova crnogorskih tajkuna, 

imaćete podršku Pokreta za promjene. Hvala. 


I u prvom ovom krugu imamo još predstavnika Kluba albanskih nacionalnih partija. 

Izvinjavam se, gospodine Genci Nimanbegu. 

Ministar bi htio komentar izlaganja poslanika Medojevića. Izvolite. 


Zahvaljujem, predsjedavajući. 

Osnova stabilnosti javnih finansija jeste izvršavanje zakonom propisanih obaveza, 

svih obaveza. Ukoliko zakon predviđa da se određene obaveze finansiraju zaduživanjem, 

onda je obaveza i Ministarstva finansija da obezbijedi sredstva, bilo kroz euro obveznice, 

bilo kroz aranžmane sa multilateralnim institucijama finansijskim, bilo sa bilateralnim 

kreditorima. Ali, isto tako, obaveza svake odgovorne države je da plaća svoje obaveze i 

da plaća obaveze po osnovu garancija. 

Crna Gora, ponavljam, ima dug danas u nivou od oko 42% na početku ove godine 

42% bruto domaćeg proizvoda i ukupni iznos garancija iznosi oko 12% bruto domaćih 

proizvoda. Vi ste tačno rekli iznos garancija, ali ovaj iznos garancije ne uključuje samo 

privatna preduzeća već sva preduzeća uključujući i javna i sve javne institucije. Dakle, 

ovaj iznos duga se ne odnosi na privatna preduzeća u potpunosti i iznos duga koji se 

odnosi na Željezaru i Kombinat aluminijuma je oko 6% bruto domaćih proizvoda. Ministarstvo 

finansija cijeni da je upravo dug ili garancije koje se odnose prema Kombinatu 

aluminijuma, prema Željezari, prema određenim privrednim subjektima nosi sa sobom 

najveći rizik da se pretvori u obavezu koju će plaćati država. Isto tako kao što svaki garant 

po osnovu kredita bilo fizičkih, bilo pravnih lica, bez obzira na korišćenje sredstava, je u 

obavezi da kao jemac, garant isplati tu obavezu ukoliko to primarni dužnik ne radi, tako 

je i država u obavezi da isplati obavezu ukoliko to primarni dužnik ne radi. I kredibilitet 

države i stabilnost javnih finansijskih sredstava se mjeri i po tome da se uredno izvršavaju 

sve obaveze po osnovu obaveza garancija. 

Proglašenjem stečaja u Željezari dospijevaju obaveze sve koje su po ...(Prekid).... 

i dio na koje je izdata državna garancija. Ministarstvo finansija je u obavezi da servisira 

sve obaveze, uključujući i te, i mi smo u obavezi da brinemo o stabilnosti javnih finansija 

i da utičemo da te obaveze ne poremete javne finansije da se ne mogu izvršiti. I zato imamo 

razgovore da dio koji se odnosi na obavezu Ministarstva finansija, odnosno obavezu 

Vlade ne bude dospio u potpunosti u trenutku proglašenja stečaja, već da napravimo 

odnos koji neće ugroziti javne finansije. U tom dijelu je moja odgovornost da brinem o 

javnim finansijama i njihovoj održivosti. 

U dijelu sistemskih promjena, načina izdavanja garancija, i zaduživanja države, 

mislim da je ocjena da država nije bila upoznata sa garancijama, nije na mjestu da Parlament 

nije bio upoznat. U Zakonu o budžetu, godišnjem zakonu o budžetu je precizno 

definisan iznos garancija i precizno je definisana za koje namjene će garancije biti izdate, 

- 47 -


od prošle godine i spisak subjekata kojima će biti izdate privredne garancije. I u svakom 

sistemu postoji određeni iznos sredstava, odnosno i potrošnje ili garancije koje u zavisnosti 

od potreba tokom budžetske godine može da se izvrši. U tom dijelu naš sistem se 

ne razlikuje od bilo kojeg uporednog iskustva ili od najboljih primjera zemalja Evropske 

unije. 

Dakle, da još jednom naglasim da stabilnost javnih finansija nije dovedena u pitanje, 

ona nije dovedena u pitanje ni po osnovu izloženosti garancija, i da je naša namjera da 

smanjimo ne samo iznos izdatih garancija u narednom periodu iznos javnog duga, već i 

da kroz smanjenje deficita i ukupno smanjenje duga učvrstimo tu stabilnost i poboljšamo 

kreditni rejting. Hvala. 


Pravo na odgovor. 


Kolega Katniću, 

Ja sam ovdje zaista poznat kao neko ko se bavi suštinskim stvarima i ko uporno 

pokušava da kod vladajuće većine probudi taj patriotizam, ekonomski patriotizam. Znači 

da je država Crna Gora i interesi građana iznad interesa predsjednika DPS- i njegovih tajkuna. 

Ne može. Znači, evo vidite vi niste sposobni kao nova Vlada, bez ikakvih obaveza 

prema tim ljudima, niste sposobni da izgovorite jednu riječ da država, da Parlament treba 

da bude upoznat sa uslovima pod kojim se izdaju garancije, da vidimo taj ugovor čitav. 

Mi smo dobili informaciju kroz Zakon o budžet ukoliko će biti garancija, ali nismo dobili 

uslove. Ne znamo zašto će te pare da budu potrošene. 

Ja vas pitam zašto je vlasnik Željezare za kojeg mi uporno, evo i neće da nas tuži 

ni Milo Đukanović ni Aco Đukanović, uporno tvrdimo da su oni vlasnici Željezare i to 

smo rekli radnicima Željezare da se zna ko je vlasnik Željezare, da to nije nikakav MNSS, 

da se znaju ljudi koji stoje iza svega toga i da imamo konačno jedan stav da vidimo gdje 

su te garancije. Vlada je rekla da će 113 miliona eura biti u kešu deponovano da garantuje 

investicioni program Željezare. Nema. Naprotiv, subvencije za struju, nije platio poreze i 

doprinose o tome da ne pričamo. 

Gospodine Katniću, patriotski odnos i patriotizam je najveći danas u Evropi odnos 

poreskog obveznika prema vama, prema ministru finansija koji transparentno, efikasno i 

efektivno troši naš novac. I to je ono što je razlika. Dakle, molim vas da kažete ljudima 

iz policije da istraže gdje je 26 miliona eura potrošio vlasnik Željezare a nema ih. Dakle, 

da vam dam informaciju centa nema na računima Željezare, niti gotovih proizvoda, niti 

sirovina, a 70 do 80 miliona eura obaveza dolazi i, nažalost, izgleda da će većina toga 

biti na državu. Jer, ako je država prihvatila da garantuje da neće doći do stečaja već da je 

stečaj greška države onda mi moramo da preuzmemo obaveze svih povjerilaca Željezare. 

Inače trpimo mogućnost arbitraže. Dakle, radi se o profesionalnim stvarima, ozbiljnim 

stvarima. Ako ne možete to da uradite, kažite podnosim ostavku, ja neću da vodim ovaj 

resor u funkciji bilo koga ni Nebojše Medojevića, ni Mila, ni Janka, ni Petra ….nego u 

ime građana Crne Gore i u ime budućnosti ove države. 


Za komentar na izlaganje poslanika Medojevića javio se kolega Obrad Gojković. 

Izvolite. 

- 48 -


OBRAD GOJKOVIĆ: 

Mislim da se kolega Medojević malo zaletio u žaru borbe. Neuporedive su Opštine 

Herceg Novi i Budva. Prema podacima koji su poznati javnosti Opština Herceg Novi je 

zadužena 70 eura po glavi stanovnika, a Budva oko sedam hiljada. Znači to je neuporedivo. 

Ono što je sigurno da se Opštini Herceg Novi ne duguju plate, da javna preduzeća 

funkcionišu i da se rade značajni infrastrukturni projekti koji su u vrijednosti desetine 

miliona eura. Normalno svaka opština u Crnoj Gori ima problema pa tako ima i Opština 

Herceg Novi, ali je to daleko od nečega što je problematično kada se uzme cijela Crna 

Gora u obzir. Znači, veliki infrastrukturni projekti kao što je deponija čvrstog otpada, autobuska 

stanica gdje ide tender, raspisan je tender prije par dana za vrijednost prečišćivača 

za otpadne vode i kolektora koji vrijedi oko 30.000.000 eura. Neki dan je otvoren dom 

za djecu. Ogromna su socijalna davanja prema socijalnim potrebama građana Herceg 

Novoga koji su bolesni itd. Znači, put je napravljen prema Vojnoj bolnici i praviće se put 

od Igala prema centru grada, radi se put u Trebesinu. Ja mislim da su ovo sve podaci 

koji jednostavno dokazuju da je nemoguće upoređivati Opštinu Budva i Opštinu Herceg 

Novi. Žao mi je što je poslanik Medojević iznio te podatke jer i njegovi funkcioneri rade u 

Opštini Herceg Novi i on dobro zna kako se radi u Opštini Herceg Novi da je broj radnika 

smanjen za jednu značajnu cifru, što otpremninama, što po odlasku u penziju, tako da se 

gazduje domaćinski i nema nikakvog razloga da se pominje bankrot kada se tiče Opštine 

Herceg Novi jer je to jedna stabilna opština i ako bi uzeli sve parametre to je sigurno uz 

Podgoricu jedna od najaktivnijih i najboljih lokalnih samouprava u Crnoj Gori. 

Hvala. 


Hvala i Vama. 



Ja sam Herceg Novi pomenuo u kontekstu transparentnosti zaduživanja i odnosa 

koje parlament treba da ima kada se koriste određeni finansijski derivati za finansiranje 

javnih finansija. Dakle, u tom smislu sam pomenuo sve opštine u Crnoj Gori da su dugovi 

sve veći, da je nelikvidnost sve veća, a mene čudi da ste Vi uporedili Herceg Novi 

sa Podgoricom. Stanje u Podgorici je katastrofa zbog jedne privatne politike koju vodi 

gradonačelnik, a o tome bi tek otvorili pitanje. Dakle, u Herceg Novom je problem takođe 

što će, možda, građani Herceg Novog, kao poreski obveznici, finansirati ono što Vektra 

Brković nije mogao da uradi za sve ove godine. Ne, ja sam govorio o opštini. Nijesam govorio 

o lokalnoj samoupravi, nego govorio sam o opštini i problema ima dosta u Herceg 

Novom. Mi, naravno, jesmo koalicioni partner, ali nijesmo zadovoljni sa svim odlukama. 

Naročito kada se tiče odnosa sa Vektrom, odnosa oko privatizacije gdje opština mora da 

bude mnogo aktivnija i da ona pokrene postupak da se ugovor raskine na vrijeme i da 

zaštiti interese tih zaposlenih, da ne govorimo o Novom prvoborcu, da ne govorimo o 

drugim stvarima, tako da je to jednostavno jedan drugi dio priče koji nije vezan sa ovom 

današnjom temom, ali mislimo da svako zaduženje, da svaka garancija takođe i Opština 

Herceg Novi je imala neke isplate i po sudskim postupcima i po nekim garancijama gdje 

se pojavila kao garant. Sve to treba da bude uklopljeno na način da se svaka garancija 

ovdje donese u formi zakona, a ne da se ostavi ni gradonačelnicima, ni ministrima da oni 

- 49 -


odlučuju, jer se zadužuju poreski obveznici. Oni treba da plate iz javnih sredstava i mi kao 

poslanici treba da raspravljamo o uslovu svake garancije i da usvojimo svaku garanciju 

kao Zakon o ovome parlamentu. Dakle, to je bio princip novi na koji način Skupština 

treba da uzme svoje mjesto u kontroli i nadzoru trošenja budžetskih sredstava. A ovo što 

ćemo mi sada svi izgleda morati da finansiramo te tajkune po peti put kroz ovakve pozajmice 

iz budžeta da se mi zadužujemo da bi oni po peti put dobili pare od naroda Crne 

Gore... 


Kolega Genci Nimanbegu. 

Izvolite, kolega. 

GENCI NIMANBEGU: 

Zahvaljujem, potpredsjedniče Rastoder. 

Poštovane koleginice i kolege poslanici, poštovani ministre Katniću, 

Diskusiju na temu koja je na dnevnom redu, a to su izmjene i dopune Zakona o 

budžetu Crne Gore za 2011.godinu, usmjeriću na par pitanja koja su možda i elaborirana 

od prethodnika, ali i na neka pitanja na koje i mi kao poslanici i javnost trebamo odgovor 

od vas. Komentarisaću i ono što ste Vi dali u obrazloženju, a da je ovo jedna čista tehnička 

stvar zbog izmjene sastava Vlade, nove strukture ministarstava da je bilo potrebno izmijeniti 

Zakon o budžetu Crne Gore za 2011.godinu. 

Prvo bih želio komentarisati da se ovim Zakonom daje legalni oblik za potrošnju 

jednog izuzetno, sada, velikog ministarstva, a to je Ministarstvo za održivi razvoj i turizam. 

A to Ministarstvo je od ključne važnosti, posebno za građane iz Opštine Ulcinj. 

To Ministarstvo objedinjuje dva sektora koji su, po nama, krajnje centralizovana, a to je 

turizam i sektor urbanizma. 

Želio bih komentarisati da se taj sektor turizma do sada pokazao nedovoljno aktivnim 

i neuspješnim posebno u onom dijelu gdje je trebao imati imput i od vas, Ministarstva 

finansija, za kvalitetniju privatizaciju jer ta prizvatizacija ne bi samo donijele veće 

prihode budžetu, nego što je najvažnije veće prihode i stanovnicima kroz otvaranje radnih 

mjesta, kroz novi ciklus investiranja u infrastrukturu, u objekte, što je, nažalost, izostalo i 

to je boljka koja će biti i dalje aktuelna i bez čijeg rješenja neće biti kvalitetnog razvoja. 

Što se tiče daljih ministarstava mislim da je Ministarstvo nauke formirano sa malim 

iznosom sredstava. Ovaj budžet kojim ste omogućili da ono funkcioniše ostavlja pitanje 

da li se, gospodine ministre, dosadašnjim načinom isplate iz budžeta na osnovu starog 

budžeta krše zakonske obaveze u članu 10 Zakona o budžetu i dozvoljava zapošljavanje 

novih ljudi u nova ministarstva i dio usluga se vrši transfer u druge organizovane jedinice, 

ali ne vidim da se dio kapitalnih usluga i ugovorene usluge koje su u velikom nivou mogu 

na taj način prenijeti. 

Takođe, želio bih komentarisati to da se Ministarstvo poljoprivrede, nekada 

šumarstva i vodoprivrede, zove Ministarstvo za ruralni razvoj. I samim budžetom ne vidi 

se dio koji nema nikakvog programa za ruralni razvoj.Program koje Ministarstvo ima je 

program za poljoprivredu i za šumarstvo i mislim da je to samo kozmetička promjena 

imena koja bi uticala da bude prijemčivija politika Vlade, koja je nedostatna posebno u 

tom dijelu. 

- 50 -


Ministarstvo finansija je raspoloženo, Vlada je raspoložena da daje razne subvencije, 

garancije, plaća razne dugove, ali mislim da ste nedovoljno aktivni i vi i Ministarstvo 

poljoprivrede što se tiče dugova i ranijih preduzeća kao što je podgorička Mljekara koja 

duguje i dan danas svojim kooperantima. 

Jedan podatak me ovdje buni, gospodine ministre, i to je ono što me čini da su 

ovo kozmetičke promjene, a to je stavka u rashodima budžeta, to su transferi u javnim 

institucijama. Ovim izmjenama došli smo do cifre od 65.000.000 eura, to je u dokumentu 

koji ste nam donijeli i predali dok je u prethodnom dokumentu ta stavka bila od 

11.000.000 eura. 

Znači u čemu stoji ova razlika od preko 54.000.000 eura, zašto je ona namijenjena 

i koji organi bi trebali trošiti te transfere 

Na kraju želio bih iznijeti još jedan stav, a to je da se ovim Budžetom nastavlja 

jedna politika Vlade koja je u krajnjem slučaju, što se tiče Ministarstva finansija, restriktivna 

u potrošnji, ali mislim da ima puno mjesta da se moglo uraditi ono što se godinama 

nije radilo, a to je da se poveća dio kapitalnih investicija, a taj dio kapitalnih investicija 

treba iskoristiti čak i ove obveznice koje ste iskoristili za deficit Budžeta. 

Zahvaljujem. 


Hvala i vama, kolega Nimanbegu. 

Ovim smo zaključili prvi krug rasprava u ime klubova. 

Prelazimo na raspravu dalje, s tim što podsjećam da diskusija sada traje pet minuta 

shodno dogovoru o racionalizaciji vremena. 

Prvi diskutant u ovom drugu krugu je kolega Zoran Vukčević. 

Izvolite. 

ZORAN VUKČEVIĆ: 

Zahvaljujem potpredsjedniče, uvažene kolege, poštovani ministre Katniću. 

Bez ozbira što se danas govori o izmjeni i dopuni Zakona o budžetu i da se radi 

o tehničkoj stvari ovo je prilika da se govori o nekim tako važnim makro-ekonomskim 

aspektima ukupnog ekonomskog razvoja. Važno je napomenuti nekoliko stvari kada je u 

pitanju ova tema i moram vas podsjetiti. Moramo neke stvari ponovo naglasiti i to, prije 

svega, što je zadatak i uloga budžeta. Budžet za 2011.godinu je, prije svega, usmjeran 

da očuva finansijsku, ekonomsku stabilnost države i da ispuni zakonom zagarantovane 

obaveze prema građanima, prema privredi i prema međunarodnim institucijama i da naravno 

taj budžetski okvir treba da bude određen tako da se smanji učešće javne potrošnje u 

bruto društvenom proizvodu kao jednom važnom pokazatelju daljeg rasta, odnosno razvoja 

ekonomije. Čini mi se da je izuzetno važno nekoliko aspekata o kojima je govoreno 

tokom dana. Ja bih podsjetio na jednu važnu činjenicu, a to je i ministar Katnić nekoliko 

puta istakao, a to je kada je u pitanju ukupni javni dug. 

Ono što je predviđeno Budžetom za 2011.godinu da ukupni javni dug će se 

povećavati prije svega u cilju rješavanja problema zaduženja i da ukupan javni dug nebi 

trebalo da prođe više od 43% bruto društvenog proizvoda. Prema podacima od početka do 

kraja marta o.g. javni dug je negdje od 40,1% i kada se uzmu u obzir i sva ova zaduženja 

o kojima je govoreno tokom današnje rasprave ukupni javni dug ne bi smio da pređe 

45%. 

- 51 -


Druga važnost apsekta je budžetski deficit i on je za 2011. godinu planiran na 

iznosu od 2,62% bruto društvenog proizvoda,a u 2010. godini je bio nešto ispod 4%. Ovi 

pokazatelji su važni sa jednog drugog aspekta, a to je da ako uzmemo u obzir obaveze zemalja 

članica Evropske unije koji su definisani ugovorom iz Mastrihta možemo konstatovati 

da kada je u pitanju Budžet Crna Gora zaista ostvaruje i poštuje te osnovne principe. 

Da podsjetim, tim ugovorom je definisano da je ukupni budžetski deficit ne može 

biti veći od 3% bruto društvenog proizvoda, a da zaduženje ne smije biti više od 60% njihovog 

bruto društvenog proizvoda što, nažalost, nije situacija kada su u pitanju i mnoge 

zemlje Evropske unije. 

Želim samo da podsjetim i prema posljednjim podacima s kojima raspolažemo 

o tako velikim zemljama ili malim, svejedno, koje su članice Evropske unije o velikim 

deficitima budžetskim i velikim zaduženjima. Tako recimo Italija u 2010.godini ima 

131% zaduženja, ili recimo Belgija 103%, ili Grčka 129%, ili Island 105% od čega ima 

budžetski deficit 32%, ili recimo Malta koja je negdje 68%, a budžetski deficit ima negdje 

oko 4%. Postoji veliki broj pokazatelja koji upravo govore o tome, o opasnosti zaduženja 

kao instrumenta, a istovremeno i drugoj strani kao instrumenta koji je jedini moguć da 

se odrade neki tako važni zadaci kao što je obezbjeđivanje ekonomske stabilnosti i finansijske 

discipline. Zato ove komparativne podatke treba shvatiti kao podatke koji govore 

da je Crna Gora na dobrom putu izlaska iz ekonomske krize, ali kao i upozoravajuću 

informaciju. Imajući u vidu činjenicu da je Crna Gora mala država, da je ona uvozno i 

izvozno zavisna i da je potrebno sa posebnim senzibilitetom pratiti ekonomske tokove 

iz okruženja i naravno iz Evrope i na globalnom nivou i prije svega svoje interese, svoje 

prioritete usmjeriti na povećanju ukupne produktivnosti, što se može uraditi naravno uz 

smanjenje javne potrošnje i unapređenjem konkurentnosti da bi se, prije svega, obezijedila 

bolja valorizacija komparativnih prednosti sa kojima Crna Gora raspolaže. Naravno, da 

je to izuzetno važno kao i regionalni pristup i stvaranje infrastrukture. Tu su svi prioriteti 

koji su definisani kada je u pitanju ekonomska politika i kada su u pitanju svi strateški dokumenti 

Vlade Crne Gore i zato smatram da se može konstatovati da je Crna Gora polako 

izašla iz recesije, iz krize, da postoji jedan blagi oporavak i da je neophodno u narednom 

periodu, a vjerujem da će se to desiti, da će se ostvariti planirani iznos stope rasta 2,5 do 

3 % i nadamo se da će to doprinijeti ukupnom ekonomskom razvoju Crne Gore. 

Zahvaljujem. 


Hvala i Vama. 

Komentar izlaganja poslanik Labudović. 

Izvolite. 

EMILO LABUDOVIĆ: 

Gospodine Vukčeviću, ono što ste iznijeli u svom izlaganju možda i ne bi probudilo 

moju potrebu za komentarom da se nijeste i Vi upecali na onu priču o tome da” dug 

nije zao drug.” I da to što se Crna Gora zadužila na nivou od gotovo 42 % svog bruto 

nacionalnog dohotka i nije baš toliko opasna stvar. Više je nego jasno da ne postoji gotovo 

ekonomije u svijetu koja je trenutno sama sebi dovoljna i koja sama može da produkuje 

onoliko sredstava, da pokrije svoje javne rashode i da zaduživanje nije nešto što je 

specifično samo za Crnu Goru, ali ono što nas razlikuje od mnogih drugih jeste činjenica 

- 52 -


što mi u ovom trenutku, a bojim se ni u doglednom periodu ne raspolažemo kapacitetima 

za servisiranje tih dugova. Znate na šta liči Crna Gora sa tog aspekta u ovom momentu 

Na porodicu u kojoj niko ne radi, u kojoj su svi na Birou za zapošljavanje, ali su digli 

kredit da bi uzeli hranu i da bi kupili luksuzni automobil. Znate sve je to fino, ta vožnja 

onako prija dok ne dođe prva rata. 

Ja Vas pitam gospodine Vukčeviću od čega ćemo mi, ako ukupne ekonomske 

prilike u Crnoj Gori ostanu, a bojim se da hoće jedan duži period ovakve kakve jesu, da 

servisiramo te dugove. Šta to u Crnoj Gori odbacuje dohodak, odbacuje višak vrijednosti, 

od čega ćemo mi da vraćamo te dugove. 

Gospodine Vukčeviću u Crnoj Gori se uvozi voda, 40 miliona evra za uvoz vode. 

Ja ne znam, treba li bilo kakav drugi komentar našim ukupnim ekonomskim prilikama 

mimo toga. I to je problem, a ne samo zaduživanje samo po sebi. 


Hvala Vam na odgovoru. Kolega Vukčević. 


Zahvaljujem. 

Kolega Labudoviću, ja ne mislim da je zaduživanje nešto što se može karakterisati 

pozitivno ili negativno. Zaduživanje je instrument koji se koristi kao ekonomska kategorija 

za rješavanje određenih problema sa kojima se država suočava u određenom vremenskom 

periodu. I ove zemlje koje sam Vam nabrojao u zemlje Evropske unije su koristile 

taj instrument za rješavanje par problema sa kojima su se one suočavale, pa zamislite da 

su neke države zadužene značajno više nego što je njihov bruto društveni proizvod, a iste 

te zemlje su potpisale mastriški sporazum da se ne zadužuju preko 60 %. To znači da je 

postojala zaista neophodna potreba da se to uradi. Naravno, da je neophodno sagledati 

suštinu, a to je da Crna Gora ne smije poći u zonu zaduženja koje može da ugrozi ukupni 

njen ekonomski razvoj. Ona je sada sa nivoom od 40, 1 % na kraju marta i sa svim ovim 

mogućim zaduženjima 45 nivo bruto društvenog proizvoda. Rekao sam na dobrom putu 

blagog oporavka i stvaranja svih neophodnih uslova koji su potrebni da Crna Gora valorizuje 

resurse sa kojima raspolaže. Nemojte misliti da može sve preko noći da se uradi. 

Ti ljudi koje Vi nabrajate, koji su dobili kredit morali su imati neku imovinu zbog čega su 

dobili taj kredit. Znači, postoji jedan čitavi instrument koji je neophodan da bi se obezbijedila 

valorizacija resursa sa kojima raspolažemo. Naravno, tu je, ja se slažem, jedan od 

ključnih problema pored važnih sistemskih pretpostavki, a to je naravno infrastruktura i 

stvaranje neophodnih uslova povezivanja ...integracije Crne Gore samu za sebe, to jeste 

povezivanje sjevera sa središnjim dijelom i jugom i na taj način omogućiti se valorizacija 

svih onih........ 


Hvala Vam. 

Kolega Velizar Kaluđerović, ako je pripravan pošto ga nijesmo najavili. Neka se 

pripremi kolega Zarubica. 

VELIZAR KALUĐEROVIĆ: 

Hvala Vam, gospodine potpredsjedniče. 

Poštovana Skupštino, poštovani građani, 

- 53 -


Ja ću u okviru raspoloživog vremena pokušati da obratim pažnju na nekoliko detalja 

koji prate u proceduralnom i u svakom drugom smislu donošenje predloga i izmjena 

i dopuna Zakona o budžetu kako to do sada prethodni učesnici u raspravi nijesu učinili. 

Dakle, zapažam da je Vlada predlog zakona i izmjena Zakona o budžetu za ovu godinu 

procesuirala prema Skupštini 14. februara 2011. godine, dakle, prije gotovo puna dva i 

po mjeseca. U obrazloženju Predloga zakona i razlozima za njegovo donošenje tražila je 

hitan, odnosno popularno rečeno hitan postupak za donošenje izmjena i dopuna Zakona 

o budžetu. Ako se ne varam od tog trenutka kada je predlog zakona stigao u skupštinsku 

proceduru, održali smo najmanje tri sjednice Skupštine. Međutim, predsjednik parlamenta 

je ignorisao ovakav zahtjev Ministarstva finansija, odnosno Vlade Crne Gore, a bilo 

je, priznajem, iako je neprihvatljivo dovesti sebe u poziciju da se o budžetu i izmjenama 

i dopunama Zakona o budžetu raspravlja u proceduri koja nameće potrebu hitnosti, ali 

razlozi koje je pomenula Vlada, koji su uslovili potrebu donošenja izmjena budžeta su 

zaista uslovljavali potrebu hitnosti. Konačno prisjetimo se da je krajem prošle godine, 

kada je izabrana nova Vlada, premijer Lukšić prihvatio, a parlamentarna većina prihvatila 

drugačiji raspored i nadležnosti pojedinih ministarstava Vlade Crne Gore što je odstupalo 

od onog što je bilo sadržano u budžetu koji je samo nekoliko dana ranije usvojen. Iza toga 

pri činjenici da evo već gotovo puna četiri mjeseca teče budžetska i kalendarska godina 

2011., a mi tek sada raspravljamo o izmjenama budžeta za 2011. godinu, jednostavno se 

logički nameće zaključak. 

Dakle, do ovog trenutka Vlada, bez obzira što nijesu usvojene izmjene i dopune 

budžeta za 2011. godinu, je primorana da se ponaša onako kako je faktički ona napravila 

svoju organizaciju ne mareći za tim da je Skupština Crne Gore usvojila budžet takav 

kakav je, i ne mareći za činjenicu da je donošenje budžeta za svaku tekuću godinu jedan 

od najznačajnijih zakona koji se donose u ovom parlamentu i to je htjeli to priznati ili 

ne svojevrsni odnos Vlade prema ovom domu ili ako hoćete nedovoljno razumijevanje 

između rukovodstva ili prvog čovjeka parlamenta koji do ovog trenutka nije stavio na 

dnevni red izmjene Zakona o budžetu. 

Vlada kao jedan od razloga za procesuiranje izmjena i dopuna Zakona o budžetu 

i navodi donošenje izmjena i dopuna Opšteg kolektivnog ugovora. I tu je prilika da nekoliko 

rečenica kažem i da se pokazuje kroz ovaj primjer koliko se Vlada nedemokratski 

legitimiše. 

Prvo izmjene i dopune opšteg kolektivnog ugovora su stupile na snagu od prilike 

mjesec dana prije donošenja Zakona o budžetu. Dakle, bilo je prostora da, ako je 

već htjela, Vlada implementira prilikom donošenja budžeta za ovu godinu izmjene i 

dopune Opšteg kolektivnog ugovora, ali za mene je mnogo važnije i čini mi se pažnji 

javnosti treba da bude značajnije kako se Vlada nedemokratski legitimisala prihvatajući, 

odnosno očigledno sama forsirajući izmjene i dopune Opšteg kolektivnog ugovora i 

pribjegavajući nekorektnom odnosu u okviru tog tripartitnog socijalnog dijaloga, koristeći 

i zloupotrebljavajući činjenicu što ima očigledno uticaj na personalni sastav pojedinih 

rukovodilaca u Savezu sindikata Crne Gore, prihvatajući kao legalan i legitiman njihov 

potpis kao trećeg socijalnog partnera jednog saveza sindikata Crne Gore bez obzira na 

činjenicu što je u tom trenutku potpuno već konačno zaživio sindikalni pluralizam, što 

su i taj savez sindikata Crne Gore sa kojim je Vlada usvojila izmjene opšteg kolektivnog 

ugovora, istovremeno u istom danu. Bukvalno ta mi je činjenica poznata, podnio sam 

zahtjev za utvrđivanje reprezentativnosti u skladu sa zakonom o reprezentativnosti sindi- 

- 54 -


kata koji smo u ovom domu usvojili sredinom prošle godine, a u istom danu sa Savezom 

sindikata taj akt je prema Ministarstvu rada, kao nadležnom, je podnijela i Unija slobodnih 

sindikata. Očigledno je Vlada požurila da sa Savezom sindikata zaključi izmjene 

Opšteg kolektivnog ugovora ne mareći da smo već imali da kažem sindikalni pluralizam. 

Zanemarila je i činjenicu da i tom gospodinu Masoničiću i upravo visoki funkcioneri 

njegovog Saveza sindikata osporavaju legalnost i legitimnost stavljanja potpisa na izmjene 

Opšteg kolektivnog ugovora jer se spori ilegalnost njegovog vršenja funkcije, ali i 

činjenica da na Skupštini Saveza sindikata na nadležnom organu nije donesena odluka o 

prihvatanju izmjena Opšteg kolektivnog ugovora. Sve to nije smetalo Vladi da prihvati 

izmjene Opšteg kolektivnog ugovora, a Ustavni sud koji bi trebao da štiti zakonito postupanje 

i poslovanje, i da štiti zakone ove države da ćuti kako je već navikao, nažalost. 

Hvala Vam. 


Hvala i Vama. 

Sledeći diskutant je Veljko Zarubica. Neka se pripremi Branko Radulović. Izvolite. 

VELJKO ZARUBICA: 

Zahvaljujem. 

Poštovani potpredsjedniče, poštovane kolege, poštovani ministre Katniću i 

pomoćniče ministra Pavličiću i poštovani građani. 

Kao što je navedeno u obrazloženju zakona, izmjene i dopune Zakona o budžetu 

Crne Gore za 2011. godinu se donose isključivo zbog tehničkih razloga, odnosno 

usaglašavanje i u skladu sa reorganizacijom Vlade i usklađivanjem naziva potrošačkih 

jedinica sa predloženim izmjenama. 

Ono što je takođe važno ponovo ću pomenuti jeste da sredstva predviđena Zakonom 

o budžetu za 2011. godinu ostaju u istom iznosu i da se radi samo o tehničkom 

spajanju ili razdvajanju određenih potrošačkih jedinica i odgovarajućih programa koje ne 

dovode do izmjena u ukupnom iznosu planiranih sredstava. No ,očigledno je da su ove 

tehničke izmjene povod pojedinim poslanicima da ponovo otvore raspravu o Budžetu 

koji je usvojen krajem 2010. godine, kao i eventualnom rebalansu što ne sporim ako to 

poslovnik predviđa. 

Podsjećam da ono što karakteriše koncepciju budžeta za 2011. godinu jeste da će 

se tekućim prihodima iz budžeta finansirati tekuća potrošnja, a zaduživanje će se koristiti 

za otplatu duga i finansiranje deficita. Evidentan je napor Vlade Crne Gore ka daljoj konsolidaciji 

budžetske potrošnje uz redovno servisiranje svih budžetskih potreba koje treba 

da omoguće nesmetan rad svih potrošačkih jedinica, kao i funkcionisanje svih državnih 

organa, kao i redovno ispunjavanje obaveza prema međunarodnim institucijama. Da li će 

se ostvariti planska predviđanja zavisit će između ostaloga od pune saradnje budžetskih 

korisnika, prije svega u smislu odgovornog odnosa u budžetskoj potrošnji i to samo 

isključivo do nivoa plana i bilanskih mogućnosti. 

Tim prije što je strateški cilj Vlade za ovu godinu davanje deficita ispod 3% 

i državnog duga ispod 60% što odgovara mastriškim kriterijumima uz planirani rast 

ekonomije oko 2,5%. Nezahvalno je progonozirati da li će se ostvariti planska predviđanja 

za 2011. godinu na osnovu pokazatelja iz prvog kvartala, ali u svakom slučaju pomenuću 

neke od njih. Izvorni prihodi budžeta za prvi kvartal iznosili su 218,02 miliona eura. U 

- 55 -


odnosu na plan su ostvareni 97,53%. U poređenju sa prvim kvartalom 2010. godine izvorni 

prihodi budžeta u tekućoj godini veći su za 1,01%. Kada govorima o izdacima u 

budžetu u prvom kvartalu 2011. Godine iznosili su 272,18 miliona eura, a u odnosu na 

plan ostvareni su sa 93,82%. Ono što je indikativno, jeste, da je do povećanja rashoda u 

odnosu na planirane došlo kod obaveza iz oblasti socijalne zaštite i obaveza iz oblasti 

fonda PIO preko 8.000 000 eura. Državni dug Crne Gore uključujući i dugove javnih 

preduzeća koja se nalaze u većinskom vlasništvu države iznose 43,94% bruto društvenog 

proizvoda, to je značajno ispod mastriških kriterijuma. Ono što karakteriše analizu makro 

ekonomskih trendova za prvi kvartal 2011. godine koju je sačinilo Ministarstvo finansija, 

jeste, veoma oprezan pristup prilikom projekcije daljih makro ekonomskih trendova što 

je naravno rezultat jedne odgovorne politike. I na kraju, da li će biti ostvarena planska 

predviđanja ili ne pokazaće vrijeme koje je ispred nas. O tome je još uvijek rano govoriti 

i ako fiskalni i makro-ekonomski pokazatelji za prvi kvartal 2011. godine ulivaju optimizam. 

Zahvaljujem. 


Hvala i Vama, kolega. Poslanik Branko Radulović je sledeći diskutant. Neka se 

pripremi poslanik Aleksandar Bogdanović. 

Izvolite. 


Poštovani građani Crne Gore, uvijek priča može biti sa svake strane. Kada sam 

rekao na početku da smo pukli na svaku bandu da to potkrijepim činjenicama. Gospodine 

ministre, molim vas da mi oponirate ako ne budem tačan. Znači, makroekonomski ambijent 

Crne Gore je krajnje narušen. Mi danas čak i ono što znači biološki opstanak moramo 

na određeni način dopuniti u odnosu na izvorne prihode, morali smo i moramo da uzimamo 

iz onoga što znače slamarice. Kada je u pitanju ukupna javna potrošnja u odnosu 

na izvorne prihode, ona je ministre, negdje oko 19 do 20% u deficitu. Znači, građani 

Crne Gore, ne možemo čak ni ono što trošimo da imamo tu ravnotežu, a da ne govorim 

kada su u pitanju male kapitalne investicije ili kada su u pitanju otplate dugova. Što se 

tiče kupovne moći, gospodine ministre, kada su u pitanju ove cijene očito da nam ono 

pada, da nam inflacija već ide negdje oko 7 do 8%, da su sve indicije da će ići do kraja 

godine, da likvidnost i blokada mjesečno raste, znači likvidnost opada, a blokada nam 

raste mjesečno negdje oko 5 do 6% što je krajnje zabrinjavajuće. Sledeći parametar je da 

nije u pitanju, gospodo, koliko se mi zadužujemo nego koliko je rast zaduženja. 2008. godine, 

gospodine ministre, imali smo zaduženje u odnosu GDP oko 28%, je li tako Danas 

imamo negdje oko 47-48%. Neki kažu već da imamo oko 50%, što znači da ćemo već 

iduće godine zbog svih ovih dubioza o kojim sam govorio doći na nešto što će biti preko 

60% i nećemo moći to da servisiramo. Kada su u pitanju ono oko garancija, ono iznosi, 

gospodine ministre više od 355 miliona. E, to je sad suština kome smo dali te garancije. 

Ukoliko uzmete da smo te garacije dali ovakvoj Željezari i ovakvom Kombinatu onda mi 

već dolazimo u zonu velikog problema, zato sam i rekao da nije u pitanju pamet, nisu u 

pitanju rešenja, nego je u pitanju politička odluka. Zato sam i rekao da sadašnju premijer 

Vlade i vi kao Vlada morate da imate krajnju odlučnost da napravite radikalne promjene 

ekonomske politike u odnosu na dosadašnje. Zato sam i rekao ukoliko ostane gospodin 

Đukanović na mjesto predsjednika DPS-a siguran sam u to da se ništa značajno neće 

promijeniti. 

- 56 -


Ministru Kavariću sam rekao mu da ću da mu učinim, tražio mi je kako i na koji 

način. Ministre slušajte me. Alo ministre možete li da me slušate ili ne To pričam vama. 

Ministar, vaš kolega, Kavarić je tražio kako i na koji način da Željezara bude konkurentna, 

sramotno je gospodine ministre, da poslije univerziteta, da poslije Vlade, da poslije 

svih nas koji smo i doktori iz metalurgije neki privatnik po peti put spašava Željezaru 

Nikšić. Znači studiju o dugoročnoj održivosti Željezare Nikšić ću mu danas poslati i 

100% sam siguran da će ta studija, ako se implementira, ministre, obezbijediti dugoročnu 

konkurentnost Željezare Nikšić, slušate li me Kakvi Davidovići i ostali, to je sramota za 

Crnu Goru, ministre. Takođe, ministre Kombinat aluminijuma može biti konkurentan ali 

sramni ugovor i sa Glenkorom i sa novim vlasnicima mora se raskinuti, ministre. Kako 

termo blok dva da im dajemo Znate li što je termo blok dva, poslije ove krize koja je 

nastala sa Japanom Termo blok dva sa čistim CO2 je naša budućnost, ministre. Znači, 

ministre, danas Crna Gora je pred brojnim limitima, limiti dobro ste rekli, limit je infrakstruktura 

i hiljade drugih limita. Ovakva zaduženja i ovakav budžet, potrebno je ministre 

radikalno da promijenimo dosadašnji kurs i on se nalazi u političkoj volji vašoj, ne u 

pameti i znanju Crne Gore. Zato čekamo kao ozebli sunce 21. maj .. 


Hvala, vam. 

Sledeći diskutant je poslanik Aleksandar Bogdanović. Neka se pripremi poslanik 

Damir Šehović. 

Izvolite. 

ALEKSANDAR BOGDANOVIĆ: 

Zahvaljujem, gospodine predsjedavajući. 

Uvažene koleginice i kolege poslanici, poštovani ministre, 

Budžet za tekuću godinu koji je usvojen u decembru prethodne godine planiran je na 

osnovu utvrđenih političkih razvojinih i funkcionalnih prioriteta kao i na osnovu makroekonomskih 

projekcija Crne Gore za narednu godinu. Pri njegovom kreiranju vodilo se 

računa o tome da nivo javne potrošnje, koja ima trend pada u odnosu na bruto društveni 

proizvod, odgovara realnim mogućnostima crnogorske ekonomije u ovoj godini koja u 

svakom pogledu predstavlja neizvjesnost, ali i izazov za male i otvorene ekonomije kao 

što je crnogorska. Imajući to u vidu ohrabruje činjenica da se izmjene i dopune Zakona 

o budžetu Crne Gore za 2011. godinu koje su predmet današnje rasprave, ne odnose na 

kvantitativne promjene budžeta u cjelini, već na tehničko usaglašavanje u skladu sa reorganizacijom 

Vlade Crne Gore i usklađivanjem naziva potrošačkih jedinica sa predloženim 

izmjenama. Ipak vjerujem da ovim povodom treba konstatovati da danas govorimo o stabilnim 

kretanjima glavnih ekonomskih indikatora koji pokazuju da su realna predviđanja 

o stabilizaciji privredne aktivnosti i izlasku iz recesije naše ekonomije, a ohrabruje i 

činjenica da je na osnovu preliminarnih podataka Monstat i procjena Ministarstva finansija 

rast GDP-ija u 2010. godini bio viši od projektovanih 0,5% te da će konačni podaci 

pokazati rast iznad 1%. Makro-ekonomska kretanja na osnovu raspoloživih podataka za 

2011. godinu pokazuju da crnogorska ekonomija i dalje ima blagi trend rasta. Preliminarni 

podaci za prvi kvartal ove godine ukazuju da će proces oporavka ekonomije nastaviti, 

te da će 2011. godina biti godina realnog ekonomskog rasta crnogorske ekonomije. Treba 

posebno imati u vidu da je javna potrošnja u prvom kvartalu ove godine procijenjena na 

- 57 -


iznos od 293,64 miliona eura ili 9,20% GDP-ija što je za 8% manje u odnosu na plan za 

prvi kvartal 2011. godine. Neto prilivi direktnih stranih investicija iznose 56,3 miliona 

eura ili 24,7% više od prošlogodišnjeg mjesečnog prosjeka, dok je naplata prihoda od 

PDV-a za prva tri mjeseca ostvarena na višem nivou od planiranog za 2,9% što je pozitivan 

signal. 

Istovremeno je obezbijeđeno i redovno servisiranje zarada, penzija i socijalnih 

davanja, zatim kapitalnih ulaganja i servisiranja obaveza po osnovu domaćeg i inostranog 

duga. Ipak u narednom periodu sa posebnom pažnjom treba analizirati makro-ekonomska 

kretanja kako bi izbjegli latentne opasnosti koje sa sobom nose kretanja u globalnoj 

ekonomiji. Čini se da su još nedovoljni pozitivni signali koji se odnose na podršku realnom 

sektoru kroz rast kreditne aktivnosti banaka. To treba da bude jedan od prioriteta u 

narednom periodu kako bi se dodatno stimulisao rad crnogorske ekonomije. Takođe, upozorava 

i rast vrijednosti i procenta blokiranih računa, rast poreskog duga i rast potrošačkih 

cijena što nam ukazuje da u narednom periodu moramo voditi opreznu fiskalnu i monetarnu 

politiku koja dugoročno treba da doprinese stabilnosti crnogorske ekonomije. Potvrda 

ispravnosti i kvalitenog vođenja fiskalne politike u prethodnom periodu iskazana je 

i u izvještaju međunarodnog monetarnog fonda iz marta ove godine. Naime, usaglašene 

su prognoze rasta crnogorske eknomije, a prepoznat je i iskorak u sprovođenju fiskalnih 

politika. Takođe, treba napomenuti i da je Agencija za kreditni rejting UDIS nakon dvije 

godine za Crnu Goru izmijenila ocjenu perspektivne ekonomije iz negativne u stabilnu 

što nije bio slučaj sa drugim državama u regionu. Da smo na pravom putu stabilizacije 

javnih finansija i učvršćivanja povjerenja stranih investitora govori i činjenica da je povjerenje 

u naše javne finansije iskazalo i 67 investitora iz 21 države Evrope, Azije i Sjedinjenih 

Američkih Država. Naime, oni su bili kupci naših euro obveznica u vrijednosti od 

180 miliona eura po kamantnoj stopi koja je bila niža za 0,5 procentnih poena u odnosu na 

prošlu godinu, što uz činjenicu da je ovo prva transakcija na evropskom tržištu u ovoj godini 

za zemlju koja ima kreditni rejting niži od A, predstavlja dodatni dokaz kredibiliteta 

i povjerenja u naše javne finansije. Sve navedeno uvjerava nas u ispravnu ekonomsku 

politiku Vlade Crne Gore u dosadašnjem periodu. Izmjene i dopune Zakona o budžetu za 

2011. godinu o kojima danas govorimo tretiraju tehničko spajanje i razdvajanje određenih 

potrošačkih jedinica i odgovarajućih programa, te preusmjeravanja u cilju stvaranja uslova 

za tehničku implementaciju budžeta u ovoj godini, odnosno, isplatu bruto zarada u 

skladu sa rešenjima propisanim opštim kolektivnim ugovorom. 

To prije svega iz razloga što su izmjenama opšteg kolektivnog ugovora ukinute 

pozicije naknada za topli obrok i naknada za godišnji odmor koje su postale sastavni dio 

startnog dijela zarade. Stoga imajući sve navedeno u vidu kao i činjenicu da za implementaciju 

zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu za 2011. godinu nije potrebno 

obezbijediti dodatna finansijska sredstva, cijenim da ovo zakonsko rješenje treba podržati. 

Zahvaljujem na pažnji. 


Hvala i vama. 

Kolega Damir Šehović, a sljedeći, ukoliko se ne pojavi kolega Hollaj, kolega Šefkija 

Murić. 

Izvolite. 

- 58 -


DAMIR ŠEHOVIĆ: 

Gospodine potpredsjedniče, uvaženi gospodine ministre, poštovane kolege, 

Dozvolite mi da i ja uzmem učešće povodom rasprave o Zakonu o izmjenama i dopunama 

Zakona o budžetu za 2011. godinu i da se na samom početku složim sa većinom mojih 

prethodnika koji su diskutovali na istu temu i da kažem da Zakon o izmjenama i dopunama 

zakona o budžetu za 2011. godinu jeste rebalans budžeta, ali u tehničkom smislu, i 

da se donosi zbog činjenice da su promijenjeni nazivi pojedinih potrošačkih jedinica, te 

zbog te potrebe imamo i obavezu da usvojimo pomenuti zakon. Moram priznati da sam na 

samom početku ove rasprave, misleći da će se rasprava o ovom zakonu voditi, prije svega 

i isključivo o samom zakonu. Međutim, kako to nije bio slučaj, onda ću ja sebi dozvoliti 

pravo da iskoristim prisustvo ministra finansija i da otvorim još neke dileme koje smatram 

da treba otvoriti na ovom mjestu. 

Kada je riječ o samom zakonu, dva pitanja koja se logično postavljaju su sljedeća: 

Kako su do sada finansirane neke potrošačke jedinice i da li ćemo ući u problem zakonitosti 

trošenja novca poreskih obveznika Ne samo da se radi o promjeni naziva, već 

imamo i formiranje novih potrošačkih jedinica, te u tom kontekstu očekujem i odgovor od 

strane ministra finansija da li će to biti problem, pošto se te potrošačke jedinice već četvrti 

mjesec finansiraju po postojećem Zakonu o budžetu za 2011. godinu. Interesuje me da li 

će to biti problem sa aspekta zakonitosti trošenja novca poreskih obveznika. 

Druga stvar koja je jako bitna, kada govorimo o samom zakonu, jeste činjenica, 

odnosno pitanje kako se vrši izvršenje budžeta koji smo usvojili za 2011. godinu Gospodin 

Konjević je govorio o nekim članovima zakona koji nijesu do kraja ispoštovani, 

odnosno o nekim pozicijama koje su prepoznate u samom Zakonu o budžetu, tipa član 3, 

a koji do kraja nije ispoštovan. Očekujem da će resorno ministarstvo mnogo više voditi 

računa u narednom periodu. 

Međutim, pošto je ovdje otvorena priča oko nekoliko stvari, oko zaduživanja i 

garancija, kao i oko mjera protiv inflacije, dozvolite mi da i ja kratko prokomentarišem 

sve ono što smo čuli od strane mojih prethodnika. Kao posljedica neusvajanja amandmana 

na organski Zakon o budžetu koji je Socijaldemokratska partija predložila u prethodnom 

periodu, imamo situaciju da zaduživanje nije do kraja transparentno, odnosno da 

Skupština do kraja nije uključena u svako novo zaduživanje i da je to razlog koji je naveo, 

pretpostavljam, moje kolege da se sa mnogo više pažnje pozabave ovim pitanjem. U tom 

smislu mi dozvolite da i ja kažem da zaduživanje koje smo imali na tržištu euroobveznica 

ne možemo nazvati ni uspjehom, ali ni krahom domaćih javnih finansija. Zašto nije uspjeh 

Zbog toga što ne možemo kvalifikovati nešto uspjehom što znači novo zaduživanje. 

Uspjeh bi bio da nam nije trebalo to zaduživanje. Sa druge strane nije ni krah javnih finansija 

iz razloga što je već nekoliko puta konstatovana činjenica da po prosjeku, odnosno po 

odnosu između javnog duha i GDP-a Crna Gora spada u nisko zadužene zemlje, što nije 

problematično ako gledamo taj iskaz, ali je problematično nešto drugo. Problematično 

je za šta nam ide novac koji smo prikupili po osnovu zaduživanja. Da taj novac ide u 

novo zapošljavanje, da taj novac ide u ravnomjerni regionalni razvoj, da taj novac ide u 

povećanje konkurentnosti crnogorske ekonomije, onda vjerujem da niko ne bi imao ništa 

protiv tog zaduživanja. Pošto to nije tako, pošto se zadužujemo da bismo, dijelom, vratili 

prethodne dugove, onda ne mislim da je to dovoljno kvalitetno objašnjenje. Mislim da o 

tome treba voditi računa kada se u narednom periodu budemo opredjeljivali da li ćemo 

ući u nova zaduženja. 

- 59 -


Ono što bih želio da iskoristim priliku da vas pitam jeste stvar koja je vezana za 

Zakon o radu. Ministarstvo finansija je prepoznato kao ministarstvo, kažem prepoznato 

u javnosti, koje je, grubo rečeno, srušilo ustavnu kategoriju socijalnog dijaloga, gdje 

je nakon pola godine usklađivanja Zakona o radu i nakon stavljanja potpisa od strane 

praktično svih socijalnih partnera, ta situacija vraćena na početak. S toga me interesuje 

da iz prve ruke čujemo šta je sa najavljenim alternativama koje ste prije nekoliko dana 

najavili u ovom parlamentu. Vidio sam da zakon koji je usvojen na Vladi nije upućen ka 

Skupštini. Kako je riječ o temelju prava radnika u Crnoj Gori, onda me interesuje zbog 

čega Vlada ne poštuje program rada Vlade kada je riječ o usvajanju tog zakona i kada 

možemo očekivati da će Ministarstvo finansija da izađe sa već najavljenim predlogom 

nekoliko alternativa, kako bi se ponovo obnovio socijalni dijalog koji je narušen, kako se 

sada stiče utisak, upravo zbog činjenice da je nakon pola godine usaglašavanja i nakon 

potpisivanja nečega što je bio rezultat dijaloga socijalnih partnera sve vraćeno na početak, 

kako kažu, isključivo zbog Ministarstva finansija. Hvala. 


Hvala, kolega Šehoviću. 

Komentar izlaganja ima poslanik Kaluđerović. 

Izvolite. 


Hvala, gospodine potpredsjedniče. 

Kolega Šehoviću, opredijelio sam se da upravo Vama kao čovjeku koji je profesor 

ekonomije, koji je uz to visoki funkcioner jedne od koalicionih partija koje vrše 

vlast, koje konstituišu Vladu, da Vas obavijestim, podsredstvom razgovora sa Vama, i 

ukupnu javnost da sam zajedno sa jednim brojem poslanika SNP-a pred Ustavnim sudom 

pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Zakona o budžetu, upravo 

insistirajući da se zaštiti ustavna pozicija Skupštine Crne Gore kada je u pitanju 

zaduživanje Crne Gore i da se onemogući ono što Vlada radi parcijalno zadužujući Crnu 

Goru i budžet Crne Gore, a da se Parlament zaobilazi. 

Prilika je, takođe, da vas pitam hoće li SDP, i u okviru Vlade, i u okviru Parlamenta, 

podržati opredjeljenje da konačno prestanu određene, po meni, pogubne odredbe ugovora 

o poravnanju koje su nastavak ugovora o kupoprodaji Kombinata aluminijuma. Konkretno, 

na primjer, u odnosu na aranžman za isporuku cijene električne energije i izuzetno 

povlašćenu poziciju Kombinata aluminijuma, kada je u pitanju formula za obračun cijene 

električne energije koja je izuzetno niska. Iako se cijena tone aluminijuma na svjetskoj 

berzi primiče cijeni od 3.000 dolara po toni, što je basnoslovno i sjajna cijena, daj bože 

da bude tako, ali to će kada je u pitanju primjena formule za cijenu električne energije za 

državu Crnu Goru za Elektroprivredu biti gotovo neznatno. Ako cijena aluminijuma pređe 

3.000 dolara po toni, cijena električne energije za Kombinat aluminijuma koju Kombinat 

po ovoj formuli koja je skandalozno loša po državu Crnu Goru, neće dostići iznos od tri 

eurska centa po toni i uz to imamo subvencije koje su 60 miliona... 


Pravo na odgovor. Izvolite. 

- 60 -




Uvaženi gospodine Kaluđeroviću, koristim priliku da vam se zahvalim na postavljenim 

pitanjima, kako bih u ova dva minuta pojasnio ono što sam i naveo u svojoj 

diskusiji. 

Socijaldemokratska partija je, kao što sam u svom izlaganju pomenuo, prilikom 

usvajanja organskog Zakona o budžetu predložila amandman koji ide u pravcu transparentnijeg 

zaduživanja države Crne Gore. To transparentnije zaduživanje države Crne Gore 

bi značilo da o svakom novom zaduženju konačnu odluku daje Skupština. Pošto poslanici 

u crnogorskom parlamentu imaju najveći legitimitet, s toga je potpuno prirodno da prije 

svakog novog zaduživanja se odradi rasprava ovdje u parlamentu i da se pred očima 

crnogorske javnosti sučele argumenti, ukoliko se procijeni da treba da idemo u novo 

zaduživanje, da mi u konačnom donosimo odluku, a ne Vlada na svojoj sjednici. Istini za 

volju, moramo biti pošteni pa reći da smo mi, ipak, napravili jedan korak ka transparentnijem 

budžetu na način što smo makar dobar dio državnih garancija koje su predviđene 

Zakonom o budžetu taksativno nabrojali, tako da smo već unaprijed znali za šta će Vlada 

da posegne kada je riječ o državnim garancijama. 

Kada je riječ o Kombinatu aluminijuma, i tu vam se zahvaljujem na postavljenom 

pitanju. Stav Socijaldemokratske partije oko načina rješavanja problema u Kombinatu 

aluminijuma je poznat i više puta je javno saopštavan, pa čak i sa moje strane. Mi imamo 

ozbiljnu rezervu kada je riječ o načinu rješavanja tog pitanja. Podsjetiću vas da smo upravo 

mi, prilikom usvajanja prethodnog Zakona o budžetu, predložili amandman kojim 

smo tražili brisanje državnih garancija za Kombinat aluminijuma. To što taj amandman 

nije usvojen nije kriva Socijaldemokratska partija jer je ona to predložila, već je kriv dio 

opozicije koji to nije podržao, a imali smo .... 


Ministar ima komentar na izlaganje poslanika Šehovića. Izvolite. 


Zahvaljujem poslaniku Šehoviću za komentare i postavljena pitanja. Takođe, 

želim da pružim dodatno objašnjenje. 

Najprije da kažem da ne mislim da je zaduživanje države netransparetno. Već 

sam rekao da je parlament upoznat sa zaduživanjem države i upoznat je sa iznosom 

zaduživanja države. Ta priča je mogla biti razmatrana i u detalje kada smo govorili o 

budžetu za 2011. godinu, jer je budžet tada već predvidio koliko će se država zadužiti. 

Tada smo mogli govoriti da li je dobro da se država zaduži, koliko da se zaduži i za koje 

potrebe je dobro da se država zaduži. Danas kažem da je zaduživanje sprovođenje Zakona 

o budžetu i obezbjeđivanje da se finansiraju potrebe iz budžeta. Mogu da prihvatim 

ponovo komentare da zaduživanje nije dobro, da je bilo bolje da je niže, da je bilo dobro 

da usmjeravamo sredstva u razvojne projekte, posebno u infrastrukturne projekte, ali ne 

mogu da prihvatim danas kritiku o zaduživanju, jer je to priča bila za Zakon o budžetu 

koji je, između ostalog, i sa vaše strane podržan. Ne mogu da prihvatim i argument da za 

svako novo zaduživanje treba Skupština da razmotri, da saglasnost i da bi to bilo transparentno, 

saglasan da bi bilo više podložno razmatranju, analizi i dostupno javnosti svako 

novo zaduživanje da se razmotri u parlamentu. Mislim da bi to napravilo u jednom dijelu 

- 61 -


veliki rizik da se ne izvrše obaveze budžeta ili da se ugroze javne finansije, a evo zašto. 

Zakon o budžetu koji smo tražili da bude hitno razmatran, evo tri mjeseca treba da se razmatra, 

ili od kada smo ga poslali do danas, ukoliko bismo tako za novo zaduživanje, danas 

ne bi finansirali svoje budžetske potrebe, da smo za svako novo zuduživanje, uključujući i 

ovo za eurobond tražili prethodnu saglasnost od parlamenta. Vjerujem da bi bilo, takođe, 

interesantne rasprave, .... nekoliko mjeseci onda raspravljali o tom zaduživanju ponovo 

nedjeljama, bojim se da bi to bilo veoma rizično po javne finansije i mogućnost uopšte da 

Ministarstvo finansija izvršava svoje zakonske obaveze, a to je servisiranje svih troškova 

koje imamo. 

Ako govorimo o zaduživanju i smanjenju zaduživanja, o tome smo trebali da 

razgovaramo kada je Zakon o budžetu bio u formi predloga i kada smo ga usvajali. 

Smanjenje zaduživanja od 180 miliona koliko je iznosilo za euroobveznice značilo bi 

smanjenje diskrecionih rashoda za preko 20%. To je nešto što treba da kažem otvoreno. 

Ukoliko želimo da smanjimo zaduživanje za 200 miliona, tada za 25% treba da smanjimo 

nediskrecione, mandatorne rashode. To su teške odluke, možemo o tome da razgovaramo 

da li treba smanjiti penzije, plate, socijalna davanja, jer su to mandatarni rashodi i oni čine 

90% budžeta. 


Hvala vam. 



Poštovani ministre, možda se nijesmo dovoljno razumjeli ili sam bio nedovoljno 

precizan. Nijesam rekao da je zaduživanje u Crnoj Gori netransparentno, već sam rekao 

da bi moglo biti transparentnije nego što jeste. Transparentnije nego što jeste, ta 

dodatna transparetnost bi se postigla poštovanjem Ustava. Ustav kaže, član 82, tačka 18, 

Skupština Crne Gore raspisuje javne zajmove i odlučuje o zaduživanju Crne Gore. Dakle, 

apsolutno sam uvjeren, da se ne bi desio kolaps javnih finansija da se prije emitovanja 

euroobveznica i prije novog zaduživanja od 200 miliona eura, odradi dvodnevna ili trodnevna 

rasprava u crnogorskom parlamentu. Čak mislim da bi to bilo dobro za crnogorsku 

javnost, gdje bismo do kraja bili upoznati sa razlozima za svako novo zaduživanje. 

Potpuno se slažem sa vama da možda sada nije mjesto da pričamo o tome, već da je to 

svakako bilo prihvatljivije pomenuti kada se usvajao Zakon o budžetu za 2011. godinu, 

ali ću vas, takođe, podsjetiti da smo mi to tada svakako radili, svakako smo ukazivali na 

veliki problem opraštanja dugova, na veliki problem državnih garancija koje potencijalno 

mogu predstavljati veliki rizik za finansije Crne Gore. Svakako smo ukazivali da 

nije dobro preuzimanje dugova, svakako smo ukazivali na veliki rizik svih tih stvari, ali 

jednostavno nijesmo uspjeli da do kraja dovedemo sve te stvari, zahvaljujući činjenici da 

do kraja nijesmo imali do kraja podršku kolega u crnogorskom parlamentu. Mislim da 

smo se složili, makar je ova rasprava pokazala, da bi poštovanje Ustava u dijelu ingerencija, 

poštovanje ingerencija Skupštine Crne Gore o svakom novom zaduživanju značilo 

transparentnije zaduživanje Crne Gore, mislim da bi to na kraju i Ministarstvu finansija 

odgovaralo da bismo sa time dobili na transparentnosti i da bi to bio dodatni argument 

Ministarstvu finansija zbog čega traži novo zaduživanje. 

- 62 -


Nijeste mi odgovorili na Zakon o radu. Da li je tačno da je Ministarstvo finansija 

srušilo socijalni dijalog koji je trajao čitavih pola godine Šta se dešava sa konkretnim 

predlozima koji su najavljeni sa vaše strane, a koji se tiču činjenice da bi to mogao možda 

biti put ka novom socijalnom dijalogu koji u prethodnom smislu nije ispoštovan do kraja 

Hvala. 


Ministre, imate pravo, možda ne koristite dovoljno. Ovo je komentar i komentar 

traje dva minuta i pravo na odgovor. Vi imate pravo. Ako prepoznate određena, doduše 

decidna pitanja, na svako pitanje po Poslovniku imate dva minuta pravo na odgovor, s 

tim što je u skraćenom režimu po minut, tako da bi imali, ako tokom rasprave prepoznate 

određeni broj pitanja, mogućnosti da se javite i samo na ta pitanja odgovarate. Molim vas, 

iskoristimo to, čujmo još nekog od kolega, pa ćete notirati određeni broj pitanja, daću 

vam riječ kao posebno izlaganje, na svako pitanje po minut u skraćenom režimu. 

Izvolite, kolega Muriću. 

ŠEFKIJA MURIĆ: 

Hvala, gospodine potredsjedniče. 

Uvažene kolege, poštovani građani, poštovani ministre, predstavnici medija, 

Danas raspravljamo o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu. Neću ništa novo 

reći samo ono što se danas čulo iz ovih klupa, ali ću pokušati da u jednoj skromnoj diskusiji, 

u što kraćem roku, kažem ono što mislim da je važno i da ću doprinijeti današnjoj 

raspravi. 

Izmjene i dopune Zakona o budžetu za 2011. godinu prvenstveno se donose zbog 

tehničkih usaglašavanja u skladu sa novom reorganizacijom Vlade Crne Gore, kao i 

usklađivanje potrošačkih jedinica sa predloženim izmjenama. Tehničko spajanje i razdvajanje 

određenih potrošačkih jedinica i odgovarajućih programa neće dovesti do izmjena u 

ukupnom iznosu planiranih sredstava. Takođe, treba istaći da planirane izmjene i dopune 

Zakona o budžetu za 2011. godinu obuhvatiće i preusmjeravanje budžetskih pozicija sa 

jedne na drugu poziciju, napomenuću održivo funkcionisanje sistema javnih finansija, 

kroz dalje prilagođavanje javne potrošnje i redovno servisiranje svih obaveza Crne Gore 

na unutrašnjem i spoljašnjem planu, kao i redovno funkcionisanje svih državnih organa, 

realizacija svih planiranih projekata, razvojnih, infrastrukturnih i drugih. Planirano je da 

nivo deficita u 2011. godini iznosi 83,02 miliona eura, što čini 2,62% BDP-a, što je u 

skladu sa kriterijumima iz Mastrihta. Realan rast ekonomije planiran je nešto više od 2% i 

definisano je u okviru kome se javna potrošnja može kretati u narednoj godini. Planiranim 

kapitalnim budžetom od 81,21 milion eura, kao i sredstvima obezbijeđenim od kredita, 

želi se obezbijediti finansiranje kapitalnih infrastrukturnih objekata. Očekujemo da se nekoliko 

važnih infrastrukturnih projekata otpočne realizovati kroz zaduženje od Evropske 

banke za obnovu i razvoj, za projekat vodosnabdijevanje i odvođenje otpadnih voda, kao 

i sredstva Njemačke banke za razvoj, projekat - energetska efikasnost u javnim ustanovama. 

To su samo neki od važnih projekata kojima ćemo se baviti u narednom periodu. 

Sprovođenjem mjera štednje kroz smanjenje javne potrošnje pravi su način stabilizacije 

javnih finansija, koje su u skladu sa mišljenjima Evropske komisije, MMF-a i 

Svjetske banke. Ovakva budžetska politika pohvaljena je i u preliminarnom izvještaju 

MMF-a nakon februarske posjete. 

- 63 -


Na kraju bih istakao da ću podržati ove izmjene i dopune Zakona, jer se one odnose 

isključivo na tehničko usaglašavanje i preraspodjelu u okviru projektovanog budžeta za 

2011. godinu u pojedinim potrošačkim jedinicama. Hvala vam na pažnji. 


Hvala i vama. 

Komentar izlaganja ima kolega Damjanović. Izvolite. 


Zahvaljujem, potpredsjedniče. 

Poštovani kolega Muriću, na kraju ste rekli da ćete podržati ovaj tzv. tehnički 

rebalans, jer se radi o tehničkim stvarima, odnosno o preraspodjeli unutar potrošačkih 

jedinica. S obzirom da dolazite iz jedne od lokalnih samouprava koja je, takođe, kao i niz 

ostalih u velikim teškoćama, privrednim i svakim drugim, a to su Rožaje, možda je bila 

prilika da se osvrnete i na taj segment i da ovdje razgovaramo i o ukupnoj javnoj potrošnji, 

ali i o potrošnji u lokalnim samoupravama koje predstavljaju rizike ovoj državnoj administraciji, 

u smislu korekcija i planiranja, a i onoga što lokalne samouprave rade i što su 

radile bez državnog nadzora. 

U tom smislu, imam kod sebe jedan interesantan papir. To su preporuke o 

načinu izbora poslovnih banaka koje je Ministarstvo finansija još februara mjeseca poslalo 

opštinama, javnim preduzećima, privrednim društvima gdje država ima većinsko 

vlasništvo o tome kako i na koji način se biraju poslovne banke. Ovo je možda bila prilika, 

gospodine Muriću, da se osvrnemo i na stanje državnih depozita kod poslovnih banaka i 

na ono što je u toku, a čega nismo svjedoci, da se radi dovoljno transparentno, a to je kako 

se i pod kojim uslovima pomjeraju ti depoziti i kako se ti depoziti deponuju kod banaka, 

uvažavajući ove kriterijume. Bila je prilika da nam ministar saopšti što se dešava u ovom 

segmentu, kao i šta se uopšte dešava u segmentu lokalne samouprave. Govorili smo ovdje 

o održivosti budžeta. Mislim da je jedna od paradigmi zašto je budžet održiv i dio pozicija 

tzv. sredstava za tehnološke viškove. Ovdje ste, gospodine ministre, predvidjeli nekih 5,4 

miliona evra otpremnina za tehnološke viškove za ovu godinu. Kolega Šćekić je dobio 

zvanični podatak, ovo će biti interesantno i vama i građanima Crne Gore, od Fonda rada, 

da je od momenta kada je Fond rada osnovan, pa negdje do januara ove godine kada je 

istekao rok za podnošenje zahtjeva za isplatu otpremnina, ukupno podnešena čak 21.000 

prijava, i to od 700 pravnih lica. Ako imamo da je do sada obrađeno, odnosno riješeno 

pozitivno od 2.200 nekih 2.000, ili 90%, to ispada da ćemo ove godine riješiti samo deseti 

dio onoga što je obaveza ove države prema tehnološkim viškovima. Mene samo interesuje 

da li ćemo slično planiranje budžeta imati narednih godina, jer po ovakvom planiranju 

proizilazi da će neki ljudi koji su postali tehnološki viškovi do svojih primanja doći tek 

za nekih desetak godina. Na taj način kako vi planirate i kako je ovaj budžet koncipiran, 

jednostavno se nanosi nepravda određenom broju građana, a vidjeli smo da to nije mali 

broj. 

Kolega Muriću, možda je više bilo prostora da se posvetite lokalnoj samoupravi, 

Rožajama, problemima koje imaju bivši zaposleni u Gornjem Ibru, koji traže svoja prava, 

a ne da ovako nonšalantno kažemo da ćemo podržati rebalans jer je to tehničko pitanje. 

Da li bi ga podržali da je suštinsko pitanje Hvala. 

- 64 -



Hvala i vama. 

Pravo na odgovor ima kolega Murić, mada moram reći da ste se obraćali ministru, 

tako da moramo dati riječ i ministru, ali to nije baš u skladu sa procedurom. Zamoliću 

ministra da na kraju, poslije ove diskusije, uzme riječ i da odgovori na sva ova pitanja. 

Izvolite. 

ŠEFKIJA MURIĆ: 


Pokušaću da odgovorim, odnosno da prepoznam ono na šta me je uputio kolega 

Damjanović. U startu je govorio o višku zaposlenih u lokalnoj upravi i u administraciji. 

Smatram da rožajska lokalna uprava, što pokazuju podaci, opština je koja ima najmanji 

broj viška radnika u cijeloj Crnoj Gori. Mi o tome i te kako vodimo računa i lokalna uprava 

preduzima mjere štednje i racionalizacije radne snage u saradnji sa resornim ministarstvom 

i zajednicom opština. Namjerno sam propustio ono što sam trebao da govorim 

isključivo o Rožajama, a ti projekti su definisani, lokalna uprava radi na tome. Nisam 

namjerno pomenuo rekonstrukciju gradskog vodovoda, gdje smo sredstvima od Evropske 

investicione banke obezbijedili kredit uz pomoć ministra finansija, gospodina Igora 

Lukšića koji je tada bio. Očekujemo da u ovoj fazi dođe do realizacije, odnosno do raspisivanja 

tendera za izgradnju, odnosno rekonstrukciju gradskog vodovoda. 

Što se tiče Gornjeg Ibra, gospodine Damjanoviću, Vi ste ekonomista, to je odavno 

ispričana priča. Mi smo u Rožajama uglavnom tu priču preorjentisali na drugi dio. Mi 

imamo viziju, imamo plan i znamo što treba raditi sa prostorom Gornjeg Ibra i očekujemo 

u tom pravcu da nam Vlada izađe u susret. Mi smo već napravili određena stateška planiranja 

i želimo da ih u saradnji sa ministarstvom, zbog čega i očekujemo pomoć države, jer 

mi sami ne možemo da tako važne dokumente donosimo na nivou opštine. Takođe, želim 

da isktaknem da se u pravcu strateškog planiranja naša dokumenta uglavnom baziraju na 

dokumenta koja će biti od strateškog značaja. Želio bih da kažem da želimo da uradimo i 

plansku dokumentaciju planine Hajle za razvoj turističkih potencijala, kao i mnoge druge 

i da obnovimo strategiju integralnog razvoja opštine Rožaje. Hvala vam na pažnji. 

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Zahvaljujem. 

Molim da uzme riječ kolega Zarija Franović. Izvolite. 

ZARIJA FRANOVIĆ: 

Hvala, gospodine predsjedavajući. 

Uvaženi ministri, poštovane kolege, poštovani građani, 

Smatrao sam da će ova priča kraće trajati, s ozbirom da se radi o tehničkom 

usaglašavanju Zakona ili, kako kažu kolege, tehničkom rebalansu. Ne bih baš prihvatio 

taj izraz, ne znam da li je dobar ili adekvatan, ali neka bude i tako. Izborom nove Vlade 

napravljena je određena reorganizacija i izmjena potrošačkih jedinica. Ne vjerujem da 

je bilo ikakvih problema kada je u pitanju finansiranje tih potrošačkih jedinica. Samo 

znam, to je i rekao ministar još prije nove godine, u martu mjesecu, na čemu počiva Crna 

Gora, tri stupa ekonomskog razvoja Crne Gore. To je fiskalna ekonomska stabilnost Crne 

Gore, nastavak reformi, govorim prije svega o zdravstvu PIO, to je jedan od prioriteta i 

- 65 -


unapređenje poslovnog ambijenta. To su prioriteti ekonomske politike Crne Gore i to su 

prioriteti stategije upravljanja javnog duga. Pričalo se o ekonomskoj politici, a imao sam 

osjećaj da ljudi nijesu pročitali ovaj dokument. To je lijepo složeno od 24. do 29. strane. 

Pričamo svi o dužničkom ropstvu. Nema ovdje inspirativnih poslanika koji bahato pričaju 

o ovoj temi. Mislim da im je ovo strana materija da govore o tome. Neka pogledaju zemlje 

Evropske unije, neka pogledaju zemlje razvijenog zapadnog svijeta i neka pogledaju 

te mastrihške kriterijume. Pošto su stručni, mogu biti i konsultanti svim građanima, svim 

kompanijama, održavati predavanja, da to rade u pokušaju, ali mislim da je to, prije svega, 

njihovo elementarno neznanje. Neka pogledaju strategiju upravljanja dugom 2011-2013. 

godina, da onda govorimo o tom dužničkom ropstvu, o garancijama, o zaduženosti, itd. 

Rekli su ministar i gospodin Pavličić i slušali smo preko medija zašto su emitovane euro 

obveznice i pod kojim uslovima kamate, koji su bolji nego prošle godine. Prošle godine 

200 miliona, ove godine 180 miliona i koja je namjena tih sredstava. 

Moja ambicija je da pričamo o investicijama. Moja ambicija je, a vjerujem i ambicija 

Crne Gore, ulaganje u infrastrukturu. Svaka investicija donosi multiplikativne 

efekte. Zatim, zaduženje preko Evropske banke za obnovu i razvoj, zaduživanja preko 

evropske Investicione banke sa najpovoljnijim uslovima. Govorili smo i koristili priliku, 

ima nas po opštinama dosta, da li se bavimo IPA fondovima ili pretpristupnim fondovima. 

Ima puno zaposlenih, gdje su ljudi stručni da mogu da koriste IPA fondove. Koriste ih 

neke kompanije, i te kako ih koriste veoma uspješno i rade se infrastrukturni objekti, 

posebno na sjeveru. Nije to politička priča, nije to politički marketing, nego upravo multiplikativni 

efekti za sjeverne opštine Crne Gore. Ovih dana daju rezultate, što se može 

potkrijepiti i činjenicama. Čuli smo i temu, nije replika, kolege Damjanovića - preporuke 

oko izbora poslovnih banaka. Te preporuke određene kompanije poštuju i prije nego što 

su mjesec, mjesec i po i dva dostavljene određenim kompanijama. One se poštuju i moramo 

ih poštovati. 

Treće, ne držim do činjenice i ne prihvatam činjenicu - patriotizam poreskih obveznika. 

Šta je to Šta to znači Imamo zakone, poreske, fiskalne, to je obaveza poreska. 

Al Kapone je zbog poreza pošao u zatvor. Nema patriotizma, obaveze se moraju izmirivati 

prema državi i to je jedan od prioriteta. Javna potrošnja, smanjivanje javne potrošnje – 

prioritet i da idemo ka IPA fondovima. Imamo, gospodo, treću i četvrtu komponentu. Ako 

smo sposobni, imamo novac na dlanu. Ako znamo da radimo, ako znamo da apliciramo 

i ako znamo da dostavljamo projekte. Ako ne znamo, onda bi trebale Vlada i određena 

agencija da rade za neke druge. Vidite, tako to baš i ne može. Oni koji su izabrani, koji 

pokrivaju određena mjesta, neka izvole, neka sprovode taj posao. Kodeks korporativnog 

upravljanja, isto tako. To su veoma značajni standardi Svjetske banke u određenim kompanijama. 

Imaćemo priču o Zakonu o privrednim društvima, imaćemo priču o Zakonu o 

računovodstvu i revizijama i da vidimo gdje smo što se tiče primjene tih zakona. 

Dakle, to je jedna tema za razmišljanje. Rekao sam i na Odboru. Da li je povećana 

javna potrošnja Po mom mišljenju - jeste, ranijom uredbom Ministarstva finansija. 

Dakle, sada u obračunu plata u startni dio zarade imate topli obrok, bez obzira došao na 

posao ili ne, odnosno bio na bolovanju, imate topli obrok /prekid/ ako ste na godišnjem 

odmoru, takođe vam se obračunava i naravno, 1/12 regresa. Na nivou pojedinih kompanija 

to je trošak 30 hiljada eura i to je ono što je možda u određenom dijelu povećalo 

javnu potrošnju. Mislim da treba o toj stvari, odluci ili šta je već, pravilnik ili uputstvo, 

razmisliti i mislim da to treba smanjiti ili vratiti na onaj prvobitni način obračunavanja. 

Hvala. 

- 66 -



Zahvaljujem. 

Komentar na Vaše izlaganje prijavio je kolega Damjanović. 

Izvolite. 


Kolega Franoviću, meni je drago što ste i sami osjetili potrebu da iskomentarišete 

dio mog ranijeg komentara gospodinu Muriću, koji se odnosi na proces koji se trenutno 

odvija od strane Vlade, a to je preraspodjela depozita koje ima država, odnosno državna 

preduzeća, preduzeća u većinskom vlasništvu i javna preduzeća kod poslovnih banaka. 

To je jedna škakljiva tema, jer smatram da nas je netransparentna politika i politika bez 

ikakvih uzansi i bez ikakvih preporuka i dovela u stanje da su pojedine državne agencije 

imale zarobljena sredstva kod pojedinih banaka. A sada, nakon svega toga, imamo višak 

likvidnosti, kako to kažu poslovne banke, koje su spremne da često po potrebi Vlade investiraju 

u državne zapise, ali ne i u privredu. U pravu ste. Treba se prozvati na dokument 

Strategija upravljanja dugom za period 2011-2013. godina. Pomenuli ste, upravo je kod 

mene, imao sam prilike da je iščitam, pa čisto da vas pitam kako Vi komentarišete recimo 

iz ove Strategije jednu činjenicu ili jednu rečenicu. Kaže se ovako, to kaže Ministarstvo 

finansija - Zaduživanje treba vršiti redovno, najmanje dva puta mjesečno, dospijećem 

tri, šest i dvanaest mjeseci, misli se na domaće državne zapise. Je li to fleksibilnost, ili 

su to problemi u održivosti budžeta Ili dio koji se odnosi na garancije kojih je 350 miliona, 

kolega Franoviću, 11% bruto domaćeg proizvoda, gdje se jasno vidi kome su sve 

garancije date. Kako, recimo, komentarišete činjenicu da je 10% svih državnih garancija 

u ovom momentu, a to je 29,5 miliona evra, dato za garancije za Opštinu Budva Za 

Opštinu Budvu koja je tamo gdje je i u kojoj su problemi takvi kakvi jesu, koja sjutra dobija 

vjerovatno novog predsjednika opštine i gdje kažu ljudi da je stanje redovno. Dakle, 

da komentarišemo malo, ono što je suština i to isključivo na bazi dokumenata koje je 

pripremilo Ministarstvo finansija. Kao što vidite, pokušavam da se fokusiram na ova 

dokumenta i da iz ovih dokumenata nevezano da li je to optimistički ili pesimistički 

scenario koji predviđa Ministarstvo, ukažem da je stanje alarmantno. Živi bili pa vidjeli, 

predviđeno je iduće godine po ovom dokumentu još jedno zaduživanje, je li tako, i rast 

duga, a onda pad tog duga. Brzo će i ta 2013. Godina, pa ćemo imati prilike da vidimo ko 

je bio u pravu. Hvala vam. 


Zahvaljujem. 

Kolega Zarija Franović ima riječ. 

Izvolite. 


Što se tiče alarmantnog stanja duga, sa Vama se ne slažem. Kriterijumi Mastrihta 

su 60% zaduženosti. Prije nekoliko godina sam ovdje komentarisao zaduženost Italije 

i tada sam govorio da Italija vraća 80 hiljada milijardi pasivnih kamata na godišnjem 

nivou. To nijesu baš mnogo /prekid/ poslanici ili čuli ili zarezivali oko toga, tako da ih 

mnogo nije interesovalo. Pitanje državnih garancija je interesantna priča i pozicije i opozicije. 

Šta ćemo da radimo sa radnicima, šta ćemo da radimo sa zaposlenima i šta ćemo 

- 67 -


da radimo sa privredom Onda je najbolje ući u aranžman sa Međunarodnim monetarnim 

fondom. Onda ćemo sve da porežemo, i plate, i penzije, i sve redom, je li tako Onda 

nema investicija. To je njihov stav, ako ga nijesu u međuvremenu promijenili ili je nešto 

liberalniji. Kratko je vrijeme da bih mogao sve da iskomentarišem što ste rekli. Pitanje 

poslovnih banaka i odabir - prije svega, to je etika onih koji pokrivaju određene funkcije. 

Da li su to izvršni direktori, predsjednici bordova, članovi bordova itd. Moraju to da 

poštuju. Zakoni Crne Gore se moraju poštovati, bez obzira na kojoj je neko funkciji. Neka 

se sjutra i usvoji zakon o konfliktu interesa, o tome uopšte ne razmišljam. I da biramo 

što ćemo da radimo, ali moramo da poštujemo zakone Crne Gore. Govorim, prije svega, 

o finansijama i često puta ovdje sam govorio da moramo poštovati šest međunarodnih 

standarda finasijskog izvještavanja, naročito prvi. Svaka firma, svaka kompanija i morate 

ih imati na sajtu. Svaki akcionar, pričaćemo o Zakonu o privrednim društvima, izmjenama 

i dopunama, pa ćemo i oko toga komentarisati. Višak likvidnosti banaka, to je 

ona priča i oni čuveni amandmani, pa ne znam sad neko da ih prokomentariše. To je ona 

priča gdje će banke morati da razmišljaju o svojim klijentima, a ne na neviđeno kredite. 

Oni će morati da razmišljaju, da ne razmišljaju o tome neki zakoni, neki ombudsmani i 

tako dalje. Razmišljaće građani kako će se zaduživati. Razmišljaće oni kako će trošiti 

novac i razmišljaće o tome ima li lični bankrot što je neko ovdje predlagao, kao neka 

država planira da uvede ili je uvela. Nije tačno. Nijedna u regionu to nije uradila. Postoje 

razmišljanja, ali nije tako. Malo sam raširio temu, možda nijesam uspio, jer je kratko 

vrijeme, ali ovo jesu inspirativne teme. Nadam se da će biti tačaka i da ćemo se sresti na 

ovim temama. 


Zahvaljujem. 

Posljednji prijavljeni učesnik u raspravi povodom ove tačke dnevnog reda, kolega 

Husnija Šabović. 

Izvolite, imate riječ. 

HUSNIJA ŠABOVIĆ: 


Kolege poslanici, poštovani ministre, 

Danas je pred nama Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu 

Crne Gore za 2011. godinu. Ono što je sadržina Predloga izmjena je nešto što je gotovo 

tehničke prirode. Ono što je sadržina diskusija većine diskutanata danas prije bi se reklo 

da je pred nama završni račun Budžeta za 2011. Godinu, ili u najmanju ruku završni 

račun Budžeta za prvi kvartal tekuće godine. Za mene je veoma bitno, s obzirom da se 

radi o izmjeni i dopuni Zakona o Budžetu Crne Gore za 2011. godinu, da li je bilo mjesta 

razmišljanju da u ovim izmjenama i dopunama nađu svoje mjesto i one odredbe Zakona 

o regionalnom razvoju, koji smo donijeli početkom ove godine, a odnose se na donošenje 

podzakonskih akata u cilju implementacije odredaba Zakona o regionalnom razvoju Crne 

Gore. Znači li to da će odredbe o formiranju partnerskog savjeta, kao i razvrstavanje 

svih jedinica lokalnih samouprava u šest grupa, prema stepenu razvijenosti, s obzirom 

da možda neće biti potrebe za rebalansom budžeta, čekati budžet za 2012. Godinu To 

bi, siguran sam, još više uvećalo razlike u razvijenosti sjevernog regiona i na taj način se 

nastavile negativne tendencije koje su konstatovane istaknutim parametrima. Hvala. 

- 68 -



Zahvaljujem. 

U međuvremenu je stigao i kolega Hollaj, koji je odavno prijavljen. 


AMIR HOLLAJ: 


Poštovane koleginice i kolege poslanici, poštovani ministre, cijenjeni građani, 

Sigurno ste i sami mogli da zaključite da je današnja tema i prva tačka dnevnog 

reda Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu Crne Gore za 2011. godinu 

jako interesantna sama po sebi. Ali, nakon obrazloženja predlagača, to jest ministra 

Milorada Katnića da je suština svega ovoga samo tehničke prirode i da nema ništa novo, 

da su cifre iste i da je nova Vlada koja je izabrana nakon usvojenog budžeta za 2011. 

godinu Vlada kontinuiteta, što nije ništa iznenađujuće. Ali, ono što mene zabrinjava, kako 

je moguće ako već imamo na dnevnom redu ovako bitan zakon, da se nije moglo naći da 

se nešto izmijeni u tom pravcu, nego sve ono što je usvojeno ostalo je samo u tehničkom 

smislu izmjena ovog zakona i Predloga ovog zakona. Zbog novih resornih ministara, 

zbog novih ministarstava ili pripajanja drugim ministarstvima. Znači, o ovome mogu 

reći da je ovo samo prilagođavanje nove Vlade, Budžeta nove Vlade i organizacije nove 

Vlade. 

Želim reći da je novi premijer gospodin Lukšić na početku dosta toga obećao i 

jednom prilikom sam rekao - Ako se po jutru dan poznaje, mogu očekivati dosta izmjena, 

i to suštinskih. Ali, izgleda da sam se prevario. Za sada trenutno nemamo nikakvih najava 

da će biti promjena. Vlada je kompletno opredijeljena u ispunjavanju sedam uslova koje 

je dala Evropska komisija. Dosta je vremena prošlo od januara do danas, i u suštini ne 

mogu primijetiti da se nešto izmijenilo. Na papiru ima dosta toga, ali ono što me najviše 

zbunjuje je to što smo na početku turističke sezone koja može biti jedna privredna grana 

koja može nama donijeti dosta toga dobrog. U ovom pravcu želim reći da najavljujem 

jednu dobru i uspješnu turističku sezonu, koja će biti podstrek daljeg rada ove Vlade. Ali 

me zabrinjava nešto drugo. Dočekujemo turističku sezonu ne kao plod i angažman naše 

Vlade i nas, nego kao plod krize u okruženju, krize i nemira u državama Afrike, kao što su 

Kairo, Libija, Tunis. Kao što su pogođene krizom Španija i Grčka, ne znači da ovi turisti 

koji će sigurno promijeniti destinacije, izabrati Crnu Goru, koja, ponavljam još jednom, 

pred svim zemljama Evropske unije je dobro rangirana, jer je dobar primjer. Želim samo 

reći da ovo što je pozitivno ne smijemo propustiti da nam se vrati kao bumerang. Kada 

ovo pričam, imam na umu da mi nijesmo spremni za jedan veliki broj turista koji se najavljuju 

da dolaze kod nas. Kada ovo kažem, nijesmo spremni u smještajnom kapacitetu, 

nijesmo spremni u smislu da nemamo hotele koji mogu primiti turiste visokog i srednjeg 

ranga. Imamo samo jednu možda pozitivnu stvar u ovom pravcu, što imamo dosta privatnih 

smještaja koji ne zadovoljavaju kritrerijume visokog turizma. Daj bože da zaista ovog 

ljeta imamo dosta gostiju, da bude gužve na putevima, u pozitivnom smislu. Zamišljam 

kako će biti prema Velikoj plaži. Započet je jedan grandiozni projekat, izgradnja mosta na 

Velikoj plaži i nadam se da se to riješi jednom i zauvijek. Neće sigurno ove godine, to je 

najavljeno. Ali me zabrinjava nešto drugo. Budžetom za 2009. godinu planirana je izgradnja 

dijela puta koji spaja Albaniju sa Crnom Gorom, Ulcinjom i svim gradovima u Crnoj 

Gori. Planirana je izgradnja puta između graničnog prelaza Sukobin preko Vladimira i 

- 69 -


Vladimirskih Kruta prema Ulcinju. Vlada je predvidjela da u ovoj godini počne radove 

od Sukobina do Vladimirskih Kruta. Na terenu ne mogu primijetiti da je išta pomjereno, 

niti pokrenuto. Zaista, dočekati još jednu sezonu sa ovakvom infrastrukturom mislim da 

je veliki minus za nas. 

Druga stvar, hotel Lido koji je trenutno na Velikoj plaži nije dobra slika i prilika 

za goste koje ćemo imati ove sezone. Obećano je da će početi radovi, da će se nastradanja 

koja su se pojavila prilikom privatizacije tog hotela nekako riješiti i da će se početi. Ali, 

nažalost, ni u tom pravcu ništa nije urađeno. 

Po svim zvaničnim izjavama, jako smo interesantni za Evropu. Ali, pitam se da li 

mi zaista želimo i hoćemo da budemo članovi velike porodice Evropske unije. Ako ovako 

nastavimo, zaista ne vidim da možemo to brzo ispuniti. 

Kako nijesam glasao za budžet ni prilikom usvajanja budžeta, a kao što sam i sad 

izjavio nema ništa novo ni na ovom predlogu budžeta i ovom prilikom sigurno ću biti 

uzdržan u nadi da će ubuduće ova vlada imati na umu da se ono što je totalno centralizovano 

tokom ovog vremena nekako rastereti. Previše je obaveza preuzela na sebe i dio 

odgovornosti treba da preusmjeri ka lokalnim samoupravama i drugim građanima. Hvala. 


Zahvaljujem. 

Zaključujem raspravu povodom ove tačke dnevnog reda. 

Ministar sada želi da iskoristi pravo na završnu riječ. 

Izvolite. Riječ ima ministar Katnić. 


Zahvaljujem, predsjedavajući. Zahvaljujem svim poslanicima koji su uzeli učešće 

u raspravi i svojim komentarima, sa njihovog aspekta, komentarisali ne samo izmjene i 

dopune ovog zakona, već uopšte ekonomsku politiku i mnogo šire. 

Želim da konstatujem da je rasprava pokazala da su uvijek aktuelna pitanja javnih 

finansija i zaduživanja posebno aktuelizovana na globalnom nivou i na nivou Evropske 

unije, ali i u Crnoj Gori. Suočeni smo sa posljedicama ekonomske krize, koja znači 

manje prihoda i obavezu ispunjavanja povećanih troškova, u prvom redu troškova koji 

se tiču socijalnih davanja. Konstatovali smo da je posebno važno obezbijediti stabilnost i 

sigurnost javnih davanja i to je prva obaveza Ministarstva finansija - da obezbijedi da se 

sve obaveze servisiraju redovno. To smo uspjeli, to smo postigli i to je nešto što u ovim 

vremenima posebnih nestabilnosti na međunarodnom tržištu nije jednostavno. 

Danas smo svjedoci da mnoge razvijene države, mnogo razvijenije po nivou bruto 

domaćih proizvoda, po stanju u ekonomiji, grcaju u dugovima i ne ispunjavaju svoje 

obaveze. Čini mi se da možemo prepoznati kao dostignuće da je za kratak period uspostavljena 

i fiskalna i finansijska stabilnost u Crnoj Gori i da su prepoznati koraci koji 

treba da je učvrste u nekom srednjoročnom periodu. 

Zaduživanje koje je Crna Gora učinila tokom 2010. i 2011. godine omogućava 

da se redovno servisiraju budžetske obaveze. Zaduživanje je pokazalo da investitori na 

međunarodnom tržištu imaju povjerenje u javne finansije Crne Gore i da su povjerili 

značajna sredstva Crnoj Gori. Posljednje zaduživanje je pokazalo da to povjerenje raste 

ne samo po broju investitora, nego i po cijeni koju plaćamo. Za razliku od većine država 

Evrope, koje sada plaćaju veće cijene na svoje kredite u odnosu na prošlu godinu, Crna 

Gora je smanjila tu cijenu za preko 65 bazičnih poena. 

- 70 -


Dakle, naglašavam, osnovni zadatak Ministarstva finansija je stabilnost i ispunjavanje 

svih zakonskih obaveza. I to je ono što prepoznaje Zakon o budžetu, koji je ova 

skupština usvojila, a sa ovim izmjenama i dopunama će omogućiti se da se tehnički izvrši 

u potpunosti u skladu sa reorganizacijom Vlade budžet. 

Pojedina pitanja su posebno tokom rasprave diskutovana. Na neka nijesam stigao 

da odgovorim, pa koristim priliku sada da se osvrnem. Obaveze po osnovu Fonda rada 

nijesu planirane nerealno i nijesu potcijenjene. Jednostavno, zakonska obaveza je da se 

u visini ostvarenih prihoda ispunjavaju obaveze prema Fondu rada, i to činimo. Ukoliko 

prihodi dozvole, tada ćemo ispuniti i ove obaveze u većem iznosu. Ali, ne može se 

očekivati da se svaka obaveza koja nije mandatorna i koja nije predviđena budžetom i za 

koju ne postoji zakonska obaveza ispuni odmah. Jednostavno to nije realno. Postoje velike 

potrebe. Razgovarali smo o potrebama za infrastrukturom i svi smo svjesni da je neophodno 

graditi Crnu Goru u infrastrukturnom smislu kako bi se obezbijedio ekonomski 

rast i razvoj. Ali, sve te potrebe nije moguće istovremeno i nije moguće u jednoj godini 

finansirati. Između ostalog, zato imamo javni dug. Zato što iz svojih izvornih prihoda ne 

možemo finansirati sve potrebe. 

I ono što posebno nije moguće jeste na jednoj strani se zalagati za veća davanja, 

veće penzije, veća socijalna davanja, veće plate, veću preraspodjelu, a na drugoj strani 

tražiti manje zaduženje, ili tražiti manje poreze. Jednostavno, svi oni koji se zalažu da se 

povećaju rashodi po bilo kojoj kategoriji, moraju naći argumente kako povećati prihode, 

ili moraju biti zagovornici većeg državnog zaduživanja. Politika u narednom periodu će 

upravo biti smanjenje državne potrošnje, posebno onih diskrecionih rashoda i rashoda 

koji nijesu produktivni, koji ne mogu pomoći ekonomskom rastu. To će voditi smanjenju 

deficita i smanjenju javnog duga. Tako ćemo jačati naše javne finansije i tako ćemo dobiti 

veće povjerenje investicione zajednice. 

U dijelu Zakona o radu i uloge Ministarstva finansija želim da kažem da smo odgovorni 

ne samo za stabilnost javnih finansija, već i za strukturne reforme i unapređenje 

poslovnog ambijenta. I ovo je važan sistemski zakon sa aspekta strukturnih reformi. Nijesmo 

imali namjeru da diramo u socijalni dijalog, niti da revidiramo nešto što je radna grupa 

uradila, već imamo odgovornost i obavezu da ukažemo na posljedice određenih zakonskih 

rješenja. To smo učinili. Smatramo da određena zakonska rješenja nijesu dobra za crnogorsku 

ekonomiju, smatramo da neće donijeti, već će ograničiti novo zapošljavanja i zato smo 

napisali svoje mišljenje i zato smo komentarisali ovaj zakon. To je naša obaveza. I ... 


Izvinite, gospodine ministre. Pošto vrijeme ističe, pitam Vas koliko još treba da 

odgovorite na pitanje. 

Izvolite. 


Od ovog zakona i od drugih sistemskih zakona zavisi ekonomska budućnost Crne 

Gore. Da li će ovi zakoni podstaći nove investicije, ili će ograničiti nove investicije - od 

toga zavisi i stabilnost budžeta. Zato je Ministarstvo finansija posvećeno ne samo da 

ispunjava sve obaveze zakonom predviđene, nego i da ukaže ukoliko smatra da određena 

zakonska rješenja mogu izazvati ne samo nestabilnost, nego dugoročno štetiti ekonomiji 

Crne Gore. Zahvaljujem na podršci za ovaj zakon. 

- 71 -



Hvala Vama. 

Stekli su se uslovi da konstatujem da je pretres završen povodom ove tačke 

dnevnog reda. O Predlogu zakona ćemo se izjasniti naknadno. 

Zahvaljujem ministru Katniću i pomoćniku Pavličiću na učešću u našem radu. 

Idemo dalje. Sljedeća tačka - Predlog zakona o izmjeni Zakona o upravnom sporu. 

Ovlašćeni predstavnici Vlade su Duško Marković, potpredsjednik Vlade i ministar 

pravde i Branka Lakočević, pomoćnica ministra. 

Izvjestioci odbora su Velizar Kaluđerović, u ime Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo 

i Željko Aprcović, u ime Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu. 

Prije nego što otvorim pretres, imamo proceduralnu intervenciju. 

Izvolite, kolega Vuletić. 

MILORAD VULETIĆ: 

Gospodine predsjedavajući, uvažene dame i gospodo poslanici, 

Pripremajući se za ovu diskusiju uočio sam jedan, po mom mišljenju, vrlo bitan 

detalj koji me je opredijelio da proceduralno intervenišem. Naime, smatram da mi danas 

ne možemo, odnosno da nijesu sazreli uslovi da vodimo raspravu o Predlogu izmjena 

i dopuna Zakona o upravnom sporu, iz razloga što u proceduri za ovo skupštinsko 

zasijedanje prije razmatranja ovoga predloga zakona nije uvršten u dnevni red Predlog 

zakona o izmjenama i dopunama Zakona o opštem upravnom postupku, što je Vlada i 

dostavila u materijalima, prema kojem su u članu 242, stav prvi skraćeni rokovi utvrđeni 

za izdavanje rješenja kada je u pitanju skraćeni posebni ispitni postupak, kao i /Prekid/ 

Da obrazložim. Radi međusobnog usklađivanja odredaba zakona stoji u opštem 

upravnom postupku i Zakonu o upravnom sporu predlaže se donošenje Zakona o izmjeni 

Zakona o upravnom sporu. Dakle, postoji pravilo da drugo se nikad ne može rješavati 

prije prvoga, a prvo je znači krovni zakon, a to je Zakon o opštem upravnom postupku, 

koji skraćuje ove rokove i sa kojim treba usaglasiti i uskladiti ovaj zakon. Stoga cijenim 

da prvo moramo povesti raspravu o izmjenama i dopunama Zakona o opštem upravnom 

postupku, pa zajedno ili nakon toga voditi raspravu po ovom pravnom propisu. Oni mogu 

ići u paketu, zajedno, ali u svakom slučaju prvo moramo govoriti o Zakonu o opštem 

upravnom postupku. To je moje mišljenje. 


Zahvaljujem. Mislim da ste u pravu što se toga tiče, ali molim predstavnika 

predlagača prvo da se izjasni u odnosu na ovu inicijativu koju smo čuli. Dakle, da Predlog 

zakona o upravnom sporu tretiramo u ovoj skupštini istovremeno, ili odmah nakon 

Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnom postupku. 

Gospođa Lakočević ima riječ. 

Izvolite. 

BRANKA LAKOČEVIĆ: 

Uvaženi predsjedavajući, 

Slažem sa Vašim predlogom, jer ovaj zakon ustvari samo skraćuje rok koji se 

odnosi na upravni postupak. Zakonu o upravnom postupku je skraćen rok na 30 dana i 

- 72 -


zato je išlo usaglašavanje Zakona o upravnom sporu. Prema tome, saglašavam se da se 

odloži rasprava. 


Hvala Vam. Mislim da je situacija pravno gledano manje-više čista. 

Pitam kolege da li se slažu sa ovom inicijativom da skinemo sa dnevnog reda 

Predlog zakona o izmjeni Zakona o upravnom sporu i da ga za sljedeću sjednicu imamo 

na dnevnom redu zajedno sa zakonom sa kojim je povezan, iz razloga o kojima je govorio 

kolega Vuletić, da se tretira istovremeno sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o 

upravnom postupku. 

Da li smo saglasni Jesmo. 

Zahvaljujem. Biće tako. Zahvaljujem gospođi Lakočević na učešću u našem radu 

i saopštavanju stava predstavnika predlagača. 

Idemo na sljedeću tačku dnevnog reda - Predlog zakona o zaštiti od buke u životnoj 

sredini. 

Ovlašćeni predstavnici Vlade su Predrag Sekulić, ministar održivog razvoja i turizma 

i Zoran Tomić, sekretar Ministarstva. 

Izvjestioci odbora su Hidajeta Bajramspahić, u ime Odbora za ustavna pitanja i 

zakonodavstvo i Božidar Vuksanović, u ime Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju 

i prostorno planiranje. 

Otvaram pretres. 

Pitam da li predstavnik Vlade želi da da dopunsko obrazloženje. 

Prije nego što vam dam riječ, moram u skladu sa praksom koju smo zauzeli u 

ovom parlamentu da Vas pitam šta je sa ministrom Sekulićem, jer smo očekivali da će i 

on zajedno biti sa vama u ime Vlade kod ove tačke dnevnog reda. 

ZORAN TOMIĆ: 

Ministar je odsutan. Danas nije u Podgorici. 


Zahvaljujem. 

Moram da pitam kolege da li prihvatamo da ovu tačku dnevnog reda razmatramo. 

Znači, prihvatamo. Slažemo se da možemo ovu tačku dnevnog reda razmatrati. 

Zahvaljujem. Mislim da možemo, danas radimo do 17 časova, jer smo obaviješteni iz 

Javnog servisa da poslije 17 časova ne može biti obezbijeđen televizijski prenos. Bolje da 

počnemo i da iskoristimo ovo vrijeme. Ako završimo do 17 časova, dobro. A ako ne, onda 

ćemo nastaviti sjutra. 

Zahvaljujem. 

Izvolite. Gospodin Tomić ima riječ. 

ZORAN TOMIĆ: 

Hvala, potpredsjedniče. 

Uvaženi poslanici, Zakon o zaštiti od buke u životnoj sredini je neophodno donijeti, 

kako bi se oblast zaštite od buke u potpunosti uskladila sa direktivom Evropske unije 

koja se odnosi na buku u životnoj sredini. Osim toga, neophodno je izmijeniti nadležnosti 

za sprovođenje zakona. 

- 73 -


Po važećem zakonu, nadležnost imaju Ministarstvo zdravlja i sanitarna inspekcija, 

dok je Uredbom o organizaciji i načinu rada državne uprave određena nadležnost 

Ministarstva održivog razvoja i turizma i ekološka inspekcija. 

Cilj zakona je uspostavljanje sistema zaštite od buke, preduzimanje mjera za smanjenje 

efekata buke koja ugrožava zdravlje ljudi i životnu sredinu, kao i da obezbijedi da se 

buka ne poveća iznad propisanog nivoa u područjima u kojima nivo buke zadovoljavaju ... 

Zakon se primjenjuje na buku u životnoj sredini nastaloj ljudskom aktivnošću, a ne primjenjuje 

se na buku koja nastaje u zatvorenom prostoru, na radnom mjestu, u domaćinstvu, 

na buku od vojnih aktivnosti, od aktivnosti na zaštitu od elementarnih nepogoda, prirodnih 

i drugih udesa. Nadležni organi lokalne uprave dužni su da izvrše akustičko zoniranje 

radi određivanja akustičnih zona na svojoj teritoriji. Zoniranje se utvrdjuje na osnovu 

dokumentacije o postojećoj ili planiranoj namjeni prostora i nivo buke je u skladu sa izvornom 

bukom koja se nalazi u zoni. U akustičnim zonama zabranjeno je prouzrokovati 

buku iznad propisanih graničnih vrijednosti. Godišnji program monitoringa buke donosi 

Vlada Crne Gore na predlog Agencije za zaštitu životne sredine. Godišnji program će biti 

sastavni dio programa o praćenju stanja životne sredine. Informacija o buci u životnoj 

sredini biće sastavni dio informacije o stanju životne sredine. Agencija izdaje dozvole 

za mjerenje nivoa buke u životnoj sredini i izradu strateških karata i izračunavanje nivoa 

buke. Dozvolu mogu da dobiju domaća i strana pravna lica i preduzetnici koji su registrovani 

u organu nadležnom za registraciju privrednih subjekata i koji su akreditovani prema 

odgovarajućem standardu. Zakon predvidja obavezu izrade strateških karata buke. Oni se 

izrađuju za aglomeracije. To je dio teritorije sa preko 100.000 stanovnika, glavne puteve, 

glavnu prugu i glavni aerodrom. Glavni putevi su putevi sa prosječno godišnjim protokom 

saobraćaja većim od tri .... vozila. Glavna pruga je pruga sa prosječnim godišnjim 

protokom saobraćaja od 30.000 vozova i glavni aerodrom je aerodrom sa više od 50.000 

polijetanja i slijetanja godišnje. Za aglomeraciju strateške karte buke radi lokalna samouprava, 

a za lokalne puteve, aerodrome i pruge koncesionar koji ih eksploatiše, odnosno 

održava. 

Na osnovu strateških karata buke izrađuju se akcioni planovi za zaštitu od buke i 

oni predstavljaju podlogu za izradu državnih i lokalnih planskih dokumenata i projektnotehničke 

dokumentacije. Akcioni planovi se donose za period od pet godina i sadrže 

mjere za smanjenje buke. Podaci o buci u životnoj sredini, strateške karte buke se objavljuju 

na Internet stranici Agencije. Zakon u posebnom poglavlju definiše mjere za 

zaštitu od buke u životnoj sredini. Određeno je da strateške procjene o uticaju na životnu 

sredinu, procjene uticaja na životnu sredinu i integrisane dozvole sadrže mjere i uslove 

za sprječavanje, smanjivanje i otklanjanje štetnih efekata buke. Takođe, za objekte za 

koje se ne izradjuje procjena uticaja na životnu sredinu organ koji izdaje građevinsku 

dozvolu dužan je da utvrdi ispunjenost uslova i mjera zaštite od buke u tehničkoj dokumentaciji. 

Posebne mjere zaštite utvrđene su u saobraćaju i zonama oko aerodroma, jer 

su to djelatnosti koje imaju najveći izvor buke. Zakon uređuje da se izvori buke kao što 

su mašine, neputna mehanizacija, uređaji, plovila za rekreaciju mogu stavljati u promet i 

upotrebu ukoliko njihova zvučna snaga ne prekoračuje granične vrijednosti. One moraju 

biti označene propisanim oznakama u skladu sa posebnim tehničkim propisom. Nadzor 

nad sprovođenjem zakona vrši Ministarstvo održivog razvoja i turizma i nadležni organi 

lokalne uprave, a inspekcijski nadzor vrši ekološki inspektor, komunalna policija. Hvala. 

- 74 -



Zahvaljujem. 

Prvo pitam da li izvjestioci odbora žele riječ. Ne. 

Detaljne izvještaje smo dobili. 

Pitam da li u ime klubova ima komentara na dopunsko obrazloženje predstavnika 

Vlade. 

Ima. U ime Kluba Socijalističke narodne partije, kolega Lalošević. Izvolite, imate 

riječ. 



Poštovane kolege, gospodine Tomiću, poštovani građani, 

U cilju racionalizacije imao sam diskusiju i zato sam se javio za komentar da u 

tih dva minuta kažem nekoliko opservacija, ne želeći da oduzimam vrijeme i ostavljajući 

drugim kolegama da učestvuju u raspravi. 

Ovo je, gospodine potpredsjedniče, poštovane kolege, jedan od zakona koji će 

nas, kao i slični zakoni koji budu nailazili, čekati na ovom našem putu ka evropskim integracijama. 

Ovo je možda neobično za nekoga ko nas sada sluša i ko učestvuje možda 

u ovoj raspravi, ali ovo je jedan od onih klasičnih neobičnih evropskih zakona kojih će 

biti iz dana u dan sve više i više i sa kojima ćemo se mi, članovi Odbora za međunarodne 

odnose i evropske integracije, gotovo svakodnevno susretati na našim sjednicama. On 

je plod, prije svega, međunarodnih obaveza Crne Gore i svih zemalja koje plediraju 

da postanu članovi Evropske unije. Ja, naravno, ovom prilikom ne bih želio da trošim 

ova dva minuta na priču o evropskim direktivama oko ovoga, ali ću samo da kažem 

i Vama, gospodine Tomiću, i svima nama, i građanima Crne Gore da ćemo se suočiti 

sa jednom pomalo neobičnom ali veoma značajnom problematikom i da ćemo u ovom 

našem političkom vokabularu susretati se i sa nekim novim pojmovima. Moraćemo da 

izrađujemo strateške karte buke, moraćemo da odredimo koje su zone u kojima ćemo implementirati 

te strateške karte buke i mnogo stvari, ali sam se prevashodno javio i svrha 

moje diskusije bila bi na ovaj dio koji se tiče izvještavanja Evropske komisije. Moraćemo 

donijeti mnogobrojne podzakonske akte da bi regulisali ovu materiju, ali, prije svega, 

bitna je naša obaveza prema Evropskoj uniji. 

Dakle, izvještavanje Evropske komisije, poštovani građani Crne Gore, 

poštovane kolege, biće uobičajena svakodnevna praksa i za ovaj zakon, a o svim drugim 

karakterističnim segmentima za sve ono što nosi ovaj zakon i ova problematika pretpostavljam 

da će više govoriti moje kolege. Tri minuta uštede, gospodine potpredsjedniče, 

očekujem pohvalu. 


To ste već dobili na početku. Zahvaljujem. 

Idemo dalje. Pretpostavljam da nema potrebe, gospodine Tomiću, za odgovorom. 

Ovo je bila skraćena varijanta diskusije gospodina Laloševića. 

Sada dajem riječ koleginici Ljerki Dragičević, kao prvom učesniku u raspravi. 

Nakon nje, kolega Svetozar Golubović. 

Izvolite. 

- 75 -


LJERKA DRAGIČEVIĆ: 

Poštovani gospodine potpredsjedniče, poštovane kolegice i kolege, poštovani 

građani, poštovani predstavniče ministarstva, 

Najveće bogatstvo jedne države su svakako ljudi, građani i stanovnici te države. 

Ljudi su napresušan izvor znanja, napretka, sigurnosti, dostojanstva, prosperiteta, života 

i svega drugog na sreću više pozitivnog, nego slabog. O tim ljudima, stanovništvu i 

građanima gdje su svi jedan, a opet svaki za sebe jedinka, treba dobro voditi računa. Jedno, 

ako ne i najvažnije je voditi računa pored svega drugoga i o zdravlju kako fizičkom, 

tako i mentalnom tih ljudi. Evo, svjedoci smo da se priprema zakon o zabrani pušenja 

da bi se sačuvalo zdravlje. Priprema ga Ministarstvo zdravlja. Zakon o zaštiti od buke u 

životnoj sredini, reklo bi se po svemu kako je u zakonu donijeto, nema veze sa zdravljem. 

E, bogami ima. Na jednom od seminara kojeg je upriličila Fondacija Konrad Adenhaurer 

predavači su bile holandske parlamentarke. Rekle su nam da se najteže od ljudi sa posebnim 

potrebama u društvu uopšte uklapaju gluhi ljudi, da oni imaju, kao razvijene zemlje 

Evrope, te probleme i da im je svakim danom sve više gluhe omladine. Uzrok je slušanje 

one prejake muzike koja razvaljuje ušni sistem, polako ali sigurno. E pa, predmet ovog 

zakona nije ova nemoguća ludnica, nego poenta je na buci od aerodroma, željeznice, 

drumskog saobraćaja. Nije ovo za odbaciti, ali ovo reguliraju i neki drugi zakoni. Problem 

druge buke nije nikako tretiran. Posebno se taj problem druge vrste buke ne smije ostaviti 

da ga reguliraju lokalne uprave. One ne gledaju prosperitet, nego profit i to, nažalost, 

pojedinca. Neko može da gradi cijele sezone i da mašine ne staju 24 sata. Neko može da 

ima lokal i otvoreni šank i da radi od jutra do sjutra sa muzikom koja razbija. 

Posebno imam pritužbu od stanovnika Bokokotorskog zaliva, gdje je eho jak zbog 

planina i muzika iz Dobrote razliježe cijelim risansko-kotorskim basenom. Ja sam iz 

Budve, pa mi je tamošnji problem sa prejakom muzikom jako dobro poznat. Znate što 

je čudno, da ne kažem neku grublju riječ Izvori preglasne muzike, a to je svaki kafić ili 

otvoren šank, misle samo na sebe. Ako smo turistička zemlja, kako mi na Odboru reče 

pomoćnik ministra, onda treba da se brinemo i o gostu koji je tu došao da odmori, o 

stanovnicima i gostima svih dobi i uzrasta, o radno sposobnom stanovništvu koje mora 

sjutra na posao da bi imao od čega prehraniti obitelj. Ako smo turistička zemlja, moramo 

sve različitoti pomiriti i napraviti uslove za zdrav život i zdrav turizam. Kontrola je nikakva. 

Prijedlog zakona predviđa do 2017. godine da se zakon implementira i upotpuni, a 

do tada svima nam ostaju evropski zakoni da se po njima žalimo Evropi. Niko nema ništa 

protiv prosperiteta i napretka, ali onog koji ne šteti. Nema gradnje u turističkoj sezoni i u 

turističkim mjestima, pauze za popodnevni i noćni odmor moraju biti preko cijele godine. 

Kafići, šankovi, diskoteke, barovi sa plesom na šipkama i drugi proizvođači muzike neka 

budu u zatvorenom, ili se izmjeste van naselja. Primjera da to dobro funkcionira u našem 

okruženju ima dosta. Posebno je bitno barove sa šipkama zatvoriti da dječica, adolescenti 

i omladina ne gledaju bruku na tanjuru. To bi trebalo biti predmet zakona o zaštiti djece i 

omladine. Zato sam i na početku rekla da je ovaj zakon kompleksniji nego što je napisan. 

U svakom segmentu, u svakoj riječi se krše neka prva, vrši se diskriminacija. Nije u redu 

zakonom protiv diskriminacije rješavati ono što je trebalo biti predmet ovo zakona. 

Ja predlažem da se zakon povuče, napravi dobar, novi na kome moraju praktično 

sama ministarstva poraditi. Dati ga na javnu raspravu, upriličiti prema tim sugestijama ako 

ih ima i ako su u redu, pa usvojiti. A javna rasprava mora proći svako mjesto naše lijepe 

države, koju ako mi ne čuvamo, nema tko drugi. Ovaj važeći zakon neka se još zadrži, ali 

- 76 -


moraju kontrole biti strožije i učinkovitije i ne smije se dojavljivati kada će kontrole i tko 

prijavljuje. Znate, dojave su postale normalne, ali, nažalost, one koje ne bi smjele biti, a 

to su one da čim neko prijavi problem, ode inspektor i, prije nego što dođe do određene 

lokacije, najavi gazdi da će doći. Tada se muzika smanji na 40 decibela, a kada inspekcija 

ode, ode muzika do 129 decibela i više, a vjerujte muzika i buka nikad ne idu same. Neophodno 

je zakonom ograničiti visinu buke, a ne to ostavljati lokalnim samoupravama, 

jer one, bar na primorju, nijesu sve za to sposobne. Zahvaljujem na pažnji. 


Zahvaljujem koleginici Dragičević. 

Molim kolegu Svetozara Golubovića da uzme riječ, a nakon njega kolega Božidar 

Vuksanović. 

Izvolite. 

SVETOZAR GOLUBOVIĆ: 

Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče. 

Poštovane koleginice i kolege, 

Predlogom zakona o zaštiti od buke u životnoj sredini utvrđuju se mjere za 

sprječavanje ili smanjivanje štetnog uticaja buke u životnoj sredini. Ovaj zakon se odnosi 

na buku u životnoj sredini naročito u izgrađenim područjima, gradskim parkovima i 

drugim tihim zonama u aglomeracijama, kako je navedeno u Predlogu zakona, tihim zonama, 

u prirodi, pored škola, bolnica i drugih objekata u kojima je izloženost stanovništva 

štetnom uticaju buke, a posebno osjetljive buke djeca, stariji, bolesnici itd. Najveći izvori 

buke u životnoj sredini definisani su u članu 3 Predloga zakona, a to su drumski, 

željeznički i vazdušni saobraćaj uključujući prevozna sredstva i infrastukturu, industrijska 

postrojenja i opremu, radne i građevinske mašine i druge uređaje i opremu koja se koristi 

na otvorenom prostoru. Buka u životnoj sredini definisana je kao nepoželjan ili štetan 

zvuk na otvorenom prostoru, koji je izazvan ljudskom aktivnošću, uključujući buku koja 

potiče od drumskog, željezničkog i vazdušnog saobraćaja i od industrijskih postrojenja 

za koje se izdaje integrisana dozvola. Ovim zakonom predvidja se sprječavanje dalje 

izloženosti štetnim efektima buke tamo gdje nivoi izloženosti mogu ugroziti životnu sredinu 

ili zdravlje ljudi i poboljšati kvalitet preduzimanjem odgovarajućih mjera zaštite. Šta 

se podrazumijeva pod zvučnom zaštitom 

Zvučna zaštita je skup mjera kojima se obezbjeđuje da zvuk, odnosno buka 

pri prenosu od izvora do mjesta prijema, odnosno u objektu iz jednog u drugi prostor 

bude oslabljen. Zvučna zaštita se dijeli na zvučnu zaštitu objekata, zgrada, objekata, visokogradnje 

i zvučna zaštita u spoljašnjem prostoru. Zvučna zastita objekata se realizuje 

pogodnim projektovanim rješenjem i rasporedom prostorija, odnosno izvođenjem 

zvučne izolacije konstrukcija i zaštitom od buke, a zvučna zaštita spoljašnjeg prostora 

obezbjeđuje se prostornim i akustičkim planiranjem, urbanističkim rješenjem, zvučnim, 

odnosno akustičkim barijerama. 

Kako se zaštititi na primjer od buke drumskog saobraćaja Sva zvučna zaštita 

može se generalno prema mjestu realizacije u odnosu na izvor klasifikovati kao primarna 

ili sekundarna. Pod primarnom zaštitom se podrazumijevaju mjere koje se sprovode direktno 

na izvoru, a pod sekundarnom zaštitne mjere koje se sprovode na putu prostiranja. 

Tako, na primjer, primarna zaštita u saobraćaju obuhvata mjere smanjenja nivoa izračene 

- 77 -


akustičke energije direktno sa motora i drugih agregata na vozilu, mjere za prigušenje u 

izduvnom sistemu, mjere na smanjenju aerodinamičkog generisanja akustičke energije, ali 

i mjere na kontaktu, pneumatici kolovozni zastor. Ova posljednja može da bude svrstana 

i u grupu sekundarnih mjera. Primarna zaštita sistema za klimatizaciju podrazumijeva 

mjere koje se provode na samom izvoru, kao na primjer ventilatoru, kompresoru, motoru 

i drugom. Tako na primjer na nekom motoru može se konstruktivnim mjerama djelovati 

na kućište motora, na izbor materijala za osovinu i ležište, njihovu obradu, tolerancije i 

slično. Pod sekundarnim mjerama zaštite od buke koja potiče od drumskog saobraćaja 

podrazumijevaju se sve mjere koje se preduzimaju na putu prostiranja zvučnih talasa 

od izvora do mjesta emisije, tačnije čovjeka kao osnovnog subjekta zaštite. Sekundarne 

mjere u okviru sistema za ventilaciju i klimatizaciju, na primjer, mogu da budu ugradnja 

prigušivača buke u kanalskoj mreži, spoljašnja obrada kanala za ventilaciju, izbor materijala 

i debiljine kanala uplićenja kanala i slično. Zvučna zaštita prema načinu djelovanja 

može da se dijeli na aktivnu i pasivnu. Aktivne mjere zaštite podrazumijevaju postupak 

koji se realizuje tako što se zvučna energija putem mikrofona snima i akvizira, a zatim 

složeni postupkom obrađuju u vremenskom i frekvencijskom domenu, a zatim reemituje 

tako da dolazi do smanjivanja nivoa zvuka, ili čak njegovog poništavanja. Pasivne mjere 

zaštite odnose se na slabljenje prenosa od izvora do mjesta emisije. U prvom redu kao 

mjere zaštite od buke drumskog saobraćaja, treba pomenuti fasadu i fasadne elemente, 

prozore, balkonska vrata itd, a zatim i zvučne barijere. Navedene podjele mjera zaštite na 

primarne i sekundarne, odnosno aktivne i pasivne često se u studijama procjene uticaja 

na životnu sredinu koriste na pogrešan i neadekvatan način. Zbog toga su ovdje eksplicitno 

iznesena objašnjanja kako ih treba primjenjivati da bi bili usaglašeni sa relevantnom 

regulativom, stručnom terminologijom i međunarodnim standardima. Zahvaljujem. 


Hvala Vama. 

Sada će riječ uzeti kolega Božidar Vuksanović, a nakon njega kolega Obrad 

Gojković. 

Izvolite. 

BOŽIDAR VUKSANOVIĆ: 

Poštovani predsjedavajući, uvaženi građani, poštovane kolege, 

Predloženim zakonom o zaštiti od buke utvrđene su mjere za sprječavanje ili smanjivanje 

štetnog uticaja buke u životnoj sredini, kao i druga pitanja od značaja za zaštitu 

životne sredine i zdravlja ljudi od uticaja od buke. Predlog zakona je usklađen sa evropskim 

propisima o upravljanju bukom u životnoj sredini, kojom je propisano da glavne 

izvore buke u životnoj sredini predstavlja buka koja potiče iz drumskog, vazdušnog i 

željezničkog saobraćaja. 

S tim u vezi, ovaj zakon se primjenjuje na buku u životnoj sredini, naročito u 

izgrađenim područjima, gradskim parkovima i drugim tihim zonama, u aglomeracijama, 

tihim zonama i prirodi pored škola, bolnice i drugih objekata u kojima je štetan uticaj 

buke izloženo stanovništvo, a posebno osjetljive grupe kakva su djeca stariji, bolesni 

itd. Takođe je definisano da se odredba ovog zakona ne odnosi na buku koja nastaje 

u zatvorenom prostoru, na radnom mjestu, u prevoznom sredstvu, buku od aktivnosti 

u domaćinstvima ili buku iz susjednog domaćinstva, buku koja potiče od dvojnih ak- 

- 78 -


tivnosti na logorskom prostoru, vojnom aerodromu, vojnim plovnim objektima, odnosno 

kasarni, vojnoj zgradi i slično. Ovakav pristup buci koja utiče na životnu sredinu temelji 

se na razgraničenju komunalne buke od buke u životnoj sredini, dok se komunalna buka 

uglavnom svodi na uznemiravanje bukom, koja ne može imati dugoročne posljedice po 

zdravlje ljudi i životnu sredinu i predstavlja problem javnog reda i mira. Uticaj buke 

na životnu sredinu ogleda se u dugoročnom ometanju eko sistema, kao i dugoročnom 

ometanju noćnog sna, koje posredno utiče na stvaranje različitih zdravstvenih problema 

izložene populacije. 

Kao što sam već rekao, najvećim izvorima buke u životnoj sredini smatraju se 

drumski, željeznički i vazdušni saobraćaj, uključujući prevozna sredstva, infrastrukturu 

industrijska postrojenja i opremu, radne i građevinske mašine i druge uređaje i opremu 

koja se koristi na otvorenom prostoru. Ovim zakonom je predvidjeno da su zaštitu od 

buke dužni da obezbjeđuju organi državne uprave, organi lokalne uprave, kao i pravna 

lica, privredna društva, preduzetnici, kao i sami građani. Tačnije, imajući u vidu da je 

fenomen buke prevashodno lokalnog karaktera, novi zakon dvojako pristupa rješavanju 

problema buke u skladu sa utvrđivanjem nadležnosti lokalne samouprave. Strateško mapiranje 

i sprovodjenje akcionih planova vezano za najveće izvore buke definiše se evropskim 

zakonodavstvom - putevi, pruge, aerodromi i slično. Rješavaće se na državnom 

nivou u skladu sa politikom zaštite životne sredine i dinamikom evropskih integracija. 

Akustičko zoniranje će u skladu sa urbanističko-planskom dokumentacijom zoniranje 

će izvršiti organi lokalne samouprave čiji je takođe zadatak da obezbijede poštovanje 

graničnih vrijednosti buke propisanih za različite zone kao što je stambena, mješovita 

zona, industrijska i slično. Treba napomenuti da novine predviđene ovim zakonom dolaze 

iz evropskog zakonodavstva, koje predviđa izradu strateških karata buka za naročito 

ugrožena područja, kao što su velike urbane sredine sa preko 100.000 stanovnika i zone 

pod jakim uticajem saobraćaja, npr. putevi sa prometom od preko tri miliona automobila 

godišnje. Na osnovu ovih dokumenata izrađivaće se akcioni planovi zašite od buke 

koji podrazumijevaju primjenu različitih mjera zaštite od buke, u zavisnosti od veličine 

ugrožene populacije i služe kao podloga za dalje urbano planiranje. Budući da je komunalna 

policija formirana nakon donošenja važećih zakona i da joj je u nadležnosti 

stavljeno upravljanje bukom, prepoznavanje novog aktera u ovoj oblasti takođe predstavlja 

značajnu novinu. Takodje, treba napomenuti da se novim zakonom razrješava sukob 

nadležnosti koji potiče iz prošlog zakonskog rješenja, kada je nadležnost bila povjerena 

Ministarstvu zdravlja, odnosno Sanitarnoj inspekciji, dok su se problemima buke paralelno 

bavili Ministarstvo zaštite životne sredine, Agencija za životnu sredinu, MUP, 

Komunalna policija i lokalna samouprava. Novim zakonom razrješava se problem buke 

u životnoj sredini i tako se problem vezani za buku u zatvorenom prostoru regulišu adekvatnim 

propisima iz oblasti zaštite na radu i javnog reda i mira. 

Na kraju bih istakao da Zakonom o zaštiti od buke u životnoj sredini ima za cilj uspostavljanje, 

održavanje i unapređivanje jedinstvenog sistema zaštite od buke u životnoj 

sredini na teritoriji Crne Gore, utvrđivanjem i ostvarivanjem mjera u oblasti zaštite od 

buke, kako bi se izbjegla, spriječila i smanjila štetna dejstva buke na ljudsko zdravlje i 

životnu sredinu. Utvrđivanje granica vrijednosti buke u životnoj sredini prema karakteru 

oblasti, objekata i osjetljivosti populacije, kao i prema karakteru izbora buke, utvrđivanje 

stepena izloženosti buci u životnoj sredini putem izrade strateških karata buke u životnoj 

sredini na osnovu jedinstvenih indikatora buke i propisanih planova na osnovu podataka 

- 79 -


i strateških karata obuke, u cilju sprječavanja i smanjenja izloženosti buci, objeđivanje 

pristupa informacijama javnosti o buci u životnoj sredini i njenim djelovanjem. 

U tom cilju, neophodno je uspostavljanje jedinstvenog funkcionalnog sistema 

procjena i kontrole nivoa buke u održavanju baze podataka u okviru jedinstvenog informacionog 

sistema, obavljanje odgovarajućih mjera nivoa buke, izrada strateških karata 

na osnovu kojih će se donositi odgovarajuća planska dokumentacija, prije svega, akcioni 

planovi kojima će se utvrđivati mjere zaštite od buke u cilju sprječavanja i smanjenja 

izloženja buci, što sve obezbjeđuje, prije svega, nadležni organ državne uprave do 

jedinice lokalne samouprave. Iz svega navedenog, smatram da zakon treba prihvatiti. 

Zahvaljujem. 


Hvala Vama. 

Sada molim kolegu Obrada Gojkovića da uzme riječ, a nakon njega kolega Zoran 

Srzentić. 

Izvolite. 


Potpredsjedniče, poštovane kolege, 

Vidim da su tu predstavnici Ministarstva turizma i održivog razvoja, a mislim da 

ne bi bilo loše da smo pozvali i predstavnike Savjeta za privatizaciju, jer mislim da će nas 

oni najbolje zaštititi od buke. Njihove privatizacije koje oni potvrđuju ovih dana prijete 

da Crnu Goru ostave bez privrede i bez radne atmosfere. 

Prvo nešto o regulativi. Već je više puta ovdje rečeno, spominjana je ova regulativa 

iz 2002. godine, Direktiva 49 Evropske unije, koja ustvari govori o potrebi sveobuhvatnosti 

zaštite od buke na tri nivoa: evropskom, lokalnom i nacionalnom. Regulativa koja 

tretira ovu oblast je obimna. Napomenuo bih samo nekoliko stvari, a to je Stokholmska 

deklaracija iz 1972. godine, koja je ostvarila link između zaštite ljudskih prava i zaštite 

životne sredine, pravo svakog pojedinca da ima zdravu životnu sredinu i zaštitu, između 

ostalog i od buke. Svjetska zdravstvena organizacija je 2000. godine prvi put tretirala tu 

oblast i postoje neki standardi koje je ona tada uspostavila. Znači, do 30 decibela nema 

opasnosti po ljudsko zdravlje i po životnu sredinu, dok preko 55 decibela ta opasnost 

postoji. 

Znači, Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje do 50 decibela van stambenih 

prostora danju i do 45 noću. Sve su to neki standardi i ova oblast je vrlo ozbiljno 

tretirana i postoji veliki broj ovih dokumenata koji regulišu ovu materiju. Posebno je 

važna ova direktiva 70/157, koju su oni uveli, postepeno smanjivanje zaštite od buke do 

10 decibela u toku 25 godina. Uspjeli su da uspostave taj standard. 

Međutim, problem povećanja sredstava u prevozu i u saobraćaju je doveo do toga 

da i pored tih mjera danas imamo buku veću za 10% u Evropskoj uniji nego što je bila. 

Državne regulative su prije svega regulative u oblasti gradnje, u oblasti transporta. Postoje 

razni sertifikati prilikom izdavanja dozvola za gradnju, pa su tako poznati environmental 

quality u Francuskoj, gdje, između ostalog, kada dobijete dozvolu za izgradnju 

imate i proceduru zaštite od buke. Ili, recimo, u Americi, kozbi u Japanu itd. 

U oblasti transporta, takođe, postoje razne regulative koje to tretiraju. Pred Srazburom 

imate poznate slučajeve oko Hitrou aerodroma, gdje su se stanovnici žalili. Imate 

- 80 -


Lopez i iz Španije, isto u vezi buke i saobraćaja itd. Sve su to neke stvari koje su već 

poznate i koje su u nekoj pravnoj regulativi. 

Ono što je sigurno, buka oštećuje pravo na zdrav život ljudi. Buka preko 80 decibela 

dovodi do gubitka sluha, proizvodi poremećaj sna, pritisak, probleme sa disanjem, čir, 

probleme endokrinog sistema, probleme u metabolizmu, mentalno zdravlje, depresija, 

anksioznost. Ono što zemlje Evropske unije sprovode su ekonomske mjere, prije svega, 

silom novca pokušavaju da suzbiju buku. Poznat je slučaj u Francuskoj gdje su na 35.000 

crnih tački u saobraćaju u Francuskoj regovali i potrošili 140 miliona eura da bi regulisali 

problem buke. Ono što predstoji Francuskoj je ulaganje od milijardu i po do 2 milijarde 

eura za ulaganje u regulisanje problema u željeznici. 

Takođe, oko aerodroma gdje je poseban ovaj ad hok princip, gdje se sklapaju 

ugovori sa ljudima koji žive u blizini aerodroma i daje im se obeštećenje za te probleme. 

Znači, u Francuskoj je 60 miliona eura dato za rješavanje problema oko aerodroma. Oko 7 

hiljada stanova se nalazi u okolini aerodroma i ti ljudi moraju biti isplaćeni za pretrpljenu 

štetu. 

Takođe su važne i tehološke mjere. Ovo što je pomenuo kolega Golubović, 

zastakljivanje, izolacija gdje se postižu zaštite od buke uvođenjem novih materijala koji 

su izolatori zvuka. U Francuskoj su 66% putničkih vagona promijenili kočnice 2006. 

godine. Uvedena je nova tehnologija, nasuprot onim starim metalnim kočnicama i to je 

smanjilo nivo buke. 

Njemačka je uložila 100 miliona eura u isti taj posao, a u Evropi ostaje još da se 

opremi 370.000 vagona da ne bi bilo buke. Podržao bih koleginicu Dragičević, ono što 

je naš veliki problem Evropa izlazi na kraj sa ovom tehnologijom, a mi ne možemo da 

izađemo sa objesnim ljudima koji nas matretiraju i uništavaju crnogorski turizam svakog 

ljeta na neprimjeren način. I, nažalost, do sada nijesu inspekcije bile dovoljna brana da 

se to spriječi. Evo da se nadamo da će ovim zakonom, iako mislim da je primjena ovog 

zakona da se donesu ta rješenja, vidio sam lokalna uprava godinu dana, država dvije 

godine, mislim da se to predugi rokovi i da nije bilo potrebe, da se trebalo ići odmah da 

bi ova sezona na neki način postavila temelj i da to kvalitetnije funkcioniše. Ukoliko mi 

ovu sezonu proćerdamo divljanjem pojedinih privatnika, naš turizam će sigurno pretrpjeti 

štetu. Hvala. 


Zahvaljujem. 

Kolega Zoran Srzentić ima riječ, a nakon njega kolega Miloje Pupović. 

Izvolite. 

ZORAN SRZENTIĆ: 

Gospodine potpredsjedniče, poštovani predstavniče Vlade, uvažene koleginice i 

kolege, uvaženi građani, 

Pred nama je Predlog zakona o zaštiti od buke. Buka kojoj su ljudi svakodnevno 

izloženi, spoljašnja, komunalna, ili opšta buka, buka u prostorijama boravka, jedan je 

od najvećih problema užeg ljudskog okruženja posebno u gradskih područjima. Buka je 

neželjen, odnosno preglasan,neugodan ili neočekivani zvuk, smješa zvukova, različitih 

svojstava koja može biti trajna , isprekidana i udarna, promjenjive jačine, različitog trajanja 

i vremenske raspodjele. 

- 81 -


Glavni izvori u spoljašnjem prostoru su saobraćaj, industrija, građevinski i javni 

radovi, rekreacija, sport, zabava. U zatvorenom, boravišnom prostoru, izvori buke su uz 

zgradu i vezani servisni uređaji, aparati u domaćinstvu i buka iz susjedstva. 

Buka je subjektivan pojam određen fizičkim karakteristikama zvuka i fiziološkim 

svojstvima ljudskog uha i organizma. Zvuk je, prema fizičkoj definiciji, vibracija talasa 

u elastičnom mediju. Na procjenu buke osnovne su fizičke veličine: zvučni pritisak 

u paskalima, zvučni intenzitet u vatima po metru kvadratnom, frekvencija u hercima, i 

zvučna jačina u decibelima. Recimo govor kojim sada komuniciramo iznosi 50 decibela, 

automobil razvija buku od 70 decibela, avion izaziva buku od 120 decibela. Prag 

bola izaziva buku od 130 decibela. Buka je, prema tome, čujna, akustična energija koja 

može štetno djelovati na fiziološke i psihološko stanje ljudi. Štetni učinci buke na ljudsko 

zdravlje su auditivni, znači oni koji dolaze preko uha i neauditivni. Snaga energije buke 

iz okoline najčešće su premale da bi izazvale neposredan učinak na tkivo i dale jasan 

uzročno posljedičan odnos. Neprofesionalna izloženost buci pri nekim djelatnostima, rad 

motornom testerom, preglasna muzika, motocikli, pak mogu zbog jake isprekidane ili 

udarne buke izazvati auditivni efekat, češće ipak privremenog karaktera u smislu podizanja 

praga čujnosti. Maksimalni zvučni pritisci pri takvim djelatnostima ne bi smjeli 

preći 140 decibela za odrasle i 120 decibela za djecu. Ovo je preporuka Svjetske zdravstvene 

iz 1999. godine. 

Na gubitak ili poremećaj sluha pod uticajem buke utiču i starosna dob, neke 

bolesti, ljekovi koji se uzimaju, izloženost hemijskim supstancama i vibracijama. Ono 

što je posebno važno je da buka ometa odvijanje ljudskih aktivnosti sporazumijevanje 

govorom, učenje, praćenje radio i tv programa, koncentraciju i druge mentalne aktivnosti, 

odmor i san. Izaziva neraspoloženje, razdražljivost, nemir, smetnje mentalnog zdravlja 

i ponašanja, nesanicu. Za dobar san bilo bi poželjno da buka ne prelazi 30 decibela, 

a pojedinačni zvuči podražaji 45 decibela. Neauditivni zdravstveni poremećaji su izraz 

fiziološke reakcije na stres. Većina učinaka je kratkotrajna i prolazna kao što su smetnje 

kardiovaskularnog, digestivnog i imunološkog sistema, smanjenje pažnje i pamćenja, 

suženje vidnog polja, ali mogu preći i u hronične kao što su nesanica, povišen krvni 

pritisak, poremećaj ishrane, anksioznost i depresija. Dugotrajna izloženost buci, naročito 

saobraćaja može dovesti ili pogoršati postojeće zdravstvene smetnje artritis, bronhitis, 

depresiju. Agresivno ponašanje javlja se tek kada buka prelazi 80 decibela. 

Procjenjuje se da u Evropi 40% stanovništva je izloženo buci putnog prometa, 

zvučnog nivoa iznad 55 decibela preko dana a 20% buci čija jačina prelazi 65 decibela. 

To su nivoi buke koji se smatraju nedopustivim za dugotrajnu izloženost stanovništva. 

Spoljašnja buka se nadzire donošenjem propisa, standarda i mjera koje 

ograničavaju broj i intenzitet izvora, prilagođavanjem izvora tenihčkom i tehnološkom 

napretku, fizičkim odvajanjem i udaljivanjem izvora buke od stanovništva i edukacijom 

stanovništva. 

Ovaj zakon je usklađen sa Evropskom direktivom ali ono što je možda u svemu 

ovome nešto što bi moglo da se stavi kao zamjerka je da on stupa na snagu tek 2017. godine, 

a do tada moramo da poštujemo evropska pravila i da podnosimo buku, naročito mi 

sa primorja u ljetnjim mjesecima. U svakom slučaju ovaj zakon treba podržati makar kao 

korak ka nekom zakonu koji će u detaljima regulisati ovu problematiku. 

- 82 -



Zahvaljujem kolegi Srzentiću. 

Molim kolegu Pupovića da uzme riječ i nakon njega koleginica Branka Tanasijević 

kao posljednji prijavljeni učesnik u raspravi povodom ove tačke dnevnog reda. 

Izvolite kolega Pupoviću. 

MILOJE PUPOVIĆ: 


Poštovane koleginice i kolege, gospodine pomoćniče ministra, poštovani građani, 

Na početku obrazloženja za ovaj zakon stoji da je ustavni osnov za njegovo 

donošenje sadržan u članu 16 tačka 5 Ustava Crne Gore. Smatram da je neprimjereno ne 

pozvati se na član 1 Ustava u kome stoji da je Crna Gora, između ostalog, ekološka 

država, prosto je neobično da se to ne pomene. 

Ako se poredimo sa okruženjem da kažemo Srbija, pored ovog istog zakona, ima 

pravilnik o sadržini i metodama izrade strateških karata i buke načinu njihovog prikazivanja 

javnosti, a Hrvatska je ovaj zakon donijela u februaru 2009. godine. Intenzitet buke 

se izražava u decibelima a mjerenje se vrši mjeračima buke. Spektralna analiza buke na 

terenu se najviše izvodi analizatorom buke po oktavama i instrumentom sa filterima koji 

ispuštaju samo tonove određenih frekvencija akustičnog spekta. Vibracije ispod 18 titraja 

se osjećaju kao pojedinačni udari, a one iznad 1600 titraja, kao neugodan stlani pritisak. 

Na doživljaj buke, da odmah na početku kažem donekle utiče subjektivni stav 

svakog pojedinca prema buci. Za kvalitetan odmor potrebna je tišina “ispod 40 decibela”. 

Vježbanje klavira je 60 do 70 decibela, a fortisimo na klaviru 95 decibela. Telefon na 

sredjem pojačanju je 80 decibela, a saobraćaj ako sjedite u svojim kolima 85 decibela, 

nailazak voza na 30 metara je 95 decibela, kosačica je 107 decibela, motorna testera 110, 

početak bola od zvuka je na 125, neko je rekao 130 decibela, to je na primjer pneumatski 

čekić koji to izaziva, polijetnje aviona na 30 metara je 140 decibela, a najglasniji mogući 

zvuk koji može da se izmjeri je 194 decibela. 

Veliki problem su igraonice za djecu, tinejdžere u kojima je buka stalne jačine od 

130 do 140 decibela, znači ona tamo prelazi granicu bola, ali djeca to ne primjećuju jer su 

preplavljena adrenalinom dok se igraju i to ne osjećaju. Buka je zagađivač životne sredine 

od koga neprimjetno malo pomalo počinjete da bivate razdražljiviji, slabo spavate, svako 

jutro se budite umorni. Od dugotrajne buke kod čovjeka se javlja iritabilnost, anksioznost, 

emocionalna nestabilnost i sukobljavanje sa okolinom. Psiholozi tvrde da u bučnim sredinama 

međuljuski odnosi se doživljavaju kao manje prijateljski. Buka ozbiljno pogađa 

nervni sistem preko koga utiče I na kardiovaskularni, na sistem za varenje, na endokrini 

sistem, na druge organe i tkiva u kojima izaziva promjene i funkcionalne smetnje. Remeti 

niz područja čovjekovog funkcionisanja. 

Komunalna buka predstavlja konglomerat neprijatnih zvukova u okruženju u 

kome živimo, a potiče od saobraćaja od povremenih radova koji se izvode u blizini, iz 

kafića i restorana. Komunalna buka je po pravilu neprestana, čovjek na nju može donekle 

da se navikne, ali i pored toga ona ostavlja posljedice na psihičko i fizičko zdravlje. Nije 

svejedno da li se u stanu nivo buke mjeri pri otvorenim ili pri zatvorenim prozorima i 

vratima. Mjerenje buke pri zatvorenim prozorima ljeti ne daje pravi rezultat. 

Kad su u pitanju članovi 14, 15 i 23 smatram da ovo nije najbolje rješenje. Naime, 

dužnost je nadležnih organa da se za javnost obezbijedi pristup informacijama i podacima 

- 83 -


iz strateških karata buke i akcionih planova na jasan i razumljiv način. Ovako kako je 

predviđeno ovim predlogom zakona nijesam siguran da je to svim građanima jasno i razumljivo. 

Kad je u pitanju nadzor i sankcionisanje izazivača buke postoji, po mom mišljenju, 

prilična konfuzija i pomiješanost nadležnosti, što otežava primjenu ovog zakona. Mnogo 

je nadležnih ministarstvo, ekološki inspektor, agencija, lokalna uprava, komunalni inspektor, 

stručno lice koje mjeri buku, komunalni policajci i td. Zatim, kad se to uzme, kad 

se prijavi i uzme da se mjeri u proceduru to je prilično dugo, komplikovano i sporo. Za 

vrijeme dok se to obavi često prođe radno vrijeme, prođe noć, buka se smiri sama od sebe 

i sljedećeg dana sve počinje isponova. 

Nije mi poznato koliko se kod nas primjenjuju građevinske mjere za zaštitu od 

buke, koliko se koriste građevinski materijali sa visokom apsortivnom moći, dupli prozori 

sa vakum staklima, koliko zakonodavstvo na to obavezuje. Smatram da bi bilo razumno 

razmotriti da kafići u stambenim zgradama uopšte ne postoje ili ako postoje da nije u redu 

da rade do 22 sata, a neki i iza ponoći. Zatim, potrebno je i prosvećivanje u smislu da se 

muzika sluša na razumnom nivou jačine. 

I da kažem na kraju Zakon je evropski, ali znajući kakve su naše navike i da će 

se strateške karte i akcioni planovi donijeti tek dvije godine poslije 2017. znači 2019. 

godine, stanje će, po svoj prilici, u ovoj oblasti ostati još dugo vremena ostati isto. Hvala. 


Zahvaljujem. 

Dobili smo još desetak minuta televizijskog prenosa tako da su se stekli uslovi da 

završimo ovu tačku dnevnog reda danas. 

Dakle, još koleginica Branka Tanasijević i nakon nje završna riječ predstavnika 

predlagača. 

Izvolite koleginice Tanasijević. 

BRANKA TANASIJEVIĆ: 

Gospodine potpredsjedniče, gospodine Tomiću, koleginice i kolege poslanici, 

poštovani građani, 

Važeći Zakon o zaštiti od buke u životnoj sredini iz 2006. godine ne uređuje cjelovitu 

oblast zaštitu od buke, a posebno ne ona pitanja koja su predmet međunarodnih 

obaveza. Takođe, važećim Zakonom je utvrđeno da poslove zaštite od buke u životnoj 

sredini vrši Ministarstvo zdravlja čije sprovođenje prati sanitarna inspekcija. Međutim, 

Uredbom o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo uređenja prostora i 

zaštite životne sredine je dobilo u nadležnost poslove vezane za zaštitu od buke u životnoj 

sredini. Iz tog razloga je bilo neophodno donijeti novi zakon u ovoj oblasti. 

Zakon o zaštiti od buke ima svoju svrhu i značaj jer su oaze mira rijetkost u savremenoj 

urbanoj aglomeraciji, odnosno pravo na mir i tišinu kao osnovna ljudska potreba je 

uzurpirano. Mi u savremenoj tehnološkoj civilizaciji pripadamo takozvanoj bučnoj civilizaciji 

koja je na neki način dovela do gubitka identiteta čovjeka, dovela je do robotizacije 

života i otuđenja čovjeka od njegove prirodne suštine. Čovjek je postao na neki način 

inertno biće i zaboravio je da se u prirodi ponaša prirodno. 

Luis Mamford u Mitu o mašini, u drugom dijelu u Pentagonu moći, upozorava 

da je buka ono što narušava čak i ljudsko dostojanstvo, i da čovjek ima pravo na zdravu 

- 84 -


životnu sredinu. Buka djeluje na psihu, smanjuje mogućnost racionalnog donošenja odluka, 

djeluje štetno na sluh, narušava ambijent i šteti ne samo čovjeku nego i okruženju. 

Ona izaziva neprijatnost, tjeskobu, bijes zbog nemogućnosti komunikacije, uvrijeđenost 

zbog uzurpacije i nametanja ukusa kao što je to muzika u kafićima, ili kao što ja sad 

doživljavam kao buku komunikaciju između kolega dok ja govorim. 

Čovjek nikada nije toliko sam kao kad je izložen agresivnom djelovanju buke 

jer u takvoj situaciji ne može da misli, ne može da komunicira, o tome je lijepo govorio 

poslanik Pupović. 

Buka je, na žalost, postala do te mjere sastavni dio našeg života da je doživljavamo 

kao neminovnost, pa čak joj dajemo i neku karakteristiku normalnosti. Postoje buke u 

radnom prostoru i buke od elementarnih nepogoda. Međutim, takva buka je neminovnost, 

ta buka koju mi stvaramo ljudi koji uzurpiramo životnu sredinu je naš loš izbor. 

Još 1854. godine poglavica indijanaca se pobunio protiv buke, protiv uzurpacije 

prirode, i htio je da zaštiti životu sredinu čovjeka. Pismo poglavice Indijanaca američkom 

predsjedniku je opomena čovjeku svojom svevremenom porukom, 150 godina staro, a 

jednako aktuelno kao i onog dana kada je napisano. Ja ću pročitati samo nekolike rečenice 

iz tog pisma, što sam radila više puta u ovom parlamentu. Koliko god puta bi se to uradilo, 

ne bi bilo dovoljno, jer ovo pismo građanima u jednoj ekološkoj državi treba da bude isto 

što i Hipokratova zakletva ljekarima. 

Pročitaću dio koji se odnosi na buku. Naš način je drugačiji nego vaš. Izgled vaših 

gradova bode oči crvenog čovjeka, a možda zato jer je crveni čovjek divlji i ne razumije. 

Nema mirnog mjesta da se čuje otvaranje listova u proljeće i drhtaj krilaca vilinog konjica. 

Buka u vašim gradovima djeluje kao uvreda na moje uši. I što je to život ako čovjek 

ne može čuti usamljeni krik kozoroga, ili noćnu prepirku žaba u bari. Indijanac više voli 

blagi zvuk vjetra kad se poigrava licem močvare, kao i sam miris vjetra očišćen podnevnom 

kišom ili namirisan borovinom. 

Ovo su samo nekolike rečenice, ali one su neka vrsta opomene i nama i svima koji 

žive u ekološkoj državi, da onaj ko hoće da mijenja svijet, treba da počne od sebe samog. 

Na kraju bih rekla da ovaj Predlog zakona doživljavam kao akt kojim se može obezbijediti 

pravo na mir, na tišinu. Međutim, ovo pravo se ne obezbjeđuje samo donošenjem 

Zakona. Na taj način se stvaraju formalne pretpostavke, a mnogo je bitnije primijeniti taj 

zakon na adekvatan način. Odnosno, ja sam sigurna da bi i Zakon iz 2006. godine imao 

potpuni smisao da se primjenjuje na adekvatan način. 

Hvala vam. 


Zahvaljujem. 17 časova i dva minuta. Imamo još vremena da čujemo i kolegu 

Nimanbegua, koji se kasnije javio, i onda završnu riječ. 

Izvolite, kolega Nimanbegu. 

GENCI NIMANBEGU: 


Neki put djela kazuju više od riječi. Ja sam puno puta u ovoj sali bio zadovoljan 

nastupom kolega, bilo da su u opoziciji ili poziciji, ali mislim da su zadnji istupi kolega 

koji su govorili o potrebi i o problemima koje buka stvara našim građanima bili dobro 

pripremljeni i interesantni. Mislim da ono što smo mi dobili Ministarstvo ne osjeća. Zato 

- 85 -


ću biti malo slobodniji /Prekid/ To je buka koju doživljavam na mojoj terasi u ponoć 

u starom gradu Ulcinj. Moj sugrađanin gospodin Usta Bećiri već godinama pokušava 

na razne načine da dođe do pravne zaštite od jednog lokala koji je noćni klub. Mi se 

suočavamo sa ovim problemom a ovaj Zakon to ne tretira. Ovaj Zakon tretira samo buku 

koja nastaje na otvorenom prostoru i mislim da je prilično jednostrano odlučeno da se u 

ugostiteljskim objektima akustična muzika pušta do jedan sat poslije ponoći. Ovdje nije 

tretirana, ja bih volio da od Ministarstva čujem odgovor, preporuku Svjetske zdravstvene 

organizacije za Evropu u kojoj se govori o onome na šta utiče buka i na koji način to 

spriječiti. Mi i dalje u nekim teškim vremenima nijesmo imali dovoljno razumijevanja na 

ono što buka čini ne samo našim građanima, nego našoj, recimo, ugostiteljskoj ponudi, 

turističkoj ponudi i dozvolili smo da se naši stanovnici maltretiraju od strane ljudi koji u 

želji za zaradom nemaju osjećaja za ono što čine zajednici. Ali, tu je prvenstveno dužna 

lokalna samouprava, tu su dužne institucije da rade i da to spriječe. Ja imam još jednu 

primjedbu i želio bih od Ministarstva da čujem obrazloženje za to. Po mom mišljenju, 

ovaj Zakon je u nesaglasju sa inicijativom, ili ste vi preširoko shvatili nadležnost oko 

sprovođenja i izrade strateških planova i karata. Pošto u evropskoj direktivi stoji da će 

države članice na odgovarajućim nivoima imenovati nadležne vlasti i tijela odgovorna 

za sprovedbu ove odluke, u našem Zakonu stoji da izračunavanje nivoa buke mogu da 

vrše domaća i strana pravna lica i preduzetnici na osnovu dozvole koju izdaje Agencija. 

Mislim da se to u ovom slučaju treba unicifirati. I domaća i strana pravna lica u ovakvom 

ambijentu, kad se zakoni ne primjenjuju dovoljno bi bili podložni korupciji od strane 

nekih lica, da im se te mjere učine dostupnim za njihov rad, a ustvari na štetu građanina. 

Zahvaljujem. 


Zahvaljujem, kolega Nimanbegu. 

Zaključujem raspravu povodom ove tačke dnevnog reda. Sada završna riječ predstavnika 

predlagača. 

Izvolite. 

ZORAN TOMIĆ: 

Čulo se dosta diskusija, čulo se dosta pozitivnog o Zakonu i o pojavi buke. Slažem 

se sa diskusijama. Ja bih se osvrnuo samo na nešto što je dato kao primjedba na ovaj 

zakon. U prvom redu da zakon nije dobar, da nije sveobuhvatan, da nije obuhvatio sve 

oblike buke. Znači, tu je jasno ukazano i u Zakonu, a i u mom uvodnom izlaganju sam kazao 

da se on odnosi samo na buku u životnoj sredini, a imamo druge zakone koji regulišu 

pitanje buke, tako se zaštitom od buke na radnom mjestu bavi Zakon o zaštiti na radu. Zatim 

imamo Zakon o javnom redu i miru koji se bavi stvaranjem buke na javnim mjestima 

i propisanim sankcijama ukoliko neko krši javni red i mir. Bavi se i lokalna samouprava, 

koja, između ostalog, uređuje pitanje buke, pitanja rada Komunalne policije. Zakon o 

turizmu se bavi isto bukom i ugradnjom limitatora na uređajima koji proizvode akustične 

uređaje i drugo. Znači, mi se bavimo samo jednim dijelom buke. Ostalo je stvar nekih 

drugih propisa. 

Što se tiče duge implementacije, pominje se 2017. godina, to se odnosi samo na 

strateške karte od buke. Predviđeno je da one budu urađene do 30. juna 2017. godine. 

Međutim, te strateške karte buke treba da uradi Podgorica, preko 100 hiljada stanovnika, 

- 86 -


i trebaće da se urade za dva puta u Crnoj Gori, dok aerodrom i pruga još uvijek ne ispunjavaju 

te uslove koji su propisani direktivom i dati u ovom predlogu zakona, tako da se za 

njih neće raditi. Sve ostalo će se implementirati prije toga. Ja mogu da kažem da nije bilo 

odstupanja u odnosu na direktivu. Direktiva je donijeta 2002. godine, 2007. godine imamo 

obavezu, države članica da na jednom višem nivou urade strateške karte buke, nije na 

100 hiljada, nego na 250 hiljada stanovnika, aglomeracija, na 6.000.000 miliona vozila. 

Tek 2012. Godine, još nije stupila obaveza za države članice da ono što mi predviđamo 

za 30. jun 2017. godine, tj. za Evropu 31. decembar 2012. godine. Znači, 10 godina od 

dana donošenja direktive je njihova obaveza da ovo implementiraju što mi pokušavamo 

za pet godina. U Srbiji je slično. Zakon je donijet 2009. godine, ova prelazna odredba je 

uvedena do 2012. godine, a do 2017. godine će biti isto obaveza da se izrade strateške 

karte buke. Isto kao i kod nas, a mi donosimo Zakon 2011. godine. 

Što se tiče kontrole, postoje u Zakonu uređene stvari, postoje nadležne inspekcije, 

komunalna inspekcija, turistička inspekcija, uprava policije. Tako da je, što se tiče zakona, 

to sve pokriveno. A sad je stvar implementacije Zakona, odnosno ovo što smo čuli od 

poslanika Nimanbegua, ako je buka prejaka, postoje mehanizmi da se to spriječi. Ja samo 

želim da ukažem na član 6, u kojem piše da je dozvoljena upotreba elektro-akustičnih i 

akustičnih uređaja i dat je period od 9 sati do 1 uveče, isto kao i u sadašnjem Zakonu. 

Ali, stoji u nastavku rečenice - samo ukoliko nije preko dozvoljenog nivoa buke. A svaka 

opština moraće da uradi zone i u tim zonama će se odrediti koliko će biti maksimalni nivo 

buke, tako da neće smjeti da bude preko određenog nivoa. I sada imamo jedan pravilnik 

koji uređuje nivoe buke u životnoj sredini, tako da je po tome pravilniku uređeno kolika 

mora da bude buka u zatvorenim poslovnim prostorima ugostiteljskog tipa. Sve je dato, 

od oblika, grupe ugostiteljskih objekata, dnevni uslovi rada, noćni uslovi rada i večernji, 

tako da je za disko klubove, noćne klubove u noćnim uslovima u stambeno-poslovnom 

objektu 75 decibela, ako je poslovni objekat, do 95 decibala. Preko toga ne bi smjelo da 

ide. To je unutra, a spolja vjerovatno mora da bude puno manje, a sve zavisi od načina na 

koji je zgrada urađena. 

Buku u noćnim klubovima uređuje ovaj Zakon. Kao što sam već rekao, imamo 

pravilnik. Što se tiče direktive, direktiva samo daje cilj koji treba svaka zemlja da ispuni, 

a način na koji će ta direktiva da ispuni je stvar svake zemlje. Vlada je predložila i nadam 

se da će biti usvojeno koji će organi biti nadležni u ovom Zakonu. 

Hvala. 


Zahvaljujem. 

Konstatujem da smo završili pretres. O Predlogu ovog zakona ćemo se izjasniti 

naknadno. 

Sjutra ćemo da radimo od 10 časova do 18. Imamo dugačak dnevni red zbog 

zahtjeva nekih poslaničkih klubova, zbog odlaska skupštinske delegacije preksjutra na 

put. Tako da u 10 sati počinjemo sa Predlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona 

o zdravstvenoj zaštiti bilja. 

Nakon toga, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o geološkim 

istraživanjima, Predlog zakona o sprječavanju zloupotrebe droga, Izvještaj o radu Agencije 

za zaštitu ličnih podataka itd. 

- 87 -


Naravno, odbori mogu da počnu u 8h. Prihvatam, kolega Aleksiću, ovu inicijativu. 

Znači, u 10 sati počinjemo sa radom. 

Hvala vam i vidimo se sjutra. 

- 88 -


27. 04. 2011. u 10.20 h 


Poštovane kolege, nastavljamo sa radom. 

Podsjetiću, došli smo do Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj 

zaštiti bilja. Ovlašćeni predstavnici Vlade su ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja 

Tarzan Milošević i sekretar ministarstva Branimir Vujačić. Izvijestioci odbora su 

Luiđ Škrelja u ime Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo i Božidar Vuksanović u 

ime Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje. 

Otvaram pretres. Pitam predstavnika Vlade želi li da da dopunsko obrazloženje. 

Želi. Riječ ima ministar Milošević. 

Izvolite. 

TARZAN MILOŠEVIĆ. 


Uvaženi poslanici, predloženim izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti bilja 

čini se dalji napredak Crne Gore u procesima inetegracije. Zdravstvena zaštita bilja je 

multidisciplinarna i kompleksna oblast. Aktivnosti u okviru ove oblasti zadiru u različita 

aspekte kako privrednog tako i svakodnevnog života. Fizosanitarni sistem je jedan od tri 

karike lanca zdravstvene bezbjednosti hrane. Osnovni razlozi za donošenje ovih izmjena 

i dopuna Zakona proizilaze iz činjenice da se savremena poljoprivredna proizvodnja i 

obezbjeđivanje dovoljnih količina kvalitetne zdravstveno bezbjednosne hrane ne može 

zamisliti bez zdravstvene zaštite bilja i biljnih proizvoda od dejstva štetnih organizama. 

Razlozi za donošenje ovog zakona je potreba njegovog potpunog usaglašavanja sa 

odgovarajućom direktivom Evropske unije i Zakonom o ratifikaciji međunarodne konvencije 

o zaštiti bilja. Isto tako postojala je potreba za usklađivanje pojedinih odredbi 

sa aktuelnim Zakonom o prekršajima. Predloženim izmjenama i dopunama, odnosno 

ovim Zakonom obezbijediće se doslednija primjena međunarodnih standarda i standarda 

Evropske unije čime se preciznije uređuje oblast zdravstvene zaštite bilja. Predloženim 

izmjenama nijesu se u principu mijenjala institucionalna rešenja iz osnovnog teksta Zakona. 

Upravo u tom dijelu je došlo do tehničih i terminoloških usklađivanja u smislu 

preciziranja pojedinih odredbi u pogledu pojmova, sprovođenje postupaka i ovlašćenja 

fitosanitarnih inspektora i to u dijelu koji se odnosi na zdravstvenu zaštitu bilja. Takođe, 

izmjenama je bliže definisano donošenje i sadržaj programa fitosanitarnih mjera koji predstavlja 

osnov fitosanitarnih mjera u Crnoj Gori i kojim se vrši stalni nadzor nad štetnim 

organizmima. Nadzor vrše ovlašćene ustanove koje ispunjavaju uslove u pogledu kadra, 

prostora i opreme. 

Izmjenama Zakona propisani su nešto blaži uslovi u pogledu stručne spreme 

odgovornog lica prilikom upisa u registar proizvođača, prerađivača, uvoznika, distributera 

i skladištara bilja, biljnih proizvoda i objekata pod nadzorom. 

Radi smanjenja rizika od unošenja i širenja karantinskih štetnih organizama 

putem drvenog materijala za pakovanje a u cilju bržeg protoka roba, ovim izmjenama 

uključuje se i carinska služba za vršenje nadzora na drvenim materijalima za pakovanje. 

Donošenjem ovog zakona oblast zdravstvene zaštite bilja biće dodatno uslkađena sa evropskim 

zakonodavstvom, međunarodnim standardima iz ove oblasti. Predlažem Parlamentu 

da usvoji ovaj predlog zakona. Hvala na pažnji. 

- 89 -



Hvala vama. Pitam izvjestioce odbora žele li riječ Ne. 

Izvještaje smo dobili, prilično detaljne. Da li ima komentara u ime klubova Nema. 

Otvaram raspravu. 

Ko želi riječ Da li neko želi riječ povodom ove tačke dnevnog reda Mogu li konstatovati 

da nema zainteresovanih za raspravu povodom ove tačke dnevnog reda Mogu. 

Zahvaljujem. 

Zaključujem raspravu. Naravno, nema potrebe za završnim obraćanjem ministra. 

Ja mu se zahvaljujem na učešću u našem radu. O predlogu ovoga zakona ćemo se izjasniti 

naknadno, zajedno sa ostalim tačkama dnevnog reda. 

Prelazimo na sledeću tačku dnevnog reda - Predlog zakona o izmjenama i dopunama 

Zakona o geološkim istraživanjima. Ovlašćenji predstavnici Vlade su ministar 

ekonomije Vladimir Kavarić i ministar finansija Milorad Katnić. Izvjestioci odbora su 

Emilo Labudović u ime Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo i Dragoslav Šćekić 

u ime Odbora za ekonomiju, finansije i budžet. Obaviješten sam da su i predstavnici 

Vlade na putu prema Skupštini tako da ćemo morati napraviti pauzu od par minuta, jer 

očigledno da je i njih iznenadio ovako brz završetak današnje prve tačke dnevnog reda, 

tako da vas molim za nekoliko minuta pauze, da se ne udaljavamo, počećemo za pet 

minuta. Zahvaljujem. 

-pauza- 


Došli smo do Predloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o geološkim 

istraživanjima. Ponoviću, ovlašćeni predstavnici Vlade su ministar ekonomije Vladimir 

Kavarić i pomoćnik ministra gospodin Boljević, izvjestioci odbora Emilo Labudović u 

ime Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo i Dragoslav Šćekić u ime Odbora za 

ekonomiju, finansije i budžet. 

Otvaram pretres. Pitam predstavnika Vlade želi li da da dopunsko obrazloženje. 

Želi. 

Riječ ima ministar Kavarić. Izvolite. 

VLADIMIR KAVARIĆ: 

Gospodine predsjedniče, dame i gospodo poslanici, 

Na osnovu inicijative Savjeta za regulatornu reformu i unapređenje poslovnog ambijenta 

i izvršene analize u resornom ministarstvu nadležnom za izdavanje građevinskih 

dozvola, pristupilo se reformi ovoga postupka sa ciljem da se procedura izdavanja dozvola 

pojednostavi, rokovi za njeno izdavanje skrate, smanje troškovi za investitore i postigne 

veća efikasnost državne uprave. U okviru ove inicijative su, osim Zakona o geološkim 

istraživanjima čije se izmjene danas nalaze pred Parlamentom, izvjesne izmjene pretrpjeli 

i Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata, Zakon o elektronskim komunikacijama, 

Zakon o zaštiti i spašavanju, Zakon o vodama, Zakon o poljoprivrednom zemljištu. 

Ovom izmjenom se ne ukida obaveza koja je postala do sada, da se na predmetnim 

objektima vrše namjenska geološka istraživanja u skladu sa izdatim urbanističkotehničkim 

uslovima, već će se ona i dalje vršiti od strane licenciranih kompanija koje su 

- 90 -


stručno i kadrovski osposobljene za obavljanje ove djelatnosti. Kao što je to do sada nalagala 

dobra praksa i ubuduće će biti neophodno da se uradi projekat detaljnih geoloških 

istraživanja, biće potrebno da se on revidira od strane revidentske komisije. Investitor će 

biti i dalje u obavezi da finansira i izvodi istražne radove, a rezultati tih istraživanja će biti 

sastavni dio elaborata o geotehnološkim uslovima izgradnje budućeg objekta. Međutim, 

smatrali smo da nije neophodno da Ministarstvo izdaje odobrenje i saglasnost za dio objekta 

iz člana 7 i da ova izmjena može pozitivno uticati na smanjenje vremenskih rokova 

za izdavanje građevinske dozvole. 

Takođe, imajući u vidu da je donijet novi Zakon o prekršajima koji utvrđuje 

drugačiji način propisivanja novčanih kazni, bilo je nužno u dijelu kaznenih odredbi 

izvršiti odgovarajuće usklađivanje u Zakonu o geološkim istraživanjima. 

Na kraju smatram da će izmjene i dopune Zakona o geološkim istraživanjima 

biti samo jedan korak ka unapređivanju oblasti izdavanja građevinske dozvole u smislu 

pojednostavljivanja procedure i skraćivanja vremena za njeno dobijanje. 

Hvala. 


Zahvaljujem. 

Pitam izvjestioce odbora žele li riječ. Ne. Dobili smo detaljne izvještaje. Nemamo prijavljenih 

komentara na dopunsko obrazloženje. 

Otvaram raspravu. Prvi učesnik u raspravi je kolega Zoran Gospić. 

Izvolite. 

ZORAN GOSPIĆ: 

Gospodine potpredsjedniče, uvaženi ministre, pomoćniče ministra, kolege poslanici, 

Na današnjoj sjednici imamo Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona 

o geološkim istraživanjima. Izmjene se odnose na eliminisanje biznis barijera, odnosno 

unapređenje poslovnog ambijenta u građevinarstvu. S obzirom na složenost procedura za 

dobijanje građevinskih dozvola, ove izmjene su u potpunosti, po mom mišljenju, opravdane. 

Dakle, ovim zakonom se predlaže ukidanje dvije administrativne procedure. Prvo, 

izdavanje odobrenja za geološka istraživanja i drugo, izdavanje saglasnosti na elaborat 

o izvršenim geološkim istraživanjima za potrebe izgradnje objekata. Radi se o širokoj 

lepezi objekata uključujući i stambene objekte površine preko 1000 m2. Ono što je posebno 

važno to je i ministar istakao, da se ovim izmjenama ne ukida izvođenje geoloških 

istraživanja, izrade i revidiranja projekata, a koje u skladu sa zakonom vrše licencirane 

institucije. Znači, dodatno se povećava odgovornost i stručnost. Jasno je svima da su 

geotehnička istraživanja osnova za projektovanje građevinskih objekata. 

S obzirom da govorimo o geološkim istraživanjima iznijeću neka svoja zapažanja 

na ovu temu i dati određene predloge o istraživanju ležišta mineralnih sirovina u skladu 

sa dozvoljenim vremenom. 

Prvo, s obzirom da dolazim iz Pljevalja, rudarskog i industrijskog grada, geologija 

i geološka istraživanja i geloška struka i nauka su odigrale značajnu ulogu u razvoju 

rudarstva i energetike u našem gradu. Upravo ovih dana u Rudniku uglja Pljevlja pristupiće 

- 91 -


se novim geološkim istraživanjima na lokalitetu Glisnica. Novom savremenom istražnom 

bušilicom izvršićemo bušenja na osnovu projekta o istraživanju ne samo u Glisnici već 

i u drugim manjim ugljonosnim basenima u cilju bilansiranja rezervi. Napominjem da 

smo od nadležnog ministarstva dobili koncesije na istraživanje i eksploataciju. Na ovaj 

način Rudnik uglja će dati značajan doprinos u preciznijem definisanju termoenergetskog 

potencijala Pljevalja. 

Drugi segment o kome sam želio nešto da kažem jeste da smatram da resorno 

ministarstvo i državni organi treba da pruže maksimalnu podršku Geološkom zavodu 

Crne Gore. Geološki zavod Crne Gore je imao i ima ogroman značaj u definisanju mineralne 

ekonomije Crne Gore zbog toga se, još jedanput naglašavam, mora imati poseban 

senzibilitet prema ovoj instituciji. 

I treći segment o kome sam želio nešto da kažem to je da je u našoj državi neophodno 

pristupiti izradi mineralne strategije. Dakle, donijeli smo strategiju energetskog 

razvoja, strategiju ravnomjernog regionalnog razvoja i još niz značajnih dokumenata, 

međutim, mineralna strategija nije razmatrana. Po mom mišljenju neophodno je formirati 

multidisciplinarni tim koji bi nosio aktivnosti na izradi održive mineralne strategije. Ne 

treba posebno naglašavati da mineralna strategija mora biti dugoročnog karaktera, prije 

svega zato što su geološka istraživanja dug process, često na pojedinim objektima traju 

u kontinuitetu i preko deset godina. Naravno, ta mineralna strategija mora imati četiri 

karakteristične sfere. To su ekonomska, ekološka, društvena i sfera upravljanja odnosno 

menandžmenta. 

Korišćenje mineralnih resursa može dati puni doprinos održivom ekonomskom 

i društvenom razvoju naše države kroz zadovoljavanje potreba sadašnje generacije bez 

ugrožavanja budućih generacija u njihovom obezbjeđivanju podmirivanja socijalnih 

potreba. 

Dakle, održiva geološka istraživanja i održivo rudarstvo mora polaziti od osnovnih 

načela zaštite životne sredine. Koja su to načela Dakle, načelo integralnosti, prevencije, 

proporcionalnosti, načelo saradnje, očuvanja prirodnih vrijednosti, ponovne upotrebe i 

reciklaže, načelo “korisnik plaća”, načelo obaveznog osiguranja, načelo supsidiijarne 

odgovornosti, načelo informisanja i učešća javnosti, razvijanja svijesti u najširoj javnosti 

o izuzetnom značaju mineralnih sirovina, posebno neobnovljivih energetskih resursa kao 

i načelo zadovoljavanja potreba budućih generacija. 

S obzirom da sam se udaljio od teme, iskoristiću priliku da postavim jedno pitanje 

ministru s obzirom da smo mi u ovom parlamentu prije sedam, osam mjeseci usvojili Zakon 

o ugljovodonicima. Čini mi se da smo u prelaznim i završnim odredbama definisali 

neophodnost osnivanja agencije za ugljvodonike, volio bih da znam da li smo na tom 

planu nešto uradili. Moje mišljenje je da je ta agencija vrlo značajna u smislu definisanja 

energetskog potencijala našeg podmorja, odnosno da postoji značajna zainteresovanost 

investitora za istraživanja nafte i gasa. 

Podržavam ovaj zakon jer je u interesu prije svega građevinarstva, a geološka 

istraživanja će, naravno. biti kao i do sada. 

Zahvaljujem. 


Zahvaljujem. 

- 92 -


Sada želite da odgovorite U završnoj riječi. Zahvaljujem. 

Sada dajem riječ kolegi Strahinji Bulajiću, nakon njega kolega Radivoje Nikčević. 

Izvolite. 

STRAHINJA BULAJIĆ: 

Poštovani gospodine potpredsjedniče, gospodine ministre, uvažene kolege, 

Na početku želim da izrazim nadu Poslaničkog kluba Nove srpske demokratije da 

će ovaj Predlog izmjena i dopuna Zakona ostati ipak samo predlog i ništa više od toga. 

Naime, čitajući obrazloženje za njegovo podnošenje shvatio sam da je cilj, kako 

tamo piše, unapređenje poslovnog ambijenta i eliminisanje takozvanih biznis barijera 

imajući u vidu složenost procedure za dobijanje građevinske dozvole. Predviđa se 

ukidanje odobrenja za geološka istraživanja i ukidanje izdavanja saglasnosti na elaborat 

o izvršenim geološkim istraživanjima za potrebe izgradnje objekata iz člana 7 tačke 18, 

19, 22, 26, 28, 29 i 30. Tako piše. 

Nova srpska demokratija smatra da se zbog skraćenja procedure za dobijanje 

građevinske dozvole ne smije dovoditi u sumnju sigurnost određene lokacije za gradnju, 

sigurnost gradnje i sigurnost boravka u eventualno izgrađenim objektima na tim lokacijama. 

Zatim, konstatuje se da navedena tematika nije razrađena evropskim regulativama. 

Pa naravno da nije, iole ozbiljnijoj državi nešto slično ovome ne može ni pasti na pamet. 

I vjerujem da nigdje u svijetu nešto slično ne možete ni pronaći. Pronaći ćete veoma 

oštru regulativu kad su u pitanju detaljna geološka istraživanja tla odnosno geomehanička 

istraživanja za potrebu izgradnje upravo ovih objekata koje je predlagač zakona posebno 

izdvojio. 

Zašto mislite, gospodine ministre, da za pozorišne bioskopske, sportske dvorane, 

fakultete, institute škole, bolnice, domove zdravlja, vrtiće stadione, hotele, visokospratnice, 

crkve, džamije, stambene zgrade preko hiljadu kvadratnih metara itd. nije potrebno 

izdavanje odobrenja za detaljna geološka istraživanja, odnosno geomehanička ispitivanja, 

kao ni saglasnost na elaborat o izvršenim geološkim istraživanjima Zašto mislite da 

baš za izgradnju ovih objekata, dakle bolnica, škola, vrtića, nije potrebna salgasnost, a za 

sve ostale objekte jeste Izvinite, ali meni kao geologu to je, pravo da vam kažem, pomalo 

neshvatljivo, jer se radi o najkritičnijim objektima, ako mogu tako da ih tako nazovem. U 

takvim slučajevima Ministarstvo ne može da bude samo servis, već upravo zbog toga što 

se radi o objektima potpuno specifične namjene, koji su namijenjeni boravku većeg broja 

ljudi, država mora da preuzme odgovornost za potpun i nesumnjiv kvalitet izvedenih 

geološko-građevinskih radova kad se radi o takvim objektima. U takvim slučajevima 

država sebi ne smije da zakonom stvori takav luksuz, pa vala ni po cijenu toga da neki 

nestrpljivi tajkun što prije dođe do građevinske dozvole. Nema toga pravilnika o izradi 

dokumentacije za visokogradnju, na primjer, koji kao jednu od najznačajnijih stavki ne 

predviđa elaborat geomehaničkih istražnih radova. Ne postoji takav pravilnik. I po pravilu, 

upravo taj geološki, geotehnički, geomehanički, zovite ga kako god hoćete, elaborat je 

uvijek pod posebnom lupom jer, ako je loše procijenjena osnova za temelj, džaba zidate 

gore koliko god hoćete, a ovim Predlogom zakona država hoće da izbjegne čak i davanje 

saglasnosti na takav elaborat. Dakle, država izbjegava davanje saglasnosti na elaborat. 

Izbjegavanjem da izda odobrenje o sprovođenju geoloških istražnih radova, država ukida 

sama sebi mogućnost da može da ukine odobrenje ukoliko investitor ne izvršava.... 

- 93 -


(Prekid). Ako ne postupi po nalogu geološkog..... ako nijesu sprovedene mjere sigurnosti 

ljudi, imovine, zaštita životne sredine, ako investitor ne počne, recimo, sa svojim radovima 

u roku itd, kako predviđa sve član 26 Zakona. Iskreno, jedno logično pitanje se 

nameće ko i za koga donosi ovakav Predlog zakona. Nova srpska demokratija ne može i 

neće glasati ovaj predlog izmjena i dopuna Zakona o geološkim istraživanjima. 

Zahvaljujem. 


Zahvaljujem. 

Kolega Radivoje Nikčević ima riječ. 

RADIVOJE NIKČEVIĆ: 

Poštovani potpredsjedniče Skupštine, uvaženi ministre Kavariću, kolega 

Dubljeviću, kolege poslanici, 

Zakon o geološkim istraživanjima donijet je davne 1993.godine i isti je pretrpio 

određene promjene 1994.godine i 2007.godine. Predložene izmjene i dopune ovog zakona 

imaju za cilj unapređenje poslovnog ambijenta i eliminisanje biznis barijera što je u 

skladu sa politikom Vlade Crne Gore u ovoj oblasti, koja je posljednjih nekoliko mjeseci 

ponudila jedan set zakona koji je na fonu eliminisanja biznis barijera. Smatram da je i 

ovaj zakon sa tim ciljem i predložen ovoj skupštini na usvajanje. 

Dosadašnja praksa u primjeni ovog zakona pokazala je da je veoma složena procedura 

za dobijanje građevinske dozvole što je i bio razlog odvraćanja potencijalnih investitora 

da ulažu u našu državu kao i osnovni razlog koji je motivisao Vladu, odnosno 

njena dva ministarstva, Ministarstvo ekonomije i Ministarstvo finansija, da predloži izmjene 

i dopune važećeg Zakona o geološkim istraživanjima. Ovim Zakonom se predviđa 

i ukidanje odobrenja za geološka istraživanja kao i izdavanje saglasnosti na elaborat o 

izvršenim geološkim istraživanjima za potrebe objekata . Dosadašnja praksa, kao što je 

već rečeno, ukazuje da su ove dvije pravne radnje bile značajne biznis barijere za investitore. 

Predloženim izmjenama u potpunosti se pojednostavljuje procedura dobijanja 

građevinske dozvole koja se odnoi na oblast geoloških istraživanja. Jedan od razloga 

koji je i uticao na izmjene postojećeg zakona leži u činjenici da je u međuvremenu 

donijet Zakon o prekršajima koji utvrđuje drugačiji način propisivanja novčanih kazni za 

prekršaje. Iz tog razloga je bilo nužno izvršiti i usklađivanje kaznenih odredbi u Zakonu 

o geološkim istraživanjima. 

Investitori koji žele izgraditi objekte u kojima se sakuplja veći broj lica, kao što 

su između ostalog pozorišta, bioskopske dvorane, fakulteti, instituti, škole, predškolske 

ustanove, bolnice, stadioni, poslovni i stambeni objekti površine preko 1000 metara 

kvadratnih i objekti koji imaju četiri i više nadzemnih etaža, moći će brže i na jednostavniji 

način doći do potrebne građevinske dozvole. Ovom prilikom treba napomenuti da 

se ovim izmjenama ne ukida izvođenje geoloških istraživanja i izrade odnosno revizije 

elaborata koje u skladu sa zakonom vrše laboratorije koje imaju licencu za ovu vrstu posla 

i koje u slučaju u kršenja zakona mogu izgubiti licencu. Na ovaj način se pooštrava 

odgovornost stručnih tijela, odnosno laboratorije, i obezbjeđuje zaštita javnog interesa 

kroz mogućnost oduzimanja te licence. 

Što se tiče usklađenosti ovog zakona sa odgovarajućim propisima Evropske unije 

i nacionalnim programom za integraciju Crne Gore u Evropsku uniju, treba kazati da ne 

- 94 -


postoje odredbe primarnih i sekundarnih izvora prava Evropske unije i ostalih izvora 

prava EU sa kojima bi se predlog ovog zakona mogao uporediti radi dobijanja stepena 

njegove usklađenosti. Sve su ovo razlozi koji nam daju za pravo da Predlog zakona o 

izmjenama i dopunama Zakona geološkim istraživanjima, koji danas razmatramo, treba u 

cjelosti podržati. 

Hvala. 


Zahvaljujem, kolega Nikčeviću. 

Pitam da li još neko želi riječ povodom ove tačke dnevnog reda. Ne. 

Zaključujem ovu raspravu. Vjerovatno ministar želi završnu riječ. 

Ministre Kavariću, imate riječ. 

VLADIMIR KAVARIĆ. 

Odgovoriću poslaniku Gospiću na ovaj dio koji se odnosi na direkciju za ugljovodonike. 

Smatramo da je ta institucija, kao što je već rečeno u postavljenom pitanju, vrlo 

značajna. Ono što možemo reći jeste da se ta inicijativa zakonska u određenom momentu 

našla u koaliziji sa drugim evidencijama Vlade po pitanju smanjivanja administrativnih 

troškova, ukidanja nepotrebnih tijela itd, tako da direkcija nije osnovana, ali sve one 

obaveze koje proizilaze iz Zakona o ugljovodonicima već se sprovode. Biće brzo otvoren 

tender za finansijskog i pravnog savjetnika a poslije toga bi uslijedio tender koji se odnosi 

na konkretno istraživanje nafte i gasa. 

Što se tiče ovoga dijela koji se odnosi na sigurnost, o tome smo se već opredijelili 

tokom uvodnog izlaganja. Znači, ne ukida se procedura, ne eliminišu se po tom dijelu 

nijedni elementi koji su u dosadašnjoj praksi obezbjeđivali sigurnost. Naprotiv, samo se 

stavlja odgovornost direktno na one koji se bave predmetnim poslom. Imaćemo licencirane 

inžinjere koji bi trebali da daju saglasnost na predmetno zemljište, poslije toga 

imamo komisiju koja će da izvrši reviziju i po tom osnovu mislimo da nema elemenata 

koji bi ugrozili sigurnost. 

Što se tiče saglasnosti na način kako je to do sada funkcionisalo, i to je ono 

što je Ministarstvo moglo da radi, jeste samo praćenje zakonske procedure da li je ona 

ispoštovana u smislu svih neophodnih koraka bez prava da se ulazi u meritum onoga što 

je rekla struka, tako da se ta saglasnost do sada možda i dijelom koristila kao način da se 

izbjegne odgovornost onih koji jesu odgovorni. Normalno da će ovaj dio davanja saglasnosti 

odnosno licenciranja i davanja atesta biti posmatran prilikom davanja građevinske 

dozvole u resornom ministarstvu. 

Zahvaljujem. 


Hvala Vama. 

Na ovaj način završavamo pretres povodom ove tačke dnevnog reda. O Predlogu 

zakona izjasnićemo se naknadno. 

Zahvaljujem ministru Kavariću i pomoćniku Dubljeviću na učešću u našem radu. 

Idemo dalje. 

Predlog zakona o sprečavanju zloupotrebe droga. 

Ovlašćeni predstavnici Vlade su ministar zdravlja Miodrag Radunović i pomoćnica 

ministra Gorica Savović. Sačekajmo samo predstavnike Vlade da uđu u salu. 

- 95 -


-pauza- 


Ponoviću, došli smo do Predloga zakona o sprečavanju zloupotrebe droga. 

Ovlašćeni predstavnici Vlade su ministar zdravlja Miodrag Radunović i pomoćnica 

ministra Gorica Savović. Ministar Radunović je na službnom putu u inostranstvu, pa 

predlažem da ovu tačku dnevnog reda razmatramo uz prisustvo pomoćnice ministra 

gospođe Savović. Odbor za ustavna pitnanja i zakonodavstvo i Odbor za zdravstvo, rad 

i socijalno staranje su razmatrali ovaj zakon i još uvijek nemamo informaciju ko je izvjestilac 

u ime Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo, a u ime Odbora za zdravstvo 

i socijalno staranje je koleginica Branka Tanasijević. 


Pitam da li predstavnik Vlade želI da da dopunsko obrazloženje. Želi. 


GORICA SAVOVIĆ: 

Poštovani potpredsjedniče, poštovani poslanici, 

Zloupotreba droga, odnosno zavisnost od droga jedan je od najznačajnih socijalno-zdravstvenih 

problema današnje civilizacije koji predstavlja istinski rizik za zdravlje nacije. 

Usko je povezan sa drugim društvenim problemima kao što su siromaštvo, nezaposlenost, 

delikvencija, kriminalitet, beskućništvo i slično. Zavisnost od droga je, međutim, bolest 

koja se može prevenirati ili liječiti. Rana detekcija, opsežne preventivne mjere, dobar 

tretman, integracije tretmana bolesti zavisnosti u programe javnog zdravlja i u programe 

socijalne zaštite doprinose unapređenju stanja u ovoj oblasti. U odnosu na okruženje porast 

zloupotrebe droge u Crnoj Gori se najkasnije javlja i najmanje je izražena. Glavni 

cilj Evropske unije i evropskih nacija koji naša država prepoznaje je smanjenje ponude 

i potražnje droga što uključuje mjere prevencije zavisnosti, mjere liječenja, pomoć i rehabilitaciju, 

resocijalizaciju, destigmatizaciju zavisnika od droga kao i mjere suzbijanja 

kriminaliteta vezanog za zloupotrebe droga. 

Pristupili smo izradi Predloga zakona zbog potrebe za unapređenjem i uvođenjem savremenih 

načina sistemskog, kontinuiranog i sveobuhvatnog praćenja stanja u oblasti zloupotrebe 

droga i psihotropnih supstanci i postizanja smanjenja ponude i potražnje droga. 

Predlog zakona naglašava potrebu da se dodatno ojača sprovođenje stručno osmišljenih 

mjera preventivnog djelovanja u svim oblastima obavezujući sve nosioce aktivnosti da 

ih sinhronizovano i programski izvršavaju. Ovakvo zakonsko rješenje daje mogućnost 

širokog učešća civilnog sektora u realizaciji preventivnih programa na lokalnom nivou 

u saradnji sa opštinskim kancelarijama za preventiciju narkomanije i bolesti zavisnosti. 

Savremeno liječenje bolesti zavisnosti od droga je kompleksno, zahtijeva učešće 

više specijalističkih grana kao i aktivnu participaciju porodice zavisnika. Upravo zbog 

dugotrajnog liječenja i potrebe za održavanjem pozitivnih rezultata, ovakvim Predlogom 

zakona prepoznata je potreba da se svi postupci stručno determinišu kroz smjernice I 

doktrinu liječenja i pomoći koji će biti obavezujući za sve subjekte uključene u tretman. 

Komisija za droge koju formira Ministarstvo zdravlja u skladu sa preporukama Evropske 

unije kao multidisciplinarno stručno tijelo sačinjava profesionalno usaglašeni model 

za tretman lica zavisnika od droga u skladu sa opravdanim, provjerenim i savremenim 

- 96 -


naučnim dostignućima u ovoj oblasti. 

Shodno svjetskim standardima nakon liječenja u zdravstvenom sisitemu stabilnom 

apstinentu je potrebna rehabilitacija kroz odgovarajuće forme pomoći i tretmana, 

a predloženo zakonsko rješenje prepoznaje značaj i potrebu da se primjenjuju modeli 

rada isključivo po stručnim smjernicama. Stvaraju se time uslovi za kvalitetnu socijalnu 

reintegraciju i data je mogućnost da se i civilni sektor u skladu sa evropskom praksom 

uključi u razne vidove pomoći i podrške zavisnicima i njihovim porodicama ali u skladu 

sa stručnim smjernicama. 

U sadašnjem statusu države kandidata očekuje se kako je iskazano u mišljenju 

Evropske komisije, da naša država uspostavi veći institucionalni napredak u ovoj oblasti 

i stvori uslove za funkcionisanje informacione mreže za droge i informacione jedinice u 

cilju pripreme za buduće učešće u Evropskom centru za praćenje droga i zavisnosti od 

droga i u Evropskoj informacionoj mreži za droge. Pomenuto sistemsko institucionalno 

rešenje je potrebno radi sagledavanja problematike zloupotrebe droga kroz prikupljanje 

podataka i informacija iz ove oblasti u skladu sa definisanim standardima i smjernicama 

kako bi bili uporedivi za analizu i evaluaciju na evropskom nivou, a istovremeno služili 

i za nacionalno praćenje tekućeg stanja. Obavezan i veoma važan segment ovog sistema 

je i monitoring i razmjena informacija o pojavi novih sintetičkih droga koji se realizuje 

kroz uspostavljanje sistema ranog upozorenja na nove sintetičke supstance. Propisane 

su klasifikacje droga u skladu sa međunarodnim standardima u posebnom spisku koji 

donosi Ministarstvo zdravlja i koji će se mijenjati i dopunjavati po potrebi sa pojavom 

novih sintetičkih droga koje moraju biti predmet kontrole. Propisane su zabrane koje se 

odnose na gajenje bilja iz kojeg se može dobiti droga, posjedovanje droge i sredstava za 

proizvodnju, direktno ili indirektno davanje informacija i oglašavanje, izlaganje dejstvu 

droga stavljanjem droga u hranu ili na neki drugi način. Predlog zakona je u potpunosti 

harmonizovan sa uredbom Evropskog parlamenta i odlukama Savjeta Evrope i u skladu 

je sa konvencijama Ujedinjenih nacija koje se odnose na ovu oblast. Hvala vam. 


Zahvaljujem. 

Pitam da li izvjestioci odbora žele riječ Želi koleginica Tanasijević u ime Odbora 

za zravstvo, rad i socijano staranje. 

Izvolite. 


Poštovana gospođo Savović, koleginice i kolege poslanici, poštovani građani, 

Na osnovu člana 69 Poslovnika Skupštine Crne Gore Odbor za zravstvo, rad i 

socijalno staranje podnosi Skupštini Crne Gore sljedeći izvještaj o razmatranju Predloga 

zakona o sprečavanju zloupotrebe droga koji je predložila Vlada Crne Gore. Odbor za 

zdravstvo, rad i socijalno staranje na sjednici održanoj 08. aprila 2011. godine razmotrio 

je Predlog zakona o sprečavanju zloupotrebe droga. U ime predstavnika predlagača 

sjednici su prisustvovali: doktor Miodrag Bobo Radunović, ministar zdravlja u Vladi 

Crne Gore, Gorica Savović, pomoćnica ministra zdravlja i doktorica Jasna Sekulić, rukovodilac 

odjeljenja za droge u Ministarstvu zdravlja. Pored članova Odbora sjednici su 

prisustvovali doktor Fahrudih Hadrović i Zoran Vukčević kao zainteresovani poslanici, 

a poslanik Emilo Labudović mijenjao je poslanika Novicu Stanića. 

- 97 -


Ministar Radunović je obrazložio donošenje ovog zakona i istakao značaj sistemskog, 

kontinuiranog i sveobuhvatnog praćenja stanja u oblasti zloupotrebe opojnih droga 

i psihoaktivnih supstanci radi integrisanog i multidisciplinarnog pristupa rješavanju problematike 

iz oblasti droga i usklađivanja sa evropskim standardima u ovoj oblasti. Poslanici, 

članovi Odbora, najveće interesovanje u raspravi su pokazali za mjere prevencije i 

sprečavanja zloupotrebe droga, pomoć zavisnicima, uslove za posjedovanje droga, uslove 

za proizvodnju i promet droga. Nakon rasprave Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje 

jednoglasno je podržao Predlog zakona o sprečavanju zloupotrebe droga i predlaže 

Skupštini Crne Gore da ga usvoji. Hvala. 


Zahvaljujem. 

Da li imamo prijavljenih komentara na uvodno izlaganje Ne. 

Otvaram raspravu. Prvi učesnik u raspravi je koleginica Branka Tanasijević, nakon 

nje kolega Miloje Pupović. 

Jedna napomena. Imajuću u vidu predviđeno vrijeme za razmatranje ove tačke 

dnevnog reda i iskazano interesovanje pojedinih poslaničkih klubova, predlažem da oni 

poslanički klubovi koji imaju interes za tim iskoriste pravo da prvi govornik govori u 

trajanju od 10 minuta. Dakle, imamo interesovanje pojedinih poslaničkih klubova, ne 

moraju svi, ko hoće da iskorisiti to pravo, a kažem, imajući u vidu i predviđeno vrijeme 

za razmatranje ove tačke dnevnog reda. Obaviješten sam da će u ime kluba DPS-a koleginica 

Tanasijević iskoristiti pravo na 10 minuta kao i kolega Pupović u ime kluba 

Socijalističke narode partije. 

Izvolite, koleginice Tanasijević. 


Poštovani potpredsjedniče, poštovana gospođo Savović, koleginice i kolege poslanici 

poštovani građani, 

Željela bih na početku da kažem da sam imala problem da odredim ugao iz koga 

ću govoriti o problemu zavisnosti od droga, naviše zbog građana Crne Gore, da bi danas 

iz Skupštine Crne Gore bili saopšteni stavovi koji bi na neki način bili doprinos prevenciji 

narkomanije. Svima nam je poznato da je upotreba opojnih droga, praktično, stara koliko 

i čovječanstvo, ali da je zloupotreba droga postala problem sredinom prošlog vijeka. 

Dakle, 50-tih godina u Americi i Japanu su se suočili sa problemom zloupotrebe droga, 

60-tih godina sa drogama problem imaju zapadne zemlje, a 70-tih godina istočni blok. 

Sedamdesetih godina istovremeno počinje i pandemija narkomanije u svijetu, odnosno, 

može se reći da danas gotovo da nema zemlje u svijetu koja nema problem sa zavisnošću 

od droga. Narkomanija je istovremeno zdravstveni, porodični, lični i društveni problem. 

Ona je zdravstveni problem jer se radi o bolesti zavisnosti koja može biti fizička i 

psihička. Fizička ili metabolička zavisnost je naviknutost organizma na kontinuirani unos 

psihoaktivnih supstanci a nagli prekid uzimanja može dovesti do apstinencijalne krize 

ili apstinencijalnog sindroma koji može biti dramatičan, a u nekim slučajevima i fatalan. 

Psihička zavisnost je žudnja za uzimanjem psihoaktivnih supstanci koja može ići čak 

do potpune opsjednutosti - kako doći do droge, kako obezbijediti sredstva za kupovinu 

droge, gdje je konzumirati, sa kim i tako dalje. Za liječenje fizičke zavisnosti najefikasnija 

je detoksikacija, dok je za liječenje psihičke zavisnosti potrebno produženo liječenje, 

- 98 -


socijalna rehabilitacija i resocijalizacija i, što je najvažnije, strpljenje, volja i podrška 

porodice. Ovo o čemu sam govorila precizirao je član 11 Predloga zakona. Narkomanija 

je i veliki porodični problem, jer ako je jedan član porodice zavisnik od droge to se reflektuje 

na cijelu porodicu. Porodica se često ne snađe u novonastaloj situaciji, ne reaguje na 

vrijeme, ne prepozna opasnost ili vjeruje da zavisnik sam može prevazići situaciju u kojoj 

se našao. Kada se problem otkrije nastaje kriza koja može poremetiti unutarporodične 

odnose i narušiti porodični sklad. Roditelji tada često ulaze u međusobno optuživanje ili 

samooptuživanje pitajući se zašto se to baš njima desilo, da li su vaspitni postupci koje 

su odabrali bili pravi, gdje su greške u vaspitanju. Mislim da ovo o čemu sada govorim 

nabolje razumiju porodice koje imaju problem sa zavisnikom. Svaka porodica je u riziku 

i funkcionalna i disfunkcionalna i materijalno stabilna i ona koja to nije, i porodice obrazovanih 

i neobrazovanih i komplentna i okrnjena porodica. 

Dakle, kada je narkomanija u pitanju nema rizične porodice, odnosno nema one 

porodice koja je potpuno zaštićena. Međutim, prednost funkcionalne porodice je u tome, 

ne u tome što se to njoj ne bi moglo desiti, nego u tome što ona reaguje na vrijeme i 

daje punu podršku članu porodice koji je u problemu. Šta porodica može da uradi da bi 

spriječila da se ta pojava desi Kao prvo, roditelji treba da budu modeli za indentifikaciju 

svojoj djeci, ako je roditelj uzor potomstvu onda je sigurno smanjena mogućnost ulaska u 

problem narkomanije. Roditelji treba da utiču na kreiranje slobodnog vremena, jer prema 

istraživanjima koja su rađena, djeca najvećim dijelom sama kreiraju svoje slobodno vrijeme. 

Treba da utiču na vrijeme izlaska, da upućuju djecu na zdrave alternative, kao što je 

sport. Ne bih preporučila rigidne mjere, one ni u kom slučaju ne mogu biti preporuka niti 

rješenje problema, ali jeste rješenje ako je roditelj u svakoj situaciji onaj koji prati svoje 

potomstvo. 

Jedan od problema sa kojima se suočava porodica je i stigmatizacija koju porodica 

doživljava od okoline. Upravo jedan od ciljeva Predloga zakona o sprečavanju 

zloupotrebe droga je destigmatizacija zavisnika koja bi se pozitivno odrazila na njihovu 

odluku da odu na liječenje. Stigmatizacija je inače kod nas jedna od mentalitetskih odrednica. 

Mi vrlo lako dajemo etikete. Ja ću samo saopštiti da porodica koja ima zavisnika od 

droge nije problematična porodica nego je porodica u problemu kojoj treba pomoći. 

Narkomanija uliva strah i porodicama koje nemaju zavisnike. Oni imaju stalni 

strah od buduće štete. Prema tome, roditeljstvo u Crnoj Gori je prenapregunuto, roditelji 

stalno balansiraju između savremenih i patrijarhalnih i tradicionalnih vaspitnih postupaka 

i nekada se u tome i ne snađu. Na kraju, veoma je teško razlikovati narkomansko 

ponašanje od ponašanja adolescent. To nekada i stručnjak teško odredi bez testa, a ne 

roditelji. Roditelji još uvijek što je dobro, pripadaju generaciji koja nije imala problem sa 

zavisnošću. Ulazak u problem zavisnosti od psihoaktivnih supstanci je povezan i sa ličnim 

karakteristikama, jer posljedica narkomanije propadanje, gubitak volje, samopouzdanja 

i samopoštovanja, nerijetko odlazak u kriminalitet i u druge oblike zavisnosti, a nekada 

i u samodestrukciju. Pored toga što je narkomanija zdravstveni, lični, porodični problem 

ona je i društveni problem, jer društvo kao totalitet mora biti posvećeno svim mjerama 

sprečavanja zloupotrebe droga. Najbolji rezultati se postižu ako se politika borbe protiv 

zloupotrebe droga ravnomjerno osloni na četiri stuba: prevenciju, tretman sa rehabilitacijom 

i resocijalizacijom, smanjenje štete i policijske i carinske intervencije. Osnovni cilj 

preventivnih aktivnosti je stvaranje socijalnih uslova koji omogućavaju pojedincu da razvije 

životni stil u kome nema upotrebe droga. Programe prevencije treba sprovoditi kroz 

- 99 -


nekoliko glavnih područja koja utiču na ponašanje i vrijedonosni sistem djece i mladih, a 

to su porodica, zdravstveni sistem, vaspitno-obrazovni sistem, lokalna zajednica i mediji. 

Pri tom bih istakla, pošto ovo prate mediji, da je velika uloga medija koji treba da profilišu 

javnost u pravcu sprečavanja ili smanjenja problema zloupotrebe droga. 

Polazeći od činjenice da je zloupotreba droga socio-patološka pojava koja prouzrokuje 

štetne posljedice po društvo, u Predlogu zakona o sprečavanju zloupotrebe droga 

propisane su mjere za prevenciju, unapređenje zdravog načina života, zdravlja, informisanja 

i edukacije o opasnostima zloupotrebe droga, kao i mjere pomoći zavisnicima od 

droga i njihovim porodicama. Kako je zavisnost od droga postala veliki problem sa kojim 

se suočava društvo, Vlada Crne Gore je formirala u martu 2010. godine Nacionalni savjet 

za sprečavanje zloupotrebe droga. Predlogom ovog zakona predloženo je da se on zove 

Državni savjet. Članom 9 precizirane su nadležnosti tog savjeta. Formirana je i Komisija 

za droge koja prati stanje u oblasti prevencije i sprečavanja zloupotrebe droga, stanje 

zdravstvene i socijalne zaštite zavisnika, sarađuje sa naučno-istraživačkim ustanovama, 

medijima, nevladinim organizacijama i tako dalje, a u cilju što efikasnijeg sprovođenja 

aktivnosti iz oblasti prevencije zloupotrebe droga. Predlogom zakona je propisano da se 

u jedinicama lokalne samouprave formiraju kancelarije za prevenciju i bolesti zavisnosti 

koje sarađuju sa nevladinim organizacijama i koje sprovode programe iz oblasti prevencije 

zloupotrebe droga. Predlogom zakona je propisana i zabrana upotrebe, proizvodnje i 

prometa droga kao i gajenja bilja koje se može koristiti za proizvodnju droga, osim pod 

uslovima koji su propisani Predlogom zakona. Propisana je i zabrana izdavanja ljekova 

koji sadrže drogu licima mlađim od 18 godina. Jedan od načina uticaja na redukciju 

štetnih posljedica koje zloupotreba droga prouzrokuje u društvu je i donošenje zakona 

koji se odnose na ovu oblast. Ja sam zato sigurna da će svi poslanici ovog parlamenta 

podržati ovaj predlog zakona kao što je to učinio i Odbor za zdravstvo, rad i socijalno 

staranje, jer je to jedan od načina da se poslanici bore protiv zloupotrebe droga i daju svoj 

doprinos u tom smislu. Hvala vam lijepo. 


Zahvaljujem. 

Sada molim kolegu Miloja Pupovića da uzme riječ, koji će, kao što sam rekao, 

iskoristiti pravo na 10 minuta rasprave. Nakon njega kolega Zoran Srzentiić. 

Izvolite. 



Kolege poslanici, gospođo Savović, poštovani građani, 

Predlog zakona o sprečavanju zloupotrebe droga je prilika da se pretresu mnoge 

stvari iz ove problematike i oko nje. Ja ću se opredijeliti prvenstveno za medicinski 

pristup. Uvijek se moramo pitati da li dobro radimo i da li djelujemo na pravom putu 

kad je droga u pitanju. Problem ekspanzije droga nije u uzgoju biljaka u Crnoj Gori, pa 

ni u izradi sintetičkih droga, nego u dobro organizovanom narkotržištu. Kao čovjek iz 

medicinske struke na početku hoću da istaknem jednu stvar. Narkotici ili droge, što je 

sinonim, obuhvataju supstance koje nemaju legalnu medicinsku upotrebu, na primjer heroin, 

ali i supstance koje imaju legitimnu i legalnu medicinsku upotrebu, to su takozvani 

lijekovi narkotici, kao što je na primjer morfijum. Prema međunarodnim konvencijama 

- 100 -


koje kontrolišu narkotike lijekovi narkotici su nezamjenljivi u otklanjanju bola i patnje. 

Države potpisnice tih konvencija su dužne da te lijekove obezbijede pacijentima kojima 

su neophodni. U posljednje dvije decenije često smo u Crnoj Gori bili svjedoci da na 

medicinskom tržištu nedostaje tih lijekova, da ih nema u bolnicama, u domovima zdravlja 

ni u apotekama ili da je paleta vrlo uska, što je i danas slučaj. Hoću da kažem da je to druga 

krajnost. Svjetska zdravstvena organizacija se zalaže za uravnoteženost zakona koji 

se odnose na narkotike. To znači da opravdano nastojanje države da spriječi zloupotrebu 

narkotika ne smije da prevagne nad njenom obavezom da obezbijedi njihovu dostupnost 

i upotrebu u legitimne medicinske svrhe. Ovo će od strane Svjetske zdravstvene 

organizacije biti praćeno i kod nas. Ja ću ovdje da ustvrdim da mi danas na crnogorskom 

medicinskom tržištu nemamo dovoljno dobar za stepenovanu terapiju izbor narkotika za 

otklanjanje kancerskog bola i patnje. Evropski prosjek potrošnje morfijuma je 11,79 miligrama 

po stanovniku. Ja taj podatak za Crnu Goru nijesam mogao da nađem, volio bih 

da ga čujem ovdje ako ga neko zna ili da mi se dostavi, ali odgovorno tvrdim, na osnovu 

onoga što vidim među pacijentima, da je među najnižim u Evropi. Potrošnja tog lijeka 

po glavi stanovnika je mjera kapaciteta i želje države da se izbori sa patnjom oboljelih 

od raka. Godišnje u Crnoj Gori umre cirka hiljadu bolesnika od malignih bolesti, većina 

od njih pati od jakih bolova i za njih 80% u određenoj fazi potreban je morfijum u nešto 

dužem periodu, a nema ga. Opravdana kampanja za sprečavanje zloupotrebe narkotika ne 

smije da ugrozi upotrebu ovih lijekova u legitimne medicinske svrhe u liječenju kancerskog 

bola. Pooštravanje ovog zakona u tom dijelu moglo bi da uveća ionako veliku muku 

oboljelih od raka. Narkomaniju treba suzbijati presijecanjem lanca na drugom mjestu. 

Još jedan zdravstveni problem, zapravo puno problema karakterističnih za Crnu 

Goru kada je u pitanju droga. Mi nemamo dobre zakonski uređene terapijske zajednice, 

ni državne ni privatne, za narkomane. Ustanova na Kakarickoj gori je čudno zatvorna, 

nepristupačna i stručnoj javnosti praktično nepoznata. Ja sa ovog mjesta tražim da je posjeti 

jedna grupa poslanika, na primjer ljekara ili drugih zainteresovanih, da na licu mjesta 

vidi kakvi su tamo uslovi, kako se ti ljudi tamo liječe ili, da kažem, rehabailituju, koje 

kadrove imaju, šta im nedostaje, kako se primaju pacijenti, da se sa tim upoznaju ljekari 

po unutrašnjosti Crne Gore ili bar samo psihijatri kojima se ti ljudi i njihove porodice 

obraćaju. 

Kapaciteti u Dobroti i Kliničko-bolničkom centru su nedovoljni. Samo u Pljevljima 

na 34.000 stanovnika imamo 50 evidentiranih liječenih narkomana, od toga su, 

nažalost, četvorica sa smrtnim ishodom bila u skorije vrijeme. Opet ponavljam, neću iz 

toga ovdje da izvodim brojku za Crnu Goru, zvaničnih podataka nema, ali trebaju im 

bolji uslovi liječenja i rehabilitacije. Mora se raditi na poboljšavanju u ovoj problematici. 

Nije dovoljno otvaranje kancelarija za prevenciju bolesti zavisnosti po opštinama. Ne 

mogu se ti ljudi tamo puno obučiti ni puno pomoći, to je nivo kursa i često administrativna 

kancelarijska zapuštenost kursista. Nevladine organizacije takođe nijesu za liječenje 

narkomana, to je neadekvatno i nedovoljno. 

Reći ću ovdje samo nešto malo, koliko mi vrijeme i ovo mjesto dopuste, iz 

liječenja narkomanije. Narkomanija je hronična bolest koja se toliko uspješno liječi kao 

i na primjer šećerna bolest ili povišen krvni pritisak ili neka druga hronična stanja. To 

zahtijeva obziljan pristup, dugotrajnu terapiju, praćenje i podršku. U određenom periodu 

zahtijeva primjenu kompleksne terapije za detoksikaciju. Prvo, zahtijeva poznavanje 

simptomatologije i stanja... 

- 101 -



Kolega Pupoviću, izvinite, moram vas prekinuti u ovom trenutku. 

Poštovane koleginice i kolege, molim vas da ustanemo i aplauzom pozdravimo 

našeg gosta, predsjednika Češke Republike. 

Poštovane kolege molim vas da sjednemo i nastavimo sa radom. 

Zahvaljujem našem uvaženom gostu, predsjedniku Češke Republike Vaclavu 

Klausu, što nas je posjetio. Mogao je na licu mjesta da se uvjeri kako ide radni dan 

crnogorskog parlamenta. 

Kolega Pupoviću, molim vas da nastavite. 


Hvala. 

Dakle, zahtijeva ozbiljan pristup, dugotrajnu terapiju, praćenje i podršku. U 

određenom periodu zahtijeva primjenu kompleksne terapije za detoksikaciju. Prvo zahtijeva 

znanje u prepoznavanju stanja, prepoznavanje i liječenje propratnih tjelesnih i 

psihičkih simptoma i propratnih pojava kao što su glavobolja, bolovi u kostima, drhtavica, 

bledilo, napadi grčeva, vodnjikavost očiju, curenje iz nosa, emocionalnu uznemirenost. 

Sve je to često individualno i uvijek zavisi od etape u kojoj se zavisnik nalazi, a trebate 

da mu promijenite ponašanje i da mu nešto dokažete. Neko je lijepo rekao - nikome se 

ništa ne može dokazati. Pametni ljudi često i ne dokazuju nikome ništa, svakog puste da 

ide putem kojim se zaputio. Tim teškim i često uzaludnim poslom, trošeći sebe, bave se 

psihijatri i psihoterapeuti. 

Savjetovanje i psihoterapija su sastavni dio većine oblika liječenja narkomana, 

ide se na promjenu ponašanja čovjeka, promjenu životnog stila, pomaže mu se da suzbije 

žudnju za uzimanjem droge. To je težak posao, intenzivan međuljudski odnos terapeuta 

i pacijenta koji pacijentu pomaže da se sabere, da dođe sebi, da izađe na pravi put i da 

ostvari svoje ciljeve realno a ne u iluziji, da uspješno vodi svoj život. Pri tome se koriste 

brojne metode motivacija, kognitivno-bihejvioralni modeli, socijalno učenje, prevladavanje 

stresa, kontrola osjećanja, terapija na porodičnom i društvenom nivou. To je 

dugotrajan proces sa ciljem da se razriješe unutrašnji teško vidljivi konflikti i problemi 

koji su čovjeka odveli na taj put. Da ne govorim o farmakoterapiji i hospitalizaciji koja 

je često potrebna od šest mjeseci do godinu dana u tim zajednicama u kojima postoje 

osmišljeni programi koji su usredsređeni na osposobljavanje zavisnika od droge za život. 

Svi programi i procedure nad zavisnicima polaze od njegovog neophodnog pristanka i 

priznanja da je sam nemoćan pred drogom, da je izgubio kontrolu nad svojim životom i 

da svoj život povjerava višoj sili koja je jača od njega pri čemu na moralnoj osnovi sagledava 

svoj život i sam se nudi da traži pomoć od drugoga. Mnogima su pored stručne i 

ljekarske pomoći potrebne i druge teško ostvarive usluge kao što su zaposlenje, dobijanje 

stana, pravne usluge i slično. Potpuni oporavak i reintegracija zahtijevaju napor u svim 

nivoima društva. Prevashodno smatram da se uzrok ove pojave mora presjeći na pravom 

mjestu, a ne samo liječiti posljedice. Teško ćemo riješiti problem zloupotrebe narkotika 

sve dok se ne dogovorimo zašto su narkodileri nedodirljivi. Svuda u svijetu se pitaju koje 

su i kakve su veze narkomafije i vlasti. Svi kažu da pažnju i kazne treba usmjeriti na biznismene 

koji se kriju iza nekih legalnih poslova, a zapravo trguju narkoticima. Veliki je 

broj zemalja u kojima nomenklatura iz vlasti žmuri na jačanje trgovine drogom, na primjer 

u vojsci za vrijeme rata, pravdajući to višim ciljevima i interesom odbrane zemlje, ili 

- 102 -


u miru interesom poboljšanja životnog standarda. To, naravno, nikad nije opravdano. 

I na kraju jedno pitanje za gospođu Savović. 

Na kraju obrazloženja stoji - ukupna finansijska sredstva za sprovođenje Zakona 

o sprečavanju zloupotrebe droga planiraće se budžetom za 2012.godinu u iznosu od 60 

hiljada evra. Bilo bi interesantno da čujemo od gospođe pomoćnice koliko će se od tih 

planiranih sredstava utrošiti na direktnu pomoć zavisnicima, a koliko na razne stručne 

savjete, okrugle stolove i honorare. Imaju li u Ministarstvu viziju utroška tih skromnih 

sredstava 

Hvala. 

PREDSJEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Zahvaljujem kolegi Pupoviću. 

Komentar na Vaše izlaganje prijavila je koleginica Branka Tanasijević. Izvolite. 


Poštovani kolega Pupoviću, Vi ste izrazili želju da poslanici posjete Kakaricku 

goru, rehabilitacioni i resocijalizacioni centar. Ja kao predsjednica Odbora prihvatam da 

organizujem jednu takvu posjetu i mislim da je taj Odbor najpozvaniji da obiđe jednu 

ustanovu ovog tipa. 

Samo bih vam kratko rekla da se rehabilitacija i resocijalizacija u državi Crnoj 

Gori odvija upravo u javnoj ustanovi Kakaricka gora za smještaj i rehabilitaciju i resocijalizaciju 

zavisnika i u terapijskoj zajednici Reto koja je registrovana kao nevladina 

organizacija. Liječenje u javnoj ustanovi traje 12 mjeseci, sastoji se iz tri faze: adaptacija, 

rehabilitacija i resocijalizacija, a 12 mjeseci se pacijent prati kroz nerezidencijalni princip. 

Dalje, liječenje se finansira na način što trećinu troškova uplaćuje Ministarstvo 

zdravlja, trećinu Opština Podgorica, a trećinu pacijent. Međutim, Kakaricka gora planira 

da formira takozvanu okupacionu ili radnu terapiju gdje će pacijent biti u mogućnosti da 

dio sopstvenih troškova sam na taj način obezbijedi. 

Ako je neko u stanju socijalne potrebe, Ministarstvo rada i socijalnog staranja 

uplaćuje troškove boravka za tu grupu lica. Pacijenti su prvi put primljeni u Kakaricku 

goru u septembru 2008.godine, a do juna 2009.godine liječilo se 39 pacijenata što znači 

za nekih osam-devet mjeseci 39 pacijenata se liječilo u Kakarickoj gori. U NVO Reto 

terapija traje od 8 do 18 mjeseci, ona se sastoji iz tri dijela - adaptacija 15 dana, rehabilitacija 

sa radnom terapijom 18 mjeseci i povratak normalnom životu. Rehabilitacija u toj 

ustanovi je besplatna za pacijenta. 


Zahvaljujem. 

Kolega Pupović. 


Hvala koleginici Tanasijević nakon što ćemo organizovati posjetu Odbora za 

zdravstvo Kakarickoj gori. Ja sam to odavno to tražio i mislim da je neophodno. Koliko 

znam, tamo se liječe samo muškarci. Trebalo bi bar tu da uspostavimo ravnopravnost. 

Veliki je broj ženskih zavisnika od droge i mislim da se na tome mora raditi. Zatim, čudi 

- 103 -


me poprilična neinformisanost i zatvorenost bar stručne javnosti o toj ustanovi. Mislim 

da smo morali više o tome znati, čak i svijet to traži od nas. To je svuda otvoreno i mora 

da se o tom puno zna. Jednostavno, mi treba da znamo nešto dublje o tome koji su tamo 

stručnjaci, koliko ih ima, koliko mogu vremena da posvete svakom pojedincu. Vi znate 

da na uspjeh te terapije prevshodno utiče intenzivan korektan i ljudski odnos između terapeuta 

i pacijenta, znate da se tu terapeut jako troši, da ima ograničen broj pacijenata koje 

može da primi, koje može dobro da tretira. Može da se tretira, ali treba dobro da se tretira 

da bi nešto bilo uspješno. Sve je to jako važno. A što se tiče ove nevladine organizacije, 

mislim da sa stručnog stanovišta ne treba da trošimo o tome vi i ja riječi. To ima svoju 

funkciju, ali ispod stručnog nivoa je, tako da tu diskusiju ne bih vodio. Ono ima svoj nivo, 

ali nestručni. 

Hvala. 


Zahvaljujem. 

Sada kolega Srzentić, nakon njega kolega Koča Pavlović. 


Potpredsjedniče, poštovana gospođo Savović, uvažene koleginice i kolege, 

uvaženi građani, 

Nedozvoljena upotreba droga odnosno narkotika uključuje širok spektar supstanci 

koje se zbog svog štetnog djelovanja stavljaju pod kontrolu. Unošenje opojnih droga u 

organizam na bilo koji način dovodi do razvoja bolesti zavisnosti, teškog narušavanja 

zdravlja a najčešće kod mladih ljudi između 14 i 25 godina. Sve ove supstance povećavaju 

rizik od trovanja, bolesti zavisnosti, prihoza, samoubistava, smrti i kriminala. Zloupotreba 

opojnih droga povećava rizik prenošenja HIV-a, hepatitisa B i C. Prema podacima 

Svjetske zdravstvene organizacije procjenjuje se da u Evropi ima milion i po do dva miliona 

korisnika teških droga a da je oko 50% svih slučajeva ejdsa u evropskoj regiji nastalo 

kao rezultat ubrizgavanja droga. Ekonomske i socijalne promjene koje su se desile još su 

u toku u zemljama centralne i istočne Evrope, predstavljaju pogodne uslove za širenje 

narkomanije. Problem opojnih droga postaje izražen i u krugu osnovnih i srednjih škola 

u većim gradskim centrima, što ukazuje na potrebu da se alarmira cjelokupna javnost, 

a posebno profesionalni krugovi u odgovoru na ove i slične pojave. Zavisnost o opojnim 

drogama je sociopatološka pojava koja remeti fizičko, psihičko zdravlje, socijalnu i 

ekonomsku ravnotežu, pogađa kako pojedinca, tako i njegovu porodicu, kao i širu zajednicu. 

Neophodan je kompleksan multisektorijalan sistematičan pristup u rješavanju svih 

oblika i faza ove pojave. Prevencija, kao i edukacija su najvažniji načini borbe protiv ove 

pošasti. Preventivni pristup može da se realizuje kroz mjere i aktivnosti koje se primjenjuju 

kroz različite sisteme, sistem zdravstva i socijalne zaštite, sistem obrazovanja, pravosudni 

sistem, sistem informisanja. Po definiciji, prevencija predstavlja proaktivan proces 

koji se usmjerava ka građenju kapaciteta za očuvanje i unapređenje zdravlja i dobrobiti 

ljudi, uključujući i specifično identifikovane pojedince i populacione grupe izložene visokom 

stepenu rizika. Ona predstavlja aktivni proces kreiranja uslova i individualnih i 

grupnih znanja i vještina koje promovišu dobrobit i zdravlje ljudi. Velikim dijelom prevencija 

se usmjerava na ponašanje i stavove ciljne grupe, što ujedno uključuje motivisanje 

i podsticanje ljudi da promijene svoj način života u željenom smjeru. Edukacija i 

- 104 -


informisanje igraju ključnu ulogu u tom procesu. Preventivne mjere kao rezultat imaju 

smanjenje potražnje opojnih droga kroz aktivnosti sprječavanja započinjanja korišćenja 

droga, te sprječavanja tzv. probnog korišćenja da ono ne postane redovno korišćenje. Program 

i prevencija se sprovode u sklopu mjera koje su usmjerene na smanjenje potražnje, u 

koje se ubrajaju i mjere ranog intervenisanja kod rizične upotrebe, te mjere obezbjeđenja 

programa tretmana rehabilitacije i društvene reintegracije. U sklopu i u skladu sa konceptom 

unapređenja mentalnog zdravlja u zajednici, ključni značaj imaju uspostavljanje 

novih i jačanja postojećih centara za mentalno zdravlje, centara za dobrovoljno i povjerljivo 

savjetovanje i testiranje na HIV, koji vrše edukaciju savjetovanja i sprovode druge 

aktivnosti u zajednici. Oni će sarađivati sa timovima porodične medicine i centrima za 

liječenje zavisnika. Porodična medicina ima posebnu ulogu u motivisanju, savjetovanju, 

ranom otkrivanju rizika i daljoj pomoći. Sve usluge u oblasti zdravstva treba da budu 

otvorene i prijateljske za korisnike uz vođenje evidencije po usaglašenim indikatorima. 

Edukacija u sistemu zdravstva predstavlja dio promotivnih i preventivnih aktivnosti 

koje se sprovode kroz sistem javno-zdravstvenih institucija kao liderskih institucija koje 

definišu program, aktere, te dinamiku aktivnosti u skladu sa aktuelnom situacijom i potrebama. 

U saradnji sa relevantnim institucijama i istraživačkim ustanovama i pojedinim 

istraživačima, uz podršku međunarodnih organizacija uključenih u borbu protiv zloupotrebe 

opojnih droga, potrebno je sprovoditi rutinska i vanredna istraživanja o uzrocima 

korišćenja opojnih droga, trendovima, oblicima ponašanja i posljedicama njihove 

upotrebe. Uvođenje informacionih sistema, u cilju prikupljanja obrade podataka i 

pružanja informacija o proizvodnji, prometu i zloupotrebi narkotika, kao i preventivnim 

aktivnostima za smanjenje štete i razvijanja novih programa na bazi prikupljenih dokaza, 

a u cilju kreiranja jedinstvene baze podataka za međusektorsko koordinisano skupljanje 

podataka i razmjenu informacija na nacionalnom i međunarodnom nivou, u skladu sa 

preporukama Evropske agencije za borbu protiv narkotika. U svakom slučaju, ovaj zakon 

treba podržati i sve aktivnosti .... 


Hvala vam. 

Komentar izlaganja ima poslanik Pupović. Izvolite. 


Kolega Srzentiću, podržaću ovaj zakon, podržao bih ga i da je gori, jer je takvo 

stanje i takva je to oblast. Kod vas smo čuli i nekih opštih stvari kao što je i moja priča bila 

opšta, ali vi ste kao predstavnik vlasti dužni da nam položite račune i o nekim konkretnim 

stvarima. Ovdje imam nacionalni strateški odgovor na droge i akcioni plan koji je Crna 

Gora donijela još u junu 2008. godine i imam akcioni plan suzbijanja zloupotrebe droga 

za razdoblje 2009-2012. godina. Kao što znate, tim Savjetom predsjedava gospodin Filip 

Vujanović, predsjednik države. Ne znam da li ste član Savjeta ili ne, ali ste svakako dužni 

i odgovorni ste kao dio vladajuće strukture da nam kažete koji su konkretni rezultati u 

ovoj oblasti od tada do sada postignuti po ovim planovima, po ovim dokumentima koje 

smo dobili. Hvala. 

- 105 -



Hvala i vama. 



Hvala kolegi Pupoviću na mogućnosti da kažem o onome što se čini u sistemu 

javnog zdravstva i uopšte u društvu na prevenciji i borbi protiv ovog zla koje nije zaobišlo 

ni našu državu, imajući u vidu da smo i mi prošli kroz proteklih desetak godina sve one 

traume koje su ostavile posljedice, naročito na mladu generaciju. Problem borbe protiv 

droge, odnosno narkomanije je problem čitavog društva, tako da je, kao što ste i sami 

kazali, na čelu ove komisije koja formuliše strategiju upravo predsjednik države. Unutar 

svih opština formirana su savjetovališta za borbu protiv narkomanije, s tim što u okviru 

centara za socijalni rad isto tako postoje posebne službe koje vode evidenciju i kontrolu i 

bore se na svoj način protiv širenja ove bolesti kroz kontakt sa korisnicima. Na taj način 

pokušavaju da, makar ukoliko ne mogu ništa više, stave pod evidencijom korisnike i u 

kontaktu sa njima i ostalim organima vlasti uspostavljaju jednu mrežu koja mora da ima 

prijateljski odnos, a ne nikako rigidan, prema ovisnicima, iako su oni jednom nogom u 

kriminalu. 

Ono što se … uvođenje specijalizacije porodične medicine, ona će biti jedan od 

nosilaca i stubova koji će povezivati sve ove institucije koje se bore protiv ovog sveprisutnog 

i globalnog problema koji nije samo specifičan za naše područje, ali je u ovu mrežu 

uklopljeno i sudstvo i policijski sistem, ali prije svega zdravstveni radnici koji moraju biti 

bolje obaviješteni, koji moraju biti doedukovani kroz kontinuiranu medicinsku edukaciju 

u okviru dodiplomskih i postdiplomskih studija. Otvaranjem ovog posebnog odjeljenja, 

odnosno ustanove za liječenje narkomana, uz .... 


Hvala, kolega Srzentiću. 

Sljedeći diskutant je poslanik Koča Pavlović, a neka se pripremi koleginica Hidajeta 

Bajramspahić. 

KOČA PAVLOVIĆ: 

Poštovane koleginice i kolege, uvažena pomoćnice ministra, 

Pokret za promjene će u načelu podržati ovaj zakonski tekst jer smatramo da je 

jako bitan. Smatramo da je i davno trebalo donijeti jedan ovakav zakon i zamijeniti Zakon 

o proizvodnji i prometu opojnih droga još iz vremena SFRJ iz 1996. godine koji smo 

amandmanski mijenjali 2002. godine. Podržaćemo ga u načelu. Mislimo da je, takođe, 

krajnje vrijeme da se mnoge neuređene stvari koje se uređuju ovim zakonom konačno 

urede. Vi dobro znate da čak i uvoz preparata koji se koriste u liječenju narkomana su 

predmet jednog netransparentnog procesa uvoza, trgovine, mešetarenja, pravljenja bezobrazno 

velikih profita na tome, dakle pravljenja profita na tuđoj muci. Upravo zbog toga 

mi podržavamo donošenje ovog zakonskog teksta. Takođe, podržavamo donošenje ovog 

zakonskog teksta, jer se njime zatvara prostor za svojevrsno nadriljekarstvo kada je u 

pitanju problematika liječenja narkomana u Crnoj Gori. 

Krenuću od nečega što je pomenuo prije mene poslanik Pupović. Mislim da se 

donošenjem ovog zakona, moramo zapitati zašto Centar na Kakaritskoj gori ne daje 

- 106 -


obećane rezultate. Šta je razlog zbog čega taj centar ne funkcioniše onako kako smo na 

velika vrata najavljivali i medijski ga promovisali prije nego što je počeo da radi Ućutali 

ste se, gospodo iz vlasti, kada su u pitanju rezultati rada ovog centra koji je jako značajan. 

Mi mislimo da on ne daje obećane rezultate jer je bilo vidljivo, u trenutku njegovog 

formiranja, da stručnjaci koji su se u praksi dokazali na tom poslu nijesu angažovani, 

samo su angažovani neki partijski kadrovi. Moram reći da se nameće logično pitanje da li 

to parlamentarna većina problem narkomanije u Crnoj Gori doživljava kao svoj partijski 

problem, pa zato angažuje svoje partijske kadrove da riješe taj svoj partijski problem. 

Mislim da ćemo se složiti da to nije isključivi partijski problem Demokratske partije 

socijalista ili parlamentarne većine, nego da je to ozbiljan problem cijelog društva, u 

čijem nastajanju je nesporno doprinijela vladajuća većina. U tom smislu treba pogledati, 

preispitati one donešene odluke u pogledu kadrovskih rješenja Centra na Kakaritskoj 

gori koji ima značajne kapacitete i koji bi mogao da pomogne u kvalitetnom liječenju 

narkomana, osoba koje su zavisnici o drogama. 

Sa druge strane, želim da ukažem da nas na to upućuje činjenica da jedini drugi 

kapacitet, onaj bolnički, za liječenje narkomana koji se nalazi u bolnici u Dobroti ima 

samo 21 krevet. Zbog raznoraznih razloga, prvenstveno iz zakonom propisanih njegovih 

obaveza, on je pretvoren u kapacitet koji koriste dileri, a ne narkomani koji žele i trebaju 

da se liječe. Dominantno ti kreveti su pokriveni od strane onih koji su osuđeni za krivična 

djela tranzita, preprodaje i proizvodnje droge, a koji su istovremeno i zavisnici. Oni se 

potpuno ljudski i objašnjivo trude da što veći dio svoje kazne provedu u tom bolničkom 

kapacitetu, a ne u zatvoru. Mislim da bi bilo, zaista, razumno razmisliti o tome da onaj 

bolnički kapacitet u ZIKS-u koji je dva puta svečano otvaran, pred dvoje nekih izbora 

vjerovatno, uz brojne televizijske kamete, da se konačno još jednom, treći put otvori, ali 

ovoga puta da se stavi u funkciju i da ti ljudi budu tamo hospitalizovani. 

Zbog svega ovoga, predložio sam tri amandmana od kojih se prvi tiče jednog 

previda koji je napravljen u ovom zakonskom tekstu, dakle u članu 6, gdje se definiše 

pojam zloupotrebe droge ispušteno je da se i promet droge, suprotno odredbama zakona, 

definiše kao zloupotreba droge u smislu ovog zakona, ili se jasno definiše taj promet 

droge. Sugerisao sam da to bude amandmanski izmijenjeno. Ono što je jako bitno 

da bude amandmanski izmijenjeno jeste ovo što sam sugerisao amandmanom 2. Ovdje 

imamo jedan zakonski tekst koji bi trebao da propiše obavezujuće procedure za sve one 

koji se bave bilo proizvodnjom biljaka koje se koriste za proizvodnju droge, upotrebi u 

medicinske svrhe proizvodnje droge, proceduru zaplene, skladištenja, nezakonito posjedovane 

droge i proceduru uništavanja te droge. Sve se to propisuje ovim zakonom i ovim 

zakonom se u odjeljku gdje se regulišu prekršajne kazne za neodgovorno sprovođenje 

zakonom propisanih obaveza, propisuju se prekršajne kazne u jednom iznosu koji ocjenjujem 

kao nizak i predložio sam podizanje te visine tj. podizanje visine donjeg minimuma 

te kazne s jedne strane, ali sa druge strane, ono što je ključno, jeste da sam uočio da se 

ovim zakonom ne predviđa prekršajna odgovornost tj. prekršajne kazne za neodgovorno 

ponašanje onih koji su dužni da vrše nadzor nad sprovođenjem ovoga zakona, onih koji 

su dužni da vrše nadzor nad proizvodnjom biljaka koje se koriste za proizvodnju droge, 

onih koji su dužni da vrše nadzor nad uvozom i tranzitom droge, onih koji su dužni da 

vrše nadzor nad skladištenjem zaplijenjenih protivzakonito posjedovanih količina droge 

i onih koji su dužni da vrše nadzor nad uništavanjem droge. Kao što znate, mislim da je 

moja koleginica doktorica Džakula Tušup jednom postavila poslaničko pitanje koje se 

- 107 -


ticalo upravo količina i dinamike uništavanja tih zaplijenjenih količina droge. Mislim da 

je odgovor koji je ona dobila tada jasno svima ukazao na to da je to jedna procedura koja 

je krajnje netransparentna, da ne kažem neku optužujuću tvrdnju i koja nas obavezuje da 

se tome posvetimo na mnogo podrobniji način. Upravo u tom smislu, mislim da je neophodno 

propisati ne samo kaznene odredbe koje su propisane kaznenim zakonikom za 

one koji smišljeno krše u dijelu proizvodnje, u dijelu prometa, u dijelu tranzita odredbe i 

ovog zakona, nego i u prekršajnom dijelu gdje se propisuju prekršajne kazne, mislim da 

ih treba propisati u visokom iznosu, za starješine onih organa koji su dužni da se staraju 

o dosljednom sprovođenju ovoga zakona u onim procedurama i onim radnjama koje sam 

ranije naveo. To je ono što sam želio da sugerišem na kraju. Da rezimiram, Pokret za 

promjene će glasati u načelu za ovaj zakon iz razloga koje sam na početku naveo, a oko 

glasanja o zakonu u cjelini opredijelićemo se na osnovu vašeg odgovora na ove ponuđene 

amandmanske izmjene. Hvala. 


Komentar izlaganja ima kolega Mugoša. 

MIOMIR MUGOŠA: 

Kolega je izašao iz materije, nije strašno, ali je možda inspirativno ili obavezujuće, 

makar za mene, kada se pominju neke stvari o kojima ljudi nemaju osnovne informacije, 

nemaju nikakve predstave o organizaciji, strukturi i radu specijalizovane ustanove za 

prevenciju narkomanije na Kakarickoj gori i njenim rezultatima o kojima je javnost upoznata. 

To može provjeriti svaki građanin i konačno što može da uradi i svaki parlamentarac 

po propisanoj proceduri, koji je zainteresovan da posjeti jedinu ustanovu specijalizovanu 

u Crnoj Gori te vrste. Oko toga ne valja trošiti riječi. 

Kada govorimo o racionalnosti i funkcionisanju te ustanove, onda građani treba 

da znaju, a znaju oni kojima je to najpotrebnije, ugrožene porodice i pacijenti, da se 

mi ponašamo racionalno oko kadrovske strukture. To nije nikakvo kadrovsko utočište 

i pribježište, nego najstručniji ljudi koji su tamo angažovani da rade. Možete provjeriti 

njihova imena i prezimena, njihov stručni kredibilitet, njihov obrazovni profil i njihovu 

usku specijalizaciju za bavljenje tim poslovima. Upravo tamo radi jedan zaposleni, koji je 

inače stalno zaposlen u Domu zdravlja, koji je specijalista narkolog, od početka medicinskih 

studija na Univerzitetu Lomonosov u Moskvi. Imena neću pominjati. Konačno, treba 

razlikovati neke stvari, i pojmovno, i suštinski, kada je u pitanju organizacija liječenja 

ljudi koji su na izdržavanju sankcija u našem ZIKS-u. Šta radi medicinsko odjeljenje u 

toj instituciji vezano za ljude koji su u istražnom postupku i koji su u procesu liječenja, 

tek počinju tamo da se liječe, odnosno na stacionar i specijalizovanu ustanovu koja je 

potrebna Crnoj Gori, kojoj je potrebna potpuno nova i mnogo savremenija nego što je to 

odjeljenje Dobrote u Kotoru. 

Što se tiče nečega što je ovdje suština, malo sam iznenađen od kolege Pupovića 

što nije informisan, jer je čovjek koji polemiše uvijek argumentima, da se malo bolje nije 

upoznao sa rezultatima i radom Savjeta. Nije slučajno na njenom čelu predsjednik države 

i nekoliko ministara: potpredsjednik Vlade gospodin Marković, ministar unutrašnjih 

poslova, direktor Uprave policije, ministar zdravlja, ministar rada i socijalnog staranja, 

ministar prosvjete, gospođa Tanasijević i moja malenkost, da u Ministarstvu postoji 

formirana komisija, postoji odjeljenje za droge. To je hodogram ili hronologija dešavanja 

- 108 -


oko akcionog programa u 2008. godini. Naravno, postoji posebna kancelarija, postoje 

kancelarije u svim gradovima u Crnoj Gori, postoji ..... 


Hvala vam. 

Izvolite. 


Vi i ja znamo da je ovo teška problematika, i u tom dijelu bih se slažio sa vama. 

Prema nekim mišljenjima, izlečivost te populacije je svega 12%. Svega 12% ljudi uspije 

da se otrgne iz toga, sve ostalo su hronični slučajevi koji se vuku, vraćaju, morate ih stalno 

podržavati, morate ih zaposliti, morate im dati stan, morate riješiti njegov emocionalni 

problem i ući u njegov život, što je nemoguće. Ni vi, ni ja ne dozvoljavamo da neko uđe 

u naš život, tako i oni, znate, ne možete da ih promijenite. To je jednostavno takva problematika. 

U tome vidim i problem Nacionalnog savjeta. Ne sumnjam u njegove dobre 

namjere. Ne sumnjam u dobre namjere gospodina Filipa Vujanovića i svih ostalih koji su 

tu. Pozdravljam i multidisciplinarni pristup tome, ali taj pristup ne vidim radi održavanja 

sastanka i pravljenja nacionalnog ili akcionog plana. To ništa ne znači, to možemo da 

bacimo. Recimo, ljudi iz Ministarstva socijalnog staranja, da kažu koliko se pomoglo 

tim ljudima da se zaposle, koliko je radnih mjesta otvoreno za te štićenike koji se nalaze 

tamo. Volio bih da znam da li je za te ljude koji se tamo nalaze dovoljno da završe jednom 

svoju specijalizaciju, dovoljno je da idu na stalne obuke, morate da imate više ljudi, da li 

je jedan dovoljan kad vam ne dođe na posao, kada je na odmoru. To je veoma složena i 

teška problematika koju moramo gledati sa svih strana. Zbog toga bih volio malo konkretnije 

rezultate što se tiče Nacionalnog savjeta. Nije da nisam informisan, pročitao sam 

ovaj materijal koji ste nam ovdje pokazali. Hvala. 


Hvala i vama. 

Kolega Mugoša, pomenut je kolega Pupović, Vi ne bi imali pravo, ili da sačekamo 

poslanika Pavlovića, iako je riječ o raspravi koja je veoma konstruktivna i dobra, moram 

reći, ali da ne bi možda ulazili u neko kršenje procedure. 

Izvolite, gospodine Pavloviću. 



Vezano za ova ultimativna hvalisanja gospodina Mugoše, mogu samo da parafraziram 

nešto što jeste slogan čuvenog Pješčanika - ako vam je dobro, onda ništa. 

Oni koji misle da je to dobro, a koji su upućeni u tu problematiku, a mali ih je broj, 

povjerovaće u ovo što gospodin Mugoša govori. Mislim da nismo izašli iz materije u 

ovoj raspravi, kako tvrdi gospodin Mugoša, makar ja nisam. Mislim da moji prethodnici 

koji su govorili, a i sebe ubrajam u to, nismo baš potpuno neuki kada je u pitanju ova 

problematika, kako kaže gospodin Mugoša, da nemamo nikakve predstave. Mislim da 

javnost nije upoznata sa tim sjajnim rezultatima koje pominje gospodin Mugoša. Dobro 

je što je specijalista narkolog nedavno počeo da radi. Mislim da nije dobro što Reto centar 

i neke druge nevladine organizacije postižu bolje rezultate od države finansiranog centra 

- 109 -


na Kakaritskoj gori. Mislim da sam bio krajnje konstruktivan predlažući da se preispita 

dosadašnja praksa koja je očigledno proizvela jedno stanje koje nije zadovoljavajuće. 

Ako sa druge strane imamo ovakvu odbranašku priču da je sve sjajno, da je sve fino, da 

je sve zadovoljavajuće, da je dobro, da je to jedan sjajan centar, da ima globalno poznate 

uspjehe, onda tu nema prostora za bilo kakvu dalju priču. Hvala. 


Hvala i vama. 

Koleginica Bajramspahić, a neka se pripremi koleginica Nataša Vuković. 

HIDAJETA BAJRAMSPAHIĆ: 

Poštovani predsjedavajući, uvažena gospođo Savović, uvažene kolege, 

Složićemo se da je pred nama zakon koji je neophodan zbog problema kakav je 

narkomanija, ne samo u Crnoj Gori nego u svijetu. Ovim Prijedlogom zakona se uređuje 

oblast sprječavanja zloupotrebe opojnih droga, psihotropnih ljekova i biljaka iz kojih se 

može dobiti opojna droga. Zloupotrebu droga ne treba posmatrati kao zdravstveni problem, 

već kao problem koji izaziva višestruke štetne posljedice na jedno društvo. Zbog 

toga treba pristupiti multidisciplinarno i međusektorski integrisano. Ministarstvo zdravstva 

nije jedini nosilac borbe protiv narkomanije, nego i ostala ministarstva u okviru Vlade. 

U zakonu se uređuju mjere za sprječavanje neovlašćene upotrebe opojnih droga, 

te i prevencija, jer se pokazalo kako se više postiže ulaganjem u nju nego kažnjavanjem 

zavisnika. Ulaganje u prevenciju jeste pravi koncept. Predložila bih, takođe, da treba više 

raditi na preventivnim mjerama. Treba u osnovnim i srednjim školama uvesti testiranje na 

drogu na sistematskim pregledima. Treba uvesti i testiranje na drogu prilikom polaganja 

vozačkog ispita, među vojnicima i u zatvorima. Vozače, osim na alkotekst, treba testirati i 

na drogu. Takođe sam sigurna da se problem širenja droge neće riješiti dok se ne stane na 

kraj ilegalnim narkodilerima ili trgovcima. Konfiskacijom imovine ilegalnim trgovcima 

drogama prikupila bi se znatna sredstva za borbu protiv ovog zla, zloupotrebe droga. Spisak 

droga treba stalno dopunjavati, redovno ažurirati, jer se na tržištu stalno pojavljuju 

nove vrste psihoaktivnih supstanci, tako da represivni aparat može djelovati adekvatno. 

Zakonom bi trebalo urediti i pitanje uskraćenja dozvole za rad za otvaranje lokala 

ugostitelja, u kojima se sastaju mladi ukoliko inspektori utvrde da se u prostorijama ili 

ispred njih prodaje droga, bez obzira da li je vlasnik umiješan ili nije. Reći ćete - dosta 

radikalno rješenje, ali takvo rješenje na primjer postoji u Norveškoj. Ukupna finansijska 

sredstva za sprovođenje zakona o sprječavanju zloupotrebe droga planiraju se budžetom 

za 2012. godinu u iznosu od 60 hiljada. I ako bi to bilo sve, mislim da bi to bilo unaprijed 

osuđeno na propast. Jasno mi je da i drugi nosioci, budžetski subjekti imaju opredijeljena 

sredstva za borbu protiv narkomanije, kao što je Ministarstvo rada i socijalnog staranja, 

Policija i ostali, da ih ne nabrajam. Ali, i dalje smatram da je ovaj iznos mali za implementaciju 

ovog zakona i da treba donijeti zakon konfiskacije imovine ilegalnim trgovcima 

drogama, a da se dio sredstava od te konfiskacije koristi za borbu protiv narkomanije. 

Hvala. 


Hvala Vam. 

Koleginica Nataša Vuković, a neka se pripremi koleginica Nada Drobnjak. 

Izvolite. 

- 110 -


NATAŠA VUKOVIĆ: 

Pokazujemo veću zainteresovanost i odgovornost za nešto što je zaista veliki 

problem u Crnoj Gori. 

Poštovana Skupštino, poštovani građani, gospođo Savović, 

Bilo koje djelovanje na polju sprječavanja zloupotrebe droga i uopšte psihoaktivnih 

sredstava može uroditi plodom jedino ako se naprave adekvatna zakonska rješenja 

i ako se striktno poštuje kaznena politika. Iz tog razloga moramo postaviti pitanja koliko 

krivičnih prijava radi zloupotrebe droga je procesuirano, koliko je dosuđeno uslovnih 

kazni, zašto su se sudije opredijelile za te uslovne kazne, koliko je krivičnih prijava bilo 

pravosnažno, sa kojim kaznama, koliko je krivičnih prijava u proceduri i uopšte moramo 

se zapitati da li je sadašnja kaznena politika sa blagim kaznama stimulativna za one koji 

preprodaju i zloupotrebljavaju drogu. 

Moram da konstatujem da je kaznena politika kod nas izuzetno blaga, što zbog 

sudskih odluka, što zbog nepreciznosti, posebno u Krivičnom zakoniku. Iz razloga preciziranja 

zakonskih propisa iz oblasti zloupotrebe psihoaktivnih supstanci ovaj predlog 

predstavlja značajan korak. Međutim, što se tiče samog zakona, željela bih da Vam postavim 

nekoliko pitanja i nadam se da ću dobiti odgovore na njih. 

Prvo, zašto ste se opredijelili da ovaj zakon ima ovakav naziv i da se odnosi na 

zloupotrebu droga, a ne na zloupotrebu uopšte psihoaktivnih supstanci Mislim da se 

pojam psihoaktivnih supstanci češće koristi u savremenoj literaturi i nešto što daje možda 

više širine i možda više preciznosti i polja djelovanja zakona i propisanih odredbi ovog 

zakona. Takođe, smatram da je u ovom zakonu prilično neprecizna lista značenja termina. 

Mislim da nedostaje bar objašnjenje šta su to, jer se pominju u zakonu psihotropne 

supstance, ... i ostalo. U članu 6, gdje govorite o mjerama prevencije i dajete definiciju 

zloupotrebe droge, ne pominjete psihotropne supstance, a na nekim drugim mjestima 

pominjete i meni lično, koja se prilično dugo bavim ovom problematikom, su neke stvari 

nejasne, a mogu misliti koliko su onim ljudima koji manje poznaju ovu problematiku. 

Što se tiče prevencije i člana 7, kolege su o tome govorile, doktor Pupović i ostali, mislim 

da je i do sada zakonski to bilo prilično regulisano. Problem je samo u tome koliko 

se to primjenjivalo. Mi smo donijeli i akcione planove, i nacionalni odgovor na droge, 

i formirana je Kakaricka gora, i napisani su memorandumi. Ali, zaista, bar obični ljudi 

i građani ne vide neke efekte, jer svakim danom problem narkomanije i problem zloupotreba 

droga u Crnoj Gori je sve veći. 

Što se tiče Kakaricke gore, ostajem pri stavu da se možda tamo dobro radi, ali 

javnost nije dovoljno informisana. Evidentni su nedostaci i zaposleni su o tome govorili. 

Nemaju dovoljno stručnog kadra, mali je broj mjesta, nema ženskog odjeljenja, pacijent 

je prinuđen da plaća trećinu troškova, a moramo da znamo da je narkomanija bolest i iz 

tog razloga smatram da je i to ograničavajuća okolnost. Pomenula bih jedan dobar memorandum 

koji je čini mi se prije neku godinu sklopljen između Skupštine glavnog grada i 

Zavoda za zapošljavanje o zapošljavanju osoba koje su završile liječenje. Međutim, ja bih 

zaista voljela da čujem koliko je osoba po tom memorandumu dobilo posao i riješilo neke 

svoje egzistencijalne probleme. Po mom mišljenju, nedostaju još neke stvari u zakonu. 

Iako se podrazumijeva da roditelji, nastavnici, vaspitači i ostali vode računa o djeci, o 

svojim štićenicima, mislim da je bilo mjesta za jedan član koji bi to striktno i naglasio - 

da su roditelji, nastavnici, vaspitači obavezni da vode računa i prijave svaku zloupotrebu. 

Takođe, smatram da mora da postoji naglašena obaveza prijavljivanja policiji, kao što ste 

- 111 -


stavili za obavezu prijavljivanja neadekvatno korišćenje konoplja i maka, tako i za sve 

ostalo i da su i sportski treneri, radnici, nastavnici dužni da prijave svaku zloupotrebu, 

a ne samo ovu biljnog porijekla. Zatim, nešto što mora da stoji je zabrana izlaganja lica 

djelovanju opojnih droga. Svjesni smo da se na tržištu pojavljuje veliki broj preparata koji 

sadrže mnoge psihoaktivne supstance, kao što su, na primjer, sredstva za mršavljanje i 

ostalo, koji se prodaju poluilegalno, ali mora postojati u zakonu nešto što će ograničavati 

i kažnjavati. 

Ja zaista neću reći da se ništa nije uradilo, ali se efekti slabo vide. Moram da konstatujem 

da pored plana koji postoji, pored propisa koje evo svakodnevno nadopunjujemo 

i nadam se da ćemo zaokružiti to, kadrovski uslovi su još uvijek neadekvatni, tehničkih 

uslova još uvijek nemamo, materijalna sredstva nam stalno fale i ono što je glavno, a nadam 

se da ćemo doći do toga - potrebna je zaista iskrena volja svih aktera da se na pravi 

način postavimo pred ovim sve većim i, možda, ja ću kao roditelj i kao neko ko se bavi 

ovim problemom reći - sigurno najvećim problemom u Crnoj Gori. 


Hvala Vam, koleginice. 

/Prekid/ 


.... radi informisanja povodom ovog zakona na ovom mjestu, a nadam se da i 

neko od građana prati taj dio. Ne može se govoriti o netransparentnosti rada i rezultata te 

ustanove, oni postoje. Ali, ponavljam - ne želim da mistifikujem, ali u svakom slučaju to 

su dosta strogi podaci, stroge i veoma precizne procedure ko ima pravo da bude klijent 

te specijalizovane ustanove. Mislim na Centar na Kakarickoj gori. Što se tiče nedostatka 

kadra, stručnog profila, ne može biti govora – do sada u Podgorici imamo evidentirano 

oko hiljadu i 500 korisnika raznih opojnih sredstava. Na metadonskom programu je 60 

pacijenata u Domu zdravlja Podgorica, koji tijesno i neposredno sarađuje kao da je to 

jedna ustanova. Šest psihijatara u Domu zdravlja Podgorica vode računa o tih hiljadu i 

500 prijavljenih pacijenata. Što se tiče specifičnosti rada te ustanove, postoji diskrecija 

i, ponavljam, postoje jako stroga pravila, i postoje veoma precizni programi, i postoji 

međunarodna saradnja sa mnogim zemljama u okruženju - i sa Srbijom, i sa Bosnom, i sa 

Hrvatskom, i sa Slovenijom, i sa Maltom, i sa Norveškom gdje smo zaista sabrali najbolja 

iskustva i gdje nekad borave stručnjaci iz Moskve, iz specijalizovanih institucija gdje je 

taj problem mnogo veći. Problem je jako specifičan i ne može se nikako simplifikovati ni 

u diskusiji, niti u nekom pojašnjenju ili korišćenju naših poslovničkih mogućnosti. 

Ponavljam, onaj ko nije upućen u te probleme, ne govorim ne daj bože iz ličnog 

iskustva, ali veoma težak i specifičan posao veoma su velike drame mnogih porodica u 

Crnoj Gori koji traže lijeka i van Crne Gore i u Crnoj Gori, o čemu sam kroz posao koji 

obavljam i kao medicinar i te kako upoznat. Nezgodno je govoriti o tim stvarima i radi 

vaše informisanosti državni savjet ima precizno sve podatke koje smo dobili od sudova 

i uprave policije koliko je i kako dosuđeno i presuđeno svih slučajeva. Mogu dostaviti 

podatke koji su ovdje. Veoma taksativno - 439 krivičnih djela, 540 krivičnih djela, 2006, 

2007. godina, 460 – 2008. godina, 390 - 2009. godina, 318 - 2010. godina. Dakle, to je što 

imamo od zvaničnih podataka o podnesenim prijavama, ljudi koji su osuđeni, ljudi koji su 

u postupku suđenja u istražnim postupcima itd. 

Dakle, upravo jedan ogroman tim radi na tome i, ponavljam, u okviru državnog 

- 112 -


savjeta postoji koordinaciono tijelo koje operativno radi, veoma pomno bilježi, analizira 

u Institutu za javno zdravlje u odjeljenju i komisiji Ministarstva zdravlja i ova mreža 

kancelarija koja je napravljena u Crnoj Gori .... Da vam kažem, Vi to negirate, a ja vam 

kažem - bez saradnje civilnog sektora i ljudi koji su približni ovoj struci, vjerujte, i dobro 

edukovanih porodica, koje, nažalost, imaju lično iskustvo, bez jednog takvog širokog 

pristupa jedne velike mreže koja je završena, teško možemo da se nosimo sa ovim problemom 

koji nije karakteristika samo Crne Gore. Za moju generaciju medicinara i godina 

života sigurno taj problem nije bio nimalo aktuelan. Danas je drugo vrijeme, drugi običaji, 

druge navike, mnogo toga se promijenilo u posljednjih dvadeset godina. Šta je sve proizvelo 

i da dođe do toga. To je jedna jako, jako specifična problematika koja je mnogo 

ozbiljna i teška i za mnogo organizovanije, mnogo opremljenije i finansijski sposobnije 

zemlje nego što je Crna Gora. Ako ste nekad putovali, a interesuje vas ova problematika, 

pođite po velikim gradovima da vidite kako su oni organizovali i kako je snoplje ljudi po 

ulici u Cirihu... 


Hvala Vam, kolega Mugoša. 

Pravo na odgovor, koleginica Vuković. Izvolite. 


Kolega Mugoša, zaista ne želim da mistifikujem ovu ustanovu, ali samim načinom 

rada i prezentacije rada te ustanove ona je, morate priznati, mistifikovana. Jer, zaista 

javnost malo zna. Ne tražim, niti iko u Crnoj Gori da zna po imenu ko je liječen u toj 

ustanovi. To niko nije tražio. Ali želimo da znamo, javnost Crne Gore želi da zna o rezultatima 

te ustanove. I ono što sam rekla da su problemi, ono nijesu moje riječi, ono su 

riječi zaposlenih u toj ustanovi. Znači, oni osjećaju te probleme kao probleme. I dok god 

ne budemo znali, ja, poslanici i javnost Crne Gore za rezultate te ustanove, smatraćemo 

da ta ustanova ne radi na pravi način. Normalno, ako ne znam rezultate, ako ne vidim 

efekte, ja ne vidim ni da se tamo radi na pravi način. Zato mislim da ne treba nikom da 

smeta da jedna skupštinska delegacija, ono što su koleginica Tanasijević i doktor Pupović 

predložili, obiđe tu ustanovu i da vide način i uslove rada u toj ustanovi. 

Što se tiče kancelarija koje su osnovane u svim opštinama, vjerujem da je to bio 

dobar način, i dobar predlog, i dobra želja da se radi. Koliko se radi, na koji način su te 

kancelarije formirane, neću da pominjem koje dobro rade i da dajem svoju ocjenu, ali 

vjerujte da je tako, ima ih koje dobro rade, a ima ih koje su uposlile samo ljude po nekim 

drugim kriterijumima. Niti rade stručni, niti rade odgovorni, niti rade oni koji znaju da 

rade taj posao. Te su kancelarije zamrle. Zato se nadam da će ove nove institucije koje su 

predložene ovim zakonom raditi na malo transparentniji i drugačiji način i da će se voditi 

strogo računa o tome ko radi. Znate, volonteri i porodice liječenih treba da se uključe, 

ali ne može bez stručnjaka. Znači, stručno lice mora da organizuje, mora da liječi, mora 

da koordinira. Ne možemo zadovoljavati neke druge kriterijume zapošljavanjem ljudi u 

raznim kancelarijama. Zahvaljujem. 


Hvala Vam. 

Koleginica Nada Drobnjak, neka se pripremi kolega Emilo Labudović. 

Izvolite. 

- 113 -


NADA DROBNJAK: 


Uvažene koleginice i kolege, poštovana gospođo Savović, 

Pred nama jeste zaista jedan važan tekst zakona, jer savremeno društvo trpi ozbiljne 

posljedice koje ugrožavaju zdravlje stanovništva, porodica i društva zbog zloupotrebe 

droga. Njihov uticaj na društvo je razarajući i izaziva porast kriminala, prostitucije, 

siromaštva, beskućništva. 

Prema podacima Ujedinjenih nacija, preko 200 miliona ljudi je bar jednom probalo 

drogu, a broj korisnika je stalno u porastu. Zato vjerujem da će zakon o ograničavanju 

zloupotrebe droga, sa zakonom o kontroli proizvodnje i prometa supstanci koje se mogu 

upotrijebiti u proizvodnji opojnih droga, uz Krivični zakonik i druge zakone iz crnogorskog 

pravnog sistema stvoriti dobar pravni okvir za oblast kontrole zloupotreba droga u 

Crnoj Gori. 

Zloupotreba droga je karakteristična za moderno društvo. Zavisnosti o drogama je 

bilo oduvijek, no one su nakon Drugog svjetskog rata, odnosno u mnogim zemljama tek u 

posljednjih tridesetak godina dobile posebno mjesto i pobudile poseban interes u društvu, 

posebno u zdravstvenim, socijalnim, pa i policijskim službama. Kliničkom slikom zavisnosti 

o drogama su oduvijek dominirali izrazito psihički poremećaji, ali i veoma ozbiljni 

socijalni problemi. U početku širenja zloupotrebe droga taj je problem u gotovo svim 

zemljama bio na periferiji interesa društva. Danas je čini se nesporno da je zloupotreba 

droga kompleksan društveni fenomen koji uključuje mnoštvo različitih problema i ne 

može se svesti na pojednostavljeno objašnjenje, niti se za njega može naći jedinstveno 

rješenje. Na sreću, danas postoji povećan interes savremene sociologije i psihologije za 

tu temu, a razloga je više. Prije svega, jer je u razvijenim zemljama Zapada, nažalost, 

zloupotreba droga dobila obilježje masovnog fenomena, dakle, onoga koji više nije vezan 

za pojedinca. Fenomen društvene devijacije, povezan sa zloupotrebom droga je takođe 

veliki kriminal, narko-kartel i prostitucija, kao što sam već rekla, i konzumiranje droga 

karakteristično je, nažalost, za mlade. Zloupotreba droga je posebno karakteristična za 

moderno društvo i taj fenomen izvire iz napetosti koja nastaje zbog visokih zahtjeva koje 

društvo nameće pojedincu, a droga se uzima kao sredstvo za koje se očekuje da olakša 

svakodnevno suočavanje sa problemima. 

Droga se više ne događa, nažalost, negdje drugdje i nekim drugima. Ona je 

odavno među nama. Naglo raste broj uživalaca droge, naročito među mladima, među 

srednjoškolcima, pa i starijim osnovcima. Medicinski stručnjaci tvrde da nijedna droga 

nije bezopasna. Naprotiv, ostavlja teške posljedice i po mentalno i po fizičko zdravlje i 

upravo zbog toga neke škole, u saradnji sa ljekarima i policijskim stručnjacima, organizuju 

sastanke sa učenicima, roditeljima, nastavnicima, kako bi se upoznali sa ovim problemom. 

Cilj je da djeca ne posegnu za drogom, odnosno da prestanu sa njenim uzimanjem. 

Mora se konstatovati da ne mogu samo represivne mjere dovesti do suzbijanja 

ovog problema, da se moraju preduzimati neke prijateljske aktivnosti. Raduje ono što se 

radi u sistemu obrazovanja Crne Gore, a to je i da je, između ostalog, uveden predmet 

Zdravi stilovi života, kako bi naši učenici bili upoznati sa ovim problemom. Naravno, i 

kroz Građansko obrazovanje i veliki broj radionica koje se održavaju u školama. Ono 

što me raduje su pojedina zakonska rješenja i pored onog što traže evropski standardi 

koji podrazumijevaju postavljanje nacionalne informacione mreže za droge, da je sada 

i u zakonu prepoznata obaveza izrade nacionalne strategije. Znači, mi smo i tada imali 

- 114 -


akcioni plan, ali sada imamo zakonsku obavezu za izradu nacionalne strategije. Nacionalni 

savjet, koji je formiran prije godinu, će od sada biti državni Savjet za sprječavanje 

zloupotrebe droge, sa jasno definisanim zadacima. Vjerujem da će Kakaricka gora i dalje 

nastaviti uspješno da radi. Moram da kažem, kao bivša odbornica Skupštine glavnog 

grada, da taj Zavod svake godine podnosi Izvještaj o radu i da su odbornici Skupštine 

glavnog grada upoznati i taj izvještaj može da se publikuje i bude dostupan i građanima 

Crne Gore. Hvala. 


Hvala i Vama, koleginice. 

Komentar izlaganja prijavio je kolega Radulović. 

Kolega Mugoša, ne možemo u svom Klubu, pa ćemo sačekati neku drugu priliku. 

Kolega Raduloviću, izvolite. 


Kolege, imam jednu noćnu moru. Gospodine Mugoša, ovo se zbog struke odnosi 

na Vas. 

Znači, istina je prvo oko nekoliko podataka. Misle da se 10% tranzita droge kroz 

Crnu Goru konzumira u Crnoj Gori. To ide od osnovne škole do gore, da kada je petak 

veče posebno dolaze djeca iz osnovne škole tog uzrasta koja su to uradila. U srednjoj 

školi je mnogo jače, a onih koji to rade sa iglama, da budem grub, ima u velikoj mjeri. 

Društvo treba time da se pozabavi. Ovo kada sam rekao da imam noćnu moru, kolega 

Mugoša, znači i Vi morate da pomognete u tome. Kada sam džogirao prije jedno pola 

godine na periferiji, u mom i Vašem kvartu, zaustavila me je gospođa i rekla da je spasim. 

Stara gospođa, zajedno sa suprugom koji su onemoćali, žive u neuglednoj kući, a sin im 

upotrebljava najtežu drogu godinama. Zvao sam koleginicu iz Kotora da je pitam može li 

pomoći. Rekla je da tu nema pomoći. On ih tuče, redovno ih tuče. 

Kolega Mugoša, na znam koliko novca treba za komunu. Nemaju pare za to, 

a policija neće više da reaguje. Tragično je završio suprug, nije mogao da gleda svoju 

porodičnu tragediju. Sin im je jedinac, dobili su ga poslije 15 ili 20 godina braka. Ne 

znam da li je i dalje gospođa živa. Znam da to nije pojedinačan slučaj, da ih ima dosta u 

Crnoj Gori. Pošto smo svi odavde, pošto su došli iz vlasti, pošto je gradonačelnik tu, pošto 

smo mi iz opozicije tu, pošto ima dosta doktora - kako takvom slučaju da pomognemo 

i zaštitimo i što da uradimo da manje od 10% bude onih koji konzumiraju teške droge 

10% što prođe kroz Crnu Goru ostaje u Crnoj Gori i to je istina. 

Znači, imao sam noćnu moru zbog tog slučaja. Tog čovjeka sam poznavao kao 

dijete. To je tragedija /Prekid/ obratio sam se bolnici, nema pomoći, obratio se policiji, 

ne mogu. Treba da prijavi neko drugi. Majka je prijavljivala sina. Što da uradimo 


Hvala Vam. 

Moram kolegi Mugoši dati riječ pošto je on apostrofiran. 

Izvolite. 


Kolega Raduloviću, da ste me maloprije slušali u vezi toga, vjerovatno bi dobili 

- 115 -


odgovor. Upravo sam kazao da je ovo jedna izuzetno složena problematika, kojom se ja 

kao medicinar nijesam bavio u svom aktivnom radu u Kliničkom centru. Bave se moje 

kolege, jer ovo je nešto relativno novo u posljednje dvije decenije. Naravno, i u ovoj koja 

je iza nas, ili ovoj novoj koja dolazi. Ovo je jedan izuzetno specifičan i složen problem. 

Vrlo često bio svjedokom porodičnih golgota, desetina i stotina porodica kojima smo 

pokušavali da pomognemo. Postoje precizna pravila, kvalifikacije i obaveze pojedinih 

državnih organa oko urgentne hospitalizacije takvih slučajeva ljudi koji su nasilnici u 

porodici, na ulici, na radnom mjestu i negdje drugo i postoje mehanizmi kako se oni 

urgentno zbrinjavaju. Narkomanija je jedna mnogo složena priča, slična i nekim teškim 

psihotičnim epizodama, samoubistvima, ubistvima i tako dalje, kao što ste Vi maloprije 

naveli. Ali, ima, ponavljam, u Podgorici 1500 evidentiranih ljudi, šest psihijatara koji su 

permanentno dnevno na vezi sa našom institucijom na Kakarickoj gori. 

Rekao sam, smatram da država Crna Gora mora da napravi novu psihijatrijsku 

kliniku sa posebnim odjeljenjem, koje bi se bavilo ovom opakom bolešću za hronične 

bolesnike, ili za one koji su na dužim izdržavanjima krivičnih sankcija, jer za to nema 

uslova i ne treba da ih bude u ZIKS-u, sem za one koji su u procesu istrage. Upravo sam 

govorio da se državni savjet bavio time i da je državni savjet donio zaključak i preporuku 

/Prekid/ saradnja sa civilnim sektorom. Znači, nijedna država to nije uspjela da uradi. 

A koliko to uspješno radi država Crna Gora Da se mi ne bismo hvalili, Vi kažete vlast, 

opozicija, izvolite – sajt Global fonda i UNDP-a. Unazad nekoliko godina i unaprijed 

dobili smo 2,5 miliona dolara pomoći za uspješnu realizaciju preventivnih programa. To 

je program HIV/AIDS-a, povezan sada sa TBC-om, sa novim oblicima kao prevencija 

narkomanije, upravo za ono što ste Vi rekli, za ove koji koriste igle, za sprječavanje C- 

hepatita i, konačno, kao jedna velika preventiva da do toga uopšte ne dolazi, odnosno da 

se značajno smanji procenat o kome Vi govorite. Ponavljam, to je globalni problem, regionalni, 

naš lokalni i u svakoj sredini negdje manje, negdje više. U konkretnom slučaju, 

potpuno na javnoj sceni imamo mogućnost ... 


Hvala Vam, kolega Mugoša. 

Pošto nema koleginice Nade Drobnjak za dalje komentare, kolega Labudović. 


Gospodine potpredsjedniče, gospođo Savović, kolegenice i kolege, 

Da se odmah na početku izjasnim i da kažem da ću ovaj zakon podržati s obje 

ruke i da se iskreno nadam da će me u tome stavu slijediti i moje kolege iz Kluba, a u to 

i ne sumnjam i to iz dva razloga. Prvo, zbog njegovog nesumnjivog društvenog značaja, 

jer pokušava da reguliše jednu izuzetno važnu društvenu oblast, a drugo što je, recimo, za 

razliku od Zakona o zabrani pušenja je više usredsređen na preventivu i na sankcionisanje 

uzroka, a ne posledica. 

Bili smo u prilici i na odborima i ovdje u javnoj raspravi da čujemo zaista veoma 

inspirativne i za mene lično obrazovne diskusije kolega ljekara koji su ovaj problem osvijetlili 

sa medicinskog stanovišta i koleginica sociologa koje su ukazale na sociološku 

patologiju društva izloženog uticaju i pojačanom prisustvu psihoaktivnih supstanci i 

činjenicu da je broj korisnika i zavisnika od droge svojevrstna klinička slika ukupnog 

društva. Ali mi se čini da je, osim dijelom u diskusiji kolegenice Nataše Vuković, ostala 

- 116 -


izvan domašaja jedna dimenzija ovog zakona, zapravo njegova usredsređenost na već 

definisane materije, supstance koje su prepoznate kao psihoaktivne i inkriminisane kao 

mogućnost zloupotrebe. Ostalo je van toga, bez obzira što će, zakonom je predviđeno 

Vlada donijeti konkretan spisak supstanci koje se smatraju inkriminisanim sa stanovišta 

ovog zakona, jedan veliki broj supstanci i njihovih korisnika koji imaju elemente droge i 

podstiču zavisnost, a koje se mogu slobodno koristiti. Oni koji su prisustvovali raspravi 

na Odboru za zdravstvo bili su u prilici da čuju kolegu Zorana Srzentića koji je istakao da, 

recimo, kod proizvodnje duvana, proizvođači koriste više od 60 organskih i neorganskih 

supstanci koje podstiču zavisnost od duvana. Zar to, gospođo Savović nije droga A oni 

to nesmetano rade. Čak bez obaveze da se to unese u dekleraciju koja obavezno ide uz 

proizvod, mimo količine katrana i nikotina, i onih osnovnih elemenata koje sadrži duvanski 

proizvod. Da Vam ne pominjem i brojne napitke i pića koja se javno reklamiraju po 

sistemu: ,,daju vam krila” i ,,od njih ne možete zaspati.” Pazite, reklamiraju se čak i na 

državnoj televiziji i dostupna su bez ikakvog ograničenja maloljetnicima jer se, navodno, 

radi o napicima potpuno besopasnim, a u naslovu i u reklami stoji da daju posebne efekte 

na psihoaktivno stanje njihovih korisnika. Ja mislim da je ovaj zakon morao da obuhvati 

i te i takve supstance i te i takve proizvođače. I da, ako ništa drugo, a ono makar javno 

upozori korisnike tih proizvoda i tih produkata da su ,,obogaćeni” evo da upotrijebim 

eufemizam, supstancama koje utiču na osnovno psihoaktivno stanje korisnika. Gospođo 

Savović, 60 proizvoda direktno usmjerenih na povećanje zavisnosti. Ako to nije droga, 

onda ja neznam šta je to!!! 

Takođe, želim da podržim kolegenicu Bajramspahić i da javno prozovem a koristim 

priliku da se trenutno nalazi i predsjednica Odbora za zdravlje, da predlože i iniciraju 

izmjene i dopune Krivičnog zakona Crne Gore na način što će najmanje jedna trećina 

imovine stečene organizovanim kriminalom, a najveći udio u tom organizovanom kriminalu 

su droge, bude usmjeren na programe prevencije i na izgradnju ustanova za liječenje 

zavisnika od droga. Ja ne znam kakvo je stanje na Kakarickoj gori, ali znam pouzdano da 

jedna Kakaricka gora nije dovoljna za Crnu Goru! Ne znam ni kako je stanje u Dobroti, 

ali sam nedavno pročitao u novinama Izvještaj Ombudsmana koji kaže da su uslovi za 

liječenje zavisnika i zatvorenika u Dobroti na nivou ranih godina XIX vijeka i da je to 

sramota za Crnu Goru. Svjestan sam da država nema para, ali ima para u ovom dijelu o 

kome je govorila koleginica Bajramspahić, u čemu je ja podržavam, u dijelu one imovine 

koja je stečena na način što su pojedinci zgrnuli ogromna bogatstva na nesrećama 

pojedinaca I, na nesrećama porodica i na nesrećama ukupnog društva. Onaj ko jednom 

uđe u to kolo iz koga se, evo čuli smo ovdje, tek njih 12 % uspije vratiti, trajno postaje 

ne samo svoj i problem svoje porodice, nego problem društva i nezasita rupa u koju se, 

bez ikakvog efekta, dan - noć sipaju određena sredstva. Koliko god ona bila mala kad se 

zbroje ispada poprilična suma. I zato, kažem, podržavam to što ovaj zakon, u mnogim 

svojim odredbama ide u prevenciju, ide naprijed, ide ka stvaranju onih uslova da se broj 

korisnika smanji, da se ukaže na opasnost od korišćenja droga, da se sa time na vrijeme, 

prije nego što dođu u situaciju da budu izloženi tom iskušenju, naročito maloljetnici upoznaju, 

da se, ako ne ništa drugo, a tu morate pomoći, izoluju škole od mogućeg kontakta 

sa raznoraznim preprodavcima, dilerima i tako dalje. Ili da se makar razlikuje u sankcionisanju 

onaj ko navodi na korišćenje droge maloljetno lice u odnosu na onoga koji 

to odaje onome ko je punoljetan i kome više, da kažem, nema povratka i, a na to sam 

ukazao i u polemici na Odboru da se mnogo strožije, ne na nivou komunalne, sanitarne 

- 117 -


i neznam koje inspekcije, povede računa o kontroli količina droge koja se, kao licenca, 

daje određenom proizvođaču u odnosu na količinu koju on isporuči naručiocu jer se tu 

krije međuprostor za legalnu zloupotrebu i zloupotrebu ovih supstanci. 

Takođe, gospođo Savović, ono što je, po mom mišljenju, jedna od falinki ovog 

zakona, jeste kaznena politika. Ja znam da se u mnogim aspektima država pokušava postaviti 

i humano, ali u ovoj oblasti, gospođo Savović, ne priznajem pravo na humanist, tako 

da su iznosi sankcija predviđeni za prekršaje po osnovu ovog zakona po mom mišljenju 

suviše blagi. Onaj ko se drzne da zarađuje, ili da se ponaša na bilo koji način mimo ovog 

zakona, na štetu zdravlja i pojedinca i porodice i ukupnog društva, ne može biti sankcionisan 

kao običan prekršilac bilo kojeg drugog zakona. Na žalost, primjećujem da na 

to niko nije obratio pažnju niti je pokušao amandmanski da djeluje, a ne znam da li ima 

svrhe da to radim ja, ali u svakom slučaju podržao bih enormno povećanje iznosa koji su 

predviđeni za sankcionisanje zloupotreba pojedinih odredbi ovog zakona, jer to smatram 

i jednom od preventivnih mjera da u što manjoj količini i u što manjem broju slučajeva 

dođe do zlouptreba ovog zakona i svega onoga što on pokriva. 

Dakle, imate našu podršku, i hvala što ste me saslušali. 


Hvala i Vama. Kolegenica Tanasijević je prijavila komentar izlaganja. Izvolite. 


Hvala. 

Kolega Labudoviću, ja već znam Vaš stav u odnosu na zakon, jer ste ga saopštili na Odboru 

za zdravstvo, rad i socijalno staranje. Međutim, kažete da zakonu nedostaje to da se 

on bavi alkoholizmom, pušenjem i tako dalje. Psihoaktivne supstance podrazumijevaju 

cigarete, alkohol, trankvilizere - sedative, alkohol sa tabletama, inhalate, ekstazi i druge 

sintetičke droge, anfetamine i tako dalje. 1995. godine formiran je Evropski centar za 

praćenje alkohola i drugih droga i od tada se bavi istraživanjem upotrebe duvana, alkohola 

i droga među učenicima svake četiri godine. 1995. godine učestvovalo je 26 zemalja, 

2007. godine bilo je 36 zemalja, 2008. godine uključene su i zemlje Balkana, tako 

da je 2008. godine napravljeno istraživanje i u Crnoj Gori. To je možda najrelevantnije 

istraživanje koje najviše govori o tome koliko je prisustvo droga u Crnoj Gori, odnosno 

koliko imamo zavisnika, iako i Vi i ja znamo da nijedno istraživanje nije potpuno 

pouzdano i da ne možemo tačno znati koliko zavisnika ima. Ali, možemo da napravimo 

poređenje u odnosu na evropski prosjek i vidimo gdje je Crna Gora. Rezultate istraživanja 

je objavila Evropska komisija za ispitivanje i praćenje zavisnosti od duvana, alkohola i 

droga,(ESPAD) cigarette je makar jedanput u životu U Crnoj Gori probalo 34 % učenika 

(šesnaestogodišnjaka) u Evropi 58 %, alkohol u Crnoj Gori je probalo 74 % u Evropi 90 

% učenika, rankvilizerf sedative u Crnoj Gori je probalo 11 %, a evropski prosjek je 14 

%, alkohol sa tabletama - Crna Gora 2 %, evropski prosjek 6%, inhalati - Crna Gora 4 %, 

evropski prosjek 9 %, kanabis - Crna Gora 4 %, evropski prosjek 15 %, ekstazi, sintetičke 

droge - Crna Gora 1 %, evropski prosjek 3 %, amfetamini -Crna Gora 1 %, evropski 

prosjek 3 %. 

Ovo nijesam pročitala da bih rekla da u Crnoj Gori ne postoji problem. Postoji 

problem narkomanije i njime se trebamo ozbiljno baviti. Ova rasprava koja se danas vodi 

u parlamentu na ovaj način, govori da svi imamo želju da Crna Gora u tome i uspije. 

- 118 -



Hvala Vam. Pravo na odgovor. 


Gospođo Tanasijević, očigledno se nijesmo razumjeli. Ja nijesam govorio o tome 

da pored psihoaktivnih supstanci postoji opasnost od korišćenja alkohola, duvana, što 

može dovesti pojedinca u neko drugo stanje od, uslovno rečeno, normalnog, i društvo 

u problem. Govorio sam o supstancama organskog i neorganskog porijekla koje nijesu 

na spisku psihoaktivnih supstanci kojih se tiče ovaj zakon, a dodaju se proizvodima tipa 

duvana, pića i hrane da bi pojačali potrebu korisnika za njihovim korišćenjem. Kolega 

Srzentić je, ako se sjećate, na Odboru, čak i imenom i prezimenom, nabrojao te supstance 

koje su vrlo otrovne i podstiču zavisnost korisnika duvanskih proizvoda i potrebu za 

njima, a koje se vrlo legalno, bez ikakvog sankcionisanja, čak i bez potrebe upozorenja 

korisnika, dodaju duvanu da bi, recimo, onaj koji je već ogrezao u pušenju što više tražio 

te proizvode. Takođe, rekao sam javno se reklamiraju napici dostupni djeci osnovnog 

školskog uzrasta nakon kojeg ,,dobijate krila” i nakon kojih ,,vam se ne spava.” Ako to 

nije droga, ako to nije nešto nad čim društvo treba da se zapita, onda ja stvarno ne znam, 

šta je osim ako nema potrebe ,,da svi nekud poletimo.” 

Hvala. 


Hvala i Vama . Sljedeći je kolega Božidar Vuksanović. Neka se pripremi kolegenica 

Vesna Peković. 

Izvolite. 


Inspirativna i jako ozbiljna tema i mnogo kvalitetnih diskusija svih poslanika. 

Ja bih se zadržao na konkretnim stvarima iz samog zakona. Prijedlogom zakona o 

sprečavanju zloupotrebe droga želi se unaprijediti postojeća regulativa, a kroz uvođenje 

savremenih načina sistemskog, kontinuiranog i sveobuhvatnog praćenja stanja u oblasti 

zloupotrebe opojnih droga i psihoaktivnih supstanci u cilju integrisanog i multidisciplinarnog 

pristupa rješavanju problematike iz oblasti droga, ali i usklađivanje sa evropskim 

standardima u ovoj oblasti. 

Zakon se donosi radi zaštite života i zdravlja ljudi, ali i radi utvrđivanja određenih 

mjera za prevenciju i sprečavanje zloupotrebe droga i uslova za proizvodnju i promet 

droga, mjera za pružanje stručne pomoći zavisnicima od droga i drugih pitanja od značaja 

za sprečavanje zloupotreba droga. 

Treba napomenuti da zloupotreba droga nije samo zdavstveni problem već 

sociopatološka pojava koja ne poznaje granice i prouzrokuje višestruke štetne posljedice 

po jedno društvo uopšte. Stoga je cilj Evropske unije i Ujedinjenih nacija, koji naša 

država prepoznaje, smanjenje ponude i potražnje droge, što uključuje mjere prevencije 

zavisnosti, mjerenje liječenja i pomoći rehabilitaciji, resocijalizacije zavisnika od droga 

kao i opsežne mjere suzbijanja kriminaliteta vezanog za zloupotrebu droga. Državna politika 

po ovom pitanju je jasna i usmjerena je u dva pravca: na smanjenje ponude droga 

i na smanjenje potražnje droga. Ciljna populacija je praktično cjelokupna populacija sa 

posebnim osvrtom na djecu i mlade. 

- 119 -


Politika Crne Gore u oblasti suzbijanja droge i prevencije narkomanije definisana 

je i dokumentom Nacionalni strateški odgovor na droge 2008-2012., usvojena od strane 

Vlade Crne Gore koja se bazira na principu četiri stuba: prevencija, tretman, rehabilitacija 

korisnika i oblast smanjenja ponude droga, a tretira policijske i carinske intervencije kao 

dio akcionog plana i formiranje odjeljenja za droge pri Ministarstvu zdravlja. 

Djelokrug poslova policije je definisan Zakonom o policiji i Krivičnim zakonikom 

i zakonima o krivičnom postupku, na bazi kojih se preduzimaju sve neophodne 

mjere u cilju smanjenja ponuda droga, tj. presjecanje međunarodnih kanala krijumčarenja 

koji vode do Crne Gore ili preko Crne Gore u druga područja. 

S obzirom da zloupotreba droga nije samo zdravstveni problem već je i socijalni 

problem koji prouzrokuje višestruke štetne posljedice po društvo, jako je važno preduzimanje 

mjera za prevenciju sprečavanja zloupotrebe droga, unapređenja zdravog načina 

života, zdravlja, informisanja i edukacije u opasnostima zloupotrebe droga, te pomoći 

zavisnosti od drugih i u njihovim porodicama. 

Jedan od osnovnih faktora, što je gospođa Tanasijević govorila u svom izlaganju, 

je i odnos porodice. Često odnos porodice manifestuje i odnos prema psihoaktivnim supstancama. 

Često puta problemi u porodici uzrokuju odlazak djeteta u te vode koje su zaista 

poročne. Zato treba njegovati i kult porodice. Treba njegovati sve zakone koji favorizuju 

porodicu kao mjesto gdje se sve pozitivne stvari stiču. Drugi dio je sredina. Trebaju 

se aktivirati određeni signali za bavljenje sportom, za bavljenje određenim aktivnostima 

koji su kulturološkog i drugih karaktera i što veću i jaču komunikaciju među ljudima da 

se ne otuđuje čovjek od čovjeka i da rješava zatvoreno u svojim sopstvenim krugovima 

određene probleme. 

Vlada Crne Gore je u ovom pravcu preduzela određene mjere kroz Zakon o zbirkama 

podataka iz oblasti zdravstva, usvojen u decembru 2008. godine, čime je omogućeno 

uvođenje novog sistema sakupljanja podataka, izvještavanja u medicinskim i nemedicinskim 

centrima za tretman korisnika droga u Crnoj Gori. Izrađen je novi obrazac za prijavu 

korisnika droga, u skladu sa aktivnostima planiranim Nacionalnim strateškim odgovorom 

na droge 2008-2012. i Akcionim planom za 2008. i 2009. godinu. Sakupljanje 

podataka o potražnji za tretmanom bolesti i zavisnosti i novog registra korisnika droga 

će omogućiti kvalitetnije praćenje trendova u oblasti potražnje za tretmanom usljed zavisnosti 

na druge. Program metadonskog održavanja i detoksikacije koji se u domovima 

zdravlja Podgorica sprovodi od 2006. realizovaće se i u domovima zdravlja Bar i Nikšić. 

Donošenje nacionalne strategije za HIV i AIDS, formiranje javne ustanove za smještaj 

i rehabilitaciju i socijalizacijiu korisnika droga o kojoj je bilo već riječi u prethodnim 

diskusijama, Kakaricka gora gdje su prvi klijenti primljeni u septembru 2008. Godine. 

U lokalnim zajednicama djeluje devet opštinskih kancelarija za prevenciju narkomanije: 

Podgorici, Nikšiću, Cetinju, Žabljaku, Kotoru, Bijelom Polju, Beranama, Baru i Pljevljima. 

Program prevencije narkomanije u osnovnim školama koji se realizuju još od 2000. 

godine. Nastavni program za fakultativna, fakultativni predmet - zdravi stilovi života od 

školske 2008-2009. uveden je u redovni školski sistem i tako dalje. Ovim zakonom je 

predviđeno i uspostavljanje nacionalne informacione mreže za droge koja predstavlja 

sistemski složen mehanizam za standardizovane procjene problematike droga, posebno 

zdravstvenih i socijalnih posljedica, njihove zloupotrebe, rad informacione mreže koju 

čine nadležna ministarstva i drugi državni organi, organi lokalne samouprave i nevladine 

organizacije, pravna lica, zasniva se na sakupljanju analiza , podataka i informacija veza- 

- 120 -


nih za brojne propise. 

Da ne bih dalje ovaj dio čitao, molim samo jednu rečenicu, imamo dva pravca. 

Crna Gora se mora bazirati na integracijama, na integracijama koje nijesu vezane samo 

za ulazak u određene zajednice, već moraju integracije biti bazirane prvo na regionalnoj 

saradnji. Regionalna saradnja kod određenih službi i određenih institucija mora imati 

adekvatnu razmjenu podataka. Razmjena podataka omogućuje trasiranje i sprečavanje 

tokova i nelegalnih roba i ljudi kroz nelegalne tokove i sprečavanje na jedan rigorozan 

i odlučan način. Takođe, saradnja kada je u pitanju promet roba i onih koji manipulišu 

drogama, njima se treba na taj način suprostaviti i upotrebiti sva sredstva. Kada su u 

pitanju zavisnici psihoaktivnih supstanci njih treba liječiti oni su pacijenti i prema njima 

se mora imati drugi tretman. Prema tome, edukacija, saradnja u regionu i liječenje onih 

koji su zavisnici je formula koja treba da bude pred svima nama i čitavim društvom zadatak. 

Hvala. 


Hvala i Vama. 

Komentar, poslanik Pupović. Izvolite. 


Samo jedno pojašnjenje. Govorili ste o metadonskom održavanju. Prosto moram 

to malo bolje da pojasnim i da ne kažem nekoliko riječi o tome, s obzirom da je to ljekarska 

struka. Farmokološka terapija lijekovima, da kažem, podrazumijeva upotrebu dvije 

vrste lijekova. Tu ima više vrsta lijekova, zavisno od faze, potrebe, od ličnosti sa kojom se 

radi, ali u osnovi su dvije vrste lijekova. To je takozvana supstitociona terapaija gdje dajete 

lijek koji je sličan narkotiku koji se uzima. On zamjenjuje potrebu u organizmu u fazi 

detoksikacije i u određenom daljem produženom periodu, zavisi kako stručnjaci odrede, 

zamjenjuje potrebu za opijatom koja se uzima. Ova terapija, takođe, izaziva zavisnost. 

Sa svim tim treba vrlo oprezno reagovati i oprezno rukovoditi. Nadam se da se oko toga 

slažemo, i tu nije ništa sporno. 

Drugo, htio bih da pojasnim kada su u pitanju antagonisti. To je druga vrsta lijekova, 

suprotna ovima koji blokiraju efekat droga i daju se, takođe, u nekim određenim 

fazama, onda kada se već učinila detoksizacija i prevazišla jedna faza koju dalje treba 

održavati sa blokatorima ili u fazi kada je to potrebno i u fazi detoksizacije. Znači, to su 

visoko stručne stvari za koje ne bismo mogli ovdje da vodimo diskusiju, ali jednostavno 

da kažemo da to zahtijeva visoku izobrazbu iz ove oblasti ljudi koji se bave sa tim. To je 

sve u svrhu onoga što smo govorili da se jedan broj ljudi mora usmjeravati u ove oblasti. 

Još jednu stvar ovdje da pomenem, to je manipulacija ovim supstituentima. Često 

oni isti narkodileri koji prodavaju narkotike, prodaju i supstituente i prodaju lijekove antagoniste, 

što nije fer i toga se treba posebno čuvati. Hvala. 


Hvala i Vama. 



Zahvaljujem kolegi Pupoviću. Svakako u ovoj oblasti posjedujem manje stručnog 

- 121 -


znanja nego gospodin Pupović. Smatram da je njegov komentar bio u funkciji faktički 

pojašnjenja određenih elemenata moje diskusije. 

Jasni su mi ovi djelovi na koji način metadonska terapija utiče na liječenje 

određene populacije tako da imamo uključenje metadonske terapije još od 2006. godine, 

164 pacijenta je liječeno tom terapijom. To je, faktički, grubo za građanstvo rečeno, isto je 

kao serum koji se prilikom ujeda zmije ubrizgava, koji je isto na bazi toga ubrizgan, isto 

je otrov, ali na određeni način liječi. Ne bih te stvari pojašnjavao jer nijesam iz te struke, 

ali još jednom se zahvaljujem gospodinu Pupoviću što je ove stvari pojasnio. Hvala. 


Hvala i vama. 

Sljedeći diskutant je koleginica Veselinka Peković, a neka se pripremi kolega 

Branko Čavor. 

VESELINKA PEKOVIĆ: 

Poštovani građani, kolege poslanici, poštovani predsjedavajući, gospođo Savović, 

Države su počinile mnoge strašne zločine u istoriji, kao što su uništenje čitavih 

naroda, bezobzirna masovna bombardovanja, nacistički holokaust, staljinovi gulazi i tako 

dalje i tome slično. Međutim, čak iako definiciju krivičnog djela ograničimo na kršenje 

kodifikovanih propisa državni organi nerijetko djeluju na kriminalan način.Drugim 

riječima oni ignorišu ili krše one zakone koje su inače dužni da poštuju. 

Naime, svima je jasno da je veoma dubok jaz između nominalnog i stvarnog. 

I pored svih kancelarija i svih akcionih planova, broj narkomana raste. Dakle, čini se 

ponekad da su ti akcioni planovi samo mrtvo slovo na papiru, kao i ovaj zakon koji je 

kvalitetan i koga ću svakako podržati, ostaće mrtvo slovo na papiru ukoliko ne bude sproveden 

i implementiran u praksi na odgovarajuči način. Uzalud dobri zakoni. Imamo mi 

jako dobrih zakona ali ako se oni ne realizuju u praksi ostaju mrtva slova na papir. 

Recimo, policija koja je organ ustanovljen da savlađuje kriminal, ponekad je i 

sama umiješana, na žalost, u nezakonite aktivnosti, kao što je na primjer krijumčarenje 

droge, saradnja sa dilerima, što vidimo iz nekih napisa u štampi, pa pravosuđe i kazne 

koje se izriču narko dilerima i tako dalje i tome slično. 

Uprkos mnogim kampanjama u društvu trgovina, opojnim drogama je jedna od 

najdinamičnijih međunarodnih kriminalnih aktivnosti sa konstatnom godišnjom stopom 

rasta, na žalost. Heroinske mreže prostiru se diljem zemaljskog šara i naravno ne mimoilaze 

i nas. Nije samo problem sve to što tretira zakon. Najveći problem je kako i na 

koji način natjerati nadležne institucije i ustanove da razdrobe glavu narkomafije. Ako 

zmiju uhvatiš za glavu ostatak je samo uže. Ko je mogao da se bavi švercom droge, 

oružja, nafte, duvana a da nije bio u vezi sa vlašću i onima koji su bliski vlasti a da ga 

ne pojede mrak. Dakle, ne treba sipati narodu prašinu u oči, već se boriti protiv samog 

vrha narkomafije. Znamo dobro da je bar zadnje dvije decenije bio više nego blagonaklon 

odnos prema nosiocima ovih društvenih pojava od strane vladajuće elite. Gotovo je 

izvjesno da ipak ne samo kod nas nego i u svijetu postoji grupa tajanstvenih kumova koji 

sjede na vrhu jedne usklađene organizacije koja pokriva čitavu zemlju za svaku oblast 

kriminala. Postoje organizacije, ne samo za drogu, već i za oružje, duvan, naftu i tako 

dalje, među kojima veoma često ima uzajamnih veza unutar jedne zemlje, i te veze se 

svakako šire van granica te zemlje, u ovom slučaju naše zemlje, tako dobijamo organ- 

- 122 -


izovani zločin ilil mreže organizovanog kriminala. Organizovani kriminal može da raširi 

toliko poslove koji se po prometu ravnaju sa najvećim normalnim sektorima privrede i 

to recimo zemlje sa izuzetno razvijenom i jakom privredom. Da bi sačuvali našu omladinu, 

da bi sačuvali našu djecu, da bi sačuvali našu zemlju od ove pošasti, rješenja 

se, naravno, moraju naći, moraju tražiti. To i danas mi radimo na ovom zasijedanju. U 

društvu razvoj ličnih sloboda i socijalne pravde, nepostojanje pretjeranih nejednakosti, a 

mi nemamo srednjeg staleža, na žalost, da narod kao cjelina ima mogućnosti da živi pun 

i zadovoljavajući život. Ako sloboda nije dovedena u sklad sa nejednakošću i ako mnogi 

ljudi smatraju da im je život prazan i jadan, prestupničko ponašanje će se najvjerovatnije 

usmjeriti prema društveno destruktivnim ciljevima. Pojava zloupotrebe opojnih droga je 

sve učestalija i veoma skupa, kako za pojedinca, tako i za njegovu porodicu. Zloupotreba 

psihoaktivnih supstanci može uzrokovati ili pogoršati postojeće zdravstvene probleme 

pojedinca, o čemu su, naravno, veoma stručno, govorili naši doktori, te razoriti porodicu 

i živote ljudi. Porodicu koja je temelj svakog društva. Tu se javljaju problemi na poslu, 

u školu, nasilje, sukobi sa zakonom, izolacija iz društva. Teška socijalna situacija, nezaposlenost, 

opadanje ekonomske moći, standard stanovnitšva, beznadežnost uvijek rezultira 

pojavom broja zavisnika. Ja sam o ovom zakonu govorila sa jednog sasvim drugog 

stanovišta, iz jednog sasvim drugog ugla, sa jednog sociološkog stanovišta. 


Hvala. 

Kolega Spahić je prijavio komentar izlaganja. Izvolite. 

ERVIN SPAHIĆ: 


Koleginice Peković, obično svi počinjemo izlaganje da ćemo podržati zakon, da 

je dobar zakon, a onda se okrenemo drugim temama koje imaju ili nemaju posebne veze 

sa ovim zakonom. Slažem se sa vama da postoji drugi način prevencije narkomanije, a to 

je sprečavanje tih puteva droge koji idu kroz Crnu Goru, što nije specifičnost samo Crne 

Gore nego i svih zemalja i u regionu i šire. 

Dakle, Crna Gora nije proizvođač tih droga nego se samo nalazi na putu tranzita 

tih droga. Prema tome, mnogo je tu zemalja koje su uključene tako da nije to specifičnost 

Crne Gore. Čine se napori da se taj lanac presječe i dosta je bilo uspjeha u tome, ali evo, 

ima sigurno još propusta i prostora za to. 

Ono zbog čega se ne bih složio sa vama je to da je puno akcionih planova, 

da je puno kancelarija za prevenciju od narkomanije, da imamo Nacionalni savjet za 

sprečavanje zloupotrebe droga koji nije dao svoje efekte. Ako se samo vratimo i budemo 

svjesni toga da je Nacionalni savjet za sprečavanje zloupotrebe droga formiran prošle 

godine, da su opštinske kancelarije kojih u Crnoj Gori ima 19, a Nikšić pokriva i ove 

dvije opštine Plužine i Šavnik, neke formirane ove godine, ne možete očekivati da imate 

odmah rezultate kako su se pojavile te kancelarije da će dati te rezultate. Efekti rada 

ovih kancelarija i ovog Nacionalnog savjeta se mogu očekivati za nekoliko godina tek. 

Generacije mladih sa kojima se radi od osnovnog obrazovanja, od petog, šestog razreda, 

otrpilike je taj period kada se može ući i bio je vezan za pojavu ove pošasti, tek se može 

efekat vidjeti kroz dvije - tri godine. Kada se bude radila neka anketa sa ovom djecom, ili 

- 123 -


testiranje ove djece, možemo vidjeti kakav su efekat ove kancelarije postigle. Ne možemo 

unaprijed osuđivati nešto što je tek počelo da radi. Vjerujem ovim kancelarijama, ako se 

bude stručno radilo, ako Nacionalni savjet bude sarađivao sa opštinskim i bude imao 

dobru koordinaciju da će se rezultati rada ovih kancelarija vjerovatno vidjeti za dvije - tri 

godine. 


Hvala. 

Pravo na odgovor, koleginica Peković. 

VESELINKA PEKOVIĆ: 

Kolega Spahiću, ja mislim da ćete podijeliti sa mnom mišljenje da mora postojati 

snažna politička volja da se ovoj pošasti stane nogom za vrat. Čak i da nije proizvodnja 

droge specifičnost Crne Gore, i nije, mi smo dužni da se i te kako borimo protiv svih pojava 

koje ugrožavaju život i zdravlje našega naroda. I dužnost je svake vlade da se brine 

o zdravlju svoga naroda. 

Nijesam rekla - uzalud svi akcioni planovi kancelarija , nego uzalud ako se ne 

bude radilo na odgovarajući i na stručan način, na adekvatan način, ako u tim kancelarijama 

zaista ne budu izuzetno stručni i sposobni ljudi, ako se ti akcioni planovi ne budu 

implementirali u praksi, pa to će biti samo mrtvo slovo na papiru, to će biti samo bacanje 

prašine u oči ovom narodu i ništa drugo. Podržavam zakon, ali sve što govorim, gospodine 

Spahiću, govorim iz najbolje namjere jednako kao i svi ovdje da Crna Gora izađe, 

koliko toliko, iz ovog stanja u kojem se nalazi vezano za krijumčarenje i zloupotrebu 

droge. Zaista, svjedoci smo da iz dana u dan broj zavisnika raste, broj narkodilera, broj 

narkobosova i tako dalje i narkokartela. Hvala. 


Hvala. 

Sljedeći diskutant je kolega Branko Čavor, a neka se pripremi kolega Budimir 

Aleksić. 

BRANKO ČAVOR: 

Uvažena koleginice Savović, koleginice i kolege poslanici, 

Riječ droga potiče iz engleske riječi ,,drug“ a ona se definiše kao supstanca koja 

se koristi u dijagnozi i liječenju bolesti kao i ilegalna supstanca koja uzrokuje zavisnost, 

naviku ili značajnu promjenu svijesti. Droga, odnosno njena zloupotreba je zastrašujuće 

zlo savremenog doba. Ona nije specijalitet Crne Gore. Posjetimo se da od 90-tih godina 

20. vijeka Crna Gora se počela intenzivno suočavati sa ogromnim problemom današnje 

civilizacije, sa zlouplotrebom psihoaktivnih supstanci. To je bilo vrijeme velike ponude i 

potražnje droga. 

Valjalo je u tom vremenu naći nacionalni strateški odgovor na ove probleme i na 

ova pitanja. 

Zloupotreba droga kao i zavisnost od njih nijesu samo zdravstveni već i sociološki 

problem sa mnogostrukim štetnim posljedicama po pojedinca i društvo. Suzbijanje prvencije 

liječenja su mjere koje dovode do smanjenja ove zavisnosti. Potrebna je istrajna 

volja i želja pojedinca da se izađe iz ovog začarenog kruga , carstva zla. Čovjek modernog 

doba, takođe, treba da je zaštićen od raznih nedozvoljenih kriminalnih radnji, posledica 

- 124 -


narkomanije, koje se kako nepredvidljive, tako i veoma neizvjesne. Stoga društvo posebnu 

pažnju treba da posveti prevenciji i liječenju narkomanije. 

Poznato je psihoaktivne supstance mijenjaju stanje svijesti, mišljenje i raspoloženje, 

a to je često i osnov i motiv za njihove zloupotrebe. Ljudi su se vremenom navikavali na 

narkotičke supstance i postojali zavisici. One su izazvale šire posljedice na svim poljima, 

profesionalnom, emotivnom i intelektualnom. Javila se psihička i fizička zavisnost, apstinencijalni 

sindorom i velika šteta po ličnost, prvenstveno po porodicu, a samim tim i za 

društvo. 

Evropska unija i Ujedinjene nacije i naša država prepoznali su ovaj problem tako 

što su se usmjerili na prevenciju zavisnosti preduzimanjem mjera liječenja, rehabilitaciju 

i resocijalizacijiu zavisnika od droga kao i na mjere suzbijanja kriminaliteta koji se vezuju 

za zloupotrebu droga. Jedan korak u tom pravcu je i donošenje ovog zakona koji je 

danas pred nama. Zakonom predviđeni, u skladu sa evropskim standardima, formiranje 

i državnog savjeta, komisija za droge pri ministarstvu, kao i veoma značajne jedinice 

odnosno informacione jedinice pri Ministarstvu zdravlja. Naša država namjerava da uspostavi 

veći institucionalni napredak na ovom polju i da stvori uslove za uspostavljanje 

nacionalne informacione mreže za droge kako bi se pripremila za buduće učešće u evropskom 

centru za praćenje droga i evropskoj informativnoj mreži za droge. 

Naša strategija rješavanja problematike zloupotrebe droga usklađena je sa podacima 

i informacijama koje su u skladu sa definisanim standardima potrebnim za analizu 

i evaluaciju na evropskom nivou, kao i za nacionalno praćenje tekućeg stanja i prevenciju 

ovog problema. Kao važan segment ovog i moritoring u razmjeni informacija o novim 

sintetičkim drogama u okviru zemlja Evropske unije. Moderni programi za prevenciju 

narkomanije i zaštitu od zloupotrebe droga imaju za cilj unapređenje saznajnog, socijalnog 

i emocionalnog razvoja mladih putem adekvatnog informisanja o drogama i vrstama 

droga i uticaj na njihovo zdravlje. Posebno je značajan u ovom pravcu i rad sa mladima, 

tu su postignuti određeni rezultati, ali mnogo snažnije i organizovanije se treba ići u tom 

pravcu, uz podršku svih struktura koje su značajne i koje mogu doprinijeti rješavanju 

ovog problema, a tu mislim i na Ministarstvo prosvjete. 

Državna politika po ovom pitanju je usmjerena u dva pravca: na smanjenje ponuda 

droga i na smanjenje potražnje droga. Ona je u oblasti preveniranja narkomanije 

definisala dokumentom Nacionalnog strateškog odgovora na droge koje je usvojila Vlada 

Crne Gore 2008. godine koja se bazira na četiri stuba: prevencija, tretman i rehabilitacija 

korisnika droga, oblast smanjenja štete i oblast smanjenja ponuda droga, a tretiraju se i 

policijske i carinske intervencije. 

U Crnoj Gori su u prevenciji upotreba droga, pored državnih institucija, uključene 

i civilne službe, škole, pojedinci i nevladine organizacije. U sklopu ovoga valja istaći 

potrebu organizovanja i djelovanja u cilju suzbijanja problema narkomanije. Napravljena 

je i nacionalna strategija za borbu koja se kreće od državnog nivoa, od državnog savjeta, 

komisija za droge pri Ministarstvu zdravlja, preko kancelarija na opštinskom nivou, kao 

i nevladinih organizacija i pojedinaca. Ne treba zaboraviti i značajnu ulogu Agencije za 

lijekove u sprovođenju ovog zakona. Veoma značajnu ulogu imaju i nevladine organizacije, 

to se pokazalo i dosadašnjim svojim radom i saradnjom, a svakako i mediji čije informativne 

kampanje su od ogromnog značaja za objektivno informisanje o opasnostima 

i štetnim posljedicama upotreba droga. 

Zbog toga, podržavajući ovaj zakon, trebamo svi ... 

- 125 -



Hvala i Vama, kolega Čavor. 

Kolega Budimir Aleksić, a neka se pripremi kolega Zoran Vukčević. Izvolite. 

BUDIMIR ALEKSIĆ: 

Gospodine predsjedavajući, gospođo Savović, dame i gospodo poslanici, poštovani 

građani, 

Ovaj Predlog zakona je prilika da se pretresu mnoge stvari u ovoj oblasti i u vezi 

sa ovom pošašti koje, naravno, ne možemo u ovako kratkom roku ni pomenuti. Reći ću 

svakako da je zakon potreban, da ga je trebalo i ranije donijeti. Međutim, donošenje ovog 

zakona je nužan a ne i dovoljan uslov za borbu protiv zloupotrebe narkotika. Problem 

ovog zakona nije njegova tehnička strana i njegov sadržaj sam po sebi, mada je koleginica 

Vuković dobro primjetila da je neprecizna lista značenja termina i tako dalje, pa i 

sam naslov bi mogao i trebao biti bolji.Dakle, nije problem njegova tehnička strana već je 

problem njegova primjena, kao što je uostalom i problem čitave legislative u ovoj zemlji. 

Mi imamo situaciju da oni koji su donijeli Ustav i zakone ne poštuju ni Ustav ni zakone 

ove zemlje. Problem je nesklad između usvojenog zakonskog okvira i njegove primjene 

u praksi. 

Još jedan aspekt je bitan, a to je politička volja, politička volja da se radi na 

sprečavanju zloupotrebe droga. Zakon treba usvojiti , treba ga podržati, ali to nije dovoljno. 

Koleginica Tanasijević je kazala da svi poslanici treba da glasaju za ovaj zakon 

i da će to biti dokaz našeg opredeljenja da se borimo protiv ovog zla. Ja ću glasati 

u načelu za ovaj zakon. Međutim, treba vidjeti šta radi pravosuđe, šta radi pravosudni 

sistem, šta radi policijski sistem. Koleginica Peković je govorila o saradnji policije sa 

dilerima droge, dakle, koliko su oni, pravosudni sistem i policijski sistem, efikasni i motivisani 

i koliko su mobilisani da se bore protiv ovog zla koje je, kako reče jedan kolega, 

specifično za Crnu Goru. Kolege su dosta govorile o raznim aspektima ove problematika 

pa i o politici borbe protiv zloupotrebe droga. Pominjani su mnogi subjekti čija je uloga 

značajna u borbi protiv ovog zla, kao što su lokalna zajednica, mediji, vladin nacionalni, 

odnosno državni savjet koji je, kao što smo čuli, donio zaključak i preporuku . Kada 

pomenuh medije ne mogu a da se ne zapitam koliko je Javni servis dao doprinos edukaciji 

građana o ovom problemu. Lično mislim da bi umjesto serijala o crnogorskom jeziku 

bilo svrsishodnije emitovati serijal o borbi protiv narkomanije i o pogubnom djelovanju 

narkomanije. Koleginica Tanasijević je, takođe, kazala da roditelji treba da budu modeli 

za identifikaciju svoje djece, jer na njima je velika odgovornost. To je naravno tačno, 

ali pošto je narkomanija i društveni problem postavlja se pitanje - kakav je društveni 

ambijent, mir, konkretno kakav su društveni ambijent kreirali oni koji imaju vlast i moć 

da taj ambijent kreiraju i da nameću sistem vrijednosti. U našem društvenom ambijentu 

stvoreni su, u posljednjih dvadeset godina, određeni modeli za identifikaciju mladih. 

To su ljudi koji imaju novac, automobile, vile, bogatstvo, a koji taj novac nijesu mogli 

zaraditi normalnim putem. To su bosovi o kojima pišu novine. Evo prije dva, tri dana 

osvanuo je jedan analitički tekst u “Novostima”, jedan od rijetkih tekstova koji su iz 

oblasti takozvanog istraživačkog novinarstva koji govore da crnogorski mafijaški bos, 

jedan od glavnih organizatora krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike u zapadnu Evropu 

posjeduje nekoliko hiljada hektara pod kokom i da o tome govori američka agencija 

- 126 -


za borbu protiv narkotika, te da je Crna Gora Meka iz koje se regrutuju krupni kriminalci 

koji organizuju prekookeansko prebacivanje tona kokaina u zapadnu Evropu. 

Dakle, ti ljudi koji su ugledni građani ove zemlje, za koje svi znamo, čije kuće 

svakodnevno gledamo, i bogatstvo i čuda, su obrazac mladim ljudima, a ne oni koji se 

bave naukom, koji uče, koji su pošteni i koji teško mogu da žive od svoga rada. 

Dakle, kao što je rekla koleginica Peković, uzalud su sve kancelarije i akcioni 

planovi i zaključci i preporuke ovog Nacionalnog savjeta za borbu protiv narkomanije 

ako ne postoji snažna politička volja za borbu protiv narkomanije. 


Hvala kolegi Aleksiću. 

Komentar na izlaganje, koleginica Tanasijević. Izvolite. 


Moram imati komentar jer me više puta pomenuo kolega Aleksić. 

Prosto sam imala utisak da je želio da napravim komentar na njegovo izlaganje. 

Željela bih da se složim u onom dijelu gdje pominjete značaj medija i njihov doprinos 

prevenciji. Mediji su sugestivni agens za kreiranje javnog mjenja i oni bi mogli odigrati 

veliku ulogu u oblasti prevencije. U svom izlaganju ja sam pomenula medije, a Vi ste 

tome dali akcenat i mislim da je to dobro. 

Dalje, pomenuli ste da društveni ambijent utiče na to koliko će biti zavisnika, ako 

sam vas dobro razumjela. Ja ne želim da vam pariram u tom dijelu i smatram da je dobar 

društveni ambijent dobar za svakog čovjeka. Ali, takođe moram da Vam kažem da broj 

zavisnika nije u direktnoj vezi ili korelaciji sa stepenom razvijenosti jednog društva i njegovim 

pravnim ili političkim funkcionisanjem. Jer, problem zavisnosti je jako izražen i u 

Njemačkoj i u Holandiji i u Austriji itd., što znači da i najrazvijenije zemlje svijeta imaju 

veliki problem sa problemom narkomanije. Nijesam slučajno, nego upravo u prilog vašoj 

tezi, napravila sam paralelu između Crne Gore i evropskog prosjeka. 

Međutim, mi treba da budemo svjesni da je narkomanija kod nas prisutna svega 

desetak godina, a da smo već u problemu. Ja tu pojavu gledam na način da i smatram 

da je neophodno preduzeti zauzeti sve moguće mjere da se problem smanji ili dovede 

u neke granice razuma. Pošto ste pomenuli Nacionalni savjet, mislim da smo svi ovdje 

ostali uskraćeni za informaciju čime se on bavi. Čime će se baviti, to je regulisano članom 

9 Predloga ovog zakona i ne bih se time bavila. Ali, za godinu dana od kada je osnovan, 

15.marta 2010.godine, Nacionalni savjet je, kako ste i vi rekli imao multidisciplinarni 

pristup. To znači da su svi stručnjaci članovi savjeta podnijeli izvještaje iz svih oblasti 

koje se bave prevencijom, terapijom rehabilitacijom, resocijalizacijom, smanjenjem štete 

i policijskim i carinskim intervencijama. To je ono prvo čime se bavio Nacionalni savjet, 

da bi mogao da sagleda kakvo je stanje u Crnoj Gori i da se odredi prema nekim budućim 

mjerama koje je neophodno preduzeti. 

Dalje, u Crnoj Gori su formirane i opštinske kancelarije za prevenciju. Ja kao 

neko ko je učestvovao u formiranju tih kancelarija, mogu da kažem da je to možda najteži 

posao koji sam radila od kako se bavim problemom narkomanije, jer je trebalo da se 

formiraju po istom principu, po istoj metodologiji, da bi podaci bili uporedivi. Nacionalni 

savjet za sprečavanje zloupotreba droga je pratio formiranje opštinskih kancelarija za prevenciju 

narkomanije i njihovo umrežavanje. Nacionalni savjet se veoma ozbiljno bavio i 

- 127 -


ovim zakonom i dao je niz preporuka i intervencija. Mislim da je poboljšan tekst zakona 

između ostalog i intervencijom Nacionalnog savjeta. 

Hvala vam. 


Kolega Aleksić, pravo na odgovor. 


Koleginice Tanasijević, ja ću se s vama složiti sa tezom da su mediji veoma značajni 

i tvrdim da ne daju dovoljan doprinos priči i raspravi I borbi protiv ove pošasti. Mislim 

da nije, zaista, ni politika ni politikantstvo niti moja ideološka motivacija da apostrofiram 

određene teme koje se non - stop vrte na Javnom servisu, kao što je na primjer, evo sjetih 

se, Podgorička skupština. Koliko smo samo imali serijala o Podgoričkoj skupštini, evo 

samo poslije referenduma, kad je to postalo potpuno deplasirano na Javnom servisu. Da 

je toliko bilo priče o narkomaniji, mislim da bi bilo bolje ne mnogo bolje, ali mislim da 

je svrsishodnije u ovakvom društvenom ambijentu. Dakle, to je jedan aspekt vaše primjedbe. 

Drugo, kažete da pravno funkcionisanje jedne zemlje nije u relevantnom odnosu 

sa stepenom narkomanije, tako ste rekli. Ja mislim da ipak jeste. Dakle, u pravnoj državi 

u kojoj vladaju sređeni zakoni, u kojoj funkcioniše dobro pravosudni i policijski sistem i 

vodi borbu protiv narkodilera, protiv te pošasti, makar u aspektu da se, što je rekao kolega 

Labudović, izoluju škole od kontakta sa narkoticima samo u tom segmentu. Mislim da 

tu dovoljno ne radi ova država, odnosno njen pravosudni i policijski sistem, to je moje 

mišljenje. Kancelarije, slažem se, težak je to posao, ali uzaludan ako ne radi svoj posao 

pravosuđe i policija. Ja želim da pohvalim vašu kancelariju u Nikšiću. To je jedna možda 

od najboljih u zemlji koja treba da služi kao primjer i obrazac kako treba da radi jedna 

kancelarija koja se bavi tom poslom. Ali, opet kažem, to je zaista uzaludno ako je tačno 

ovo .... 


Možete, koleginice, izvolite. 


Samo želim da kažem da sve ovo što ste sad izgovorili potpuno podržavam. 

Nijesam se javila da polemišem, nego da bih pojasnila navod da li je pravna država u 

direktnoj korelaciji sa brojem zavisnika. 

Najrazvijenije zemlje svijeta itekako imaju veliki problem sa problemom 

narkomanije, što znači da ni one nijesu zaštićene u tom dijelu. 

Hvala Vam. 


Hvala Vama. 

Kolega Zoran Vukčević, a neka se pripremi kolega Radosav Nišavić. Izvolite. 

- 128 -



Poštovani potpredsjedniče, uvažene kolege, gospođo Savović, 

Današnja tema je zaista inspirativna i veoma važna. Radi se o jednom zaista 

složenom društvenom problemu sa zdravstvenog, sociološkog, patološkog, obrazovnog i, 

rekao bih, posebno važnog porodičnog aspekta. Problem sa kojim se suočava Crna Gora, 

kao što je rekla uvažena gospođa Tanasijević, suočavaju se i mnoge zemlje, mnogo razvijenije 

nego što je Crna Gora. Ako je korišćenje droga veliki problem, bolest, ljekari bi 

rekli da je najbolji lijek preventiva. 

Ja ću se fokusirati na dva veoma važna aspekta prevencije. 

Prvi je porodični, a drugi je obrazovni. Znatiželja, nezadovoljstvo i mladalačka 

pobuna protiv svijeta, želja za prihvatanjem u društvu koje im imponuje, nesigurnost i 

nedostatak samopouzdanja samo su neki od stotinu razloga zbog kojih mladi ljudi počnu 

eksperimentisati sa drogom. Roditelji u vječnoj trci da porodici osiguraju normalan život 

mogu se naći u situaciji da ne reaguju na vrijeme. Ponekad se roditelji koji misle da rade 

najbolje nađu pred zidom i užasnom spoznajom da se njihovo dijete kocka sa budućnošću 

i životom. 

Zato treba naći vremena. Vremena imamo. Naša djeca trebaju najviše naše vrijeme. 

Baš kao što dijete učimo o rješavanju drugih životnih problema i situacija tako ne 

treba zatvarati oči ni pred drogama. Mladi čovjek mora naučiti kakva mu zaista opasnost 

prijeti. Porodična sreća, pa i život, mogu biti cijena kojom se plaća zanemarivanje 

i pomisao - moje dijete se ne drogira, to rade neka druga djeca. Roditelji po pravilu, 

kasno primijete da im je dijete zavisnik od droge. Djeca koriste drogu i po nekoliko godina, 

a njihovi roditelji to saznaju, recimo, tek posljednja dva ili tri mjeseca. Osim što 

su zauzeti, preokupirani borbom za osiguranje egzistencije, najčešće su roditelji slijepi 

i ne primjećuju promjene u ponašanju svog djeteta. Roditelji obično negiraju promjene 

kada je u pitanju djetetovo ponašanje. Vrijeme počinjanja konzumiranja psihoaktivnih 

supstanci u prosjeku se pomjerilo na 15 godina. Čak se kod sve mlađe i mlađih adolescenata, 

kod djece od 12, 13 i 14 godina uspostavlja zavisnost. Kao poseban aspekt značaja 

u preventivnom djelovanju izuzetno su važni nastavni programi i obrazovanje upravo za 

ovu populaciju od 12, 13 do 17 i 18. godina. 

I pored toga, što se u Crnoj Gori o ovom problemu, kada je u pitanju aspekt 

obrazovanja počelo još od 2000.godine za uvođenje posebnog programa u borbi protiv 

droge i od 2007.godine kada je uveden u redovni školski sistem predmet ,,zdravi stilovi 

života“ i da je, prema posljednjim podacima za školsku 2008.godinu i 2009.godinu, negdje 

preko hiljadu učenika uključeno u ovaj sistem obrazovanja, mislim da bi Ministarstvo 

prosvjete trebalo razmisliti o uvođenju ovog predmeta kao obaveznog predmeta i kao 

predmeta koje bi dodatno uticalo na obezbjeđivanje svih onih neophodnih informacija u 

sistemu obrazovanja, da ti mladi ljudi budu informisani sa svim negativnim posljedicama 

koje mogu izazvati dječje ponašanje i dječja radoznalost u konzumiranju takvih opakih 

supstanci koji mogu razarati, prije svega, njih, a onda, naravno, i njihove porodice. Onog 

trenutka kada to postane navika, to je izuzetan problem s kojim se porodica suočava. 

Naravno, ne samo porodice, kako je neko rekao, navika je kako najbolji sluga tako i najgori 

gospodar, mora biti opomena, prije svega, za porodicu i prije svega za mlade ljude i 

prije svega za obrazovni sistem. 

Zahvaljujem. 

- 129 -



Hvala i Vama, kolega. 

Komentar izlaganja, izvolite. 

DRAGOSLAV ŠĆEKIĆ: 

Ovo nije komentar isključivo na izlaganje kolege Vukčevića, ovo je više komentar 

na jedan opšti ambijent u kojem se nalazi društvo i država. 

Mislim da se država više bavi posljedicama nego uzrocima. 

Pričamo o pravilnom vaspitanju od strane porodice, o upućivanju na sport i druge 

vidove zdravog života, usmjeravanje na rad itd. a da li smo mi stvorili ambijent za to 

Vidimo da su svi sportski klubovi bukvalno ugušeni u državi, osim par koji funkcionišu, 

vidimo da su privredni subjekti zatvoreni. Šta će to da spriječi te mlade ljude da se odupru 

tome i da njihovu pažnju skrene rad, sport itd 

U medijima se svakodnevno bavimo identitetskim pitanjima u 21 vijeku, a zaboravljamo 

na siromaštvo, na ekonomsku situaciju. To je možda samo spinovanje javnosti. 

Da se bavimo na pravi način, sigurno ne bi došlo do ovoga da omladina sve više koristi 

narkotike. Šta radimo na sprečavanju proizvodnje i prometa droga Šta smo uradili na 

obuci stručnih kadrova u policiji, tužilaštvu, sudstvu, carinskim službenicima 

U svakom gradu svaki građanin zna ko dileriše drogu, jer da neko spriječi to sigurno 

da bi ti mladi ljudi teže dolazili do tih droga. Sigurno bi bilo i manje narkomana. 

Znači, mora više država da se bavi sa uzrocima. Otvorene su sumnje da službenici policije 

sarađuju i pomažu određenim dilerima. I to je problem koji je, prije svega, broj 1 u ovoj 

državi. Moramo to spriječiti. Problem je pad sistema vrijednosti. Sistem vrijednosti je na 

najgorim granama. Moramo reći da ne trebaju uzor da budu kriminalci, narkodileri i oni 

koji voze brza kola tim građanima i mladim ljudima, nego treba da bude uzor sportista, 

dobar radnik, naučni radnik, dobar čovjek i dobar gazda. 

Hvala vam. 


Pravo na odgovor kolega Vukčević. 


Kolega Šćekić mi je dao šansu da saopštim neke dodatne stvari vezane za ovu 

izuzetno važnu stvar. Naravno, kolega Šćekić i mnoge druge kolege su rekli da su porodični 

ambijent i obrazovni ambijent izuzetno važni za usmjeravanje djece prema sportu. Ja se sa 

vama ne slažem da su mnogi klubovi u Crnoj Gori ugašeni. Naravno, kao i ukupni ambijent 

u kojem pod uticajem svjetske globalne ekonomske krize postoje određeni problemi, 

ali mnogi ti klubovi i te kako rade. Mnogima u tim klubovima je obezbijeđena značajna 

podrška da se mladi ljudi bave sportom. Sticajem okolnosti ja sam na čelu jednog takvog 

kluba koji je bio pred gašenjem i uspjeli smo da ga sačuvamo i da sada u tome klubu 

ima preko 300 djevojčica koje se bave košarkom. Upravo nam je bio cilj da omogućimo 

mladim ljudima da svoje slobodno vrijeme na jedan koristan način upotrijebe. Ono što je 

posebno važno je uvođenje obaveznog predmeta kada su u pitanju zdravi stilovi života 

koji će upravo omogućiti svoj djeci da dobiju sve one neophodne infromacije koje su im 

potrebne da veoma racionalno odluče o svim negativnim posljedicama koje može izazvati 

konzumiranje i upotreba droga, pa čak i iz igre, i obično se na taj način počinje. Mislim da 

- 130 -


nije dovoljno samo da to bude izborni predmet, jer onda znači samo da je određeni dio te 

djece obuhvaćeno tim programom. Ja mislim da bi sva djeca trebala da budu obuhvaćena 

tim programom i da sva djeca dobiju sve one neophodne informacije koje su im potrebne. 


Hvala, kolega Vukčeviću. 

Još jedan komentar, poslanik Pavlović. 



Poštovani kolega Vukčeviću, ja ću napraviti jedan komentar koji, nadam se, neće 

izazvati vaš odgovor zato što smatram očekujem da ćemo se potpuno saglasiti. 

Dakle, kao što je već ranije rečeno, problem narkomanije spada u domen društvene 

patologije. To je oboljenje cijele zajednice, i oko toga mislim da ćemo se složiti svi, da 

nećemo dovoditi u pitanje te akciome naučne. 

Ono što želim da kažem jeste da se slažem sa onim što ste Vi govorili da je to 

jedan slojeviti problem, da ima mnogo načina i mnogo strategija koje se mogu primijeniti 

kako bi se borili protiv toga problema i ogroman broj da ih nazovem strategija, da kažem, 

NVO tipa. Mi smo bili svjedoci da smo značajna sredstva u ovom društvu u periodu više 

od 10 godina potrošili kako bi se borili protiv toga problema, i tu je bilo svega: muzikom 

protiv droge, fudbalom protiv droge, košarkom protiv droge, kukičanjem protiv droge, 

što reče jedan moj prijatelj, burekom protiv droge itd. itd. Naravno, svi ti programi mogu 

da daju određene efekte. Želim da se nadovežem na ono što su kolega Aleksić i koleginica 

Peković govorili, sve to je uzaludno, i volio bih oko toga da se složimo, gospodine 

Vukčeviću, ako ne vodite centralni projekat, a to je - policijom protiv droge, zakonom protiv 

droge, jer, sama činjenica da je to jedina stvar u kojoj smo dostigli evropske prosjeke i 

standarde, i čak ih prevazišli za deset godina, dovoljno govori o tome da ne možemo biti 

zadovoljni i da tu trebamo mi kao ozbiljni političari treba da tu fokusiramo, prepoznamo 

našu odgovornost da policija... 


Pravo na odgovor kolega Vukčević. Izvolite. 


Kolega Pavloviću, ja samo želim da kažem da ovaj problem sa kojim se suočava 

Crna Gora, naravno, nije karakteristika samo Crne Gore, nego i mnogo razvijenijih 

država nego što je Crna Gora i država koje imaju veću tradiciju kada je u pitanju razvoj 

i poštovanje demokratije. Mi se borimo da institucije sistema rade svoj posao, da se institucije 

sistema bave svojim poslom, uključujući, naravno, i policiju. Svi ovi podaci koji 

su se čuli danas o podnijetim krivičnim prijavama o presudama zapravo potiču od rada 

policije i policija je ta koja se bavi tim poslom. Nikako ne mogu prihvatiti tezu da policija 

ne radi svoj posao, da policija se bavi nekim stvarima koje nijesu njen posao, nego upravo 

ono što policiji i pripada, u skladu sa Zakonom i drugim pravnim aktima, ona to radi. Da 

li to nekad radi više ili manje uspješno, to je, naravno, stvar kao i svakog drugog posla. 

Ali sigurno se, prema ovim podacima koji su se danas čuli, u posljednjih nekoliko godina, 

u posljednjih pet - šest godina taj broj krivičnih prijava koji se podnosi značajno raste 

- 131 -


što ide u prilog činjenici da, ipak, policija radi svoj posao i da se ona trudi u svim onim 

segmentima koji su joj neophodni da upravo zaštiti mlade ljude prilikom mogućnosti 

konzumiranja tih opakih sredstava. Mi kao poslanici upravo trebamo sa ovim primjerom 

da doprinesemo da upravo institucije sistema budu u funkciji stvaranja svih neophodnih 

demokratskih principa koji su karakteristični za mnogo razvijenije države nego što je ..... 


Još jedan komentar. Poslanik Labudović. 


Kolega Vukčeviću, ja ne sporim gotovo ništa od onoga što ste vi rekli, ali meni 

se čini da mi, raspravljajući o ovom Zakonu, previđamo jednu, po meni, veoma važnu 

činjenicu, a to je da je jedno zakon a drugo nešto što se zove nacionalna strategija za 

borbu protiv droge. Ovaj zakon sam po sebi je dobar zakon. Ja sam to istakao u svom 

izlaganju i uz neke manje popravke bi mogao čak da bude i među onima koji u nekim 

rješenjima i idu ispred situacije. Nikad ni jedan zakon, pa ni ovaj, nije sam po sebi dovoljan 

da se nešto spriječi i preduprijedi. Ono što ovdje izostaje i ono što sam ja čak danas 

mogao da konstatujem i u dijelu rasprave koja je vođena, jeste, opštedruštveni konsenzus 

o tome koliko je pitanje i problem droge pitanje i problem cijelog društva. Znate, ona 

poređenja tipa ,,manje je toga kod nas nego u drugim zemljama“ ili onoga tipa ,,ajde vidite 

šta se radi po Lozani“ itd. Itd, nijesu ohrabrujući podaci. Mi smo malo društvo, nas je 

600 hiljada stanovnika, mi se ovdje gotovo svi međusobno poznajemo i na neki način smo 

vezani i ovdje nijedna pojedinačna i nijedna porodična tragedija, izazvana korišćenjem 

ovih supstanci, nije sama za sebe. Ona postaje mnogo širi društveni problem i Crna Gora 

je u problemu. Onog momenta kad se svi složimo sa time da je Crna Gora u problemu, pa 

makar on sa stanovišta puke statistike bio i manje izražen nego u drugim sredinama, lako 

ćemo se saglasiti oko toga kako da ga rešavamo. 


Hvala Vam. 

Kolega Vukčević. 


Kolega Labudoviću, ja se, zaista, slažem sa vama, ja sam i u uvodnom dijelu 

rekao da se radi o jednom zaista kompleksnom društvenom problemu i da, naravno, nije 

moguće jednim zakonom prije svega obuhvatiti sve instrumente i mehanizme koji su 

potrebni da bi se riješio jedan problem. 

Ali, ja želim da Vas podsjetim da je Crna Gora suočena sa tim problemom, i da 

još od 1998.godine, kada Ministarstvo tadašnje Ministarstvo prosvjete i nauke uključeno 

u prevenciju narkomanije kod školske djece i u saradnji sa UNICEF-om izradila jedan 

poseban program prevencije narkomanije u osnovnim školama upravo priznala da postoji 

određen problem i pokrenula neophodne aktivnosti koje su potrebne da se djeci u 

tom uzrastu obezbijede neophodne informacije koje su im potrebne da oni sami shvate 

o čemu je riječ i da shvate koliko ima svih negativnih posljedica. Naravno, kad se radi 

o Zakonu o sprečavanju i zloupotrebi droga, moram podsjetiti da upravo zloupotreba 

droga podrazumijeva konzumiranjem zakonom zabranjenih droga, te zloupotrebom le- 

- 132 -


galnih lijekova koji se u apoteci mogu dobiti na recept ili bez recepta. Tako da neki 

ljudi počnu zloupotrebljavati droge korišćenjem medikamenata za liječenje nekih raznih 

drugih bolesti, koji sadrže određene droge koje imaju, naravno, i taj zdravstveni aspekt. 

Ali ono što je posebno važno to je da se ovim zakonom upravo utiče na to da se izbjegne 

zloupotreba korišćenja droga kako bi se moglo obezbijediti... 


Hvala Vam. 

Kolega Radosav Nišavić, a neka se pripremi kolega Halil Duković. 

RADOSAV NIŠAVIĆ: 


Poštovana Skupštino, poštovana gospođo Savović, poštovani građani, 

Pred nama je Predlog zakona o sprječavanju zloupotrebe droga. 

Još od prastarih vremena narkomanija se provlači kroz mnoga društva i civilizacije. 

Drogu su dobro poznavali: Kinezi, Indusi, stari Grci, Asteci i drugi. U današnje 

doba narkomanija je postigla kulminaciju. 

Ja ću se osvrnuti na ovaj Predlog zakona iz ugla upotrebe droga u terapiji određenih 

bolesti. Još su stari Kinezi upotrebljavali hašiš kao lijek protiv dijareje i kašlja, zapisi iz 

2737. godine prije nove ere. Herodot je zapisao da su skitska plemena imala naviku da 

udišu paru iz vrele konoplje. Opijum se koristio još u trećem vijeku prije nove ere kao 

jak analgetik. U pomenutom Predlogu zakona nije precizirana upotreba, odnosno zloupotreba 

droga u terapijske svrhe. To su droge koje se mogu dobiti, odnosno, propisati na 

recept. Da li je tu ostavljen prostor za zloupotrebu Znamo da se kao jako analgetičko 

sredstvo u terapiji karcinoma koriste opijati: opijum, heroin, kodein, trodon, morfijum, 

heptanon i drugi. Bilo bi dobro da se prilikom uvođenja ovih lijekova donese konzilijarna 

odluka ili makar svježi izvještaj ljekara specijaliste na osnovu čega bi koordinirajući 

ljekar uveo određenu drogu u terapiju i to treba zakonom precizirati. Potrebna je i stroža 

kontrola upotrebe droga kao dopinga kod sportista, recimo amfetamina. Osvrnuću se i 

na dio zakona koji propisuje uslove za posjedovanje droga. Kaže se da brodovi i avioni 

mogu da posjeduju droge koje se koriste za ukazivanje prve medicinske pomoći. Ovdje 

nije dobro precizirano šta se upravo podrazumijeva pod prvom medicinskom pomoći 

i koje se droge mogu upotrijebiti u te svrhe. U članu 25 se kaže da pravna lica koja se 

bave naučnim, istraživačkim i obrazovnim radom, policija, forenzičke i teksikološke labaratorije, 

specijalizovane dijagnostičke labaratorije, mogu da gaje, proizvode, kupuju, 

uvoze, posjeduju i koriste droge u količinama koje su dovoljne za obavljanje tih djelatnosti. 

Ovdje se javlja problem zloupotreba droge u ne medicinske svrhe. Mislim na zloupotrebu 

takozvane droge istine LSD- koja se može zloupotrijebiti u dobijanju dokaza od 

strane osumnjičenih, a ponovna upotreba tih droga stvara tešku fizičku zavisnost. 

Danas se ovdje dosta govorilo o liječenju narkomanije. Znamo da nemamo tačne 

podatke o broju narkomana. Zvanična informacija je oko 3 hiljade, što bi se moglo 

pomnožiti sedam do deset puta. Zabrinjavajuće je da se zloupotreba droga sve više javlja 

i kod djece što govori jedna anketa sprovedena u Pljevljima na učenicima osnovnih 

i srednjih škola, gdje je testiran 1781 učenik, a nađeno je da je u sedmom 17 i u osmom 

razredu 27 njih probalo drogu. Sadašnje stanje sa kapacitetima za stacionarno liječenje 

bolnica Kotor i Kakaricka gora je svakako mala i obaveza ove države je da stvore veće i 

- 133 -


bolje kapacitete za liječenje ove bolesti. Liječenje po privatnim ordinacijama i klinikama 

je vrlo skupo. Navešću primjer da jedna tableta košta 50 evra, a injekcija 250 eura. Jedan 

supsticioni implantant u Beogradu košta oko 5 hiljada eura, a njegov rok trajanja je od 

3 do 9 mjeseci. Citiraću izjavu jednog psihijatra: “ Narkomanija se ne može suzbiti u 

korijenu, jer je u pitanju veliki profit na globalnom nivou. U igri je oko hiljadu milijardi. 

Donošenje zakona bez uključivanja države da spriječi transport i trgovinu drogom je isto 

što i pokušati da se jednim kamičkom zaustavi nabujala rijeka, nego ako ne možemo da 

spriječimo uzrok..... 


Hvala vam, kolega Nišaviću. Kolega Halil Duković, a nakon njega neka se 

pripremi kolega Nebojša Medojević. 

Izvolite. 

HALIL DUKOVIĆ: 

Gospodo poslanici, uvažena gospođo Savović, svako zakonsko uređivanje proizvodnje, 

distribucije, prometa i u određenim slučajevima potrošnje psihoaktivnih supstanci 

podrazumijeva suzbijanje, sprečavanje i neposredno kažnjavanje kršilaca ovih propisa. 

To nije samo vid kaznene politike već obuhvata i liječenje zavisnika, njihovu rehabilitaciju, 

resocijalizaciju i ponovnu integraciju u društveno okruženje. Literatura o drogama 

posmatrana u cjelini uvećava se do te mjere da je postalo praktično neizvodljivo napraviti 

cjelovitu bibliografiju relevantnih radova. Prema procjeni uglednog pariškog Instituta za 

geo politička proučavanja droga, svake godine se širom svijeta objavljuje od sedam do 

osam hiljada novih knjiga o drogama što samo govori o jednom globalnom problemu koji 

je droga izazvala. Droge su bile čovjekov pratilac od najranijih dana istorije. Pretpostavlja 

se već da je u mlađem paleolitu, znači 10 000 godina prije nove ere, čovjek imao prva 

iskustva sa psihoaktivnim supstancama. Neki pećinski crteži govore da je čovjek veoma 

davno pokušao da izazove izmijenjeno stanje svijesti. Sigurno je interesantan jedan zapis 

koji potiče iz indijske medicine koji datira od 1500 godina prije nove ere, a koji govori 

o upotrebi kanabisa u medicinske svrhe. Međutim, prava upotreba, a u isto vrijeme i 

zloupotreba droga vezana je za početak XIX vijeka. Čuveni francuski hemičar Hofman je 

38. godine sintetizovao i prvu sintetičku drogu LSD lizergičku kiselinu, a u isto vrijeme 

postao i njen korisnik. Takođe, početkom XIX vijeka jedan njemački apotekar je izolovao 

morfin i nazvao ga po Morfeju,grčkom Bogu sna, a sredinom XIX vijeka je iz lišća koke 

koja je donešenja iz Perua izolovan kokain, koji je korišćen u početku u medicini kao 

lokalni anestetik. Znači, svaka upotreba droga može ići samo u dva pravca - u medicinske 

i ne medicinske svrhe. U medicinske svrhe najčešće se upotrebaljavaju kao anelgetici. To 

su lijekovi koji umiruju bol. Ovo je legalna upotreba droga zašto mora postojati uredna 

dokumentacija i posebna evidencija. 

Takođe, ove droge se ne upotrebljavaju samo za regulaciju bola već i za druge 

bolesti o kojima ne bih sad govorio. Upotreba ovih supstanci na način koji šteti fizičkom 

i psihičkom tj. mentalnom zdravlju naziva se zloupotreba droga. To je u stvari svaka 

upotreba droga van onih medicinskih indikacija. A zloupotreba droga u modernom društvu 

dostiže svoj vrhunac ugrožavajući zdravlje velikog broja mladih ljudi dok se starosne 

granice konzumenata koji prerastaju u zavisnike svakim danom pomjera ka mlađoj populaciji. 

Posledice zdravstvene psihološke i socijalne prirode obuhvataju široke razmjere 

- 134 -


krećući se od pogoršanja individualnog psihofizičkog stanja preko uticaja na funkcionisanje 

porodice do pojave različitih oblika kriminaliteta. Ono što bih želio istaći, jeste, 

da se ovaj Zakon bavi, pored ostalog, i pomoći licima koji su zavisnici kao i njihovim 

porodicama što je vrlo značajno u etiologiji zloupotrebe droge, jer je porodica neizbježan 

faktor navođena nekad i kao inicijator zbog nesređenih odnosa u porodici, ali uvijek i 

sigurno kao žrtva, jer pored ostalog nosi veliku odgovornost u rehabilitaciji zavisnika bez 

čijeg punog angažovanja često izostaje i rezultat. Zakon uređuje i praćenje zloupotreba 

droga, način na koji se mogu gajiti, proizvoditi, stavljati u promet, uvoz i izvoz droga, ali 

ono što bih htio posebno naglasiti, a to su mjere prevencije. 

Prevencija je sigurno najbolja, najjednostavnija, a u isto vrijeme i najjeftinija metoda 

za borbu protiv zloupotrebe ovih supstanci. Ako znamo da u zloupotrebi droga veliku 

i glavnu ulogu ima biznis koji donosi ogromni kapital, svima je jasno da je borba 

jako teška i gotovo je nemoguće iskorijeniti je, ali je možemo svesti na minimum i to 

angažovanjem svih, kako pojedinačno tako i čitave zajednice. Veliki značaj ima i edukacija 

posebno mladih o štetnosti koju izaziva upotreba psihoaktivnih supstanci. Istakao 

bih značaj opštinskih kancelarija za prevenciju narkomanije koji informativno edukativnim 

programom obuhvataju onu populaciju koja je i najosjetljivija, a to su obično 

osnovci i srednjoškolci. Ono što bih još ovdje htio da istaknem, jeste Centar za mentalno 

zdravlje koji radi ovdje u Podgorici i koji već šest godina sprovodi metadonsku terapiju, 

terapiju liječenja ovisnika kroz čiju je ustanovu prošlo već oko hiljadu klijenata. To dovoljno 

govori, prije svega o dva vrlo velika značaja, prvo o značaju postojanja ovakve 

institucije koja radi pri Domu zdravlja, i drugo, da je ovo stvarno jedan veliki problem sa 

kojim se moramo mnogo ozbiljnije pozabaviti. Zahvaljujem. 


Hvala i vama, kolega Dukoviću. 

Na kraju kolega Medojević. 


Ova tematika zaista jeste inspirativna i pokazuje koliko pogađa sve u Crnoj Gori i 

koliko smo negdje svjesni, bez obzira na političku boju, da se radi o društvenoj opasnosti. 

Međutim, Pokret za promjene ima poseban senzibilitet prema ovome dijelu za koji nam 

se čini da u Crnoj Gori vlast i državne institucije do sada nijesu radile ni približno koliko 

su mogle, a to je da se smanji ponuda narkotika na crnogorskim ulicama i da se pogleda 

da li neko iz institucija koji treba da se bore protiv ove pošasti učestvuju u distrubuciji 

narkotika. Dakle, tu prije svega mislimo na one koji su u prvom dodiru sa distributerima 

narkotika, a to su policajci koji se bave ovim fenomenom i jasno je da u Crnoj Gori ovim 

fenomenom zaista treba da se bavimo kao što je već neko od kolega rekao, kao možda i 

najoposnijim društvenim fenomenom trenutno u Crnoj Gori, jer je on toliko uzeo maha 

da prijeti da razori jednu socijalnu supstancu u Crnoj Gori, da ugrozi ono što je svima 

svetinja, barem verbalno, a mislim i kada izađemo iz partijskih okvira i suštinski, a to je 

porodica. Nije isto biti narkoman u Holandiji gdje imate svoje privatne penzione fondove, 

gdje imate ušteđevinu od 100 hiljada eura, gdje država finansira takođe liječenje 

narkomana i u Crnoj Gori gdje vam je plata 200 eura. 

Problem u Crnoj Gori je što je droga jako dostupna svim slojevima što nije slučaj 

u zapadnoj Evropi. Dakle, u Crnoj Gori je droga jeftina, cijena narkotika govori o tome 

- 135 -


da je policija uključena u distribuciju narkotika. To su neka međunarodna iskustva, dakle, 

što je cijena veća veći je rizik od otkrivanja. Institucije se bolje bave tim fenomenom, 

treba veći broj posrednika, veći su troškovi logistike i cijena je skuplja, pa je tako manje 

dostupna siromašnim slojevima stanovništva. Neke jeftinije droge su dostupne i na zapadu 

takođe, ali one se lakše liječe ako se zadrže na tom nivou ako ne pređu u sledeću 

fazu. Na žalost veliki je procenat onih koji počnu sa najlakšim drogama, čak sa antidepresivima, 

a završe tragično u zavisnosti od najtežih i najkomplikovanijih narkotika. Čini mi 

se da se mora pooštriti represivni dio, smanjiti dostupnost narkotika građanima Crne Gore 

posebno, ja bih ovdje rekao, djeci, maloljetnicima, spriječiti ih da dođu u kontakt tako 

lagano. Znači, u Crnoj Gori možete da se informišete lako od koga se u Podgorici kupuju 

narkotici, narko dileri su obično maloljetna lica koja rade sa svojim drugovima iz škola. 

Obično narko dileri imaju već i zaštitu policije, zna se u Crnoj Gori u Tološima gdje je 

centar gdje se skrivaju i dogovaraju ti narkotici za taj dio, zna se u Zagoriču, zna se u 

Orahovačkoj ulici kod Željezničke stanice, u Crnoj Gori se sve zna. Znači, sve se zna gdje 

se može kupiti ne jedan gram, nego gdje se može kupiti veća količina narkotika i kako 

ući u taj krug narkodilera. Naravno, ti narkodileri vrlo često maloljetni postanu i zavisnici 

i onda imate povezanu petlju. Dakle, distributer, zavisnik, kriminalac, do delinkvencije. 

Onda se ide u teže oblike kriminaliteta i mi imamo jednu armiju, na žalost, mladih ljudi 

u Crnoj Gori koji je u organizovanom kriminalu, a jedan od najopasnijih segmenata je 

ulaznica u organizovani criminal i to, na žalost, distribucija narkotika na tom najnižem 

nivou. Ta piramida je vrlo nteresantna ekonomija organizovanog kriminala. Dakle, kad 

napravite analizu, najveću korist od distribucije narkotika ima vrh piramide dok ovi distributeri 

na ulici skoro da zarađuju prosječnu zaradu u Crnoj Gori. Oni zarađuju 500-600 

eura, maksimalno 1 000 eura, a rizikuju. Oni su najviše u zatvorima, oni najviše stradaju, 

njihove porodice su uništene i prema tome, ovdje moramo da udarimo kako je koleginica 

Peković rekla, u glavu. Dakle, moramo da razbijemo narko- bande, narko- kartele i da 

učinimo bavljenje tim vrstom kriminala opasnom, rizičnom sa aspekta da se uhapsi neko 

da dobije mnogo veću zatvorsku kaznu. Znači, Pokret za promjene se zalaže za drastično 

povećanje kazne za distribuciju narkotika, ali drastično. Što se mene tiče minimalna kazna 

bi im bila 20 godina, pa da vidimo kako će poslije zapljene imovine ljudi da uđu u taj 

posao i sa kojom lakoćom će da se bavi tim. Na žalost, ovdje veliki broj krupnih dilera 

ima zaštitu policije, zaštitu institucija sistema i to je problem Crne Gore. 

Ovo.....Ili ih ima mnogo, mnogo ideja i incijativa, kako da se sa aspekta prevencije 

i edukacije i nuđenja određenih alternativa bavimo mladim ljudima. Ali, nažalost, 

Vama iz DPS-a je važnije da imate domove penzionera nego domove mladih u Crnoj 

Gori. Znači, Kina gasi te, a vi domove mladih ne otvarate, ali svugdje imate dom penzionera 

zato što Vam je tu sjedište izbornih štabova po mjesnim zajednicama i više se brinete 

o penzionerima da imaju jeftino pivo, nego o omladini da ima jeftinu knjigu, jeftin pristup 

internetu ili dobar film. 



Kolege poslanici, poštovani predstavniče Vlade, 

Ja, gospodine potpredsjedniče, nemam ambicija da dajem nikakav predlog niti 

sugestije u mijenjanju zakonskog teksta naprotiv, niti da se bavim nekim stručnim ekspertizama 

o ovom globalnom problemu, globalnom svjetskom problemu, ali imam za 

- 136 -


potrebu kao poslanik sa manje razvijenog sjevera ističem probleme nerazvijenih opština 

pa imam običaj da kažem da sam ja iz Plava, najmanje razvijene opštine, da nemamo 

dobre puteve, da imamo najveći procenat iseljavanja, ali imamo jednu karakteristiku koju 

sam dužan da istaknem i da možda obradujem neke diskutante da mi u Plavu kao roditelji, 

kao građani nemamo ovaj problem droge. 

Znači, ja sigurno kao roditelj i kao građanin Plava nemam informaciju, niti sam 

do sad čuo da bilo koji naš roditelj kad pusti svoje dijete u vaspitno obrazovnu instituciju, 

u ugostiteljski objekat da će ga tamo dočekati dileri sa drogom. Zašto je to tako Da li 

je to razlog možda kvalitetni rad roditelja sa djecom, da li je to razlog što možda imamo 

kvalitetne vaspitno obrazovne institucije, da li je to možda razlog što nerazvijene opštine 

imaju malo veći stepen pobožnosti pa je droga kao zlo jedan porok koji nije u skladu sa 

tim vjerskim običajima ili je to možda odraz naše nerazvijenosti. Ja ne znam šta je. Ali bih 

istakao da nijesam siguran da brzo to zlo neće doći nama u Plav. Zašto Zato što mnogo 

opštinskih nadležnih organa, mnogo državne inspekcije kao i lokalne inspekcije kada bi 

poštovali pozitivne zakonske propise koji su adekvatni ovoj tematici, onda bi ovo zlo bilo 

malo dalje. I naše obrazovne institucije su opsadirane ugostiteljskim objektima, kladionicama, 

igrama na sreću i tako dalje sa mnogo potencijalnih mogućnosti koje brzo mogu 

stvoriti pretpostavku da i u naše vaspitne obrazovne institucije dođe ovaj porok. Vjerujem 

da sa naporima ukupnog društva ovaj globalni problem neće dotaći našu sredinu, 

vjerujem da će i Crna Gora kvalitetnije rješavati ovo zlo i da ćemo biti srećni i zadovoljni 

onako kako smo danas to mi u Plavu. Hvala. 


Kad sam već napravio jedan prekršaj, moram i drugi. Evo, to je ono što nije dobro. 

Izvolite. 


Kolega Šaboviću, željela bih ipak malo da prokomentarišem vaše izlaganje. To 

što je droga i zloupotreba droge globalni problem, a to smo danas čuli od mnogih ljudi i 

to nam nekako služi za nekakav alibi, meni zaista nije alibi i to što drugi imaju problem 

nama ne treba da bude lakše zato što i mi imamo problem. To je nekakav moj komentar 

na mnogo diskusija danas jer često se pojavljivala ta konstatacija. 

Ono o čemu se zaista sa Vama ne mogu složiti, a to je da na sjeveru, tako ste čini 

mi se rekli, nema ili da ima mnogo, mnogo manje droge i zloupotrebe droge. Ne znam 

kakva je situacija konkretno u Plavu, ali se za sjever ne slažem da je tako. 

Posebno se ne slažem sa vašim objašnjenjem, odnosno vašim pitanjem i vašom dilemom 

da li je to zato što Vi imate u Plavu dobre vaspitno-obrazovne ustanove na jednoj 

strani, a na drugoj strani zato što ste nerazvijeni, pa se iz toga može izvesti zaključak da 

u drugim sredinama nemaju dobre vaspitno-obrazovne ustanove i problem je što su razvijeni 

pa dajte da budemo svi nerazvijeni pa ćemo imati manje droge. Mislim to je zaista 

malo, nećete se naljutiti, ali malo neozbiljna priča i banalizacija priče. 

Vjerujte da na sjeveru Crne Gore ima čak i više zloupotrebe droge nego što je 

ima u drugim sredinama. I to svakim danom sve više, a ono što je činjenica u odnosu na 

materijalni status oni koji zloupotrebljavaju drogu je samo u kvalitetu, znači u mnogo da 

kažem jeftinijoj drogi i psihoaktivnim supstancama. 

- 137 -



Hvala Vam. Pravo na odgovor kolega Šaboviću, iako nije bilo riječi o sjeveru, 

nego o Plavu. 

Izvolite. 


Hvala potpredsjedniče. 

Kolegenice Vuković, ni slučajno nijesam pomislio da tuđa nesreća, nesreća nekog 

drugog je sreća moja, ni slučajno to nijesam pomislio. Ali sam htio da pokažem da često 

sve zloupotrebljavamo pa i drogu, pa je stavljamo i u kontekst politike i izbornog marketinga. 

Htio sam da kažem da u Plavu i ja kao roditelj nemam tih problema. Bez imalo 

opterećenja puštam moju djecu i na ulicu i u ugostiteljski objekat, jer nemam te brige 

da ima droge u Plavu. Zbog čega mislim da je to tako, zašto je to tako Zbog kvalitetnih 

vaspitno-obrazovnih institucija. 

Znači, nijesam pravio analize drugih, ali imamo analizu i podatke Ministarstva 

obrazovanja da su obrazovne institucije u Plavu među najkvalitetnijim. I ljudi koji ih 

vode su dobitnici Oktoiha u Crnoj Gori. Znači,to su razlozi zbog čega mislim da je to 

tako. Vjerovatno da i taj segment nerazvijenosti, putne infrastrukture i tako dalje možda 

je doprinio, ali za sada je tako sa mojom željom da tako bude i u čitavoj Crnoj Gori i u 

čitavom svijetu. 

Hvala. 


Hvala i Vama. Ovim zaključujemo raspravu. Rekao bih komentar izlaganja.Ja 

moram zaključiti raspravu jer smo prekoračili vrijeme. Ja se izvinjavam, zahvaljujem na 

razumijevanju, ali zaključujem raspravu o ovoj tački dnevnog reda, Predlogu zakona o 

sprečavanju zloupotrebe droga. 

Pitam pomoćnicu ministra Savović da li eventualno ima potrebe za nekim dodatnim izlaganjem. 

Izvolite. Do sada nijeste imali prilike. 


Zahvaljujem, gospodine predsjedavajući. Zahvaljujem se svim poslanicima koji 

su uzeli učešća u diskusiji i čini mi se da je zajednička nit svih diskusija bila istinska 

želja da se problemu rješavanja droge priđe na jedan sveobuhvatan i konstruktivan način, 

a čini mi se da smo ponudili zakon koji upravo obećava uz odlučnost Vlade koja je već 

pokazala to formiranjem 2008. godine nacionalnog strateškog odgovora za droge, zatim 

formiranjem odjeljenja za droge u Ministarstvu zdravlja i osnivanjem kancelarija za prevenciju. 

I proistekla je obaveza iz tog dokumenta da donese Zakon o prekursorima koji 

je ova Skupština usvojila sa Zakonom o sprečavanju zloupotrebe droge, pa se na neki 

način zaokružio normativni okvir. Međutim, čini mi se da tokom diskusije nijesam prepoznala 

ono što je poseban, po nama, ovakav zakon, ono što je poseban kvalitet zakona, 

a to je da se po prvi put unificira, odnosno daje prostor da se pristup u bilo kojoj oblasti, 

znači prevenciji, liječenju, resocijalizaciji, rehabilitaciji, vrši na jedan unificiran način u 

skladu sa stručnim smjernicama i programima. Mislim da neću uspjeti da odgovorim na 

- 138 -


sva pitanja zbog kratkog vremena, ali ovo bi bio ujedno odgovor gospodinu Pupoviću 

i gospodinu Nišaviću s obzirom na propisivanje smjernica u oblasti liječenja i stručnih 

protokola i daju garanciju da će uravnoteženost pristupa između propisivanja lijekova i 

nabavke lijekova, u onim opravdanim slučajevima unificirat na teritoriji čitave Crne Gore 

i način izdavanja i propisivanja lijekova koji sadrže droge. 

Imala sam za potrebu da upravo ukažem na tu dimenziju ovog zakona da su u zakon 

ugrađene sve evropske preporuke. Dakle mi smo započeli te aktivnosti na rješavanju, 

na redukciji štetnih posledica da ispunjavamo očekivanje Evropske unije u smislu smanjenja 

potražnje za drogama, ali moram da kažem i da istaknem i važnost formiranja informacionih 

jedinica koja će biti u Ministarstvu zdravlja koja je dio informacione mreže. 

Zašto ovo posebno ističem Ovo je moćna alatka za prikupljanje svih informacija koje 

su vezane od svih nosilaca aktivnosti prepoznatih strategijom koju je ovaj zakon učinio 

obaveznim. Programi koje je predvidjela strategija se donose u svim oblastima i jedan 

multidisciplinirani pristup rješavanju ove problematike omogućava prikupljanje podataka 

kako bi se evaluirali na nacionalnom nivou. Bili bi onda na evropskom nivou i 

omogućavali jedan sistemski pristup i predstavljali jednu moćnu alatku za suzbijanje i 

redukciju štetnih posledica. 

Pratila sam pažljivo pitanja i ne znam da li imam vremena da pojedinačno odgovaram 


Izvolite. 


Dakle, gospodin Pavlović je ukazao na neriješenost terapijskih zajednica, da 

nijesu dovoljno pomenute u zakonu. Moram da Vam skrenem pažnju na jednu činjenicu 

da terapijske zajednice vezane za resocijalizaciju i rehabilitaciju, nijesu liječenje u smislu 

ovog zakona.To je proces koji se kod stabilnih apstinenata nastavlja u cilju omogućavanja 

i osnaživanja njihove ličnosti za prepoznavanje svojih ajboljih sposobnosti. To je proces 

naravno koji dugo traje.... 


Izvinite, moram Vas prekinuti. Koliko po vašoj procjeni Vam treba još vremena 

da odgovorite na pitanje, jer Vam je vrijeme isteklo 


Bilo je zaista dosta pitanja. 


Da li smo saglasni još tri minuta da damo predstavniku predlagača da odgovori na 

pitanja Izvolite. I molim Vas da u tri minuta odgovorite na ona pitanja za koja smatrate 

da su najznačajnija u moru ovih koja su postavljena tokom rasprave. 

Izvolite. 

- 139 -



Odgovorila bih i gospođi Vuković s obzirom da je njeno pitanje vrlo bitno jer 

upućuje na nepreciznost definicije droge, odnosno zašto smo se odlučili da ovaj zakon nazovemo 

Zakonom o zloupotrebi droga. Mislim da je to najširi način da se sublimira svaka 

supstanca, svaka biljka, svaki dio biljke. Mi smo se u ovom zakonu služili isključivo 

izrazom droga, namjerno, da ne bismo propustili nijednu supstancu koja će se pojaviti 

moguće u budućnosti, kao što ste vidjeli iz ovog zakona. Bitan aspekt ovog zakona je 

upravo sačinjavanje liste droga. Samo ono što se nalazi na listi droga jeste droga u smislu 

ovog zakona i podliježe legislativi. Mi smo imali dilemu da li da listu droga uključimo u 

zakon. Međutim, zbog komplikovane procedure izmjene zakona, a mogućnosti pojavljivanja 

različitih supstanci, opredijelili smo se da to uradimo podzakonskim aktom. 

Još jednom bih istakla, s ozbirom da je ovo vezano za vašu diskusiju, važnost 

ovih stručnih smjernica, odnosno da se proces liječenja, rehabilitacije, resocijalizacije, to 

su dva strogo odvojena postupka, odnosno procesa, da se odvijaju u skladu sa stručnim 

smjernicama i programima koji se donose u oblasti zdravstva, odnosno oblasti socijalne 

zaštite. Ovim zakonom je propisana mogućnost osnivanja terapijskih zajednica, ali, opet 

moram da naglasim, po prvi put pod uslovima u pogledu jasno definisanih prostora, kadra 

i uslova pod kojima će raditi, u skladu sa stručnim smjernicama, što omogućava jedan 

unificirani pristup rješavanju problema zavisnosti, odnosno resocijalizacije bivših zavisnika. 

Mislim da sam ujedno i odgovorila na pitanje gospodina Labudovića koji je ukazao 

na nepreciznost liste, a lista je nepromjenjljiva i upravo daje mogućnost nacionalnom 

zakonodavstvu da uvrsti one droge za koje smatra da izazivaju zavisnost, odnosno da su 

štetne po zdravlje građanina. 

Gospođa Bajramspahić je ukazala da treba regulisati i kaznenu politiku, odnosno 

kažnjavati ugostitelje. Mislim da je to predmet drugih zakona. Mi u tom pravcu već imamo 

inicijative i Zakon o bezbjednosti saobraćaja i podzakonski akti koji će uključiti testiranje 

na droge. Mislim da ovaj zakon koji smo donijeli pruža dovoljno garancije, jeste 

početak usklađivanja sa evropskim standardima i daje dovoljno garancija da će se borba 

protiv zloupotrebe droge odvijati u skladu sa evropskim standardima i da će ostvariti cilj, 

a to je redukcija štetnih posljedica. Zahvaljujem. 


Hvala vama. 

Meni ostaje da konstatujem da je pretres povodom ove tačke dnevnog reda 

završen. O Predlogu zakona izjasnićemo se naknadno. 

Prelazimo na sljedeću tačku dnevnog reda Izvještaj o radu Agencije za zaštitu 

ličnih podataka i stanju zaštite ličnih podataka za 2010. godinu. 

Podsjećam da je Agencija za zaštitu ličnih podataka, saglasno Zakonu o zaštiti podataka o 

ličnosti, dostavila Izvještaj o radu Agencije i stanju zaštite ličnih podataka za 2010. godinu. 

Predstavnik Agencije je predsjednik Savjeta Agencije gospodin Šefko Crnovršanin. 

Otvaram pretres. Pitam predstavnika Agencije želi li da da dopunsko obrazloženje. 

Želi. 

Riječ ima gospodin Crnovršanin. Izvolite. 

- 140 -


ŠEFKO CRNOVRŠANIN: 

Poštovani potpredsjedniče, dame i gospodo poslanici, 

Dozvolite mi da učinim nekoliko uvodnih napomena u vezi sa prvim godišnjim 

izvještajem o radu Agencije za 2010. godinu i stanju zaštite ličnih podataka koji se nalazi 

pred vama. Članom 62 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti Agencija za zaštitu ličnih podataka 

je u obavezi da Skupštini do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu podnese 

Godišnji izvještaj o stanju zaštite ličnih podataka. Kao što vam je poznato, Skupština 

Crne Gore dana 10.12.2009. godine izvršila je izbor predsjednika i dva člana Savjeta 

Agencije za zaštitu ličnih podataka, a Savjet je izabrao direktora aprila mjeseca 2010. 

godine i tako su otvoreni formalno pravni uslovi za početak rada Agencije. 

Izvještaj Agencije prikazuje njen rad i stanje zaštite ličnih podataka za 2010. godinu, 

a sve na osnovu saznanja i podataka do kojih je Agencija došla u tom periodu. Ovaj 

izvještaj obuhvata tematske cjeline koje su obrađivane tokom rada, i to pravni akti agencije, 

unutrašnja organizacija i popunjenost radnih mjesta, registracija rukovaoca zbirki 

ličnih podataka, mišljenja u vezi primjene zakona, saradnja sa državnim organima, javnim 

institucijama i drugim, inspekcijski nadzor, postupci agencije po službenoj dužnosti, redovan 

nadzor, zahtjevi za zaštitu prava, zahtjevi za davanje saglasnosti, međunarodna 

saradnja, projekti, javnost kada i saradnja sa medijima, budžet, poslovni prostor i oprema, 

kao i ocjena stanja. 

U izvještaju je data opšta ocjena stanja zaštite ličnih podataka. Izvještajni period 

koji predstavlja prvu godinu funkcionisanja agencije je suviše kratak da bi se dala 

sveobuhvatna i do kraja zaokružena ocjena o stanju zaštite ličnih podataka. Dosadašnji 

nadzori imali su više preventivno edukativni nego represivni karakter. Stanje u oblasti 

zaštite ličnih podataka u većini kontrolisanih subjekata za Agenciju nije zadovoljavajuće. 

Radi se o nedovoljnom poznavanju propisa, kao i nepostojanju pravila i procedura kod 

rukovaca i zbirki ličnih podataka. S druge strane, izražavamo zadovoljstvo odnosom 

predstavnika kontrolisanih subjekata prema našim aktivnostima, ohrabruje njihova kooperativnost 

koju iskazuju prema kontrolorima agencije. 

Želim da istaknem da se svakim danom uspostavlja sve bolja saradnja sa 

nadležnim državnim organima u postupku pripreme propisa koji se odnose na zaštitu 

ličnih podataka, sarađuje sa organima nadležnim za nadzor nad zaštitom ličnih podataka 

u drugim zemljama, kao i sa svim korisnicima ličnih podataka, državnim organima, 

organima državne uprave, organima lokalne samouprave i lokalne uprave, privrednim 

društvima, preduzetnicima, fizičkim licima i drugim pravnim licima kojima su dati lični 

podaci na korišćenje u skladu sa zakonom. Pored toga se uspostavlja sve bolja saradnja 

i sa štampanim elektronskim medijima, kao i NVO sektorom i da su, po našoj ocjeni, 

sredstva informisanja uglavnom blagovremeno na istinit i objektivan način informisali 

građane o svim aktivnostima agencije. 

Takođe, želim da vas upoznam da se na osnovu podnijetih zahtjeva i u stvaranju 

kontakata sa svim subjektima, korisnicima i obrađivačima ličnih podataka, praćenjem 

pravne regulative i zapažanja uopšte, može konstatovati da se u Crnoj Gori svakim 

danom posvećuje sve veća pažnja zaštiti ličnih podataka. Do kršenja ovog prava dolazi 

u pojedinačnim slučajevima, uglavnom zbog, kako smo unaprijed istakli, nedovoljnog 

poznavanja ili nepravilne primjene odredaba Zakona o zaštiti podataka o ličnosti. 

Tvining projekat je sprovođenje strategije o zaštiti ličnih podataka u Crnoj Gori. 

U trajanju od petnaest mjeseci će isto pružiti zaposlenima u agenciji da na najbolji način 

- 141 -


iskoriste iskustvo agencija za zaštitu ličnih podataka različitih država članica Evropske 

unije. U analitičkom izvještaju Evropska komisija je ukazala da zakonodavstvo u ovoj 

oblasti tek treba da bude usklađeno sa zakonodavstvom Evropske unije. Sprovođenjem 

Tvining projekta bićemo u prilici da ukažemo u kojem dijelu treba mijenjati postojeći zakon. 

Planom rada Agencije za zaštitu ličnih podataka u ovoj godini je predviđeno kao prioritetni 

zadaci promovisanje Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, osvrćući se na obaveze 

korisnika i obrađivača ličnih podataka, rješavanja po zahtjevima za zaštitu prava, davanja 

mišljenja u vezi primjene ovog zakona, saradnja sa medijima, NVO sektorom i druge 

obaveze koje proističu iz Zakona o zaštiti podataka o ličnosti. 

Iz ovog mog kratkog obraćanja, želio sam samo da dam uvod koji bi poslužio kao 

poziv da zajednički sagledamo u unapređujemo rad agencije ...., da bude bolji i kvalitetnije, 

a sve u cilju podizanja stepena zaštite ličnih podataka na veći nivo. Savjet je u kompletnom 

sastavu pred vama i odgovaraće na postavljena pitanja tokom rasprave. Hvala 

vam. 


Hvala vama. 

Otvaram raspravu. Prvi učesnik u raspravi je kolega Mevludin Nuhodžić, a nakon 

njega koleginica Snežana Jonica. Izvolite. 

MEVLUDIN NUHODŽIĆ: 

Zaštita ličnih podataka je jedno od osnovnih građanskih prava i govori o kvalitetu 

svakog građanskog društva. Međunarodna zajednica je jasno definisala osnovne standarde 

sa univerzalnim vrijednostima iskazanim kroz ugovore, pravila i konvencije koje je 

Crna Gora ugradila kroz svoj pravni sistem. Crna Gora je izgradila odličan pravni okvir 

kada je u pitanju zaštita ljudskih prava i sloboda, koji je definisan i Ustavom Crne Gore u 

članu 6 Ustavom se jemče i štite prava i slobode, proklamuju ih nepovredivim i obavezuju 

svakog da ih poštuje. Nepovredivost stana, tajnost pisma, telefonskih razgovora i drugih 

sredstava, takođe se garantuje Ustavom, a odstupanje od ovog načela je moguće samo na 

osnovu odluke suda, ako je to neophodno za vođenje krivičnog postupka ili iz razloga 

bezbjednosti Crne Gore. U članu 43 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti zabranjuje se 

upotreba podataka o ličnosti van namjene za koju su prikupljeni i daje se pravo svakome 

da bude upoznat sa podacima koji su prikupljeni o njegovoj ličnosti i pravo na sudsku 

zaštitu u slučaju zloupotrebe. U njemu su sadržana osnovna načela međunarodnog prava. 

Kvalitet i preciznost zakona je omogućio agenciji da u u kratkom periodu svog formiranja 

postigne korektne rezultate, što se vidi iz ovog izvještajnog perioda, ali je neophodno 

nastaviti komunikaciju sa zemljama koje su na višem nivou iskustava kada je u pitanju 

ova materija, a saradnja sa njima i njihovim institucijama mogla bi koristiti za postizanje 

još boljih rezultata. Ipak, želim da naglasim da su potrebni napori svih u društvu kako bi 

agencija imala još bolje rezultate u narednom periodu. 

U okviru Tvining projekta čiji ste korisnik kao ozbiljan partner Evropske komisije, 

eksperti Evropske unije identifikovali su 128 zakona koji se moraju usaglasiti sa njihovim 

standardima u oblasti zaštite ličnih podataka. Zbog toga je neophodno da vi kao inicijatori 

i mi kao parlament što prije uđemo u ovaj posao usaglašavanja zakona sa evropskim 

standardima i što prije ih usvojimo. 

Potenciraću problem koji ste vi istakli u vašem izvještaju, da ne postoji valjana 

- 142 -


procjena koliko ima zbirki ličnih podataka u Crnoj Gori, iako je Ministarstvo unutrašnjih 

poslova i javne uprave utvrdilo obrazac za sve imaoce zbirki ličnih podataka kako bi 

agencija imala u svom registru, naravno i za one koji ih tek žele formirati uz vašu saglasnost. 

U rješavanju ovog problema u narednom periodu agencija se mora fokusirati ka 

cilju da se taj broj utvrdi, a što je i preduslov da se te zbirke ne mogu koristiti na drugi 

način tj. zloupotrijebiti. 

U vašem izvještaju ukazali ste na potrebu transparentnosti vašeg rada. Mislim 

da je to precizno iskazano zaključkom 6 izvještaja Odbora za ljudska prava i slobode, 

ističem to kao afirmativan zaključak, koji ukazuje na neophodnost izrade veb sajta agencije, 

kako bi se građani upoznali sa radom i nadležnostima agencije tj. kako bi agencija 

upostavila kontakt sa javnošću. Agencija treba da intenzivira aktivnosti na edukaciji 

građana o pravu na zaštitu ličnih podataka, kao i o nadležnostima agencije kao organa za 

nadzor nad sprovođenjem zakona, i ne samo putem veb sajta, već i promocijom zakona i 

rada agencije putem medija, kao i da intenzivira saradnju sa drugim državnim organima i 

drugim javnim institucijama. 

Uloga medija u cijelom procesu je bitna i ona, po mom mišljenju, predstavlja 

snažan element unapređenja zaštite podataka ličnosti. Smatram da je od velikog značaja 

za podizanje svijesti građana o tim pitanjima da mediji u saradnji sa vama u agenciji u 

Crnoj Gori imaju angažovaniji odnos u pogledu te ... Činjenica je da znatan broj građana 

doživljava agenciju ne kao agenciju koja štiti prava građana i vrši funkciju nadzora nad 

obradom i korišćenjem ličnih podataka, već kao organ koji samo čuva tajne podatke, što 

je pogrešno. Tačno je da je agencija postigla određeni nivo saradnje sa državnim organima 

prepoznavajući saradnju kao prilog efikasnoj implementaciji zakona i razvila kvalitetnu 

komunikaciju kako sa državnim organima, javnim preduzećima, lokalnom samoupravom, 

tako i sa predstavnicima NVO sektora i privrednim društvima. To se vidi iz ovog vašeg 

izvještaja. Naravno, saradnja može biti još bolja, a opstrukcija toj saradnji ne smije biti 

limitirana ljudskim resursima i potrebno je popuniti kapacitete koji su neophodni. Mislim 

da se u 2011. godini to pitanje treba riješiti. Neka to bude na nivou preporuka Odbora 

za ljudska prava i slobode, neka to bude 80% od predviđenih vaših kapaciteta. Želim da 

iskažem i afirmativan stav prema zaključku 9 Odbora za ljudska prava i slobode koji kaže 

da izvještaj sadrži detaljne podatke o sprovedenim radnjama za ...., podatke o tome da li 

je dodatno vršen nadzor kojim bi se utvrdilo da li su subjekti kojima su naložene određene 

radnje iste i sproveli u cilju poboljšanja stanja i zadovoljenja zakonom propisanih kriterijuma, 

zbog toga je u narednom periodu neophodno da Agencija za zaštitu ličnih podataka 

izvrši kontrolu poštovanja i sprovođenja radnji, koje je naložila subjektima prilikom njihove 

kontrole. 

U vašem izvještaju navodi se da je jedan od problema boljeg funkcionisanja agencije, 

u smislu izrade kvalitetnijeg sistema vođenja registara zbirki ličnih podataka u elektronskoj 

formi, kreiranja internet stranice, saradnja sa medijima, edukacija službenika, 

predstavlja nedostatak finansijskih sredstava. Zbog toga je neophodno, u sljedećoj 

budžetskoj godini, povećati finansijska sredstva kako bi se poboljšali uslovi za rad agencije 

i efikasnost podigla na najvećem mogućem nivou. Vjerujem da ćemo mi kao poslanici, 

kada je u pitanju naše učešće u izradi budžeta, ono je svakako krajnje i odlučujuće, 

uticati da se obezbijede ova sredstva da bi vi vaše aktivnosti mogli da dovedete na najveći 

mogući nivo. 

- 143 -


Želim, možda u formi pitanja, da prokomentarišem nešto u ovom vašem izvještaju, 

gdje se na strani 16 kaže - u izvještajnom periodu agencija nije podnosila zahtjeve za 

prekršajne postupke, jer za to nijesu bili stečeni potrebni uslovi. Ovo sam htio da razumijem 

na moj način, a vama postavljam pitanje da mi vi to objasnite. Mislim da ste vi vaš 

odnos prema ovim kontrolnim subjektima iskazivali preporukama, nekim upućujućim 

formama, nijeste ulazili u sankcionisanje određenih subjekata, jer ste pretpostavili, to 

je moje mišljenje, da je neophodno napraviti edukaciju građana i institucija kada je u 

pitanju ovaj zakon. Ovo je nešto novo sa čim se mi susrećemo na ovim prostorima i sa 

zakonom koji nije baš lako implementirati i sa konstituisanjem agencije koja je, slobodan 

sam da kažem, za tako kratko vrijeme, ipak, postigla zapažene rezultate. Pokušao sam da 

iskažem kako ovo doživljavam, a vama postavljam to kao pitanje, da mi vi objasnite šta 

ste mislili između ovih redova i sa ovom tačkom. Nijesam pitanje uputio direktno, a vi 

ćete procijeniti ko će odgovoriti. Hvala vam. 


Zahvaljujem. 

Imamo mogućnost sada da odgovorite, ako želite, ili možemo kasnije, kako vi 

ocijenite. Izvolite. 

ALEKSA IVANOVIĆ: 

Želim da odgovorim poslaniku Nuhodžiću na pitanje koje je precizno formulisao, 

jer to pitanje direktno zadire u efikasan rad agencije. Odgovor je, čini mi se, vrlo jednostavan 

i lako razumljiv, a vi ste ga već razumjeli, kao što sam čuo. Zapravo se radi o tome 

da je agencija počela sa nadzorom tokom oktobra mjeseca, da smo počeli sa nadzorom 

po službenoj dužnosti, jer nijesmo imali zahtjeve za ocjenu stanja u ovoj oblasti. Upravo 

zbog toga što smo ta zadnja dva mjeseca prošle godine vršili nadzor i završili nadzor, a 

zakon nam daje obavezu da nakon šezdeset dana ponovimo nadzor, u cilju provjere da 

li su se naše naredbe sprovele, u ovaj izvještajni period to nijesmo mogli da stavimo iz 

prostog razloga što vremenski okvir dat u roku od dva mjeseca nije mogao isteći ako smo 

nadzor završili krajem oktobra mjeseca. Uvjeravam vas da ovih dana upravo to i radimo. 

Provjeravamo sve subjekte nadzora, da vidimo da li su ispoštovali one naredbe koje smo 

im naložili. Hvala. 


Zahvaljujem gospodinu Ivanoviću, članu Savjeta Agencije. 

Sada idemo dalje. Snežana Jonica, pretpostavljam da će biti dovoljno deset minuta, 

a nakon nje kolega Ervin Spahić. 

Izvolite. 

SNEŽANA JONICA: 


Dame i gospodo poslanici, predstavnici Savjeta Agencije, 

Moram da konstatujem da je ocjena zaključaka iz Izvještaja o radu agencije i 

izvještaja o stanju podataka o ličnosti, a još više ocjena i zaključaka Odbora za ljudska 

prava i slobode u ovom izvještaju nešto što ukazuje da je stanje u oblasti zaštite podataka 

- 144 -


o ličnosti nije na zadovoljavajućem nivou, kako u formalnom, tako i u faktičnom smislu. 

Međutim, moram reći da je za mene najupečatljivija formulacija upravo ono što 

ste vi napisali u izvještaju. To je da je agenciji nepoznat ukupan broj zbirki ličnih podataka 

i njihovih rukovalaca, što znači da ni građani ne znaju gdje se sve skupljaju njihovi podaci, 

dakle citiram izvještaj. Preciznije, niko u Crnoj Gori ne zna gdje se sve i koji se sve 

podaci o svima nama skupljaju. Vi kažete da stanje nije dobro, a ja bih rekla da je stanje 

zabrinjavajuće, štaviše alarmantno, ako imamo u vidu samo ovaj podatak. Međutim, smatram 

da je stanje u ovoj oblasti alarmantno, ne samo zbog razloga navedenih u izvještaju, 

već i zbog razloga kojima se agencija nije bavila u izvještaju, niti u izvještajnom periodu, 

počevši od sve većih ovlašćenja Agencije za nacionalnu bezbjednost da može da prikuplja 

na svim mogućim mjestima sve moguće podatke, do toga na koji način se koriste 

podaci mobilnih operatera. O tome će mnogo više govoriti moje kolege koje su se već 

bavile tom temom. 

S druge strane, moram da se osvrnem na neka mišljenja koja ste nam dostavili 

u ovom izvještaju, u okviru kojih niste dostavili obrazloženje na osnovu čega ste donijeli 

takva mišljenja. Jedno od najupečatljivijih je ono kada ste procijenili da se ne može 

dati pravo Opštinskom odboru Podgorica da dobije podatke od Ministarstva unutrašnjih 

poslova o licima koja su promijenila prebivalište, odnosno adrese u Podgorici, a što 

je traženo tokom prethodnih lokalnih izbora zbog nesvakidašnjih i čudnih promjena u 

biračkom spisku. Tada ste ocijenili da bi to ugrozilo lične podatke, jer se radi o matičnom 

broju, adresi itd, ne navodeći činjenicu da se taj isti matični broj i ta prva i druga adresa 

o kojima smo tražili podatke tada nalaze već u biračkom spisku koji je javna isprava i da 

su svi oni od kojih su štitili te podatke, uključujući opštinski odbor Podgorica, mogli da 

imaju uvid u taj prvi i taj drugi podatak, a samo smo tražili pregled promjena. Naravno, 

o tome će više govoriti moje kolege, neću ni o ovom mišljenju previše trošiti vremena. 

Konstatovaću način na koji ste davali mišljenja o nečemu što nije urađeno kvalitetno, nije 

na kvalitetan način protumačen zakon, a s druge strane u ovom što ste nam dostavili nije 

obrazloženje koje govori o tome na osnovu čega ste se rukovodili upravo članom zakona 

na koji ste se pozvali. 

Ono što mi je, takođe, upečatljivo je, recimo, mišljenje koje ste dali u odnosu na 

zahtjev odbornika u Skupštini Opštine Bar, da dobije podatke o tome ko je sve dužan 

komunalije opštini Bar. Konstatovali ste da bi se dostavljanjem traženih podataka kršio 

Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, takođe, makar u ovome što nam je dostavljeno, bez 

obrazloženja. Postavljam pitanje svima nama - kako će odbornik u Skupštini opštine da 

razmatra budžet te opštine ako je prihodna strana budžeta, između ostalog, definisana 

na osnovu prihoda od komunalija od lica koja su navedena, između ostalog i ovog lica, 

ili niza lica za čije podatke taj odbornik nije mogao da dobije spisak da bi imao realnu 

sliku da li je prihodna strana budžeta kvalitetno planirana i od kada postoje ta dugovanja, 

kako se regulišu naplate tih potraživanja i sve ostalo. Tu ste se kretali po onoj tankoj ivici 

između javnog interesa i zaštite ličnih podataka na račun onoga ko vam je u tom trenutku 

bio interesantniji da ga zaštitite, u ovom slučaju opština Bar, da ne date podatke ko sve 

duguje za komunalna opremanja i zbog čega jednostavno taj podatak nije bio dostupan. 

Ono što mi je, takođe, upečatljivo iz onoga što ste radili kroz kontrolu opštini 

Bar jeste činjenica da je tamo konstatovano da je postojao čitač otisaka prstiju na osnovu 

kojeg se vršila evidencija ulaska i izlaska sa posla zaposlenih. Moram da naglasim da je 

na kupovinu tog čitača otiska i njegovu upotrebu upozoreno bilo rukovodstvo opštine 

- 145 -


upravo iz Kluba odbornika SNP-a u Baru i da je nakon toga to urađeno. Vi ste ih upozorili, 

oni su uklonili čitač otisaka prstiju. Ono što želim da znam jeste ko sad zna gdje 

su sve ti biometrijski podaci stigli i šta se desilo sa njima nakon što je taj čitač otisaka 

uklonjen, a da ne pričam šta sa posljedicama činjenice da je određeni iznos novca građana 

prevashodno opštine Bar koji su ulagali u budžet potrošen za čitač otisaka prstiju koji je 

suprotno zakonu postavljen, korišćen i uklonjen, nakon što ste im vi to naložili. Postoji 

niz nekih stvari koje proizilaze kao posljedica nepoštovanja zakona, a u kontekstu svega 

toga imamo priču da još nismo spremni da pokrećemo prekršajne prijave, odnosno one 

koji ga ne poštuju. 

S druge strane, ono što mi je, takođe, bilo upečatljivo, nakon sjednice Odbora za 

ljudska prava i slobode na kojoj smo razmatrali ovaj izvještaj, tražila i od agencije, ali i 

od MUP-a da mi dostave određene podatke koji bi mi pomogli da bolje shvatim razloge 

zbog kojih toliko kasnimo u realizaciji nekih stvari koje su obaveze iz zakona koji smo 

donijeli. Agencija je u najvećoj mjeri dostavila tražene podatke, MUP ih nije dostavio, 

tako da i dalje nisam u prilici da znam da li je MUP onako kako je trebalo donio novi 

sporazum i aneks sporazuma o korišćenju ličnih i drugih podataka između Ministarstva 

unutrašnjih poslova i javne uprave i Uprave policije, jer je MUP izbjegao da dostavi taj 

odgovor, kao što MUP nije dostavio ni Pravilnik o obrascu i načinu vođenja evidencije, 

koji sam, takođe, tražila od njih. 

S druge strane, nisam ni tada dobila odgovor, a ni ovdje zašto je MUP tek krajem 

prošle godine utvrdio obrasac koji treba da popune svi imaoci zbirke ličnih podataka, pa 

možda kao posledicu toga imamo da nemamo ideju ko sve ima zbirku ličnih podataka 

u Crnoj Gori, zašto MUP takođe nije bio utvrdio način označavanja i zaštite posebne 

kategorije ličnih podataka, što ste vi ocijenili kao razlog zbog kojeg je jedna određena 

specifična vrsta podataka izlazila u javnost. To je nešto što nismo uspjeli da dobijemo. To 

je ono što danas već ne mogu od vas da očekujem, ali rukovodstvu Skupštine još jedna 

napomena da se zahtjevi po članu 50 Poslovnika Skupštine ne poštuju i da je ovo nešto 

što sam tražila kada sam pripremala za ovu raspravu, a nisam dobila. 

Vi ste iz agencije, nakon što ste sve moguće dokumente koje sam tražila dostavili, 

izbjegli da dostavite samo eksplicitan odgovor na pitanje koliko je bruto i neto plata 

za svako sistematizovano mjesto koje je popunjeno u agenciji. Pretpostavljam da ima 

razloga zbog kojih niste željeli da se ovdje čuje i taj iznos. Ostaviću očekivanje da ćete 

to, pošto ćete imati priliku ubrzo da ponovo podnosite izvještaj, da uradite makar tada. 

Ono što, takođe, želim da naglasim, a sada već i kao ocjenu onoga što jesu ocjene rada 

agencije koja svojim načinom rada nije doprinijela da se stanje ličnih podataka poboljša, 

odnosno da se sve to unaprijedi na način na koji se od nas očekuje. Nepostojanje traga o 

tome da ste imali plan rada u 2010. godini, kao i činjenica da ste plan rada za 2011. godinu, 

po onome što sam dobila od vas, donijeli krajem februara, vjerovatno posle sve one 

priče koja je bila o tome da ne možete kvalitetno raditi ako niste ni isplanirali što ćete da 

radite i da vam je to, uostalom, obaveza iz zakona, sigurno nije doprinijelo poboljšanju 

stanja u oblasti zaštite podataka o ličnosti. Takođe, nije tome doprinijelo ni ovo o čemu 

ste se sa kolegom složili, da to što prve godine nismo išli sa prekršajnim prijavama, zbog 

toga što ljudi nisu edukovani. Ako će se ljudi edukovati na osnovu veb sajta, ako je za 

veb sajt potrebno onoliko koliko ste rekli, pominjali ste neke enormne sume, onda ćemo 

mi mnogo vremena sačekati da se taj veb sajt napravi, da se radi dodatna edukacija, pa 

tek onda da krenemo sa prekršajnim prijavama. Čini mi se da nam to baš i ne ide u korist 

- 146 -


onih obaveza koje moramo realizovati mnogo brže, kada je ova oblast u pitanju. 

Ne dopada mi se ni vaš finansijski izvještaj. Ovoga puta ću se na toj konstataciji 

zaustaviti, ne komentarišući sve ono što mi se u finansijskom izvještaju agencije nije 

dopalo, jer ste nam na određeni način definisali ocjene u tom pravcu i o izvještaju o radu 

Odbora. Očekujemo, imajući u vidu da se radi o prvom izvještaju, da svaki sljedeći neće 

dopustiti sebi sa sadrži ono što sadrži, ali i način na koji ne samo podatke kako su iznijeti, 

nego i način na koji su utrošena sredstva i prioriteti kako su bili definisani u agenciji. 

Ono što, takođe, želim da naglasim je činjenica da je jedna od nadležnosti agencije 

bila i ocjena ustavnosti, odnosno pripremanje predloga za ocjenu ustavnosti i zakonitosti 

svih onih zakona koji nijesu u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Na 

Odboru sam pitala da li ste slučajno pokrenuli i jedan jedini predlog za ocjenu ustavnosti 

i zakonitosti nekog zakona koji nije u skladu sa ovim zakonom. Rečeno mi je da nijeste, 

ali da ste izvršili analizu i da je od prilike po toj analizi koju ste vi radili ta brojka za sada 

180 zakona. Nakon toga kada sam tražila dostavili ste mi listu sto zakona, a među tim 

zakonima se nalaze zakoni koji su i u ovom trenutku u proceduri Skupštine Crne Gore i 

ne vide da je Agencija reagovala da se upravo ta korekcija napravi na način da ne bi dalje 

kršili Zakon o zaštiti ličnih podataka donoseći i nove zakone u kojima ćemo to raditi suprotno 

ovom zakonu. 

Želim da naglasim činjenicu da su izvršene kontrole, napravljene izrečene mjere, 

a da nemamo podatak o tome kakve su posledice tih mjera i ukazuje na to da ne možemo 

kvalitetno pratiti ono što je i nekakav pokušaj u radu Agencije. 

I na kraju da prokomentarišem činjenicu - nije ni država uradila sve što treba da 

se stanje u ovoj oblasti poboljša. Zakon je donijet 2008. godine, mijenjan 2009. godine, 

predsjednik Agencije i dva člana izabrana u decembru 2009. godine. Savjet Agencije je 

kasno dobio priliku da popuni sve to, ali činjenica je da imate od 22 sistematizovana radna 

mjesta samo osam popunjenih, sada još dva nakon nove godine, a imate četiri odsjeka. 

Ono što je meni jako upečatljivo u toj sistematizaciji je da imate četiri savjetnika, po 

sistematizaciji, od kojeg ste do sad samo jednog zaposlili, ali da imate i šefa savjetnika. 

To mi je onako interesantno mjesto u sistematizaciji, ne čini mi se da će on doprinijeti u 

kvalitetu rada agencija ali mislim da će o Izvještaju odbora za ljudska prava i slobodu i 

ocjene koje smo dali u tom izvještaju i obaveze da 1. jula podnesete novi izvještaj, doprinijeti 

da i vi krenete da radite taj posao na način na koji se od vas očekuje i na koji je 

predvidio zakon. Hvala. 


Zahvaljujem. Rekao sam, pretpostavljam da će desetak minuta biti dovoljno, ali 

uvijek nas iznova iznenadite. Vidim na monitoru da predstavnici predlagača žele riječ. 

Dajem riječ kolegi Lacmanoviću članu Savjeta Agencije. 

Izvolite. 

RADENKO LACMANOVIĆ: 

Poštovani potpredsjedniče, uvaženi poslanici, poštovani građani, 

Koleginica Jonica u ovoj iscrpnoj analizi je pokrenula nekoliko pitanja. Ja ću se potruditi 

da odgovorim na većinu od njih. Počet ću od kraja, lakše bi bilo i zapamtiti. 

Što se tiče izrade samog sajta nijesmo rekli da je skupa sama izrada sajta koliko je 

skup način i sistem njegove zaštite. To je u proceduri. Vjerujte mi da će biti veoma brzo 

- 147 -


završeno. Što se tiče dalje oko zbirki, ovo se pominjalo pitanje i na Odboru za ljudska 

prava oko broja zbirki. Rekao sam Vam i tada i danas ponavljam ovdje pred posalnicima 

i građanima Crne Gore. Ako taj podatak budemo imali i za pet godina mi smo uradili 

veliki posao. Nedavno smo bili u Skoplju. Kolege iz Makedonije su počele da rade 

2005. godine, dakle, prije šest godina. Znate li koliki je njihov zbir, odnosno podatak 

koji imaju Imaju 373 registrovana subjekta koja imaju 756 ukupno zbirki ličnih podataka. 

Ako znamo da su pod našom kontrolom državni organi, organi državne uprave, 

lokalne samouprave ili lokalne uprave, privredna društva, pravna lica i sva fizička lica 

koja imaju saglasnost i ovlašćenje da se bave obradom i korišćenjem ličnih podataka, 

onda možete samo znati koliko je tih podataka, koliko imamo samo privrednih društava u 

Crnoj Gori, pa najmanje po jednu zbirku imaju, a većina njih i mnogo više. Vjerujem da 

je ovo posao koji ćemo zajednički raditi. Dali smo mišljenje u slučaju Opštine Bar i mislim, 

a u sjećanju dobro držim podatke, da se nije tražilo mišljenje o funkcioneru lokalne 

uprave. Iz toga zahtjeva nismo dobili takav podatak, nego da se radilo o građaninu koji 

nije funkcioner lokalne uprave i zbog toga smo se opredijelili da damo prednost pravu na 

zaštitu privatnosti u odnosu na pravo javnosti u ovom slučaju odbornika da zna. 

Što se tiče pitanja oko biračkih spiskova, oko zakona i zahtjeva koje nam je 

opštinski odbor Socijalističke narodne partije uputio uoči lokalnih izbora u Podgorici, 

tačnije u Opštini Golubovci treba reći i to da smo tada dali mišljenje tako kako jesmo, jer 

vjerujemo da je Zakon o biračkim spiskovima tada bio izraz političkog dogovora između 

vlasti i opozicije i da je rezultat nepovjerenja kojem smo svi svjedoci između subjekata 

koji čine političku scenu Crne Gore. Iza kontakata koje smo imali analizirajući određene 

zakone u okruženju vidjeli smo da nema nigdje tako preširoke formulacije, odnosno 

tumačenja Zakona o biračkim spiskovima. Niko iz Agencije za zaštitu ličnih podataka niti 

je želio, niti želi da bilo koji učesnik u izbornom procesu bude uskraćen za bilo šta, ali da 

se izvrši, da se daju podaci na uvid, a ne da se dostavljaju podaci i da se na taj način pravi 

svojevrsna nova zbirka ličnih podataka u političkim partijama. Složit ćemo se da mogu 

ti podaci da budu zloupotrijebljeni i da ti podaci vrlo lako mogu i protivno zakonu biti 

iznijeti iz zemlje. Zbog toga smo uradili konkretan predlog sa vašim partnerima koji su 

takođe izrazili svoje čuđenje ovakvim, pogotovo odredbom člana 18 Zakona o biračkim 

spiskovima i uradili smo konkretan predlog oko izmjene zakona o biračkim spiskovima 

koje ćete vjerujem brzo dobiti i koje ćete brzo analizirati.Vjerujem da ćemo i ovo pitanje 

zaključiti na zadovoljstvo svih nas. Ponoviću da nijesmo mogli imati izvještaj o onim 

ponovnim nadzorima. Kolega Ivanović je kazao da su ti ponovni nadzori vršeni u ovoj 

godini. Imat ćete priliku u posebnom izvještaju koji ćete dobiti u junu mjesecu da konstatujem 

da je većina od onih subjekata nadzora gdje smo bili ispoštovala ono što smo 

uradili i u preporukama, odnosno konstatovali u zapisnicima i naložili mjere. 

Što se tiče zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka nije ih moglo prošle godine 

biti zato što je sam postupak bio u toku, a vjerujte mi da će ih ove godine biti i da 

ćete imati i te podatke u izvještaju 2012. godine. 

Hvala Vam. 


Zahvaljujem. Očigledno da je koleginica Jonica u svom petnaestominutnom izlaganju 

otvorila mnoge dileme. Izvolite. 

- 148 -



Drago mi je što ste kvalitetno evidentirali vrijeme. Prije svega ću prokomentarisati 

kratko činjenicu da način na koji ste objasnili priču o biračkim spiskovima i reakciju 

na to što ste Vi danas ispričali na tu temu, polazeći ne od toga da meni date obrazloženje 

zašto ste takvo mišljenje dali, ako Vam kažem da ste prvi i drugi podatak koji smo tražili 

javna isprava i da su mogli biti uvid da smo mi tražili samo presjeke između prvih i drugih 

podataka, ali to stavljam kolegi Kneževiću koji će sve to mnogo detaljnije i sa mnogo više 

zadovoljstva prokomentarisati. 

Ja ću prokomentarisati druge stvari o kojima ste govorili, prvo činjenicu da ste 

rekli da ćete biti zadovoljni, ako i za pet godina budemo imali zbirke podataka zbog toga 

što je to iskustvo u okruženju. Meni se po hiljaditi put ovdje ne sviđa što se kad nešto 

kad ne završimo kako treba pozivamo na to, da to oni drugi nijesu uradili kako treba. To 

je onaj sistem moje dijete ne valja, ne valja ni komšijsko. Nije poenta priče u tome. Poenta 

priče je da smo mi donijeli zakon, da smo u tom zakonu definisali određene rokove, 

da smo te rokove prekoračili. I ovdje imamo problem. Oni koji su predlagali zakone 

nijesu realno procijenili stanje u državi u toj oblasti pa su definisali rok koji ne možete 

da ispunite i koji jednostavno država ne može da realizuje, pa je to znači nepoznavanje 

od strane predlagača zakona pa onda i od ove Skupštine kao donosioca. Najmanje od Vas 

kao realizatora očekujem da komentarišete da je dobro ako i za pet godina u važećem 

zakonu imate rok koji je već istekao. Znači, od Vas sam očekivala da pošaljete Skupštini 

predlog izmjene zakona u dijelu produženja roka pa makar da to onda što radimo, radimo 

u zakonitim rokovima. Oko Bara u vašem izvještaju piše da se radi o zahtjevu odbornika 

Skupštine Opštine na podatke koji se odnose na dugovanja po osnovu finansiranja komunalnog 

opremanja. Znači, krajnje precizno radi se o zakonu odbornika Skupštine Opštine. 

Pročitala sam Vašem zahtjevuda se radi o javnom funkcioneru po tom zakonu i radi se o 

nekome ko je svakako morao imati uvid u te podatke da bi mogao kvalitetno da radi posao 

koji mu je opis, a to jeste donošenje budžeta. Sve ostalo ću ostaviti kolegi Kneževiću koji 

će vjerovatno još ponešto imati da Vam kaže. Hvala. 


Zahvaljujem. 

Idemo dalje. Kolega Ervin Spahić ima riječ. Nakon njega kolega Koča Pavlović. Izvolite. 



Uvažene kolege, 

Imamo pred nama prvi izvještaj Agencije za zaštitu podataka o ličnosti i posle 

mnogih organizacionih problema koje su imali i kašnjenje oko donošenja podzakonskih 

akata. Nije se mnogo moglo očekivati u ovom kratkom periodu, budući da nije samo 

krivica na ovoj agenciji, već imamo i tu situaciju da je malo ljudi bilo upoznato sa ovim 

zakonom i malo subjekata koji su inače predmet nadzora ovog zakona uopšte zna o ovom 

zakonu. 

Znači, pred nama slijedi jedan period da upoznamo širu javnost sa ovim Zakonom 

o zaštiti podataka o ličnosti kako bi ova agencija mogla normalno da radi, kako više 

nebi trošili vrijeme na edukaciji tih subjekata i kako bi konačno mogli i prekršajno da 

- 149 -


kažnjavamo one koji ne poštuju ove zakone. 

Vidimo i u ovom zakonu koji Agencija navodi da je nepoznat ukupan broj zbirki 

ličnih podataka i njihovih rukovaoca i kao po pravilu tih petnaest subjekata koje ste vi 

nadzorisali i od prilike svuda je isto stanje. Uvijek se govori da su postojeće zbirke ličnih 

podataka ustanovljene prije stupanja na snagu Zakona o zaštiti podataka o ličnostti prije 

2008. godine, i da se moraju uskladiti sa odredbama zakona u roku od 9 ili zavisno koliko 

ste mjeseci konstatovali vi da treba da bude članom 26 ovoga Zakona. Kamere su obično 

postavljene bez vaše saglasnosti, bez vašeg ododbrenja, obično nije javno istaknuto da je 

taj objekat ili ta površina pod video nadzorom i tako dalje i tako dalje. 

Vi kažete da je privatna stvar u ovoj sferi informatike postala javna stvar i da je 

vaš osnovni zadatak, ta zaštita privatnosti. U ovom dijelu ima i nerazumijevanja, mnogi 

ljudi misle da ste vi ta Agencija kod koje su smješteni svi ti lični podaci, da ste vi svi ti 

čuvari, da su ključevi kod vas o tim ličnim podacima što je normalno zabluda. Vi ste tu 

samo da nadzorišete ovu oblast, tako da u tom dijelu javlja se sada jedna druga dilema. 

Imamo dosta zakona koje smo donijeli i o njihovom međusobnom sukobu, recimo Zakon 

o zaštiti podataka o ličnosti, imamo Zakon o zaštiti podataka, a na drugoj strani imamo 

Zakon o slobodnom pristupu informacijama. 

Svjedoci smo toga da na svakom uglu imate kamere i da nas snimaju dok vozimo 

automobil onim kamerama policijskim. Donijeli smo Zakon i taman se poradovali da 

jedino mjesto gdje se ta intima lična može odvijati je kuća. Međutim, sada smo donijeli 

zakon da i tamo mogu da se ugrade kamere prema zakonu i sudskom odobrenju. Tako 

smo svi dobili taj osjećaj da se nalazimo u jednom rialitiju, u Kući velikog brata. Na 

svakoj strani su kamere, svi nas snimaju, svi nas prate i sada normalno da može doći do 

zloupotrebe. 

U ovom dijelu ja bih se nadovezao na još jedan zakon,a to je zakon o sprečavanju 

sukoba interesa. Govorili smo sad i o ovim biračkim spiskovima da se može zloupotrijebiti 

taj jedinstveni matični broj. Na drugoj strani imamo Zakon o sprečavanju sukoba interesa 

gdje mnogi lični podaci, ja razumijem da smo mi odabrali da budemo funkcioneri, 

i naša imovina treba da budu javni, dostupni javnosti. 

Broj onih na koje se odnosi Zakon o sprečavanju sukoba interesa je proširen, tako 

da maltene u Crnoj Gori ćemo imati malo onih koji nijesu obavezni da podnose godišnje 

izvještaje o stanju svoje imovine. Budući mnogi upravni odbori, odbornici, funkcioneri 

lokalni, tako da će ostati veoma mali dio onih koji neće biti u situaciji da se od njih traži 

da podnose te izvještaje. I šta se tada dešava Dešava se da će javno objavljivanje nekih 

ličnih podataka od poslanika, od funkcionera napraviti mete. Dakle, ako Vi kažete da 

imate sluku vrijednu 250-300 hiljada eura da vidimo tog funkcionera koji će otići na 

godišnji odmor i ostaviti kuću. Iscrtava se meta ako kažete da imate ušteđevinu. Prema 

tome ta su djeca postala meta za neke, koji će da će da vam otmu dijete zbog toga što ste 

javno na sajtu objavili da imate pet hiljada eura ušteđevine i ucjenjivat će vas da dobiju 

novac. 

Dakle, možda ovo nekome izgleda smiješno, ali taj problem je veoma izražen i 

gdje vidim ja vašu ulogu vidim, Ja znam da je veliki broj zakona koje vi morate pregledati 

i veliki je broj zakona koje mi moramo donijeti kada je ova oblast u pitanju, ali vaša 

je uloga osnovna u tome da vi … izmjene određenih zakona koji se tiču upravo ovih, 

zaštite podataka o ličnostima. Znači, ne bježimo mi od toga da iznesemo imovno stanje, 

ali tamo je iznijeta i adresa stanovanja i novac koji imate i slike koje imate. Dakle, niko od 

- 150 -


nas ne bježi da podnese taj izvještaj, ali to neka stoji kod Komisije za sprečavanje sukoba 

interesa. U slučaju da se procesuira neki predmet protiv nekog od tih funkcionera, normalno 

je tamo postoji izvještaj koji ide. Zašto bi nekog u Crnoj Gori interesovalo koliko 

ja imam ušteđevine na svom računu, zar to nije privatna stvar Zašto nekoga interesuje 

kakvu ja sliku držim u stanu i koja je njena vrijednost Dovoljno je nekome ko je sklon 

tim stvarima, nekom kriminalcu da uđe na sajt i da tipuje, da odabere. Sada, gdje je tu 

zaštita privatnosti u kojem dijelu Znači, imamo kamere na ulici, imamo kamere na ulazima 

zgrada, ispred bilo kojeg kafića, na raskrsnicama i sada još imamo i u stanu. Prema 

tome zaista jedan osjećaj da smo u jednom velikom rijalitiju, u Kući velikog brata, Ne 

znam da li ima skriveni kutak i sva je sreća što ste Vi podnijeli ovo i vidim da radite i da 

ste na dobrom putu. 

Neovlašćeno su se davali listinzi po zahtjevu bez odobrenja suda, zahtjev MUP-a 

određenim operaterima. Mi imamo telekolonizaciju Crne Gore. Znači, te strane kompanije 

drže u svojim rukama telekomunikacije Crne Gore. Znači, svi ti podaci od poruka, 

govora, listinga su dostupni i mogu se iznositi i van Crne Gore. Koji je to mehanizam 

kojim vi to možete da spriječite Mi ćemo doći u situaciju da se neće više upravljati sa 

telekomunikacionim uređajem u Crnoj Gori, koji su tu iz nekog drugog centra, možda iz 

Budimpešte, gdje će tamo biti stalno zaposleno osoblje, a ovdje će samo biti ljudi koji će 

mijenjati te ploče na centralama. Znači, to su ti podaci. Znači, dali smo u ruke stranim 

investitorima mogućnost da svakog slušaju, da iznose podatke van Crne Gore. Prije nego 

što se donio ovaj zakon, dovoljan je bilo zahtjev MUP- a i vi izdate listing za određenu 

osobu i znate ko ga je zvao ili povratnu ko je njega zvao. Radio sam u Telekomu tako da 

znam tu situaciju, tako da mi nije strana. Evo samo toliko. 


Zahvaljujem kolegi Spahiću. 

Na Vaše izlaganje komentar je prijavio kolega Bulatović u ime Kluba SNP-a. 

Izvolite. 

PREDRAG BULATOVIĆ: 

Dame i gospodo, poštovane kolege polanici, gospodine Spahiću, 

Bio sam u velikoj dilemi u kom Vi segmentu Parlamenta sjedite. Da li ste vlast ili 

opozicija Sve to što ste pričali za sve ste digli ruku i u Vladi, i u Parlamentu, i politički 

licemjerno jeste, da jedna veoma važna oblast koja je van kontrole doživi takvu kritiku sa 

Vaše strane. Shvatio sam na kraju da ste Vi malo ublažili Vašu priču i da je glavni problem, 

ne da li se ljudi prisluškuju i prate nego, da li to rade tajne službe ili neke strane kompanije 

koje imaju te prislušne uređaje. Prisluškuju nas i strane i domaće službe i rekao 

bih i opoziciju i vlast, više djelove SDP-a koje ne podržavaju određene frakcije unutar 

vladajuće koalicije. Predlažem jednu stvar. Ova Agencija ovdje očigledno je formirana da 

je gospodin Šefko stavi na noge pa da pređe u sledeću agenciju, jer je njegova sudbina 

takva. Zaštitnik ljudskih prava, pa ova agencija, pa čim završi neki posao vlast ga pošalje 

da radi u neku novu agenciju. 

Ovo je veoma, ozbiljno govorim, veoma važna oblast. Kada smo razgovarali o tajnosti 

podataka mi smo imali tematske rasprave vezano za to da li treba članovima odbora 

da budu dostupni određeni podaci ili ne. Ovaj Parlament i na vašim glasovima je dozvolio 

da se iz spavaće sobe mogu stavljati prislušni uređaji, u Zakonu Agencije o nacionalnoj 

- 151 -


bezbjednosti. Glasali ste, rekli smo da je to protivustavno. Vi ste dozvolili Agenciji za 

nacionalnu bezbjednost to da radi. Predlažem da Odbor za ljudska prava, Odbor za odbranu 

i bezbjednost sagleda ovaj čitav kompleks pitanja na jednoj tematskoj raspravi, da 

mi vidimo šta tu treba mijenjati i na koji način. Moja generalna primjedba Vama jeste, 

zašto kritikujete ono o čemu ste Vi odlučivali. Podržavam sve što ste rekli, od prve do 

poslednje riječi. Postoji Veliki brat, ali on nije negdje u inostranstvu, nego to je na žalost 

vlast koju i Socijaldemokratska partija čini i koja aktivno učestvuje u tome da nemamo 

parlamentarnu, demokratsku i civilnu kontrolu na tajnim službama i nad našim životima, 

jer ako ste prepreka vlasti to je ono što se dešava. Podržavam u cjelosti Vaše izlaganje, 

samo pređite u opoziciju, molim vas. 


Zahvaljujem. 

Kolega Spahić. Izvolite. 


... kada smo i razgovarali o ovom zakonu. Dakle, mi donosimo dosta zakona tako 

da ne možete vidjeti tu suprotstavljenost jednog zakona u odnosu na drugi. Vi znate da 

smo imali ekspanziju što se tiče tih i usvajanja mnogih zakona, tako da je zaista teško 

pratiti sve koja oblast na koju utiče. Ali, ovako pojedinačno već kada počne sa radom i 

kada imate izvještaje određenih agencija, vidim da može to i da se uoči. 

Govorio sam i tada da mi nije logično na taj način da se može snimati, da postoji 

mogućnost zloupotrebe. Ako bi se zakon striktno poštovao ne bi bilo ni tih zloupotreba, 

ali sada je pitanje ko je taj ko će da vrši nadzor Govorio sam kada je bio Zakonik o 

krivičnom postupku, ko je taj ko vrši nadzor nad onima koji postavljaju i koji snimaju 

razgovor i tada sam postavio pitanje da oni imaju ogromna ovlašćenja. Ti ljudi koji postavljaju 

kamere, koji postavljaju mikrofone imaju ogromno ovlašćenje, tada sam govorio. 

Ko je taj organ koji nadzorišeHajde da vratimo loptu. Zašto ste Vi pristali da samo Vi 

imate pravo uvida u tajnost podataka Zar smo mi poslanici koji sjedimo sa ove druge 

strane, ako nijesmo članovi tog odbora, zar smo mi nešto manje lojalni Crnoj Gori ili zar 

smo mi neki veći neprijatelji Crne Gore da ne možemo doći do tih podataka Zbog solidarnosti 

trebali ste da kažete da svi poslanici, kojima je narod dao povjerenje, treba da 

imaju bez prethodne provjere pristup tajnim podacima. Sada se otvara sve pojedinačno i 

tražimo za po jednog i jednog da je on nešto više važan, tražimo za ministre, pa za potpredsjednike 

Vlade, pa sad za ombudsmane. Evo imamo i taj zahtjev, a ostali poslanici 

kojima je narod dao povjerenje, nemaju pristup u onom dijelu koji nas interesuje iz 

oblasti kojom se bavimo . 

Što se tiče ovoga, očito da će kolega Crnovršanin morati da odgovori,a očito ima 

određene sposobnosti pa formira određenu instituciju, pa ide u drugu, pa treću.Ne vidim 

u tome ništa loše. Tako da .... 


Idemo dalje. 

Kolega Pavlović ima riječ, nakon njega kolega Obrad Stanišić. 

Izvolite. 

- 152 -




Na početku da kažem da mislim da nije dobro da u okviru rasprave o ovoj vrlo 

značajnoj temi problematizujemo neke druge teme. Kada su već otvorene moram da 

kažem da nije u redu da problematizujemo obavezu javnih funkcionera da prijave imovinu 

u trenutku stupanja na dužnost, da prijave imovinu nakon završetka obavljanja 

dužnosti na koju su izabrani i obaveza. Nadam se da ćemo je konačno u narednom periodu 

jasno definisati i da objasne porast imovine koju su u međuvremenu napravili. Dakle, 

nadam se da ćemo u narednom periodu jasno definisati sve te obaveze. 

Što se tiče iznošenja podataka zbog činjenice da strane kompanije upravljaju ili 

su vlasnici telekomunikacionih sistema u Crnoj Gori, moram da kažem da to je propisano 

vrlo jasno evropskim direktivama brojnim i da naši zakoni, u jednom dijelu, to propisuju 

i to nije toliki problem. Problem je drugi. Problem je u tome što smo prodali sve, a te pare 

koje smo uzeli i za koje već godinama, deceniju već tvrdimo da su ostavljene na stranu 

kako bi se napravio autoput.Te pare ne možemo nikakvim evropskim direktivama niti 

našim zakonima da pronađemo đe su. Đe su tih 100 miliona koje su svojevremeno uzete 

od prodaje Telekoma Do prije godinu dana ovdje je tvrđeno, u ovome Parlamentu, sa 

vrlo visoke adrese, da kažem sa najveće državne adrese su uvjeravani građani Crne Gore 

i mi poslanici kao da smo bene, da te pare još negdje čekaju. Dakle, to je problem. 

Što se tiče Izvještaja Agencije želim da kažem da sam na odboru ukazao na to 

da je trebalo insistirati da se tokom prve godine rada agencija što više administrativno 

konstituiše i bio sam zabrinut činjenicom da je 36,4% sistematizovanih radnih mjesta 

popunjeno. Tražio sam razlog za to i dobio kao objašnjenje činjenicu da imaju problem sa 

finansijama i pozvao sam, to želim sada javno da kažem ljude iz agencije da se obraćaju 

Odboru za ljudska prava i slobode, nadležnom odboru, koji je pokazao da ima sluha za 

ovu problematiku, koji je pokazao spremnost da im pomogne upravo u obezbjeđivanju 

uslova za rad, obezbjeđivanju uslova za rad jedne jako bitne agencije. Ovo je jako bitno 

ljudsko pravo, jedno od temeljnih ljudskih prava koje je Ustavom garantovano građanima 

Crne Gore. 

Što se tiče dosadašnjeg rada i ocjena dosadašnjeg rada ja sam tada na odboru 

postavio pitanje po kom kriterijumu su birani subjekti nadzora u ovim nadzorima koje je 

obavila agencija tokom prethodnog perioda i u suštini izrazio jedno drugačije viđenje za 

razliku od onoga viđenja koje je iskazano tada i primijenjeno, da kažem, implementirano 

od strane rukovodstva agencije. Dakle, ja sam smatrao da je bilo dobro izvršiti nadzor 

kod subjekata koji upravljaju najvećim zbirkama ličnih podataka dakle, operaterima mobilne 

i fiksne telefonije, Ministarstvu unutrašnjih poslova, Upravi policije, Ministarstvu 

rada i socijalnog staranja i td. Do duše, radi se o samom početku rada agencije, o prvoj 

godini, prvom izvještaju i možda se donekle može prihvatiti obrazloženje koje su oni 

ponudili nama na odboru i koje smo i ovdje čuli, a to je da su u suštini pokušavali da 

edukativno djeluju, da idu sa sugestijama, predlozima, savjetima, mišljenjima i td, a da 

ne koriste onaj dio zakona koji im je dao u ruke zakonodavac, a koji njima omogućava 

i jednu represivnu politiku, represivni nastup.Da ne raspravljamo sada o tome šta je do 

sada trebalo, ali mislim da u narednom periodu definitivno treba agencija da mnogo intenzivnije 

koristi te represivne mehanizme koji su joj dati. Mislim čak da bi trebala ona da 

u narednom periodu razmotri, na bazi dosadašnjih iskustava, one segmente zakona koje 

treba mijenjati kako bi ona dobila još snažnija oruđa u ruke, jer mislim da je svaka edu- 

- 153 -


kacija dobra, naravno, ali da je edukacija uz kaznene mjere sigurna edukacija koja će se 

pokazati efikasnijom od one koja je bez ikakvih kaznenih samo preporukama implementirana. 

Mislim da o tome svjedoči upravo institucija Ombudsmana. Gospodin Crnovršanin 

o tome vam može reći do koje mjere se neka tako značajna institucija zna doživljavati 

neozbiljno od strane državnih organa, ukoliko ona ne primjenjuje represivne mjere. 

Dakle, takođe sam upozorio, ustvari ukazao na to da će kontrole koje vi budete 

sprovodili u narednom periodu, jer se ovdje radi o vrlo osjetljivim pitanjima, politički osjetljivim 

pitanjima, pitanjima koja imaju veliku specifičnu političku težinu. Mislim da je 

upravo ovaj nedavni slučaj sa ovim ugovorom koji je policija napravila svojevremeno sa 

operaterima mobilne telefonije i vaše tumačenje toga kao protiv zakonitoga, kao kršenja 

Zakona o zaštiti podataka o ličnosti bila prilično kvalitetna ilustracija koliko političke 

težine to može imati. Samo sam tada na odboru vas podstakao da ne bježite od tih kontrola 

koje će imati osjetljivu političku dimenziju, da je to nešto od čega prosto ne možete 

pobjeći i da se ponašate više na način koji ste nedavno demonstrirali kada je u pitanju bila 

zaštita SDP-ovog ministra od samovolje DPS-ovoga direktora policije. 

Ono što sam takođe želio da ukažem kao primjer jeste činjenica da sam bio prvi 

koji se obratio zahtjevom Agenciji za zaštitu ličnih podataka ukazujući na saznanja do 

kojih smo mi došli u Pokretu za promjene, o tome da postoje baze podataka koja se zove 

siguran DPS-ov glas. Ta baza podataka po informacijama koje smo mi dobili sadrži veliki 

broj podataka, ličnih podataka, koji su sakupljeni suprotno odredbama ovog Zakona o 

zaštiti podataka, da se tamo nalaze podaci, ne samo osnovni lični podaci, nego i njihovim 

kreditnim zaduženjima, pregled porodičnih dugovanja, raznih podataka o troškovima 

školovanja članova porodice, o zaposlenosti članova porodice i tako dalje. Dakle, vrlo 

obimne zbirke podataka, ličnih podataka koje mogu predstavljati kvalitetan materijal i 

mogu biti osnov za vršenje određenog pritiska za ucjenjivanje ljudi i tako dalje. 

Vi ste na bazi informacija i odgovora koje sam od vas dobio, informacija koje 

sam dodatno saznao, vi ste se u suštini obratili DPS-u sa jednostavnim pitanjem da li 

je to tačno, iako smo mi naveli da se ovdje radi, po našim saznanjima, o bazi podataka 

kojim upravlja izvjesna gospođa N. Martinović iz Nikšića. Vi ste pitali direktora DPS-a, 

doskorašnjeg našeg kolegu gospodina Sekulića, današnjeg ministra, i on je jednostavno 

odgovorio - nije tačno. Tu se završila u stvari procedura te provjere. Ovo sve govorim 

zato što mislim da je iz toga primjera lako vidljivo da u suštini vama trebaju nova - 

snažnija zakonska ovlašćenja, da vi morate biti u mnogo kvalitetnijoj komunikaciji sa 

policijom, da morate biti zakonom ovlašćeni ili obavezani da reagujete sa krivičnom prijavom 

i da vam se omoguće u suštini istražne radnje, da vam se omoguće bilo direktno, 

bilo posredno preko nadležnih organa kako bi ispitali one navode koji su vam sugerisani 

u nekom dopisu kakav je recimo ovaj koji sam ja vama uputio. 

Ono što sam takođe sugerisao tada na Odboru i mislim da bi bilo jako bitno 

jeste činjenica da je zaštita privatnosti, kroz zaštitu podataka koji se prikupljaju u tajnim 

postupcima, ili su u jednom periodu klasifikovani kao tajni postupci, veoma loše definisano 

u našem zakonodavnom sistemu. Neke kolege su to pominjale. Mislim da bi bilo 

dobro da vi kao Agencijia se u narednom periodu pozabavite analizom tih zakona, prvenstveno 

mislim o Zakonu o krivičnom postupku, zatim o Zakonu o ANB-u i tako dalje, 

u kojima ćete predložiti rješenja ,vidjeti koja rješenja u tim postojećim zakonima treba 

mijenjati kako bi se ispoštovali prvenstveno evropski standardi kada je u pitanju zaštita 

podataka. To je zaštita privatnosti s jedne strane. S druge strane takođe sam sugerisao da 

- 154 -


bi bilo dobro da vi budete stalno zastupljeni upravo u onom radnom tijelu koji se bavi 

nadzorom ili da kažem analizom primjene ovih novih krivičnih zakona zato što mislim da 

bi vaše prisustvo tamo sigurno doprinijelo kvalitetnijem sagledavanju nedostataka u tim 

zakonskim tekstovima i samih efekata koji ti zakoni prave. Hvala. 


Zahvaljujem. 

Prijavio je komentar kolega Ervin Spahić, u ime Kluba SDP-a. Izvolite. 



Samo da jednu dilemu razjasnimo da ne bi bilo nekog sporenja vezano za ono 

što sam rekao. Rekao sam da postoji sukob između prava javnosti da zna i zaštite ličnih 

podataka, odnosno zaštite privatnosti. Nijesam ni u jednom trenutku rekao da sam 

protiv podnošenja izvještaja o imovnom stanju funkcionera i o ovome što kažete vi i 

upoređivanju i dokazivanju ako se nešto, eventualno, u tom imovnom s tanju promijenilo, 

ali sam protiv tog javnog objavljivanja određenih stavki iz tog imovinskog kartona. 

Vi znate da ta stavka nije samo dostupna našim ljidima iz Crne Gore, već svima onima 

kojima je dostupan internet, pa se desi situacija, prije smo imali vikend ratnike da imamo 

sad vikend kriminalce koji će prelaziti granice jer jednostavno sjedi kući i tipuje ko ima 

imovinu pa će zakucati na nečija vrata, oteti tu imovinu, opljačkati i tako dalje. Govorio 

sam o toj situaciji da u Crnoj Gori ima sve više onih koji su u obavezi da podnose takve 

izvještaje pa dolazimo u situaciju da čitavo stanje i čitavu situaciju i sliku kada je u 

pitanju lična imovina bude dostupna čitavom svijetu. Svaki građanin Crne Gore treba da 

podnese izvještaj, bilo kroz upravne odbore, bilo lokalni funkcioneri, državni funkcioneri, 

direktor i ne znam ko sve već nije. Imamo nagovještaja da će se taj zakon još proširiti 

na određeni broj ljudi tako da će taj zakon još proširiti na određeni broj ljudi. Ja sam za 

to ako nekoga interesuje moje imovno stanje, podnese jednostavno zahtjev Komisiji za 

sprečavanje sukoba interesa, da navede razloge zbog čega ga to interesuje i da sazna ko je 

ulazio i kome je dat moj karton, ne bježim od toga. Zašto bi javno bilo nekom dostupno iz 

bilo kojeg kraja svijeta da sjedne pred računar i razmatra da li ja imam ušteđevine 5.000 

ili 7.000 ili upoređuje moje imovno stanje sa vašim imovnim stanjem, konta razloge zbog 

čega to radi i tako dalje O tom dijelu ja govorim, a ne nikako da sam protiv podnošenja 

izvještaja bilo kojeg funkcionera. 


Zahvaljujem, kolega. 

Izvolite. 



Poštovani kolega Spahiću, zaista moram reći da doživljavam ovu Vašu argumentaciju 

kao argumentaciju koja može da se donekle utemelji u nekim evropskim standardima, 

može, ali je iskreno doživljavam kao iskonstruisanu. Imam osjećaj da se iskonstruiše 

problem tamo gdje on ne postoji. Vi odlično znate, kao i ja i svi što znamo, ovdje u 

ovom parlamentu i svi građani Crne Gore, da se taj problem rešava u postojećoj situaciji 

- 155 -


sa ovom Komisijom za sprečavanje konflikta interesa, sa onim predsjednikom tamo na 

njenom čelu, se rešava jednostavno. Napišete nemam ništa, tako je napisao čovjek koji 

pouzdano ima milione. Napisao je nema ništa, bio na čelu Vlade do skora i ovaj će to da 

prihvati. Zaista ne znam odakle vama 250.000 vrijedna slika, ali ako imate.... (Upadica) 

Nijesam zaista to htio, htio sam... 

Samo se malo smirite. 


Molim Vas, nastavite komentar, ali se uzdržite tih komentara. 


Ne vidim šta ga je iznerviralo. 

Dakle, radi se prosto o tome... 


Vidimo mi ostali. 

Nemojte na taj način... 


Ukoliko postoji takav problem koji ste vi pomenuli, taj problem se rješava jednostavno 

tako što se napiše da nemate to i oni internet obrazovani lopovi koje vi pominjete 

- vikend lopovi, neće doći na vaša vrata. Mislim da to sigurno nije izvor, svaki 

profesionalni, verizirani lopov u Crnoj Gori se neće osloniti na podatke koji su sadržani 

i koji su dati od strane Agencije za zaštitu konflikta interesa ako želi da ide u nečiju kuću. 

Sigurno se neće osloniti, jer tamo se ne nalazi gotovo ništa što je tačno, osim nas koji 

unosimo tamo podatke koji su tačni zašto što nas je sramota koliko smo osiromašili u zadnje 

vrijeme. Prema tome, mislim da nema razloga za ovu brigu koju ste vi ovdje izrazili. 

Mislim da je mnogo veća briga na drugoj strain, a to je da se navode netačni podaci, a da 

ta agencija još uvijek nema nadležnost da ispituje tačnost podataka. 


Zahvaljujem. 

Idemo dalje. 

Prije nego što nastavimo raspravu, jedno obavještenje, jer je bilo pojedinačnih interesovanja. 

Prije nekih pet minuta je prekinut televizijski prenos. Dobili smo informaciju 

od Javnog servisa da po protokolu koji je potpisan sa Skupštinom, s obzirom na većinu 

kojom se usvaja ovaj izvještaj, nijesu u obavezi, a da imaju ranije planirane prenose i 

sportskih događaja i tako dalje, te da ne možemo biti dalje u prenosu. Predlažem da, bez 

obzira na tu činjenicu, da nastavimo sa radom. Ostalo je još nekih možda ukupno sat vremena 

sa završnom riječju od strane predstavnika predlagača. 

Da čujemo i mišljenje klubova. 

Kolega Lalošević. Izvolite. 


Dakle, ovo nije mišljenje Kluba niti nekoga, nego moje lično, ja ako ne bude direktnog 

prenosa neću učestvovati u raspravi zato što je ovo par ekselans tema koja se tiče 

- 156 -


ljudskih prava i sloboda. Televizija Crne Gore i Javni servis dužna je da prenosi sve ono o 

tom famoznom postupku koji više niko ne poštuje, dužna je da prenosi sve ono što se tiče 

ljudskih prava i sloboda. Mi govorimo o nekom..... (Poslanik je udaljen od mikrofona)..... 

Prema tome, ja bih insistirao, ukoliko vi smatrate............ 

Neću da učestvujem u raspravi zato što, ako smo prenosili danas do četiri onda 

nam je trebalo dati to obavještenje… (Poslanik je udaljen od mikrofona)........ 

Niti ćemo mi nešto spektakularno reći ili pametno, ali jednostavno ne želim da 

učestvujem u takvoj raspravi zato što se ovo isključivo, ponavljam još jednom, radi o 

zaštiti ljudskih prava i sloboda. Ukoliko je to tema koja treba da intrigira sve u Crnoj 

Gori, a vjerujte frapantni su podaci o ovoj temi o kojoj sam htio da govorim, oko ugovora 

komunikacionih stranih operatera i domaćih, ....onda nema svrhe da govorim. 


Zahvaljujem. 

Ako vi nećete da govorite onda nije sat nego manje. 

Čuli smo Vašu sugestiju. 

Imamo dvije mogućnosti, samo želim jednu ispravku, odnosno ovo zbog korektnosti 

prema Javnom servisu. Znači, nijesmo u pravu kada kažemo da su dužni. Nijesu 

dužni, kako stvari stoje na današnji dan. Šta će biti kada se potpišu neki novi protokoli 

to je nešto drugo, ali dužni su po protokolu ono što se usvaja većinom glasova ukupnog 

broja poslanika, tako i ono što je njihova obaveza po protokolu koji je potpisan. I danas 

su prenosili neke tačke koje se, ruku na srce, ne usvajaju većinom od ukupnog broja i 

tako dalje, ali očigledno da je njihova programska šema takva da u ovom trenutku kada 

su prekinuli prenos morali da ga prekinu. Ali, više da na tu temu ne diskutujemo. 

Neću davati riječ ostalim predstavnicima klubova, jer pretpostavljam otprilike 

kakvi će biti stavovi. U svakom slučaju imam na raspolaganje dvije mogućnosti: jedna je 

mogućnost da kažem nastavljamo sa radom, bez obzira što nema televizijskog prenosa, 

jer nije obavezan, a sa druge strane imam mogućnost da uvažim zahtjev, vjerujem čitave, 

barem, opozicije, vjerujem da većina ima interesa da se prenose pojedine diskusije i tako 

dalje i da imajući u vidu ovu činjenicu za danas prekinemo Skupštinu i nastavljamo sjutra 

u 10 sati, uz molbu generalnom sekretaru da ujutro rano kontaktira Javni servis i iskaže 

interesovanje Skupštine da se ova tačka i, naravno, one sljedeće koje dolaze prenose 

putem javnog servisa. 

Daću riječ prvo kolegi Simoviću. 

Dakle, imamo te dvije mogućnosti. 

Kolega Simović, pa kolega Labudović. Izvolite. 

MILUTIN SIMOVIĆ: 

Podsjetiću da smo se juče dogovorili da će danas Skupština da radi od 10 do 18 

časova, tako predlažem da to imamo u vidu, i poslanici iz Kluba Demokratske partije 

socijalista upravo su se pripremili za takav režim rada i svoj radni dan su tako planirali. 

Drugo, predlažem da poštujemo pravila, pravila koja su ustanovljena i Poslovnikom, 

i našim zakonima, a to je upravo taj odnos Javnoga servisa da prenosi one tačke koje su 

po zakonu obavezne. 

I treće, predlažem da svi zajedno učinimo napor da u narednom periodu, koliko je 

sjutra, konačno dođemo do određenih dogovora sa Javnim servisom kako bi sve one tačke 

za koje se dogovorimo na Kolegijumu bile predmet prenosa. Mislim da ovim načinom 

treba da razmišljamo, da poštujemo dogovor i da poštujemo pravila. Sve mimo toga čini 

- 157 -


mi se da bi bilo pravljenje kompromisa koji izlaze iz okvira principa. 

Molim Vas, gospodine potpredsjedniče, da imate u vidu ovaj stav. 

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANVOIĆ: 

Zahvaljujem. 

Izvolite, kolega Labudoviću. 


Apsolutno podržavajući vašu benevolentnost da se ovo razriješi na najprijateljskiji 

mogući način, imam jednu dilemu: Koja je garancija da će, ukoliko mi odložimo danas 

zasijedanje Skupštine i nastavimo ga sjutra u 10, Javni servis prenositi sjednicu, ako 

ne postoji obaveza ovim dosadašnjim protokolom kojim su regulisani odnosi između 

Skupštine i Javnog servisa da to rade u ovom trenutku 

Samo me to interesuje, jer se onda u slučaju da ta obaveza ne postoji i da oni 

sjutra u 10 mogu danas obavijeste da neće da vrše direktan prenos Skupštine, pitam šta 

smo dobili Samo tu dilemu sam imao i mislim da ona teba da opredijeli da li mi danas 

da nastavimo sa radom ili ne. 


Zahvaljujem, gospodine Labudoviću. 

Vjerujte da tu dilemu imam i ja. Sada sam razgovarao sa generalnim sekretarom 

na tu temu. Dakle, mi nemamo nikakvu garanciju da će i sjutra Javni servis ovo prenositi. 

Ne želim da pričam nešto što ne stoji. Dakle, ako me pitate da li imamo garanciju, nemamo 

je. Nemamo je. Imamo jedino mogućnost koju sam rekao da ujutro generalni sekretar 

saopšti većinski interes Skupštine da se ova tačka razmatra uz direktan televizijski 

prenos, a garanciju u ovom trenutku nemam. 

Kolega Radulović, pa onda kolega Lalošević, prvo da završimo prvi krug pa onda 

drugi. Izvolite. 


Htio bih samo da upoznam kolege sa nečim što smo otvorili kao problem na Kolegijumu 

da jednostavno moramo da dođemo do potpunog saglasja kako ćemo promijeniti 

zakon i protokol, i kako ćemo promijeniti Poslovnik, da u okviru postojećeg Budžeta 

i odnosa Javni servis ima obavezu da imamo svoj kanal ili prenos ili odbora ili Skupštine. 

Ne znam kako čovjek ovo da nazove. Da li će jedan ili drugi urednik, ili da li će jedan 

ili drugi ili neko ko određuje, ili da li će crveni telefon ili plavi telefon odrediti da se 

određena tačka koja je po nama od državnog i javnog interesa prenosi ili ne prenosi 

Očito da ćemo morati to da izguramo na ovakav način u jednom periodu, već se formira 

komisija...(Prekid) Da se dogovorimo dad a se odloži za sjutra da zazvoni taj telefon, 

crveni ili plavi, nemam pojma koji i što, da umoli onoga ili onu, da to prenosi, da što 

prije završimo ovaj zakon o izboru odbornika i Poslovnika i da jednostavno počnemo da 

radimo, da uozbiljimo ovaj dom i odnos ovoga doma prema Javnom servisu. 


Može da djeluje kao jedan kompromis koji vam upućujem. Oni koji će da pričaju 

noćas neka pričaju. Ja ću zadržati pravo da rizikujem hoće li biti prenosa sjutra u 10. 

Naravno da je ovo bila šala, gospodine Stanišiću. Ako neko daje 11 000 000 i 

- 158 -


800.000 evra jednoj instituciji koja se zove Javni radio-difuzni servis, elementarno je i 

korektno da očekuje da će o onim pitanjima koja se tiču ljudskih prava i sloboda taj isti 

Javni servis omogućiti gledalištu da čuje nas. Hoće li to gledalište uslišiti naše poruke, 

najmanji je problem, ali je naša uloga, ne samo zakonodavna, nego i neka vrsta i edukativne. 

U ovom kontekstu ovo je nova materija. Riječ je o agenciji koja je nova. Neću 

da sporim da su u tom jednogodišnjem prisustvovanju uradili neke dobre stvari, ali sam 

htio da ukažem i na neke stvari koje mogu da rade bolje, konkretno oko ovih telekomunikacionih 

operatera. Oni su ih opomenuli da li im....(Prekid) 11 000 000 i 800.000 svih 

para, svih društveno korisnih, političkih i aktivnih radnih i sposobnih građana Crne Gore, 

onda je elementarno pravo da sačekamo i da čujemo odgovor tih famoznih urednika i toga 

famoznog programskog direktora da vidimo da li ova tema zavređuje direktan prenos. 

Ako oni kažu da ne zavređuje, skidam kapu, odustajem. Inače sam rekao da odustajem od 

diskusije, nema nikakvog problema. 


... ja stvarno ne želim da budem advokat Javnog servisa Crne Gore. To je servis 

svih građana Crne Gore i svih poslanika.Ja imam neko drugo iskustvo u ovom parlamentu, 

ali više puta, zajedno sa vama, bio sam svjedok kada je taj Javni servis prenosio 

upravo one tačke koje nijesu bile u obavezi zakonskoj . Mislim da to treba da cijenimo i 

treba da vjerujemo da upravo u toku današnjega dana programska šema im to ne dozvoljava. 

Želim samo još jednom da kažem, na nama je odluka da li ćemo poštovati jučerašnji 

dogovor, da li ćemo poštovati pravila ili ćemo ad hok donositi određene odluke. Mislim 

da bi bilo principijelno i da bi bilo korektno i zbog predlagača, zbog poslanika koji su se 

danas pripremili za takav režim rada da mi nastavimo do 18 sati da radimo. Uostalo, kako 

većina odluči. Hvala. 


Hvala i Vama. 

Kolegu Danilovića da čujemo . 

GORAN DANILOVIĆ: 

Spletom čudnih istorijskih okolnosti jedno vrijeme sam član Kolegijuma. Inače 

to mjesto i ta čast pripada kolegi Staniću. Raspravljali smo o ovome, hoću da potvrdim, 

i znali otprilike da može biti da se ovo ne prenosi. Koliko se sjećam čak smo tvrdili da 

se neće prenositi i nekoliko tačaka koje su danas prenošene.To govori samo o tome da 

Televizija Crne Gore nema nikakve protokole nego kada nema programa onda prenosi 

nas. To je pravilo kojega se oni drže a sada im je očigledno ispao neki preči posao ili što 

bi rekao, vjerovatno, direktor Televizije, pametniji. 

Dobili smo tamo i ponudu, uvažene kolege, sjećate se da nam po danu traže ovo 

što nijesu protokolom obavezni da prenose 4.000 i nešto evra. Ako je to način da obezbijedimo 

sjutra prenos ne pristajemo. Dakle, zaista iako sam 10 godina u Parlamentu 

iako nam je to..(Prekid).. građanima da im plaćamo, a da oni nemaju program ukoliko 

nas nema, 4.000 i nešto evra po danu, ne pristajem po cijenu da svoj istorijski govor i 

kazivanje saopštim i ovako bez njihovog prisustva. Preživjeće se nekako, a ako hoćete 

da dajete novac tako rasipnički onda bolje dajte da podijelimo to međusobno ovdje po 

- 159 -


50 evra da se organizujemo a da ne punimo džepove tamo gdje se ne treba i ne zaslužuje. 

Hvala vam lijepo. 


Zahvaljujem. 

Izvolite. 


Hvala. 

Pokušaću da budem konstruktivan. 

S obzirom da onaj koji odlučuje o tome hoće li biti ili neće biti prenosa ima platu 

od 4.000 evra, ima puno pravo da se ponaša ovako.Ali, predlažem, da mi ne gubimo vrijeme, 

da nastavimo rad na onim tačkama koje i onako ne bi bile prenošene, a da ovu tačku 

odložimo za sjutra, uz sav onaj rizik koji inače slijedi - biti prenošena ili ne biti prenošena. 

Ako smo se spremili da danas radimo do 18 sati, i ako smo se spremili da u ova dva dana 

iscrpimo dnevni red, onda je glupo da danas prekinemo i da dovodimo dinamiku koju 

smo planirali, u pitanje. 


Prije nego što dam predlog, samo jedna konstatacija. 

Dakle, tačno je da smo na Kolegijumu raspravljali, kao i bezbroj puta do sada, o 

televizijskim prenosima i sve tačke koje su danas bile na dnevnom redu po protokolu koji 

je potpisan i koji još uvijek važi, nijesu obaveza za televizijski prenos. Ali, korektnosti 

radi, nijesu ljudi iz Javnog servisa preuzeli ove tačke da bi eventualno popunili program, 

nego je generalni sekretar jutros zvao predstavnika Javnog servisa i oni su preuzeli ove 

tačke do onog trenutka do kada, zbog ranije pripremljene šeme, su mogli. Dakle, bili su u 

tom dijelu korektni i preuzeli su televizijski prenos iako po protokolu nijesu obavezni do 

onog trenutka kada je moglo to da se uklopi u njihovu programsku šemu. Ali, ovo o čemu 

je kolega Labudović govorio na kraju, predlažem sljedeće: da danas završimo ovu tačku 

dnevnog reda iako stoji ono o čemu je govorio i kolega Simović, to odstupa jednim dijelom 

od dogovora koji smo utvrdili na Kolegijumu, ali vjerujte mi meni je osnovna stvar 

u svemu ovome što smo ušli u tačku i dovodimo poslanike u neravnopravnu poziciju. 

Pola koji su se prijavili za raspravu povodom ove tačke bili su u prenosu, pola neće biti u 

prenosu. Da se ovo desilo da samom početku vjerujem da bi se svi složili oko toga da ovo 

završimo do kraja. Naravno, neću ulaziti u detalje koliko su pojedini poslanici oduzeli 

vremena u tretiranju ove tačke, ali stvari tako stoje. 

Dakle sjutra u 10 sati nastavljamo sa ovom tačkom, molim vas da svi budemo 

tačni. 

Izvinjavam se predstavnicima predlagača zbog ove nove situacije, ali morate shvatiti 

da je mimo naše volje.Nastavljamo sa radom u 10 sati, imamo još prijavljenih 7-8 

kolega poslanika, tako da ćemo vjerujem za nekih sat vremena završiti raspravu povodom 

ove tačke. 

Sada, kao što je predloženo, da nastavimo sa radom oko onih tačaka oko kojih, 

vjerujem, postoji saglasnosti da ne idu uz direktan televizijski prenos. To su određene 

konvencije i tako dalje. 

Tu je predstavnik Ministarstva saobraćaja. Ministarstvo saobraćaja ima, koliko 

- 160 -


sam vidio u pregledu iz dnevnog reda šest tačaka, tako da oko toga možemo voditi raspravu. 

Ovo je jedan racionalan predlog i o njemu je govorio i gospodin Labudović. 

Dakle, ovu tačku prekidamo sa raspravom, nastavljamo sjutra u 10 sati, a nastavljamo 

rad oko nekih drugih tačaka. 

Možemo raspravljati bez televizijskog prenosa i oko deklaracije o načinu i redosledu 

valorizacije energetskog potencijala. Kažem, možemo bez televizijskog prenosa 

raspravljati kada je u pitanju deklaracija, jedino ukoliko se predlagač složi. 

Shvatio sam da se ne slaže i onda prelazimo na dnevni red dalje. 

Molim vas samo tri minuta pauze da predstavnik predlagača uđe u salu i nastavljamo 

s radom. 

- pauza - 

Nastavljamo sa radom. 

Dolazimo do tačke 11 - Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade 

Crne Gore i Vlade Malte o borbi protiv ilegalne trgovine drogama i psihotropnim supstancama. 

Ovlašćeni predstavnici Vlade su ministar unutrašnjih poslova Ivan Brajović i 

pomoćnik ministra Vladimir Vukotić. 


Pitam predstavnika predlagača želi li da da dopunsko obrazloženje Želi. 

Riječ ima ministar Brajović, izvolite. 

IVAN BRAJOVIĆ: 

Poštovani potpredsjedniče, uvaženi poslanici, 

Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u odredbi člana 16 stav 1 

Ustava Crne Gore, a ustavni osnov za zaključivanje ovog sporazuma sadržan je u članu 

15 stav 1 Ustava Crne Gore i članu 100 tačka 1 i 4 gdje je propisano da Vlada vodi 

unutrašnju i vanjsku politiku i zaključuje međunarodne ugovore. 

Saradnja s Maltom u oblasti unutrašnjih poslova i političke saradnje ogledala se 

do sada kroz Protokol o implementaciji sporazuma između Crne Gore i Evropske zajednice 

o readmisiji lica bez dozvole boravka koji je potpisan u septembru 2007. godine. 

Radi potpunije primjene ovog sporazuma biće formiran Odbor za saradnju i borbu 

protiv ilegalne trgovine opojnim drogama i psihotropnim supstancama te borbu protiv 

organizovanog kriminala i međunarodnog terorizma. 

Bilateralna saradnja između Crne Gore i Malte biće dodatno unaprijeđena stupanjem 

na pravnu snagu predmetnog sporazuma. U tom smislu Crna Gora i Malta će 

razmjenjivati sve korisne informacije koje se tiču lica i prevoznih sredstava uključenih 

u ilegalnu trgovinu drogama i psihotropnim supstancama ili za koje se sumnja da su 

uključeni u to, kao i informacije o licima za koje se sumnja da pripadaju kriminalnim 

organizacijama. 

Isto tako razmjena informacija odnosiće se i na ilegalne finansijske operacije, falsifikovanje 

papirnih valuta ili hartija od vrijednosti krađu umjetničkih djela i antikviteta 

kao i drugih posebno teških krivičnih djela kao što su terorizam i pranje novca. Takođe, 

razmjena informacija obuhvatiće i operativne mjere donešene u cilju garantovanja bezbjednosti 

aerodromima i morskim lukama, zatim aktivnostima koje se odnose na pitanje 

javnog reda i profesionalne obuke službenika policije. 

- 161 -


Zajednička obuka policijskih službenika sprovodiće se na višem nivou, a 

predviđena je i razmjena specijalizovanih stručnjaka za borbu protiv terorizma. Neophodno 

je naglasiti da će se posebna saradnja dovijati kod primjene mjera i aktivnosti u oblasti 

zaštite svjedoka. Ova saradnja razvijaće se prije svega na bazi reciprociteta, obzirom da 

se radi o zemljama sa relativno malom teritorijom i malim brojem stanovnika. 

Poštovana gospodo, očekujem da ćete podržati rješenja sadržana u Predlogu ovog 

zakona kako bi se obezbijedile normativne pretpostavke za unapređenje sardnje Crne 

Gore i Malte u borbi protiv ilegalne trgovine drogama i psihotropnim supstancama organizovanog 

kriminala i međunarodnog terorizma. 

Ja vam se zahvaljujem na pažnji. Ujedno vas molim za mogućnost da, pošto potpisujem 

Sporazum o readmisiji u sklopu posjete predsjednika Češćke, a to je na Cetinju u 

5,30, za sva pitanja tu ostane moj pomoćnik, ja sam samo želio da uvažim ovaj dom i da 

podnesem uvodno izlaganje. Hvala. 


Zahvaljujem. 

Nadamo se da neće biti previše pitanja. 


Izvolite, ko želi riječ Niko. 

Konstatujem da smo završili raspravu, a o ovoj tački dnevnog reda izjasnićemo se 

naknadno. 

Zahvaljujemo se ministru Brajoviću na učešću u našem radu. 

Prelazimo na tačke 19 i 20 - Predlog zakona o potvrđivanju Konvencije o dostavljanju 

u inostranstvu sudskih i vansudskih akata u građanskim i privrednim stvarima i Predlog 

zakona o potvrđivnju Konvencije o izvođenju dokaza u inostranstvu u građanskim i 

privrednim stvarima. To je materijal Ministarstva pravde. Ovlašćeni predstavnici Vlade 

su Duško Marković, ministar pravde i Branka Lakočević, pomoćnica ministra. 

Tu je gospođa Lakočević. Pitam je da li želi da da dopunsko obrazloženje. Želi. 



Uvaženi potpredsjedniče, uvaženi poslanici, 

Samo da kažem da je ova konvencija sačinjena 1965. godine da je već pristupilo 

50 država, a da je stupila na snagu još 1969. godine. 

Podsjetiću vas da je Crna Gora postala članica Haške konferencije, sa retroaktivnim 

dejstvom od o1.03.2007. godine, da će pristupanje ovoj konvenciji omogućiti 

pružanje pravne pomoći u građanskim ... i odnosima sa državama sa kojima Crna Gora 

nema zaključene bilateralne ugovore niti su članice Haške konvencije. 

Razlog za donošenje ovog zakona je da se omogući ostvarivanje uzajamne pravne 

pomoći, pojednostavljenjem i ubrzanjem postupka i da se stvore odgovarajući mehanizmi 

kako bi se osiguralo da primalac dokumenata bude na vrijeme obaviješten o sudskim 

i vansudskim dokumentima koji se dostavljaju inostranstvu. Napominjemo da bi 

donošenje ovog zakona učinilo novi korak u postupku međunarodnih integracija Crne 

Gore. Potvrđivanjem ove konvencije Crna Gora će se pridružiti krugu zemalja koje u 

okviru svog zakonodavstva nastoje sprovoditi navedenu svrhu konvencije u cilju zaštite 

svojih građana. Ovo bi bilo ukratko obrazloženje. 

- 162 -



Zahvaljujem. 

Sprovodimo objedinjeni pretres. 

Da li ima potrebe nešto i o drugoj konvenciji 


Mogu samo nekolike rečenice. Čisto se radi o Haškoj konvenciji i samo da kažem 

da će pristupanje ovoj konvenciji, omogućiti pristupanje pravne pomoći u građanskim 

stvarima i odnosu sa državama sa kojima nema, a svrha je da potpisnice ove konvencije 

pojednostave dostavljanje izvršenja zamolnica kao i da unaprijede usaglašavanje 

različitih načina koji se u tu svrhu koriste, u cilju poboljšanja uzajamne sudske saradnje 

u građanskim i privrednim stvarima i označavanje međusobne prakse u pogledu pribavljanja 

dokaza iz inostranstva. Evo prosto to je razlog za donošenje. 


Zahvaljujem gospođi Lakočević. 

Otvaram raspravu. Ko želi riječ 

Da li ima zainteresovanih Nema. 

Zaključujem raspravu. O ovim zakonima ćemo se izjasniti naknadno. 

Zahvaljujem pomoćnici ministra pravde, gospođi Lakočević, na učešću u našem 

radu. 

Idemo dalje. 

Predlog Zakona o potvrđivanju sporazuma o uzajamnom podsticanju i zaštiti ulaganja 

između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Makedonije. 

Predlog Zakona o potvrđivanju sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Malte 

o uzajamnom podsticanju i zaštiti ulaganja. 

Ovlašćeni predstavnici Vlade su Vladimir Kavarić, ministar ekonomije i Goran 

Šćepanović, pomoćnik ministra. 

Ministar Kavarić je otsutan iz razloga sličnih o kojima je govorio i ministar 

Brajović malo prije. 

Tu je pomoćnik ministra Šćepanović i pitam ga želi li da da dopunsko obrazloženje. 

Želi, izvolite. 

GORAN ŠĆEPANOVIĆ: 

Kao što ste rekli, samo da uvodno se izvinim u ime ministra koji je bio do malo 

prije tu. U pet sati je zakazano potpisivanje sporazuma o ekonomskoj saradnji sa Češkom 

Republikom. 

Kratko vezano samo za cilj zakona i jednog i drugog i produbljivanje saradnje 

između Crne Gore i Makedonije i Crne Gore i Malte i kroz podsticanje investicija. 

Sporazumi o uzajamnom podsticanju i zaštiti ulaganja predstavljaju bitan instrument u 

stvaranju ambijenta za privlačenje stranih investicija. Potpisivanje sporazuma o uzajamnom 

podsticanju o zaštiti ulaganja predstavlja jasan pravni okvir i pruža garancije da će 

ulaganje privrednika obije zemlje potpisnice biti zaštićene. Sporazumom se uređuju uslovi 

investiranja, daje se nacionalni tretman investitorima i princip najpovlašćenije nacije. 

Definišu se mogućnosti eksproprijacije i eventualno rješavanje sporova. 

- 163 -



Zahvaljujem. 


Ko želi riječ 

Nema zainteresovanih, zaključujem raspravu. 

O zakonima ćemo se izjasniti naknadno. 

Prelazimo sada na grupu ratifikacija koje su iz nadležnosti Ministarstva saobraćaja 

i pomorstva. 

Predstavnici Vlade su Andrija Lompar ministar saobraćaja i pomorstva i Zoran 

Radonjić, sekretar Ministarstva. Vodićemo objedinjenu raspravu, odnosno jedinstveni 

pretres. Navešću koje su tačke dnevnog reda u pitanju: 


brodskim balastnim vodama i talozima; 


protiv obrastanja brodova iz 2001. godine; 

Predlog zakona o potvrđivanju Protokola iz 2003. godine uz Međunarodnu konvenciju 


uljem iz 1992. godine; 


za štetu prouzrokovanu zagađivanjem uljem iz 1992. godine; 

Predlog zakona o potvrđivanju Međunarodne konvencije o osnivanju 

Međunarodnog fonda za naknadu štete prouzrokovane zagađivanjem uljem iz 1992. Godine 

i 

Predlog zakona o potvrđivanju Međunarodne konvencije o odgovornosti i naknadi 

za štetu prouzrokovanu prilikom prevoza morem opasnih i štetnih materija. 

Ovdje je sekretar Ministarstva, gospodin Radonjić. Pitam ga želi li da da dopunsko 

obrazloženje. 

Želi. Izvolite. 

ZORAN RADONJIĆ: 

Izvinjavam se u ime ministra Lompara, jer nadam se da nije ništa. Kako je bilo do 

ovih izmjena oko dolaska i dnevnoga reda, on je čak rekao da nije sporno, nije znao kada 

će na dnevni red doći i da je spreman da dođe u bilo kojem trenutku. Ali, nijesmo znali 

redosled i u koliko sati ćemo doći. Znači, nije sporno da dođe nijednog trenutka. 


Nije samo on iznenađen, nego smo i mi iznenađeni kada su tačke došle na dnevni 

red. 

Izvolite. 


Znači, na dnevnom redu je šest konvencija. U paketu koji smo pripremili i uputili 

ka Skupštini bila je još jedna koja je razmatrana na Odboru za evropske integracije, ali 

nije sinhronizovano sa Odborom za ustavna pitanja, tako da ćemo izgleda morati tu jednu 

posebno stavljati u dnevni red sledeći put, ali odnosi se na isti paket mjera. 

Kada je ovaj Parlament usvajao Zakon o zaštiti zagađenja mora, a sada plovila, 

rekli smo da slijedi još jedan paket propisa na kojima će se ova oblast urediti na adekvatan 

- 164 -


način. Tu će za nekoliko mjeseci uslijediti još i zakon, jedan sistemski zakon. Uglavnom 

pošto se radi o objedinjenoj raspravi samo ću kratko reći da su ovo konvencije koje danas 

usvajamo na preporuku IMO to je internacionalna pomorska organizacija koja je 

pod pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija, a cilj im je poboljšavanje bezbjednosti kako u 

crnogorskim tako i u međunarodnim lukama. Sve konvencije imaju po dva člana. Ono što 

je osnovno to jeste da se na maksimalan način iskoriste mogućnosti iz onih oblasti koje 

ove konvencije regulišu, a to su kao što sam rekao poseban prilazak Pariskom memorandumu 

kojim se posebno reguliše red u lukama, zatim Flex steady kontrolu i ovaj dio 

bezbjednosti koji se ogleda na više načina, koji se vidi iz teksta konvencije. Ne bih vas 

zamarao sa time dalje. Takođe i pristup fondovima ograničene odgovornosti kao pravni 

osnov koji ćemo steći, kada usvojimo Zakon o unutrašnjoj pomorskoj plovidbi i koji 

očekujemo za sledeća tri, četiri mjeseca. 

Ne bih više, jedino ako ima pitanja. Hvala. 


Zahvaljujem. 

Otvaram raspravu. Ko želi riječ 

Kolega Obrad Gojković. Izvolite. 



Biću kratak iako je šest tačaka dnevnog reda. 

Pomoćnik ministra je već rekao da ovdje nedostaje jedan zakon. To je ovaj takozvani 

Zakon o zagađenju bunkerom, zagađenju pogonskim gorivom. To će vjerovatno biti 

u budućnosti. Mala primjedba je stavljanje na dnevni red ovih tačaka jer smatram da treba 

voditi računa o redosledu tih konvencija, jer one o zagađivanju i osnivanju fondova itd, 

slijede jedna drugu i proizilaze. Ovdje je to malo ispreturano ali nije problem. 

Mi smo već donijeli ovaj Zakon o zagađenju sa plovila i tu je obuhvaćen ovaj o 

zagađenju balasta. Sedimenti ne znam da li su tu Sedimenti su nešto što su veliki problem 

na brodu i posebnim postupcima se uklanjaju sa brodskih oplata. Nijesam siguran da 

mi kao država u našim brodogradilištima, lukama imamo opremu za prihvat ovih materijala, 

ali ono što proizilazi iz obaveze, iz ove konvencije je da imamo inspekcijske službe 

i nadzorne službe koje će praviti redovan izvještaj kada se prihvataju te materije. 

Drugi zakon, jedan prilično neobičan zakon, to je Zakon o nadzoru štetnih sistema 

protiv obrastanja brodova. Znači, brodovi se premazuju, dna brodova se premazuju specijalnim 

bojama koji ne dozvoljavaju vegetaciji da raste i na taj način usporavaju brodove. 

Međutim, ono što se nije znalo dugo vremena to je da te boje sadrže hemikalije koje su 

opasne po ljudsko zdravlje i životnu okolinu. 

Takođe, smatram da u ovom momentu u Crnoj Gori mi ne zadovoljavamo uslove 

iz ove konvencije, jer se kod nas još u brodogradilištima radi sa bojama koje su prilično 

otrovne i za ljude i za životnu sredinu. Takođe, značaj možda ove konvencije, svima dobro 

poznata priča iz brodogradilišta Bijela kada se radi o gritu, kada se pjeskari gritom 

odbijaju se čestice ove boje i sve se to taloži u onoj deponiji tamo, opasnoj deponiji o 

kojoj je bilo dosta puta priče u novinama. Po meni mnogo su opasniji ti opiljci te boje 

nego taj grit koji se tamo taloži. Taj grit se čak upotrebljava u nekim asvaltnim bazama, 

- 165 -


međutim ove čestice boje su izuzetno opasne i mogu da truju životnu sredinu. 

Što se tiče sledeće tri konvencije smatram da je trebala prvo ova konvencija 

iz 2003. biti poslednja, jer one slijede jedna drugu. Znači, prva konvencija to je ova o 

građanskoj odgovornosti i to je znači, odgovornosti vlasnika brodova za štete koje se 

prouzrokuju. Postoji jedan princip da je ta odgovornost ograničena. Nijedan vlasnik nema 

toliko novca da plati štetu, recimo od 5 do 10 milijardi ili 19 milijardi kao što je bio Britiš 

petroleum i to se jednim sistemom ograničene odgovornosti uređuje osiguranje takvih 

nesreća, gdje se primjenjuje princip obračunskih jedinica koje se obračunavaju zlatnim 

francima ili ekvivalento 65 ml zlata da bi se došlo na osnovu tonaže broda kolike su te 

premije koje su vlasnici dužni da plate za osiguranje tih brodova. 

Ono što je sigurno, pojedinac vrlo teško može da plati te štete, zbog toga je 

ova Konvencija sledeća koja je iz 1992. osnivanja Međunarodnog fonda gdje se stvari 

udružuju ubirajući doprinose na svojim teritorijama koje idu u Međunarodni fond. Da bi 

se pokrila ova šteta vlasnici kao privatnici ne mogu da pokriju za svoje brodove. Međutim, 

razvojem problema i razvojem ovih šteta kojim se došlo do ove konvencije, protokola iz 

2003. godine gdje čak ni ovi međunarodni fondovi nijesu dovoljni, pa su određene države 

smatrale potrebno da ovo potpišu, ovaj protokol i osnivaju dopunske fondove da bi se na 

neki način spriječile negativne posledice tih šteta. 

Ova zadnja konvencija prelaz šteta prouzrokovanih prilikom prevoza opasnih 

štetnih materija je vrlo važna, jer se ovdje radi o prevozu i otrova i rasutih tereta i čvrstih 

otrova i materija i td. Ono što je meni interesantno ovdje nije obuhvaćen prevoz radioaktivnih 

materija, vjerovatno je to u nekoj sledećoj konvenciji. Sprečavaju se štete na način 

nadoknada šteta preko HNS fonda, gdje se isto na osnovu doprinosa brodara i količine 

tereta koje oni prevoze uplaćuju u taj zajednički fond, osnivaju se fondovi. Ttako se na 

neki način, na jednom globalnom nivou štiti životna sredina i ljudsko zdravlje. Hvala. 


Zahvaljujem. 

Da li još neko želi riječ 

Kolega Raduloviću, izvolite. 


Moram da kažem zato što me je inspirisao kolega Gojković i zato što su dva magistarska 

rada urađena kod mene. 

Znači, postoji nešto što je takozvana anodna i katodna zaštita i što se danas na najkvalitetniji 

način implementira kada je u pitanju ta oksidacija brodova. Nijesam to našao 

da je to implementirano tu. Poslednje one tehnologije se sastoji u tome što postoji u brodu 

takozvana anodna ili katodna zaštita gdje se kroz mikro električnu energiju dolazi do 

trošenja te anodne i katodne zaštite, a brod ne oksidira i nije potrebna nikakva organska 

zaštita. Jeste li čuli kolega 


Zahvaljujem, kolega Raduloviću. 

Da li još neko želi riječ Ne. 

Zaključujem raspravu. 

Pitam predstavnika predlagača da li želi zavržnu riječ. 

Želi, izvolite. 

- 166 -



Što su poslanici Gojković i Radulović rekli, nemam nikakav komentar na to, potpuno 

su u pravu što se tiče priče. Samo sam htio pojašnjenje neko da dam u tehničkom 

smislu. Redosled konvencija nijesmo mi određivali, mi smo ih uputili u proceduru koja 

je zakonom predviđena prema Parlamentu, a kako su dolazile na red i kako su išle ovdje, 

to je već van našeg domena, tako da sam shvatio da to i niste nama uputili nego kao opšti 

komentar. 

Što se tiče implementacije Zakona jeste da mi u ovom trenutku nemamo određene 

kapacitete, ali moramo donijeti propise da bi imali preduslov da te kapacitete i stvorimo, 

jer nisu imali pravnog osnova da ih formiramo za sad. Ratifikacijom ovih konvencija, kao 

što sam rekao, zaokružujemo jedan set propisa tako da nije ovo replika i komentar nego 

čisto samo više tehničko razjašnjenje. Inače potpuno je u pravu. 


Zahvaljujem. 

Na ovaj način zaključujemo pretres u cjelini povodom ovih tačaka dnevnog reda, 

o njima ćemo se izjasniti naknadno. 

Na taj način su se stekli uslovi da završimo naš današnji rad. 

Sjutra počinjemo u 10 sati, sa nastavkom rada po sedmoj tački dnevnog reda - 

Izvještaj o radu Agencije za zaštitu ličnih podataka i stanju zaštite ličnih podataka za 

2010. godinu 

Prvi učesnik u raspravi je Obrad Stanišić, nakon njega kolega Vasilije Lalošević, 

ukoliko bude televizijskog prenosa. 

Poslije toga ide tačka Predlog deklaracije o načinu i redosljedu valorizacije energetskog 

potencijala, ukoliko predstavnik predlagača nije odustao. Nije. 

Zatim imamo Predlog zakona o potvrđivanju konvencije Savjeta Evrope o pristupu 

službenim dokumentima i Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade 

Crne Gore i Vlade Turske o razmjeni zemljišnih parcela za diplomatske misije. 

Zahvaljujem i vidimo se sjutra u 10 sati. 

- 167 -


28.04.2011. u 10.20 h 



Podsjećam, razmatramo tačku dnevnog reda Izvještaj o radu Agencije za zaštitu 

ličnih podataka i stanju zaštite ličnih podataka za 2010. godinu. 

Sljedeći učesnik u raspravi je Obrad Stanišić, nakon njega kolega Vasilije 

Lalošević. 

Kolega Stanišiću, imate riječ. 

OBRAD STANIŠIĆ: 


Poštovane kolege, gospodo iz Agencije, uvaženi građani, 

Prvi put se u ovom domu razmatra Izvještaj o radu Agencije za 2010. godinu 

i stanju zaštite ličnih podataka. Ako imamo u vidu da je Skupština Crne Gore 10. decembra 

2009. godine donijela Odluku o izboru predsjednika i dva člana Savjeta Agencije 

za zaštitu ličnih podataka, a da je novoizabrani Savjet po raspisanom oglasu za izbor 

direktora 21. aprila 2010. godine imenovao istog, te da je kadrovsko popunjavanje, 

koje još nije završeno, trajalo do 1. decembra, onda ovaj izvještaj nije obuhvatio cijelu 

izvještajnu godinu. No, i pored toga treba pohvaliti Agenciju za uloženi napor da nam do 

detalja prezentira ono što je rađeno u prethodnom periodu. Potpuno je, po meni, razumljivo 

da je u Izvještaju posvećena adekvatna pažnja samoj organizaciji, nadležnostima i 

ovlašćenjima ove institucije, kao i njenoj legislativi koja se tek počela da primjenjuje. 

Ako kažem da Agencija nije radila u punom kapacitetu, onda mislim na podatke 

date u Izvještaju koji govore da je od 22 sistematizovana radna mjesta trenutno 

angažovano osam izvršilaca ili nešto više od 36% ukupnog kapaciteta, što su juče u diskusijama 

naglasile i neke moje kolege. Preporuka da se u 2011. godini broj zaposlenih 

poveća na najmanje 80% sa pravom je inicirana od Odbora za ljudska prava kao matičnog 

odbora. 

Izvještaj je dosta prostora posvetio donešenim mišljenjima po osnovu zahtjeva 

kada je u pitanju primjena Zakona o zaštiti podataka o ličnosti. Informacija govori i o 

aktivnostima redovnog inspekcijskog nadzora i tačno su evidentirane i utvrđene nepravilnosti 

kod subjekata nad kojima je nadzor vršen, iako nemamo potpunu sliku o tome da li 

su nedostaci otklonjeni ili nijesu i u kojoj mjeri. Uvažene kolege, ja i to razumijem ako 

imamo u vidu da ovaj izvještaj tretira praktično zadnji kvartal 2010. godine. 

Očekujemo da će naredni izvještaj biti upotpunjen podacima kako smo kao korisnici 

tvining projekta usaglasili sada neusaglašenih 128 zakona koje su identifikovali eksperti 

Evropske unije sa njihovim standardima u oblasti zaštite ličnih podataka, što znači 

da je pred vama, rekao bih i pred svima nama, veliki posao. 

U većini diskusija koje su se čule juče od uvaženih kolega apostrofirano je da Agencija 

za zaštitu ličnih podataka treba da da pun doprinos očuvanju i unapređenju ljudskih prava 

i osnovnih sloboda, zagarantovanih Ustavom i zakonom kao i Evropskom konvencijom. 

Stoga novčana sredstva za rad ovog organa ne smiju biti problem. 

Gospodo iz Agencije, morate nas u svom budućem radu uvjeriti da vaša uloga nije 

da organ kojim rukovodite čuva lične podatke, već da ste vi ti koji štitite pravo građana i 

vršite funkciju nadzora nad obradom i korišćenjem ličnih podataka. Siguran sam da ćemo 

- 168 -


jednoglasno usvojiti ovaj izvještaj i da naš parlament treba da nastavi da i dalje daje punu 

podrušku u radu Agenciji za zaštitu ličnih podataka kao veoma značajnoj instituciji koja 

vodi brigu o zaštiti osnovnih ljudskih prava i sloboda. Hvala. 


Zahvaljujem. 

Kolega Lalošević ima riječ. Izvolite. 

VESILIJE LALOŠEVIĆ: 


Evo, razriješili smo i tu dilemu. Dakle, poštovani građani, poštovane kolege, gospodo 

iz Agencije za zaštitu podataka o ličnosti, imamo priliku da i pred TV kamerama 

govorimo o ovoj veoma značajnoj temi. 

Nije ovo pobjeda ni opozicionog poslanika niti pozicionog poslanika. Ovo je bio 

čisti princip, jer ukoliko se počne sa direktnim prenosom određene tačke, što bi naš narod 

rekao “ili kuj ili se ne mrči”, ili prenosi do kraja ili nemoj počinjat prenos. Nadam se da će 

mi potpredsjednik Parlamenta ovih 30 sekundi koje sam dao za uvod i najavu ove veoma 

značajne teme produžiti da bih mogao da sa uvaženom gospodom iz Agencije razmijenim 

nekoliko mišljenja. 

Ja sam, poštovana gospodo iz Agencije, postavio jedno poslaničko pitanje koje se 

direktno tiče ovoga posla o kojem mi pričamo danas. Ja sam, naime, nedavno govorio da 

li je kroz sprovođenje aktivnosti iz takozvanog Akcionog plana za borbu protiv korupcije 

i organizovanog kriminala Uprave policije iz 2006. godine, Uprava policije proširila sopstvena 

ovlašćenja uspostavljajući direktan pristup bazi podataka određenih telekomunikaconih 

operatera čime je, po meni, prekršeno pravo građana na privatnost. 

Ja ću vas podsjetiti da je nepovredljivost tajnosti pisama, telefonskih razgovora 

i drugih sredstava opštenja garantovana Ustavom Crne Gore u članu 42. Ostupanje od 

ovog načela je moguće samo na osnovu odluke suda ako je to neophodno za vođenje 

krivičnog postupka ili iz razloga bezbjednosti Crne Gore. Zaštita podataka o ličnosti 

takođe se jemči članom 43 čime se zabranjuje upotreba podataka ličnosti van namjene za 

koju su prikupljeni i daje se pravo svakome da bude upoznat sa podacima koji su prikupljeni 

o njegovoj ličnosti i pravo na sudsku zaštitu u slučaju zloupotrebe. 

Zašto sam ovo pomenuo i zašto je ovo veoma bitno Mi smo usvajajući jedan 

veoma značajan zakon koji se tiče parlamentarnog nadzora službe bezbjednosti, a i drugi 

zakon koji govori o Agenciji za nacionalnu bezbjednosti, vodili bitku, konkretno mi 

iz SNP-a, jedan amandman nam je prošao i smatram da je time poboljšan taj zakon. 

Konkretno riječ je o Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost gdje smatramo da 

je nepovredljivost stana i da se ne može montirati, staviti bilo kakva vrsta snimanja ili 

recimo kamere konkretno u stan, jer niko nema pravo da povrijedi, bez odluke, mi smo 

tražili sudskog vijeća, i taj amandman je usvojen. Međutim, kada se ticalo takozvanih 

telekomunikacionih uređaja i prisluškivanja telefona ili presrijetanja pošiljki, dato nam 

je obrazloženje da to nije moguće iz razloga, jer, tako su baš kazali gospoda iz Agencije 

za nacionalnu bezbjednost, dođe tu neki kriminalac, kupi pripejd ili koristi postpejd, ne 

mogu da ga identifikuju, dok sudsko vijeće navodno zasijeda on uteče. Međutim, tragedija 

je što oni uteknu i kad ih niko ne prati, kad su tu, ili kad su već privedeni oni nakon 

toga budu pušteni i onda nestanu bez traga. No, neću sad o tome, nije to tema. 

- 169 -


Gospodo iz Agencije, vi ste naložili operaterima mobilne telefonije da otklone 

nepravilnosti koje su počinili time što su Upravi policije dozvolili da koristi mnogo više 

njihovih informacija nego što to zakon dozvoljava. I upravo o tome je riječ. Juče sam 

načeo tu temu, doduše nije bilo TV prenosa, ali vi ste čuli o čemu se radi. Postavljam sada 

pitanje. Znam da ste naložili da se u drugostepenom postupku određene stvari eliminišu. 

Postavljam pitanje da li građani Crne Gore mogu, ako koriste usluge ovih operatera - neću 

da im pomnjem imena, zna se koja su tri telekomunikaciona operatera u Crnoj Gori - da 

li se može desiti da se kroz ovo sprovođenje plana aktivnosti za borbu protiv korupcije i 

organizovanog kriminala, zbog proširenja sopstvenih ovlašćenja Uprave policije naruše 

osnovna ljudska prava i slobode. Kakav je bio odgovor ovih komunikacionih operatera, 

kakav je bio odgovor iz Uprave policije 

Ja ću samo podsjetiti da je ovakva praksa suprotna presudama Evropskog suda 

za ljudska prava koji je propisao da se uvid u telefonsku komunikaciju i listinge može 

ostvariti isključivo na osnovu suda. 

Poštovani građani Crne Gore, kako to može izgledati u praksi. Može se desiti da 

neki neodgovorni činovnik Uprave policije ili neki neodgovorni činovnik Agencije za 

nacionalnu bezbjednost podatke koji se isključivo tiču podataka o ličnosti i koji zadiru 

u ljudska prava i slobode distribuira nekome ko apsolutno nema prava da ih koristi i 

nekome ko ih može zloupotrijebiti. U ovom konkretnom slučaju kazaću, može da ih distribuira 

i kriminalcima ili ljudima sa druge strane zakona. 

Ja pričam hipotetički, ne navodim nijedan primjer ali sada govorim o tome kako 

rezonuju ljudi u Evropi, kako rezonuju ljudi koji poštuju prije svega Evropsku konvenciju 

o ljudskim pravima i slobodama širom Evropske unije. 

Gospodine potpredsjedniče, još minut ukoliko se slažete. A kako to može da se 

zloupotrijebi, kako može da izgleda eventualna provjera i praćenje cjelokupnih radnji 

telekomunikacionih operatera, evo jedan mali primjer. Član 7 Ugovora o saradnji jednog 

operatera i policije propisuje da će nadležni organ svim potrebnim podacima pristupati i 

iste preuzimati preko primjerenog interfejsa kad god je to moguće i potrebno, ako treba 

i 24 časa. Zahtjev za potrebnim podacima generisaće se u odgovarajućoj aplikaciji na 

strani nadležnog organa od strane autorizovanog osoblja. Ova aplikacija će obezbijediti 

evidenciju svih zahtjeva, svih razgovora, svih podataka sa baznih stanica itd. 

Sada dolazim do još jednog značajnog pitanja koje se otvorilo minulih nedelja i 

mjeseci. Je li moguće da u Crnoj Gori koja pledira da razriješi mnoge stvari, a to je jedan 

od onih sedam uslova za naš put ka Evropskoj uniji, je li moguće da unutrašnja kontrola 

Ministarstva unutrašnjih poslova nema mogućnost i nema pravo da ima pristup podacima 

u elektronskoj bazi Uprave policije Da li je moguće da danas u situaciji kada pričamo 

i 9. maja ćemo ponovo otvoriti priču o svemu onome što nas sleduje nakon akcije “balkanski 

ratnik”, da vidimo sinhronizaciju organa, je li moguće da jedan državni organ ne 

ustupi svoju bazu podataka organu koji je zadužen da kontroliše zakonitost i eventualno 

narušavanje ljudskih prava i sloboda 

Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče. Još jednom kažem, moram to da kažem, 

ovo je nova agencija, ona je, ako ništa drugo, u psihološkom smislu uradila jednu dobru 

stvar. Uradila je ona dosta stvari, nadamo se da će u budućem izvještajnom periodu to 

mnogo biti bolje i kvalitetnije i da će oni sazreti kao institucija, ali je uradila jednu dobru 

stvar na psihološkom polju, makar neki subjekti koji su do sada bili nedodirljivi imaju 

izvjesnog straha i poštovanja prema ovoj agenciji. Zahvaljujem. 

- 170 -



Zahvaljujem. 

Komentar na vaše izlaganje prijavio je gospodin Ivanović, član Savjeta Agencije. 


ALEKSA IVANOVIĆ: 

Poštovane dame i gospodo poslanici, 

Hvala vam na prilici da dam odgovor na pitanje uvaženog poslanika Laloševića. 

Da odmah kažem, Agencija je uočila problem vezan za ovo pravno pitanje, praktično. 

Agencija je odmah reagovala, izvšila inspekcijski nadzor svih ovih subjekata i Agencija 

je donijela i prvostepena i drugostepena rješenja i naložila mjere. Sa zadovoljstvom 

možemo da konstatujemo da su mjere počele da daju rezultate. 

Ovo pravno pitanje je ustavnog karaktera, ali praktično se nalazi u četiri zakona, 

vezano je za četiri zakona i direktno se vezuje i za međunarodnu praksu, odnosno za evropske 

standarde. Mi smo se rukovodili prevashodno željom da zaštitimo ustavnu garanciju 

iz dvije odredbe Ustava, iz odredbe koja se tiče zaštite tajnosti pisama i odredbe koja 

se tiče zaštite podataka ličnosti. Naše uporište za ovakvu odluku je nađeno i u presudama 

Evropskog suda za ljudska prava koje se tiču člana 8 Evropske konvencije. Prije svega 

mislim na presudu Malone protiv Velike Britanije i u toj presudi se kaže - telekomunikacioni 

saobraćaj je dio privatnosti i kao takav mora se tretirati da bude u svakom slučaju 

na neki način obezbijeđena sudska zaštita. 

Kako bismo dalje išli u susret rješavanju ovog problema koji je izazvao veliku 

pažnju javnosti, mi smo došli do zaključka da sve naše odluke nisu dovoljne ako po našem 

mišljenju ne dođe do male izmjene makar u jednom članu koji se tiče ove problematike, 

u Zakoniku o krivičnom postupku, ili eventualno, kako to evropska praksa dozvoljava, da 

to bude u Zakonu o policiji. Mi smatramo da je bolje to situirati u Zakonik o krivičnom 

postupku. Došli smo do zaključka da član 257 koji je osnov bio za sklapanje sporazuma 

ostavlja nedoumicu da li je ovakvo ponašanje moguće ili nije, tako da bi dobro bilo da 

kroz izmjenu ZKP-a tu nedoumicu riješimo. 


Zahvaljujem. 

Kolega Lalošević. 


Hvala, gospodine Ivanoviću. Upravo to je bila intencija mog pitanja i moja težnja 

kroz poslaničko pitanje, da saznamo kakva je mogućnost da se jedan ugovor sa telekomunikacionim 

operaterima, koji objektivno zadire u ljudska prava i slobode, dovede u 

ravan da neće biti bojazni i da neće biti mogućnosti da neko zloupotrijebi sve te podatke. 

U tom kontekstu, apsolutno podržavam ono što ste rekli i ponavljam još jednom, prema 

presudama Evropskog suda određeni zakoni moraju obezbijediti apsolutnu zaštitu pojedinca, 

prije svega mislim na naše zakonodavstvo, od proizvodljnogt ugrožavanja njegovih 

prava. U ovom slučaju ovaj ugovor sa telekomunikacionim operaterima mislim da upravo 

govori o takozvanoj proizvoljnosti ugrožavanja ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori. 

Ja ću podsjetiti još jednom da je Evropski sud za ljudska prava u svojim presudama 

utvrdio da je minimalna garancija koja se mora propisati zakonom, da bi se izbjegle 

- 171 -


zloupotrebe ovlašćenja od strane državnih organa prilikom ostvarivanja uvida u listinge, 

odnosno informacije, upravo definisanje kategorija osobe koja treba da bude praćena. Mi 

smo govorili to u onom zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, ja sam pominjao 

neke primjere i nadam se da će vaša agencija u tom kontekstu nastaviti dalje da radi. Ono 

što je malo neuobičajeno i što ja očekujem da će u budućem periodu našeg čvrstog puta ka 

evropskim integacijama gdje moramo razbijati neke psihološke barijere i moramo promijeniti 

sistem vrijednosti u Crnoj Gori, jer svi zajedno, bili pozicija, bili opozicija, ako ne 

budemo na istom frontu, ako ne napravimo jednu sinergiju dobrih energija, ne možemo 

dalje. Treba eliminisati neke stvari kao, recimo, onaj famozni dopis Ustavnom sudu da 

razmatra sve ovo, a ovo je klasično kršenje Ustava i povreda osnovnih ljudskih prava i 

slobode i podataka o ličnosti i tajnosti pisama, pričao sam i o nepovredivosti stana, a da 

Ustavni sud nije uzeo u razmatranje taj zahtjev. Ovom prilikom apel tim ljudima tamo 

da oni nijesu politički ljudi, nego da treba da analiziraju da li neko krši Ustav Crne Gore. 

Ponavljam po stoti put, ja ovaj Ustav nijesam glasao, ali ga poštujem i poštovaću ga. 

Zahvaljujem. 

PREDSJEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Idemo dalje. Kolega Milorad Vuletić ima riječ, nakon njega kolega Labudović. 


Gospodine predsjedavajući, dame i gospodo poslanici, uvaženi predstavnici 

predlagača materijala i poštovani građani, 

Izvještaj o radu Agencije za 2010. godinu i stanju zaštite ličnih podataka prvi put 

je na razmatranju u ovom parlamentu i predmet je različitih komentara, interesovanja i 

impresija poslanika, što je i logično i normalno, imajući u vidu predmet i specifičnost 

posla Agencije koji su prezentirani u izvještajnom periodu. Utisak je, a naznačeno je i u 

izvještaju, da građani nedovoljno poznaju svoje pravo na zaštitu ličnih podataka. Po mom 

mišljenju bitno je da građani treba da znaju da su oni vlasnici svojih podataka i da imaju 

pravo da budu upoznati ko njihove podatke obrađuje i na koji način. To je njihovo ustavno 

pravo kojim se garantuje zaštita svih ljudskih prava i osnovnih sloboda predviđenih 

Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i njenih protokola, te 

samim tim i prava na privatnost, dom i porodični život. 

Naime, članom 6 Ustava jemče se i štite prava i slobode, Ustav ih proklamuje 

nepovredivim i obavezuje svakoga da ih poštuje. Kod činjenice da je adekvatna zaštita 

ličnih podataka jedan od izazova sa kojima se Crna Gora mora pozabaviti na putu ka Evropskoj 

uniji, veoma je važno i mišljenje Evropske komisije iz novembra 2010. godine 

koje ukazuje na obavezu obezbjeđivanja pune nezavisnosti Agencije za zaštitu ličnih podataka 

i usklađenosti zakonodavstva iz ove oblasti sa zakonodavstvom Evropske unije. 

Dakle, zaštita ličnih podataka je regulisana Ustavom, Zakonom o krivičnom 

postupku i Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. 

Izvještaj sam kao izvještaj dat je u propisanoj formi i odraz je realnih pokazatelja 

iz nadležnosti i rada Agencije za zaštitu podataka za godinu u kojoj je Agencija osnovana. 

Dakle, bez obzira što je Agencija formirana kao nadzorni organ u primjeni odredbi Zakona 

o zaštiti podataka o ličnosti, te da je u vršenju poslova iz svog djelokruga samostalna 

i nezavisna, kratak je ipak period da bi se u cjelosti moglo sagledati da li je sve što je bilo 

potrebno i neophodno moglo biti od strane iste obrađeno na najkvalitetniji način. 

- 172 -


Bez posebnog komentarisanja i osvrta na pojedine interesantne stavke iz ovog 

izvještaja, a koje su bile predmet interesovanja mojih kolega u prethodnim diskusijama, 

cijenim da je ovaj izvještaj za ipak kratak period od osnivanaja Agencije odslikao realno 

stanje sa mnogim problemima sa kojima se Agencija u svom radu srijeće pri praćenju 

stanja u jednom dijelu društvenog i ličnog života građana, te da je za očekivati da će u 

budućem radu izvještaj ove agencije biti sveobuhvatniji i životniji. Smatram da isti treba 

podržati i na taj način doprinijeti da Agencija uz pribavljanje i korišćenje iskustava iz zemalja 

Evropske unije i okruženja još bolje i efikasnije unaprijedi svoj rad u budućem periodu 

i na taj način opravda svrhu svog osnivanja i poslovanja. Iz ovoga naprijed izloženog 

proizilazi da ću ja kao, nadam se, ogromna većina poslanika ovog parlamenta podržati 

predloženi izvještaj. 

Zahvaljujem. 


Zahvaljujem. 

Kolega Emilo Labudović ima riječ, nakon njega kolega Kemal Purišić. 

Izvolite. 


Gospodine potpredsjedniče, poštovana gospodo iz Agencije, koleginice i kolege, 

Da sam ovo izlaganje imao priliku da izložim juče, imao bih vjerovatno drugačiji koncept 

nego danas, ne iz razloga što bi se prenosilo, ili se ne bi prenosilo na TV, već sa stanovišta 

jedne informacije koju sam juče čuo, a koja me danas, a trebalo bi sve nas, dovodi pred 

jednu veliku dilemu Šta je danas zaštićeni podatak 

Oni koji su pratili informativne emisije juče su mogli da čuju vijest da je čuvena 

kompanija Sony povukla više od tri miliona svojih konzola za čuvene igrice Play station 

jer su im hakeri provalili u sistem i došli do podataka, među kojima i do broja bankovnih 

knjižica koje preko tri ipo miliona građana koristi. 

Kada u eri napretka tehnologije jedna takva visokosofisticirana kompanija u 

oblasti informativne tehnologije ne može da zaštiti svoju bazu podataka, pitam i sebe i vas 

koja je to baza podataka u Crnoj Gori danas zaštićena od ovih i sličnih zloupotreba i šta 

danas uopšte znači zaštita podataka i šta znači zaštićeni paket podataka To je jedna dimenzija. 

Na žalost, na tu veoma osjetljivu i složenu dimenziju ovog pitanja, koja u Crnoj 

Gori zbog naše tehnološke zaostalosti dobija još više na značaju, ide i ona druga a to je 

da su naši podaci ne nezaštićeni od hakera, jer na sreću nijesmo još dovoljno interesantno 

područje za takav vid upada, nego su nezaštićeni od onih koji bi trebalo da ih štite. 

Ja znam, gospodo iz Agencije, da ste vi nešto što se zove pionirski iskorak u ovoj 

oblasti i da ste zašli u prostor koji je krajnje nedefinisan, neistražen, zakonski neuobličen 

i da vas čeka, i vas i nas sa vama, mnogo toga i da ćemo se mnogo puta opeći i da ćemo 

do mnogih rješenja doći tek nakon što glavom udarimo u zid. I zato, ja ću da pozdravim 

vaš izvještaj, jer to što radite, kažem, bolje je kakvo god da je, a nije savršeno, da se ne 

lažemo, ali u svakom slučaju je korak naprijed u odnosu na ono što smo imali i pruža 

kakvu-takvu nadu i kakvu-takvu garanciju da ćemo, ako ništa drugo, imati kome da se 

požalimo na moguće zloupotrebe i na moguće povrede osnovnih ljudskih i Ustavom zagarantovanih 

prava koja se tiču zaštite podataka i zaštite privatnosti. Na žalost, rekoh, 

tehnologija je učinjela da se danas prostor u kome je zagarantovana privatnost svake 

- 173 -


vrste gotovo može mjeriti metrima kvadratnim. Čak i poslednje uporište gdje bi čovjek 

trebalo da bude svoj i sa sobom, stan, zamislite čak i spavaća soba, najnovijim izmjenama 

Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost je izuzet i danas bukvalano čovjek pojedinac, 

ne samo onaj koji je prokazan i označen kao sumnjičav nego i običan građanin, više 

ne može biti siguran ni na jednom jedinom mjestu, bilo to ulica, javni prostor, bilo to 

institucija, zgrada, stan, a da ga veliko oko Velikog brata odnekud ne posmatra. 

Danas nije problem to što se prisluškuju, što ste kontrolišu i što se prate sumnjivi. 

Danas je najsumnjiviji kriterijum sumnjičavosti. Ko danas, u čije ime i sa kojim 

pravom određuje i označava ko je sumnjiv Šta je danas kategorija “neprijatelj naroda”, 

“neprijatelj države”, ko su te kategorije danas Ko to danas odlučuje i sa kojim pravom 

odlučuje i klasifikuje ljude i svrstava ih u osumnjičene i neosumnjičene I šta je sa 

pravom onih koji dijele životni i svaki drugi prostor sa tima koji su osumnjičeni, a ne 

spadaju u osumnjičene Šta je sa supružnicima, šta je sa djecom, šta je sa roditeljima, šta 

je sa prijateljima Gdje je granica prava da se neko prati i prisluškuje i da mu se ulazi i 

u lične podatke u odnosu na pravo onih koji su u suživotu sa njime da im ti podaci i da 

im ta privatnost bude zaštićena Vi ste reagovali, imali ste prilike da se zapravo oštro se 

suprotstavite jednoj od najeklatantnijih zloupotreba prava na privatnost koju je Agencija 

za nacionalnu bezbjednost svih ovih godina od kako postoje ooperatori mobilne telefonije 

vršila upadom u pakete podataka. 

Ja sam na to skretao pažnju gospodinu Jokoviću i prije nego što ste se vi oglasili, 

jer sam imao lično iskustvo sa time i znam pouzdano da su ne samo rukovodilac Agencije 

za nacionalnu bezbjednost nego i njeni najobičniji operativci raspolagali pristupnim 

šiframa za konekciju sa bazom podataka ovih elekronskih emitera i u svakom trenutku 

mogli da uđu u tu bazu i da se njome koriste. Zato Vam postavljam pitanje, iako se ono 

konkretno ne odnosi na izvještaj koji ste podnijeli, ali spada u obavezu: Šta je sa podacima 

do kojih su oni došli na taj način Imaju li pravo da ih čuvaju Zašto ih i za koje 

potrebe čuvaju Dokle imaju pravo da ih čuvaju Jer dokle su god tamo, a kažem ne 

spadaju u onu vrstu podataka na koje oni po zakonu i uz odobrenje nadležnog sudskog 

organa imaju pravo na posjedovanje, otvara se mogućnost njihove zloupotrebe, otvara se 

mogućnost ucjena, otvara se mogućnost svega i svačega. Jer, ne zaboravite, Crna Gora 

je mala društvena zajednica. Ovdje se zna ko koliko kvarnih zuba ima i dovoljno je da 

jedna informacija procuri u vrlo uskom krugu da je za dva dana imate u cijeloj Crnoj 

Gori. Ja znam da je od kako postoji ljudska civilizacija pitanje koje najbolje odslikava 

čitavo ovo stanje, pitanje “ko kontroliše kontrolore” i znam da je to u postojećem odnosu 

snaga, političkih, društvenih, kako hoćete, u postojećem miljeu kakva je Crna Gora i u 

postojećim zakonskim okvirima prilično nemoguće. Zato smatram da je jedini način da 

se bori protiv mogućih zloupotreba u ovoj oblasti javnost rada. Na vama je, poštovana 

gospodo iz Agencije, da tu javnost obezbijedite i na vama je, jer ste pozvani i odabrani 

a samim tim se podrazumijeva i stručni, da osluškujete, ispitujete i ukazujete i tražite 

zakonska rešenja da se ta oblast uredi što preciznije, što detaljnije i što bolje. U ovoj 

Skupštini, u Klubu u ime kojeg izlažem, imaćete podršku. Ponavljam, prihvatamo vaš 

izvještaj ne gledajući mu pretjerano u zube, jer je bolje od svega što smo do sad imali. 

Čestitam na nekim potezima koje ste već napravili, podržavamo vas u tome i obavezujemo 

vas, mi smo vas birali, da nam ukažete na vrijeme i da signališete gdje su i u kojim 

zakonskim rješenjima problemi koji vas onemogućavaju da svoj posao obavite do kraja. 

Ovdje, u ovom domu, mi kao poslanici jedino možemo na taj način da djelujemo i jedino 

- 174 -


možemo na taj način da vam širimo okvir, zakonski i svaki drugi, da biste svoj posao, za 

koji ste plaćeni koliko i mi, mogli da obavite valjano i do kraja. Zahvaljujem. 

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ. 

Zahvaljujem kolegi Labudoviću. 

Sada dajem riječ kolegi Purišiću, nakon njega kolega Milan Knežević. 

Izvolite. 

KEMAL PURIŠIĆ: 

Hvala, uvaženi potpredsjedniče. 

Poštovane kolege poslanici, uvaženi građani i poštovani predstavnici Agencije, 

Danas smo prvi put u prilici da se kroz vrlo detaljan izvještaj Agencije za zaštitu 

ličnih podataka upoznamo sa prilikama u ovoj vrlo važnoj oblasti zaštite prava na privatnost 

ličnosti od strane imaoca tih podataka. Zakon o zastiti podataka o ličnosti koji je 

uglavnom, ali ne u potpunosti, usklađen sa međunarodnim standardima, predviđa mjere 

da se obezbijedi zaštita ličnih podataka u svim sferama, i u pribavljanju i u raspolaganju i 

u obradi i u javnoj upotrebi ličnih podataka. Isitčemo da se radi o vrlo važnom ljudskom 

pravu koje je zaštićeno međunarodnim i domaćim zakonodavstvom, koje je i u našem 

Ustavu zajemčeno u nekoliko normi. Radi se i o jednom do sada često kršenom pravu 

sa znatnim štetama po pojedince što je krajnje ne prihvatljivo sa društvenog aspekta. 

Obzirom da se svakim danom prikuplja i manipuliše sa sve većim fondom podataka o 

ličnosti za razne potrebe u društvu, povećava se i rizik od nezakonite zloupotrebe ličnih 

podataka. Zakon o zaštiti podataka o ličnosti i novoformirana Agencija imaju vrlo težak i 

delikatan zadatak da pomire dva u suštini suprotstavljena trenda. Jedan je da se brzo širi 

broj imaoca baza ličnih podataka i sadržaj tih zbirki podataka za razne društvene potrebe, 

a drugi je da se teži što efektivnijoj zaštiti ličnih podataka od svih koji nemaju pravo da 

ih posjeduju ili saznaju. U suštini, zloupotreba ličnih podataka je najmanja kada su oni 

ograničeno dostupni bilo kome i naš savjet građanima je da budu vrlo škrti u davanju 

ličnih podataka, posebno da budu obazrivi kada ih stavljaju na javne društvene mreže, 

na internet ili na slične medije, jer se one tako najlakše mogu zloupotrebiti. O tome smo 

imali prlike da se obavijestimo u više navrata u posljednje vrijeme. 

Obzirom da je trend suprotan, da se šire baze podataka, a informacione tehnologije 

omogućavaju neslućene mogućnosti u obradi tih podataka i njihovom pristupu, jača i 

potreba da se obezbijedi zaštita pribavljenih podataka o ličnosti. Zato je ovaj zadatak delikatan 

i izazov velik i dijelom može da bude objašnjenje za početna nesnalaženja u Agenciji 

i za stanje koje ste vi ocijenili, a i mi na matičnom odboru, kao nezadovoljavajuće 

u ovoj oblasti. Dakle, mi u Bošnjačkoj stranci smo uočili nekoliko problema u nekoliko 

oblasti gdje, po nama, treba usmjeriti naše aktivnosti kao zakonodavnog tijela da popravimo 

stanje u ovoj važnoj oblasti. Jedna oblast je dogradnja pravnog okvira, druga stvaranje 

uslova da u punom kapacitetu funkcioniše Agencija i treća oblast je javna kampanja o 

zaštiti ličnih podataka kako bi se bolje štitila ova prava i time jačala nezavisnost Agencije. 

Iz Izvještaja se može zaključiti da se u ovih dvije i po godine od kako postoji Zakon 

u ovoj oblasti nijesmo kao društvo adekvatno ponijeli prema postojećim propisima 

uključujući i Ustav, a ni prema potrebama građana. Poslovično, kasnili smo sa primjenom 

Zakona o zaštiti ličnih podataka, koji je donijet u decembru 2008. godine, a prije svega u 

kašnjenju donošenja podzakonskih akata. U analitičkom izvještaju Evropske komisije se 

- 175 -


naglašava da treba dodatno uskladiti propise sa evropskim propisima i praksom, a takođe 

i međusobno uskladiti, pomenuto je 128 zakona, nije precizno utvrđen taj broj domaćih 

zakona koje treba međusobno sinhronizovati a dijelom se dotiču ovog važnog ljudskog 

prava. Na Odboru smo posebno potencirali da se ovaj dio odradi. Takođe je naglašeno i 

u ovom materijalu a i u analitičkom izvještaju da je Agencija tek u osnivanju. Mislili su 

prije svega na ekipiranje Agencije, na stvaranje materijalno-tehničkih, prostornih i svih 

drugih uslova. Kada se sagledaju postavljeni rokovi uočava se da kasnimo negdje pola 

godine pa i do dvije godine završavajući pojedine aktivnosti koje su predviđene zakonom. 

To su, pretpostavljam, bili razlozi što ste i vi sami, a i mi na matičnom odboru, očigledno 

će to učiniti i Skupština, ocijenili stanje u ovoj oblsti kao nezadovoljavajuće, o čemu je 

napisano na strani 25 u analitičkom izvještaju Evropske komisije. 

Na Odboru smo saznali da je veoma izražen problem finansiranja ove agencje, 

pa su najvažnija kontolna mjesta popunjena tek u septembru prošle godine i do kraja 

godine ste izvršili tek 15-tak inspekcijskih kontrola. Saznali smo, takođe, imajući uvid u 

te kontrole, da su indentifikovane uglavnom iste nepravilnosti kod gotovo svih koje ste 

kontrolisali. Dakle, oni elementarno ignorišu ono što su zakonske obaveze ili manje-više 

nijesu završili ono što se od njih tražilo. Nisu vam prijavili da posjeduju zbirke podataka, 

nisu imenovali rukovodioce tih zbirki podataka, nisu obavijestili zaposlene o mjerama 

nadzora zaposlenih i tako dalje. 

U izvještaju ima podatak da ste imali prošle godine svega trećinu uposlenih od 

predviđene sistematizacije radnih mjesta i rekli ste da ćete ove godine dostići negdje 

80% predviđene sistematizacije. Ja mislim da je to upozorenje prije svega za Parlament i 

Vladu Crne Gore i da sa takvim postupanjem nećemo daleko odmaći u ispunjavanju toga 

važnog zadatka iz preporuka Evropske komisije. Ne radi se o prevelikom broju uposlenih 

radnika i kao Bošnjačka stranka zalažemo se da vam se stvore svi neophodni uslovi da 

možete da funkcionišete, ali se od vas traže i rezultati. Mi smo prije neki dan imali ovdje 

u Parlamentu Zakon o rebalansu budžeta, nijesmo opredijelili 100% potrebna sredstva za 

vaš rad i propustili još jednu priliku da vam stvorimo bolje uslove. 

Treća oblast gdje uočavamo probleme i, po nama, treba da se napravi određeni 

napredak jeste to što ste i sami indentifikovali, a i mi na Odboru smo to učinili, da nijeste 

dovoljno vidljivi u javnosti u smislu da nijeste zbog raznoraznih okolnosti bili pristuni na 

terenu kod subjekata vašeg nadzora, nijeste vodili dovoljno kampanja, nemate zvanični 

sajt, u smislu da upoznate one koji raspolažu ličnim podacima o njihovim obavezama, što 

je sve uslovilo pojavu od reda kršenja propisa, da tako kažem, ili barem predpostavku da 

manje-više svi to rade. Takvo stanje je neprihvatljivo i evo prijedlog svima nama i vama 

da se sa tim ponesemo na drugi način. 

Na Odboru me je neprijatno iznenadila činjenica da od nekih možda hiljadu 

imalaca zbirki ličnih podataka gotovo niko nije ispunio zakonsku obavezu ili nijeste u 

mogućnosti da znate ko to raspolaže ličnim podacima i na koji način. Dakle, elementarno 

u samoj osnovi u ovoj oblasti stvari nijesu dobre i time se povećava i nivo obaveza 

koje treba i vi i mi svi da učinimo u tom pravcu. Na kraju ohrabrilo me jedno saznanje 

iz medija da ste učinili prve korake i da ste, recimo, u komunikaciji sa mobilnim operaterima 

i Uprvom policije zaštitili građane na način što ste se vrlo profesionalno postavili. 

To su ohrabrujući znaci i mi iz Bošnjačke stranke ćemo podržati ovaj izvještaj i pratiti i 

rast vaše institucije i stanje u cijeloj ovoj oblasti. Hvala vam. 

- 176 -



Zahvaljujem, kolega Purišiću. 

Komentar na vaše izlaganje prijavio je kolega Pavlović. Izvolite. 



Poštovani kolega Purišiću, dva temelja zapadne demokratije su pravo građanina 

da zaštiti svoju privatnost, sa jedne strane, i pravo javnosti da zna, sa druge strane. Dva 

od nekoliko ugaonih kamena evropske demokratije. Ovaj zakon je osmišljen kao zakon 

koji štiti građanina od države tj. administracije, od lošeg činjenja administracije i tako 

dalje. Sa druge strane imamo, kao što svi znamo, jedan zakon koji se pokazuje kao vrlo 

značajan u društvima našega tipa pa i u Crnoj Gori, to je Zakon o slobodnom pristupu 

informacijama. On omogućava javnosti da sazna, da ima uvid u podatke vezano za rad 

administracije. Uloga ove agencije jeste da povuče jednu liniju i da napravi jasan balans 

između ta dva ineteresa, između Ustavnih prava građana da njihovi podaci budu zaštićeni, 

upravljani na zakonom propisan način i sa druge strane interesa javnosti da sazna o radu 

administracije. Želim da ukažem na sljedeće, da ovaj zakon ne smije biti oružje kojim se 

država štiti od građana i od prava javnosti da zna, a mi sve češće smo u situaciji da imamo 

u stvarnosti primjere da se oni koji ne žele javnosti da saopšte podatke koje javnost traži, 

pozivaju upravo na ovaj zakon. 

Da vas podsjetim na pitanje državljanstva Taksinu Šinavatri, ako pitate, recimo, 

vezano za neke finansijske podatke, juče smo čuli više takvih priča i tako dalje. Želim da 

ukažem na vrlo značajnu ulogu Agencije koja u stvari treba da vuče tu liniju koja neće 

dozvoliti da ovaj zakon bude pretvoren u zakon kojim se država štiti od građana i ukoliko 

uoči nedostatke u ovome zakonu i drugim zakonskim tekstovima koji omogućavaju takvu 

zloupotrebu, ona mora da sugeriše nama u Skupštini da mijenjamo te zakone. Hvala. 


Zahvaljujem. 

Kolega Purišić. 

KEMAL PURIŠIĆ: 

Slažem se, kolega Pavloviću, uostalom ja sam, ako ste dobro pratili moje izlaganje, 

tome posvetio nekoliko redaka. U suštini radi se o jednom konfliktu interesa koji 

treba uvijek razriješiti na način da građanin bude pobjednik u tom konfliktu, odnosno 

da se zaštite njegova prava i pravo javnosti da zna kako država vodi poslove, ali i pravo 

građanina da dio ličnih podataka, ono što čini njegovu privatnost, ostane van toga. Zakon 

o zaštiti ličnih podataka jasno govori o toj granici. Dakle, tamo gdje je interes javnosti da 

zna, nadležni organ treba bez ličnih podataka da saopšti taj podatak javnosti, bez iznošenja 

detalja o indetitetu. Ovih dana sam iščitavao taj zakon, više članova govori o toj granici 

na koji način će svi biti zadovoljni, građanin odnosno njegovi lični podaci zaštićeni, ali 

i javnost upoznata o svemu što radi država. Ja se potpuno slažem da se država ne smije 

braniti ovim institutom, da ne saopštava sve što je relevantno iz njenog rada javnosti da 

bi se, prosto, obezbijedio elementarni uslov za demokratiju da kao građani možemo da 

kontrolišemo vlast. To je to, u suštini nemam ništa da oponiram vašem stavu. Hvala. 

- 177 -



Zahvaljujem. 

Nastavljamo sa radom. Kolega Milan Knežević ima riječ, nakon njega kolega 

Radivoje Nikčević. 

Izvolite. 

MILAN KNEŽEVIĆ: 

Zahvaljujem. 

Poštovana Skupštino, gospodo iz Agencije, uvaženi građani, 

Kad god bih u nekom preloženom zakonskom aktu ili izveštaju o radu neke od 

tobožnjih regulatornih i nezavisnih agencija već u prvom pasusu naišao na pozivanje na 

evropske univerzalne vrijednosti, ugovore i konvencije koje je Crna Gora morala potpisati 

da bi unaprijedila zaštitu privatnosti, onda znam da od toga nema ništa. Ako mi 

sve ove izvještaje i zakonske predloge donosimo samo zato što neko u Briselu od nas to 

očekuje, a ne zbog unapređenja društvenog ambijenta onda je isplativije da se čitava Crna 

Gora preseli u Brisel pošto tamo svi ovi standardi postoje, a kod nas je veliko pitanje da 

li će ikad zaživjeti a samo možemo da potrošimo novac. 

Prvo što mi se nametnulo dok sam čitao izveštaj o radu ove agencije jesu njene 

nadležnosti. A u čemu se one sastoje U tome da Agencija uglavnom daje mišljenje bez 

obrazloženja, preporuke bez obrazloženja, sugestije bez obrazloženja i na taj način ostvaruje 

svoju funkciju čija je djelotvornost pod velikim znakom pitanja. Zato mene ova 

agencija po nadležnostima neodoljivo podsjeća na gradsku opštinu Golubovci, koja 

takođe daje mišljenje i preporuke na sve i svašta, samo ima jedan problem - ta mišljenja 

i preporuke nikog ne obavezuju. Zato se i plašim da je ova agencija osnovana samo zbog 

toga da bi u Vladi zadovoljili nekog u Briselu i zaposlili neke režimske kadrove sve u 

skladu sa evropskim standardima, a na grbači crnogorskih poreskih obveznika. 

Izvještaj koji počinje citiranjem člana 40, da se svakom građaninu garantuje poštovanje 

privatnog i porodičnog života, zvuči toliko bajkovito kao daje njegov tvorac jedan od 

braće Grim. Garantovati u Crnoj Gori nekom da će mu biti ispoštovano pravo na privatni 

i porodični život isto je kao kad bi ova skupština garantovala Japanu da više neće biti 

zemljotresa u toj zemlji. U narednom pasusu ovog izvještaja citiran je član Zakona koji 

garantuje nepovredivost pisama, telefonskih razgovora i drugih sredstava opštenja, osim 

ako sud ne donese odluku da je to iz razloga bezbjednosti. Drugim riječima, Crna Gora 

ubrzo može izgledati kao šou Veliki brat gdje vam legalno i nelegalno mogu prisluškivti 

telefonske razgovore, čitati poruke, pa čak i instalirati kameru u kupatilu da bi imalu 

uvid koristite li šampon protiv peruti ili, ne daj bože, pjevati ispod tuša neke zabranjene 

pjesme, jer je to od neprocjenjivog značaja za bezbjednost Crne Gore. U prethodnoj godini 

pomenuta agencija je donijela 11 mišljenja bez obrazloženja. Ako bih bio maliciozan 

mogao bih primijetiti da se niste pretrgli od posla i da ste za platu koju primate premalo 

mislili u 2010. godini. 

Zbog ograničenosti vremenom komentarisaću samo pojedina mišljenja koja, po 

meni, najbolje odslikavaju karakter ove agencije. Naime, kad se nakon završenih majskih 

izbora u Podgorici Opštiniski odbor SNP-a Podgorica obratio MUP-u da nam se dostave 

podaci o broju lica koja su naprasno promijenila adresu stanovanja u Podgorici u periodu 

od 01. aprla 2009. do 12. maja 2010. godine, vi ste dali mišljenje bez obrazloženja da 

tražene podatke ne treba dostaviti. Na taj način ste, gospodo iz Agencije, svjesno po- 

- 178 -


mogli sekretarijatu za lokalnu samoupravu da pretumba skraja na kraj Podgorice oko 5 

hiljada građana Podgorice koji na izborima 23. maja nisu ostvarili pravo glasa jer su iz 

nekog čudnog razloga promijenili biračko mjesto ali ne i adresu prebivališta i uticali ste 

direktno na rezultat izbora u Podgorici. To je krunski dokaz projektovanog rezultata koji 

je omogućio koaliciji DPS-SDP da brojnim zloupotrebama osvoji većinu u podgoričkom 

parlamentu. Da su ovi ljudi, kojih po našoj evidenciji ima oko 5 hiljada, ostvarili svoje 

biračko pravo i glasali, pravo je pitanje da li bi odnos snaga u gradskoj skupštini bio 

ovakav. Drugim riječima, vi ste kao tobožnje nezavisno tijelo koje se finansira od novca 

svih crnogorskih građana indirektno učestvovali u izbornoj prevari i učinili sve da ne 

dođemo do traženih podataka. Vaša odgovornost posebno dobija na težini ako se zna 

da je birački spisak javna isprava, dostupan svakom i da podaci koje je tražio Opštinski 

odbor SNP-a Podgorica ne predstavljaju zadiranje u privatnost građana. Isto ste uradili u 

slučaju dugog kruga izbora u graskoj opštini Golubovci, gdje ste donijeli mišljenje, opet 

bez obrazloženja, da ne treba dostaviti podatke o broju građana Zete koji su promijenili 

prebivalište, a samim tim i biračko prvo. Tako ste ponovo omogućili vladajućoj koaliciji 

da uz brojne zloupotrebe u drugom krugu izbora osvoji projektovani rezultat, odnosno 

većinu od 12 odbornika. 

Ta vaša priča o tome da smo mogli zloupotrijebiti jedinstveni matični broj građana 

nije mi jasna, bez ikakvog obrazloženja na koji način smo to mogli zloupotrijebiti. Da 

uzmemo te podatke, da ih iznesemo iz zemlje i odnesemo Gadafiju u Libiji da ih iskorisiti 

i ugrozi integritet građana i države Crne Gore Što se lično mene tiče, oslobađam vas bilo 

kakve obaveze da me štitite u budućnosti od bilo kakvih prisluškivanja, čitanja poruka, 

instaliranja kamera u kupatilu, spavaćoj sobi ili bilo gdje drugo, pošto ste na odličan način 

štitili interese 5.000 građana Podgorice i svrstali se u red ljudi koji su omogućili jednoj 

vladajućoj garnituri da ponovo dođe na vlast kako i dolazi svih ovih 12 godina. Zahvaljujem. 


Zahvaljujem. 

Radivoje Nikčević, posljednji prijavljeni učesnik u raspravi povodom ove tačke 

dnevnog reda. Izvolite. 



Uvaženi članovi Agencije, 

Danas imamo priliku da razmatramo prvi izvještaj o radu Agencije za zaštitu 

ličnih podataka i stanju zaštite ličnih podataka za 2010.godinu. 

Ovom prilikom treba kazati da je Zakon o zaštiti podataka o ličnosti donijet 2008. 

godine i da je on pretrpio određene promjerne 2009.godine. Tada je njegovim donošenjem 

ispunjen i jedan od osnovnih uslova koji je omogućio Crnoj Gori da dobije viznu liberalizaciju. 

Sama zaštita ličnih podataka, kako je rečeno, u smislu zaštite privatnosti je jedno 

od osnovnih ljudskih prava i neophodan uslov za pravilno funkcionisanje svakog 

demokratskog drušvta. Jedno od temeljnih ljudskih prava koje je zagarantovano Ustavom 

i međunarodnim ugovorima. Iskustva iz država duže demokratske tradicije upozoravaju 

da je problem kršenja ljudskih prava iz oblasti zloupotrbe ličnih podataka prisutan 

- 179 -


i kod njih, a iskustva iz neposrednog okruženja, iz nama susjednih država, ukazuju na 

činjenicu da se nije mnogo odmaklo na planu zaštite ličnih podataka. Sama činjenica da 

smo imali zakon iz 1998.godine, koji je takođe bio usaglašen sa tada važećim Ustavom i 

međunarodnim aktima, nije praktično primjenjivan. Podatak da niko nikada nije zatražio 

zaštitu koju taj zakon pruža. Vjerujem da dijelimo zajedničko mišljenje da to nije dokaz 

o sjajanom stanju poštovanja pravila tog zakona u našim životima, već naprotiv, svjedoči 

kako o nedostatku svijesti građana, o ugroženosti uprkos povredama njihovih prava i 

ličnosti pri obradi podataka, tako i nepoznavanju priznatih im prava. Svi znamo da građani 

svakodnevno ostavljaju svoje podatke preko elektronskih tragova, dok se telefonira, dok 

se plaćaju robe i usluge putem kartica. Uspostavlja se elektronska obrada skoro svih evidencija 

sa ličnim podacima. Sve se više uvode elektronski servisi za potrebe stanovništva. 

Sve su to potencijalni uslovi za povećanu opasnost od nihovog neovlašćenog korišćenja. 

Državni organi, banke, javna i druga preduzeća uvode elektronsku indentifikaciju 

svojh klijenata i time se postavljaju novi zahtijevi za zaštitu podataka o ličnosti. 

Rast i primjena video nadzora, čuvanje i pravo korišćenja tih podataka nije regulisano. 

Bez dozvole subjekata snima se i preko interneta prenosni kretanje ljudi na ulici. 

Sve je veće korišćenje mreže Facebook gdje mnogi ostavljaju lične podatke. Naši 

građani uglavnom olako ostavljaju svoje podatke prlikom kupovine, druženja na socijalnim 

mrežama. Mnogi ignorišu postojanje opasnosti od zloupotreba ličnih podataka. To je 

dokaz da kod mnogih kod nas postoji mala zainteresovanost za zaštitu i nizak nivo svijesti 

o ugroženosti ličnih podataka i privatnosti. Kako unaprijediti tu svijest, to je prevashodna 

misija Agencije koju mora u kontinuitetu sprovoditi. Pored vas svi državni organi, mediji 

i nevladin sektor treba da rade na afirmisanju i popularisanju zaštite podataka o ličnosti i 

na razvoju svijesti o značaju te zaštite. 

Ovom prilikom treba kazati koje su pored ostalog mogućnosti zloupotrebe, a to 

su: preuzimanje lažnog indetiteta, podizanje kredita na tuđe ime, liječenje na tuđe ime, 

komuniciranje u tuđe ime, korišćenje tuđeg statusa ma u kom smislu, ucjena na osnovu 

povjerljivih informacija. 

Obrazloženje smo kroz diskusije mojih kolega iz pozicije I opozicije juče i danas 

imali priliku da čujemo. 

Izvještaj koji danas razmatramo upućuje na zaključak da se nakon godinu dana primjene 

Zakona može kazati da smo na početku jednog dugog puta, puta punog izazova, ali da ovo 

što je do sada urađeno uliva nadu da smo na pravom putu. 

Međutim, kratak je period njegove primjene da bi mogli dati valjane i konačne ocjene. 

Agencija je počela da funkcioniše, kako je rečeno, tek početkom prošle godine, izborom 

predsjednika i dva člana Savjeta Agencije, u ovom parlamentu taj proces je otpočeo. 

Usvojen je Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji koji je razmatran u ovom 

domu od strane Administrativnog odbora, data je saglasnost na njega, uvažene su primjedbe 

kolega poslanika iz Administrativnog odbora, krajem aprila je izabran direktor, a 

nakon toga i prijem nophodnog kadra, tako da se ne može govoriti o jedogodišnjem aktivnom 

radu, već se može reći da je to bila faza konstituisanja i tek smo osjetili benefite 

toga rada na taj način što se Agencija na neki način uključila kroz sve ove aktivnosti koje 

joj pripadaju po zakonu. 

Iskoristio bih priliku da pred sam kraj kažem i ovo, da se iz izvještaja vidi da je 

započeo proces zahjeva za davanje mišljenja, da je tim povodom i dato mišljenje da je 

Agencija započela saradnju sa državnim organima, javnim i drugim institucijama, nevla- 

- 180 -


dinim sektorom, jedinicama lokalne samouprave što će uticati i na efikasniju implementaciju 

zakona. Agencija kao nadležni organ u primjeni odredbi zakona putem inspekcijskog 

nadzora utvrdila je, praktično, da u svim institucijama postoje nedostaci identični, 

da je ovo jedan proces koji će biti, kao što sam rekao, dug i pred Agencijom stoje ozbiljni 

zadaci. Čini mi se da učešće ovog parlamenta kroz raspravu o ovom izvještaju i zaključci 

koji su dati od matičnog odbora, Odbora za ljudska prava, govore o tome da smo svi na 

jednom zadatku. Hvala. 


Zahvaljujem. 

Zaključujem raspravu povodom ove tačke dnevnog reda. Pitam predstavnike 

predlagača, da li žele da iskoriste pravo. 

Izvolite, da se iz klupa ne sporazumijevamo, recite o čemu je riječ. 

Apsolutno nije problem da dobijete pravo na diskusiju, samo govorimo o tome da 

nijeste prijavljeni bili za diskusiju. Izvolite. 

PREDRAG BULATOVIĆ. 

Gospodine potpredsjedniče, ja ću veoma kratko, neću ni iskoristiti pet minuta. 

Mislim da treba konstatovati da kada je na dnevnom redu ovaj izvještaj shvatili bi da je 

u Crnoj Gori sve definisano, da je oblast tajnosti podataka državne bezbjednosti i tako 

dalje, riješeno do kraja i da samo ovo nedostaje. Naravno, to nije tačno. Ova oblast je 

potpuno neuređena, ova oblast je u povoju i mi moramo jasno da pošaljemo građanima 

Crne Gore da je iluzorno raspravljati o radu Agencije za zaštitu ličnih podataka, jer ona ni 

sama nije kadrovski, organizaciono i u svakom drugom smislu zaokružena. Konstatovala 

je da zakonska regulativa nije u skladu sa direktivama Evropske unije, što je takođe veliki 

problem. Mislim da treba podržati jedan dobar izvještaj Odbora za ljudska prava i 

slobode koji je konstatovao niz stvari koje treba uraditi. Jednostavno, saopštili su, dakle 

voljom i vlasti i opozicije, da je ovo nešto na šta treba posebno obratiti pažnju. Ja sam 

juče rekao da je gospodin Crnovršanin ustanovio jednu … zaštitnika ljudskih prava i 

sloboda, umjesto da se time i dalje bavi, dobio je jednu veoma složenu materiju kojom 

treba sa svojim saradnicima i sada da se bavi. Izražavam sumnju da će ovo, u vremenu 

koje dolazi, dati svoje rezultate. Zašto Crna Gora nije demokratska država, Crna Gora je 

i policijska država, prije svega, policijska u smislu da su značajne državne strukture kao 

što je policija, Agencija za nacionalnu bezbjednost i druge strukture u funkciji vladajuće 

garniture i, prije svega, vrha vlasti. 

Ako govorimo o zaštiti ličnih podataka, mi ne možemo govoriti bez onoga što 

znači da li je Agencija za nacionalnu bezbjednost kontrolisana na pravi način i u potpunosti. 

Ona nije. Štaviše, u posljednjih nekoliko mjeseci imali smo izmjene vezano 

za Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koje su proširile nadležnosti Agencije 

za nacionalnu bezbjednost, da se suprotno Ustavu može ulaziti i u prostorije, ne samo 

poslovne nego i stambene. Proširili smo mogućnost Agenciji za nacionalnu bezbjednost 

da, bez najave i pisanog traga, ulazi u lokalne samouprave. Nemamo valjanu kontrolu i 

podnošenje izvještaja onoga što znači nadzor nad poštanskim pošiljkama, telefonskim 

komunikacijama, čak i kada tu odluku donese sud. Prema tome, ta oblast je potpuno van 

jedne značajne kontrole od strane ovog parlamenta i podliježe mogućnosti velike zloupotrebe 

u državi Crnoj Gori. Meni je veoma žao, izražavam protest, zašto je Agencija u 

- 181 -


svom početku dozvolila da se politički svrsta. O tome su govorili gospođa Jonica i gospodin 

Knežević. Vi ste se, nažalost, politički svrstali na lokalnim izborima u Podgorici 

i u Golubovcima, i uradili nešto što se godinama moglo raditi, a to je transparentnost 

biračkog spiska i mogućnost manipulacije vezano za izborni rezultat. Ono što vi treba da 

uradite jeste da učinite sve, ne samo da privatnost bude zaštićena, nego i da obezbijedite 

da izbori budu fer i demokratski. 

Poštovani građani, ova služba ima 36% zaposlenih, od 22 osam je tek zaposleno. 

Mislim da oni nemaju kapacitete da bi mogli da rade svoj posao. Volio bih da nam šef ove 

službe, gospodin Crnovršanin kaže, pošto se vodilo računa o nacionalnoj zastupljenosti, 

kako ste to vodili, kako ste propitivali i veoma je važno da to saznamo, to mi je zaparalo 

oči. Negdje se govori o tome da nacionalna pripadnost treba da bude intimna stvar. Objasnite 

nam koliko radi Albanaca, Muslimana, Crnogoraca, Srba i kako ste to utvrđivali, 

da li ste primijenili ustavnu kategoriju ili neku drugu. Ustavna kategorija je srazmjerna 

zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina i etničkih grupa. Očigledno u ovom trenutku 

dok mi vodimo raspravu, Crnogorci su nacionalna manjina, sa čim se ne slažem, 

jer Srbi i Crnogorci nikada ne mogu biti nacionalna manjina, naravno. 

Dame i gospodo, podržavajući stav Odbora za ljudska prava i slobode, treba konstatovati 

da je taj odbor dao jedan predlog kvalitetnog djelovanja vezano za ova pitanja. 

Predlažem da Odbor za ljudska prava i slobode, zajedno sa Odborom za odbranu i bezbjednost 

koja se bavi pitanjima tajnosti podataka, kontrolom Agencije za nacionalnu bezbjednost 

i policije, obavi više tematskih rasprava o tome kako mi možemo ovu oblast da 

uredimo. Odvojeno govoriti o zaštiti ličnih podataka, a ne govoriti o kontroli Agencije za 

nacionalnu bezbjednost i zakonskoj regulativi, mi ovdje pravimo jednu političku predstavu 

za Evropsku uniju, političku predstavu za javnost, da smo mi osvojili evropske 

standarde. Neću vas kritikovati, dajem vam podršku da se kadrovski, zakonski i na svaki 

drugi način postavite, jer je to u interesu Crne Gore. Vi u ovom trenutku to nijeste, niti 

objektivno možete. Apelujem da se ovaj parlament pozabavi u okviru resornih odbora, 

kroz tematske rasprave, ne za novinare nego onako kako smo mi to radili sa Direkcijom 

za tajnost podataka, da vidimo šta možemo da uradimo u toj zakonskoj regulativi. Vi 

nijeste opoziciona meta, vi ste u nastajanju opoziciona, u političkom smislu meta može 

biti Vlada, a vi ste tek nešto što je tek potrebno Crnoj Gori. Iz tog razloga predlažem ovo 

što sam predložio. Hvala. 


Zahvaljujem. 

Na ovaj način su se stekli uslovi da zaključim raspravu. 

Pitam predstavnike predlagača da li žele završnu riječ. Žele. 

Shvatio sam da će, u ime Savjeta gospodin Lacmanović. Imate riječ. Izvolite. 

RADENKO LACMANOVIĆ: 

Gospodine potpredsjedniče, uvaženi poslanici, poštovani građani, 

Na samom kraju ove rasprave, želim da se zahvalim svima koji su svojim diskusijama 

doprinijeli da se više zna o agenciji, da se više zna o našem radu. Želim da se 

zahvalim i poslanicima koji su juče insistirali na nastavku televizijskog prenosa, kao i 

rukovodstvu Skupštine koje je u saradnji sa javnim servisom to obezbijedilo, jer je nama i 

te kako interes da se o ovome zna. Je li ovaj izvještaj mogao biti bolji Jeste. Je li urađeno 

- 182 -


dosta Jeste. Je li ovaj izvještaj išta krio Nije, sve smo saopštili što smo imali. Saopštili 

smo i one nedostatke, naše slabosti koje nijesu subjektivne koliko su objektivne. Mi smo 

uvažavali tu činjenicu i saopštili je pred vama poslanicima, pred kim bi drugo. Pokušaću 

na kraju da se osvrnem na nekoliko konstatacija, što se tiče onih priča oko samih aktivnosti 

agencije koje su javnosti bile najinteresantnije. Uvaženi poslanik Labudović je pitao šta 

sa podacima koje je Uprava policije prikupljala od mobilnih operatera protivzakonito. Mi 

smo donijeli rješenje i naredili da se ti podaci koji su prikupljani ne samo obustave, nego 

i da se brišu. Dakle, agencija u proteklom periodu nije samo davala mišljenja i preporuke, 

nego donosila konkretne odluke i naređivala. Te odluke koje su saopštene, koje su dostavljene 

onim strankama koje su bile u konkretnom postupku, u najvećoj mjeri se poštuju. O 

tome ćete biti informisani ne samo iduće godine prilikom izvještaja, nego je naš zadatak 

dobijen od strane Odbora za ljudska prava i da vam sačinimo do 1. jula poseban izvještaj, 

i to ćemo učiniti. 

Takođe bih rekao da ne stoje ocjene uvaženih poslanika koji su kazali da se Agencija 

za zaštitu ličnih podataka politički svrstala. Vjerujte mi da smo se opredjeljivali u 

skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Je li Zakon o biračkim spiskovima, u 

ćlanu 18 političkim partijama to omogućavao Jeste. Jesmo li dobili mišljenje od strane 

naših kolega i prijatelja iz Evropske unije, da je ovaj zakon, pogotovo u članu 18, preobiman 

i daje prevelika ovlašćenja političkim subjektima Jeste. Jesmo li svjesni da je taj 

zakon izraz političkog kompromisa između vlasti i opozicije Jesmo. Treba li ga mijenjati 

Mi vjerujemo da treba. Na vama je da odlučite da li ćete ga mijenjati ili ne. Korektnosti 

radi, treba reći i to da je agencija u maju dala mišljenje Ministarstvu unutrašnjih poslova 

da ne treba dostaviti podatke koje je Socijalistička narodna partija konkretno tražila. Tada 

je rezultat izbora u Zeti bio, moglo bi se reći, neriješen. Korektnosti radi, treba reći da, 

iako smo na isti način postupili u oktobru, dakle dali isto mišljenje, ovdje nije rečeno da je 

Ministarstvo unutrašnjih poslova tada, mimo našeg mišljenja, dalo podatke Socijalističkoj 

narodnoj partiji, o čemu smo informisani i od poslanika Socijalističke narodne partije. 

Treba iskoristiti ovu priliku da jasno pošaljemo poruke građanima. Mnogi su 

rokovi protekli, isteklo je vrijeme, što se tiče agencije, da djeluje više samo preventivno 

i edukativno. Moraćemo, i to želimo da ponovimo, prema svima postupati u skladu sa 

zakonom. Neće biti izuzetaka, bilo da se radi o državnom organu, organu lokalne uprave, 

privrednom subjektu ili pravnom licu. Vjerujemo da smo vas do sada uvjerili da smo tako 

postupali i da smo takve odluke donosili. Tako ćemo raditi i ubuduće. Želim građanima 

da kažem da su mnogi postupili po našim preporukama i da su uskladili način vođenja 

evidencije o ulasku i izlasku iz službenih prostorija. Nemojte, poštovani građani, nikome, 

bilo gdje da dolazite, ostavljati vaša lična dokumenta dok ste u određenom prostoru. Ti 

ljudi koji se nalaze na prijavnicama, portirnicama, imaju samo pravo da izvrše uvid. 

Takođe, nećemo dozvoliti, bilo je juče riječi ovdje i o tome, da se pretvore pojedine 

institucije, pogotovo obrazovne, jer ćemo uraditi sve da zaštitimo prava djeteta, u kuću 

velikog brata. Nećemo dozvoliti da mnogi pokušavaju, podsredstvom video nadzora, da 

na lakši način rješavaju probleme. Nije to ni lakši, ni efikasniji način video nadzor u 

učionicama i na mjestima gdje zakonom nije predviđeno. Zbog toga pozivamo sve obrazovne 

ustanove, bilo da se radi o predškolskom, osnovnom, srednjoškolskom ili visokom 

obrazovanju, da to ne rade bez naše saglasnosti i da ne rade pogotovo na mjestima gdje to 

nije dozvoljeno. 

Na kraju, zahvaljujući se svima vama na ukazanom povjerenju, na korektnosti 

- 183 -


na diskusijama koje ste izložili, želim još i da vas obavijestim o tome da je već formiran 

tim. Vjerujem da će Vlada Crne Gore na današnjoj sjednici ili već na narednoj donijeti 

odluku o formiranju radne grupe za usaglašavanje tri zakona, Zakona o zaštiti podataka 

o ličnosti, Zakona o slobodnom pristupu informacijama i Zakona o tajnosti podataka. 

Direktor Agencije Bojan Obrenović i ja smo u tom timu i radimo sve na usaglašavanju 

ova tri zakona. Činjenica je da će biti opredijeljeno da se radi novi zakon o slobodnom 

pristupu informacijama dok ova dva zakona treba samo usaglasiti. Činjenica je, takođe, 

da će se donijeti odluka i da se u nadležnost ove agencije pripoji i slobodan pristup informacijama 

tj. iskustvo iz mnogih zemalja u Evropskoj uniji i iskustvo iz nekih zemalja 

u regionu, kako bi se dostigao taj potrebni balans o kome je govorio poslanik Pavlović, 

između prava javnosti da zna i prava građanina na zaštitu privatnosti. Ako nam to bude 

dodijeljeno u nadležnost, vjerujem da ćemo imati vašu podršku da se dodatno kadrovski 

osposobimo i da dodatno kadrovski odgovorimo i ovom izazovu. Vjerujem da ćemo biti 

u prilici i u posebnom izvještaju u julu da govorimo na teme koje smo danas načeli i da 

budete detaljnije upoznati sa veoma konkretnim rezultatima ove agencije, o kojima će 

javnost možda biti informisana o konkretnim stvarima i za koji dan. Hvala vam još jednom. 


Hvala vama. 

Ostaje mi da na ovaj način konstatujem da je pretres završen povodom ove tačke 

dnevnog reda. Članovima Savjeta Agencije zahvaljujem na učešću u našem radu. 

Prelazimo na sljedeću tačku dnevnog reda - Predlog deklaracije o načinu i redosljedu 

valorizacije energetskog potencijala u Crnoj Gori. 

Podsjećam da su Predlog deklaracije podnijeli poslanici Branko Radulović i Nebojša 

Medojević. Izvjestioci su, u ime Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo, Ljerka 

Dragičević i, u ime Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, Kemal Purišić. 

Otvaram pretres. Pitam da li jedan od predlagača želi da da dopunsko obrazloženje. 

Želi. 

Riječ ima kolega Radulović. Izvolite. 


Uvaženi građani i kolege, desilo se i neko čudo da, poslije puno godina, inicijativa 

opozicije ugleda svjetlost parlamenta. Kada bi to čudo bilo u potpunosti, da se 

svi u najvećoj mjeri usaglasimo oko ove inicijative, da ova inicijativa bude usvojena u 

ovom parlamentu, onda bi to bilo potpuno čudo i onda bi se znalo ili pretpostavilo da se 

u Crnoj Gori nešto novo dešava. Radi se o nečemu što je najvažnije u ekonomskom, materijalnom, 

socijalnom i svakom drugom pogledu, što je ostalo poslije dvadesetogodišnje 

vladavine ove vlasti. Radi se o energetskim resursima. 

Kako je ovo jedna izuzetno složena tematika, da ne bih nešto zaboravio, 

pročitaću je podsjećajući da energija bitno određuje sadržajnost i razvoj svakog društva, 

upozoravajući da će njen značaj u svijetu u budućnosti biti sve veći, da će uticati na 

održivi razvoj, političku stabilnost, bezbjedonosnost i suverenitet svake države, da će 

rasti tražnja za njom, da su konvencijalni izvori već limitirani, da je neophodno restruktuiranje 

energije, da se realizuju značajna naučno-istraživački projekti, da se izdvajaju 

velika finansijska sredstva za nove tehnologije koje bi sredinom vijeka trebale da daju 

- 184 -


pozitivne efekte i da će kao posljedica svega toga i cijena energije rasti. Konstatujući 

rast deficita električne energije u okruženju, posebno na jugu Italije, početak izgradnje 

novih hidro i termo izvorišta energije u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Albaniji i Hrvatskoj, 

pokretanje inicijative za izgradnju nuklearki u Hrvatskoj, Albaniji i Bosni i Hercegovini, 

definisanje realizacije elektroenergetske interkonekcije Italije sa Albanijom, Crnom Gorom 

i Hrvatskom. Ističući da Crna Gora godišnje troši cirka pet hiljada gigavat časova, 

da je intenzitet potrošnje primarne energije dvostruko veći od prosjeka u Evropskoj uniji, 

da je potrošnja električne energije po stanovniku znatno veća nego u Evropskoj uniji i 

okruženju, da je istovremeno brutodruštveni proizvod mnogostruko manji od prosjeka 

u Evropskoj uniji, da je ukupna nominalna snaga svih elektrana 868 megavata i proizvodnja 

cirka 2.700 gigavat časova, da je gubitak na prenosnom i distributivnom sistemu 

ogromnih cirka 25%, da je ukupni teoretski hidropotencijal cirka 9.846 gigavat časova, 

da su bilansne rezerve uglja više od 230 miliona tona i eksploatacione više od 190 miliona 

tona. Smatrajući da valorizacija energetskog potencijala može na najefikasniji način 

da unaprijedi ukupno socioekonomsko stanje i poboljša makroekonomske pokazatelje. 

Ubijeđeni da je neophodno da Crna Gora što hitnije postigne energetsku samodovoljnost, 

a zatim i suficit električne energije, da gubitke u prenosnom i distributivnom sistemu 

svede na evropske standarde, da valorizuje hidropotencijale, uvažavajući održivi razvoj 

ekološke standarde i kulturološko nasleđe, da eksploataciju uglja u proizvodnji termoenergije 

uskladi sa ekološkim standardima i tehnologijama tzv. čistog CO2. Insistirajući da 

se pri redosljedu izgradnje novih velikih izvora električne energije zapazi uporedna kostbenefit 

analiza, stepen povraćaja, investicioni količnik, vrijeme gradnje, veličina primitaka 

državnog i opštinskog budžeta, obaveza države, koncesiona nadoknada. Iskazujući 

opredjeljenje da Crna Gora treba da bude većinski vlasnik Elektroprivrede Crne Gore, 

kao i novih velikih proizvodnih kapaciteta. 

Polazeći od ustavne nadležnosti Skupština Crne Gore (24. saziva) na trećoj 

sjednici drugog redovnog zasijedanja u 2010. godini, donijela je Deklaraciju o načinu 

i redosljedu valorizacije energetskih potencijala u Crnoj Gori. Skupština Crne Gore je 

ubijeđena da je energetski sektor najvažniji potencijal koji bitno utiče na održivi razvoj 

i dugoročne socioekonomske efekte. Skupština Crne Gore cijeni da postojeći izgrađeni 

energetski kapaciteti predstavljaju nacionalno dobro od najvećeg značaja. Skupština 

Crne Gore smatra da proizvodno prenosno distributivni energetski sistem je jedan od 

najznačajnijih faktora nacionalne bezbjednosti. Skupština Crne Gore insistira da Elektroprivreda 

Crne Gore bude u većinskom vlasništvu Crne Gore. Skupština Crne Gore 

ističe da Elektroprivreda Crne Gore treba da bude nosilac razvoja energetskog potencijala 

izgradnje novih velikih proizvodnih kapaciteta u energetici. Skupština Crne Gore poziva 

Vladu Crne Gore da pokrene proces usaglašavanja stavova i interesa razvoja energetike 

i valorizacije zajedničkih energetskih resursa sa nadležnim institucijama Srbije, Bosne 

i Hercegovine, Hrvatske i Albanije. Skupština Crne Gore poziva Vladu Crne Gore da 

sačini sveobuhvatnu uporednu analizu izgradnje novih velikih hidroelektrana i termoelektrana. 

Skupština Crne Gore poziva Vladu Crne Gore da obustavi proceduru izgradnje 

hidroelektrana na Morači. Skupština Crne Gore poziva Vladu Crne Gore da pokrene i intenzivira 

proces izgradnje hidroelektrana Komarnica i Kruševo i termoelektrane Pljevlja 

2. Skupština Crne Gore poziva Vladu Crne Gore da stimuliše izgradnju malih hidroelektrana, 

alternativnih izvora energije i energetsku efikasnost, uvažavajući pozitivne efekte 

dugoročnog održivog razvoja. Skupština Crne Gore poziva Vladu Crne Gore da sačini 

- 185 -


novi akcioni plan razvoja energetike 2011-2015. godine. 

Zbog određenih diskusija na našem odboru, gospodin Nebojša Medojević i ja 

smo dali amandmane, da bismo u potpunosti potencirali neke stvari. Naš novi amandman 

je - Skupština Crne Gore će u potpunosti poštovati Deklaraciju o zaštiti rijeke Tare. U 

međuvremenu su došli i amandmani Socijalističke narodne partije, šest amandmana, i oni 

su za nas u potpunosti prihvatljivi. 

Gospodo, mi smo ovo dostavili 2.11.2010. godine. Nažalost, vrijeme je sve potvrdilo. 

Desila se tragedija u Japanu i kao posljedice te tragedije su neke stvari za koje smo 

mi pretpostavljali da će se desiti kroz dvije, tri, pet ili deset godina dana, a one su se desile 

već ove godine. Mnoge nuklearke su ukinute, rad mnogih će biti ukinut veoma brzo. One 

za koje se pretpostavlja da će biti izgrađene, neće se izgraditi i već za mjesec dana cijena 

električne energije će se povećati 15%. Kada se ponovo vrati realni sektor u onim realnim 

okolnostima, bilo da je u pitanju okruženje, ili da je u pitanju Evropska unija, kada je u 

pitanju broj stanovnika i sve ono što prati vrijeme produkovaće veću tražnju, imajući 

u vidu da su prirodni izvori električne energije krajnje limitirani, da alternativni izvori 

električne energije su sa dalekih destinacija mnogo skuplji nego što su klasični. Tada ovo 

što je preostalo Crnoj Gori u obliku termo i hidro potencijala je dragulj nad draguljima. 

To ne može biti nikako monopol ni Vlade, ni nijedne partije, ni jedne generacije. To mora 

biti opšti konsenzus svih stručnih političkih činilaca danas u Crnoj Gori. Taj konsenzus 

mora da počiva na nečemu što znači održivi razvoj, na nečemu što znači da će on biti 

valorizovan i u većoj mjeri koristiti kroz pet, deset ili petnaest godina. Elektroenergetski 

potencijal je toliko značajan. Ukoliko se kvalitetno valorizuje, štaviše, može da potre sve 

negativne odluke ove vlasti koje su učinile da one resurse koje smo imali prije deset ili 

dvadeset godina budu anulirane. Možda je nekome smiješno ili ne, ali ukoliko bi se na 

najkvalitetniji način valorizovao elektro i termo energetski potencijal, hidro jedan i drugi, 

možemo doći do onog crnogorskog sna, to je govorio prije godinu dana jedan veliki hotelijer 

o turizmu, a ja govorim o energetici, možemo da ležimo i da bogato živimo. 

Gospodo, Pokret za promjene i nas dvojica tražimo danas od vas da na jedan 

kvalitetan i stručan način ono što smo ovdje govorili prije mikrofona, da govorite danas i 

u etar. 


Zahvaljujem. 

Idemo po redosljedu koji je predvidio Poslovnik. 

Prvo pitam izvjestioce odbora da li neko želi riječ. Pretpostavljam ne, jer smo 

dobili detaljne izvještaje. 

Pitam predstavnike Vlade da li žele da se izjasne u odnosu na predloženi document. 

Žele. 

Riječ ima ministar Kavarić. Izvolite. 


U samom startu bih se složio sa aktuelnošću teme, pogotovu poslije događaja ..... 

koji aktuelizuje sve ono što je valorizacija crnogorskih energetskih potencijala. Žao mi je 

što nijesmo bili u prilici da učestvujemo prilikom rada odbora, jer je odbor prilika kada se 

može razuđenije raspravljati o ovim temama koje su suštinske za ekonomski razvoj Crne 

Gore i oko svih ovih pitanja treba postići konsenzus do nivoa mogućeg. 

- 186 -


U predloženoj deklaraciji ima dosta stvari sa kojima se nemoguće nesaglasiti. Isto 

tako, postoji par stvari koje proizilaze iz konceptualnih neslaganja. Išao bih redom po 

tačkama. Saglasni smo sa uvodnim tekstom Predloga deklaracije. Navodi u njemu su u 

velikoj mjeri u skladu sa onim što su ciljevi i strateška opredjeljenja koja su već iskazana 

u energetskoj politici Crne Gore. 

Tačka 1 - saglasni smo sa ocjenom da je energetski sektor najznačajniji potencijal 

koji bitno utiče na održivi razvoj i dugoročne socioekonomske efekte. Takav stav je, 

takođe, naglašen i u svim strateškim dokumentima Vlade po pitanju energetske politike. 

Takođe smo saglasni sa ocjenom da je postojeći izgrađeni energetski kapaciteti predstavljaju 

nacionalno dobro od najvećeg značaja. Svi smo dobro svjesni da u posljednjih tridesetak 

godina u Crnoj Gori nije urađen nijedan ovakav objekat. Vlada podržava mišljenje 

da je energetska infrastruktura koju čine proizvodni, prenosni, distributivni sistem jedan 

od najznačajnijih faktora i preduslova za razvoj ekonomije, kao i za druge aspekte razvoja 

društva, tako da po tom pitanju ne možemo ne biti saglasni. Tačka 4 zahtjev da EPCG 

bude u većinskom vlasništvu Crne Gore treba posmatrati u kontekstu već preuzetih 

obaveza po pitanju ugovora o dokapitalizacija ili privatizaciji, kako ga ko naziva. Prihvatanje 

ovakvog stava značilo bi prejudiciranje onoga što će se desiti, ne znamo kakav će 

biti epilog, u zavisnosti od toga kako bude ostvarivanje indikatora. 

Što se tiče navoda da EPCG treba da bude nosilac razvoja energetskog potencijala, 

svakako da smo saglasni i da svi treba da uradimo ono što je u našoj moći da EPCG 

bude motor razvoja energetskog sektora. Ono na šta bi trebali da obratimo pažnju jeste da 

sve ono što je planirano u jednoj ili drugoj formi od svih onih koji predlažu i žele dobro 

energetskom sektoru u Crnoj Gori, procijena je da košta 3,2 do četiri milijarde do 2025. 

godine. Mislim da EPCG to ne može da obezbijedi i da bismo po tom osnovu, ako bi se 

oslonili isključivo na EPCG, imali usko grlo u razvoju i ne bi ostvarili ono što jeste možda 

osnovni zahtjev koji Evropska unija postavlja po tom pitanju, ostvarivanje konkurencije 

na tržištu energetike. 

Saglasni smo sa ocjenom da je potrebno da se pokrene proces usaglašavanja stavova 

i interesa razvoja energetike i valorizacije zajedničkih energetskih resursa nadležnih 

institucija Srbije, BiH, Hrvatske i Albanije. Počevši od 2003. godine, razgovarano je sa 

predstavnicima Bosne i Hercegovine, odnosno Republike Srpske oko raspodjele hidroenergetskog 

potencijala Trebišnjice, korišćenja voda Bilećkog jezera itd. Neophodno je da 

se napravi trojni sporazum Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Hrvatska. Po tom osnovu, 

Vlada Crne Gore i Vlada Republike Hrvatske od 2007. godine nalazi se u pregovorima 

po pitanju hidropotencijala sliva Trebišnjice. Nažalost, dogovor još nije postignut i to je 

nešto što moramo intenzivirati. Druga inicijativa je od 2010. godine Predlog osnove za 

zaključenje ugovora između Vlade Crne Gore i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine oko 

korišćenja voda Bilećkog jezera. 

Što se tiče tačke 7, naravno da smo saglasni. Sada komentarišem ovaj dio sa 

amandmanima koji su prispjeli. Radi se o onome što je ova Skupština već usvojila a to je 

Deklaracija o zaštiti rijeke Tare. 

Što se tiče tačke 8, sveobuhvatna uporedna analiza izgradnje novih hidroelektrana 

i termoelektrana, izvršena je u toku pripreme postojeće strategije razvoja energetike. 

Svakako da ona treba da prethodi svakoj ozbiljnijoj diskusiji, a kamo li investicijama u 

ovom sektoru. 

Što se tiče tačke 9 koja se odnosi na izgradnju hidroelektrana na rijeci Morači, 

- 187 -


za ovaj dio imamo situaciju sličnu kao po pitanju ugovora. Ovdje imamo međunarodni 

ugovor koji se nalazi u završnoj fazi. Mislimo da je sada bolje sačekati da vidimo kakve 

će biti ponude i da li je to ono što zadovoljava naše strateške interese, pogotovo imajući u 

vidu sve ono što se dešava, globalno, po pitanju energetike posljednjih mjeseci. Ono što 

ovdje valja naglasiti jeste da obustavljanje ovog projekta ne bi značilo ubrzavanje bilo 

kojeg drugog projekta. 

Što se tiče inicijative koja se odnosi na Hidroelektranu Komarnica - Kruševo i 

Termoelektranu Pljevlja II, strategijom je predviđena izgradnja Termoelektrane Pljevlja II 

i Hidroelektrane Komarnica, kao i projekta Hidroelektrane Kruševo. Što se tiče Kruševa 

prema postojećoj dokumentaciji za Hidroelektranu, Hidroelektrana Kruševo se dijelom 

svog kapaciteta nalazi na teritoriji Republike Srpske, tako da bi toj izgradnji trebao da 

prethodi dogovor sa, u ovom slučaju, stranom državom, tako da to dodatno usložnjava 

problem. Naravno, ne čini ga nerješivim nego ga samo podstiče na urgentnost po ovom 

pitanju. 

Što se tiče projekta izgradnje Hidroelektrane Komarnica EPCG nije još završila 

istražnje radove, kasni se i zbog toga smo nezadovoljni. Tražićemo, kroz svoje članstvo 

u Odboru direktora, da se ove stvari ubrzaju. Ono što je značajno i da podijelimo, na 

kraju krajeva to nije nova informacija, po pitanju Termoelektrane Pljevlja imamo dileme 

stručne da li ići na Termoelektranu Pljevlja ili Maoče sa novom većom termoelektranom 

kapaciteta 500 megavata. 

Dalje, što se tiče podsticajnih mjera za korišćenje obnovljivih izvora energije I 

kogeneracije kao mjera energetske efikasnosti, ne samo da se slažemo nego je i po tom 

pitanju već dosta urađeno. Podijeljene su koncesije već sada do nivoa do kojih se Crna 

Gora povezala da dostigne do 2020. godine. Znači, samom realizacijom ovih koncesija 

ispunili bi ono što su naše obaveze u ovom dijelu. Ono što podsjećam po pitanju ovih 

alternativnih izvora energije, to su izvoru energije koji su skuplji od postojećih tih konvencionalnih 

i oni padaju na teret krajnjih potrošača, podrazumijevaju i tzv. fidi tarife u 

novom odnosu snaga na enrgetskom tržištu. Moguće da će ove stvari da budu jeftinije, ali 

samo sa toga aspekta podsjećamo na oprez. 

Što se tiče navoda iz Predloga deklaracije vrlo su interesatni podaci. Voljeli bi da 

vidimo studije na kojima se oni zasnivaju, da ih prokomentarišemo. Ako onakva analitička 

osnova, postoji mislim da bi to svi zajedno trebali da iskoristimo. 

Ako posmatramo Deklaraciju u globalu zbog dvije tačke koje sam naveo mislimo 

da u ovom dijelu nije prihvatljiva. Izražavam žaljenje što nijesmo bili na Odboru kada 

smo mogli slojevitije da pričamo i da vidimo koji je to konsenzus koji se može ostvariti. 

Čujem da postoje amandmani. Dobili smo ih ali nijesmo bili u mogućnosti da se o njima 

opredijelimo, mislim na amandmane SNP-a i ne na amandmane Pokreta za promjene. 

Zahvaljujem. 


Zahvaljujem. 

Pravo na komentar. Izvolite. 


Gospodine ministre, uvijek kao normalan čovjek se nadam da će ova Vlada biti 

Vlada diskontinuiteta, da se neće desiti katastrofa crnogorska, pa da ovo što nam je ostalo 

- 188 -


dademo Italijanima, Rusima ili nekim petim ili sedmim. 

Slažete sa svim ovim, ali se ne slažete sa dvije krucijalne stvari. Sa ovim drugim, 

ministre, ne znam ko se ne bi složio. Znači, ovo je sve tačno, ali je suština sljedeća, 

ministre, da li ćemo mi dati Moraču, onijema iz Italilje. Znate li posljednje informacije 

vlasnika koji se bave komunalijama, da ne rečem drugo Sva dividenda ide kod njih, 

nikakvih investicija nema ovamo. Jednostavno te informacije morate da znate. Znate li 

kakav je ugovor To je katastrofa. To će koštati svu Crnu Goru, ministre. Taj ugovor 

mora biti raskinut kada se završi. Ukoliko nam Italijani preuzmu Elektroprivredu jedni, i 

ukoliko drugi nam Italijani preuzmu Elektroprenos da se selimo odavde. To je katastrofa 

Crne Gore. To morate da naučite. Sve parametre ovdje su iza ovih knjiga i mnogih drugih 

knjiga i mnogo pametnih profesora koji su u Pokretu za promjene. Pola Elektro-fakulteta 

je to analiziralo i nema tačke, nema broja koji nije tačan. Ovi efekti su fenomentalni ministre. 

Slušajte ovo, bio sam u Bosni i Hercegovini, što napokon ne pođete u Bosnu i 

Hercegovinu kompletnu i ne riješite stvar. Zašto stalno kažem - daj dogovorite se . Dogovorite 

se oko trećine našeg Bilećkog jezera.Dogovorite se za ona dva - tri kilometra tamo, 

onog bespuća što je oko Kruševa. Napravite kompenzaciju ili im dajte godišnje toliko i 

toliko. Ali hitno morate da napravite Komarnicu i Kruševo. Moralno, ljudski, pošteno, 

ekonomski, sociološko, razvojno je da napravite II blok u Pljevljima, da ekološki sanirate 

Pljevlja.Postoje čiste CO² tehnologije. Evo ih inženjeri, i u vlasti i u opoziciji, koji 

sve znaju o tome. Što ne napravite i u Maoču dva nova termo bloka. Znate li koliko je to 

energije Znate li da sve okruženje gradi termoelektrane: Bosna i Hercegovina, Srbija, 

Hrvatska, svi redo 


Zahvaljujem. 

Biće prilike u naredna tri sata još da se uključite u raspravu. 

Izvolite, imate pravo na odgovor na komentar. 

Proceduralno, izvolite. 



Poštovana Skupštino, poštovani građani, predstavnici Vlade, 

Ukazujem na član 96 i član 97. Čini mi se da smo ovdje malo pomiješali uloge od 

one uobičajene da je predlagač zakona Vlada a ovdje je predlagač Deklaracije poslanik. 

Dakle, član 96 kaže sljedeće: 

Po otvaranju pretresa svake tačke dnevnog reda, definisan je redosljed gdje nakon 

izvjestilaca odbora i nakon dopunskog obrazloženja predlagača što smo imali, onda 

riječ ima predstavnik Vlade. Ako Vlada nije predlagač i dalje poslanici, prema redosljedu 

prijavljivanja. Dakle, ovo nije mogao da bude predlog Vlade koji je išao ka kolegi 

Raduloviću koji je to komentarisao. Samo da ukažem na 96 i 97 da se ovdje radi o tome 

da je predlagač poslanika a da Vlada nije imala pravo da govori osim da iznese stav. Nakon 

toga da date riječ poslanicima po redosljedu kako je definisao Poslovnik. Malo smo 

proceduru pomiješali, ali evo od ovog momenta da je poštujemo do kraja. Zahvaljujem. 

- 189 -



Uopšte nijesmo proceduru pomiješali nego ste upravo pročitali član na koji sam 

se ja pozvao kada sam kanalisao ovakav način diskusije. 

Član 96 precizira kako i na koji način da se kanalize diskusija kada je predlagač 

neko od poslanika što sada imamo slučaj. Podsjetiću, zbog javnosti, ukoliko je takav 

slučaj, onda prvo govori predlagač, odnosno ovlašćeni predstavnik predlagača koji ima 

pravo na dopunsko obrazloženje, što je kolega Radulović iskoristio, izvjestioci nadležni 

odbora, kasnije poslanici koji su na sjednici odbora izdvojili mišljenje, nijesmo imali 

takvih slučajeva jer se ti poslanici jave da obrazlože svoje izdvojeno mišljenje, predstavnik 

Vlade, ako Vlada nije predlagač. 

Upravo zbog toga, čitajući taj redosljed tada sam dao riječ predstavniku Vlade koji 

je saopštio stav Vlade i upravo po Poslovniku, nakon saopštavanja stava Vlade, predlagač 

ima pravo na komentar i odgovor na komentar i onda nastavljamo redom. 

Predlagač, odnosno ovlašćeni predstavnik predlagača u toku pretresa ima pravo 

da se javi i dobije riječ radi odgovora na postavljeno pitanje i pojašnjenje stavova a nakon 

završenog pretresa ima pravo na završnu riječ. 

To je pravo na komentar koji uvijek dajemo i kada je Vlada predstavnik predlagača 

uvijek ima mogućnosti da se da komentar i odgovor na komentar. 

Mislim da smo doslovno primjenili Poslovnik i predlažem da ovaj krug završimo 

time što ćemo ministru Kavariću dati mogućnost odgovora na komentar u trajanju od dva 

minuta a zatim redom po Poslovniku ponudiću pravo na komentar poslaničkim klubovima 

koji to žele, a nakon toga učešće u raspravi po redosljedu koji je dobrim dijelom već 

prijavljen jer ne sumnjam da će još biti zainteresovanih u toku rada. 

Izvolite, ministre. 


Vrlo kratko, jer zaista doživljavam ovu raspravu kao vrlo značajnu i konstruktivnu. 

Već sam rekao u uvodnom dijelu, gruba procjena onoga što treba da se uradi u 

energetskom sistemu u Crnoj Gori u sljedećoj deceniji ili više jeste 4 milijarde eura. 

To se ne može desiti oslanjajući se na domaći potencijal. Znači, moraćemo da tražimo 

aranžmane sa stranim investitorima. U svakom konkretnom slučaju možemo da pričamo 

da li je postojeća forma prava ili se mogla naći neka druga. MIslim da je uvijek potrebno 

pričati o tome prije nego što se uđe u proces. 

Što se tiče vlasničke strukture u Elektroprivredi, znaćemo kakva je situacija po 

tom pitanju kada istekne ugovor. Ono što jeste logika bila iz ugovora jeste ako se oni 

dokažu kao kvalitetni vlasnici, onda će imati pravo da budu i većinski. Ukoliko ne ispune 

potrebne indikatore. onda to pravo neće imati. 

Što se tiče Termoelektrane II i Maoča, tu smo svakako opredijeljeni da se valorizuju 

ti potencijali. Opet se radi o investiciji koja je preko milijardu. Znamo da je prošle 

godine raspisivan nekoliko puta tender za Maoče u vrijeme kada je konjuktura bila loša, 

tako da nije bilo interesovanja. Imamo razloga da vjerujemo sa svom ovom konjukturom 

i promjenama na tržištu da će u sljedećem tenderu biti drugačije. Što se tiče Kruševa i 

Komarnice, upravo sam i rekao, svakako da ćemo razgovarati sa kolegama iz Republike 

Srpske. Ti razgovori traju i dijelim potpuno mišljenje da ih treba intenzivirati i oko 

Bilećkog jezera i oko ostalih potencijala. Hvala. 

- 190 -



Uvažene kolege, poštovani ministre, 

Crna Gora ukupni elektroenergetski potencijal koristi nešto više od 17%, tako da 

smatram da je ova tema po mom mišljenju, aktuelna u zadnjih 30 godina. 

U ovom dijelu gospodin Radulović je rekao da zbog diskusije da su predlagači 

dali određene amandmane. 

Amandman 2. glasi: “Skupština Crne Gore će u potpunosti poštovati Deklaraciju 

o zaštiti rijeke Tare”. Šta to znači u potpunosti Da li će se Deklaracijom poštuje ili 

ne poštuje ili se zakon poštuje ili se ne poštuje. To insistiranje je zaista neprihvatljivo 

ukoliko se radi o određenoj dilemi. Ta dilema je sadržana upravo u samoj Deklaraciji 

ili u obrazloženju te deklaracije u kojoj se veoma eksplicitno navodi da osnovni tehnoekonomski 

efekti i čuvena kostbenefit analiza pokazuje koliki su to veliki energetski 

kapaciteti, pa se pored svih nabrojanih hidroelektrana nabraja i projekat izgradnje hidro-elektrane 

Buk-Bijela. Takođe se navodi da ekonomski indikatori jasno ukazuju da 

je projekat izgradnje hidro-elektrane Kruševo-Komarnica, Buk-Bijela i Termoelektrana 

Pljevlja spadaju u veoma visoko profitabilne, ili profitabilne projekte. Na kraju, sve 

ekonomske analize i projekti ukazuju da je neophodno što hitnije graditi Hidroelektranu 

Komarnicu, Hidroelektranu Buk-Bijela, Termoelektranu Pljevlja i da oni moraju u svim 

faza eksplatacije biti u većinskom vlasništvu Crne Gore. Zaista je dilema. Na jednoj strani 

se insistira poštovanje Deklaracije koju je ova Skupština usvojila 2004. godine, a na 

drugoj strani se kao sa ekonomskog i stručnog aspekta i dalje potencira valorizacija rijeke 

Tare. 

Neprihvatljivo je da se na ovaj način jedna deklaracija pripremi sa ovako ozbiljnom 

dilemom koja proističe iz onoga što je ova Skupština usvojila i insistiranje 

poštovanja nečega što je ova Skupština usvojila i traženje nekog ekonomskog razvoja sa 

principom da mi ležimo i da bogato živimo. Zahvaljujem. 


Zahvaljujem. 

Odgovor na komentar predstavnik predlagača. 


Kolega Vukčeviću, aspekt razvoja energetike je veoma važan za čitavo društvo. 

Tu se slažemo. Postoji jedana energetska logika koju smo mi ovdje postavili. Jedno je 

ekonomska isplativost projekata, energetska efikasnost, a drugo je održivi razvoj. U prvom 

dijelu ove priče mi smo dali komentar kako izgledaju osnovni parametri za sve 

ključne projektovane nove instalisane kapacitete. U samoj deklaraicji smo rekli da je iz 

donošenja plana valorizacije izuzeta Buk-Bijela zato što postoji Deklaracija Skupštine 

koju mi maksimalno poštujemo, i tu nema nikakve dileme. 

Da je taj projekat isplativ, jeste. Da je ekološki štetan i da ugrožava čitave neke 

druge važne faktore, i to je tačno. Prema tome, Skupština donosi političku odluku i vaga. 

Važniji nam je održivi razvoj, ekološki razvoj, korišćenje te rijeke nego energetski efekti. 

Zato smo vam dali drugi redosljed, ali drugi plan, jedna odgovorna Vlada mora da ima 

princip trijaže, da gleda što je najisplativije u tom trenutku imajući u vidu više ciljeva. 

Mi znamo da je vama jedini cilj , ne Vama lično, nego DPS-u lični profit. Znači, ovo je 

privatni projekat vašeg predsjednika, nije države Crne Gore i jednog drugog premijera iz 

- 191 -


Italije i zato imamo problem. Zato je ključna tačka 4, mi kažemo Elektroprivreda mora 

da ostane u većinskom državnom vlasništvu. Poslije ću vam objasniti zašto to mora sa 

aspekta regulacije toga tržišta i sa aspekta monopola, ali i sa aspekta topologije sistema i 

sa aspekta jedne notorne činjenice. Crnogorsko tržište električne energije je tako konstituisano, 

i sa strane potrošnje i sa strane proizvodnje, da ne može da bude slobodno regulisano. 

Imaćemo stalne konflikte između Elektroprivrede i građana. Radi se o veoma bitnoj 

državnoj odluci kako i na koji način da radimo. Imate projekte Komarnica - Kruševo 

i drugi blok Termoelektrane. 410 miliona. Sami dug , samo ono što ste strpalil Deripaski 

je već 350 miliona eura i ono što su strpali u Željezari vlasniku 100 miliona, već je bilo 

dovoljno novca da se izgrade ova tri sistema. 

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠURANOVIĆ: 

Zahvaljujem. 

Prvi želi komentar u ime Kluba SNP-a. Izvolite. 


Dakle, u svom odgovoru na komentar kolega Kavarić je predstavniku predlagača 

saopštio da u odnosu prema Predlogu dekalaracije ne može da iskaže i odnos prema amandmanima 

Socijalističke narodne partije koje nema. Amandmani su juče uredno dostavljeni 

Parlamentu i podijeljeni su kolegama poslanicima. Zato insistiram da se i vama 

ovdje dostavi na klupama predlog amandmana SNP-a jer se radi o šest amandmana koji 

su i u suštinskom smislu i u svakom drugom smislu korak ispred i značajno unapređuju, 

odnosno u jednom dijelu čak i mijenjaju Deklaraciju. Neću govoriti o tim amandmanima 

i tome što je suština, reći ću samo da će odnos Socijalističke narodne partije Crne Gore 

prema deklaraciji zavisiti od odnosa prema amandmanima. Mi smo čuli od predstavnika 

predlagača da se slaže sa amandmanima, i to će nas u jednom dijelu rukovoditi u samoj 

raspravi. Ono što želim da dobijem ovdje jeste pojašnjenje od predstavnika predlagača, 

vezano za stav Deklaracije gdje se kaže da će Skupština Crne Gore da insistira da Elektroprivreda 

bude u većinskom vlasništvu Crne Gore. Naravno, mi smo dodali amandmanom 

i “Crnogorski prenosni sistem”, ali ovo hoću da pitam da bi jednu dilemu otklonili i mi 

ovdje i nadam se i predstavnici Vlade. Naime, i dalje u skupštinskoj proceduri je ostao 

Predlog zakona o privatizaciji Elektroprivrede Crne Gore, gdje su kolege predstavnici i 

podnosioci Predloga deklaracije u članu 2 gdje se govori o postupku privatizacije dali 

model kombinacije kupovine akcija, odnosno prodaje akcija i dokapitalizacije koji je 

Vlada i primjenila. To je djelimično primijenjeni član 2 predstavnika predlagača, ali je 

u tački 2 tog člana normirano u tom Predlogu zakona koji je došao u Skupštinu a nije 

razmatrano na plenumu, a jeste na Odboru, da Crna Gora zadržava vlasništvo nad 51% 

ili više akcija Elektroprivrede koje će se privatizovati na osnovu posebnog zakona nakon 

prijema Crne Gore u članstvo Evropske unije. 

Želim ovdje jasan odgovor od strane kolega predlagača, jer su ovo dvije suprotne 

stvari. Da li je predstavnik predlagača odustao od rješenja koje je predlagao u Predlogu 

zakona, jer je za SNP neprihvatljivo da i nakon pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji 

bude bilo kakve privatizacije, već samo državno vlasništvo Elektroprivrede. Da se ovdje 

jasno izjasnimo u situaciji koju imamo, ovo što je napisano, jedina smo partija koja se nedvosmisleno 

u Parlamentu zalaže da Elektroprivreda i dalje bude u većinskom vlasništvu 

i nakon stupanja Crne Gore u Evropsku uniju, a što će biti godinu - dvije nakon isteka 

- 192 -


ovog ugovora koji već imamo , nadam se da ostaje u državnom vlasništvu. Samo želim 

pojašnjenje toga stava da bi znali kako da se opredijelimo u nastavku diskusije. Hvala. 


Zahvaljujem. 

U ime predlagača kolega Medojević. 


Zaista, kada razgovaramo o energetskom sistemu moramo imati u obzir i činjenicu 

da je to jedno vrlo specifično tržište, da je nekada bio dio jednog regionalnog tržišta, 

tržišta bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i da se čine ogromni napori 

da se to regionalno tržište sada reintegriše. Od broja učesnika na tom tržištu, i sa strane 

proizvodnje i sa strane potrošnje, zavisi stabilnost tog tržišta, zavisi energetska bezbjednost 

čitavog regiona i zavisi, na kraju, i cijena koju će građani da plate. Pokret za promjene 

vrlo jasno je predložio važnu stvar da se pitanje privatizacije Elektroprivrede Crne 

Gore, imajući u vidu činjenicu da se radi o korišćenju strateških važnih resursa, regulilše 

zakonom. Da ne dozvolimo Savjetu za privatizaciju i Vladi Crne Gore da to radi kako 

je već uradila na bazi privatnih interesa i dilova nego po zakonu koji se usvoji ovdje u 

Skupštini. 

Druga stvar, koja je jako važna, jeste da moramo zakonu ostaviti mogućnost da 

u uslovima kada eventualno Crna Gora postane član Evropske unije i zbog obaveza koje 

ima u jedinstvenom energetskom sistemu Evropske unije, ako kost benefit analiza pokaže 

da možemo da zadržimo odgovarajuće mehanizme menadžmenta i kontrole nacionalnog 

intgeresa kao što su zlatna akcija, kao što su posebni ugovorni mehanizmi, da možemo 

na slobodnom tržištu kapitala prikupiti kapital i da Elektroprivreda Crne Gore ne mora da 

bude za vjek vjekova većinska. Ali to hoćemo da uradimo zakonom i hoćemo da uradimo 

ovdje u Skupštini. Vlada je da je na mala vrata privatizovala Elektroprivredu. A2A ne 

zadovoljava uslove iz ugovora, znate li što se dešava, poslije pet godina On nam vraća 

elektroprivredu nazad a mi moramo da mu platimo kompletan iznos novca koje je on dao 

za Elektroprivredu, 500 miliona eura. Apsolutno je takva klauzula ugovora, ako on daje 

ponudu za kupovinu kontrolnog paketa, ako Vlada ne prihvati tu ponudu Vlada je dužna 

da kupi od njega sve akcije.... 


Zahvaljujem. 

Da li ima još interesovanja, kada je komentar u pitanju, u ime klubova Ima. 

U ime Kluba SDP-a, kolega Šehović. Izvolite. 



Uvaženi gospodine Medojeviću, nijesam imao namjeru da se javim za komentar, 

jer sam smatrao da smo na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet već dovoljno raspravljali 

o ovoj deklaraciji i da ste vi generalno podržali osnovne zamjerke koje smo mi u Socijaldemokratskoj 

partiji iznijeli kada je riječ o pojedinim odredbama u samoj deklaraciji 

o redosljedu valorizacije energetskih potencijala. 

Međutim, povod zbog kojeg cijenim da je potrebno da reagujem jeste upravo ovo 

- 193 -


što se na kraju rekli. Nama je zasmetala činjenica da ste vi predložili svojevremeno zakon 

o privatizaciji Elektroprivrede Crne Gore sa argumentacijom da bi Elektroprivreda Crne 

Gore nakon što Crna Gora postane članica Evropske unije trebala da se privatizuje, mogla 

da se privatizuje. Za razliku od vas Socijaldemokratska partija Crne gore stoji čvrsto na 

stanovištu da ni tada elektroprivredu Crne Gore ne treba privatizovati zato što smo mi 

apsolutno ubijeđeni da je energetska nezavisnost Crne Gore uslov političke, ekonomske 

i svake druge nezavisnosti. Moram vam priznati da nijesam od vas očekivao takav stav 

da ćete ponoviti ovdje to da vi ostajete pri tome da bi u slučaju učlanjenja Crne Gore u 

Evropsku uniju Elektroprivreda mogla biti privatizovana. Smatrao sam da ste vi odustali 

od tog stava i da ste upravo zbog toga išli sa Predlogom ove deklaracije. Moram vam 

priznati da ste me zbunili i očekujem da u komentaru, ukoliko cijenite da treba na ovo što 

sam rekao, ponovo pojasnite taj svoj stav. 

Druga stvar koja me, takođe, motivisala da se javim jeste ono što smo vam mi 

ukazivali na sjednici Odbora, to je da ne postoji ni jedna varijanta da se deklaracija koja je 

usvojena u Skupštini Crne Gore, a koja se odnosi na rijeku Taru ne ispoštuje. Drago mi je 

da ste vi napisali, odnosno prihvatili tu sugestiju Socijaldemokratske partije da ste amandmanski 

djelovali na svoj tekst gdje ste ispravili taj bitan nedostatak, tako da računam 

da ovo što vam je gospodin Vukčević s pravom prigovorio da nekako zbunjuje na jednoj 

strani podnešeni amandman da bi valorizacija, da bi odnosno Deklaracija o zaštiti rijeke 

Tare do kraja trebala biti ispoštovana. Zbunjuje pominjanje Buk- Bijele. Ne vidim zašto 

bi se Buk-Bijela u bilo kojoj varijanti pominjala jer sam siguran da smo mi stavili tačku 

na to pitanje i računam da niko od vas nema dileme kada je riječ o tome.To su dvije stvari 

koje su me motivisale da se javim. Želio bih da ponovo pojasnite stav da li vi ostajete pri 

stavu da bi Elektroprivreda mogla biti privatizovana u slučaju učlanjenja Crne Gore u 

Evropsku uniju, jer je to za nas krajnje problematično. Hvala. 


Zahvaljujem. 

Kolega Medojević. 


Možemo mi ovom temom da se bavimo iz ugla jednog ping - ponga političkog, 

ali rad se o vrlo ozbiljnoj stvari. Dakle, zaista ne mogu da se načudim da vi spočitavate 

Pokretu za promjene mogućnost opcije privatizacije Elektroprivrede, a vaša Vlada i vaš 

ministar je sklopio ugovor da Elektroprivredu proda Italijanima nakon pet godina, apsolutno. 

Dakle, u ugovoru, pročitajte ugovor, nakon pet godina, ako Italijan ispuni uslove 

iz onoga operativno investicione, ako bude 300 miliona eura profita, imajući u vidu sada 

šta se dešava sa cijenom struje i žalbom koju je Italijan predao na ovakvu odluku Regulatorne 

agencije, i to će biti sporno, i taj dio ugovora može da se mijenja. Poslije pet godina 

Italijan nudi Vladi cijenu za kontrolni paket. Šta je to nego privatizacija, gospodine 

Šehoviću. Dozvolite da se ja time, profesionalno, dugo godina bavim Ko kontroliše 

Elektroprivredu Crne Gore Sada Italijani, na ugovoru o menadžnetu. Poslije pet godina 

on daje cijenu za akcije. Ako Vladi ta cijena ne bude prihvatljiva, može biti 1 euro, može 

biti 1.000 eura, može milion ili milijardu, ali ponuđač daje cijenu. Vlada ima samo dvije 

opcije, da prihvati cijenu ili da ne prihvati cijenu. Ako ne prihvati cijenu Vlada Crne Gore 

je dužna da od investitora otkupi sve akcije, da plati 500 miliona eura nazad Italijanu, 

- 194 -


istovremeno. Prema tome, to je na mala vrata privatizacija Elektroprivrede. Da vidimo 

toga premijera koji će reći Milu Đukanoviću - ja neću da prodam kontrolni paket. Ajde 

da vidimo tog vašeg ministra, neka izađe sada , neka kaže, neka stisne petlju pa kaže, da 

će da odbije italijansku ponudu. Pa vaš potpredsjednik Vlade je odbio veću ponudu zato 

što nije smio da se suprostavi Milu Đukanoviću , 11 eura je odbio Grcima a prihvatio je 8 

eura Italijanima zato što mu je rečeno - ovo je završeno. Prema tome, kada Crna Gora ... 


Zahvaljujem. 

Komentara više nemamo. 

Prvi učesnik u raspravi kolega Zarija Franović, 10 minuta u ime Kluba DPS-a. 



Uvaženi ministre, uvažene kolege, poštovani građani, 

Vrlo interesatna priča, Deklaracija inspirativna i za parlament a vjerovatno i za 

građane. Mislim da nije tako loše da građani malo čuju oko ove vrlo interesatne teme, da 

ne pričamo svaki dan na nivou - špekulacija i na nivou nekih drugih stvari. Slažem se sa 

gospodinom Radulovićem da pričamo malo i sa nivoa struke. Neću ulaziti u struku što se 

tiče elektronike, energetike i tako dalje, ali ću se malo pozabaviti sa finansijama. 

Dakle, da bi bio kompletan dokument ja bi prije izvod iz “Ekonomske politike” 

dostavio poslanicima. Neko možda ima, neko nema, strane 14,15. i 16. i koja je ekonomska 

politika Crne Gore za 2011. Godinu,uporedo sa ovim što ste vi predložili, onda se 

možemo vratiti na jučerašnji dan, upravljanje javnim dugom. 

Treće, alarmatno poskupljenje struje na evropskom tržištu i ukidanje nuklearnih 

elektrana: Njemačka, Francuska i tako dalje. Onda neke vaše tužbe. A vjerovatno, neće 

mi kolege zamjeriti, kada neko komentariše iz Beograda da ćemo biti veoma značajno 

čvorište i imati prihod na godišnjem nivou od taksi za 40 miliona eura. Onda bi dobro bilo 

da poslanicima u kompletnom materijalu dostavite, recimo, energetski bilans za 2011. 

godinu i koji su to kapaciteti i znamo, to je 827 megavata. Tri, proizvođača imamo i koji 

su to drugi, šta nedostaje i tako dalje. To je ta priča. 

Pročitao sam kompletnu deklaraciju, i za svaku deklaraciju imam svoj određeni 

komentar. 

Prvo, ovaj vaš posao vrijedi milijardu i 435 miliona eura. Profit za 10 godina 

211,02 miliona eura. Da li ste kontaktirali neku banku Koji su to uslovi da vam da neko 

toliko para i država plus 166 miliona eura i garancija, gdje često ovdje pričamo oko toga 

Sada da komentarišemo banke. Rekli ste ovdje 10 godina, grejs period je pet godina i 

vidio sam da je kamata 10%, ako sam dobro to pročitao. 

Sada ovako, uvaženi građani, imate mnogo manje iznose kredita od Evropske 

investicione banke koji se koriste danas u Crnoj Gori, od Evropske banke za obnovu i 

razvoj i tu ste, gospodine Raduloviću i gospodine Medojeviću, promašili. To su krediti na 

15 godina, a vi ste napravili ovdje mnogo lošije uslove. To je grejs period četiri godine, vi 

ste napravili ovdje pet, ali pola od 10 godina. Treće nijeste ovdje definisali neku kamatu ili 

sondazu kamatu ili koja je to varijabilna ili fiksna kamata, koliki je danas euribor, koliko 

je libor, koliki je euribor ili libor Pariški, Londonski na današnji dan ili na 31.12.2010., 

da se i toga držimo i podataka Centralne banke.Koliki je on bio prije dvije, tri godine, da 

- 195 -


bio je 5,8/6%. Prije Nove godine bio je 8,25 i 4 nešto libor, danas je 1,5 skoro 1,6%.Koju 

biste onda Vi kamatu ugovarali Dakle, euribor plus koja kamata 

Znate li pod kojim uslovima daje Evropska investiciona banka i Evropska banka 

za obnovu i razvoj kredite Možete da pregovarate fiksnu ili varijabilnu kamatu ili euribor 

dobija Crna Gora sa kreditnim rejtingom 2 i B ili BB, plus 1% marže. Znači, vi ste 

postavili mnogo gore uslove ovdje nego što se koriste krediti u Crnoj Gori. Ako ne vjerujete 

u ove podatke, ajmo da ih provjerimo, zajednički da ih provjerimo i grejs periodi i 

kamatu i uslove i td. 

Treće, mislim da ne bi loše bilo da ste onda ovdje spomenuli treću i četvrtu komponentu 

IPPA fondova. Zašta se koriste Za čiste zdrave tehnologije, pitanje ekologije, 

pitanje ekološke države 20 godina, ove godine slavimo i razvoj ljudskih resursa. To je 

treća i četvrta komponenta takozvani decentralizovani sistem pod uslovom da imamo 

administrativne kapacitete. Neko ih ima, a neko ih nema i volio bih, da ih kao predlagači 

prokomentarišete i da ih navedete. Treće, ko je garant za ove kredite Ko daje garanciju 

za ove kredite Da li je to država, a pričamo o dužničkom ropstvu Na današnji dan je 

zaduženost nekih 41%. Kraj 2011. godine 44% ili neka bude 45%, da zaokružimo, da smo 

zadovoljni ili kriterijumi Mastrihta znate dobro da su 60%.Znate dobro kako su zadužene 

zemlje Evropske unije. Pričali smo i prije par godina, nijesmo to vjerovali. Međutim, danas 

je to isplivalo, bogami na neko drugačije mjesto. Potpuno se slažem s vama, govorili 

ste juče da smo bili zaduženi 27,4% i vraćemo obaveze kamate ili ,što je neko rekao, iz 

čvorišta energetskog, od taksi za Bosnu i Hercegovinu, za Hrvatsku i za Srbiju glavno 

čvorište treba da bude Crna Gora i prihod 40 miliona eura od taksi. To je jedan od prioriteta. 

Prvo ste naveli najprofitabilniji projekat Buk-Bijela, između ostalog. Naknadno 

ste dali ovaj amandman. Ako bi išli Buk-Bijela, a to neka kažu struka i ljudi koji to bolje 

znaju od mene, onda ne može da ide Buk-Bijela i Kruševo. Tu ste promašili. Treće, ajmo 

uvaženi građani Crne Gore, da kažemo ovako, što je nama donijela rijeka Tara i rafting 

i koji su to prihodi ekologije. Postavlja se pitanje kako u Crnoj Gori, uvaženi građani, 

uvažene kolege i uvaženi ljudi koji znate ovu struku,da promirimo pitanje ekologije, 

ekonomije, energije. Postavlja se pitanje kako da sačuvamo tri glavna stuba ekonomije 

Crne Gore, finansijska i fiskalna politika, nastavak strukturnih reformi u Crnoj Gori i 

ekonomski ambijent ili uklanjanje biznis barijera i td 

Dakle, nekoliko tačaka su prihvatili i to se može, ništa nije sporno da se složimo, 

to nije problem nikakav. Onda govorimo kako ćemo se zadužiti i onda pričamo koliko će. 

Sada da se malo vratimo na autoput, koštaće 2,7 ili 3 milijarde i td, to je 100% GDP-ia, 

zašto A vi ste naveli sa nekima ovdje parametrima koje sam ja sračunao, da bi Crna Gora 

trebala da se zaduži 120% svojega GDP-ia, kad saberemo sve ove stavke. Dakle, ovdje 

nijeste dobro računicu napravili. Bavimo se kost-benefit analizama. Mali su ovo podaci 

da bi se prezentirali poslanicima, jer kada smo govorili oko završnog Budžeta Crne Gore 

onda imamo instituciju koja treba da podržava poslanike. Neko je filozof, neko je ekonomista, 

neko je inžinjer, neko je ovo, neko je pravnik i td. Svi ne možemo da znamo sve. 

Imamo instituciju da nam pomaže da možemo da se bavimo sa ovom temom, a to je 

Državna revizorska institucija. 

Treće, čini mi se da ste kopirali ovdje neke institucije koje su ranijom, u prethodnom 

periodu davale preporuke pa preporučujemo jednom 127 preporuka, pa sledeće 

godine imamo inflaciju preporuka 153. Mogu samo da preporučim vama da mi pozlatimo 

Crnu Goru, da budemo svi šeici u Crnoj Gori, što ste rekli vi, da sjedimo da ne 

- 196 -


činimo ništa, ali ne znam kako da vam to predložim. To je problem, svi pričamo, svi 

komentarišemo, svi predlažemo.Konkretno pravo rješenje Multiplikativni efekat od svakog 

projekta. Je li to 1 milion eura, 150 miliona eura, milijarda, o svakome detaljno. Ja to 

radim tamo gdje radim, što ne znači da moram da budem i ovdje i tamo. Ništa nije sporno 

oko budućeg usvajanja zakona, ali veoma dobro to poznajem. Znači, svaki uloženi cenat 

morate da obrazložite zašto ste to uložili, da li je to zbog nekog hira ili zbog potrebe i da 

obrazložite šta je interes i td. To je ekonomija, to je abeceda, i oko toga mislim da prosto 

ne možemo polemisati. Na kraju onda bavimo se tamo poneko kao, nekim tužbama, privatni 

interesi i td. To me podsjeća, moji Barani znaju bila je nekad jedna stara gospođa 

na Virpazar i ona sretne ponekoga tamo na velji petak, znate kada je pazarni dan i sretne 

nekoga - poznajemo li se, nepoznajemo se, jesam li tebe što tužila, nijesam, e sjutra ću 

poć u ispostavu da te tužim. E to radi vaša politika, to nije dobro. Znači, ovdje moramo da 

prepoznamo zajednički interes Crne Gore. Put ka Evropskoj uniji, samo sa pravim konkretnim 

stvarima i rezultatima, gospodine Raduloviću i naravno gospodine Medojević. 

Znači, kada pričamo i kada komentarišemo moramo vam dati argumente, moramo imati 

činjenice, a ne da pričamo argumentima i činjenicama koje su obučene u neke političke 

čakšire ili uniforme i td. Pitanje i regiona, pitanje i Crne Gore, pitanje su uslovi zemlje u 

regionu. Mislim da je u politici Crna Gora lider, to potvrđuje Evropska unija, ne, naravno, 

ja, nijesam taj kompetentan čovjek da ja to odlučujem, ali mislim oko nekih stvari ćemo 

se složiti. 

Dakle, neke stvari stoje, sa nekim stvarima se slažemo, izvinjavam se, završavam, 

a neke su potpuno neprihvatljive. Čak i nevladine organizacije kada je u pitanju Morača, 

visina brane, slažem se da bude niža, slažem se da sačuvamo sakralne objekte koji znače 

za Crnu Goru i za istoriju i za narod, slažem se sa time, Ali, ajde da napravimo konsezus 

a ne da radimo ovako protiv Crne Gore. 


Zahvaljujem. 

Prvo ima riječ kolega Slaven Radunović, komentar u ime Kluba Nove srpske 

demokratije. A predlagač je na kraju, naravno. 

Izvolite, kolega Radunoviću, komentar na izlaganje kolege Franovića. 


Hvala. 

Gospodo poslanici, posebno gospodine Franoviću, 

Moram da priznam da je bilo zadovoljstvo da Vas slušam u jednom dijelu. Baš mi 

je žao što ovako nijeste inspirisani ponekad i kada su Vladini projekti u pitanju i njihivi 

planovi. Znači, priču o kamatama, o visini kamate kod zaduživanja mogli ste da iskoristite 

kada smo pričali ovdje o izdavanju evro obveznica. Da, da, mogli ste i kada smo pričali o 

euro obveznicama, jer smo se zadužili a na evropskom tržištu je mnogo skuplje nego kako 

vidimo da Vi nabavljate pare za Željeznicu. Ja bih vam preporučio da Vi od sada budete 

savjetnik direktno ministru finansija i da koristi fondove koje Vi koristite na 15 godina, 

sa četiri godine, ovaj grejs perioda i po nižoj kamatnoj stopi. Inače, kada Crna Gora daje, 

ne uzimam sebi za pravo da branim predloge gospodina Radulovića i Medojevića, oni 

će to sami da rade, ali ako Crna Gora izdaje garancije firmama koje su privatne u Crnoj 

Gori kao što je Kombinat aluminijuma ili Željezara, zašto ne bi davala garancije za svoje 

- 197 -


projekte. Zašto ste postavili takvo pitanje kao da traže bog zna što, a ne da država garantuje 

za novac za izgradnju elektrana koje bi bile u našem vlasništvu Ovdje sve vrijeme 

pričamo o kost benefit analizi italijanske firme. Gospodo, to je zavlačenje ruke u tuđi 

džep. Da li će oni da zarade ili neće da zarade od toga, to nas ne treba da zanima. Nas 

treba da zanima koji je interes države Crne Gore i građana Crne Gore od toga da li će 

Italijani da grade u Crnoj Gori pod ovim uslovima po kojim mi nudimo. Za građane Crne 

Gore i državu Crnu Goru, da to ponovimo još jedanput, nema nikakvog interesa da tuđa 

firma gradi, jer time što će oni da rješavaju deficit u električnoj energiji drugoj državi, 

od toga mi nemamo koristi. Mi treba da potopimo ozbiljan procenat teritorije da bi neko 

drugi rešavao svoje probleme. Znači, zaduživanje u slučaju da Crnoj Gori ostanu ti resursi 

nije sporno. Sporno je, gospodine Franoviću, kada mi garantujemo Deripaski i vlasniku 

Željezare koji su privatni vlasnici državnim resursima, e to je sporno. Hvala. 


Zahvaljujem. 

Kolega Franović, odgovor na komentar. 

Izvolite. 


Uvaženi kolega Radunoviću, nije potrebna neka posebna inspiracija za ove teme. 

Čini mi se da dosta dobro poznajem ove teme. Čovjek sam koji ne zna sve i trudim se 

da učim i pod ove dane, je li tako, a ne bih rekao stare dane i td. Savjetnik nema potrebe 

da budem samo nastojim da odradim onaj posao koji radim, dobro, korektno u interesu 

građana bez obzira na vjersku, partijsku ili bilo koju pripadnost ,i to radim, i to se vidi na 

terenu i to ne može niko da mi poništava. Ali, nije problem i po tome možemo da kažemo 

. 

Sada euro obveznice, pa evropsko tržište diktira tržište. Prošle godine je bilo 

7,75 kamata za euro obveznice, ove godine 7,5. Druga stvar oko garancija privatnicima. 

Zalažem se da oni radnici koji rade da rade. Kako Da se povrati Željezara i Boksiti, da 

to funkcioniše, da ne idu ti radnici, određeni broj, optimalan broj da ostane da radi da 

primaju plate, a obaveze prema državi da se naravno, izmiruju. To ćemo se složiti. 

Treće, oko ovih projekata nijesam uspio da kažem, ali evo neka to bude dodatno 

pitanje kolegi Raduloviću. Da li ste planirali ovo da radite po žutom ili po crvenom fidiku 

Morali biste to da znate. 

Treće, kolega Raduloviću, 17% vodnog potencijala koristimo za proizvodnju 

električne energije, 16 hiljada sekundnih litara, neka bude i 27, 16 hiljada sekundnih litara 

pijaće vode imamo, to su nam prioriteti. To su nam ,gospodine, prioriteti i razvoj privrede. 

Ne radimo zbog Italijana, ne radimo zbog privatnika, nego je to korist ove države Crne 



Zahvaljujem, biće još prilike. 

Predstavnik predlagača, kolega Radulović ima riječ. 

Izvolite. 

- 198 -



Narodski, gospodine Franoviću, iščašili ste me u pamet. Znači, vidim da strašno 

vladate mnogim temama i biću prvi onaj koji će biti protiv Zakona o konfliktu interesa, da 

ne može biti istovremeno poslanik i direktor Željeznice. Znači, šansi nema, što bi mi bez 

vas. Ali, gospodine Franoviću, u nekim stvarima umjesto da me pohvalite Vi me kudite i 

ponavljate stvari. Mi kada smo pravili ovdje analizu kost benefit, gospodine Franoviću, 

mi smo uzeli najgore uslove. Grejs period pet godina ,otplata 10 godina, interkalarna 

kamata 12%, najgori mogući uslovi da bi pokazali koliko je kroz investicioni količnik, 

pošto ste to učili na posdipolomskim studijama, znam to kroz mog sina, kako je to kroz 

investicioni količnik da to bude četiri, pet ili šest. Sad zamislite četiri, pet ili šest, a da 

je kod Morače to 1,2. E sad uporedite te količnike. Kako ćete Vi, gospodine Franoviću, 

da dignete obadvije ruke i da gradimo Moraču, a da ne gradimo Termoblok Kruševo- 

Komarnicu, nego da gradimo Moraču uz zaduženje Crne Gore 150 miliona eura 

Gospodine Franoviću, prva godina postdiplomskih studija ekonomije kaže - da 

li, gospodine, imaš resurse, kažeš da imaš resurse, ako imaš resurse, ukoliko je najveća 

resurs je pamet. Pa onda kažeš, da li imaš pamet za te resurse, pa kažeš, imaš pamet za 

te resurse. Pa onda treću stvar, da li imaš kadar za te resurse, pa kažeš, imaš kadar za te 

resurse. Pa četrvrtu stvar, da li imaš para za te resurse, e to je problem oko koga se Vi 

okrećete. 



Sledeći diskutant je kolega Golubović u ime SNP-a. On će iskoristiti samo pet 

minuta, a ostaviće nekom od drugih kolega 10 minuta. 

Izvolite. 


Mislim da treba da uradite najgoru optimalnu i najbolju. To se vrlo lako dođe 

kroz sistem operacionih istraživanja, kroz model linearnoga programiranja i dolaska do 

optimalnoga rješenja, je li tako To znaju studenti ekonomije i to znaju studenti, čak i 

najbolje, Fakulteta organizacionih nauka. To će Vam reći. Međutim, sva priča se izgleda 

obrće ovako ovdje oko Morače. Crna Gora ne treba da odustane od Morače. Trebaju 

da se rade hidrocentrale na Morači. Uvažavajući resurse, uvažavajući kulturno istorijske 

spomenike, uvažavajući građane, uvažavajući i nevladin civilni sektor, a svu tu odluku 

vjerovatno da znate da će donijeti ova Skupština. Znači, ukoliko se krene u taj projekat, 

vjerujem da hoće, jer definitivno moramo da radimo nove proizvodne kapacitete 

za električnu energiju, a oni su najzdraviji, najčistiji, ekološki i td, ovu odluku će donijeti 

ovaj Parlament. Neće se donijeti ni na ulici, ni negdje sa strane, ni ovamo ni onamo, nego 

ovdje će se donijeti u Parlamentu Crne Gore. 

Smatram da imamo pameti, smatram da imamo znanja. Smatram da imamo čak i 

administrativne kapacitete, iako nam ih ponekad neko spočitava. Imamo mlade, kvalitetne 

i sposobne ljude. Imamo ljude koji mogu da crpe sredstva iz IPA fondova, to nam je sada 

prioritet nad prioritetima. Znate koje su to pare. To je jedan od prioriteta. 

Treće, imamo li novca Znači, opet smo se sad vratili na onu moju početnu priču. 

Imate EJ koji daje najpovoljnije uslove. Zašto Zato što iza njih stoji Evropska unija. 

Imate EBR sa komisionom provizijom. To je to. Da ne pričamo eksportne banke, da ne 

pričamo ... 

- 199 -



Hvala. 

Molim vas, kolega Raduloviću. 

Molim vas, znanje nije moguće staviti u 15 minuta, pogotovo kod enciklopedista 

to je teže uraditi. 

Idemo dalje. 

Kolega Goluboviću, izvinite, ja sam Vas najavio, ali nijesam znao da kolega 

Franović ima još pravo na riječ. 

Izvolite. 


Zahvaljujem. 

Poštovane koleginice i kolege, opšte je poznata činjenica da je Crna Gora uvoznik 

električne energije i da se godišnje uvozi i do 1/3 stvarnih potreba industrije i domaćinstava 

u Crnoj Gori. 

S druge strane, Crna Gora raspolaže značajnim hidro i termo potencijalima, da 

kada bi se i dio tih potencijala iskoristio Crna Gora bi postala izvoznik električne energije, 

što bi značajno ojačalo crnogorsku ekonomiju. Najznačajniji resurs za proizvodnju 

električne energije Crna Gora ima u hidro potencijalu rijeka Zete, Pive, Tare, Morače, 

Lima sa njihovim pritokama. Crna Gora raspolaže sa tehničkim mogućim iskoristljivim 

hidro potencijalom od oko 9 800 gigavat časova godišnje, od toga je do sada u izgrađenim 

elektranama korišćenju hidro potencijala Zete i Pive iskorišćeno samo 17%, što je zaista 

vrlo malo, s obzirom da se perspektiva razvoja Crne Gore mora bazirati na mnogo boljem 

iskorišćenju tih vodnih potencijala, prije svega na rijeci Komarnici gdje je planirana 

gradnja Hidroelektrane Komarnica instalisane snage 168 megavata, gdje bi se ostvarila 

godišnja proizvodnja od 232 gigavat časa vršne energije, zatim izgradnja Hidroelektrane 

na rijeci Pivi instalisane snage 164 megavata sa godišnjom proizvodnjom od 322 gigavat 

časa vršne energije. Zašto čekati sa gradnjom navedenih hidroelektrana Zašto čekati 

sa korišćenjem tih potencijala Ni sadašnje ni buduće generacije građana Crne Gore ne 

mogu čekati toliko dugo da bi se kompletirala dokumentacija, jer jedina elektroenergetska 

kompanija u Crnoj Gori, Elektroprivreda Crne Gore za proteklih 50 godina nije uspjela 

uraditi dokumentaciju za gradnju navedenih elektrana. 

Najstarija crnogorska Hidroelektrana Perućica najstabilniji je proizvođač 

električne energije u Crnoj Gori. Proizvodnja se povećava iz godine u godinu i kreće 

se i preko 1000 gigavat časova zahvaljujući dobrom stanju akumulacije u Nikšićkom 

polju. Ugradnjom osmog generatora u Hidroelektrani Perućica značajno bi se doprinijelo 

boljem iskorišćavanju vodotoka u blizini akumulacija, posebno u periodu jesen-zimaproljeće. 

Ali, za povećanje energetske efikasnosti potrebna su i značajna sredstva, odnosno 

značajna ulaganja u prenosnu i distributivnu mrežu, tako i u izgradnju novih objekata, 

a tih sredstava uglavnom nema. Neki ta sredstva drže u bankama i na taj način ubiraju 

kamatu, umjesto da ulažu u izgradnju i razvoj održivih izvora energije. Nedavno smo 

saznali da je Elektroprivreda Crne Gore osnovala zajedničko preduzeće sa norveškom 

kompanijom u cilju izgradnje i korišćenja malih hidroelektrana, gdje je osnivački ulog 

Elektroprivrede Crne Gore dvije postojeće male hidroelektrane na Glavi Zete i Slap Zete. 

Da li su to mogli uraditi mnogo ranije i da li su to mogli uraditi i sami Sigurno da jesu. 

Može se sa sigurnošću reći da su neiskorišćeni održivi izvori energije kao što su izgrad- 

- 200 -


nja malih hidroelektrana na vodotocima kojih u Crnoj Gori ima mnoštvo, a taj resor je 

potpuno neiskorišćen. Zatim, izgradnja vjetroelektrana i to je značajan potencijal. Zatim, 

korišćenje solarne energije, prije svega u domaćinstvima. 

Kod buduće gradnje vjetroelektrana nadam se da se neće ponoviti slučaj vjetroelektrane 

koja je bila izgrađena na Ilinom brdu kod Nikšića iz donacija holandske vlade i šta 

se desilo sa tom vjetroelektranom Neko je zaboravio da je trebalo ugraditi gromobrane 

pa je jednog dana zagrmjelo i vjetroelektrana otišla u parmaparčad i skupljani su djelovi 

i na rastojanju od 1000 m. 

Isto tako ugalj predstavlja najznačajniji neobnovljivi energetski resurs u Crnoj 

Gori, i vjerovatno će takvu ulogu zadržati u narednom periodu. Ukupne eksploatacione 

rezerve uglja u svim reverima na području Pljevalja iznose oko 200 miliona tona, a rezerve 

beranskog uglja se procjenjuju na oko 160 miliona tona. Termoelektrana Pljevlja je 

instalisane snage 210 megavati čija se godišnja proizvodnja u poslednje tri godine kretala 

između 620 i 1150 gigavat časova, a instalisana snaga Termoelektrane Pljevlja 2 iznosi 

225 megavata a ostvarivala bi se godišnja proizvodnja od 1300 gigavat časova. Potpunim 

iskorišćenjem svih ovih energetskih resursa mogu se u potpunosti izmiriti potrebe Crne 

Gore za energijom, a preostala bi i značajna količina energije za izvoz u zemljama regiona 

kao i u Italiju koja je značajno zainteresovana za naše energetske potencijale. Značajnim 

smanjenjem gubitaka na prenosnoj distributivnoj mreži se može znatno poboljšati energetska 

efikasnost. Naime, ostvareni gubici električne energije u prenosnoj mreži u 2009. 

godini iznosili su 147,5 gigavat časova, a gubici u distributivnoj mreži su iznosili 570 

gigavat časova. Ukupan iznos gubitaka u prenosnoj i distributivnoj mreži iznosi gotovo 

koliko i godišnja proizvodnja Hidroelektrane Piva. Definitivno Crna Gora svoju slabašnu 

ekonomiju može učiniti moćnom potpunim iskorišćenjem raspoloživih energetskih potencijala. 

Zahvaljujem. 


Hvala, gospodine Goluboviću. 

Da budemo pošteni prema prethodnicima, jer će i o nama neko govoriti da nijesmo 

ništa učinjeli, a jesmo, vjerovatno više nego što se danas vidi. Još 1974. godine je ovaj 

Parlament razmatrao studiju o izgradnji elektrana na Morači i mi nijesmo došli do tog 

stepena ozbiljnosti još da je vidimo, pred ovaj Parlamentom. Ali evo da budemo pošteni 

prema kolegama koji su se time bavili prije nas vrlo ozbiljno, pogotovo za to vrijeme vrlo 

ozbiljno. 

Ne oponiram, nego samo da podsjetim da je rađeno i prije nas i više od nas, to 

sasvim sigurno. 

Hvala vam. 

Izvolite. 


Gospodine predsjedniče, morate da naučite, ovo je prvi put da inicijativa od opozicije 

ugleda svjetlost dana ovog Parlamenta, što znači da smo se mi promijenili u odnosu 

na vas. 

Htio bih da potenciram samo jednu stvar. Glavni stručnjak oko elektroprivrede i 

energetike je naš predsjednik Skupštine. Zašto Zato što u njemu je sva politička volja i 

snaga koja će odrediti kako ćemo i na koji način valorizovati Moraču, Pivu, Termoblok 2. 

- 201 -


Da li će to biti crnogorsko ili će biti i tajkunsko, od njega i njegove političke volje zavisi 

Molio bih Vas, gospodine Krivokapiću, ne kao replika, ne kao ovaj, nego da danas 

prema ovome što znači budućnost Crne Gore jasno i glasno kažete da potapanja Morače 

neće biti, hitno ćemo izgraditi hidrocentrale na vodotoku Pive, Kruševo i Komarnicu i 

podhitno već sjutra formirati koncezus niskogradnje, uz potpuni crnogorski, graditi Termoblok 

2 i Maoče ozbiljno razmišljati. 

Gospodine Goluboviću, potpuno smo saglasni Vi i ja. Možete da predložite i 

amandman, još jedanput da dopunite i da kažete, za vijek vjekova, za vijek vjekova, energetski 

elektropotencijal Crne Gore ostaje u vlasništvu Crne Gore. Odmah možete, nemojte 

da se pozivate na neka dokumenta koja su bila ovdje inicirana prije pet ili deset godina 

dana, koje nijesu ugledali svjetlost dana. Ovo je dokument koji je sam za sebe. Možete i 

da kažete, pošto tajkuni iz Italije mogu da nam uzmu Elektroprivredu, pa da kažete - hitno 

ćemo formirati novu firmu pod vlasništvom Crne Gore koja će se zvati Elektroprivreda 

Crne Gore broj 2, koja će izgraditi hitno ovaj termoblok, jedno i drugo. Znači, gospodine 

Goluboviću, kao doktora nauka i čovjeka koji se poznaje sa ovom tematikom, pozdravljam 

Vašu diskusiju i iniciram neke inicijative koje bi mogle unaprijediti ovaj projekat. 


Gospodine Raduloviću, kao što znate reći ću Vam sve potanko, da biste mi vjerovali 

morate se uvjeriti što sam do sada uradio. Prvi dan potpisa na Tari sam stavio svoj 

potpis. 

Druga stvar što vam mogu reći, to je dokaz da SDP kad krene završi posao. Druga 

stvar što vam moram reći, kao što znate oko nezvisnosti, to znaju i drugi mnogo bolje, 

kada krenemo da završimo posao, kolega Bulatović me lijepo gleda, znamo da završimo 

posao, tako i oko Elektroprivrede. Ona će ostati u državnom vlasništvu što je do SDP-a. 

Što se tiče mene, ako to ne bude tako iči ću đe mogu negde da budem korisniji nego u 

politici. Radiću nešto drugo a ne baviti se politikom.Tako da znate do kraja sam rekao 

što mislim o svemu tome. Vjerujte mi da nemamo namjeru da izgubimo u toj bici, kao ni 

u jednoj do sada koju smo vodili, nemamo namjeru da izgubimo. Nadam se da ćete i vi 

ostali izdržati. 

Idemo dalje. 

Želite odgovor. Izvolite. Mislio sam da je sve jasno među vama i da ne treba odgovor. 


Zahvaljujem gospodinu Raduloviću na toplim riječima. Htio sam samo par 

rečenica da kažem da je Skupština Crne Gore dala značajan doprinose elektroenergetskom 

potencijalu Crne Gore time što je usvojila Deklarciju o zaštiti rijeke Tare. Međutim, 

svjesni smo da ta hidroelektrana Buk-Bijela bi bio najisplativiji izvor energije u Crnoj 

Gori, obezbjeđivala bi se značajna količina energije, čak 1/3 te energije proizvedene u 

hidroelektrani Buk-Bijela pripadao bi Crnoj Gori. Time bi Crna Gora pokrila, vjerovatno, 

sve svoje deficite vezano za električnu energiju. 

Slažem se i sa ovom konstatacijom, čini mi se, gospodina Franovića koji je rekao da bi 

možda trebalo napraviti analizu koliko je Crna Gora prihodovala od turizma po osnovu 

raftinga rijekom Tarom. Znači, po osnovu splavljarenja rijekom Tarom, mislim da to u 

dovoljnoj mjeri iskorišćeno, čak mislim da je veoma malo, znači malo koristi. Zahvaljujem. 

- 202 -



Kolega Goluboviću, zbog preciznosti, nama bi pripadalo 1/3 po tržišnim cijenama. 

Istina, toliko pripada, 1/3 elektrane u Japanu, ako smo spremni da je platimo po tržišnim 

cijenama. To je bio model. Znači 1/3 u Crnoj Gori po tržišnim cijenama, što znači da nam 

je jednako bliska i svaka francuska elektrana, po tom principu, i toliko je Tara bila vaša. 

Pitali ste me, samo da kažem zbog čega, nije pitanje raftinga nego pitanje cijene. 

Može li još neko da komentariše Neće. 

Kolega Vukčević. 


Zahvaljujem, predsjedniče. 

Pomoćniče ministra, uvažene kolege, 

Čini mi se ponekada kada raspravljamo o nekim temama tako važnim kao što je 

energija, kao da tog trenutka počinje taj problem. Ja zaista želim da podsjetim na veoma 

važnu stvar koja je urađena u prethodnom periodu i moramo uzeti u obzir iz mnogih dokumenata 

i mnoge stvari koje su urađene u prethodnom periodu. Ja sam u prvom obraćanju 

rekao da ukupni hidroenergetski potencijal Crne Gore se koristi nešto više od 17% i kada 

je u pitanju ova problematika za Crnu Goru, aktuelna je u poslednjih 30 godina i izuzetno 

važna za rješavanje svih onih problema, prije svega ekonomskog razvoja Crne Gore. 

Želim da podsjetim da je Crna Gora 2007. godine usvojila Strategiju razvoja energetike 

do 2005. godine. Da imamo energetsku politiku Crne Gore do 2030. godine, da 

imamo akcioni plan za realizaciju ovih dokumenata i niz mnogih drugih međunarodnih 

sporazuma i obaveza koje je Crna Gora potpisala u međuvremenu i preuzela obavezu da 

poštuje te međunarodne institucije. Svim ovim dokumentima su definisane koordinativne 

aktivnosti svih institucija koje se bave snabdijevanjem energijom i kojima su postavljeni 

konkretni ciljevi i zadaci i mehanizmi da se obezbijede svi neophodni, konkretni, prihvatljivi 

uslovi za snabdijevanje električnom energijom prije svega građana Crne Gore 

i obezbjeđivanje svih neophodnih uslova da gradnja energetskih potencijala doprinese 

stvaranju bruto društvenog proizvoda i time ukupnog ekonomskog razvoja Crne Gore. U 

svim ovim materijalima korišćene su mnoge metodologije, korišćena su mnoga iskustva, 

angažovani su mnogi eksperti. Ne samo ove metodologije koje su pominjali uvažani kolega 

Franović i uvaženi kolega Radulović, korišćene su metodologije koje propisuje Eurostat 

kao međunarodna institucija za statistiku kojim su se stvorili osnovni preduslovi za 

stvaranje svih onih bilansa i svih onih potencijala za razvoj energije u jednoj državi kao što 

je Crna Gora, a istovremeno poštujući obaveze koje Crna Gora ima prema međunarodnim 

sporazumima i prema okruženju i prema Evropi. Čini mi se, kada pričamo o ovom problemu, 

da se mi toliko zatvaramo i da razmišljamo samo u Crnoj Gori i da razmišljamo 

da smo mi jedini na ovom svijetu i da jedini možemo da postavimo neke principe, da 

ne radimo ništa, a da živimo dobro. Najbolje bi bilo da nijedan resurs ne valorizujemo, 

najbolje bi bilo da uživamo u našim resursima, a da onda razgovaramo o tome kako 

ćemo razvijati sjever. Upravo hidroenergetski potancijal i izgradnja hidroenergetskog potencijala 

doprinosi regionalnom razvoju ove države, jer je najveći dio hidroenergetskog 

potencijala na sjeveru i svaka hidroelektrana, bila velika ili mala, i svaka termoelektrana 

doprinosi razvoju sjevera Crne Gore. Ako govorimo o tome, lako je reći kako nešto ne 

uraditi i kako nešto zabraniti da se uradi. Ali treba podstaci i reći kako nešto treba uraditi 

i kako nešto treba valorizovati. Svi oni principi na koje se pozvamo ovdje, poštovanje 

- 203 -


UNESCO-a, poštovanje i onih deklaracija koja ova Skupština donijela, poštujući održivi 

razvoj i poštujući sve ekološke principe koji su izuzetno važni za stvaranje ukupnog 

ekonomskog razvoja su principi na kojima su zasnovani svi ovi dokumenti koje je Vlada 

u prethodnom periodu usvojila. Jednostavno, ne možemo se ponašati tako i iznositi da 

su to interesi nekog pojedinica ili interesi određene grupe. To je zaista neprihvatljivo i 

prelazi sve granice koje nijesu nijesu zasnovane na stručnim elaboracijama. U svim ovim 

dokumentima jedan od važnih principa po kojima se zasniva realizacija svih strateških 

opredjeljenja kada je u pitanju energetski razvoj Crne Gore, jeste njena transparentnost i 

obezbjeđivanje svih resursa, kako domaćih tako inostranih, i korišćenje svih finansijskih 

resursa kojima Crna Gora raspolaže, ali i kojima raspolažu međunarodne institucije.... 

(prekid)...Crne Gore, ne počinje ovom deklaracijom, nego da je to problem zadnjih 30 

godina i da je u tom periodu značajno urađeno i da je u tom periodu mnogih dokumenata 

koje su radili i domaći i inostrani eksperti, i te kako ozbiljnih, i te kako usmjeravajućih za 

budućnost Crne Gore. Zahvaljujem. 

RADOJICA ŽIVKOVIĆ: 


Gospodine Vukčeviću, nevjerovatno koliko u vašem govoru ima nejasnoća i demagogije. 

Vi govorite o razvoju sjevera i izgradnji hidroelektrana na sjeveru, ne znam na 

koje ste mislili, nijeste konkretizovali, ali da ste konkretizovali ne znam samo kada će biti 

izgrađene te hidroelektrane i kada ste planirali da ih otvorite i da postavite kamen temeljac, 

jer iz vašeg izlaganja ispada da je to gotova stvar. Juče smo raspravljali o izmjenama 

i dopunama Zakona o budžetu i rekli da mi moramo da se zadužujemo, da servisiramo i 

dosadašnji dug i da se svake godine, da bismo se razdužili, moramo povećati stopu duga, 

jer moramo nove kredite, plasiramo obveznice po veoma nepovoljnim uslovima. Sam 

ministar finansija je priznao koliki je problem sa budžetom Crne Gore, a vi govorite o 

izgradnji hidroelektrana na sjeveru i razvojnim šansama sjevera, zaboravili ste samo auto 

put, a apsolutno ništa do sada nijeste uradili. Elektroprivreda umjesto da obnovi elektroprenosnu 

mrežu, ona dokapitalizuje Prvu banku. To su pitanja koja vi treba da objasnite, 

a što se tiče razvoja sjevera to je završena stvar i popis će pokazati, već je pokazao, koliko 

je stanovnika na sjeveru manje, kako se živi ....(Prekid) 


Zahvaljujem. 

Kolega Živkoviću, nema nikakve demagogije. Kada je u pitanju demagogija, vi 

ste do juče se borili protiv toga da se Crna Gora zadužuje, a sada hoćete da država Crna 

Gora bude preduzetnik i da ona otvara hidroelektrane. Ne možete i jedno i drugo. Nije 

nikakva prazna priča, nego veoma konkretno. Šta znači izgradnja termoelektrane u Pljevljima, 

to najbolje znaju građana Pljevalja. 

Gospodine Živkoviću, ja želim samo da vam kažem sljedeće, prema procjenama 

koliko je potrebno uložiti za izgradnju hidroelektrane i termoelektrana, ukupna vrijednost 

je 3,2 milijarde i ukoliko se umjesto, recimo, planirane termoelektrane 2 koja iznosi 263 

miliona izgradi termoelektrana Maoče 1,2 milijarde eura, ukupno bi bilo preko 4 milijarde 

eura investicija. Mi moramo da postignemo konsenzus oko izgradnje tih objekata i 

upravo ti objekti nijesu niti u Podgorici niti u Budvi niti na Cetinju, nego su ti objekti u 

Pljevljima i ti su objekti na sjeveru. 

- 204 -


Gospodine Živkoviću, da vam kažem nešto. Ukupan hidroenergetski potencijal 

Tare iznosi 22,6%. Prema cijenama koje su date u ovoj deklaraciji, ukupan iznos je 250 

miliona eura, Crna Gora 250 miliona eura gubi. Tara je, koliko se ja sjećam, na sjeveru. 

Prema tome, nemojte govoriti da je nešto demagoški ili nije demagoški, ovo su činjenice i 

ovo su investicije koje treba da obezbijedimo da ih investiramo. Ne možemo obezbijediti 

ako ste vi čas protiv, čas za .....(Prekid) 


Oko razvoja i koncesione nadoknade. Ovo što je danas - ponovo Vas, Krivokapiću, 

edukujem i dako kažete i Vi da ovo od sjutra neće biti - to je kolonijalno. Možete li da 

shvatite da koncesiona nadoknada za četiri hidrocentrale na Morači će biti samo 2 miliona 

eura Jeste li kada bili u Plužinama Plužine imaju najveću zlatnu koku što ima 

Crna Gora. To je najsiromašniji grad. Zašto Zato što nema ili je veoma malo, simbolična 

nadoknada. Za vrijeme kralja Nikole, Vi dobro znate istoriju, gospodine Krivokapiću, 

vazda je bilo - pola od fruta domaćinu, pola od fruta onome ko gazduje imanjem. E, sada, 

ukoliko bi to bilo 50 miliona eura profit i za vrijeme otplate, ljudski je 25 miliona da 

ostane državi, pa onda bi 70% ono što dajemo lokalnom stanovništvu bilo negdje oko 20 

miliona, a ne bi bilo od 2 miliona 70%. Koliko je to - ništa. To se kaže ništa. 

Gospodine Vukčeviću, morate da shvatite neke stvari kada govorite o Morači, kada 

govorite o investicijama. Prvo, para ima dovoljno u svijetu da se zadužimo i da uzmemo 

te pare kada je u pitanju hidropotencijal. Ali, ono što je tragedija Morače, slušajte, gospodine 

Krivokapiću, da vas još više zakucam u ovo vaše obećanje, 150 miliona treba 

država da dade, 150 miliona za investicije, a te investicije će obezbijediti samo 616 gigavat 

časova godišnje koje će ići Italiji. Pošto je PDV izvozni nula, onda koncesionana 

nadoknada od 2 miliona i ostale ..... 


Prije nego vam dam riječ, ovo su male replike, ne koristim ih formalno nego 

suštinski. Ima tu mnogo problema. Ukupno, naše koncesionalne nadoknade su 14 miliona. 

Ukupne, za ugalj, za sve ostalo što damo država dođe 14 mliona. Pijesak, ugalj, 

drvo, hoćete li dalje da nabrajam Slušali ste moj intervju. Stvar je malo gora nego što 

ste rekli. Mi dajemo 150 miliona beskamatno. Znači, date nekom 150 miliona a on vam 

vraće na čast, kako bi se reklo, kada se stigne. I što je mnogo gore, ne izvozimo mi struju, 

mi izvozimo profit. I ja sam za to da se izvozi struja, koliko god nam ne bi trebalo, ali mi 

smeta se izveze 50 miliona profita nekom, što bi nam vrlo lijepo trebalo. Kao što vidite, 

nešto malo znam i ja iako nijesam inženjer. Čitam sve tekstove koji nešto znače. 

Izvolite, kolega Vukčeviću. Nadam se da će me iz Ministarstva demantovati. 


Zahvaljujem. 

Kolega Raduloviću, moja inspiracija za javljanje povodom ove teme je prije svega 

obezbjeđenje informacija građanima. Vi ste univerzitetski profesor i vi zaista poznajete 

određene stvari. Ne možete govoriti o tome da jedna deklaracija koja je napisana na tri 

strane i strategija, ekonomska politika, akcioni plan koji ima hiljade i hiljade stranica, ne 

možete da uporedite te dvije kategorije. Iza strateških dokumenata koje je usvojila Vlada 

postoji tim ljudi, domaćih eksperata, i tim ljudi iz inostranstva, poštujući sve one principe 

- 205 -


koje Crna Gora preuzela međunarodnim sporazumima i međunarodnim ugovorima, prije 

svega prema Evropskoj uniji, i poštujući sve principe prema svjetskoj organizaciji Unesko. 

Prema tome, profesore Raduloviću, moramo respektovati sve neophodne principe 

koji su nam važni. Ne možemo se osloniti samo na jednu metodologiju u istraživanju. Vi 

dobro znate, da bi se postigli neki zaključci mora se koristiti veliki promet metodologija 

kako bi se obezbijedila neophodna objektivnost da bi se donio odgovarajući zaključak. 

Nije moguće kao što ste vi u vašoj deklaraciji koristili samo jednu metodologiju, kost 

benefit i naveli šta je to prednost, šta nije prednost. Nemoguće je jednom metodologijom 

u naučnoistraživačkom radu postići objektivnost ukoliko se ne koriste sve potrebne metodologije 

sa kojima će se obezbijediti kvalitetan zaključak. 


Hvala, kolega Vukčeviću, kompleksan posao, ali tu smo. 

Neko ko se dobro razumije ovaj posao, kolega Bulajić. Da čujemo njega, kao 

stručnjaka među nama. 

STRAHINJA BULAJIĆ: 

Poštovani gospodine predsjedniče, uvažene kolege, 

Mislim da je manje-više svima poznato da u Crnoj Gori postoje dva osnovna 

energetska resursa, hidroenergetski potencijal kao glavni i ugalj. Kada se govori o 

mogućnosima iskorišćenja hidroenergetskog potencijala, mislim da treba imati u vidu da 

tu postoje neka pravila. Prije svih to bi trebalo da znaju glavni nosioci energetskog planiranja 

u Crnoj Gori. Postoje i određeni postulati, a ja ću za ovu priliku izdvojiti samo dva. 

Prvi postulat je da energetika kao kategorija univerzalnog značaja ne smije biti 

limitirajuća ni u jednoj razvojnoj varijanti. Na koji način se to u Crnoj Gori ipak uspjelo, 

o tome ću reći u kasnijem dijelu diskusije. 

Drugi, osnovni postulat planiranja u oblasti voda, rekao bih aksiom, dakle nešto 

sto se ne dokazuje, glasio bi da hidrotehnički projekat se smatra prihvatljivim ako je 

tehnički ostvarljiv, ekološki valjan, ekonomski siguran i sociološki prihvatljiv. To je jednostavno 

tako. Ako to tako nije, onda bi planiranje bilo loše, a u krajnjem pogubno po 

ukupnu ekonomiju bilo koje države. U Crnoj Gori je došlo do, rekao bih, veoma uočljivih 

promjena u okruženju u odnosu na vrijeme od nekih 40-ak godina kada je rađen osnovni 

projekat korišćenja voda sliva rijeke Drine i kada su izučavane mogućnosti i načini 

iskorišćavanja i drugih energetskih potencijala u Crnoj Gori. U tom periodu, dakle tokom 

tih poslednjih četrdesetak godina, neke do tada relativno manje naseljene infrastrukturno 

slobodne rečne doline su intenzivno naseljavane, i to je fakat. Da li je fakat i da li je za 

očekivati da se promijenilo i shvatanje o nužnosti zaštite posebnih ekoloških vrijednosti 

riječnih eho sistema i mnogo čega drugog Naravno, sa dužnom pažnjom smo u Novoj 

srpskoj demokratiji razmotrili ponuđeni tekst deklaracije o načinu i redosljedu valorizacije 

energetskog potencijala u Crnoj Gori koje su ponudile kolege iz Pokreta za promjene. 

Konstatovan je, po našem mišljenju, potpuno jasan stav koji je usklađen sa osnovnim 

postulatima hidro i termoenergetskog planiranja koji korespondira sa predlozima Nove 

srpske demokratije iz 2008. godine, kao i sa ponuđenom deklaracijom o zaštiti kanjona 

Morače koju je Nova srpska demokratija podnijela prije godinu i po dana. 

Predlog Pokreta za promjene da se pristupi gradnji hidroelektrane Kruševo, hi- 

- 206 -


droelektrane Komarnica i drugog bloka termoelektrane Pljevlja, zatim da se zadrži 

većinsko vlasništvo države u Elektroprivredi Crne Gore, kao i obustavljanje procedure 

izgradnje hidroelektrana na Morači, za Novu srpsku demokratiju je potpuno prihvatljiv. 

Predložena varijanta gradnje četiri hidroelektrane na Morači nema ni ekonomsko ni energetsko 

opravdanje. Poznato je da je ukupna instalisana snaga četiri hidroelektrane na 

Morači 238,4 megavata od čega na Andrijevo otpada 124, a na Rasloviće, Miloviće i 

Zlaticu po 37 megavata. Ukupna proizvodnja na godišnjem nivou se procjenjuje na oko 

720 miliona kilovat sati što nije ni trećina nedostajućih količina, a ukupna vrijednost 

investicija, odnosno troškovi gradnje su predvidjeni na oko 531 milion evra ili oko 870 

miliona dolara. 

Dakle, radi se o procijenjenim ali ne i o konačnim iznosima. Znači, u slučaju 

Morače specifična ulaganja iznose skoro 2 i po miliona evra, odnosno oko 4 miliona dolara 

po jednom megavatu instalisane snage. U slučaju, recimo, hidroelektrane Komarnica 

čija je snaga 168 megavata troškovi iznose oko 190 miliona. Ti troškovi su, dakle, 5,13 

miliona po jednom megavatu. To se potpuno uklapa u neke standardne cijene izgradnje 

hidroobjekata za takve namjene. 

U slučaju Morače to je više nego duplo. Potpuno je razumljivo da postoje neki 

objekti koji iziskuju zbog različitih razloga i veća specifična ulaganja. Ali, kada se radi o 

takvim objektima, podrazumijeva se valjda da se njihov rentabilitet ne dovodi u pitanje. 

U energetskom smislu mislim da je gradnja četri hidroelektrane na Morači deplasirana, 

jer se svi navedeni parametri ne odnose na varijantu skretanja dijela voda Tare u Moraču. 

Znači, nema onih 22 kubika u sekundi iz Tare. Nema smisla graditi po ovoj cijeni, i to za 

proizvodnju od 720 miliona kilovat sati u optimalnoj varijanti. Dakle, kada je hidrologija 

potpuna, a znamo da se to desilo prošle godine i ko zna kada će opet drugi put. 

Dakle, to je za trećinu manja proizvodnja od hidroelektrane Perućica ili termoelektrane 

Pljevlja. U ovoj varijanti bez prevođenja dijela voda Tare u Moraču izostaje energetski 

posmatrano izuzetan objekat - hidroelektrana Koštanica koja je ključ priče o energetskom 

valorizovanju voda rijeke Morače. Bez hidroelektrane Koštanica projekat četiri 

hidroelektrane na Morači nema ni ekonomsko ni energetsko opravdanje. Tim prije, jer bi 

ta elektrana sa snagom od 552 megavata davala elektroenergetskom sistemu Crne Gore 

milijardu i 332 miliona kilovat sati, što iznosi skoro duplo više od godišnje proizvodnje 

sve četiri elektrane na Morači. Milo mi je, gospodine predsjedniče, što ste pomenuli 1974. 

godinu. Ja taj materijal imam. Ako ste zainteresovani mogu da vam ga dostavim. Onda 

nema potrebe da vam ga dostavljam. 

Ja imam stručni materijal. U tom materijalu koji je datiran na 23. septembar 1974. 

godine stoji na stranicama 11,16 i 28, a tu je rađena analiza na bazi tzv. kriterijuma vrijednosti 

i citiram: “Konstatovano je da sistem hidroelektrana na Morači nije ekonomski 

rentabilan bez prevođenja dijela voda Tare”. To je bilo prije 40 godina. 

Ako imamo u vidu da je 868 megavati instalisane snage Elektroprivrede Crne 

Gore Vlada prodala Italijanima za 430 miliona evra, to znači da su Italijani za jedan megavat 

potpuno razrađenih i potpuno spremnih postrojenja platili svega oko 500.000 evra. 

Ali, ako ipak uzmemo onih 192 miliona evra koje su dobile, država 96 i Elektroprivreda 

96 kao dio od prodaje Elektroprivrede, onda Italijani, da bi dobili operativno upravljanje 

Eelektroprivredom Crne Gore, za jedan megavat instalisane snage dali su nevjerovatnih 

223.000 evra ili, radi javnosti, 11 puta manje od procijenjene vrijednosti jednog megavata 

instalisane snage na Morači. Jedanaest puta. 

- 207 -


Iz poznatih razloga se odustalo od građnje hidroelektrane Buk Bijela, izuzetnog 

energetskog objekta, to moramo priznati, tu nema sumnje ama baš nikakve. S obzirom 

na to, jednostavno se nameće gradnja hidroelektrane Kruševo. Neko je prije rekao da se 

gradila visoka Buk Bijela hidroelektrana i to stoji, to je tačno. Ali pošto nema Buk Bijele, 

hidroelektrana Kruševo se jednostavno nameće u sistemu Crne Gore. Dakle, ona bi 

bila na nekih 12 kilometara nizvodno od profila hidroelektrane Mratinje, odnosno Piva, 

sa mogućnosti reverzbilnog režima rada. Uz određene intervencije na mašinama sistem 

Kruševo-Piva bio bi evropski atraktivan sistem sa duplo većom snagom od postojeće. U 

toj varijanti ide preko 700 megavati snaga tih elektrana i proizvodnja oko milijardu i po 

kilovat sati. O drugom bloku termoelektrane Pljevlja je mnogo govoreno i pisano, to je 

objekat apsolutnog prioriteta u termoenergetskom kompleksu Pljevlja. Dakle, za onih 531 

milion evra koliko iznosi procijenjeni iznos radova na četiri hidroelektrane na Morači, 

moguće je sve ovo uraditi i ne samo ovo nego i još nešto dodatno. Za tih 531 milion 

evra moračkih, uz pravilan odabir lokacija i poštovanje osnovnih postulata energetskog 

planiranja, moguće je dobiti i više snage i neuporedivo veću proizvodnju od moračkih 

elektrana. 

I na kraju, izvinjavam se zbog prekoračenja, pročitao sam podnesene amandmane 

uvaženih kolega iz Socijalističke narodne partije i oni su potpuno prihvatljivi. Nova srspka 

demokratija će podržati deklaraciju. Zahvaljujem. 


Hvala, kolega. Moja očekivanja ste ispunili, za druge ne znam. 

Komentar kolege Radulovića, ali da oponirate. 


Ne, veoma kratko ću. Naučite se, Krivokapiću, da smo mi predlagači. 


Gospodine Raduloviću, samo da objasnimo oko toga, daću vam riječ. Znate da 

ja Vladi ne dozvoljavam da se često javlja da bude predlagač, inače bi se javljali poslije 

svakog od vas, nego insistiram da komentarišu da biste mogli odgovoriti. Tako i vama ne 

mogu dogovoriti poslije svakog da se javljate, nego ćete morati da komentarišete, imate 

dijalog. Ali, ovaj put neka ide tako. Da nebismo zbog vaše jedne tačke, svih ostali vladinih 

imali u posebnom režimu prilvilegija i potrošili vaše vrijeme od tri sata. 


Sada ćete da vidite da ste bili u pravu. Želim da svima kažem i posebno javnosti 

Crne Gore, pošto je ovdje bilo nekih razmišljanja da li je ovo dovoljno ili nije dovoljno, 

da li je jednostrano ili nije jednostrano. Odgovorno tvrdim, zato i potenciram vaš govor, 

kolega Bulajiću, da iza ovoga stoji sva crnogorska pamet. Da iza ovog stoji stručna 

pamet. Da je ovo konsenzus okruglog stola, koji smo u srećne dane organizovali, Pokret 

za promjene, SNP i Nova. Da su bili pozvani svi stručnjaci iz svih partija, sa Univerziteta 

iz Elektroprivrede Crne Gore. Jednoglasno su rekli da ovo nosi budućnost Crne Gore. 

Ovdje smo dali samo kratke sinopsise. Nijesmo htjeli …. na stotine stranica. Ono što je 

čudo nebesko sve ovo ovdje piše u ovim debelim knjigama koje je Vlada Crne Gore napravila 

i sa Hrvatima i sa Slovencima. Osnovni je problem, ljudi, što se ono ne primjenjuje 

ili što se jednostrano primjenjuje. 

- 208 -


Što znači opet na kraju završavam s tim, gospodine Krivokapiću, da iza ovoga 

nema dilema stručnih, već političke odluke u vlasti. 


Opet me ćerate da vas hvalim. Opet je SDP isposlovao da se to uradi, inače se 

krenulo bez toga da se gradi, da se gradi i jedno i drugo. Opet me ćerate da se hvalim, 

ali sve to je na našu inicijativu napravljeno. Kritička svijest mora da postoji i u vlasti i u 

opoziciji. 

Idemo dalje sa kritičkom sviješću. 

Zoran Gospić, izvolite iz kraja koji treba najviše da da, ali da li će da dobije toliko 

da vidimo. 


Uvaženi predsjedniče Skupštine, gospodine Čanoviću, kolege poslanici, 

Odmah na početku želim da istaknem da Prijedlog deklaracije o redosljedu energetske 

valorizacije, koji je podnio Pokret za promjene je politikantski štetan, odnosno 

nepotreban, jer je navedena problematika već dobro prepoznata. Vlada Crne Gore je već 

krajem 2009.godine pokrenula postupak za abdejtovanje postojeće strategije razvoja energetike 

Crne Gore. Eventualno usvajanje Prijedloga deklaracije bi bilo štetno za dalju 

implementaciju postojeće strategije, jer bi zbog promjene prioriteta razvoja, usporilo 

tekuće aktivnosti na započetim projektima. 

Prijedlog deklaracije ne doprinosi bržoj izgradnji nijednog infrastrukturnog projekta, 

čija je eventualna izgradnja postojećom strategijom predviđena za period poslije 

2025.godine, dakle, Hidroelektrana Boka, Hihroelektrana Kruševo. Ono što je posebno 

važno, i što treba podsjetiti, prema postojećoj praksi u svijetu, strateške pravce razvoja 

i ciljeve dakle, i energetsku politiku za određeni vremenski period utvrđuju donosioci 

političkih odluka u državi, dok izbor infrastrukturnih objekata, čijom izgradnjom će se i 

postići ti ciljevi, zavisi od mišljenja i analize stručnih institucija, energetske industrije, otvorenog 

tržišta i, što je posebno važno, od trenutno raspoloživog kapitala, a ne od deklaracija. 

Posebno naglašavam da zahtjev iz Deklaracije da se obustavi sadašnja procedura 

izgradnje hidroelektrana na rijeci Morači je demagoški i neprihvatljiv iz više razloga. 

Poznato je da se realizaciji projekta izgradnje hidroelektrana na Morači pristupilo kroz 

međunarodni dvostepeni tenderski postupak dodjele koncesija. Savjetnik u cjelokupnom 

tenderskom postupku International Finance Corporation iz Vašingtona, članica grupacije 

Svjetske banke sa velikim iskustvom u sprovođenju sličnih postupaka u svijetu. Sada je 

u toku završna faza tenderskog postupka, u kojoj je predviđeno dostavljanje ponuda od 

strane kvalifikovanih ponuđača, vrednovanje ponuda, izbor najpovoljnijeg ponuđača i 

zaključivanje ugovora. U skladu sa našim propisima, ova Skupština, dakle, mi poslanici 

ćemo donijeti konačnu odluku o davanju koncesija za izgradnju hidroelektrana na rijeci 

Morači. Stiče se utisak da je cilj ove deklaracije zaustavljanje izuzetnog energetskog 

projekta zbog navodno lošeg redosljeda izgradnje hidroelektrana - radi se o providnim, 

jeftinim, šićardžijskim interesima, rekao bih radi se o čistoj utopiji. 

Obustavljanje procedure izgradnje hidroelektrana na rijeci Morači ne bi ubrzalo 

izgradnju drugih elektrana na primjer HE Komarnice. Strateškim dokumentima je 

predviđeno da se realizacija ovih projekata radi paralelno. Dakle, istraživanje vezano za 

- 209 -


Komarnicu biće završeno do kraja godine. Opstruiranje ili prolongiranje investicija o 

hidroelektrani na Morači bi imalo dalekosežno negativne posljedice na ekonomiju Crne 

Gore, koja bi time izgubila svoje značajne razvojne šanse. 

Želim da podsjetim odnosno da su sve analize pokazale da bi najveću profitabilnost 

svih energetskih potencijala imale hidroelektrane Buk Bijela i hidroelektrana 

Koštanica, o kojima govori uvaženi poslanik Bulajić. 

Želim da podsjetim da je hidroenergetski potencijal Tare 22,6% ukupnog teoretskog 

hidropotencijala Crne Gore. Neiskorišćavanjem ovog potencijala Crna Gora 

godišnje gubi oko 2,5 milijardi kWh električne energije vrlo kvalitetne električne energije, 

čija je vrijednost procijenjena oko 250 miliona eura. 

Moje mišljenje je da sve hidroenergetske i termoenergetske potencijale treba valorizovati, 

a takođe da sve energetske deklaracije, pa i ovu današnju, treba odbaciti. 

Dio deklaracije koji se tiče energetske efikasnosti u suštini je prihvatljiv, jer su 

već, sjećamo se i u ovom parlamentu, doneseni značajni zakoni i odluke vezani za energetsku 

efikasnost. Slažem se da je to pitanje svih pitanja. Takođe, interesantna je inicijativa 

koja se tiče usaglašavanja stavova sa susjednim zemljama, posebno vezano za 

valorizaciju hidroenergetskog potencijala Bilećkog jezera, i to je strateški cilj. Na tom 

trojnom sporazumu treba insistirati u budućnosti. 

Uvažene kolege, Predlog deklaracije o načinu i redosledu valorizacije energetskog 

potencijala u Crnoj Gori, koje su podnijeli poslanici Pokreta za promjene apsolutno 

je neprihvatljiv. Ta deklaracija je predložena sa ciljem koje smo mi u Demokratskoj partiji 

socijalista jasno prepoznali. Zbog toga, ovu deklaraciju treba odbaciiti kao neozbiljan i 

neodgovoran pristup u rješavanju energetskih infrastrukturnih projekata. 

Dakle, nama u energetici trebaju pregaoci a ne utopijski demagozi. Zahvaljujem. 


Hvala Vam. 

Komentar, kolega Aleksić. 


Gospodine predsjedavajući, gospodine Gospiću, ja sam zaista mislio danas da 

ako i oko čega treba da se složi vlast i opozicija u ovom parlamentu da je to tekst koji 

je predložio gospodin Radulović, iza koga ja mogu to da potvrdim da stoji sva pamet 

Crne Gore. Svi stručnjaci su jednoglasno, dakle, rekli da je ovaj tekst temelj ekonomske 

budućnosti Crne Gore. A vi kao predstavnik Demokratske partije socijalista kažete da je 

teže u prvoj svojoj rečenici i u zaključnoj da je neozbiljan, da je politikantski, da je neodgovoran 

i da ga treba odbaciti. Ja sam, zaista, zapanjen takvim jednim stavom najjače 

partije u ovom parlamentu. 

Dakle, ovdje se ne radi o nekim ideološkim pitanjima, takozvanim identitetskim 

pitanjima oko kojih se mi sporimo, nego o jednoj eminentno eknomskoj tematici, o tekstu 

koji su radili i za koga su stali koji su pohvalili podržali i dali svoje sugestije i primjedbe, 

svi stručnjaci sva pamet Crne Gore, što bi rekao profesor Radulović. 

Predsjednik vam je rekao kad vam je davao riječ - dolazite iz kraja koji treba 

najviše da da prilog naravno ovoj priči, ovoj problematici. Dajete Vi ali kome, dajete 

jednoj rigidnoj centralističkoj vlasti u Podgorici. I to se može dokumentovati, dakle, pod 

geslom Rudnik uglja radi u Pljevljima a Podgorica se gradi. To je geslo pod kojim radi 

- 210 -


i funkcioniše Demokratska partija socijalista u Pljevljima je to tako potvrđuje čuveni 

podatak da je Rudnik uglja dao 700 hiljada evra rukometnom klubu u Podgorici a za sve 

sportove u Pljevljima izdvojili su 40 hiljada evra. Pa vi vidite koliko mislite o svome 

kraju i o svome zavičaju. A ovo što ste izrekli u ovom tekstu u ovoj deklaraciji Pokreta za 

promjene za mene je zaista skandalozno... 


Hvala, kolega Aleksiću. 

Kolega Gospiću, izvolite. 


Gospodine Aleksiću, skandalozan je Vaš pristup i stav koji ste iznijeli da je sva 

pamet u opoziciji. Ja smatram da je sva pamet u građanima Crne Gore, a građani Crne 

Gore apsolutnu podršku daju Demokratskoj partiji socijalista i našim koalicionim partnerima. 

Prema tome, sistemski ste pogriješili u pristupu. Zadnja Vaša konstatacija da se 

u Pljevljima radi a Podgorica gradi govori da Vi imate upravo politikantski i demagoški 

pristup. 

Između ostalog, ova deklaracija se ne može i podržati zato što u Deklaraciji nije 

posvećena ni približna pažnja zaštiti životne sredine u Pljevljima. 

Dakle, valorizacija termoenergetskih potencijala Pljevalja svakako da, ali prethodno 

moramo sanirati životnu sredinu u Pljevljima. Urađeno je dosta. Urađeno je novo 

elektrofiltersko postrojenje. Neophodno je uraditi i izgradnju postrojenja za osumporavanje, 

dakle, regulisanje sumpordioksida, sumporazotnih oksida, ugljenmonoksida itd. 

Čini mi se insistiranje poslanika Radulovića da u Pljevljima treba napraviti tri ili čak 

četiri termoelektrane je zaista ovako nekorektno i paušalno. To govori koliko su ove kost 

benefit analize urađene na neki način bez tačnih i provjerenih podataka. Dakle, studija će 

tačno pokazati. Valorizacija termoenergetskih potencijala Pljevalja da ali na bazi održivog 

razvoja na bazi ekološki održive tehnologije. Apsolutno interes lokalne zajednice mora 

biti zadovoljen, interes građana Pljevalja i naravno države Crne Gore. 


Hvala, kolega Gospiću. 

Komentar na izlaganje, ali u svojstvu poslanika. Izvolite. 


Dogovorili smo se kolega Medojević i ja da ne repliciramo takvim kranje nekorektnim, 

nekolegijalnim izjavama, ali moram nešto da potenciram. 

Tako zarađivati poziciju svoje partije i tako bačati struku i tako svoj grad gaziti 

je katastrofa. Iza ovoga stoje svi inženjeri, svi profesori, stoji sva stručna istina. Da ste 

barem nešto mislili dobro Pljevljima, napravili biste tamo su četiri faktora koji utiču i 

koji prave najveće ekološko zagađenje i crnu tačku Crne Gore, kada su u pitanju gradovi 

metnuli biste, izgradili biste barem onaj drugi blok. Izgradnjom drugoga bloka četiri puta 

manje će padati prašine po građanima Pljevalja. Ovo je za mene najveći poraz što sam 

čuo u ovoj Skupštini. Nikada u životu nikada ono što mi je najbliže nešto KAP, Željezara, 

ne može me niko ubijediti bez da pričam istinu. Vi ste danas porazili svoju struku, kolega, 

- 211 -


i ovo Vi nazivate politikantstvom. 

Morao sam da se javim i ovo je čudo nebesko vi što ste danas izrekli to je čudo. 



Izvolite, kolega Gospiću. 


Uvaženi poslaniče Raduloviću, 

Ne znam zašto se toliko uzbuđujete. Nemojte da vodite računa brigu o građanima 

Pljevalja. Demokratska partija socijalista u Pljevljima ima ubjedljivo najveću podršku što 

govori u stvari ko vodi računa o građanima Pljevalja. To je jedan dio. 

Drugi dio. Kada govorimo o razvoju termoenergetskih potencijala Pljevalja vi 

zaboravljate dvije stvari. Razvoj termoenergetskih potencijala mora biti na principima 

održivog razvoja, to je jedan segment. Drugi segment, mora se poštovati načelo supstitucije. 

Dakle, ugalj je neobnovljivi resurs. I mi moramo projektovati koje su to privredne 

grane koje će zamijeniti ugalj i termoenergetske potencijale u budućim generacijama. Ne 

smijemo se tako ponašati da ova generacija sve potroši a da buduće generacije trpe zbog 

nas. Da li je to razvoj cementne industrije Da li je to razvoj opekarske keramičke industrije 

Svakako. Da li je to razvoj drvne industrije na bazi obnovljivih resursa Svakako 

da, i tu se zaista značajno odmaklo, imamo na ponos jednu kapitalnu investiciju “Vektra 

Jakić”. 

Kada govorimo o Pljevljima, uvaženi poslaniče Raduloviću, imamo jasan pristup 

zaštita životne sredine, s jedne strane, a sa druge strane valorizacija termoenergetskih 

potencijala. U svemu tome najveća je sreća što imamo izuzetno uspješan jedan energetski 

subjekt to je Rudnik uglja sa izuzetnim proizvodnim rezultatima, sa izvanrednim rezultatima 

finansijskim, sa uspješnim menadžmentom na čelu sa Predragom Boškovićem i 

imamo Termoelektranu sa izuzetnim stručnim potencijalom. 

Dakle, ja smatram da Rudnik uglja i Termoelektrana kao termoenergetski kompleks 

trebaju da budu nosioci izgradnje novih termoenergetskih objekata. Što se tiče 

crnogorske pameti, još jedanput da vam napomenem, tu ste ….. i to je ta utopija. Sjećate 

se Sen Simona, Roberta Ovena Nije sva crnogorska pamet u opoziciji. Dakle, pamet je 

u građanima, univerzitetu, a građani daju podršku Demokratskoj partiji socijalista. 


Hvala, kolega Gospiću. 

Mislim da je ipak bio Mor za utopiju, ali dobro. Tu smo da pokušamo da ih izbjegnemo, 

a čekaju nas veliki izazovi. Ovo je ključna oblast za svaku državu i treba nam 

sva naša pamet i još plus da uvezemo pameti za tako velike odgovore. 

Idemo dalje. 

Kolega Medojević. 


Zahvaljujem, gospodine predsjedniče. 

Smatramo da ima utemeljenja u tvrdnjama kolega iz vlasti da na kraju sude 

građani nažalost. Znači, na žalost ako je građanin doveden na tako niske grane da njegova 

- 212 -


egzistencija zavisi od lojalnosti Demokratskoj partiji socijalista, po nekim obrascima za 

koje smo mislili da su 1948. godine davno stavljeni u istorijske čitanke i da više nijesu 

aktuelni, u pravu ste. Građani Crne Gore samo ste vi odgovorni zašto živite siromašno, a 

zašto čelni ljudi ove vlasti žive ekstremno bogato i zašto sa resursima države Crne Gore 

i sa razvojem Crne Gore se trguje na način na koji gledamo svih ovih godina i dovodimo 

jednu malu državu u poziciju da bude sirotinja. Samo mogu to ljudi koji vode državu, 

upotrijebiću jedan izraz, a nadam se da neću biti ličan, koji ne vole svoj narod. Ovo što 

radi vlast državi Crnoj Gori može samo ona vlast koju vodi čovjek koji patološki mrzi 

svoj narod i crnogorski i srpski i bošnjački i albanski i hrvatski. Ovo nije stvar znanja, nije 

stvar neznanja. Znači, stvar je činjenice da ovakve poslove i ovakve aranžmane morate 

imati i određenu vrstu prezira, evo da upotrijebim taj izraz prezira, prema svom narodu, 

doživljavati ga kao biračko tijelo kome ćete ponuditi džak brašna 50 eura, opanke, mekinje 

i pozivati se posle da je taj narod glasao i da je to izvor istine. Da izvor istine nije struka 

i nauka nego izbori, to su postojeći modeli. Poznati su ti modeli, ali su ti modeli diktatorski, 

ti modeli nijesu demokratski, ti su modeli korupcionaški i ti modeli vode državu u 

siromaštvo kao što je Crna Gora danas sa ovakvim bogatstvom, sa ovakvim kapacitetima 

da doživljavamo ovakav sunovrat to može samo vlast koja, ne samo da ne zna jer lako je 

znanje kupiti, ne misli dobro svom narodu koji želi da ga napravi zavisnim siromašnim i 

da sa njim manipuliše. Rekao sam i drago mi je da se konačno počinje oko energetskih, 

razvojnih i drugih tema da počinjemo imati kontinuitet sa prethodnim sistemom. 

Dakle, o svemu ovome su rekli socijalisti i komunisti u Crnoj Gori do onog trenutka 

kada nije ova garnitura došla na vlast. Svaki razvojni dokument pogledajte.To su radili 

ozbiljni, odgovorni državnici koji nijesu švercovali i koji nijesu radili ništa za svoj interes 

nego su pošteno i odgovorno služili partiji misleći da služe državi Crnoj Gori i ostali su 

do kraja vjerni tom idealu, a kome vi služite, kome vi služite, kolege iz Demokratske partije 

socijalistaDvojici privatnika. Predsjedniku vaše partije i premijeru susjedne zemlje 

koji je napravio aranžman koji ne možete da branite nigdje osim u Crnoj Gori. U Japanu 

da neko izađe sa ovim predlogom masovno bi sva vlada skočila i izvršila samoubistvo. 

Dakle, ovo je dovoljno što su rekli danas poslanici u ovom parlamentu. U Japanu da su 

rekli poslanici opozicije ne da bi podnijeli ostavke nego bi svi skočili i izvršili masovno 

samoubistvo, ne bi mogli iz moralnog odnosa prema svojoj državi da trpe ovo što ova 

vlast radi. 

Država Crna Gora i njeno tržište je toliko malo i to vas uporno pozivam kolege iz 

Vlade, nije smjelo da se razmišlja ni o deregulaciji, ni o razdvajanju, a ne o privatizaciji. 

To su opasne odluke, to su teške odluke. Tek kada imamo sistem koji može zbog svojih 

tehnoloških karakteristika da izdrži te ozbiljne i opasne reformske zahtjeve i zahtjeve 

koji se tiču restrukturiranja onda možemo ulaziti u te stvari, ali zaista privatizacija i regulacija 

monopola je složena oblast pa nemam sad vremena o tome toliko da pričam. 

Ključno pitanje da se ne dozvoli implementacija Ugovora o Elektroprivredi. Ja 

vam kažem, ukoliko ne reagujemo u Skupštini usvajanjem Zakona o privatizaciji ćemo 

zaštititi interes. Elektroprivreda postaje italijanska ili ćemo morati da platimo ogromni 

iznos novca Italijanima. Sav profit koji su napravili ostaje njima i plus da im damo 500 

000 000 eura da bi kupili ponovo svoje akcije. Prema tome, ako smo dotle spremni da 

idemo, ako nismo spremni oko toga da se dogovorimo pa poslije ćemo o drugim stvarima. 

Ali sad je ključno spriječiti taj privatni dogovor, spriječiti da dobijamo počasne konzule 

moje države, advokate kriminalaca bjelosvjetskih, a konzul je moje države i treba da 

- 213 -


zastupa mafijaše po svijetu i da nosi naziv počasni konzul Crne Gore. E, za takvu državu 

Crnu Goru, nadam se da se nijesmo borili. Niko ovdje u Sali se za to nije borio. Ja govorim 

o jednom čovjeku i jednoj odgovornosti. I mislim da je konačno vrijeme da kažemo 

sjaši više čovječe, sjaši dosta je bilo brate. 


Vi nećete deset minuta, imali ste još pet minuta, hoćete Vi.... 


Izvinjavam se ja sam mislio da je pet minuta. Izvinjavam se, kolega Stanišiću, 

imate pravo. 

Zahvaljujem se na dodatom vremenu, krenuo bih onda na konkretne stvari. 

Preporučujem svima da pročitate, i predsjedniku parlamenta, Izvještaj Parlamentarne 

skupštine Savjeta Evrope i kolege Omciga koji je napravio Izvještaj - Prezaduženost 

kao prijetnja demokratiji o ljudskim pravima. Pročitajte molim vas. 

Znači, mogu da kažem da se radi o jednom od najozbiljnijih analitičkih, stručnih, 

ekspertskih izvještaja političke prirode koju sam ja pročitao u zadnjih deset godina. Vrlo 

je važno da parlament zadrži svoju ustavnu poziciju, da se ovdje artikuliše javno dobro 

i javni interes države Crne Gore, ne u Vladi ne u privatnim kafićima nego ovdje u parlamentu. 

Možemo da se razlikujemo oko nekih stvari, mislim da oko ovog teksta, ako 

hoćemo pošteno, teško možemo da imamo različite stavove. Možemo da budemo samo 

lojalniji predsjedniku svoje stranke i da kažemo evo to što si ti ušao u problem zbog tog 

švercovanja pa moramo svi državu čitavu da ti damo kao hipoteku da ti ne bi odgovarao 

u sudu u Bariju, to treba da kažemo, pa ako je to problem dajte da vidimo šta da radimo 

svi zajedno, a ne ovako da na mala vrata pravimo kolonijalne ugovore koji se poslije 

ne mogu ispraviti. Dakle, evo prosta stvar, ugovor o privatizaciji Elektroprivrede stoji 

kao viša sila ili opcija koja ne može predvidjeti mogućnost da regulatorna agencija za 

energetiku utvrdi cijenu po kojoj ne može da se dobije operativni profit. Znači, vi morate 

da idete u reviziju ugovora sa Elektroprivredom jer ste uveli kao glavni instituciju koja 

nije potpisnik ugovora. Potpisala je Vlada i A2A, šta sad tu ima Regulatorna agencija za 

energetiku Dakle, ako ona odluči da cijena ne može da se povećava Italijan ima pravo 

revizije ugovora, Italijan ima pravo odštete i to može da vam obračuna sve onog dana 

kada vi kažete poslije pet godina - druže ti nijesi ispunio operativne indikatore, nemaš 

profit od 300 miliona eura, a on će reći Vi ste mene prevarili jer mi nijeste utvrdili cijenu 

koju ste garantovali po metodologiji koja je bila važeća u toku sklapanja ugovora. 

Sa međunarodnim investitorima se ne možemo ovako igrati, jasno je da je ovaj 

posao A2A bio dio netransparentnih privatnih aranžmana predsjednika Demokratske partije 

socijalista u koju je vjerujem SDP ušao kao i u mnogim drugim situacijama nevoljno, 

ali nemajući hrabrosti da raskine koaliciju. Oko ovoga se raskida koalicija. Kolege iz 

SDP-a nema ništa značajnije od ovoga osim referenduma. Ako ste mogli zbog Beogradskog 

sporazuma da izazovete izbore, ako ste mogli zbog Beogradskog sporazuma da 

izazovete izbore i krizu vlasti ovo je po meni deset puta važnije nego Beogradski sporazum. 

Prema tome, oko ovakvih tema budućnosti Crne Gore, ovih omči iz kojih poslije ne 

možete da se izvadite, ovo je jedna vrsta ekonomske okupacije, kolonizacije države Crne 

Gore, ja moram da kažem, nemojte se ljutiti, veleizdaja države Crne Gore. Znači, ovo je 

jednostavno moja politička konstatacija ovako davati nacionalno bogatstvo, praviti od 

- 214 -


države Crne Gore koloniju. Čak mislim da nije ni po ustavu, ako bi razmišljali o ustavnim 

kategorijama smatram da se na ovaj način dislocira ustavni kapacitet donošenja odluka u 

jednoj vrlo važnoj politici, a to je ekonomska politika, sa parlamenta i Vlade na upravni 

odbor A2A. 

Drugo, kada ste radili aranžman sa A2A obično kada radite ugovor o menadžmentu 

kada dajete upravljanje nekoj kompaniji, a on ima manjinsko vlasništvo onda je uobičajena 

tehnika da dio nadležnosti sa izvršnog odbora direktora prebacujete u upravni odbor, jer 

tamo imate kontrolu. Ovdje se desilo ovdje suprotno. Ovdje ste iz statuta dio nadležnosti 

iz upravnog odbora prebacili na italijanski menadžment, recimo formiranje cijena. Sve je 

rađeno suprotno struci, mogli ste da pitate. Ja sam potpredsjedniku Vlade nudio potpuno 

besplatan konsalting da me pita jer on nema dovoljno znanja iz ove oblasti. U interesu 

Crne Gore bez bilo kakvih fakturisanja, iako živimo od toga bio sam spreman da mu 

pomognem. A ovo je bruka, vidjećete džaba što smo vam rekli nemojte privatizovati Telekom. 

Godišnje gubimo 200.000.000 eura. Narod je glasao za vas, ja kažem narod je kriv, 

građani su krivi. Neka plaćaju brate kad toliko vole DPS pored onih opanaka i brašna i 

onoga sve, neka plaćaju svaki mjesec dodatno na račune. Jesmo li govorili nemojte KAP 

privatizovati, moramo. Jesmo li govorili nemojte Željezaru davati firmi, paravan firmi 

braće Đukanović, vi ste rekli moramo. Račun stiže građanima.Polako jedan po jedan 

80.000.000 eura dug Željezare, garancija države. Možda je .... 


Kolega Medojeviću, imate komentar. 


Dajte da uradimo nešto za državu Crnu Goru, ako možemo, ako ne možemo da se 

razilazimo. 


Hoćete li komentar ili proceduralno 


Gospodine predsjedniče, trebali ste da opomenete kolegu Medojevića kada je u 

početku svog izlaganja rekao da čovjek koji vodi Crnu Goru ili koji je vodio Crnu Goru 

mrzi svoj narod i mrzi tu državu Crnu Goru. Poslije je gospodin pomenuti rekao na koga 

je mislio. Ja mislim da to dolazi iz usta čovjeka kome su posvećena svaka druga sjednica 

Administrativnog odbora zbog klevete. 


Imate pravo na repliku u ime Kluba. 


Ovo je proceduralno. 


Pomenut je vaš klub, imate pravo na repliku. U ime Kluba imate pravo na repliku 

ako hoćete vi ili neko drugi. Znači, ja sam očekivao repliku jer je pomenut vaš klub direktno. 

Opominjanje je politička tvrdnja koju nemamo pravo da osporavamo...... 

- 215 -



Kolega Medojević je uvrijedio i crnogorski narod koji u najvećem broju glasa 

tu partiju i predsjednika te partije, a posebno što to dolazi iz usta čovjeka koji je svoju 

privrženost državi Crnoj Gori dokazao na referendumu 21. maja 2006.godine. 


Molim vas. Kolega Mandiću da raščistimo neke stvari zbog budućih političkih 

dešavanja u parlamentu. 

Građani glasaju, oni ne snose odgovornost to što mi radimo. 

Samo trenutak. Inače građani ove države bi bili na sudu u Hagu, a nijesu bili oni, 

nego su bili predsjednik države, generali itd. 

Znači građani ne snose odgovornost za dati glas osim po posljedicama koje trpe 

u ličnom životu. Nemaju ni krivičnu ni druge odgovornosti, osim posljedice na lični 

život da izaberu nekoga od nas i plaćaju cijenu kao što je u jednom dijelu rekao kolega 

Medojević. Ali, građani imaju pravo da biraju i pogriješe, a mi smo odgovorni po svim 

mogućim odgovornostima uključujući i krivičnu. 

Prema tome, tu mu ne mogu oduzeti riječ, niti bilo kome drugome. 

Ali u ime Kluba sasvim sigurno ima kolega Simović, jer ste direktno napali DPS, 

prozvali ga itd. 

Replika. 


Gospodine predsjedniče, kolega Stanišić se nije pozvao na odredbu iz člana 106, 

ali sad to nije ni bitno, Poslovnika po kojem je u svakom slučaju gospodinu Medojeviću 

trebalo oduzeti riječ. 

Naime radi se o sljedećem. 

Medojević je ne trepnuvši rekao da smo mi svi iz DPS-a sluge dvojice čelnih 

ljudi. Jeste, gospodine Medojeviću, nije vam prvi put, i da radimo u službu tih dvojice 

ljudi. Reći ću ja vama sledeće, ja ne znam u čijoj ste vi službe, ali je zaista preko svake 

mjere više vaše ponašanje u ovom Parlamentu u dijelu davanja i dijeljenja lekcija na 

takav način. Pitam ja Vas, ko je Vama naredio da ama baš najmanje po pet puta derete 

po članovima DPS-a, poslanicima ovoga Parlamenta, po čijem Vi to radite nalogu, gospodine 

Medojeviću Ne, ne, radite vi po nama. Ovo što je rekao kolega Stanišić, po 

građanima Crne Gore, zato tako i prolazite. I na sreću, u naredom periodu, valjda u ovom 

sledećem mandatu nadam se konačno da će ovaj narod počinuti više od Vaše demagogije 

i prosipanja praznih floskula i fraza i neće Vam dati ama baš pravo ni preko jednog mandata 

da ih ovdje zastupate kad već tako govorite. 


Dakle, sa izuzetno negativnim kontekstom ste obratili i govorili o čitavoj Socijaldemokratskoj 

partiji‚ tako da smatram da imam pravo na repliku. Isti osnov po kojem je 

i gospodin Vuletić dobio pravo na repliku. 


Nisam čuo taj kontekst, ali za SDP sam čuo da je rečeno. 

- 216 -



SDP je pomenut u veoma negativnom kontekstu. 


Možemo li mi to i u komentar da pretvorimo 


Što se mene tiče, kako hoćete, ali mislim da imam pravo i na repliku i na komentar. 

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIIĆ:‚ 

Rekao je neke političke konotacije koje nisu uvrjedljive. 


Dobro, ja mislim da je bolje da mi date komentar da bi gospodin Medojević imao 

priliku da... 


Slažem se, nisu bile uvrijedljive, bile su više konstatacije, da su bile uvrjedljive to 

bi bila druga priča, ali nisu bile, na ivici su bile, ali eto nešto malo i ja znam o uvrjedljivosti 

prema SDP-u. Izvolite. 


Gospodine Medojeviću, javio sam se za komentar iz prostog razloga što ste u 

svom izlaganju iznijeli niz činjenica koje apsolutno ne stoje i daleko su od istine kada je 

riječ o Socijal demokratskoj partiji. Te činjenice su sledeće, želim da iskoristim priliku da 

vas pitam jednu stvar. Ko je stavio prvi potpis na deklaraciju o zaštiti rijeke Tare Predsjednik 

Socijal-demokratske partije, dakle, zahvaljujući SDP-u mi imamo činjenicu da je 

Tara danas takva kakva jeste i da je očuvana. Podsjećam Vas da je zaslužan zbog toga što 

je Elektro-privreda Crne Gore danas u većinskom državnom vlasništvu upravo Socijal 

demokratska partija. Dakle, dok smo mi istrajavali na konceptu da Elektro-privreda Crne 

Gore treba da bude u većinskom državnom vlasništvu, znate što ste Vi radili gospodine 

Medojeviću Vi ste predlagali zakon o privatizaciji Elektroprivrede Crne Gore. Pa ja sad 

imam ovdje izvještaj matičnog odbora od 04. decembra 2009. godine koji potvrđuje to 

da je u proceduri vaš Predlog zakona o privatizaciji Elektroprivrede. Dakle, SDP-e se 

od PzP-a razlikuje, kada je riječ o energetskoj politici, zbog toga što mi tvrđe stojimo na 

stavu da Elektroprivreda Crne Gore mora ostati u većinskom državnom vlasništvu, ne 

samo sad nego i u narednom periodu, tako da je to činjenica koje vi definitivno morate 

biti svjesni kada govorite o Socijal demokratskoj partiji. 

Ja sam očekivao da ćete vi da podržite taj koncept SDP-a, a ne da ćete se u negativnom 

kontekstu odraziti i da ćete u negativnom kontekstu pominjati Socijal-demokratsku 

partiju i ako ste vi duboko svjesni svih ovih činjenica. 


Moguće je da će se sada kolega Medojević ispraviti. 

- 217 -



Gospodine Šehoviću, mi smo ovdje pri svega političari i ja ne očekujem od predsjednika 

Parlamenta i predsjednika koalicione partije da potpisuje peticije kao da je nevladina 

organizacija. Ako ste nevladina organizacija izvolite pa napustite politiku i bavite 

se aktivnostima kao nevladna organizacija. Dakle, jasno je da smo svi ovdje podržali 

deklaraciju o Tari, osim Demokratska partija socijalista. Prema tome, jasno je da je tu 

napravljen jedan ozbiljan iskorak u smislu da se konačno pokuša spasiti nešto od jedne 

ideologije, od ideologije čiji ste vi i dalje dio i ako je ona potpuno suprotna ideologiji 

koju vi zastupate, ali vi ste dio vlasti i vi donosite odluke. Mi imamo odgovornost za ono 

što izgovorimo, a vi imate i odgovornost za ono što se realizuje u praksi, što se potpiše, 

što zaživi i što uglavnom propadne. Znači, od raznoraznih privatizacija, sad nemam toliko 

vremena. 

Dakle, vi ste dobro rekli, danas je Elektroprivreda Crne Gore u državnom 

vlasništvu, ali ja vam, vjerujte mi, kao neko ko je radio i za to ste me optuživali, sa punim 

pravom, zato što radim i zato što znam, zato sam bio ovdje na optuženičkoj klupi, ugovor 

o privatizaciji Elektroprivrede kao profesionalac koji je radio između 30 i 40 transakcija 

o privatizaciji, govori vam ima skrivrene klauzule koje će nakon pet godina debelo koštati 

Crnu Goru, osim ako se ne promijeni vlast, kolega Šehoviću. Jedini spas za Crnu Goru, da 

se promijeni vlast, da se otvori istraga o privatizaciji Elektroprivrede, da vidimo je li bilo 

uticaja od strane privatnih kompanija, da li je bilo krivičnih djela, da li je bilo korupcije, 

pa da raskinemo taj ugovor sa velikom mukom, jer jedini način da međunarodni ugovor 

raskinete da ga opteretite optužbom za korupciju ili možda organizovani kriminal. Zato je 

Pokret za promjene predložio i podinio krivičnu prijavu, ne zato da se sad pravi oko toga 

cirkus, nego da sačuvamo poslednju šansu, da eventualno promjenom vlasti, raskidanjem 

toga ugovora i pod opterećenjem... (Prekid) 

Moje se riječi odnose samo prema predsjediku DPS-a, znači, ne stoji... 


Hvala. Postoji šut-aut opcija. Imamo komentare, kolege Simovića. Slušaću 

pažljivo. 

Izvinite, kolega Simoviću, najavljuje kolega Mandić oponiranje kolegi Medojeviću, 

pa se baš živo interesujem da to čujem, ali posle Vas, svakako. 


Hvala. 

Ovu sjednicu dnevnoga reda počeli smo sa konstatacijom predlagača da se u Skupštini 

Crne Gore desilo čudo, jer je jedna inicijativa opozicije došla da dnevni red. Ja mislim 

da to nije po prvi put u ovom Domu, da inicijative koje se pokreću od opozicije dolaze 

na dnevni red i rečeno je da će to čudo biti još veće onoga trenutka kada ova deklaracija, 

ovakva kakva jeste, bude usvojena u Skupštini Crne Gore. Moraću odmah da saopštim 

predlagaču i da ga ražalostim da to veće čudo se neće desiti. Treća konstatacija koja je 

saopštena tokom rada na početku je da je iza ove i ovakve deklaracije stala sva crnogorska 

pamet. Mislim veoma hrabro i mislim netačno. Evo već imamo i demantije tokom rasprave 

povodom ove deklaracije, deklaracije koja ima u svom osnovnom sadržaju 12 tačaka.Ako 

sam ja to dobro evidentirao imamo već 7-8 amandmana na materijal koji je proizvod 

svekolike crnogorske pameti. Nešto mi tu baš ne štima. Nije se desilo nikakvo čudo, jer 

- 218 -


kolega Radulović to dobro zna, kada smo na Kolegijumu razgovarali o ovoj deklaraciji i 

njenom pozicioniranju u dnevnom redu i potrebi da ova tačka ima direktni javni prenos. 

Molim vas da budete svjedoci da kažete da sam se ja kao predstavnik Demokratske partije 

socijalista založio i zalagao da upravo ova tačka ima direktni javni prenos. Dakle, šta smo 

time željeli da kažemo, time smo željeli da kažemo da Demokratska partija socijalista ne 

bježi od teme energetike, naprotiv, mi se radujemo svakoj raspravi u ovom Domu na temu 

energetike uvijek vjerujući da ćemo doći do onog optimalnog rešenja kako da se rješava 

pitanje energetike u Crnoj Gori, a to je model nacionalnog konsenzusa. Ali uvijek zabrinuti 

da li je realno, da li je suštinski moguće doseći ovaj nacionalni konsenzus u situaciji 

kada imamo različiti doživljaj filozofije i održivog razvoja, kada definitivno nemamo svi 

jednako razumijevanje u odnosu na filozofiju održivog razvoja, da li je to izbalansirano, 

pošto ja lično smatram da treba da bude izbalansiran pristup i ekonomskom, i ekološkom, 

i socijalnom aspektu ili druga varijanta koja često Crnu Goru skreće.... 


Hvala. 

Dao sam vam malo više vremena, ali limiti postoje. 

Izvolite. 


Kolega Simoviću, mi smo vam dali priliku da se u vašim izjašnjavanjima u okviru 

kluba izjasnite da li podržavate ovu deklaraciju i mi smo dobili, ne samo da ne podržavate, 

nego smo dobili sijaset uvreda na našu zaista vrlo iskrenu namjeru da damo doprinos. Mi 

da smo Vlada ne bi tražili deklaraciju, mi bi donijeli odluke u interesu Crne Gore. Zato se 

pozivamo na građane.Građani su vama dali pravo i odgovornost. Ja ne znam da li postoji 

i jedna odluka predsjednika vaše partije za koju svi znate da je štetna za državu Crnu 

Goru‚ kao što je ova, a da vi smijete da kažete, dobro stvarno Milo ima li smisla više ove 

odluke da donosimo. Sto puta donosimo odluke u tvoju ličnu korist, tvoje banke, tvoga 

brata, možemo li jednu odluku da donesemo u interesu Crne Gore. Da ga zamolimo svi 

zajedno, hajmo da ga zamolimo svi zajdeno. Evo javno kažemo ima li, čovječe, više išta 

u državi Crnoj Gori da možeš da pustiš i generacijama koje dolaze iza nas. Znači, razlika 

je ovdje, gospodine Simoviću, što mi govorimo o suštinskom javnom interesu.. 


Braću nemojte, a predśednika DPS-a koliko hoćete. 


Dobro, izvinjavam se, prihvatam sugestiju. Radi se o vezi Rudnika uglja, znači, 

nije bez utemeljenja o vezi Rudnika uglja, Prva banka, A2A, ali u pravu ste, nije politički 

eksponirana ličnost. Dakle, ovdje ćemo se lako dogovoriti šta je javni interes. Evo brojke 

govore, pa vidite svi da govorimo istu stvar. Zna se struka, zna koji je redosled valorizacije 

energetskih potencijala, ali ako je primarni interes privatni, jednog čovjeka i 

njegove klike onda smo u razlici, onda vi privatni interes jedne grupe tajkuna namećete 

kao državni. I to radite suprotno svim uzusima struke, znači, radite na jedan način koji 

je gola politička sila. Ne vi nego Vlada koja ne može da konačno jedan put na sjednici 

Vlade kaže mi smo protiv ovoga. Zašto ste protiv ovoga Mislimo da je ugovor loš, mis- 

- 219 -


limo da smo previše izloženi rizicima. Šta ćemo da radimo sa 10.000.000 eura sad kada 

stigne garancija Vladi da se naplati, a stranac je otišao, kao silan paša. Šta da radimoDa 

platimo Kombinat aluminijuma 300.000.000 eura, znači, moramo da znamo da su ovo 

odluke koje donose ogromnu odgovornost i težinu i zato želimo da se donose u Parlamentu, 

razmjenom argumenata, ali vi nemate argumente... 


Hvala, vam. 

Povreda Poslovnika, kolega Simović. Izvolite. 


.. Poslovnika u kojem se kaže u drugom stavu da nije dozvoljeno korišćenje uvrjedljivih 

izraza ili iznošenje i komentarisanje podataka iz života poslanika i drugih lica. 

Dakle, član 106 drugi stav. Ja vas molim, više puta ste ovdje pomenuli danas predsjednika 

Demokratske partije socijalista, gospodina Mila Đukanovića. Ja ću Vas samo podsjetiti da 

ste Vi u ovom Domu više puta imali priliku da razgovarate sa gospodinom Đukanovićem 

i moj utisak da ste se veoma neudobno, neugodno osjećali u tom razgovoru, dijalogu koji 

ste imali sa njim. Vjerujte mi često sam prosto opažao vaš izgled na licu i pribojavao se 

za vaše zdravstveno stanje nakon tih replika. 

Ja mislim da stvarno nije korektno to što radite, nije džentlmenski i ja Vas molim 

da to ne radite. Izvolite imate preko puta poslanike Demokratske partije socijalista i dajte 

i obraćajte se nama. 


Kolega Simoviću, Vi se sad obraćate i meni kad je povreda poslovnika, a ne kolegi 

Medojeviću. Samo da podsjetim, da podsjetim Vi ste vidjeli da sam ja prekinuo kolegu 

Medojevića kad je spominjao braću i to je privatni život. Predsjednik DPS-a je politička 

ličnost i javna ličnost. I ima pravo svako od nas da komentariše bilo koju političku ličnost 

na način koji je primjeren u vođenju političkog dijaloga. Nijesam našao u tome nešto 

što je van političkih ocjena. Onog trenutka kada sam ga našao ja sam ga prekinuo. Bilo 

je ovdje političke ocjene koju ja smatram teškom, ali su dozvoljene u ovom poslu koji 

obavljamo. 


Ne, ne ja sam samo prosto zabrinut u odnosu na poslovničku mogućnost da se 

saopšti nešto pa se onda neko izvine. To je, po meni, zloupotreba, zloupotreba Poslovnika 

i jedno prosto izvinjenje koje u suštini nije pravo izvinjenje. Evo čujmo ga u sledećem 

javljanju biće iste priče. Dakle, on sam sebi ne vjeruje. 


Puno znam, reću Vam, daću Vam riječ. Puno znam što misle poslanici ovdje, ali 

unaprijed ne mogu da znam što će izgovoriti. Tu mogućnost još nemam da unaprijed 

znam što će izgovoriti. 

Izvolite. 

- 220 -



Gospodine predsjedniče, ja se dakle Vama obraćam. Ja mogu da razumijem da je 

kolega Simović nov i da tek stiče osnovna znanja vezana za parlamentarizam, mislim u 

ovome sazivu sada kada smo usvojili novi Poslovnik. 


Kolega Simović nije nov. Već je deceniju tu. Vi nijeste sudija ovog doma. 


Ne, ne. Ali mislim da sa aspekta Poslanika vjerovatno mu treba malo vremena da 

pohvata sve ove naše replike i ove naše, ovo nijesu cake, nego ovo su politički stavovi 

koji su vrlo poznati, nijesu prvi put iznešeni, iznešeni su prvi put kad je tu bio predsjednik 

DPS-a. Ja samo dakle, mislim da, izvinjavam se Vama, dakle, Vama se obraćam 

predsjedniče da upozorite kolegu Simovića. Mi ovdje izbjegavamo konotacije zdravstveno 

stanje, izbjegavamo naše impresije da li sam ja izgledao zdravstveno loše pred 

čovjekom koga sam prethodno optužio da je šef kriminalne organizacije.Naravno da sam 

se osjećao loše i naravno da me strah. A što je tu čudno Trideset ljudi je ubijeno u Crnoj 

Gori koji su vezani bili sa politikom, ja sam prestravljen kad sam ga gledao ovdje. To 

nije nikakav.....ja sam čovjek koji znam ko je on i ja sam veoma preplašen. I zato mislim, 

gospodine Krivokapiću, da ovdje upozorite da to ne koristimo. Možemo politički da se 

razlikujemo, ali zdravstveno stanje kada bi analizirali, imali bi ovdje, ne bi ovdje ništa 

radili nego bi analizirali zdravstveno stanje ... 


I to je zabranjeno po Poslovniku. To je dobro da ste se Vi i kolega Simović složili. 

To je dobro da ste se složili u ovoj priči. Hajde da čujemo i to. 


Hvala Vam. 

Ako ja dobro pamtim te dijaloge, baš da evo kažem fenotip, da ne upotrijebim 

riječ..., izvinjavam se, da je izgledao dosta loše u onim trenucima kada ste pomenuli zemunski 

klan i časopis u kojem ste vi bili jedan od saradnika, autora i to. Dozvolite, to su 

ti trenuci kada ste se Vi preznojavali i veoma loše osjećali. 


Kolega Medojević je rekao da je bio prestravljen, da se loše osjećao. 


Tada se on loše osjećao. 


Molim Vas, predsjedniče, ja se se slažem. 


Ja sam rekao da ste se Vi složili. 

- 221 -



Samo mi dajte minut, gospodine predsjedniče. Zato, gospodine Simoviću, što su 

čelnici zemunskog klana nosili značke crnogorske policije, imali službeno oružje crnogorske 

policije, zato što ste im Vi dali naoružanje da ubijaju po zemlji. 


Kolega Medojeviću. Ajmo, ajmo, kolega Medojeviću. Optužbe za ubistvo nijesu 

političke tvrdnje. Poslušajte me malo, pa i ja slušam Vas kao što vidite pažljivo, vrlo 

pažljivo i odgovorim đe mogu. Znači optužbe za ubitstvo su krivične prijave i to nije za 

ovaj dom. Ko ima ta saznanja zna se đe ih nosi, ovdje mi ne možemo presuditi. Iz toga da 

izađemo, nije to model. Kolega Mandić hoće da oponira, baš me interesuje kako. 

ANDRIJA MANDIĆ: 

Gospodine predsjedniče Skupštine, ja gospodinu Medojeviću želim da oponiram 

vrlo jednostavno. On je ovdje i upotrijebio jedan termin koji nije bio prikladan onome o 

čemu je on govorio, pričajući oko ove pljačke vezano za prodaju Elektroprivrede Crne 

Gore, on je upotrijebio termin veleizdaja. I on uopšte nije bio u pravu... 


Kolega Mandiću, da Vas odmah prekinem da ova vaša velika ideja ne bi zaživjela. 

Kolega Mandiću saslušajte me, Vi nijeste ovlašćeni da učite gospodina Medojevića šta 

treba da kaže. 


Ne. Ali se ja ne slažem. 

PREŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

A da se slažete bili biste u PzP -u, a ne u Novoj srpskoj demokratiji. Prema 

tome nemate pravo da dajete, ni komentarišite to što je on rekao da ga poboljšavate ili 

pogoršavate. Nije oponiranje. Sad bi bilo veoma ružno da vaša velika ideja propadne. 


Evo neću uopšte komentarisati ovo o čemu Vi već znate.... 


Nijeste se Vi prepoznali kod veleizdaje. 


Ne, nijesam se ja prepoznao, nego ja govorim šta bi bilo, veleizdaja, šta je to 

veleizdaja Da danas neko od našeg Savjeta odbrane, predsjednik parlamenta, predsjednik 

Vlade, predsjednik države u slučaju da je ugrožena Crna Gora donesu odluku da se 

brani Crna Gora, a nakon toga kada bude napadnuta Crna Gora jedan od njih, recimo ili 

predsjednik parlamenta, ili predsjednik države, ili predsjednik Vlade pravo u avion ili u 

Štab agresora. To je veleizdaja i to se uči u udžbenicima i toga je bilo u istoriji. Jer pojam 

veleizdaja veže se za državnika koji je dužan da brani svoju državu. 

- 222 -



Hvala Vam, hvala Vam. Kurseve iz veleizdaje imate kad popodne, a sad nema, 

nema. Znam i zato sam Vas prekinuo. Hvala, Vam, hvala Vam. Imate to kad i popodne. 

Vraćamo se na suštinsku raspravu, bili smo nepravedni prema kolegama iz SNP-a, 

preskočili smo njihov red. 

Kolega Milan Knežević. Izvolite. Pet minuta. 


Gospodine Krivokapiću nije ovo bilo pošteno, ni korektno. 


Bilo je pošteno, jer ste rekli osnovnu tezu, a htjeli ste ići i dalje. Rekli ste osnovnu 

tezu o veleizdaji. 

Izvolite. 

MILAN KNEŽEVIĆ: 

Poštovana Skupštino, prije nego što se obratim želio bih da Vas pohvalim, gospodine 

Krivokapiću, na vođenju današnje sjednice, a mislim da ni Svetozar Marović nije 

ovako vodio u svoje vrijeme sjednicu, tako da zbilja ste danas odradili posao. 

Problematika elektroenergetskih potencijala u Crnoj Gori izaziva različita 

mišljenja i tumačenja među političkim partijama i NEO sektoru. Mislim da se svi slažemo 

oko toga da Crna Gora ima jedan ogroman elektroenergetski potencijal. Izgleda da je to 

jedina tačka spajanja svih društvenih činilaca. U svemu drugom postoji toliko različitih 

tumačenja i projekcija da je gotovo nemoguće sažeti sve ideje o tome kako bi trebalo 

iskoristiti crnogorske elektroenergetske potencijale. Ipak smatram da bi trebalo krenuti 

od strategije razvoja energetike do 2025. godine koja bi uz prostorni plan trebao da bude 

suštinski dokument na kojem će biti zasnovana budućnost crnogorskog društva i budućih 

generacija. Ovim dokumentom je predviđeno da ukupne investicije za izgradnju novih, 

velikih elektrana iznose oko 840 miliona evra. Dok je još bila u formi nacrta, strategija 

je pretrpjela niz ozbiljnih kritika da je rađena po listi želja energetskog lobija i da u 

značajnoj mjeri zanemaruje građanske interese, ekološke i turističke Crne Gore. I evropska 

Agencija za rekonstrukciju vam je davala primjedbe, govorim gospodinu predstavniku 

Vlade da strategija ne sadrži analizu budućih iznosa cijena tako da bude politički 

i socijalno prihvatljiva. A da su imali prava, najbolje govore računi za struju koji su i u 

američkoj NASI manji nego u crnogorskim domaćinstvima. Ako strategija nije odgovorila 

na ključna pitanja iz oblasti razvoja energetike, onda je pravo pitanje kakva će biti 

njema implementacija do 2025. godine. 

Smatram da bi u ovoj raspravi bilo veoma značajno locirati subjekte koji u ovom 

elektro energetskom repro lancu značajno utiču na elektroenergetski ambijent. 

Odnos države i KAP-a već je prešao u sferu ekonomske patologije. Samo da podsjetim, 

Vlada je prodala KAP Rusima 48 miliona evra, a samo u poslednje četiri godine 

iste te Ruse subvencionisala sa 60 miliona evra. Ako tome dodamo i aktiviranje državnih 

garancija gdje je država bila žirant Rusima kod OTP banke gdje mjesečna rata iznosi 700 

hiljada evra, onda se postavlja logično pitanje ko je potpisao ovakav kupoprodajni ugovor. 

Plašim se da će vrijeme pokazati da su KAP kupili isti oni koji su ga i prodali. 

Sledeći slučaj je i dokapitalizacija Elektroprivrede. Više je nego očigledno da je 

- 223 -


italijanska firma A2A ušla u dokapitalizaciju samo da bi dobila posao izgradnje podvodnog 

kabla od kojeg će najveću korist upravo imati Italijani, jer će na taj način nadomjestiti 

dio svog deficita, a posebno deficita tzv. zelene energije, što znači energije iz obnovljivih 

izvora. Izgleda da će Italijani biti i glavni favoriti za izgradnju četiri hidroelektrane na rijeci 

Morači. Pravo je pitanje koliku će korist od svega imati Crna Gora. Većina stručnjaka 

se slaže da će korist za Crnu Goru biti zanemarljiva, a prije nekoliko dana italijanski 

ambasador je izjavio da nije siguran, niti da može garantovati da će izgradnja podvodnog 

kabla biti završena do 2015. godine. I sad se nameće logično pitanje ko će snositi posledice 

ukoliko izgradnja podvodnog kabla sa Italijom ne bude završena do 2015. godine, 

ali to nam nije smetalo kad smo dokapitalizovali Elektroprivredu da odmah nakon toga 

dokapitalizujemo i Prvu banku, zato ja i predlažem da se na onim gubicima koje dobijamo 

na računima za struju napravi stavka subvencije za Prvu banku da građani znaju koga 

subvencionišemo i koga pomažemo. Da ne pominjem upravu menandžmenta Elektroprivrede 

koja je u 2010. godini, gle čuda, sebi podijelila premije zbog poboljšanja uslova 

u poslovanju. A kako su se poboljšali uslovi u poslovanju Elektroprivrede, tako što je u 

2010. godini padala kiša mnogo više nego što je to prognozirala Radio televizija Crne 


I znači dok je jedanaest crnogorskih opština plivalo u vodi i spašavalo živu glavu 

i pokućstvo, članovi Upravnog odbora odnosno menadžment Elektroprivrede su podijelili 

premije ni krivi ni dužni zato što je kiša padala. Valjda je poboljšanje uslova poslovanja 

ako smanjite troškove kancelarijskog materijala, troškove reprezentacije, troškove 

službenih putovanja, ako smanjite pomoć Prvoj banci, ako smanjite sve ono što predstavlja 

jedan birokratski umreženi konglomerat koji značajno utiče na elektroenergetski 

ambijent u Crnoj Gori. A Elektroprivreda je samo gledala u nebo i kad god bi pala kiša 

oni bi stavljali recku u svojim rokovnicima za sjednice upravnih odbora kako bi dijelili 

premije. 

Ovo su samo neki od detalja koji značajno devastiraju elektroenergetski ambijent 

i nadam se da ćemo posle usvajanja ove deklaracije zbilja krenuti u rješavanje ovog 

suštinskog problema za Crnu Goru. 

Zahvaljujem. 


Hvala Vama, kolega Kneževiću. Komentara nema, a riječ ima kolega Damjanović 

u ime Kluba Socijalističke narodne partije deset minuta. 

Izvolite. 


Zahvaljujem se. 

I ja da se pridružim kolegi Kneževiću i da kritikujem na veoma čudan način 

vođenje ove današnje rasprave i da najveći opozicioni Klub za dva i po sata rasprave 

dobija pet ili deset minuta. Ali i to je možda nenamjerno ili namjerno i tu stajem. 

Dakle, imali smo danas, ili smo danas trebali da imamo jednu ozbiljnu raspravu 

o jednom solidnom pokušaju da se jednom deklaracijom, koju je trebalo značajno 

unapređivati i mi smo to uradili, definiše redosled valorizacije energetskog potencijala 

u Crnoj Gori. Mislim da smo u nekim raspravama daleko otišli od teme, da smo izgubili 

dragocjeno vrijeme da ovdje odgovorimo na neka pitanja, na koja mora biti odgovoreno 

- 224 -


ako će svaka ozbiljna partija, odgovorna partija u ovom parlamentu da da svoj konačan 

stav o ovoj deklaraciji. Ja se neću usuditi da kažem da u SNP-u stanuje sva pamet Crne 

Gore, ali SNP je partija koja samo pokušava svojim odgovornim radom i odgovornim 

odnosom prema građanima da daje predloge, nudi rješenja i pomogne tamo gdje predlozi 

nijesu do kraja ili gdje nijesu na najbolji način prezentovani. Mi smo predložili šest amandmana 

veoma krupnih na svega 12 tačaka deklaracije što dovoljno govori da je deklaracija 

dobar pokušaj, ali ni iz daleka, ni iz daleka u tom njenom pokušaju nije odgovorila 

na neka pitanja na koja SNP amandmanina pokušava da odgovori i nama je drago da je 

i predlagač ovdje jasno istakao da je šest amandmana prihvatljivo od strane predlagača, 

ako je SNP dao. 

Međutim, ova današnja rasprava i stavovi predlagača nas u SNP-u ubjeđuju da 

mi i dalje treba da imamo amandmansko djelovanje, a ja ću pred parlamentom, pred kolegama 

i pred građanima jasno da ukažem gdje je ta mogućnost i gdje postoji ta potreba. 

Biće veoma inateresantno da podijelimo ovo vrijeme i kada budemo raspravljali o pojedinostima 

da za ovih šest amandmana SNP-a, veoma krupnih i ključnih, dobijemo možda 

pet minuta, kako dobijamo shodno nekom dogovoru da se o amandmanu raspravlja ne 

više od pet minuta, a o 12 tačaka ćemo raspravljati vjerovatno mnogo duže. 

Međutim, ja moram da ukažem, a to će i kolege ukazati kad bude rasprava oko 

amandmana o čemu se radi. Ne znam da li je slučajnost ili namjera, ali me čudi da u ovom 

predlogu deklaracije nigdje nije definisan položaj Rudnika uglja u Pljevljima. Mi smo to 

ovdje jasno našim amandmanom definisali, gdje tražimo da Vlada Crne Gore na način na 

koji je to moguće, kroz Zakon o preuzimanju ili na neki drugi način, dovede do većinskog 

državnog vlasništva u Rudniku uglja u Pljevljima. Sada tamo Vlada Crne Gore ima 31 

%. Za mjesec dana, tačnije 20. maja se liberalizuje cijena uglja, cijena će se formirati 

shodno dogovoru vlasnika Rudnika uglja i države. U vlasništvu Rudnika uglja A2A ima 

39% i to vlasništvo svakim danom postaje sve veće, država i dalje stoji na onih 31% i taj 

vlasnik će sa vlasnikom Elektroprivrede, a to su država i A2A koji ima 40 i nešto %, da 

ugovara cijenu uglja koja je i sad visoka. Pa imamo da Rudnik uglja uspješno posluje, a 

da mi plaćamo skupu struju. Platićemo još veću. To ovdje niije u deklaraciji, to ne može 

da prođe, a da se to pitanje ne definiše do kraja i to je pokušaj SNP-a. 

U deklaraciji nije pomenut Crnogorski elektroprenosni sistem, još jedna od 

ključnih, možda i najvažnija karika u cjelokupnom lancu valorizacije potencijala i proizvodnje 

i distribucije energije. I u tom preduzeću država ima 55 %, Enel ima sada 22 %. 

Zašto ovdje nije u početnom predlogu deklaracije definisano da se ne može ići ispod 

51% u odnosu na vlasništvo države. I to smo pokušali da uradimo sa ovim našim amandmanima, 

i niz drugih stvari kako bi deklaracija bila korektna, konkretna i svima nama 

prihvatljiva. Ono što nas ovdje opredjeljuje da glasamo jeste jedna jedina činjenica koja 

je možda i ključ ove priče, to smo rekli na početku i nije dobar način na koji je predlagač 

odgovorio na moje prvo pitanje. Nas u SNP-u ostavlja u dilemi što je intencija predlagača. 

Ja sam ovdje jasno pitao da li predlagač ostaje pri svom zakonu o privatizaciji Elektroprivrede, 

gdje je ostavio prostor da kad Crna Gora bude članica Evropske unije, a kad to 

možda bude godinu ili dvije dana nakon isteka ugovora, EPCG može da se privatizuje, i 

po tom zakonu može. 

Socijalistička narodna partija neće podržati deklaraciju dok jasno ne čujemo od 

predlagača da je on protiv potpune privatizacije i sada i vjekom vjekova i nakon pristupanja 

Evropskoj uniji. Taj stav nijesmo čuli. Čuli smo tvrdnju kroz komentar sa nekim 

- 225 -


drugim kolegama da treba ovaj zakon koji je predložen od strane predlagača opet staviti 

na dnevni red i usvojiti ga ovakvog, kakav se kosi sa deklaracijom. Zato se pitamo da li 

je ovdje tačka 4 data slučajno ili namjerno, kaže se: “Skupština Crne Gore insistira da 

Elektroprivreda Crne Gore bude u većinskom vlasništvu”. Do kada 

Iz ovog razloga mi ćemo morati da podnosimo još amandmana da bismo potpuno 

ovu dilemu otklonili jer je to najvažnije pitanje SNP-a . Elektroprivreda mora da ostane u 

većinskom vlasništvu države i kad budemo članica Evropske unije. I taj amandman će biti 

nedvosmislen da se i ovo otkloni. Dakle, da se ovdje jasno dileme otklone koje mogu da 

dovedu do kasnijih raznoraznih tumačenja. Dalje, u obrazloženju deklaracije je predlagač 

sasvim korektno, čini mi se, naveo šta su najisplativije investicije u Crnoj Gori u dijelu 

energetskog sektora i kaže se da je to investicija Buk Bijela. U jednom stavu se kaže da 

imamo deklaraciju koja brani gradnju, ali se u tri stava u obrazloženju potencira Buk Bijela 

kao najisplativije rješenje. Ja ovdje imam Predlog deklaracije o zaštiti Morače koji 

su poslanici SNP-a podržali na matičnom odboru zajedno sa poslanicima Nove gdje se 

nedvosmisleno otvara prostor da se gradi Buk Bijela. Dakle, kolege iz Nove su potpuno 

legitimno predložili kroz obrazloženje deklaracije da se zaustavi neprofitabilni projekat 

Morače sa čime se potpuno slažemo i problematično je sa stanovišta prevođenja vode 

Tare jer je to međudržavni interes i da se otvori pitanje deklaracije o Tari. 

Dakle, što se tiče SNP-a o svemu možemo da razgovaramo, ako je to interes ove 

države, da izmjerimo što nam je ekonomska dobit i finansijska strana i ekološka dobit. 

Neće biti da je ekologija na jednoj rijeci važnija od ekologije na drugoj rijeci, ali se sa 

SNP-om može diskutovati. To je naš stav, da Elektroprivreda bude u većinskom vlasništvu 

države Crne Gore i sada i ubuduće. Dakle, na ta pitanja ovdje, kolege, nijesmo dobili 

odgovore i sada smo sumnjičavi da li je to pitanje namjerno ostavljeno otvoreno i da li 

se pokušava da se kroz jednu neobaveznu deklaraciju, još neobavezniju tačku 4, na mala 

vrata ostavi prostor da ova, neka druga, peta, šesta vlast za tri, četiri godine kao članica EU 

privatizuje Elektroprivredu. Kome i kako Dakle, da i to pitanje ovdje do kraja riješimo. 

Ono na čemu ćemo takođe insistirati jeste da se preispitaju rješenja i Zakon o energetici, 

da vidimo neke druge stvari, kolega Knežević je na to dobro uputio. Mi nijesmo govorili 

ni o Kombinatu aluminijuma, ni o ključnim elektroenergetskim potrošačima. Ako je ta 

deklaracija htjela da bude sveobuhvatna, morala je i to da inkorporira. Mi smo, naravno, 

pokušali našim amandmanima i čini nam se da je ona sada koliko toliko unaprijeđena i 

da obuhvata sve ono što treba da obuhvati. Kažem, ostavlja mnoge dileme o prvobitnoj 

zamisli prema predlagaču i dok ne dobijemo te odgovore, jasne i nedvosmislene, mi ovdje 

nećemo dati bjanko podršku za bilo što što može da ugrozi nešto što je po SNP-u strateški 

interes ove države. Dakle, da se to ovdje jasno kaže, a rasprava koja je otišla u politizaciju 

dva sata, gdje smo se odaljili od teme, gdje smo se odaljili od suštine, mislim da nikome 

neće ništa dobro donijeti. Ni partijama da formulišu svoj stav, ni klubovima, a na kraju 

krajeva ni predlagaču koji je sa dobrom idejom krenuo, ali se ta dobra ideja mora dovesti 

do kraja. 

Mi ćemo imati raspravu na Odboru za ekonomiju oko ovih amandmana i oko 

nekih, ako ih još bude, jer čini mi se da danas nećemo raspravljati o pojedinostima, pa će 

biti veoma interesantno da vidimo kakav će biti odnos klubova, prema nekim stvarima 

koje ovdje do kraja nijesu definisane. 

Dakle, ne govorimo o Zakonu o energetici, ne govorimo o cijeni struje, ne govorimo 

o pitanju preko kojega svi prelazimo. Šta je to sad sa partnerstvom u Elektro- 

- 226 -


privredi, šta je A2A navelo da traži produženje tendera za Moraču i tako dalje. Da li je 

uzrok tome odluka Regulatorne agencije za energetiku da spriječi enormno poskupljenje 

struje. Bile su sumnjičave neke kolege o tome šta je na Odboru rađeno vezano za odnose 

sa Regulatornom agencijom. Na kraju ispalo da su Odbor za ekonomiju, finansije i budžet 

i ovaj parlament ohrabrili Regulatornu agenciju da spriječi povećanje struje od strane 

strateškog partnera, nazovite ga kako hoćete. 

Dakle, hajde da otvorimo mnogo dilema koje ovdje nijesu otvorene, da se jasno 

svi identifikujemo pa da vidimo kakav će shodno tome biti stav. Što se tiče SNP-a, vjerujte 

mi, dok neke dileme nedvosmisleno ne otklonimo nećemo nikome dati unaprijed 

podršku za bilo što. 

Hvala. 

PREDŚJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Hvala. 

Kolega Medojeviću, jeste li sigurni da ćete oponirati kolegi Damjanoviću On 

podržava vašu rezoluciju. Izvolite. 


Kolega Damjanoviću, radi se o dokumentu o redosledu valorizacije energetskih 

potencijala. Ne radi se o dokumentu deklaracije o energetskoj strategiji. Dakle, to što Vi 

pričate ima mjesta u nekom drugom dokumentu gdje ćemo raspravljati i o cijeni struje i 

o reformi regulative i o monopolu i spremni smo na to. Izvolite, predložite, mi ćemo vrlo 

lako učestvovati u pisanju te deklaracije. 

Kolega Damjanoviću, nedvosmisleno vam kažem, Pokret za promjene nikad neće 

ući u koaliciju sa Demokratskom partijom socijalista, nego sa vama mi hoćemo da ih 

smijenimo, da srušimo ovu vlast pa onda da napravimo politiku u ovoj oblasti kako se 

dogovorimo. Mi nikad nećemo ući u koaliciju sa Demokratskom partijom socijalista dok 

je na čelu Milo Đukanović i kad nije na čelu Milo Đukanović. Prema tome, mi hoćemo 

da ih pobijedimo i sa vama zajedno da pravimo vlast i da se dogovorimo o svim ovim 

tačkama. Potpuno vas podržavam po svakom ovom pitanju koje ste rekli. 

Kolega Damjanoviću, mislim da je krajnje nedvosmisleno, dakle mi hoćemo da ih 

smijenimo, mi hoćemo da pobijedimo, da pravimo novu energetsku strategiju, da pravimo 

novu ekonomsku politiku, da zajedno sa vama i sa svim članovima SNP-a napravimo 

nešto što je u interesu države Crne Gore. Nemojte brinuti, Elektroprivreda Crne Gore 

ostaće u državnom vlasništvu, ni zbog deklaracije, ni zbog zakona, ni zbog strategija, 

nego isključivo ako ih smijenimo. To je jedina garancija da će Elektroprivreda ostati u 

vlasništvu Crne Gore. 


Kolega Medojeviću, Vi nijeste oponirali kolegi Damjanoviću, nudili ste mu koaliciju. 

Znači, nudili ste mu koaliciju i nijeste govorili o elektroprivredi. To je ono što je bio 

vaš komentar. A o struji ništa. 

Izvolite, kolega Damjanoviću. 


Kolega Medojeviću, politički cilj Socijalističke narodne partije Crne Gore, koja u 

- 227 -


ovom parlamentu čini tačno polovinu crnogorske opozicije, jeste da se smijeni vlast. To 

je valjda svakome jasno. Vidjećemo na koji način ćemo da tu vlast mijenjamo i kako. To 

je prva stvar. 

O svemu ste ovdje govorili, samo nijeste odgovorili na jedno pitanje. Hoćemo li, kad napravimo 

tu novu vlast, da ostanemo pri vašem zakonu da privatizujemo Elektroprivredu 

Nećemo. Dakle, nećete praviti vlast s nama ako sad ovdje ne kažete da je strateški cilj da 

Elektroprivreda ostane i nakon članstva u Evropskoj uniji u vlasništvu države. Na to ćete 

da odgovorite. Je li ovo deklaracija o redosledu valorizacije potencijala Da Vas pitam. 

Deklaracija, tačka 9 - Skupština Crne Gore poziva Vladu da pokrene intenzivnije proces 

izgradnje hidroelektrane Komarnica pod 1, pod 2 Kruševa, pod 3 Pljevlja. To je jedan 

redosljed: Komarnica, Kruševo, Pljevlja, je li tako A ovdje izvodite ekonomsku računicu 

da su Pljevlja najisplativiji projekat. Zašto Pljevlja na trećem mjestu, kolega Medojeviću 

Je li zato što su Pljevlja uporište SNP-a ili zato što u Pljevljima u septembru treba da bude 

gradonačelnik predstavnik SNP-a Je li to redosled valorizacije Vašim glasovima, i valjda 

se neće desiti Andrijevica, vašim glasom ili glasom dojučerašnjeg vašeg saradnika je 

vlast neka druga. Da, da. Zašto Pljevlja na trećem mjestu Je li ovo redosled valorizacije 

Zašto su ovo vaši politički prioriteti i energetski Mi smatramo i mi u SNP-u smo 

predložili amandman da broj jedan bude gradnja Termoelektrane Pljevlja, jer je to naš 

ekonomski, pa i politički interes. Je li i vaš, kolega Medojeviću 

Zahvaljujem. 


Kolege, samo da podsjetim da ste vi uzeli tuđe glasove kad ste formirali vlast u 

Andrijevici. Toliko o tome, o privatizaciji tuđih dobara. 

Samo trenutak, da napomenem. Nastavićemo sat vremena poslije praznika, a dva minuta 

sada u ime predlagača kolega Radulović. 

Izvolite, kolega Raduloviću. 


Čudilo me da je ovdje bilo pogrešnog čitanja i lošeg čitanja, tendencioznog čitanja. 

Daćemo sve medalje SNP-u samo ovo da realizuje. Međutim, ucjene nikako. Znači, gospodo, 

u pitanju je budućnost Crne Gore i moramo hitno reagovati, moramo hitno izgraditi 

drugi blok i moramo hitno izgraditi dvije hidrocentrale. Samo da Vam kažem nešto što 

stoji iza struke. Nijesam danas rekao da je sva pamet Pokreta za promjene ovo napisala, 

nego sam deset puta potencirao da je to sva pamet univerziteta, cijele opozicije, mnogo 

članova DPS-a i pozivam danas svu tu stručnu javnost da ukoliko išta ima, ijedan broj, 

ijedna tačka ovdje, nek se jave i neka kažu da ovo nije tačno. 

Samo da vam kažem jednu tragediju Pljevalja. Pogledajate, pljevljaci ovaj ovdje 

dijagram koji su napravili ugledni profesori iz Hrvatske, zajedno sa našim uglednim profesorima 

- izgradnja drugog bloka mora sjutra početi, to sam deset puta ponovio. Slušajte 

ove podatke. Jedan od četiri... Molim vas, Krivokapiću, da umirite ove koji dobacuju na 

ovakve ozbiljne teme. 

Jedan od faktora koji određuju da li treba ekološki sanirati ili ne sanirati, ili izgraditi 

termo blok je emisija prašine. Ukoliko bismo izgradili drugi blok, on bi sa četiri 

hiljade i šesto tona, koje su prošle godine pale na Pljevlja, jedan i drugi blok bi pao ispod 

jedne hiljade tona u 2010.godini, što je trebalo to izgraditi. Toliko vi koji ste iz Pljevalja, 

- 228 -


koji vodite Pljevlja, koji ste bili tamo u kampanji, mislite na Pljevlja. Ovo je strategija 

koju je usvojila Vlada, da ne pričam o ekonomskim stvarima. Molim vas, za utorak, za 

nastavak priče, nikakvog politikantstva. Ko god hoće, evo ga njemu, mi ćemo ga podržati, 

ali nemojte da pričamo o nečemu što znači budućnost Crne Gore na ovakav način. 


Kolega Raduloviću, da Krivokapić to ne zna ne bi se Deklaracija SDP-a o zaustavljanju 

privatizacije Termoelektrane donijela. On ne može sve, ali znao je dosta, kao što 

vidite do sada. Dok vi inženjeri ne naučite da radite svoj posao, moram ja kao pravnik. 

Replika zbog medalja koje su bile u pežorativnom smislu. 


Ja čitam, a neka građani sude je li tendenciozno. 

Predlog zakona o privatizaciji Elektroprivrede, gospode, kolega iz Pokreta za 

promjene koji danas predlažu Deklaraciju. 

Tačka 2 - Crna Gora zadržava vlasništvo na 51% Elektroprivrede koje će se privatizovati 

na osnovu posebnog zakona po prijemu u EU za tri-četiri godine. 

Jedna tendencioznost, neka građani sude, ja sam odgovoran pred građanima i pred 

kolegama, da vidimo. Deklaracija o redosljedu valorizacije - Skupština poziva Vladu da 

pokrene i procesuira po redosljedu Komarnica, Kruševo, Termoelektrana Pljevlja 2. Zašto 

Pljevlja 2 na kraju Amandman SNP-a da Pljevlja budu prioritet i imamo puni ekonomski 

razlog za to i energetske razloge za to imamo, finansijske razloge i političke razloge. 

Zašto su na trećem mjestu, je li to slučajno Gdje je ovdje crnogorski elektroprenosni 

sistem bio, šta je sa pričom oko Kombinata aluminijuma, je li to pokušaj da zaokružimo 

do kraja ili da ostavimo nenamjerno ili namjerno neke prostore za naknadna tumačenja 

deklaracije itd 

Ja opet kažem, kolege iz Nove, legitimno s punim pravom i puna podrška SNP-a 

oko deklaracije po pitanju Morače i potpuno legitimno prostor da se razgovara o svemu, 

ali se meni ovdje odgovara na politički način da mijenjamo vlast. SNP će da mijenja vlast 

i SNP će biti vlast, zato što je odgovorna partija i što nudi rješenja i što zna da radi i ima 

iskusne i stručne ljude. Ali, da bi neko sa nama mijenjao vlast, taj mora da odgovori na 

prethodna pitanja. 

Jedno od pitanja na koje i nakon tri sata nijeste odgovorili: Da li ćete da privatizujete 

Elektroprivredu Crne Gore u potpunosti kao što ste to predložili zakonom Dok taj 

odgovor ne dobijemo nikakve podrške SNP-a za bilo što. Zahvaljujem. 


Hvala Vam. 

Završavamo današnji rad. Biće prilike još jedan sat. 

Čestitam svima 1. maj, praznik rada. Vidimo se na Kolegijumu, oni koji su članovi 

Kolegijuma. 

Hvala Vam. 

- 229 -


24.05.2011. u 15.10 h 


Vraćamo se petoj sjednici, prekinutoj petoj sjednici. 

Prije toga, dozvolite mi, uvažene koleginice i kolege, da konstatujem da je kolega Amir 

Hollaj podnio, shodno Zakonu o izboru odbornika i poslanika, shodno Poslovniku 

Skupštine Crne Gore i shodno unutarkoalicionim pravilima liste sa koje je biran, ostavku. 

Zahvaljuje se svim koleginicama i kolegama na saradnji, a ovim činom ostaje 

upražnjeno mjesto za izbornu listu Albanska koalicija Perspektiva jer kolegi Hollaju 

činom ostavke prestaje mandat o čemu ćemo obavijestiti Državnu izbornu komisiju radi 

popune upražnjenog poslaničkog mjesta. 

Hvala, hvala naravno i kolegi i u naše, i pretpostavljam, i u vaše ime kolegi Hollaju 

na saradnji tokom ovog perioda. 

A sada se evo konačno i vraćamo petoj sjednici koju smo prekinuli 28.aprila. 

Podsjećam da je iz dnevnog reda ove sjednice ostalo da završimo započeti pretres 

o Predlogu deklaracije o načinu i redosljedu valorizacije energetskog potencijala u Crnoj 

Gori u trajanju još jedan sat i obavimo pretres o dvije ratifikacije i to: 

Predlogu zakona o potvrđivanju Konvencije Savjeta Evrope o pristupu službenim 

dokumentima, to je bila dvanaesta tačka ove sjednice, i Predlogu zakona o potvrđivanju 

Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Turske o razmjeni zemljišnih 

parcela za diplomatske misije. 

Pošto u dogovoru sa predlagačima Deklaracije o načinu i redosljedu valorizacije, 

energetskog potencijala u Crnoj Gori ostavljamo taj dio preostale rasprave za kompletan 

televizijski prenos, predlažem, dame i gospodo, da nastavimo sa tačkom - Predlog 

zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Turske o 

razmjeni zemljišnih parcela za diplomatske misije. 

Ovlašćeni predstavnici Vlade su dr Milorad Katnić, ministar finansija i Periša 

Perović, pomoćnik ministra. Izvjestioci Odbora su dr Miodrag Vuković, Odbor za ustavna 

pitanja i zakonodavstvo i Obrad Stanišić, Odbora za međunarodne odnose i evropske 

integracije. 


Imamo li predstavnika Vlade Izvolite. 

BILJANA ŠĆEKIĆ: 

.......na dnevnom redu Sporazum između Vlade Republike Crne Gore i Vlade Republike 

Srbije o saradnji i uzajamnoj pomoći u carinskim pitanjima, tako da ministar 

Katnić je na Komisiji Vladinoj ...., tako da nema predstavnika za ovu tačku koju ste vi 

upravo pročitali. 


Prema našem planu ovo su tačke dnevnog reda za današnji rad, a evo da damo 

pauzu pet minuta, dame i gospodo, uz izvinjenje što nije pripremljen nastavak, ali pet 

minuta da pokušamo konsolidovati redove i nastavimo ovu sjednicu. Hvala vam. 

- 230 -


-pauza- 

Dame i gospodo, uz izvinjenje što ste čekali i zahvalnost na strpljenju, nastavljamo 

petu sjednicu. 

Otvaram pretres o Predlogu zakona o potvrđivanju Konvencije Savjeta Evrope o 

pristupu službenim dokumentima. 

Ovlašćeni predstavnici Vlade su Branislav Mićunović, ministar kulture i Željko Rutović, 

pomoćnik ministra koji je danas sa nama, pa vas molim da uvažite njegovo prisustvo i, 

eventualno, u slučaju potrebe, od njega čujemo odgovore. Izvjestioci odbora su Hidajeta 

Bajramspahić, Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo i Nada Drobnjak, Odbora za 

međunarodne odnose i evropske integracije. 

Otvaram pretres i pitam da li predstavnik Vlade želi dodatno obrazloženje Držim 

da nema potrebe, pa vas molim da nastavimo. Da li izvjestioci odbora žele Hvala vam. 

Ima li neko drugi da se javlja za riječ Imamo najavu iz Kluba SNP-a. 

Koleginica Snežana Jonica. Izvolite. 


Današnja prilika kada govorimo o ratifikaciji Konvencije Savjeta Evrope o pristupu 

službenim dokumentima je i mogućnost da podsjetimo na ono što je Crna Gora do sada 

uradila ili što radi, a nije u susret onome što nas očekuje kao obaveza nakon potvrđivanja 

ove konvencije. 

Na početku želim da naglasim da smo prošle godine imali od strane Vlade Predlog 

izmjena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacijama kojeg je Vlada povukla 

u novembru i da nakon toga nije bilo nikakvih pokušaja od strane Vlade u tom pravcu. 

Takođe da naglasim da je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom 

pristupu informacijama koji je negdje zaustavljen, bio jako loše rešenje, kojim je Vlada 

umjesto da se trudi da poboljša uslove pod kojima će građani dobijati informacije tim 

predlogom zakona pokušavala da obezbijedi što više preduslova službenicima da odbiju 

pristup informacija našim građanima, i to nije bio dobar pristup. Očekujem da će Ministarstvo 

uzeti u obzir činjenicu da će sva rasprava koja je na odborima vođena o tom zakonu, 

sve negativne reakcije koje je taj predlog zakona prouzrokovao u civilnom sektoru 

i koji su, pretpostavljam, dovele do toga da se zakon povuče iz procedure, dovesti do toga 

da je sada, nakon potvrđivanja Konvencije Savjeta Evrope o pristupu službenim dokumentima 

koji ćemo danas zaokružiti, obaveza da ozbiljno promislimo o potrebi kvalitetne 

izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama, a da prilikom izrade takvog jednog 

zakona uzmete u ozbir činjenicu da je u Crnoj Gori još uvijek veliki problem prilikom 

pristupa službenim dokumentima. To pitanje posmatram iz ugla činjenice da mi kao poslanici 

još uvijek imamo velikih problema u dobijanju odgovora na poslanička pitanja, 

u dobijanju odgovora na zahtjeve po članu 50 Poslovnika za dostavljanje obavještenja, 

da odbornici imaju još više problema u dostavljanju odgovora na poslanička pitanja. 

Onda se postavlja pitanje šta može da očekuje običan građanin kada se po Zakonu o 

slobodnom pristupu informacijama obrati za pristup službenim dokumentima, kada se 

to onemogućava onima koji imaju obavezu ili priliku da vam spočita kada to ne uradite. 

Činjenica da se još uvijek u državnim organima iznalaze svi mogući načini da se izbjegne 

obezbjeđivanje informacija o određenim podacima koje traže i poslanici i odbornici, a 

samim tim i građani, a naročito ono što se spočitava od strane civilnog sektora, a to je 

- 231 -


velika zatvorenost određenih državnih organa i organa lokalne samouprave, navode na 

razmišljanje da je prva obaveza, nakon ratifikacije ove konvencije, od strane Vlade da se 

ozbiljno promisli o kvalitetnoj izmjeni Zakona o slobodnom pristupu informacijama, pri 

čemu je obaveza da se ovoga puta ovim izmjenama zakona pristupi sa aspekta pozicije 

građanina kojem treba poboljšati uslove za pristup, a ne sa aspekta službi kojima ste u 

prethodnom pokušaju pomagali da izbjegnu pristup informacijama. 

Takođe, želim da naglasim činjenicu da je nakon donošenja zakona o zaštiti podataka 

o ličnosti u Crnoj Gori nastala praksa da se na veliki broj pitanja koja se tiču slobodnog 

pristupa informacijama odgovara onako sveobuhvatno se pozivajući na ovaj zakon 

odbijanjem jer se radi o podacima o ličnosti, a u isto vrijeme taj isti zakon nije ostvario 

svoju osnovnu svrhu, a to je da se, u konačnom, pokupe osnovne zbirke imaoca podataka 

o ličnosti. Jednostavno se u jednom pravcu bavimo nečim što bi trebalo da je pravo naših 

građana i u tom dijelu ga ne ostvarujemo. S druge strane, kada pravo svih građana na uvid 

u informacije o tome treba da obezbijedimo, pozivamo se na zakon koji inače u onim osnovnim 

okvirima ne primjenjujemo. Podsjećam na obavezu da svaki građanin ima pravo 

da ima sve relevantne informacije o tome na koji se način obavljaju poslovi u državnim 

organima, da svaki građanin mora da ima informaciju o tome na koji način se troše sredstva 

koja se prihoduju u državi i u budžetima opštine. U tom smislu, podsjećam na još 

jednu dilemu koja je otvorena upravo kroz tumačenje Agencije za zaštitu ličnih podataka, 

a tiče se onoga što definitivno ova konvencija obezbjeđuje građanima, da je svojevremeno 

Agencija za zaštitu ličnih podataka procijenila da odborniku ne treba dostaviti odgovor 

o tome ko je sve dužan komunalije opštini, jer se to tiče Zakona o ličnim podacima. 

Kako će onda taj odbornik, ili kako će sjutra građanin znati koliko se relevatno definisao 

budžet te opštine i ta njegova prihodna strana, ako se na ovaj način definiše nemogućnost 

dostavljanja podataka. To je jedan od mnogo primjera kako se onemogućava pristup informacijama 


Hvala koleginici Jonici. 

Ko se dalje javlja za riječ 

Poslanik Gojković. Izvolite. 



Poštovana Skupštino, par riječi o ovoj konvenciji. To je Konvencija Savjeta Evrope 

koja uvijek donosi neke demokratske ispravke. Međutim, ono što bih rekao za ovu 

konvenciju, to je da je ovo jedan formalni demokratski iskorak u Crnoj Gori, jer imamo, 

crno na bijelo, jedan dokument koji reguliše ovu oblast. Međutim, mogao bih reći da je 

defakto jedan demokratski iskorak, ako bi se za period s kojim to upoređujemo uzela neka 

prošla vremena, prije trideset, četrdeset, pedeset godina, kada na ovom prostoru nikome 

nije padalo na pamet da traži uvid u službena dokumenta, vjerovatno bi završio u zatvoru 

ili nekoj bolnici. Ako to gledamo sa tog aspekta, mi pravimo jedan korak naprijed. Da li 

će u stvarnosti to biti tako, mislim da neće. 

Prije svega, ova konvencija bi trebala da omogući jednu odgovornu komunikaciju 

između vlasti i onih koji to nisu. Međutim, iluzorno je to danas očekivati u Crnoj 

Gori, jednostavno ne postoji taj demokratski ambijent. Vlast uvijek ima pravi arsenal 

- 232 -


mogućnosti da zloupotrijebi službena dokumenta od njihovog uništavanja, kreiranja, prepravki 

itd. Vrlo su male mogućnosti da građani dođu na pravi način do službenih dokumenata, 

pogotovo ako su neke osjetljive oblasti u pitanju. Ono što je sigurno, šta pospješuje 

ovaj negativni imidž u ovoj oblasti, to je sigurno i naše stanje u pravosuđu, u policiji, u 

svim organima koji bi trebali na neki način da tretiraju ovu oblast. Ja ću uzeti primjer 

da ne dužim, da uštedim na vremenu, da smo u praksi imali mnogo slučajeva, sudskih 

sporova gdje su neki službeni dokumenti morali biti prezentovani. Međutim, mi u praksi 

to nemamo. Znači, kod nas ne može ni sudstvo, ni policija, ako je to nekom u interesu da 

dodje do nekih dokumenata koji bi rasvijetlili određenu oblast. 

Samo da napomenem neke slučajeve gdje se jednostavno iz medija može vidjeti da je 

pristup informacijama i dokumentima u Crnoj Gori vrlo težak. Samo da podsjetim na 

sudske sporove u vezi Vrhovnog suda, u vezi one zloupotrebe novca gdje smo svjedoci 

da 7-8 godina se vodi taj proces, a da mi ustvari ne možemo da saznamo šta se tu desilo. 

Da li fali tih 200-300.000 eura ili ne fali, kao da se tamo ne vodi nikakva službena dokumentacija, 

niti se to službeno registruje što se tamo troši. Montenegro erlajns, takođe 

vrlo nejasno, kompanija u Nišu, kompanija ovamo, jednostavno kao da državni organi ne 

mogu da izvrše uvid u sudska dokumenta i da razjasne javnosti o čemu se tu radi i da se 

odgovorni privedu pravdi. 

Onda slučajevi UTRO Boke, bivšeg državnog preduzeća, oko uzimanja kredita 

gdje su ljudi bili u pritvoru od Niteks banke po 5 godina, kao da se to ne može na osnovu 

tih službenih dokumenata utvrditi da li je ta procedura bila pravno valjana ili nije. Jedan 

sada aktuelan slučaj, takođe ova afera koju smo imali u medijima u vezi ubistva Duška 

Jovanovića gdje su se pojavili službenci bivše Agencije za nacionalnu bezbjednost koji 

su pravili službene zabilješke. Sada je javnosti apsolutno nepoznato da li te zabilješke 

postoje, ili ne postoje, ili su one sakrivene. Sada se navršava 7 godina od ubistva Duška 

Jovanovića. U petak će se to obilježiti protesnom šetnjom od Skupštine do mjesta ubistva. 

Znači, za 7 godina javnost još nema jasnu sliku ni o službenim dokumentima, ni o motivima 

tog ubistva, niti se taj slučaj završava. 

Ono sa čim bih završio, to je ono što je nama poslanicima omogućeno preko člana 

50. Ja sam kao poslanik poslao pitanje po članu 50 Savjeta za privatizaciju. Prvi odgovor 

na pitanje je bio privatizacija Vektra Boke, novi aneks ugovora, milionske štete da ću to 

saznati iz javnosti. Ja sam sada obnovio taj ugovor, ali očigledno da ima nešto da se tu 

krije i da taj ugovor i aneks sa Vektra Bokom nije potpisan. Znači jedna dosta zamagljena 

atmosfera gdje se zamagljuje suština i ono što je svrha ove konvencije jedna odgovorna 

komunikacija, jedna transparentnost, ovdje sigurno nije omogućena, ali da se nadamo da 

će se to u nekom budućem periodu omogućiti i da će napokon ti evropski standardi 

zaživjeti u Crnoj Gori. Hvala. 



Kolega Emilo Labudović. Izvolite. 


Gospodine potpredsjedniče, gospodine Rutoviću, koleginice i kolege, 

Na dnevnom redu je jedan od onih brojnih dokumenata o kojima, ja moram da 

priznam i da dio odgovornosti za jedan takav odnos preuzmem na sebe, pristupamo dos- 

- 233 -


ta deklarativno, dosta neobavezno i bez upoznavanja i prodiranja u samu suštinu onoga 

što potpisujemo i onoga čemu pristupamo svjesni jednim dobrim dijelom u nedjelotvornost 

tih brojnih konvencija kada je njihova primjena i njihova suština u Crnoj Gori u 

pitanju, a s druge strane skoro i po nekakvoj navici koja se polako uvrežuje ovdje da smo 

mi zapravo ovdje jedna, da kažem, manufakturna traka koja treba taj sijaset propisa i 

zakona, koji nam sljeduju na ovom putu prema Evropskoj uniji, da samo odštambiljamo 

i da stavimo i da složimo tamo u te brojne fascikle koje će skupljati prašinu na policama 

Ministarstva pravde ili na nekim drugim mjestima, a koja će u realnom životu biti 

prisutna kroz ono što se zove volja onih koji su na vlasti. Teoretičari političkih kretanja 

kada je vlast i njena suština u pitanju, a gledano iz modernog ugla i modernih kretanja na 

političkoj sceni samom unutrašnjom suštinom vlasti smatraju prisustvo ili sile ili informacije. 

Prisustvo sile, kao srži vlasti i njenog održavanja sve manje je u modi. Prisustvo 

i posjedovanje informacije, mogućnost njenog doziranja, mogućnost manipulacije tom 

informacijom se danas smatra najjačim oružjem i najjačim momentom za očuvanje ili 

za obaranje određene vlasti na određenom prostoru. Ono što me motivisalo da uzmem 

riječ,kada je u pitanju ova konvencija, jeste stanje duha u Crnoj Gori kada je riječ o slobodi 

pristupanja dokumentima. Nije dovoljno to što postoji zakon, kao što nije dovoljno 

postojanje nijednog zakona samog po sebi, mit o nedodirljivosti, mit o nedokučivosti 

onoga što se radi u vlasti je nešto što u Crnoj Gori nije ni načeto. Znate koja je mogućnost 

da se u Crnoj Gori desi neki vikiliks. Jednako otprilike koliko i vjerovatnoća da neke 

od brojih meteorita koji kruže oko Zemlje ili prolaze njenom putanjom udareu u nju. 

1:1.000.000, a bojim se da kada je o Crnoj Gori riječ da ta vjerovatnoca ide na mnogo, 

mnogo veću srazmjeru. Ja znam da ćemo mi izglasati ovu konvenciju, pristupiti njoj, ali 

takođe znam da sa stanovišta promjene stanja u Crnoj Gori to neće značiti ništa. Govorili 

su moji prethodnici o tome koja je mogućnost da mi koji smo kreatori, na kraju krajeva, 

i te zakonske atmosfere i ambijenta dodjemo do određenih podataka, a kada smo mi u 

toj nemogućnosti više nego u mogućnosti, mogu vam reći da je mogućnost građanina 

običnog da dodje do nečega što se zove službeni dokumenat i da na osnovu uvida u taj 

službeni dokumenat dodje do određene informacije, jer nije samo intencija da se dokumenat 

vidi još recipročno višestruko suočena sa nepromostivim barijerama. Glasajući za 

ovu konvenciju ja molim sve vas, moleći samog mene da imamo na umu da nije dovoljno 

samo da dignemo ruku .... 



Dame i gospodo, znači li to da mogu privesti kraju ukoliko se ne javlja niko od 

predstavnika predlagača 

Izvolite, gospodine Rutoviću. 

ŽELJKO RUTOVIĆ: 

Hvala potpredsjedniče, hvala cijenjenim kolegama poslanicima što su dali osvrt 

na Zakon o slobodnom pristupu informacijama, naravno koristeći kao predložak pomenutu 

konvenciju uvida službenim dokumentima. Tim povodom vrlo kratko. Za očekivano 

je bilo da ćete komentarisati na tragu uvida i pristupa službenim dokumentima, akciono 

zakonodavstvo koje reguliše slobodu pristupa informacijama. No, ovdje samo kratko u 

dva nivoa pokušaću da svedem raspravu u ime predlagača. 

- 234 -


Prvo, ako dobro pogledate konvenciju vidjećete da su standardi koji su sadržani 

u konvenciji doneseni 2008. godine već uvršteni u naš normativno-pravni poredak Zakona 

o slobodnom pristupu informacijama. Inače ova materija je sama po sebi izazovna 

i veoma inspirativna za mnogo dužu demokratsku tradiciju i praksu pomenutog zakona 

i dozvolite da se sa koleginicom Jonicom, jer bi nam trebala posebna rasprava, po ovoj 

tački , ne bih složio, naravno iz egzaktnih razloga da je taj zakon loš. Ali, cijeneći vaše 

interesovanje dozvolite mi zbog same javnosti vrlo kratko. 

Za 2010. godinu poslednji kvartal bilo je predvidjeno i bili ste u pravu predlog 

izmjena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Imajući u vidu prethodnu 

potrebu izrade analize kao i uvid u analitičko mišljenje Evropske komisije u kojoj se kaže 

da treba uspostaviti balans izmedju porodice zakona, Zakona o slobodnom pristupu informacijama, 

Zakona o tajnosti podataka i Zakona o ličnosti podataka, međuresorska radna 

grupa u sastavu Ministarstva kulture, što priznaćemo je po malo neuobičajno, jer ovo je 

praksa iz mandata javne uprave ili Ministarstva pravde, načinila radna grupa tri ministarstva, 

Ministarstva kulture, Ministarstva odbrane i Ministarstva unutrašnjih poslova koja 

je upravo ovih dana završila svoju analizu na tragu harmonizacije. Za vašu informaciju 

mi predlažemo izradu novog zakonskog teksta zakon o slobodnom pristupu informacijama 

sa izmjenama i dopunama dva prateća teksta kako bi se na zdrav način protežirao 

javni interes, odnosno našao balans između zaštite prava privatnosti i ličnosti i, s druge 

strane slobode pristupa informacijama. 

U krajnjem, završavam konvencija jeste bila predmetni osnov za buduću reviziju 

tog zakonodavstva. Nas raduje da su kritičke ocjene koje su i prethodni zakon pratile iznijele 

par afirmativnih komentara i čitavi koncept koji prati regulaciju slobodnom pristupu 

informacijama. 

I poslednja rečenica, Crna Gora to radi u situaciji kada nema niti poseban organ 

niti povjerenika, niti eventualnog ombudsmana za nadzor primjene zakona o slobodnom 

pristupu informacijama. Hvala na pažnji. 


Hvala, kolega pomočniće ministra Rutoviću. Hvala koleginicama i kolegama koji 

su uzeli učešće u radu. 

Ovim zaključujem raspravu o Predlogu zakona o potvrđivanju Konvencije Savjeta 

Evrope u pristupu službenim dokumentima. Glasanje ćemo obaviti zajedno sa ostalim 

raspravljenim predlozima. 

Sada, pošto su se stekli uslovi, predlažem da pređemo na tačku koju smo prethodno 

bili najavili, a to je Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne 

Gore i Vlade Republike Turske o razmjeni zemljišnih parcela za diplomatske misije. 

Ovlašćeni predstavnici Vlade su dr Milorad Katnić, ministar finansija i Periša 

Perović, pomoćnik ministra. 

Izvjestioci odbora su dr Miodrag Vuković, Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo 

i Obrad Stanišić, Odbora za međunarodne odnose i evropske integracije. 

Ministar Katnić. Izvolite. 


Zahvaljujem. 

Odnosi između Crne Gore i Republike Turske su veoma dobri. Saradnja izmedju 

- 235 -


dvije države je vrlo sadržajna i intenzivna posebno u ekonomskoj i privrednoj sferi u 

oblasti odbrane, obrazovanja, turizma i drugim oblastima od obostranog interesa. Ovim 

ugovorom uređuju se politička, ali i ekonomska pitanja. Predmet koji se reguliše ovim 

ugovorom je razmjena zemljišta parcela koje će koristiti diplomatske misije u Ankari 

Republike Turske i diplomatska misija Republike Turske u Podgorici. Po tom osnovu 

crnogorska strana prenosi na tursku stranu imovinska prava na zemljištu parcele broj 

1275/23 iz lista nepkretnosti 177 i 1275/11 iz lista nepokretnosti 4319 koja se nalazi u 

Podgorici na području Dupa Spomen park Kruševac ukupne površine 7.434 m2 procijenjene 

vrijednosti na iznosi od 4.609.700 eura. Turska strana prenosi na crnogorsku stranu 

imovinska prava na zemljištu parcele br. 25.027/14 površine 3.335 m2 u diplomatskoj enklavi 

u Ankari procijenjenoj na iznos od 4.190.758 eura. Razlika u vrijednosti nepokretnosti 

od 418.941 euro turska strana će uplatiti Glavnom gradu Podgorici nakon stupanja 

na snagu ovog ugovora. 

Strane su se dogovorile da neće podnositi nikakve zahtjeve vezane za vrijednost 

zemljišta i njenu lokaciju i dimenzije i da će razmijenjene zemljišne parcele koristiti 

isključivo za izgradnju i rad diplomatskih predstavništava. 

Takođe je dogovoreno da će tokom izrade projekta izgradnje objekata na navedenim 

zemljištima svaka od strana poštovati zakone i druge propise u oblasti stanovanja 

i planiranja. Ugovor je zaključen u skladu sa relevantnim odredbama Bečke konvencije 

iz 1961. godine o diplomatskim odnosima i neophodno je da ovaj ugovor bude potvrđen 

i od strane Skupštne. Diplomatskom notom smo obaviješteni da je turska strana već objavila 

ugovor u službenom listu i sa usvajanjem ovog zakona steći će se uslovi da se izvrši 

formalno-pravna razmjena zemljišta i u tom smislu predlažem poslanicima da podrže 

ovaj zakon, odnosno ovaj ugovor kojim je obuhvaćena razmjena zemljišta. Zahvaljujem. 


Hvala, ministre. 

Otvaram pretres. Ko se javlja za riječ 

Gospodin Lalošević. 


Poštovane kolege, gospodine ministre, 

Danas imamo na dnevnom redu Predlog zakona o potvrđivanju sporazuma između 

Vlade Crne Gore i Vlade Republike Turske o razmjeni zemljišnih parcela za diplomatske 

misije. Ono što je sigurno jeste to da treba ovdje istaći da je Crna Gora apsolutno 

privržena i prepoznata i u region, ali i prepoznala je neki svoj budući plan, prije svega, 

da bude posvećena dobrosusjedskim odnosima i u regionalnom okviru, a i šire.Prije par 

dana je završena i Sjednica centralno- evropske inicijative, jednog značajnog skupa u 

Beogradu kome smo prisustvovali gospodin Vuković i ja kao delegacija crnogorskog Parlamenta. 

Između ostalog vidjeli smo tu da osim ovog drugog predsjedavanja Crne Gore 

koju smo naslijedili od Turske tiče se procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi, Turska je 

jedna veoma moćna i jaka država i želi da se uključi u ovu centralno evropsku inicijativu. 

U tom kontekstu mi apsolutno podržavamo sve vidove moguće saradnje. Ja sam tada 

govorio da je crnogorska delegacija, koja je boravila u Turskoj, vidjela da je Turska prijateljska 

zemlja i da je apsolutno riješena da ostvari svaku vrstu bilateralnih, ekonomskih 

i svih drugih odnosa sa Crnom Gorom, što je veoma značajno, jer ću vas podsjetiti da je 

u ovom trenutku ona jedna od najboljih investitora. 

- 236 -


Ono za šta sam se javio i zašta sam govorio krajem aprila kada smo vodili raspravu 

na našem Odboru za međunarodne odnose i evropske integracije, jeste činjenica da ovdje 

za nekoga ko laički gleda ove brojke postoji razlika u kvadraturi one zemlje koju mi dobijamo 

od strane Republike Turske za uzvrat ono što mi dajemo ovdje u ovom rezidencijalnom 

spomen parku Kruševac. Naravno, da ja neću ulaziti sada u ekonomsku opravdanost 

cijena i jednih i drugih i znam da će ova razlika od oko 418 hiljada evra pripasti glavnom 

gradu. Imao sam prilike da vidimo lokaciju buduće crnogorske ambasade, na izvanrednom 

je mjestu. Nalazi se u rezidencijalnom kvartu Ankare i tu nema ništa sporno. Ono što 

treba ovom prilikom konstatovati jeste činjenica da smo tada imali reakciju predsjednika 

Skupštine glavnog grada koji je kazao da nije upoznat sa nekim dopisom koje je Ministarstvo 

finansija negdje 09. decembra prošle godine uputilo Ministarstvu za vanjske poslove 

Crne Gore ili ambasadi Republike Turske, gdje navodno se kaže da je Ministarstvo finansija 

dostavilo taj akt i da je odluka u Skupštini glavnog grada postoji. Tada smo ovdje 

čuli reakciju predsjednika Skupštine da te odluke nije bilo, u međuvremenu je sazvana 

sjednica Skupštine glavnog grada. Koliko čujem od potpredsjednika Rastodera i pročitao 

sam iz štampe ta odluka je donešena i ponavljam još jednom, apsolutno nije mi namjera 

bila da ulazim u cjelokupne te odnose između koalicionih partnera.Uostalom vidjeli smo 

i danas neka slična dešavanju u Skupštini opštine glavnog grada. To me apsolutno ne 

zanima u ovom trenutku, zanima me to što smo u tom razgovoru koji smo imali u jednoj 

živoj raspravi na Odboru za međunarodne odnose i evropske integracije konstatovali da 

je neophodno da se na ovakav ili sličan način rešavaju pitanja možda i razmjene zemljišta 

sa nekim drugim zemljama. Ovo je možda i prilika da se u ovako ozbiljnim rabotama 

zauzme jedna doza, mogu slobodno reći, objektivnosti prilikom sklapanja tih ugovora da 

se napravi red poteza onakav kakav sleduje po zakonu, da ne dolazi do vacuum prostora, 

da se ne dešava da se po štampi povlači izjava jednog od čelnika. Nismo imali nikakav 

ugovor, drugi ga demantuju i tako dalje. Suština cijele priče, ja ne sumnjam da će zemlja 

koju smo imali prilike da vidimo u Ankari, apsolutno zavrijediti da Crna Gora napravi 

ambasadu u Ankari i ne sumnjam da će Turska kao jedna moćna i respektabilna država 

to isto uraditi u Podgorici i da će oplemeniti onaj dio spomen parka, ali je suština moje 

priče da se takve neozbiljnosti više ne ponove. Ponavljam još jednom, razvoj dobrosusjedskih 

odnosa je veoma značajna činjenica i samim činom predsjedavanja, ovim inicijativama 

Crne Gore, mi smo naslijedili od Turske predsjedavanje ovog pakta za stabilnost 

jugoistočne Evrope i postoji mogućnost da nam se oni pridruže i ovoj centralno evropskoj 

inicijativ. Nadamo se da ‘e i u Evropskoj uniji da se jednog dana, govori o tome da slični 

sporazumi mogu da se naprave na zadovoljstvo obije strane. Zahvaljujem. 


Hvala i vama, kolega Laloševiću. 

Komentar na izlaganje prijavio je kolega Mugoša. Izvolite. 


U ime Kluba komentar ili bolje reći pojašnjenje do kraja da ne ostane ništa a da 

nije apsolutno razjašnjeno. Dakle, nije tu bilo nesporazuma, nego je možda nedovoljne 

informisanosti. Znači, možete pogledati svaki dokument i kod nas i u Ministarstvu finansija. 

U momentu razgovora i pregovora Turska strana je tražila od crnogorske strane da to 

ide na verifikaciju u Parlament Republike Turske. Dakle, u skladu sa ovlašćenjima koja 

- 237 -


ima gradonačelnik kao organ on ima pravo da Vladi Crne Gore ponudi, predloži što je 

i učinio u ovom slučaju, upravo kako ste vi pomenuli datum, decembra mjeseca, nakon 

svog tog usaglašavanja koje je bilo u prisustvu ekselencije njene, ambasadorke Turske. 

Dakle, glavni grad, odnosno gradonačelnik je obavijestio Vladu i uradio sve prethodne 

radnje. Do duše, to se dešavalo u ono vrijeme živih rasprava ko ima koje pravo u odnosu 

na raspolaganje imovinom koju smo konačno razjasnili početkom ove godine. Ova verifikacija 

ovdje u Parlamentu je pošla upravo tragom te inicijative koja je išla prema Parlamentu 

Crne Gore. Kako je, u međuvremenu, prošlo jako puno vremena ljudi koji poznaju 

potpuno ovu pravnu materiju znaju da i to kad Vlada donese odluku na predlog svojih 

ministarstava to mora biti verifikovano u Parlamentu glavnog grada što je i urađeno. 

Prema tome, ova rezolucija i deklaracija nije suvišna, a nije čak ni trebala da bude nakon 

odgovora koji je uslijedio od turske strane, negdje aprila mjeseca, ali mi smo željeli da 

ispoštujemo od početka i upravo da ne bi dolazilo do bilo kakvih sumnji ili komentara 

koji su se i danas čuli mislim da je sada potpuno jasno. 

Dakle, glavni grad, odnosno, gradonačelnik ..(Prekid) od onoga što je zahtijevala 

Turska i crnogorska strana, dakle, to je urađeno. Turska strana je pozitivno odgovorila 

27. aprila tako da, među nama rečeno, mimo Vlade sada kada je uradio to i glavni grad, 

pošto je Vlada završila ovaj posao sada koji treba da završimo u ovom Parlamentu nije 

bio formalno pravno sada neophodan. Da je to uradio Parlament Turske morali bi i mi to 

da uradimo ovdje i da bude potpuno identična situacija. Da iskoristim samo dva sekunda 

ovo što se dešavalo i što se dešava u Paralamentu glavnog grada da ostavimo da bude u 

Parlamentu glavnog grada. 


Hvala, kolega Mugoša. 

Pravo na odgovor na komentar. 



Potpuno se slažem, gospodine Mugoša. Ja niti sam učestvovao u sklapanju i dogovaranju 

vaše koalicije niti ću učestvovati u rasklapanju. Potpuno se slažem, navijam intimno da 

dođe do rasklapanja, šta će se desiti pokazaće vrijeme. Suština moje priče je bila u nečem 

drugom. Mi smo ovdje vodili intenzivnu raspravu oko jednog veoma značajnog sporazuma 

koji je crnogorska Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova potpisalo sa Republikom 

Hrvatskom, a ticalo se zaštite prava takozvane, tako su je naslovili, crnogorske manjine. 

Ovdje smo imali gotovo dva ili tri dana rasprave o tome jer smo mi iz opozicije iz SNP-a i 

neke druge kolege smatrali da ne treba praviti nikakvu vrstu diskriminacije nego treba kazati 

Crnogorske zajednice u Hrvatskoj. I tada smo kazali da je pogrešno potpisivati sporazume 

unaprijed, a onda dastavljati taj sporazum na verifikaciju crnogorskom Parlamentu. 

To je bila suština moje priče. Ja sam imao polemiku i tada kada sam prvi put 

govorio o tome da ne treba dovoditi u zabludu bilo koga, ne treba dovoditi u zabludu ili 

eventualno u nedoumicu bilo koga od nas da je to suština. Ova zemlja mora biti ozbiljna 

kada se tiče ovakvih stvari, kada se tiče potpisivanja ili verifikacije određenih sporazuma 

koji imaju težinu prije svega na međunarodnom planu. To je bila suština moje priče. Ne 

možete vi potpisati to pa nam onda dostaviti da ga mi verifikujemo kao što je bila i ova 

nedoumica na Odboru za međunarodne odnose i Evropske integracije. U kontekstu priče 

- 238 -


o potrebi razmjene o dobiti koju će glavni grad imati apsolutno sam rekao svoje mišljenje 

i smatram da je to recept kako se i sa nekim drugim zemljama može uraditi sličan posao. 

Gospodine Rastoder samo ako se slažete 15 sekundi, jer u nekim gradovima, evo sticajem 

prlika dao nam je Bog da putujemo, vidimo da imamo dosta ambasada gde plaćamo 

veoma skupe kirije, a imamo dosta mogućnosti da principom reciprociteta riješimo trajno 

prostorije crnogorskih ambasada u određenim regionima. Hvala. 


Hvala kolegi Laloševiću. Nadam se da smo pojasnili i ovo pitanje. 

Prijavili su se za diskusiju kolega Emilo Labudović, kolega Velizar Kaluđerović, 

kolega Raško Konjević. 

Kolega Labudović. 


Gospodine potpredsjedniče, koleginice i kolege, 

Motiv da se javim za ovu diskusiju nije konkretno ovaj sporazum koji treba da se potpiše, 

već činjenica da problem oko diplomatskih predstavništava Crne Gore u inostranstvu nije 

iscrpljen time što ćemo riješti pitanje buduće ambasade Crne Gore u Republici Turskoj. 

Vi znate, i ja to ne moram da podvlačim, da što se tiče mene lično i kluba kojem pripadam, 

mi ni izbliza ne dijelimo gotovo ni jedan od spoljno političkih pogleda i spoljno 

političkih akcija Crne Gore, i za mnoge neposredne odluke i aktivnosti, ne samo da nijesmo 

spreni da ih podržimo, već se nikada sa njima nećemo pomiriti. Ali, to je jedna druga 

priča. Ono što je neizbježno i ono što čeka i nas sjutra kad preuzmemo upravljanje Crnom 

Gorom, jeste, potreba da Crna Gora, kao država, ima svoja diplomatska predstavništva u 

zemljama za koje se opredijeli. Ali, ono što je prethodna obaveza, a što nikad ova Vlada 

i ova vlast nije uradila jeste da napravi srazmjeru između svojih spoljno političkih interesa 

i svojih ekonomskih mogućnositi. U toj činjenici, gospodine Katniću, vidim na neki 

način i vezu što se ovim povodom obraćam vama i ako je ovo prevashodno i prvenstveno 

problem Ministarstva vanjskih poslova. Naime, ono što ja smatram pitanjem ne samo 

potrebe već pitanjem časti i ugleda, a to je u diplomatiji, takođe, veoma važno, jeste, 

lokacija, pozicija i izgled diplomatskih predstavništava koje Crna Gora ima u inostranstvu. 

Bio sam nedavno svjedok u jednoj od država koja je u ovom trenutku od posebnog 

spoljno političkog interesa za Crnu Goru, da diplomatsko predstavništvo možete naći 

sasvim slučajno. Vjerujte, bez obzira, na moju poziciju, poslaničku, građansku i kakvu 

god hoćete, bilo me je u izvjesnoj mjeri sramota izgleda tog diplomatskog predstavništva. 

Predstavništo iole bolje spoljno trgovinske firme, gospodine Katniću, u toj državi izgleda 

bolje od diplomatskog predstavništva Crne Gore. Na početku nečega što se zove 

rezidencijalni kvart, gdje 50m nakon te lokacije nailazite na velelepne vile diplomatskih 

predstavništava zemalja koje to sebi mogu da priušte, gotovo neprimjetna, sa tablom 

koja se nalazi na ivici podrumskih stepenica i sa državnom zastavom koja se nalazi uza 

same stepenice, pri tom izblijedila, iscijepana i da vam ne kažem kakva. To nije slika 

koju Crna Gora zaslužuje da je predstavlja na bilo kojoj tački u inostranstvu. Možemo 

mi da se sporimo oko toga šta pod Crnom Gorom podrazumijevamo, ali je činjenica da 

ono što nam je zajedničko, jeste i mora da bude, njen međunarodni ugled, gospodine 

Katniću. Pa opružite se onoliko koliko vam je guber dug. Tamo gdje ste se opredijelili da 

imate rezidencijalno predstavništvo, ono mora zaista biti reprezentativno. I da ga nema, 

- 239 -


bolje da te poslove predstavljanja Crne Gore obavlja neka druga ambasada i neko drugo 

diplomatsko predstavništvo, nego da se obavlja na toj i takvoj adresi i u toj i u takvim 

prostorijama. Upozoravam Vas da način na koji je ovo riješeno sa Republikom Turskom 

treba u najmanjoj mogućoj mjeri da bude osnovica i da bude model na koji bi trebalo da 

riješite pitanje diplomatskih predstavništava Crne Gore u onim zemljama, ponavljam za 

koje se Crna Gora opredijeli da su joj u spoljno-političkom tom pogledu najvažnije. 


Hvala, kolega Labudoviću. 

Ministar Katnić ima potrebu za komentarom ove diskusije. Izvolite. 


Zahvaljujem, poštovani predsjedavajući. 

Samo par komentara na izlaganje gospodina Labudovića. 

Raduje me da je gospodin Labudović zainteresovan za izgled ambasada i diplomatskih 

predstavništava Crne Gore u inostranstvu i da je spreman da zajednički tražimo 

rješenje modela da ih unaprijedimo kako bismo povećali međunarodni ugled Crne Gore 

u inostranstvu i ugled se ne reprezentuje samo sa zgradama i izgledom zgrada iako je to 

važno i slažem se da je važno. Ali, prije svega se reprezentuje i sa ljudima koji predstavljaju 

jednu državu i u tom smislu trebamo takođe paziti i kako zastupamo državu kada 

boravimo u inostranstvu. Razumijem da i vi podržavate ovaj Ugovor i ovaj način za regulisanje 

odnosa i pitanja između Crne Gore i Turske i da na sličan način trebamo tragati 

za rješenjima koja treba da omoguće da imamo reprezentativna predstavništva u inostranstvu 

ondje gdje ekonomski, politički analiziramo i sagledamo i odlučimo da Država Crna 

Gora treba da ima svoja diplomatska predstavništva. U tom smislu sam shvatio i vaše 

izlaganje kao podršku i ovom Zakonu, ali i podršku da unapređujemo ugled Crne Gore i 

kroz zgrade i kroz aktivnosti koje svako od nas ima bilo da je pozicija ili opozicija. Hvala. 

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER: 

Hvala i Vama. 



Gospodine Katniću, uopšte mi nije jasno na osnovu čega ste Vi izvukli zaključak 

da je pitanje međunarodnog ugleda Crne Gore isključivo vaša stvar i da je Crna Gora vaše 

privatno vlasništvo i da se po svim segmentima i po svim oblicima njenog ispoljavanja 

može jedino prepoznavati po vama. Ona pripada, vjerujte, i meni ništa manje nego bilo 

kome od vas sa te tamo strane. To što se mi ne slažemo i nećemo se nikad složiti zbog 

čega Vi sjedite tamo, ja sjedim ovdje, a brzo ćemo se zamijeniti, oko toga kakva ona treba 

da izgleda to je druga priča. Ali, kada je u pitanju njen međunarodni ugled kao države, 

gospodine Katniću, to nije nikako vaša privilegija. I ovo ne shvatite kao podršku vama i 

vašoj spoljno-političkoj vizuri Crne Gore! Ni na kraj pameti. Ali, dokle god budem ja živ 

i svi moji koji su u Crnu Goru uložili sve što su imali i mogli nama će biti stalo do Crne 

Gore i do njenoga ugleda i to ne na način na kojima je vama stalo, gospodine Katniću, 

nego na jedan način koji podrazumijeva istorijsko utemeljenje i državno utemeljenje. Jer 

ne počinje Crna Gora 21. Maja, gospodine Katniću, i ne počinje sa Vama, a budite sigurni, 

neće se ni sa vama završiti. 

- 240 -



Hvala Vam. 

Hvala kolegi Stanišiću što je odustao, ali molim vas u pozitivnom je kontekstu 

pomenuto ime kolege Stanišića. Hvala vam. 

Nastavljamo dalje sa kolegom iz parlamentarne većine gospodinom Konjevićem, 

pa Kaluđerovićem. Izvolite. 



Želim samo da prosto potvrdim nešto što je bila već prethodno iznešena priča i 

zaista za razliku od onoga što je danas bilo u parlamentu glavnog grada što je klasično 

pravno nasilje u ovoj proceduri smo zaista imali pravni poredak. Ovdje smo zaista imali 

poštovanje procedure. Možda je sticajem određenih okolnosti usljed, rekao bih, neinformisanosti 

u jednom dijelu i razmjene komunikacije između parlamentarnog odbora 

i Ministarstva finansija došlo u jednom trenutku do nesporazuma ali želim da kažem 

da smo mi do kraja kao Skupština glavnog grada i Vlada Crne Gore u tom kontekstu 

ispoštovali ono što jesu naše zakonske obaveze i ono što je vrlo važno jeste da je glavni 

grad kroz ovu razmjenu prihodovao u svoj budžet nekih 416 hiljada eura, da je Crna 

Gora dobila atraktivnu lokaciju za izgradnju svoje ambasade u Turskoj i svakako da je 

Turska dobila atraktivnu lokaciju za izgradnju svoje ambasade u glavnom gradu. Složiću 

se sa kolegom Labudovićem da ovakvi primjeri treba da posluže kao dobar model da 

rješavamo ono što jesu u tom segmentu vrlo goruća pitanja, a to je rješavanje lokacija i 

smještaja naših diplomatskih predstavništava jer bez adekvatnih uslova za rad naših diplomatskih 

predstavništava nećemo imati adekvatne rezultate u tom kontekstu. 

Još jednom i sa tim završavam. Sve je urađeno onako kako su to propisi nalagali 

i usljed vjerovatno određenih nesporazuma ali smo te nesporazume riješili tokom prošle 

sjednice i sjednice Odbora tako da mislim da je ovo dobar primjer. Hvala. 

PREŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER: 

Hvala i Vama, kolega Konjeviću. 

Kolega Velizar Kaluđerović. 


Hvala Vam, gospodine potpredsjedniče. 


Da ne bi bilo kakve dileme kakav odnos imam prema Predlogu zakona o 

potvrđivanju Sporazuma između Crne Gore i Turske, podržavam da se usvoji ovaj sporazum 

i na taj način stvore pretpostavke o određivanju lokacija za diplomatsko-konzularno 

predstavništvo Turske u Crnoj Gori i, obratno, Crne Gore u Turskoj. Ono što je predmet 

moje pažnje i na šta ću pokušati da skrenem pažnju javnosti je neprihvatljiv i nedozvoljiv 

zbog toga što je nezakonit postupak kojim se pošlo u ovu proceduru. 

Pozivam da mi predstavnik Vlade ili bilo ko od zainteresovanih kolega ospori 

činjenicu koja piše u Predlogu teksta Sporazuma da je 17. decembra 2010.godine Vlada 

Crne Gore sa Vladom Turske zaključila ovaj Sporazum koji se tiče ovih lokacija. 

Skupština glavnog grada Podgorice, koja je po Ustavu i po zakonu jedina vlasna 

da vrši imovinska ovlašćenja nad nepokretnostima u vlasništvu glavnog grada, se pitan- 

- 241 -


jem donošenja odluke o prenosu prava svojine Vladi Crne Gore bavila nakon što smo mi 

ovo pitanje uvrstili, i to sjećate se, uslovno u dnevni red ove sjednice o kojoj sada raspravljamo 

na ovu temu. Dakle, pobrkan je red poteza, morala je prvo Skupština glavnog grada 

da izvrši svoja imovinska ovlašćenja i prenese pravo raspolaganja na Vladu da Vlada tek 

tada zaključi Sporazum koji dolazi na ratifikaciju u ovaj parlament. Tu apsolutno nema 

nikakve dileme i primjećujem iz rasprave prethodnih učesnika da je ovo učinjeno uz 

puno saglasje nosioca izvršne funkcije u Skupštini glavnog grada , za razliku od toga što 

ima puno nesporazuma između nosioca izvršne funkcije u glavnom gradu i Vlade Crne 

Gore kada su u pitanju raspolaganja nepokretnostima u glavnom gradu na koja Vlada 

treba prethodno da da određeni akt saglasnosti od čega se bježi i pokušava sakriti na 

način što se nudi u jednom periodu samo jedna odluka Skupštini, a iza toga se pokušavaju 

sakriti sve ostale transakcije koje idu u Skupštini. Dakle, protestujem što je zaobiđena 

nadležnost koja isključivo pripada Skupštini glavnog grada, a inače bi, da je samo respektovana 

Skupština koliko se morala respektovati njeno zakonsko ovlašćenje moralo 

tako desiti i vjerovatno se tu u suštini ne bi mnogo toga promijenilo. Ali obavezni smo svi 

da poštujemo Zakon, pa i Vlada, pa i aktuelni gradonačelnik glavnog grada, pa i mi kada 

raspravljamo o ovome i kada smo dovedeni pred svršen čin ali moramo makar podsjetiti 

na ove stvari, bez obzira što ćemo podržati potpisivanje ovog Sporazuma. 

I ja da kažem, imam informaciju od kolega odbornika u Skupštini glavnog grada, 

mislim da zavređuje pažnju javnosti bez obzira što za trenutak izlazi iz ove teme. To je 

najblaže rečeno pravna hajdučija što su odbornici DPS-a i jedan opozicioni odbornik 

učinili. Javnost će lako saznati da ja ne izgovaram njegovo ime. Oni su potpuno pogazili 

i Statut glavnog grada, i Poslovnik o radu Skupštine i Zakon o lokalnoj samoupravi. 

Pozivam ukupnu i stručnu i drugu javnost da pročita da li je jedino lice koje je ovlašćeno 

da predloži sekretara skupštine glavnog grada predsjednik Skupštine, u ovom trenutku 

gospodin Konjević, to nije učinio. 

Hvala vam i izvinjavam se. 


Hvala vam. 

Kolega Mugoša, komentar izlaganja. 


Ja ću se pokušati držati striktno ove teme kroz svoju diskusiju jer želim da saopštim 

da su Vlada Crne Gore i uprava glavnog grada već unazad nekoliko godina poveli puno 

računa da odgovorimo svim zahtjevima diplomatsko-konzularnih predstavništava. To 

smo uradili u protekloj deceniji i činićemo i ubuduće. 

Prema tome, mi ne možemo ni jednog stranog diplomatskog predstavnika, ni jednu 

državu da natjeramo da uradi nešto što joj mi nudimo ukoliko ona to ne želi i neće, 

ukoliko ona to traži striktno. Pored Podgorice, Vlada i prijestonica Cetinje takođe su 

pokazali punu spremnost da pojedine objekte koji su nekada bili diplomatsko-konzularna 

predstavništva budu u službi takvih objekata ili čak i kulturni ili neki drugi centri tih 

zemalja nekadašnjih vlasnika tih objekata. Ipak, najviše je opredjeljenje da ipak diplomatska 

predstavništva budu u Podgorici i želim da razjasnim da smo zajedno sa Vladom 

pripremili dva takva predstavništa za Republiku Srbiju i za Republiku Hrvatsku, a još 

uvijek se čekaju odgovori šta treba da dobije crnogorska strana. U Zagrebu je gotovo sve 

- 242 -


dogovoreno i to baš i rezidencijalno naselje i veoma kvalitetni objekti koji treba da se 

naprave što smo i mi njima ponudili u Podgorici. 

Pored postojećih lokaliteta na kompletnoj obali Morače su još uvijek na raspolaganju 

tri urbanističke parcele. U dijelu nekadašnjeg gradskog zelenila u parku ispod brda 

Gorica predviđena je izgradnja osam takvih objekata uz to što je Narodna Republika Kina 

sada u postupku u zahtjevima opet kod Vlade glavnog grada da možda izmijeni neki lokalitet, 

a što se tiče Njemačke države ona je ..(Prekid)......... njihov rezidencijalni objekat za 

stanovanje. 

Dakle, zaista se oko toga vodi računa i tu nema nikakve dvojbe da je tako kako je 

danas ovdje saopšteno. 

Što se tiče prethodnih diskusija oni nijesu zasnovani na činjenicama, niti glavni 

grad niti Vlada nijesu uradili ništa mimo zakona. Gradonačelnik je imao ovlašćenje i rekao 

sam sporili smo se oko toga da li ima ili nema takva ovlašćenja. Shvatili smo da ima. 

Radili smo i nastavićemo da radimo i dalje po zakonu. Oni koji su bili ubijeđeni da to 

nijesmo radili po zakonu, mogli su to zadovoljenje i uz svoju znatiželju ili traženju svog 

prava da ostvare kod nadležnih sudskih organa Crne Gore, oni to do danas nijesu učinili. 

Što se tiče samog konkretnog posla sa Turskom državom Vlada je potpisala taj Sporazum 

potpuno legalno, legitimno. Ja sam rekao kakav je bio početak tog puta..Prekid)... 

predstave Turskoj državi i da na bazi toga naprave čitav posao. A u svakom slučaju i da je 

bila ta parcela na raspolaganju u donesenoj skupštinskoj odluci ista bi procedura bila što 

se tiče Skupštine glavnog grad. Dakle, Vlada ima to svoje pravo a obaveza je da to glavni 

grad potvrdi. Da je to završeno nakon Skupštine Glavnog grada, čak ni ovdje ne bi trebala 

izričito da se donese takva odluka. Ali, ponavljam, zahtjev turske strane je bio ratifikacija 

u njihovom parlamentu i to je podrazumijevalo ratifikaciju i u našem parlamentu. Zaista 

tu nema nikakvih nejasnoća. 

I ako dozvolite jedan jedini minut, ja sam se zaista trudio, molim vas, samo minut 

jer ipak je prekršena procedura, čule su se neke formulacije, ja bih samo želio da kratko 

odgovorim i to će vjerovatno biti predmet ocjena zakonitosti i ustavnosti. Što se tiče 

opozicionih poslanika koji opominju i DPS i SDP, danas su ljudi iz opozicije bili u prilici 

da preskoče ovo, kako kažete “pravno nasilje” oko prve tačke dnevnog reda, a bili ste 

u prilici da budete prisutni i da sa vašim glasovima izglasate, eventualno nepovjerenje 

predsjedniku Skupštine. To nijeste uradili. 


Hvala vam. 

Izvinjavam se, kolege, zbog produženja. 

Kolega Kaluđerović, pravo na odgovor. 


Ponavljam, Vlada je 17. decembra prošle godine utvrdila tekst Predloga sporazuma 

i dostavila ga na ratifikaciju. Zbog čega, ako je redosljed poteza, kako kažete gospodine 

Mugoša u redu, zbog čega odluka Skupštine Glavnog grada naknadno, poslije 

svega o prenosu prava svojine sa Glavnog grada na Vladu Crne Gore. Kad se prvo prenosi 

valjda se raspolaže nečim kada prethodno imate potpuno jasna svojinska ovlašćenja za 

to. Tih svojinskih ovlašćenja kod Vlade nije bilo dok Skupština Glavnog grada to nije 

učinila. U trenutku kada je Skupština Glavnog grada, Vlada zaključila sporazum sa Tur- 

- 243 -


skom, Odluke Skupštine Glavnog grada nije bilo i nije to samo nepoštovanje Skupštine 

Glavnog grada, da se na vraćam na ovo, biće o ovome i dalje priče, nego je u pitanju i 

nepoštovanje ovog parlamenta. 

Upravo saznajem kolege, ako neko ne zna evo tvrdnje, provjerite, već se na ovoj 

lokaciji gradi. Meni nije žao da se gradi ali i to je svojevrsno prejudiciranje akta Skupštine 

Glavnog grada o ratifikaciji ovoga. Hvala vam. 


Hvala vama. 

Kolega Mugoša, nemamo osnova, jedino ukoliko možemo po minut pojašnjenja, 

ali obje strane, i da zaključimo i ovo pitanje. 

Izvolite. 


Potpuno tvrdim da se na tom lokalitetu ne radi ništa. Radi se u komšiluku vrlo 

intenzivno zgrada konzulata i radi se zgrada Američke ambasade već skoro godinu dana. 

Za svakoga ko tuda prošeta to će da vidi, ali tamo se na tom lokalitetu ne radi ništa. To je 

jedna stvar. 

Druga stvar, ponavljam može da se provjeri taj redosljed poteza da li su Vlada ili 

Glavni grad nešto pogriješili. Ja sam bio potpuno jasan. Nema prenosa prava svojine bez 

prethodne odluke Vlade. Prema tome, kada nešto nemamo u odluci Parlamenta, mi za 

pojedinačnu ili za više parcela moramo tražiti prethodnu saglasnost Vlade pa tek onda to 

verifikovati u parlamentu Glavnog grada. 

Mi smo to učinili prije potpisivanja sporazuma između naše i turske Vlade. Ponavljam, 

jako je dobro što smo odluku donijeli tek pošto je turska država odlučila donijeli 

tek pošto je turska država odgovorila pozitivno na sporazum dvije vlade. 


Hvala vam, kolega Mugoša. 

Ima li potrebe da apsolviramo ovo više. 

Kolega Kaluđeroviću, izvolite. 


Dakle, pozivam sve zainteresovane neka prođu pored te lokacije i pogledaju ima 

li tamo već zemljanih radova, je li tamo postavljena tabla koja označava gradilište. Ja 

tvrdim da ima. 

Drugo, gospodine Mugoša, vi ste priznali ovdje da ste imali komunikaciju i 

faktički vi dali saglasnost Vladi. Ne možete to učiniti gospodine, ne možete vi vršiti 

svojinska ovlašćenja koja su u isključivoj nadležnosti Skupštine Glavnog grada. To što 

se ponašate tako u konkretnim aktima raspolaganja određenim građevinskim parcelama 

kada se u proceduri dodjeljuju određenim investitorima, a što vam Vlada to toleriše, iako 

je nagovijestila da to više neće, vidjećemo dokle će sve to dovesti. Hvala vam. 


Hvala vam, kolege. 

Komentar izlaganja gospodina Kaluđerovića. 

Izvolite, kolega Konjević, takođe želi komentar izlaganja kolege Kaluđerovića. 

Izvolite. 

- 244 -



Mislim da samo jednu stvar treba da imamo u vidu razgovarajući o ovoj tački. 

Dakle, ovo je imovina Vlade, radi se o državnoj imovini. Potpuno je normalno da 

Vlada može da sklopi ili da dogovori međunarodni sporazum sa drugom državom imajući 

u vidu da je to njeno. Vlada vrši, dakle imovina države Crne Gore i sa tom imovinom 

upravlja Vlada Crne Gore, a i sa ovom parcelom. U tom kontekstu potpuno je normalno 

da Vlada koja raspolaže državnom imovinom ili njom upravlja, može da dogovara sa 

drugom državom razmjene određenog lokaliteta koji je, zaključili smo, ja i vi zajednički 

interes i za državu Crnu Goru, odnosno njeno Ministarstvo inostranih poslova i za državu 

Tursku, odnosno njeno Ministarstvo inostranih poslova. 

Dakle, nakon toga, ako to uzmemo kao ključnu premisu, ostalo je stvar procedure. 

I dakle, u toj proceduri, ja vezano za proceduru sa uvaženim gradonačelnikom Mugošom, 

se u principu rijetko slažem, ali je zaista ovo bilo u toku procedure, zaista je bilo u proceduri. 

Kao što je ovo danas u Podgorici bila, pravno nasilje ili hajdučija, ovo je bilo zaista 

u skladu sa procedurom, jer ovo je državna imovina, njom raspolaže Vlada, određena 

svojinska prav vrši Skupština Glavnoga grada. Data je saglasnost u tom smislu, jer 

pazite,ovdje je stvar forme, procedure gdje mi prebacujemo svoje svojinsko ovlašćenje 

na Vladu koja je vlasnik toga. Sve je stvar samo tehničkih proceduralnih stvari. U suštini, 

ni u proceduri apsolutno nije ništa povrijeđeno. Zahvaljujem. 


Hvala vam, kolega Konjeviću. 

Pravo na odgovor, kolega Kaluđerović. 


Kolega Konjeviću, žao mi je što sa mjesta predsjednika Skupštine Glavnog grada, 

iako se danas donosio akt koji je isključivo u vašoj nadležnosti, s pažnjom, vjerujem, 

čitava javnost očekuje vašu reakciju, i vašu reakciju i nadležnih organa u vezi sa tim, jer 

ponoviću i ja u tom dijelu potpuno je jasno, ima rečenica u Zakonu o lokalnoj samoupravi 

- Kandidata za sekretara skupštine predlaže predsjednik skupštine. Nema druge 

osobe i drugog subjekta koji to može učiniti. Danas je to u Skupštini Glavnog grada, 

voljom DPS-a učinjeno na potpuno drugačiji način, kao da vi ne postojite na mjestu 

predsjednika Skupštine. Ali, to je sada na vama da odlučite. Meni kao opozicionaru, na 

određeni način, politički odgovara da ima tih nesporazuma u okviru koalicije, ali mi kao 

građaninu Podgorice ne odgovara da se na taj način unižava Skupština Glavnog grada kao 

predstavništvo svih građana Glavnog grada. 

I još nešto, vraćam se na ovo. Niste u pravu kolega Konjeviću. Dakle, zbog 

čega bi, kada bi logika bil i kada bi stvari stajale kako vi kažete, bila potrebna odluka 

Skupštine Glavnog grada. Ona glasi, pod vašim predsjedavanjem je usvojena - Odluka 

o prenosu prava svojine Vladi Crne Gore sa Skupštine Glavnog grada. Dakle, u Ustavu 

Crne Gore, gospodine Konjeviću, vi to znate, znam, u članu 116 piše da opština vrši 

svojinska ovlašćenja na stvarima u državnoj svojini. Jeste, svojinska ovlašćenja. Zbog 

čega smo donijeli ovu odluku ako nije bila neophodna. Da je Vlada mogla bezuslovno 

da vrši sva ovlašćenja. Nije mogla nego ih je učinila na osnovu usmenog dogovora sa 

gradonačelnikom što je takođe nezakonito. 

- 245 -



Hvala vam, kolege. 

Molim vas, nastavili bi a ne bi se razjasnili. 

Mogu li zaključiti 

Dame i gospodo, poslije sasvim korektne, polemične rasprave, dozvolite mi da 

zaključim i ovu tačku dnevnog reda. 

Ima li potrebe predlagač Nema. 

Onda zaključujem raspravu. Izjašnjavanje je zajedno sa ostalim predlozima. 

Molim vas za još malo strpljenja radi dogovora. Planirano je bilo da usvojimo 

dnevni red predstojeće, nove, zapravo sedme sjednice Skupštine, s tim što ćemo ostaviti 

još ovu jednu tačku radi prenosa, direktnog prenosa, za još jedan nastavak ove sjednice, 

a dajem pauzu pet minuta da se konsolidujemo i dogovorimo. Molim za strpljenje da 

započnemo sljedeću sjednicu, usvojimo dnevni red i na taj način započnemo zakazanu 

novu sjednicu. 

- 246 -


25.05.2011. u 13.00 h 


Dame i gospodo, predlažem da nastavimo petu śednicu prvog redovnog zasijedanja. 

Kao što znate, ostala nam je nezavršena tačka dnevnog reda Predlog deklaracije o načinu 

i redosljedu valorizacije energetskog potencijala u Crnoj Gori. Dužni smo još sat vremena 

ove rasprave. 

Imamo od ranije prijavljene poslanike za diskusiju, kolege: Novicu Stanića, Velizara 

Kaluđerovića, iz parlamentarne većine Branka Čavora i Damira Šehovića i, evo 

sada imam informaciju, kolegu Zorana Jelića. 

Nastavljamo raspravu. Kolega Novica Stanić. 

Izvolite, proceduralno. 


Gospodine potpredsjedniče, 

Moram da konstatujem da osnovno i glavno tijelo ove Skupštine ne funkcioniše, 

a to je Kolegijum. Već nekoliko dana nemamo sastanak, ne znamo što će biti na dnevnom 

redu, što ćemo raditi, kako ćemo raditi, nema nikakvog dogovora, dobijamo informacije 

biće sada, tada ili tada. Jednostavno, osnovna funkcija se ne obavlja. Molim vas da napravimo 

pauzu, da održimo Kolegijum i to odmah ako je tu predsjednik Skupštine i da 

se dogovorimo što ćemo i kako ćemo raditi ove nedjelje. To je nekada bila dobra praksa. 

Sada nema te prakse i molim vas da tu osnovnu funkciju Skupštine vratimo. Inače, ako 

to nije, onda jednostavno postaje sve besmisleno. Ja dobijam od novinara /Prekid/ odgovaram 

i zovem našu službu, kažu - nema Kolegijuma. Poslije pola sata mi kažu ima 

Kolegijuma, ali za nešto drugo ili treće. Koliko postoji Kolegijuma u ovoj Skupštini 

Ne znam. Ja sam šef Poslaničkog kluba i hoću svoju funkciju da obavljam na kvalitetan 

način. 

Molim vas, tražim pauzu u trajanju od 10 minuta. Na čelu sa predsjednikom 

Skupštine da se dogovorimo što ćemo da radimo ove nedjelje. 


Hvala Vam, kolega Raduloviću. 

Ja sam smatrao da bi dobro bilo da nastavimo raspravu koju smo najavili na kraju 

jučerašnjeg rada o tački dnevnog reda čiji ste predlagači i gdje smo ostali dužni jedno sat 

vremena, tako da bog zna nekog dogovora oko toga ne bi trebalo biti. 

Kolegijum postoji jedan. Naravno, možemo obavijestiti, vjerujem da predsjednik 

sluša, onaj koji je odgovoran za sazivanje sjednice. Naravno, imao je aktivnosti oko 

drugog posla, ne oko dogovora tekuće aktivnosti, ali kao što znate, u međuvremenu smo 

imali više sastanaka oko zakona na kome smo radili, odakle ste vi napustili sjednicu, 

oko Zakona o izboru odbornika i poslanika. Jedino je oko toga bilo rada. Vaš predlog, 

ako ostajete dosljedni tom predlogu - ja mogu dati pauzu, ali bojim se da to nije dobro i 

racionalno. Ali, kako hoćete. 

Dozvolite da se pojasnim sa gospodinom Radulovićem. Izvolite. 

- 247 -



Sad Vi ubačate jednu konstataciju koja je neargumentovana. Kada je u pitanju 

izborni zakon, tada je druga priča bila. Dogovorili smo se da to ide prema Venecijanskoj 

komisiji, prema poslaničkim klubovima. Nikakvog nije dogovora bilo, nego je to čista 

volja predsjednika Skupštine koga će on da zove na Kolegijum, a koga neće. Ne može 

to tako da funkcioniše. Ili postoji Kolegijum, ili ne postoji Kolegijum - u ime svega. I za 

izborni zakon, i za sve ostalo dužan je predsjednik Skupštine da pozove sve. Da li će se 

neko odazvati ili neće, to je drugo pitanje. Tako da je oko izbornog zakona priča sasvim 

drugačija. Poštujući, prije svega, Poslovnik o radu Skupštine, ono što će jedna grupa, 

veća ili manja, da predloži da se dogovori, treba potpisati, proslijediti organima Skupštine 

i poslaničkim klubovima, a onda ... 


Molim Vas, kolega Raduloviću, da li ostajete pri predlogu za pauzu 

Kolega Stanić se javio. 

Izvolite, kolega Stanić. 

NOVICA STANIĆ: 

Gospodine predsjedniče, juče nam je ovdje rečeno da nastavljamo danas u pola 

12, a u pet do jedan smo počeli. Nije rečeno kako ćemo početi, ni čime ćemo početi. Evo, 

sad čujemo kad smo vidjeli gospodina Čanovića da će biti energetika, šta poslije toga, 

ovo je sat vremena i ovo je prvi put da idemo na jednu sjednicu sa dnevnim redom a da 

prije toga nemamo Kolegijuma, zašto je to tako ja ne znam. Ako je groznica izbornog 

zakonodavstva u Skupštini, daj da je rješavamo svi zajedno. Prema tome, podržavam 

predlog da se napravi pauza deset minuta i da se dogovorimo šta će se raditi. 


Nema nikakve groznice. Ali, nije. Bivalo je da nastavljamo sjednice kada se zna 

otprilike. Juče sam najavio šta je danas, ali, dobro, uvažavam predloge. 

Kolega Simović. 


Hvala. 

Gospodine potpredsjedniče, 

Da predložim kompromisno rješenje. Slažem se da Kolegijum treba da uđe u 

redovni rad, kako bi na jedan kvalitetan način planirali naredne sjednice Parlamenta. 

Mislim da je to dobra praksa koja se pokazala u ovome Parlamentu. Međutim, želim da 

kažem da nema nikakve izborne groznice u Parlamentu Crne Gore, da ima samo jedan 

odgovoran odnos prema jednom važnom zakonskom projektu na kojem ja mislim da smo 

dobro poodmakli posebno nakon mišljenja koje smo dobili od Venecijanske komisije. Ja 

sam siguran da će ubrzo ovaj parlament u plenumu razgovarati u vezi toga zakona. 

Predlažem da nastavimo bez pauze, da završimo sat vremena oko Deklaracije o 

energetici. To nije ništa novo, siguran sam da predlagač jedva čeka da nastavimo sa tom 

pričom. Nakon toga da napravimo pauzu. Predlažem da održimo jednu sjednicu Kolegijuma 

gdje ćemo verifikovati, dogovoriti se oko dnevnog reda i u skladu sa dobrom praksom 

dogovoriti se koliko će koja.../Prekid/. Što se tiče tih tajnih Kolegijuma o kojima 

- 248 -


se govori i ovdje danas i po medijima, nema tajnih kolegijuma. Ima onih kolegijuma sa 

kojih se otišlo zato što se nije željelo nastaviti dalje na zakonskom plenumu. To je istina. 

Raduje me što gospodin Radulović prihvata ovu ideju, da nastavimo sat oko energetike, 

nakon toga pauza i da zamolimo predsjednika Parlamenta da zakaže sjednicu Kolegijuma 

i nastavimo sa dogovorom. Hvala. 


Hvala Vam. 

Kolega Raduloviću, da li je ovo korektan predlog Hvala Vam. 

Onda nastavljamo sa radom. 

Kada završimo ovu raspravu, onda ćemo napraviti pauzu za sjednicu Kolegijuma. 

Hvala vam. 

Nastavljamo petu sjednicu - Predlog deklaracije o načinu i redosljedu valorizacije 

energetskog potencijala. 

Prvi učesnik u diskusiji kolega Novica Stanić. 

Izvolite, kolega. 


Uvaženo predsjedništvo, dame i gospodo poslanici, poštovani građani Crne Gore, 

gospodine Čanoviću, 

Nijesam ekspert za ovu stvar, ljekar sam, ali evo koristio sam ovu knjigu koju 

je finansirala Vlada Crne Gore, izdala Akademija nauka, a posvećena je energiji pa sam 

ponešto konsultovao i pljevaljsku pamet iz ove oblasti koja nije, doduše, dorasla da bude 

u Vladi Crne Gore, ali evo malo sam se ispomogao. 

Dakle, juče sam čuo ovdje ministra kulture koji je na pitanje kolege Pupovića 

šta je sa rekonstrukcijom i obnovom spomenika na Stražici posvećenog palim borcima iz 

Pljevaljske bitke, rekao da je opredijeljeno 70 hiljada evra, ali u Pljevlja nijesu stigle, zalutale 

su. Bojim se da sa pozicije današnje vlasti u Crnoj Gori nije zgodno rehabilitovati 

taj spomenik, pa ispada da je možda bilo pogrešno što smo 1941. godine, kad su „tetkići“ 

došli u Crnu Goru sa čokoladama i makaronama, krenuli da dižemo ustanak. Možda smo 

mogli odmah da im ponudimo jedan ovakav ugovor o dokapitalizaciji Elektroprivrede pa 

se ne bi zvao A2A, nego PB 1/1, ili u prevodu Pircio Biroli. 

Ali, ono što hoću da kažem povodom ove tačke dnevnog reda je da crnogorski 

elektro-prenosni sistem treba da bude sto posto u vlasništvu države. To vam je kao centralni 

nervni sistem u organizmu. Nema boljega poređenja. Što se tiče elektro-energetskog 

sistema, preporuka je Evropske unije da svaka država 60% potrošnje pokriva sopstvenom 

proizvodnjom. Dakle, Evropska unija to preporučuje, a cilj svake normalne ili 

da kažem racionalne države treba da bude da cjelokupnu potrošnju električne energije u 

svojoj državi pokriva sopstvenom proizvodnjom. Navešću primjer jedine uspješne države 

sa Balkana koja je prošla tranziciju i davno postala članica Evropske unije, to je Slovenija 

- 90% vlasništvo države. Francuska, koja izvozi više od 70 milijardi kilovat sati takođe je 

primjer za to. 

Što se tiče Morače, sva stručna i naučna javnost je konstatovala da bez prevođenja 

voda Tare to nije energetski efikasan, a ekonomski rentabilan sistem. To je nedvosmisleno. 

Investicija je preko 500 miliona evra, proizvodna cijena u prvih 30 godina nekih 

11 evro centi. Niko normalan to ne bi radio. Da podsjetim, proizvodna cijena u Bloku 1 

- 249 -


u Pljevljima je trenutno 4,5 evro centi. Po onome što su parametri struke i nauke, Blok 

2 u Pljevljima je, što bi rekli Italijani, numero uno. To je jedini i najrentabilniji izvor 

električne energije koji treba početi graditi pod hitno. Evo razloga. Najkraće vrijeme 

izgradnje, tri godine, urađeno već 30% infrastrukture kada je građen Blok 1, možda i 

35%, kaže gospodin Bulajić, najmanje košta, najeftiniju struju daje za prvih 30 godina. 

Komarnica i Kruševo, isto tako dobri projekti, ali za njihovu izgradnju treba pet do šest 

godina. Ima jedan problem koji čeka elektroenergetski sistem, a to je odsumporavanje, 

jer je Evropska unija postavila granicu 2018. godinu do kada taj proces mora da se završi, 

inače nema proizvodnje termoenergije ako se to ne zadovolji. 

Da podsjetim, po postojećoj tehnologiji po kojoj je pravljen Blok 1 u Pljevljima, 

jedan i po kilogram uglja daje jedan kilovat električne energije. Po novim tehnologijama 

po kojima treba graditi Blok 2 sedamsto do osamsto grama uglja daje jedan kilovat 

električne energije. Znači, skoro u pola ili, matematički, energetska efikasnost je bila 

dosad korišćenja kod uglja 30%, a sada se ide novim tehnologijama i do 48%. Sada dolazimo 

do onog problema koji najviše tišti Pljevljake, toplifikacija. Do sada se vjerovalo da 

je potrebno praviti Blok 2 da bi se radila toplifikacija. Međutim, ljudi koji to znaju kažu 

da se to moglo i ranije uraditi. Trebalo je samo napraviti rekonstrukciju tribine, dakle 

smanjiti snagu za pet megavata električne energije, rekonstrukciju startne kotlarnice. To 

košta dvadeset pet miliona evra u dvije faze, prvo deset, pa onda jedanaest godina. Prema 

tome, to je još jedan razlog da bi se Pljevljima bar nešto vratilo za ono što smo žrtvovali 

da bi bili ono što je DPS obećao energetski centar evropske Crne Gore. Vazduh u Pljevljima 

je treće kategorije, to znači jako zagađen. Umjesto da se radi ova toplifikacija 

koja je prirodna i bogom dana, u poslednje vrijeme se lokalna vlast u Pljevljima zalaže 

za nekakvu toplifikaciju putem biomase i javnoprivatnog partnerstva za Vektrom Jakić. 

Samo da podsjetim one koji ne znaju, biomasa košta po toni 170 evra, ugalj 25-30 evra 

po toni. Energetska efikasnost uglja je za 30-40% veća u korist uglja. Sada je pitanje ko 

je lud da to radi kada je to duplo ili troduplo skuplje. Evo objašnjenja. Ako vlasnik Vektre 

i predsjednik opštine Pljevlja zajedno kupe Katarovine u Bukovici gdje treba da se 

pravi jedna hidrocentrala, onda to treba kompenzovati kroz javno privatno partnerstvo 

za toplifikaciju Pljevalja između lokalne uprave i Vektre Jakić. Sada što to košta građane 

Pljevalja i Crne Gore, to je najmanje važno. Važno je da se zadovolji privatni interes u 

privatnoj državi. 


Kolega Staniću, taj ugalj o kome vi govorite, nažalost, nije više pod nadležnosti, 

pod kontrolom države Crne Gore. Dakle, Rudnik uglja je firma koja je pod kontrolom 

vlasti u Crnoj Gori ostaje pod kontrolom vladajućih tajkuna. Pljevlja su grad koji je taoc 

te opasne veze između organizovanog kriminala i tajkuna bliskih vlasti. Da li će Rudnik 

uglja biti još jedna moneta za potkusurivanje da se ovaj posao koji je započeo, nažalost, 

i novi mandatar da pregovora oko promjene ugovora o kupoprodaji Elektroprivrede i da 

se spajanjem Rudnika uglja sa Elektroprivredom dođe do kontrolnog paketa nad Elektroprivredom, 

smatram da zaslužuje reakciju i lokalne samouprave u Pljevljima i svih Pljevljaka 

zajedno. Da i ovdje pošaljemo poruku da grad Pljevlja, lokalna samouprava i građani 

Pljevalja imaju elementarno ljudsko pravo na pobunu. Mislim da mi koji ćemo, nadam se, 

vrlo brzo preuzeti izvršnu vlast imamo obavezu prema tom gradu kao vladajuća koalicija, 

da organizujemo sve vrste otpora, sve vrste pobune da grad Pljevlja ne postanu nešto 

- 250 -


što se i u razvojnom smislu smatra sirovinskom osnovom, sirovinskom bazom, da tamo 

ostane zagađenje, da ostanu otrovi i da se Pljevljima kao jednom perspektivnom industrijskom 

gradu nametne kao perspektiva to što su već htjeli da naprave, da postane centar 

organizovanog kriminala i da u nekim narednim periodima ne možemo da pomognemo 

tome gradu. 

Kolega Staniću, smatram da je ovo pitanje ne samo sudbinsko za Crnu Goru, već 

posebno na lokalnom nivou sudbinsko za razvoj grada Pljevalja. Mi kao vlast na lokalnom 

nivou mislim da treba da podstaknemo građane i ..... 


Hvala vam. 



Kolega Medojeviću, sinoć čitam u pljevaljskim novinama razgovor sa direktorom 

Rudnika uglja, novine su izašle 15. maja, gdje on kaže da je samo načuo tu ideju o ujedinjavanju 

Rudnika uglja i Termoelektrane Pljevlja. Ne znam baš ništa detaljnije o tome, 

ali je izrazio nadu da će Rudnik uglja biti pljevaljska firma i motor razvoja Pljevalja. 

Nemam razloga da sumnjam, do sada sam mislio i znao da je oko 30% ili nešto malo više 

vlasništva u Rudnika uglja Vlade Crne Gore i države Crne Gore, da je oko nepunih 40% 

A2A, da je oko desetak posto gospodina Aca Đukanovića i ostalo malih akcionara. 

Međutim, jutros u Vijestima čitam da je gospodin Aco Đukanović na berzi kupio 

više od 30% akcija Rudnika uglja. Ne znam koliko je to tačno, iako me je i do sada čudilo 

kako to da Italijani imaju najviše tamo akcija, a nemaju ni predsjednika, ni izvršnog borda 

direktora. Dakle, sve je to pod znakom pitanja, šta je i čije vlasništvo, ko se krije iza koje 

šifre. Ono što je nesumnjivo, to je da, kada u septembru preuzmemo vlast, moramo sve 

učiniti da vratimo čiste račune u Pljevlja, bar odatle da krenemo. Samo ponavljam ono što 

se nudi javno-privatnom partnerstvu između lokalne uprave i Vektre Jakić, jedne privatne 

firme, a za uzvrat predsjednik te kompanije je i predsjednik opštine ..... 


Hvala vam, kolega Staniću. 

Još jedan komentar izlaganja. 

Gospodin Franović. Izvolite. 



Uvaženi kolega Staniću, vi ste podnijeli deklaraciju vezano za rijeku Moraču. Dobro 

bi bilo samo da uporedite ove dvije deklaracije. Vaša deklaracija je za dvije hidrocentrale 

skuplja za 60 miliona. Ako uporedimo način finansiranja kreditiranja, biće vam jasno. 

Iz ove deklaracije koje su kolege iz Pokreta za promjene potpuno legitimno predložili, 

naravno i vi, pogledajte samo razliku u cijenu za dva ista objekta. Po njima je 250 miliona, 

po vama je 310 miliona, za dva objekta za hidrocentralu, govorim za Kruševo i Komarnicu. 

Malo je, čini mi se, ovdje na sceni ekološki romantizam. Znači, riješili smo pitanje 

rijeke Tare. Hajmo da napravimo benefite od ovog splavarenja. Riješeno je i pitanje oko 

Termoelektrane opet ovdje u parlamentu, prodaja ili ne itd. Sada ćemo da pričamo i oko 

- 251 -


rijeke Morače, mislim da i tu treba da se fokusiramo na rijeku Moraču, oko benefita, oko 

koštanja, bot aranžmana, koncesionog ugovora. To će se, naravno, rješavati u parlamentu. 

Niti vlast, niti DPS, niti pojedinci pregovaraju oko toga. Vjerovatno da imate i mišljenje 

ili odgovor od Vlade Crne Gore na koji način će se donositi odluka vezano za ovu problematiku, 

da li je Morača itd. Mislim da to treba da pogledamo. 

Oko ovih drugih razvojnih projekata, ili pojedinaca koji upadaju kao ko bajagi 

repliciraju ili komentarišu vaše, pa se onda vezuju za neke druge stvari i preuzimanje 

vlasti. Pljevlja mogu da imaju saradnju sa Vladom isto kao što ima opština Herceg Novi. 

To nije bitno, mora se sarađivati sa Vladom. To pozivanje, neke priče, pobune, kao jedna 

ispričana priča i pokvarena ploča kao što pojedinci ovdje pričaju, to neka ostave za neku 

drugu priliku. Naravno, što se tiče vlasti na nivou Crne Gore, neće nikad sa tom .... 


Hvala vam. 



Gospodine Franoviću, ne znam kome ste vi replicirali. Više je to bio komentar na 

predlagača, ali dobro, nije važno. Ono što hoću da kažem, to je da je 21. vijek vijek energetike. 

Ono što znam je to da za 30 godina Blok 1 u Pljevljima je pušten u pogon 1981. 

godine. Dakle, za 30 godina nije napravljen nijedan termoenergetski ili hidroenergetski 

objekat u Crnoj Gori. Uostalom, nismo izuzetak samo u toj oblasti, nijesmo nigdje ništa 

napravili. Sjećam se kada je bila ovdje na dnevnom redu prodaja rudnika. Da sam tada rekao 

rečenicu koju i danas ponavljam. Ne vjerujem da je gospodin Deripaska zapucao pro 

bijela svijeta da dođe da usreći Pljevljake. Nisam ekonomista, nisam stručnjak za energetiku, 

ali prosta logika je to nalagala. Šta se pokazalo Evo kako vam je prošao KAP. Znam 

da su me tada pojedini ljudi u Pljevljima napadali, ogovarali, Nova srpska demokratija ne 

dade nam da se usrećimo da nas kupi Deripaska. Malo po malo, dođe vrijeme, pokrili se 

ušima, pa bogomi vi dobro uradiste. Naš je predlog čisti računi, da se napravi ekonomskoenergetska 

analiza ili, što profesor voli da kaže, kostbenefit analize. Tvrdim vam da numerouno 

u ovom trenutku po svakom kriterijumu i brzina izgradnje i .... 


Hvala vam, kolega Staniću. 

Kolega Čavor. 



Gospodine Čanoviću, koleginice i kolege poslanici, 

Pitanje energetike za sve države svijeta je pitanje od posebne važnosti. Za našu 

državu je od krucijalnog značaja. Dalji razvoj energetskog sektora imaće ogroman uticaj 

na ukupni razvoj naše države, kako sa aspekta ekonomskog, ekološkog, socijalnog, tako 

i sa aspekta stvaranja boljeg kvaliteta života i standarda građana. Zbog toga Crna Gora 

koja sigurnim koracima ide putem evroatlantskih integracija, mora veoma odgovorno 

obezbijediti svoj razvoj energetskog sektora kroz kompleksni razvojni i posebno planski 

pristup ovim pitanjima. 

- 252 -


U skladu sa tim, donesena je strategija razvoja energetike Crne Gore do 2025. godine. 

Imajući u vidu stanje u energetici Crne Gore i regiona i rezultate implementacije akcionog 

plana za sprovođenje strategije za period 2008-2012 godina, pokrenut je postupak 

za inoviranje postojeće strategije za period do 2030. godine u skladu sa energetskom 

politikom, kao i donošenjem akcionog plana za period 2012-2016 godina. 

Upravo ova politika prepoznaje prioritete korišćenja obnovljivih izvora energije i 

energetsku efikasnost u cilju održivog razvoja energetike. Opredjeljenje je, između ostalog, 

i da se smanji uvozna energetska zavisnost i akvitnije koriste raspoloživi i još uvijek 

nedovoljno iskorišćeni energetski resursi. Pažljivo sam pročitao deklaraciju. Imajući u 

vidu do sada urađeno i izrečeno, mišljenja sam da je donošenje deklaracije koja je predmet 

naše rasprave najblaže rečeno nepotrebno, jer ničim ne bi popravilo ili unaprijedilo 

stanje i aktivnosti u ovoj značajnoj oblasti, već, naprotiv, usporili bi i one procese koji su 

planirani, utvrđeni i započeti strategijom, energetskom politikom i akcionim planom. 

Naravno da sam saglasan sa onim djelovima deklaracije kojima se ističe da je 

energetski sektor najznačajniji naš potencijal, da su izgrađeni energetski kapaciteti, nacionalno 

dobro od najvećeg značaja, da je energetska infrastruktura proizvodni, prenosni, 

distributivni sistemi, značajni faktori i preduslovi za razvoj ekonomije i našeg društva. 

I upravo zbog toga je neophodno krajnje stručno, odgovorno, sistemski, planski voditi 

sve dalje aktivnosti u pravcu razvoja energetike i maksimalnom iskorišćavanju energetskih 

potencijala, naravno, saglasno zakonskim propisima i međunarodnim standardima, 

a u skladu sa potrebama, raspoloživim kapacitetima, mogućnostima i interesima države 

i građana. Neophodno je dalje usaglašavanje stavova i interesa razvoja energetike i valorizacija 

zajedničkih interesa sa susjednim državama, kako je to istaknuto u deklaraciji, a 

isto je planirano i u svim strateškim dokumentima u oblasti energetike. 

Dakle, ovi prihvatljivi stavovi u deklaraciji nijesu u saglasju, već u suprotnosti sa 

jednim brojem dalje navedenih stavova, odnosno zahtjeva, a govoriću samo o dva. Pitanje 

iskorišćavanja Tare je već usvojeno Deklaracijom u našem parlamentu, zatvoreno pitanje. 

Ponavljanje istog sadržaja i namjera je krajnje tendenciozno, neozbiljno i nepotrebno i 

liči mi na nepovjerenje i prema ovom visokom domu, njegovim odlukama i nama samima. 

U deklaraciji iskazan zahtjev da se obustavi procedura oko izgradnje hidrocentrala na 

Morači je neprihvatljiv. Vlada Crne Gore i njena ministarstva u protekle tri godine imali 

su veoma intenzivne aktivnosti na pripremi dokumentacije i stvaranju uslova za izgradnju 

hidroelektrana na Morači. Ovom dokumentacijom, kao i dokumentacijom koju je pripremila 

Elektroprivreda u prethodnom periodu potvrđuje se da će izgradnja hidroelektrana 

na Morači donijeti velike energetske i ekonomske koristi Crnoj Gori. Realizacija projekta 

izgradnje na Morači je u poodmakloj tenderskoj proceduri. Međunarodni dvostepeni 

tenderski postupak dodjele koncesije po savjetništvu iskusnih stručnjaka, kooperacija iz 

Vašingtona je u toku. Sada je u toku završna faza dostavljanja kvalifikovanih ponuda, 

vrednovanja ponuda, izbor ponuđača i zaključivanje ugovora. Prekinuti ovaj čitav proces 

bilo bi krajnje štetno. I konačno, što je važno, u skladu sa crnogorskim propisima, bićemo 

u prilici da kao parlamentarci raspravljamo o ovom pitanju i Skupština treba konačno da 

donese odluku o davanju koncesija za izgradnju hidroelektrana na Morači. 

Logično je da ovako značajne odluke budu izložene i sudu javnosti. Upravo je bilo 

tako u dobro organizovanoj raspravi na ovu temu i sa stručnim, domaćim i međunarodnim 

ekspertima. Ono što je posebno bitno i značajno i za naš dom je da smo mi kao Skupština 

preko matičnog odbora raspravljali o ovim pitanjima u dva navrata. U prvom slučaju 

- 253 -


zajedno sa ljudima predstavnicima Vlade i ekspertima, a na zahtjev opozicije i u drugom 

navratu smo raspravljali sa ekspertima koje je predložila opozicija u razmatranju i razmjeni 

argumenata na ovu temu. Rasprava je bila veoma korektna, argumentovana i stručna 

i nakon te rasprave i na prvom i na drugom sastanku Odbora ova deklaracija nije dobila 

podršku odbora. Zbog svega izrečenog i do sad urađenog, to je naše mišljenje. 

Hvala. 


Hvala i Vama, kolega Čavor. 

Komentar izlaganja, poslanik Medojević. 


Znači, poznat mi je da vaš partijski stav i politički stav i posebno što čujem na 

Kongresu, da je, koliko sam shvatio, politika vaše partije da Elektroprivreda treba da 

bude u većinskom vlasništvu privatnog kapitala. To vam je, osim jedinstvene pravoslavne 

crkve, jedinstvena pravoslavna elektroprivreda Crne Gore. Da li će biti pravoslavna, ili 

katolička, da sada ne karikiramo, ali zaista je vrlo važno da pred građanima Crne Gore 

ovdje iskoristimo ovu raspravu i da kažete - DPS je zato da naš ključni nacionalni resurs 

pređe u kontrolu privatnika. I da li vi kao poslanik, kao kolega, kao neko koga su birali 

građani Crne Gore znate o čemu pregovara vaš premijer sa direktorom A2A Da li znate 

Mi iz opozicije smo diskriminisani poslanici. Mnogo toga ne znamo, niti možemo da 

dođemo do tih podataka. Da li vi kao poslanik iz vlasti znate o čemu premijer, koga smo 

birali, pregovara sa direktorom A2A Ja ću vam reći - pregovara o reviziji Ugovora o privatizaciji. 

Vi se sjećate kada sam ja govorio da ne možete tako mijenjati i donositi odluke 

Regulatorne agencije, da ne izađete u susret A2A i Elektroprivredi, da ne poskupite cijenu 

struje za 80%, a da to nema reperkusije na Ugovor o privatizaciji Elektroprivrede. ‘Ajde 

što je čitavi dil napravljen nekim privatnim dogovorom, bilo je takvo vrijeme. Nažalost, 

nastavlja se, a novi premijer pregovara, a da vi iz vlasti ne znate, a treba da donosite 

odluku ove deklaracije, a vi uopšte ne znate, ili možda znate, molim vas da nam kažete, 

dajte nam tu informaciju - šta to italijanska strana traži od Države Crne Gore i da li je to 

puzajuća kolonizacija Države Crne Gore, gdje mi moramo sada da odustanemo od onih 

ugovornih obaveza i šta će biti sa operativnim i investicionim indikatorima kao rezultat 

pregovora premijera Države... 


Pravo na odgovor, kolega Čavor. 


Kolega Medojeviću, Vi ste uvijek u posjedu viška informacija, ili manjka informacija, 

ili netačnih informacija. Znači, na Kongresu o tome nije bilo riječi i nije bilo 

potrebe da bude o tome riječi. To je jedna informacija, to nije dio političke priče. Zna 

se zašto je Kongres naše partije u kom principu i na kom modelu radio. Vaš dio priče 

je tendenciozan o tome da prevedete na ličnosti. Ono što je veoma bitno - nijesmo mi 

u nedemokratskom kapacitetu, razgovaramo o ovim pitanjima. To smo pokazali ovim 

pitanjem i na odboru da razgovaramo, evo razgovaramo i u Skupštini. Ali u čemu se razlikujemo 

od vas Što mi želimo da ovim pitanjima imamo isključivo sistemski pristup, 

- 254 -


razvojni pristup i pristup koji obezbjeđuje apsolutno pretstručnu raspravu, analizu, planove, 

strategije, politike i akcione planove. U tome se razlikujemo, jer vi obično predlažete 

da se sa nečim uskače što je Vaša subjektivna ocjena, što je Vaša neka dijelom emocija, 

što je Vaša dijelom priča političkog osjećaja, a u nekim stvarima i u politici se ne treba 

voditi osjećajem. Treba se voditi kao inžinjer, Vi i ja, o onome što kaže inžinjerstvo, a to 

je dobro projektovanje, dobro planiranje. Prema tome, taj dio priče koji nam stalno ovdje 

govorite i prozivate da neko višak na ovome poslu radi - ne radi. Radi se o ovome što 

je radila Vlada i ono što Vlada planira, ono što Vlada ugovara i dogovara, a mi smo kao 

parlamentarci u obavezi da to prihvatimo ili da ne prihvatimo. 

Jedno je jasno - sve je veća i biće kriza što se tiče korišćenja energetskih resursa. 

Ako to dobro znamo, znamo da i mi možemo zakasniti u nekim vremenima u koliko ne 

budemo koristili svoje potencijale. Sad ih koristimo 17%, sad čujemo i vraćanje priče oko 

Buk Bijele i slično, vraćamo se na priču one priče, deklaracije koju smo nekad donijeli, 

kojom smo zatvorili pitanje. Svi dobro znamo da je taj potencijal iskorišćen bio 22,6%, 

da je bilo 2,5 milijardi kilovat sati, a moguća dobit milioni, milioni... 


Hvala Vam. 

Još jedan komentar. Nova srpska demokratija, Slaven Radunović. 


Gospodine Čavor, samo da se osvrnem na nešto što ste na kraju svog izlaganja 

rekli, onako kako bi rekao moj kolega Radulović ….., pa ste pomenuli deklaraciju Nove 

srpske demokratije o zaštiti Morače i kako smo održali sastanak sa ekspertima i nakon argumentovane 

rasprave odbili. Znači, odbijanje naše deklaracije na Odboru nema nikakve 

veze sa argumentovanom raspravom, nego isključivo sa političkom voljom DPS - SDP 

koalicije koja uvijek glasa protiv svega što predloži opozicija. Znači, da ne bi slučajno 

ostalo u ušima naših glasača, zajedničkih i svih onih koji ovo gledaju, da ste vi nekom 

argumentacijom pobijedili na tom Odboru, pa se onda pravednici iz odbora odlučili da 

odbiju deklaraciju. Ne, nego smo prije nego što smo počeli da držimo taj sastanak, svi 

smo mi iz opozicije znali kakav će da bude rezultat glasanja. Toliko o deklaraciji Nove 

srpske demokratije, o zaštiti rijeke Morače. 

A što se tiče ovog problema o kojem danas pričamo, najvažnija stvar, gospodine 

Čavor, nije ta šta će prvo da se gradi, nego ko će da gradi. Šta je isplativije Jer, dok god 

će stranci da grade kod nas i da tu struju izvoze za svoje potrebe i naplaćuju, mislim da 

je ovo potpuno bezrazložna priča. Mi treba da zaštitimo svoje resurse za vrijeme kad će 

Crna Gora, njeni građani moći da grade i koriste energiju sa svojih resursa. Kad jednom 

italijanskoj, španskoj, francuskoj, bilo kojoj firmi ustupimo svoje resurse, mi posle džabe 

iako dođemo u poziju da možemo da gradimo - to će da budu tuđi resursi. Prema tome, 

kost benefit analiza italijanske firme A2A me uopšte ne zanima. To je njihov problem, 

naše je da ... 


Hvala i Vama. 


- 255 -



… zajedno na sjednicama Odbora i ono što smo zajednički uradili, korektno, to 

je da smo vodili jedinstvenu raspravu. Bio je vaš prigovor da na prvom sastanku nijesu 

bili eksperti za koje vi tvrdite da su ravni ekspertima koje je predložila Vlada. Mi smo to 

omogućili i zajednički razgovarali. Čak ste zajednički podijelili utisak da u toj ekspertizi 

pojedinih ljudi sa strane koji su učestvovali u raspravi da jedan broj ljudi od vas koji su 

učestvovali u tom odboru, članovi parlamenta su imali logičniju priču i argumentaciju 

nego i oni sami. Ali, tako smo odlučili. To je demokratija. Ništa nije isplanirano startno, 

nego je demokratija da se razgovara o tim pitanjima i da se donose konačne odluke. Kao 

što i danas razgovaramo o deklaraciji, bez obzira u kojem je sadržaju ona danas data. Ja 

sam nešto kazao i o tom sadržaju. Bez obzira što je sami sadržaj ove deklaracije pretrpio 

i amandmanski izmijenjen i od samog predlagača i opozicionih partija, skoro 50%, ali to 

je dio priče, to je demokratija. Prema tome, ništa nema sporno u demokratskom smislu. 

Ali, nemojmo startu sve osuđivati. Nemojmo u startu ponovo ulaziti u jednu priču, da sad 

možemo sve sami. Neke su projekcije da treba uložiti u energetici oko 4 i nešto milijarde 

eura. Da li imamo ta sredstva A da li sa takvim porukama ako želimo da dovedemo 

stvarnog strateškog, pravog investitora, a jesam za to, da li na neki način izbjegavamo 

mogućnost njihovog angažovanja i zainteresovanosti za ove prostore Treba da imamo 

korist, ali ne trebamo ni da se zatvaramo, jer dobro znamo ne samo kod nas, nego i u 

regionu i u svijetu svuda je velika potreba i zahtjev da dođu investitori strateški. Nije to 

specijalitet, iako smo u ovom stepenu razvoja. Zbog toga treba da učinimo sve, da dovedemo 

prave investitore. Saglasan sam sa vama da to budu pravi investitori i da od toga 

imaju i koristi. A, naravno, ako mislimo da ćemo dovesti investitora koji će nama ovdje 

uložiti četiri milijarde eura i da ćemo mi od toga dijeliti taj novac, a on neće imati profit, 

to... 


Hvala Vam, kolega Čavor. Možemo li dalje 

Kolega Velizar Kaluđerović. 



Poštovana Skupštino, poštovani građani, gospodine Čanoviću, 

Na početku želim da pozdravim napor koji su učinile kolege iz Pokreta za promjene, 

konkretno podnosioci predloga deklaracije, profesor Radulović i kolega Medojević, 

jer čini mi se da dotiče materiju koja je izuzetno značajna za Crnu Goru i prilika je da 

se na javnoj političkoj sceni ukrste argumenti u vezi sa tim šta je Crnoj Gori prioritetno 

činiti i uz ocjenu kako se ekonomski i na svaki drugi način valorizuju energetski, odnosno 

prvenstveno elektro-energetski potencijali Crne Gore. 

Poslije onog što su rekle i moje kolege dr Golubović, dr Bulajić, profesor Radulović, 

pa i Nebojša Medojević, kolega koji je po struci, ako se ne varam, elektro-inženjer nemam 

namjeru niti se osjećam kompetentnim da govorim o tome koji je redosljed valorizacije 

postojećeg energetskog potencijala, onaj koji je odgovarajući, ali mislim da njihovo 

znanje u ovoj oblasti i ono što su saopštili veoma ubjedljivo ukazuje u kom pravcu Crna 

Gora u tom dijelu treba da ide. Ono na što ću posebno obratiti pažnju je da Crna Gora, 

nažalost, odnosno Vlada Crne Gore, prvenstveno u ime Crne Gore preduzima aktivnosti 

- 256 -


kojima se drastično srozava ekonomski potencijal Crne Gore da ulaže u nove energetske, 

prvenstveno elektro-energetske objekte. Pritom ću podsjetiti da je Perućica, kao najstariji 

elektroenergetski objekat krupniji, izgrađen prije pola vijeka, daleke 1960. godine, sjajna 

dobra stara Perućica i dalje, srećom, veoma dobro radi. Hidroelektrana Piva, ako se ne 

varam, 1976. godine, prije punih 35 godina i Termoelektrana Pljevlja 1982. godine i ona 

prije više od 3 decenije. Duže od tri decenije Crna Gora nije izgradila neki značajniji 

elektroenergetski objekat. Godinama Vlada zagovara priču i ona jeste potrebna da se 

pristupi gradnji novih, značajnih, elektroenergetskih potencijala ali se od te priče nije 

mnogo odmaklo. Plašim se da je to varijanta koju upravo Vlada priželjkuje jer procjenjuje 

da načinom kojim vodi ekonomsku politiku u Crnoj Gori nema ekonomskog potencijala 

da se pristupi izgradnji novih elektroenergetskih objekata. 

Pripadam ljudima i zato imam argumentaciju i sasvim odgovorno tvrdim da je 

načinom odnosa vlasti u Crnoj Gori pa dijelom i Elektroprivrede koja je na to bila, upravo 

do strane Vlade Crne Gore, i prisiljena da trpi u zadnjih 10-12 godina Crna Gora 

i Elektroprivreda u okviru nje kao javni sektor su oštećeni za toliko sredstava za koliko 

se lagano mogla izgraditi jedna nova hidroelektrana. Dakle, aranžmanima u odnosu 

na isporuku električne energije prema Kombinatu aluminijuma zadnjih godina i prema 

Željezari Nikšić. Kada kažem Kombinatu u zadnjim godinama takođe mislim i na Rudnike 

boksita Nikšić, dakle, pošlo je više stotina miliona evra, neekonomski, na štetu Crne 

Gore, na štetu Elektroprivrede a u korist onih vlasnika odnosno one poslovodne strukture 

koja je to i taj ekonomski interes isisavala iz Crne Gore. I zadnji ugovor o poravnanju 

kada je u pitanju Kombinat aluminijuma a tek, gle čuda, od kada je ušao strani partner u 

Elektroprivredu se iskazuje kolike su subvencije za Kombinat aluminijuma i Željezaru, 

pa su samo za zadnje četiri godine, odnosno za period 2009-2012. subvencijie Kombinatu 

60 miliona evra, u zadnje četiri godine subvencije Željezari 22-23 miliona evra. Kamo 

lijepe sreće da ima opravdanja i da imamo modernizovanu proizvodnju u Kombinatu, u 

Željezari. Ta ulaganja su pošla vani. Ništa se ne osjeća. Broj zaposlenih u Kombinatu i 

Rudnicima boksita je više nego prepolovljen, sa preko 4.000 oko 1500 zaposlenih u oba 

sistema. U Željezari imamo... 


Hvala i Vama, gospodine Kaluđeroviću. 

U ime predlagača. Izvolite. 


Kolega Kaluđeroviću, javio sam se za komentar samo da istaknem jednu političku 

činjenicu. 

Nismo mi imali nikakve zablude da će vladajuća većina između interesa države 

Crne Gore i interesa jedne male grupe, ljudi izabrati interes male grupe ljudi. I ova Deklaracija 

je samo jedan pokušaj u nizu da u Parlamentu Crne Gore ostane zabilježeno da je 

postojala grupa poslanika koja nije imala većinsku podršku građana, a posebno nije imala 

podršku ovih anonimnih virtuelnih donatora koji finansiraju vladajuću strukturu, ali koja 

je imala jedan osjećaj odgovornosti da u ovom trenutku pokuša da probudi taj uspavani 

nerv kod crnogorskih građana da znaju da se ipak ključne odluke donose na izborima. 

Tako da jedini način da se spasi Elektroprivreda Crne Gore, jedini način da pomognemo 

radnicima u Kombinatu aluminijuma, da spriječimo pljačku sa garancijama koje je ova 

- 257 -


država Crna Gora obezbijeđivala svojim firmama, firmama bliskim vlasti, jeste da ovu 

garnituru s vlasti smijenimo i da onda donesemo odgovarajuće političke odluke koje će 

spasiti državu Crnu Goru. 

Parlament, kao što vidimo, nema nikakvu informaciju o tome šta premijer pregovara 

sa direktorom jedne opštinske firme iz Italije, a od tih pregovora možemo da 

imamo strahovitu štetu, ne samo mi, nego i naši potomci. Dakle, svi zajedno i kolega iz 

Demokratske partije socijalista i kolega iz opozicije razmjere ovih odluka su kardinalne. 

Zato pozivam, mislim da bi trebalo da pozovemo i premijera Crnogorske vlade da dođe 

u Parlament i da nam kaže šta pregovara sa privatnikom, kakvu novu štetu i katastrofu 

planiraju za državu Crnu Goru Ako mi kao poslanici u ovom trenutku možemo samo da 

čitamo iz novina šta ta dvojica ... 


Hvala. 

Kolega Kaluđeroviću imate pravo. Izvolite. 


Hvala. 

Kolega Medojeviću, potpuno sam saglasan da na ovu temu treba da razgovara 

i treba definitivno da odlučuje Parlament Crne Gore. Ovo jesu vitalni strateški interesi 

Crne Gore koji čak dotiču i pitanje njenog suvereniteta. Ne može se o energetskom sektoru, 

ne može se o pitanju PTT-a i tako dalje govoriti kada se proda strancu da imate 

puni suverenitet, aposlutno ne. I samo da ciframa potkrijepim, makar da načnem i da 

pomognem javnosti da u vezi sa ovim lakše prati naš rad: kada je 2005. godine zaključen 

ugovor o prodaji Kombinata aluminijuma ugovorena je cijena električne energije od 2,44 

eurska centa, a LMI cijene aluminijuma na svjetskoj berzi 1.550 dolara i ugovoreno da 

se cijena koriguje srazmjerno rastu cijene dolara. Sada, krajem 2010. godine stupio je na 

snagu ugovor o poravnanju koji je zamijenio ugovor o kupoprodaji, kojim se, pazite, ta 

cijena ponovo vraća na 2,44 eurska centa i utvrđuju koeficijenti rasta, ne u vezi sa rastom 

cijene aluminijuma, nego ako cijena bude od do onda je od 0,015 do 0,025 . Gle čuda, 

čak i da cijena a daj bože da stigne na svjetskoj berzi preko 3.000 dolara po toni, Kombinat 

nije obveznik plaćanja Elektroprivredi ni 3 eurska centa po isporučenom kilovatu. 

Neka građani pogledaju račune od prije pet - šest godina koji dobijaju račune za struju 

za domaćinstva i neka vide kakav je odnos vlasti prema onome ko je vlasnik Kombinata 

aluminijuma a kakav je prema građanima Crne Gore. Hvala. 


Sljedeći diskutant, kolega Damir Šehović. Deset minuta, pošto je predstavnik 

Kluba, prvi iz Kluba SDP-a. 



Uvažene kolege, 

Rasprava o Deklaraciji o redosljedu valorizacije energetskog potencijala u ovom 

visokom domu je svakako dobro došla uzimajući u obzir činjenicu da smo, kao društvo, 

trenutno u fazi širokog dijaloga o tome kako u perspektivi razvijati svoje energetske po- 

- 258 -


tencijale. Otišao bih i korak dalje pa bih kazao da je pomenuta Deklaracija dobar povod 

za razgovor o pitanjima od, rekao bih, nacionalnog interesa i to ne zbog toga što je 

Deklaracija kvalitetno napisana jer je očigledno da je na brzinu pisana, da ne kažem da 

je površno napisana, već zbog tematike kojom se bavi a to je svakako pitanje Elektroprivrede 

i tendera za izgradnju hidro-elektrana na Morači. 

Zašto na nivo nacionalnog interesa izdižem značaj ove rasprave Zato što je 

Socijaldemokratska partija već dvije decenije istrajava na konceptu državne kontrole i 

očuvanja nacionalnih resursa tamo gdje postoji pririodna renta, odnosno nomopol, zbog 

čega je neophodno sačuvati većinsko državno vlasništvo u ovim oblastima . Zato je za nas 

socijaldemokrate pitanje većinskog vlasništva u Elektroprivredi Crne Gore pitanje koje 

predstavlja pitanje od političkog, bezbjedonosnog, ekonomskog i socijalnog interesa. Ili, 

ako bih htio da budem precizniji mogao bih da kažem da je to pitanje od temeljnog nacionalnog 

interesa i to u ovoj deklaraciji mora biti jasno naznačeno što je bio i predmet 

našeg amandmanskog djelovanja. 

Zašto je sa druge strane to pitanje od političkog, odnosno bezbjednosnog interesa 

Zato što smo apsolutno svjesni da je bezbjednosni interes Crne Gore, kao jedne od 

najmanjih evropskih država, očuvanje većinskog državnog vlasništva u Elektroprivredi 

i crnogorskom elektroprenosnom sistemu. Ako je to postulat koji važi za mnogo razvijenije 

i ekonomski moćnije zemlje od Evrope, ako to većina evropskih zemalja prihvata 

kao činjenicu, ako te zemlje štite svoju nezavisnost na način što državnom kontrolom 

regulišu ovu oblast, i ako se u svijetu vode ratovi zbog ovog pitanja, onda nije valjda da 

malena država kakva je Crna Gora treba da zažmuri nad tim činjenicama i da dozvoli 

da zbog nepostojanja dovoljnog osjećaja za ovu problematiku postane kvazi država. A 

postaće kvazi država ako ne preudicira ove stvari iako dozvoli da ogroman sistem kakav 

je energetika, kontroliše neko drugi, bilo to privatna kompanija ili pak neka tuđa država. 

Mi moramo imati viziju da predvidimo neke stvari koje dolaze. Najbolji hokejaš nije onaj 

koji najbrže trči za onim pakom, već onaj koji prejudicira gdje taj pak treba da prođe pa 

ga tu sačeka.Tako mi moramo biti svjesni vremena koje nas očekuje. 

Zašto je ovo ekonomsko pitanje 

Ekonomsko pitanje zbog toga što država Crna Gora mora biti svjesna da koristi 

samo petinu hidropotencijala i da je energetika naša glavna razvojna šansa. Jer, tražnje 

za energijom raste mnogo brže od ponude. Ne smijemo dozvoliti da ekonomsku isplativost 

umjesto naše države koristi neko drugi; ne smijemo dozvoliti da profit koji je u 

ovoj oblasti izvjestan zbog prirodnog monopola neko drugi iznosi iz Crne Gore i da puni 

budžete nekih drugih država ili pak da taj profit završava na žiro računima nekih privatnih 

firmi. Riječju, mi treba da izvozimo energiju a ne profit koji je izvjestan u ovoj oblasti. 

Zašto je to socijalno pitanje 

Zato što je u prirodi monopoliste da po svaku cijenu dolazi do profita. U ovom 

slučaju bi se to uglavnom radilo preko leđa krajnih potrošača jer im je tako najlakše. To 

bi narušilo socijalnu koheziju na kojoj počivaju mala društva kakvo je crnogorsko pa je 

zbog toga moramo sačuvati. Mislim da nas ne treba posebno podsjećati sve nas u ovom 

visokom domu da je nedavno čitavo društvo moralo da se digne na noge da bi odbilo nerealne 

zahtjeve od strane manjinskog vlasnika za povećanjem cijene struje. Postavlja se 

pitanje šta bismo tek mogli da očekujemo ukoliko bi on postao većinski. Međutim, da li 

ova konstatacija koju sam malo prije rekao znači da treba prekršiti ugovor koji je potpisan 

sa inostranim partnerom. Ne. Svakako da ne, treba insistirati na njegovom dosljednom 

- 259 -


poštovanju, što je takodje sastavni dio našeg amandmana, da ne bismo stavili nikakvu 

dilem. Ali, to nikako ne znači da država ima problem ako privatni ili neki drugi vlasnik ne 

ostvaruje željeni nivo profita i ne ispunjava one indikatore koji su precizirani ugovorom 

. Država treba da vodi računa o našem interesu a ne o interesu neke firme. Ovo prvo je 

problem te firme, a ne naše države. 

Drugi bitan segment ove deklaracije zbog čega sam istakao njenu važnost jeste 

pitanje izgradnje hidro-elektrana na Morači. Kada je ovaj projekat u pitanju stav nas 

socijaldemokrata je poznat javnosti jer smo ga nekoliko puta i javno iznosili, a to je da 

mi svakako podržavamo punu valorizaciju energetskih potencijala a posebno onih potencijala 

koji dolaze iz obnovljivih izvora energije jer smo svjesni da je to jedan od bitnih 

uslova ili najbitniji uslov za naš sveukupni privredni rast i razvoj. Kako je riječ o krupnom 

pitanju a izgradnja hidro-elektrana na Morači svakako jeste krupno pitanje, onda to 

krupno pitanje povlači i krupne dileme oko načina izgradnje pomenutih elektrana. U tom 

smislu lično, ponavljam lično, smatram da bi izgradnja od strane države bila mnogo isplativiji 

projekat . Odgovornije je, ubijeđen sam, izdvojiti novac za finansiranje kapitalnog 

projekta od kojeg bi čitave generacije imale koristi, jer nas je permanentno pomaganje 

nekih drugih privatnih vlasnika, takozvanih privrednih giganata, već sad i te kako skupo 

koštalo. Tako da je opravdano tražiti novac za one projekte koji će pospješiti dugoročni 

privredni rast i razvoj one zemlje, odnosno, tražiti novac za one projekte od kojih će 

čitave generacije imati koristi. Smatram da je ovo jedan od takvih kapitalnih projekata i 

mi važnosti tog kapitalnog projekta moramo kao društvo biti svjesni. Međutim, kako je 

izgradnja hidroelektrana na Morači jedan od kapitalnih projekata u ovoj oblasti i kako 

imamo podijeljenu stručnu i laičku javnost oko ovoga, smatramo da bi Vlada morala 

iskoristiti vrijeme koje joj stoji na raspolaganju, a to je period do kraja septembra ove 

godine, do kada je produžen rok za dostavljanje ponuda, kako bi izvršila dodatne analize 

i kako bi te analize još jednom ispitale efekte ovih hidroelektrana, a posebno ostvarenje 

javnog interesa. Ostvarenje javnog interesa je ključni motiv koji treba da nas navede da 

podržimo ovaj projekat i smatramo da bi Vlada morala iskoristiti ovaj period koji joj stoji 

na raspolaganju da dodatno analizira benefite ovog projekta i da još nedvosmislenije, 

jasnije pokaže da postoji javni interes za izgradnju pomenutih hidroelektrana. Ostvarenje 

javnog interesa je bitno, ali uz puno poštovanje međunarodnih ekološih standarda, ali i 

poštovanje nekih međunarodnih rezolucija koje su u tom pravcu donošene. To bi morao 

biti preduslov. Dakle, ostvarenje javnog interesa, poštovanje svih međunarodnih standard, 

kao i poštovanje međunarodnih rezolucija, ekoloških rezolucija koje su sa tim u vezi 

donošenje. To bi sve morali biti preduslovi za otpočinjanje realizacije ovog projekta, a što 

je i suština drugog amandmana koji smo sa tim u vezi podnijeli. Dakle, u zavisnosti od 

odnosa predlagača prema pomenutim amandmanima i u zavisnosti od razvoja situacije sa 

drugim amandmanima koji su podnošeni mi ćemo i zauzeti konačan stav u vezi sa deklaracijom. 

Hvala. 

PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RSTODER: 


Komentar, Aleksandar Damjanović. 


Zahvaljujem. 

- 260 -


Poštovana Skupštino, poštovani građani, kolega Šehoviću, 

U ovom prvom dijelu komentara samo da zajednički konstatujemo jednu stvar - 

Vi ste ovdje iznijeli da je SDP bila uvijek za očuvanje takozvanih prirodnih monopola i 

prirodne rente, koju bi umjesto strateških partnera, odnosno, stranih vlasnika trebalo da 

ubira država. Da vas podsjetim, vi ovu Vladu konstituišete od maja 1998. godine, dakle, 

punih 13 godina i u međuvremenu ste bar četiri puta učestvovali u prodaji takozvanog 

prirodnog monopola, odnosno, prirodne rente. 

Prvi put je to bilo 2001- 2002 godine, kada ste kao učesnici kreiranja masovne 

vaučerske privatizacije omogućili da se u Rudniku uglja ne identifikuje dovoljno većinsko 

vlasništvo države, što je bio nonsens i da tu takozvanu primarnu i prvu prirodnu rentu 

koju ova država ima date u ruke privatnih vlasnika. 

Drugi put ste to učinili već naredne 2002. godine uoči parlamentarnih izbora kada 

ste brzopotezno prodali Jugopetrol Kotor. To je renta uvoza i prodaje nafte. Treći put 

ste to uradili uoči referendum, godinu, dvije ranije, prodajući Telekom kao treću rentu. 

O Kombinatu aluminijuma ne moramo ni da pričamo šta to znači, a četvrti put kada ste 

učestvovali aktivno u prodaji, tj. u kreiranju ugovora sa A2A, vezano za dokapitalizaciju 

i prodaju manjinskog paketa, koji je omogućio sa posljednjim klauzulama, imao sam prilike 

da taj ugovor sagledam do kraja, da se nakon završetka perioda od pet godina ide na 

mogućnost kupovine Elektroprivrede od strane A2A. No, toliko o vašoj dosljednosti. 

Ono što ste ovdje istakli jeste jedna stvar koja je ovdje SNP-u potpuno neprihvatljiva. 

Vi, naime, ostavljate mogućnost da se hidroelektrana na Morači gradi. Mi smatramo 

da je to ubjedljivo najmanje isplatljiv projekat od svih koji su nabrojani od strane 

podnosioca deklaracije. Naravno, ovdje je dobro da se čulo da SDP podržava gradnju 

hidroelektrana, samo oko načina ima dileme. 


Hvala i Vama. 




Uvaženi gospodine Damjanoviću, dozvolite mi da Vam se na samom početku zahvalim 

zbog prilike koju ste mi dali Vašim komentarom, da dodatno pojasnim svoje stavove. Vi 

ste potpuno u pravu kada ste rekli da je SDP u principu za iskorišćavanje hidropotencijala. 

I to je zaista postulat kojega se držimo i kojega smo svjesni. I ne samo to, to je 

postulat koji se našao u našem programu, kao što znate, koji će se, nadam se, usvojiti i na 

Kongresu koji nas očekuje 03. juna. Dakle, mi jesmo za iskorišćavanje hidropotencijala, 

jer smo svjesni činjenice da koristimo samo petinu tog hidropotencijala, a to je luksuz koj 

država Crna Gora sebi ne može dozvoliti. Takođe smo svjesni da smo za korišćenje onog 

energetskog potencijala koji je održiv. To je u ovom slučaju svakako hidropotencijal. 

Da li uvijek i da li po svaku cijenu - to je pitanje na koje sam Vam ostao dužan odgovor. 

Dakle, mi smo za iskorišćavanje onog hidropotencijala samo ukoliko se jasno i nedvosmisleno 

pokaže javni interes. Dakle, u koliko država Crna Gora ima javni interes od 

iskorišćavanja nekog potencijala, onda smo svakako za izgradnju tih hidroelektrana. To je 

nešto što ne vidim da je sporno bilo kome i ne vidim razlog zbog čega je to sporno Vama. 

Što se tiče nekih drugih projekata koje ste pominjali, a koje ste konstatovali da je 

- 261 -


SDP podržavao, ja bih Vas zamolio da mi Vi ne govorite o principijelnosti. SDP je partija 

koja je 20 godina na pravom putu i stav SDP-a kod svih ovih pitanja je jasan kao dan. Mi 

smo imali jasan stav i oko Termoelektrane, i oko KAP-a, i oko Rudnika uglja, problem je 

u tome što smo... /Prekid/ da se izborimo za one stavove za koje smo u stanju da uradimo, 

shodno političkoj podršci koju dobijamo, te smo u tom kontekstu, da Vas podsjetim, 

zahvaljujući SDP-u i sačuvali Elektroprivredu zahvaljujući SDP-u je i Termoelektrana 

danas u većinskom državnom vlasništu i zahvaljujući... 


Mislim da je bilo dovoljno toga jasno, da nema... Hvala vam. 

Još jedan komentar. Izvolite. 


Oko iskorišćenosti vodopotencijala, kolega Šehoviću, nemamo dilemu - to je 

17% iskorišćenosti. Ja smatram da Deklaracija rijeke Tare koja je donešena ovdje nije 

dobra. Uostalom, kad donosimo ovdje neke kost benefit analize na dvije stranice i tako 

dalje, onda vidimo da je najisplativiji objekat bio Buk Bijela. To dobro znate, imamo to u 

Deklaraciji, kasnije smo dostavili određene amandmane. Ne možemo dostavljati deklaracije, 

dvije strane, tri ili četiri člana i tako dalje. Ono što je prioritet vjerujem za vas, a i 

za nas, i za državu Crnu Goru je dobar i kvalitetan ugovor. To je dobar regulator. Dakle, 

evropske zemlje, zemlje Evropske unije imaju vlasništva energetike, svojih elektroenergetskih 

potencijala koje imaju nuklearne elektrane, hidroelektrane, termoelektrane, 

vlasništvo 67%, privatni sektor opet italijanska firma. Ali, dobar regulator je prioritet broj 

jedan i dobar ugovor, broj dva. 

Vi ste pomenuli oko cijene struje. Nije samo građanstvo ili sector, nego je i Parlament 

doprinio oko ove cijene električne energije. Ali, moramo u jednom da se složimo 

- usvojili smo Zakon o energetici, Zakon o energetskoj efikasnosti, moramo vjerovatno 

da sačekamo 2015. godinu. Imamo dva snabdijevača, pričamo o monopolizaciji ili 

konkurentnosti. Znači, imamo monopol u Crnoj Gori. Rumunija, da podsjetim, članica 

Evropske unije, ima 168 snabdijevača električnom energijom. Maltene građani mogu šta 

znam kupovati struju, ne znam sad baš kako to ide kod njih. Mi imamo dva, imamo monopol. 

Čini mi se da nemamo nikakvih dilema kada je u pitanju elektro-prenosni sistem. 

Tu nemamo nikakvih dilemma. Ali, ovo je prioritet. Treće, ako ima vremena, otprilike 

je cijena 540 miliona četiri elektrana na rijeci Morači. Poštovanje ekologije, naravno, 

poštovanje svega onoga što je prioritet... 


Hvala Vam, kolega Franoviću. 



Uvaženi gospodine Franoviću, nijeste rekli ništa novo kada je riječ o Deklaraciji 

o zaštiti rijeke Tare, jer je to konstatacija koja je više puta saopštavana. Jasno je da mi 

unutar vladajuće koalicije imamo različito gledište kada je o tome riječ, tako da ja ne bih 

posebno ulazio u detaljniju elaboraciju tog pitanja. Ja sam i dalje ubijeđen da je to ispravna 

odluka i da je to odluka koja je donesena, kao što sam maloprije rekao, zahvaljujući 

- 262 -


SDP-u, i podršci ostalih parlamentarnih partija u ovom Parlamentu. Ne mislim da trebamo 

sad nanovo da otvaramo to pitanje. Smatram da je jednom stavljena tačka na to pitanje 

i da je to nešto što ne treba uopšte da se uzima kao relevantno razmatranje ili povod za 

razmatranje ove stvari. 

Kada je riječ o monopolu, tu se već ne slažemo, jer mi čvrsto stojimo na stanovištu 

da u svim onim oblastima u kojima postoji prirodna renta, odnosno monopol država mora 

sačuvati kontrolu nad tim resursima. Zašto Zato što smo apsolutno ubijeđeni da je od 

državnog monopola jedino gori privatni monopol i da u tom kontekstu mi kao mala država 

ne smijemo sebi dozvoliti luksuz koji, uzgred rečeno, sebi ne dozvoljavaju ni mnogo razvijenije 

zemlje i mnogo ekonomski moćnije i veće zemlje od Crne Gore, te u tom kontekstu 

i naše istrajavanje na tome da sve one oblasti u kojima postoji prirodna renta moraju 

biti pod kontrolom države Crne Gore. Kada govorite o regulatoru, teško da bi regulator 

mogao da kontroliše ogroman monopol koji bi nastao u slučaju da Elektroprivreda pređe 

u nečije privatne ruke, jer je to prosto nemoguće. Pa, pošto je nemoguće i pošto... 

PREDŚEDAVJUĆI RIFAT RASTODER: 


Poslanik Medojević, komentar u ime predlagača. 


Kolega Šehoviću, nemam dovoljno vremena jer ste otvorili više tema, ali jedino 

što je pogrešno u ovome poslu to je bio Ugovor o privatizaciji Elekroprivrede, koji 

je vodio vaš potpredsjednik. Dakle, to sam rekao ovdje. Napravljen je diletantski, ne 

pogrešno, nego diletantski. Ne mislim da je to on radio, nego je to rađeno na nekom drugom 

mjestu, ali je problem političke prirode. Slažem se sa svim što ste rekli - i socijalne, 

i ekonomske, ali je problem političke prirode. Dakle, danas predsjednik Vlade, a ne šef 

tenderske komisije, u poslu je obično da onaj koji je vodio proceduru ugovora i tendera 

da on pregovara o izmjenama ugovora. To je neki profesionalni standard, a koliko ja znam 

Lukšić nije vodio pregovore oko privatizacije Elektroprivrede. Ključno političko pitanje 

za Vas - Zašto ste dopustili da premijer pregovara o poslu koji je vodio potpredsjednik 

Vlade i vaš potpredsjednik Lazović Drugo, sasvim je jasno da će u ovom poslu štetu da 

pretrpi Crna Gora. Dakle, striktno pridržavanje ugovora podrazumijeva i reviziju ugovora. 

To je, takođe, ugovoreno, da se ugovor može mijenjati, kolega Šehoviću, ali kad 

Dok se ne promijene određeni uslovi poslovanja bez uticaja ugovornih strana. Odluka 

Regulatorne agencije je ta. Znači, nije usvojen zahtjev o povećanju cijena i to je osnov za 

reviziju ugovora. Prema tome, nemojte da se krstite sada. Da, da, dobro, Vi uzmite riječ, 

pa polemišite. Sada će da dođe do revizije ugovora. Što ćete vi na Vladi uraditi kada vam 

premijer stavi na sto revidirani ugovor o privatizaciji Elektroprivrede, koji smanjuje operativne 

investicione indikatore 

Da li ćete, kolega Šehoviću, napustiti Vladu i izazvati vanredne izbore To je 

ključno pitanje ovdje. Slažemo se sa Vašom argumentacijom, prihvatljiva nam je Vaša argumentacija. 

Šta ćete uraditi kao Socijaldemokratska partija da spasite nacionalni interes 

Crne Gore ... 


Hvala. 


- 263 -



Gospodine Medojeviću, moram Vam priznati da ste me sa nekim tezama duboko 

zabrinuli. Da li Vi to hoćete da kažete, a ja nemam potrebu uopšte da branim premijera, 

da je u jednoj demokratskoj zemlji zabranjeno da premijer razgovara sa direktorom neke 

renomirane kompanije, koja god to bila Ne vidim da je to zabranjeno. Ne znam zbog 

čega Vam je to jedna od teza koju upućujete ka nama kako smo mi dozvolili premijeru 

da razgovara sa direktorom privatne kompanije koja inače jeste investitor u Crnoj Gori. 

Mislim da je dobro da se razgovara i da je dobro da se razmjenjuju mišljenja. 

Kada je riječ o ugovoru koji je potpisan sa našim italijanskim partnerom, onda 

Vam je takođe jasna činjenica koji su bili postulati Socijaldemokratske partije prilikom 

koncipiranja tog ugovora. Jedan od osnovnih je taj da je zahvaljujući našem djelovanju 

Elektroprivreda Crne Gore danas u većinskom državnom vlasništvu. I dokaz da je ugovor 

koji je napravljen dobar jeste upravo zahtjev A2A za revizijom tog ugovora, jer su 

indikatori koji su postavljeni izuzetno rigorozni. A rigorozni su zbog toga što je ugovor 

kvalitetno napravljen, te očigledno zbog činjenice da kompanija nije u stanju da ispuni 

one ugovorom date /Prekid/ traži izmjenu ugovora. Moje mišljenje je da to što neka kompanija 

nije ostvarila željeni nivo profitabilnosti, nije problem države Crne Gore, nego 

problem te kompanije. Tako da se uopšte ne mijenja stav SDP-a kada je o tome riječ. I, 

konačno, ne mislim da je odluka Regulatorne agencije za energetiku povod za bilo kakve 

arbitraže. Regulatorna agencija za energetiku je, između ostalog, i zahvaljujući pritisku 

ovog Parlamenta konačno napravila jednu dobru stvar. Odbila je nerealan zahtjev ... 


Hvala Vam. 

Dame i gospodo, imam obavezu da vas podsjetim da smo mi iscrpili raspoloživo 

vrijeme za raspravu. Imam obavezu još da dam riječ predstavniku Vlade i završnu riječ, 

uz žaljenje što dvojici kolega nijesam mogao dati riječ. To su bili kolega Zoran Jelić i 

kolega Raško Konjević. 

Izvinjavam se, žao mi je. Dogovor je takav da, upravo radi obaveza koje nam 

predstoje, pokušamo ispoštovati makar okvirno ovaj raspoloživi resurs vremena. Tako da 

vas molim za uvažavanje. 

Predstavnik Vlade gospodin Čanović, pomoćnik ministra, prije završne riječi. 

Izvolite. 

Naravno ću dozvoliti, ali ne bi dobro bilo da zloupotrebljavamo. 


Ovo je više molba, dakle nije primjedba na proceduru. S obzirom da smo se prijavili 

kolega Jelić i ja i da više nema prijavljenih, molim da učinimo napor, obzirom da 

i ja i kolega Jelić imamo prije svega pravo, shodno dogovoru, još po pet minuta. Mislim 

da ne bi naštetilo raspravi da i nas dvojica, obzirom da smo jedini ostali kao prijavljeni 

iskoristimo po pet minuta. Zahvaljujem. 


Hvala Vam. 

Uvažavam, ukoliko je moguće dogovoriti bez komentara. 

Gospodine Jeliću, izvolite. 

- 264 -


ZORAN JELIĆ: 


Dame i gospodo poslanici, 

Želim da iznesem svoje stavove o Predlogu deklaracije, o načinu i redosljedu valorizacije 

energetskih potencijala u Crnoj Gori koji su podnijeli poslanici Pokreta za promjene, 

profesor doktor Branko Radulović i Nebojša Medojević. Uvodni dio teksta Predloga 

deklaracije uglavnom se poklapa sa ciljevima i strateškim opredjeljenjima koji su 

navedeni u energetskoj politici i strategiji razvoja energetike Crne Gore do 2025. godine. 

Na izradi deklaracije korišćen je akcioni plan koji se odnosi na 2008-2012. godinu. Energetskom 

politikom Crne Gore do 2030. godine dati su prioriteti korišćenja obnovljivih 

izvora energije i energetsku efikasnost u svrhu održivog razvoja energetike. Energetskom 

politikom Crne Gore iskazano je opredjeljenje da se aktivnije koriste raspoloživi, u velikoj 

mjeri još neiskorišćeni energetski resursi, kako bi se stvorili uslovi da Crna Gora od 

uvoznika postane izvoznik električne energije i značajan učesnik na regionalnom tržištu 

električne energije. 

Crna Gora ima šansu da sa konzorcijumom Micibuši završi vjetroelektrane do 

2013. godine. Konzorcijum Micibuši namjerava da na Krnovu kod Nikšića realizuje projekat 

vrijedan 110 miliona eura, što bi predstavljalo jednu od najvećih grinfild investicija 

u Crnoj Gori. Ovo ulaganje se odnosi na izgradnju 30 vjetroelektrana sa pratećom infrastrukturom 

neophodnom za ovaj projekat. Izgradnja infrastrukture je šansa za crnogorsku 

građevinsku operativu da uđe u ovaj posao. Strani investitor želi izgraditi elektrane 

na vjetar snage do 2 000 megavata. Na Krnovu kod Nikšića se procjenjuje da ima 2,3 

hiljade vjetrovitih sati koje treba iskoristiti za proizvodnju električne energije. U Evropi 

i u svijetu sve se više teži alternativnim izvorima energije, takozvane zelene energije i 

svakako da ovaj projekat treba podržati i eliminisati biznis barijere koje bi mogle usporiti 

izgradnju vjetroelektrana na Krnovu. 

Predlog deklaracije obuhvata 12 tačaka i želim da neke od njih iskomentarišem. 

Prve tri tačke su kompatibilne sa ažuriranom energetskom politikom Crne Gore i sa njima 

se uglavnom slažem. Tačku 4 treba posmatrati u kontekstu već preuzetih obaveza u skladu 

sa ugovorom zaključenim sa A2A i bilo kakvo odlučivanje po tom pitanju predstavljalo bi 

prejuduciranje konačnog ishoda. Tačka 5 je neprihvatljiva iz razloga što Elektroprivreda 

ne bi trebala biti nosilac razvoja energetskog potencijala kroz istraživanje, razvoj i planiranje, 

kao i izgradnju novih velikih proizvodnih kapaciteta, jer se na taj način stvara 

monopol. Cilj energetskog razvoja Crne Gore je uspostavljanje konkurencije kroz pojavu 

novih energetskih subjekata. Tržište električne energije ne smije zavisiti samo od jedne 

kompanije, jer se na taj način stvara potpuna zavisnost od monopola. Tačka 7 u suštini 

predstavlja zahtjev za zaštitu rijeke Tare. Ovdje treba napomenuti da je Skupština Crne 

Gore u decembru 2004. godine donijela Deklaraciju o zaštiti rijeke Tare koja je još uvijek 

na snazi i ne treba je ponavljati. Predlagači deklaracije nijesu dostavili kompletnu dokumentaciju 

na osnovu koje bi se vidjeli efekti na osnovu uporedne analize sa dokumentom 

kojim raspolaže Vlada Crne Gore, u ovom slučaju Ministarstvo ekonomije. U ministarstvu 

ekonomije je prepoznata navedena problematika na kojoj se ubrzano radi. Vlada je 

krajem 2009. godine pokrenula postupak za ažuriranje postojeće strategije razvoja energetike 

u Crnoj Gori. Ciljevi deklaracije nijesu u prioritetima razvoja postojeće strategije i 

ne korespondiraju sa njom. Predlog deklaracije ne doprinosi bržoj izgradnji nijednog infrastrukturnog 

objekta u Crnoj Gori na polju energetike. Strateške pravce razvoja i ciljeve 

- 265 -


energetske politike za duži vremenski period određuje Vlada Crne Gore. Infrastrukturni 

objekat čijom se izgradnjom postižu ciljevi zavisi od mišljenja i nalaza stručnih institucija 

i energetske industrije i od raspoloživog kapitala. 

Na kraju želim da zaključim da je predlagač možda imao dobru namjeru sa predlogom 

deklaracije o načinu i redosljedu valorizacije energetskih potencijala u Crnoj Gori, 

ali, košarkaški rečeno, napravio je “grešku u koracima”, pa je zbog toga ova deklaracija 

za mene neprihvatljiva. Zahvaljujem. 


Kolega Konjeviću, izvolite. 


Zahvaljujem, potpredsjedniče Rastoder. 

Mislim da je kolega Šehović iskazao više nego jasan stav Socijaldemokratske 

partije vezano za konkretan akt o kojem danas raspravljamo. Želio bih, naravno cijeneći 

nemogućnost ostalih kolega da imaju komentare i zaista trudeći se u tom dijelu da ukažem 

na neke stvari koje su se čule tokom današnje diskusije - da biste bili dio vlasti, morate 

da ponudite određeni program i da dobijete povjerenje građana, a ne da čekate kako će se 

raspasti vladajuća koalicija. Dakle, to inverzan sistem koji opozicija u Crnoj Gori sprovodi 

15 godina i, nažalost, taj sistem nema nikakvu prođu. Ali, da odgovorim na nešto što 

je bilo interesantno u tom dijelu. Za one kolege koje ne znaju, koalicionim sporazumom 

Demokratske partije socijalista i Socijaldemokratske partije je jasno definisano kako će se 

valorizovati energetski potencijali i kako će se realizovati projekat dokapitalizacije Elektroprivrede. 

Stav Socijaldemokratske partije je striktno poštovanje ugovora koji je potpisan 

sa A2A. I to je dio koalicionog sporazuma. Ako nema striktnog poštovanja ugovora 

i nema koalicionog sporazuma, valjda je jasno šta se dešava ako se krši koalicioni sporazum. 

To ako Vama, kolega Medojeviću, nije jasno, jasno je svima. Ne mogu podučavati 

nešto što su elementarne stvari. Ako sada mi govorimo da nije ugovor dobar zato što mi 

nijesmo učestvovali u njegovom sklapanju, onda je to problem. Da smo učestvovali u 

sklapanju tog ugovora, ugovor bi bio sjajan. To je potpuno pravo, nemate ugovora koji 

ne može da bude predmet revizije. Ugovor je saglasnost dvije volje. Ako neko smatra, 

bez obzira da li to bili predstavnici inostranog investitora, da li to bili predstavnici neke 

političke partije, da li to bili predstavnici Vlade, dakle, potrebno je, između ostalog, i u 

ovom Parlamentu da se objasni koji su to razlozi za reviziju ugovora. Kada čujemo razloge, 

onda možemo da razgovaramo o tome. Samo zato što se premijer ove države sastao 

sa generalnim direktorom jednog stranog preduzeća, odnosno našeg investitora u Crnoj 

Gori, mi sada izvodimo dalekosežne zaključke. 

Dakle, oko toga kojoj političkoj partiji se može spočitavati doslijednost ili nedosiljednost, 

mislim da je to više nego jasno. Nije Socijaldemokratska partija lijegala 

s jednom koalicijom, a budila se s drugom. To je prosto. Toliko o dosljednosti. Što se 

tiče konkretnog projekta oko dokapitalizacije Elektroprivrede Crne Gore, samo bih podsjetio 

one koji se pozivaju na dosljednost na izjavu predsjednika njihove partije. Izjava 

predsjednika njihove partije odnosila se da Elektroprivreda treba da pređe u privatno 

vlasništvo ne nakon roka od 5, nego nakon roka od 10 godina. Dakle, 10 godina. Sada je 

problem da li je 5 ili 10 godina. Ne, stav Socijaldemokratske partije, politički stav na koji, 

naravno, imamo pravo jeste da Elektroprivreda kao ključno energetsko preduzeće u Crnoj 

- 266 -


Gori treba da ostane u većinskom državnom vlasništvu, ali smo apsolutno za poštovanje 

svih odredbi, odnosno svih klauzula ugovora sa A2A. 

Da podsjetim još jednom, upravo je Socijaldemokratska partija bila inicijator svih 

onih aktivnosti koje smo tokom prošle godine vodili vezano za rad Regulatorne agencije 

za energetiku, pa smo kroz saslušanja članova Regulatorne agencije za energetiku, kroz 

izmjene Zakona o energitici omogućili, dakle, ako nije korektno, kolege, pitam vas kako 

ste glasali oko onoga i kako smo pričali na odboru. Dakle, odluka Ustavnog suda upravo 

je potvrdila ono što je bila priča Socijaldemokratske partije vezano za to da krađa struje 

ne može da bude dio njihovih računa. To su aktivnosti koje smo radili u tom periodu. 

Neke smo jedva mogli da okupimo da glasaju o tome. Zahvaljujem. 


Hvala. 

Kolega Čanović, pomoćnik ministra. 

MIODRAG ČANOVIĆ: 

Hvala. 

Poštovani predsjedavajući, uvaženi poslanici, poštovani građani, 

Drago mi je što sam danas prisustvovao ovoj konstuktivnoj raspravi o energetici i 

dobro je što se poslanici sve više uključuju u ovako važan segment razvoja crnogorskog 

društva i ekonomije. 

Kada je u pitanju energetski sektor, Crna Gora je praktično postala članica Evropske 

unije 2005. kada je potpisan Sporazum o formiranju energetske zajednice. Potpisivanjem 

ovog sporazuma, Evopska unija i zemlje Jugoistočne Evrope stvorile su pravni okvir 

za uspostavljanje jedinstvenog regionalnog tržišta električnog enerije i gasa sa krajnjim 

ciljem njegove integracije u tržište Evropske unije. Sporazum je stupio na snagu 2006. 

godine i on predstavlja prvi pravno obavezujući akt Crne Gore prema Evropskoj uniji. 

Skupština Republike Crne Gore je u oktobru 2006. godine ratifikovala Sporazum između 

evropske zajednice i Republike Crne Gore o formiranju energetske zajednice, što je i bio 

razlog da se formira ovakva energetska zajednica. Glavni ciljevi formiranja energetske 

zajednice su povećanje sigurnosti snabdijevanja energijom kroz privlačenje investicija u 

energetski sektor, povećanje energetske efikasnosti i veće korišćenje obnovljivih izvora 

energije i razvijanje tržišne konkurencije, uz unapređenje ekološke situacije. Evropa je 

prepoznala naš region kao veoma značajan, ali, prilično nerazvijen dio u oblasti energetike. 

U poslednjih 20 godina nije se ulagalo dovoljno u održavanje i razvoj prenosnog i 

distributivnog energetskog sistema. Od 1982. godine u Crnoj Gori nije izgrađen nijedan 

objekat za proizvodnju električne energije. Kako bi što brže i uspješnije riješila sve energetske 

probleme, a prije svega problem nedostatka električne energije i gasa, Crna Gora 

aktivno učestvuje u svim aktivnostima energetske zajednice i ulaže napore da realizuje 

preduzete obaveze. Poslednjih godina intenzivno smo radili na reformi energetskog sektora. 

Energetsku politiku smo usvojili 2005. godine, zatim Strategiju razvoja energetike 

do 25 godine krajem 2007. godine, a nakon toga Akcioni plan za period od 2008. do 2012. 

godine. Ove godine smo usvojili energetsku politiku Crne Gore do 2030. godine, a tada 

su u toku pripreme za inoviranje Strategije razvoja energetike. Intenzivno smo radili i na 

usaglašavanju naših propisa sa zakonodavstvom Evropske unije. 

Prošle godine su usvojena dva nova zakona, i to Zakon o energetici i Zakon o 

- 267 -


energetskoj efikasnosti. Sada je u toku izrada velikog broja podzakonskih akata. Crna 

Gora je kada je u pitanju realizacija obaveza i Sporazuma u formiranju energetske zajednice 

postala jedna od najuspješnijih članica energetske zajednice. Osim kvalitetne legislative 

za investicije u energetiku je neophodno postojanje prirodnih resursa. Takodje je 

veoma važan i politički ambijent. Crna Gora raspolaže velikim energetskim potencijalom, 

naročito u oblasti obnovljivih izvora energije. Realizacijom projekata sa kojim se 

realizuju naši energetski potencijali, Crna Gora može riješiti problem deficita energije i 

značajno doprinijeti ekonomskom i sveukupnom razvoju države. Projekti u oblasti energetike, 

prije svega, projekti izgradnje obnovljivih izvora energije predstavljaju našu 

veliku razvojnu šansu. Uskoro će početi da se grade male elektrane i vjetroelektrane, 

a nadam se da će u septembru novi strateški partner početi izgradnju hidroelektrana na 

Morači. Naš cilj je da iskoristino raspoložive energetske potencijale i da omogućimo 

kvalitetnim investitorima da ulažu u energetski, kao i druge sektore u Crnoj Gori. Definitivno, 

toliko novca koliko je potrebno uložiti u energetski sektor, znači revitalizacija, 

novi objekti, prenosna i distributivna mreža ne može obezbijediti ni država Crna Gora, 

a pogotovo Elektroprivreda Crne Gore i elektroprenosni sistem. Već ste čuli da je to red 

veličine oko 4 milijarde eura. Da je Elektroprivreda imala toliko dovoljno novca u prethodnom 

periodu već bi ga uložila u nove objekte. Ali, kao što već znate, u zadnjih 30 

godina nije izgrađen nijedan energetski objekat za proizvodnju električne energije. Ovo 

je toliko ozbiljna tema i svako političko nadgornjavanje je krajnje neodgovorno. Dovešće 

do toga da kvalitetni investitor zaobiđu Crnu Goru. Tada će biti kasno. Nastavićemo da 

uvozimo električnu energiju koja će svakim danom biti sve skuplja. Treba da shvatimo 

da bilo koji energetski objekat koji strani investitor izgradi na našoj teritoriji, male elektrane, 

velike elektrane, vjetroelektrane, poslije konsencionog perioda ili zakupa ostaje u 

vlasništvu države Crne Gore, i to je najveći benefit. Skoro nijedna od zemalja u regionu 

sada, a pogotovo mi kao mala država i mali elektrenergetski sistem nemamo mogućnosti 

da ulažemo toliko velika sredstva u energetsku infrastrukturu. Što prije shvatimo to i što 

prije počnemo graditi, tim prije ćemo imati energetske objekte u našem vlasništvu i na 

našoj teritoriji, a time sigurnost snabdijevanja naših građana električnom energijom. Da 

je A2A bila većinski vlasnik ne bi se ništa promijenilo oko cijena električne energije. 

Regulatorna agencija je ta koja određuje tarife i bavi se tarifnom politikom. Država ili 

A2A vodili menadžment Elektroprivrede u prethodnom periodu i cijene su takve kakve 

su. Znači, oni vode troškove , vode politiku, i to je u skladu sa direktivama, i mi to sve 

poštujemo. 

Takođe oko Morače. Morača je najviše profitabilna ako se prevodi Tara u Moraču. 

S obzirom da nema prevođenja Tare ona je i sada profitabilna. Znate zašto Zato što ste 

čuli od svih zato što je to obnovljivi izvor energije znači podsticaj će odgovarajući biti za 

takvu vrstu energije. 

I da zaključim, Vlada Crne Gore predlaže da se ne prihvati prijedlog deklaracije o 

načinu i redosljedu valorizacije energetskih potencijala u Crnoj Gori jer bi to bilo štetno 

za dalju implementaciju postojeće strategije i zbog promjene prioriteta razvoja bi usporilo 

tekuće aktivnosti na započetim projektima. Hvala. 


Hvala Vam. 

Na kraju imamo završnu riječ predlagača, kolege Branka Radulovića. 

- 268 -



Uvažene kolege, poštovani građani Crne Gore, 

Prvo želim da zahvalim svim kolegama na učešću u raspravi. Normalno shvatam 

da je bilo u nekim slučajevima i politički obojena. Shvatam da je u nekim slučajevima 

bilo stručno utemeljeno, jer je ovo jedna izuzetno složena priča, koja je evo i mene na 

određen način i Grupu za promjenu angažovala evo sedam, osam godina dana. Želim, 

prije svega, da iznesem nekoliko konstatacija. 

Danas u Crnoj Gori, gospodo, postoji potpuni konsenzus kada je u pitanju 

budućnost energetike. Postoji potpuni konsenuzs kada je u pitanju budućnost energetskog 

reprolanca. Ponoviću samo nekoliko imena koje sam naveo u jednoj kolumni koju 

sam napisao prije neki dan i koja je imala jaki odziv ljudi koji su reagovali na nju pozitivno. 

Svi profesori Elektrotehničkog fakulteta energetičari su za valorizaciju energetskog 

reprolanca. Najbolji naši ekonomisti na čelu sa profesorom Ostojićem koji je učestvovao 

u ovome, da ne nabrajam, Vujošević, Škuletić i ostali. Svi najkvalitetniji profesori, 

analitičari, ekonomisti su za ovo na čelo sa našim najboljim profesorom Popovićem. Svi 

najbolji inženjeri koji su dokazali svoju praksu, rukovodili najboljim subjektima u elektroprivredi 

su na čelu sa profesorom Ostojićem, sa profesorom Vujoševićem su za ovo. 

Svi naši najbolji hidraši na čelo sa profesorom Radulovićem su za ovo. Svi naši rudari, 

tako da ih tako nazovem, na čelu sa našim kolegom su za ovo. Najkvalitetnije nezavisne 

NVO institucije su za ovo. Analitičari, novinari su za ovo. Sva je Crna Gora za ovo. 

Gospodo, neke insinuacije, neke priče površnost, mjera sinopsisa, mjera podataka 

je nečega što znači subjektivna stvar. Da sam vam ovo analizirao ili još sto knjiga sa 

Elektrotehničkog fakulteta pogubili biste se kao što sam s ja pogubio prije pet, šest godina 

kada sam počeo da izučavam ovo. 

Druga konstatacija je danas da Elektroprivreda Crne Gore u određenim limitima, 

hendikepima, prije svega Elektroprivreda danas ima ugovor sa onima koji su, ne znam 

kako da ih navedem. One iz ona dva grada interesuje profit i ništa drugo. Sa onim štetnim 

ugovorom koji nije definisao ni obim investicija, a ne što drugo. Vi, kao iz Vlade, barem 

to treba da kažem, tamo nije definisana koliko će biti investicija. Limit je, hendikep, 

sramotna je, kako god hoćete, ovakav Kombinat aluminijuma. Sramota je ono što je u 

Željezari Nikšić. Ali, to je ono što je donijela ova vlast i zbog ove Vlade i zbog vas je to 

u takvom hendikepu kao što je danas energetsko metalurški reprolanac. Konstatacija je 

sljedeća da je to naša jedina budućnost da su svi zainteresovani za to, ne samo Italijani, 

nego i Rusi, a i Njemci. Razne su kombinacije u pitanju za to. Sljedeća konstatacija koju 

niko ne može da ospori, deficit je sve veći. Od polednjeg mog izlaganja, do danas desile 

su se neke stvari i na energetskom tržištu Srbije. Zatvaraju termoelekrane, ali grade tri 

puta veće kapacitete. Para ima kao škale, što bi rekli u našem narodu. 

Znači, gospodo, inžinjera imamo, sve moguće stvari imamo. Najbolje rješenje je 

da nema ugovora sa Italijanima, da nema ugovora sa A2A, da nema ugovora sa ruskim 

tajkunom, da nema ugovora sa Prvom bankom ili ne znam ko stoji iza Željezare, sve 

osnove postoje da se to prekine. Ne smije poslije četiri - pet godina dana da preuzme 

A2A Elektroprivredu, pa da ćemo prodati pola Crne Gore. Zbog vaše gluposti koju ste 

napravili, ne smijemo to da damo, jer je to propast Crne Gore. Kako treba uraditi Hitno 

i odmah treba izgraditi dvije hidrocentrale i termoblok. Za termoblok postoje glavni projekti. 

Postoji infrastruktura. Za godinu i po dana možemo imati novi blok tamo. Znači, 

kada je u pitanju Komarnica i Kruševo, to je bogom dato, to je, ljudi, jedna klisura gdje 

- 269 -


nema nigdje nikoga. Samo tri kuće postoje u kotlini Kruševo. Samo tri kuće, ljudi. 

Znači, brana ovamo, put do nje, i ništa više. Nema nikakvih oko Morače iseljavanja, 

neiseljavanja i svega ostalog. Dokumentacija određena postoji. Hitno treba praviti tu 

dokumentaciju. Za četiri do pet godina dana imaćemo fenomenalnu kombinaciju termoenergije 

- hidroenergije. Imaćemo fenomenalnu kombinaciju protočne i vršne energije. 

Imaćemo 6.000 gigavat časova. 6.000 gigavant časova to je minimum - 6 milijardi eura. 

Znači, ljudi, imaćemo 300 miliona eura neto profita. Nažalost, veliki dio će da ide Italijanima. 

Kombinacije ko treba da izgradi. Mogu i varijante da formiramo novo preduzeće 

koje će biti u 100% vlasništvu Crne Gore. Krajnje je netačna informacija da nema para. 

Pročitajte moj tekst koliko ima para i koliko se daje za energetiku. Ima para koliko god 

hoćeš.... 


Kolega Raduloviću, hvala vam. 

Evo vam još jedan minut. 


Suština je da li će Ranko Krivokapić držati čvrstu crnogorsku riječ ili neće, da li će 

izaći iz Vlade zbog Elektroprivrede. Treba da izađe. Ukoliko, gospodo, neće, ukoliko to 

bude napravio, kao što je sa KAP-om i druge stvari, on će snositi odgovornost. Ovo je 

bila posljednja naša inicijativa da ćemo da idemo kroz instituciju. Moraču ćemo braniti 

ulicom, gospodo. Kako vi mislite da rasprodajete Crnu Goru Nije vaš mandat da vi 

rasprodajete budućnost naših praunučadi. Idemo na ulicu, gospodo, ukoliko vi nastavite 

ovako. Ovo je naš posljednji pokušaj da kroz investicije zaustavimo jednu suludu politiku 

kolonizacije Crne Gore, pa da vidimo ko je uistinu rodoljub ko nije rodoljub. 


Dame i gospodo, priveli smo kraju raspravu u načelu o svim tačkama dnevnog 

reda pete sjednice prvog redovnog zasijedanja. 

Nastavićemo raspravu u pojedinostima sjutra u 12 sati, ukoliko kolega Radulović 

ne dogovori nešto drugačiju dinamiku sada na novoj sjednici Kolegijuma. 

Izvolite, gospodine Damjanoviću. 


Generalni sekretar je sugerisao jednu stvar koja je u skladu sa članom 154 

Poslovnika. Dakle, mi smo ovdje završili raspravu o Predlogu deklaracije. Da li je rasprava 

završena objedinjena da neće biti rasprave u pojedinostima o amandmanima koji su 

podneseni na Deklaraciju 

Ako je tako, samo da obavijestim kolege da smo u 9 ujutro zakazali raspravu o 

podnesenim amandmanima i da je to jedino mjesto gdje će se o tim amandmanima razgovarati 

kako bismo pristupili glasanju. 

Dakle, samo da nam ovdje kažete da li se raspravlja o amandmanima i na plenumu 

koji neće biti raspravljani na Odboru. 


Hvala vam. 

- 270 -


Mislim da se raspravlja o amandmanima. Ima nejasnoća oko rasprave kada su 

u pitanju drugi akti, odnosno jedna je forma rasprave kada su u pitanju zakoni, a druga 

forma rasprave kada su u pitanju ostala akta. Kod ostalih akata rasprava je po Poslovniku 

objedinjena, ali ne vidim zabranu da se ne može prije glasanja imati završna riječ kada bi 

se moglo izjasniti o amndmanima čak i na ovakav akt. Nema striktne zabrane ni da ima 

ni da nema, mogli bi toliko uvažiti, shodno dogovoru. 

Hvala vam. 

- 271 -


26.05.2011. u 13.05 h 



Po dogovoru idemo da završimo obaveze sa pete sjednice. 

Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Budžetu Crne Gore za 2011. 

godinu. 

Sastavni dio Predloga zakona čine dva amandmana Odbora za ustavna pitanja i 

zakonodavstvo. Nema drugih amandmana pa se možemo izjasniti o Predlogu zakona u 

načelu. 

Izvolite. 

Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Budžetu Crne Gore za 2011. 

godinu. 

Hvala vam. Glasala su 64 poslanika, 45 za, četiri protiv, 15 uzdržanih. Konstatujem 

da smo ga utvrdili u načelu. 

Kako nema amandmana za proceduru glasamo ga u cjelini. 

Izvolite. 

Hvala vam. Glasalo je 66 poslanika, 43 za, pet protiv, 18 uzdržanih. Konstatujem 

da smo usvojili Predlog zakona. 

Idemo na tačku treću - Predlog zakona o zaštiti od buke u životnoj sredini. 

Stavljam na glasanje Predlog zakona u načelu. Izvolite. 

Buka i životna sredina. Hvala vam. 

Glasala su 62 poslanika, 61 za, nije bilo protiv, jedan je bio uzdržan. 

Podnijeto je 14 amandmana na ovaj Zakon i to: 

Vlada kao predlagač Zakona jedan amandman, koji je sa pravom tehničkom popravkom 

Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo sastavni dio Predloga zakona; 

Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo devet amandmana, koji su sastavni dio 

Predloga zakona, a to znači da ih je predlagač prihvatio; 

Poslanica Ljerka Dragičević, četiri amandmana, od kojih su amandmana dva u 

izmijenjenoj formulaciji i u istovjetnom tekstu kao i amandman Vlade sastavni dio Predloga 

zakona, a ostale amandmane treba glasati. 

Hvala koleginice. 

Jedino su Vaši amandmani u proceduri. Da li želite riječ Izvolite. 

Dovoljno pet minuta. 

Tri amandmana su u proceduri. Izvolite. 

LJERKA DRAGIČEVIĆ: 

Poštovani gospodine predsjedniče, poštovane dame i gospodo poslanici. 

Amandmani 2 i 3 u modificiranom obliku su postali sastavni dio zakona. 

Od amandmana 1 odustajem, a amandman 4 ću pročitati. 

U članu 6 stav 5 riječi: “9 do 1 čas” zamjenjuju se riječima: “9 do 24 sata”. 

Obrazloženje: Ovaj stav je direktno u suprotnosti sa stavom Evropske unije sa 

civiliziranim normama života i direktno omogućava ugrožavanje mentalnog i fizičkog 

zdravlja ljudi. Ugrožava elementarno pravo ljudi na odmor, a samim tim i na rad i zdrav 

život. Onaj koji živi u naselju ili stambenom objektu u kojem se pušta muzika i proizvodi 

buka do 1 čas, svakako neće biti u stanju da ujutro na kvalitetan način obavlja svoj 

- 272 -


posao. Puštanje muzike do 1 čas, predstavlja problem za turiste i remeti njihov odmor, pa 

samim tim ugrožava održivi razvoj turizma. Zemlje u regionu su uskladile svoje zakonske 

okvire sa evropskim regulativama tako da je puštanje muzike u ugostiteljskim objektima 

dozvoljeno do 24 sata, stav 2 člana 6 Zakona o zaštiti od buke Republike Hrvatske, 

Narodne novine 30/2009 propisuju da upotreba elektroakustičnih i akustičnih uređaja na 

otvorenom, u objektima registrovanim za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, dopuštena 

je najdulje do 24 sata. Odlukom o radnom vremenu ugostiteljskih, zanatskih i trgovinskih 

objekata na teritoriji grada Beograda koju su donijeli Skupština grada Beograda dozvoljava 

se puštanje muzike radnim danima do 23 sata, a petkom i subotom do 24 sata. 

Zahvaljujem. 


Hvala, koleginice Dragičević. 

Čuli smo obrazloženje amandmana da li će se muzika gasiti i buka u ponoć ili u 

uru po ponoći. 

Ja bih stavio na glasanje amandman koleginice Dragičević. 

Hvala na pomoći o amandmanu 3 i stavljam na glasanje amandman koleginice 

Dragičević. 

Za, protiv, uzdržani 

Hvala vam. Glasalo je 66 poslanika, 42 za, osam protiv, 16 uzdržanih. 

Amandman je dobio potrebnu većinu, mada je trebalo 41 da bi prošao. I očigledno 

da ćemo spavati od ponoći, a ne od ure po ponoći. Hvala vam. 

Stekli su se uslovi da glasamo o Predlogu zakona u cjelini sa amandmanom koji je 

sastavni dio Predloga zakona koleginice Dragičević i hvala joj na mediteranskom amandmanu. 

Izvolite. 

Za, protiv, uzdržani 

Hvala vam. Glasalo je 66 poslanika, 64 za, dva protiv, nije bilo uzdržanih. Konstatujem 

da smo usvojili Predlog zakona iako se zakon striktno ne odnosi na poslanike u 

sali, molio bih da se poštuje u duhu tog zakona tišina u sali. 

Hvala vam. 

Idemo predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti 

bilja. 

Sastavni dio Predloga zakona čine devet amandmana Odbora za ustavna pitanja i 

zakonodavstvo. To znači da ih je predlagač prihvatio. 

Je li tako sekretare Ako su sastavni dio Predloga zakona, mora ih prihvatiti i 

predlagač. U redu. 

Molio bih da se to stavi u Podsjetnik da ne bi imali dileme. 

Nema drugih amandmana, pa se možemo izjasniti o Predlogu zakona u načelu. 

Izvolite. 

Stavljam na glasanje Predlog zakona u načelu. Zdravstvena zaštita bilja da vas 

podsjetim. 

Hvala vam. Glasalo je 68 poslanika, svi su bili za. 

I još jedanput bih vas molio da ponovimo glasanje u cjelini. 

Hvala vam. Glasalo je 68 poslanika i svi su glasali za. 

Konstatujem da smo usvojili Predlog zakona u cjelini. 

- 273 -


Idemo na još jedan od tehničkih zakona. 

Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o geološkim istraživanjima. 

Sastavni dio Predloga zakona čini jedan amandman koji je prihvatio predlagač, a 

prihvatio ga je i Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo. 

Nema drugih amandmana pa i ovdje ćemo glasati dva puta, jedanput u načelu, 

drugi put u cjelini. 

Stavljam ga prvo u načelu na glasanje. 

Možda našoj radnoj grupi za izmjenu Poslovnika i sugestija da kada nema amandmana 

i kad je Zakon, prihvaćeni svi amandmani da ga možemo glasati samo u cjelini, ali 

to je njima za razmišljanje. 

Hvala vam. Glasala su 62 poslanika, 58 za, četiri protiv, nije bilo uzdržanih, konstatujem 

da smo utvrdili u načelu i moraćemo ga glasati u cjelini. 

Izvolite. Otvaram glasanje. 

Hvala vam. Glasao je 61 poslanik, 54 za, šest protiv, jedan uzdržan. Konstatujem 

da smo ga usvojili u cjelini. 

Idemo na Predlog zakona o sprečavanju zloupotrebe droga. 

Glasamo ga u načelu. Izvolite. 

Hvala vam. Glasalo je 68 poslanika i svi su glasali za. 

Kolege hvala. 

Idemo na amandmanski postupak. Bilo je 17 amandmana, 11 amandmana su sastavni 

dio Predloga zakona. Četiri poslanika Socijalističke narodne partije imaju 3 amandmana 

od kojih su amandman 1 i 2 sastavni dio Predloga zakona. Od amandmana 3 su 

odustali. 

Je li to u redu 

Hvala koleginice Vuković. 

Poslanik Koča Pavlović 3 amandmana od kojih su amandman 1 i 3 u izmijenjenim 

formulacijama sastavni dio Predloga zakona, a o amandmanu 2 treba glasati. 

Hvala kolega Pavloviću. 

Idemo na obrazloženje kolege Pavlovića amandmana 2. 




Ja sam predložio amandman i jednu amandmansku izmjenu koju predlagač zakona 

nije prihvatio. O čemu se, naime, radi 

Ovim Zakonom u njegovom poglavlju 10 koji se tiče kaznenih odredbi predviđene 

su prekršajne kazne za određena lica, pravna lica i naravno odgovorne osobe u tim pravnim 

subjektima koje vrše uzgoj supstanci koje se koriste za proizvodnju droga, takođe i transport 

itd. itd. Ali ono što je tu propušteno, po mom mišljenju, jeste da je predlagač propustio 

da predvidi prekršajne kazne za starješine i odgovorna lica onih organa i institucija 

koji su nadležni za vršenje kontrole i nadzora nad zakonitošću proizvodnje i prometu kao 

i onih koji su nadležni nad oduzimanjem skladištenjem, čuvanjem i uništavanjem nezakonito 

proizvedenih ili prometovanih količina droga. Članovi 31, 48 i 49 ovoga Zakona. 

O čemu se u suštini radi Radi se o tome da nije potrebno predviđati prekršajne 

kazne za starješine ovih organa koji bi trebalo da vode računa i da vrše nadzor nad 

sprovođenjem ovoga zakona i da nijesu potrebne zato što postoje u Krivičnom zakonu 

- 274 -


predviđene kazne. Ovdje se radi o prekršajnim kaznama koje je neophodno predvidjeti u 

situacijama kada se pojavi javašluk, kada su neodgovorne nadležne institucije i starješine 

tih organa, kada se neodgovorno odnose prema obavezama koje ovaj Zakon propisuje, i 

o (prekid) mislim da je trebalo obavezno predvidjeti u ovom zakonu prekršajne kazne za 

te nadležne institucije i za starješine tih organa .... 


Hvala vam. 

Idemo na izjašnjenje o jedinom amandmanu u proceduri, a to je amandman poslanika 

Pavlovića. 

Stavljam na glasanje amandman poslanika Pavlovića. Izvolite. 

Hvala vam. Glasalo je 66 poslanika, 27 za, 36 protiv, tri uzdržana. Konstatujem da 

amandman nije dobio potrebnu većinu. 

Stavljam na glasanje predlog zakona u cjelini. Potrebna je većina svih poslanika, 

samo da podsjetim. Izvolite. 

Hvala vam. Glasala su 64 poslanika, svi su bili za. 

Prelazimo na sedmu tačku toga dnevnog reda Izvještaj o radu Agencije za zaštitu 

ličnih podataka i stanju zaštite ličnih podataka za 2010. godinu. Zaključke Odbora imamo. 

Stavljam na glasanje Predlog zaključaka Odbora koji je u stvari prihvatanje 

Izvještaja Agencije za zaštitu ličnih podataka i stanju zaštite ličnih podataka za 2010. 

godinu. Mislim da je to bilo prvo razmatranje tog izvještaja. Nova kontrolna funkcija 

parlamenta, u očekivanju da će Agencija ispoštovati svih naših 15 zaključaka. Izvolite. 

Hvala vam, kolege. Glasalo je 69 poslanika, 55 za, 14 protiv, nije bilo uzdržanih. 

Konstatujem da smo prihvatili Predlog zaključaka i time i Izvještaj o radu za 2010. godinu. 

Idemo na Predlog deklaracije o načinu i redosljedu valorizacije energetskog potencijala 

u Crnoj Gori. Bilo je dvanaest amandmana na Predlog deklaracije, i to predlagači 

deklaracije poslanici Branko Radulović i Nebojša Medojević koji su sastavni dio Predloga 

deklaracije; Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo koji su sastavni dio Predloga 

deklaracije; četiri poslanika Socijalističke narodne partije šest amandmana, ali su odustali 

od amandmana 1, predlagač deklaracije je prihvatio ostale amandmane 2, 3, 4, 5 i 6 i 

oni su sastavni dio Predloga deklaracije; poslanici Damir Šehović i Raško Konjević dva 

amandmana od kojih je amandman 1 sastavni dio Predloga deklaracije jer ga je prihvatio 

predlagač deklaracije, a o amandmanu 2 bi trebalo glasati. 

Kolega Raduloviću, treba li glasati amandman 2 SDP-a 


Poslije konsultacija sa predlagačem amandmana, sa ovima koji su podržali do 

sada ovu našu deklaraciju, prihvatamo. 


Hvala. 

Time i ovaj amandman postaje sastavni dio Predloga zakona. Stekli su se uslovi 

da onda znamo što je sastavni dio deklaracije. 

Kolega Damjanoviću, izvolite. 

- 275 -



Zahvaljujem. 


Mi smo jutros na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet imali izjašnjavanje oko 

amandmana kolega iz SNP-a i dva amandmana kolega iz SDP-a. Želim da još jedanput 

ovdje iskažem zahvalnost predstavniku predlagača što je prihvatio naših pet amandmana 

koji su postali sastavni dio teksta deklaracije i amandman 1 predstavnika SDP-a koji je 

podržao Klub poslanika SNP-a, odnosno predstavnici SNP-a, jer se radi o amandmanu 

kojim se obezbjeđuje većinsko vlasništvo države nad Elektroprivredom. U tom smislu, 

ako je intencija da se to vlasništvo sačuva, mi smo rekli i oko amandmana 2 naš stav. Bili 

smo uzdržani, jer nam se čini da amandman 2 SDP-a otvara mogućnost gradnje hidroelektrane 

na Morači. 

Međutim, želim jasno da iskažem stav SNP-a, ako je cijena da se taj amandman 

unese koji je nepotreban, po nama, i bili smo uzdržani, nismo bili ni protiv ni za, mislimo 

da je mnogo bitnije to što se sa amandmanom 1 SNP-a, odnosno SDP-a koji kao takav ide 

u proceduru, zadržava većinsko vlasništvo nad Elektroprivredom Crne Gore. Zahvaljujem. 


Razjasnili smo se. Radi se o političkom aktu i traže se ta dodatna politička 

razjašnjenja. Nije formalno pravni akt nego je politički akt. 

Staviću deklaraciju na glasanje, sa svim ovim što je ugrađeno, znamo svi što je 

ugrađeno. Amandmani su bili napisani, tako da nema nepoznanice. Bili su dugo u proceduri, 

jer je bilo više od desetak dana. 

Deklaracija o načinu i redosljedu valorizacije energetskog potencijala u Crnoj 

Gori. Za, protiv, uzdržani Izvolite. 

Mogu li zaključiti glasanje Hvala vam. 

Glasala su 73 poslanika, 36 za, 37 protiv. Deklaracija nije dobila potrebnu većinu, 

nije usvojena za jedan glas. 

Idemo na Ratifikacije. 

Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o uzajamnom podsticaju zaštite i ulaganja 

između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Makedonije. Glasamo u cjelini, nema 

amandmana, an blok usvajamo te dokumente. 

Otvaram glasanje. Izvolite. 

Hvala vam. Glasalo je 56 poslanika, 53 za, nije bilo protiv, ali tri su bila uzdržana. 

Konstatujem da smo usvojili Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma. 

Idemo na Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i 

Vlade Malte o uzajamnom podsticanju i zaštiti ulaganja. Isti sporazum samo što je Malta. 

Izvolite. 

Hvala vam. Glasalo je 55 poslanika, i svi su bili za. 

Idemo na dalje podsticanje stranih ulaganja. Ovo već nije to. Predlog zakona 

o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Malte u borbi protiv ilegalne 

trgovine drogama i psihoterapeutskim supstancama, organizovanog kriminala i 

međunarodnog terorizma. 

Stavljam na glasanje. Izvolite. 

Hvala vam. Glasalo je 58 poslanika, svi su bili za. Ratifikovali smo i ovaj 

- 276 -


međunarodni sporazum. 

Idemo na Predlog zakona o potvrđivanju Konvencije Savjeta Evrope o pristupu 

službenim dokumentima. 

Stavljam na glasanje Predlog zakona o Konvenciji Savjeta Evrope. Izvolite. 

Hvala vam, kolege. Glasala su 54 poslanika, i svi su bili za. Konstatujem da smo 

usvojili Predlog zakona. 


brodskim balansnim vodama i talozima. Stavljam na glasanje i tu konvenciju, ako se 

sjećam zasnovanu na Montego Beju, Deklaraciji o pravu mora iz 1982. godine. 

Hvala vam. Glasalo je 57 poslanika, svi su bili za. Usvojili smo Predlog zakona i 

računamo da će manje taloga ispuštati u našim vodama. 


protiv obrastanja brodova iz 2001. godine. 


Hvala vam. Glasala su 52 poslanika, i svi su bili za. Usvojili smo i ovaj predlog 

zakona. 

Idemo na Predlog zakona o potvrđivanju Protokola iz 2003. godine, uz 

Međunarodnu konvencije o osnivanju međunarodnog fonda za nadoknadu štete prouzrokovane 

zagađivanjem ulja iz 1992. godine. Nadam se da nam neće trebati ta nadoknada, 

jer nikada nije dovoljno velika da nadoknadi posljedice. Izvolite. 

Hvala vam, kolege. Glasalo je 58 poslanika, i svi su bili za. Usvojili smo Predlog 

zakona. 


za štetu prouzrokovanu zagađivanjem ulja iz 1992. godine. Ono je fond, a ovo je 

pojedinačna odgovornost za pojedinačne slučajeve. Jedna drugu ne isključuje. 


Hvala vam. Glasalo je 57 poslanika, i svi su bili za. 

Idemo na Predlog zakona o potvrđivanju Međunarodne konvencije o osnivanju 

Međunarodnog fonda za naknadu štete prouzrokovane zagađivanjem uljem iz 1992. godine. 

Glasali smo prvo dodatni protokol, vraćamo se na osnovnu konvenciju. 

Izvolite. 

Hvala vam, kolege. 57 poslanika je glasalo i svi su glasali za. Usvojili smo Predlog 

zakona. 

Zakon o potvrđivanju Međunarodne konvencije o odgovornosti i naknadi za štetu 

prouzrokovanu prilikom prevoza morem opasnih i štetnih materija (1996HNS 96) 

Izvolite. 

Hvala Vam, koleginice i kolege. 58 poslanika je glasalo. 58 je bilo za. Usvojili 

smo i ovaj predlog zakona. 

Idemo na Predlog Zakona o potvrđivanju konvencije o dostavljanju u inostranstvu 

sudskih i vansudskih akata u građanskim i privrednim stvarima. Na jedinstvenom tržištu 

će biti sve više takvih potreba. 

Izvolite. 

Hvala Vam. Glasalo je 58 poslanika, 57 za, nije bilo protiv i jedan je bio uzdržan. 

Usvojili smo i Predlog zakona. 

Idemo na Predlog Zakona o potvrđivanju Konvencije o izvođenju dokaza u inostranstvu 

u građanskim i privrednim stvarima. 

- 277 -


Izvolite. 

Hvala Vam. Glasalo je 56 poslanika, 55 za, nije bilo protiv, a jedan je bio uzdržan. 

Konstatujem da smo usvojili Predlog zakona. 

I Predlog zakona o potvrđivanju između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Turske 

o razmjeni zemljišnih parcela za diplomatske misije. Došli smo do razmjene, više ne 

oduzimamo jedni od drugih. Istorijski napredak. 

Hvala Vam.Glasalo je 58 poslanika, 57 za, jedan nije bio za razmjenu i nije bilo 

uzdržanih. Konstatujem da smo usvojili ovaj predlog zakona. 

Poštovane kolege, konstatujem da smo ovim završili dnevni red pete śednice. 

Hvala Vam na pomoći i strpljenju. Kao što znate, termini su nam limitirani. 

Izvolite, kolega Laloševiću. 


Administrativni odbor je na jednoj od sjednica konstatovao izmjenu u sastavu 

Zakonodavnog odbora gdje smo mi kandidovali gospodina Nevena Gošovića. Administrativni 

odbor je prije petnaest dana završio tu odluku. Molim Vas da to i konstatujemo. 


Voljeli bismo da ga vidimo na tom odboru, jer bi to bio doprinos kvalitetu rada 

Odbora. 

Izvolite, predsjedniče Odbora. 


Na sjednici Administrativnog odbora na predlog Kluba poslanika Pokreta za 

promjene određena su dva, tri njihova kandidata za radna tijela, pa bi bilo dobro da 

sve te odluke budu danas usvojene, jer je to samo formalizovanje onog što proizilazi iz 

Poslovnika kako bi naši i njihovi poslanici mogli u punom kapacitetu da rade narednih 

dana. 


Dva su razloga da je neprihvatljiv ovaj vaš predlog. Prvi je što mi je rečeno da 

formalno nema tačke o imenovanju u ovom dnevnom redu, a ja ne mogu da je uvedem. 

Drugi je što nijeste spremili te tačke dnevnog reda. Tako da ćemo je ostaviti za sljedeću 

śednicu pa ćemo na početku sljedeće sedmice to uraditi odmah. Imate još par dana slobodnih 

i više vremena. 

Hvala Vam. Ovim završavam ovu śednicu. Vidimo se iduće sedmice, po mojoj 

procjeni u utorak, na śednici posvećenoj izbornom zakonodavstvu. 

- 278 -


»» 

Registar govornika: 

»» 

Milorad Katnić.......................str. 23, 25, 26, 27, 31, 36, 40, 47, 61, 70, 71, 235, 240 

»» 

Vasilije Lalošević....................str. 21, 23, 74, 75, 156, 158, 169, 171, 236, 238, 278 

»» 

Radulović Branko...................str. 22, 24, 25, 32, 56, 115, 158, 166, 184, 188, 199, 201, 205, 208, 

211, 228, 247, 248, 269, 270, 275 

»» 

Dragoslav Šćekić....................str. 24, 26, 130 

»» 

Konjević Raško.......................str. 22, 26, 38, 41, 241, 245, 264, 266 

»» 

Jelić Zoran..............................str. 28, 30, 31, 32, 265 

»» 

Damjanović Aleksandar.........str. 33, 37, 64, 66, 189, 192, 224, 227, 229, 260, 270, 276 

»» 

Živković Radojica...................str. 38, 42, 44, 45, 204 

»» 

Medojević Nebojša.................str. 44, 48, 49, 135, 191, 193, 194, 212, 214, 215, 217, 218, 219, 

221, 222, 227, 250, 254, 257, 263 

»» 

Genci Nimanbegu ..................str. 44, 55, 85 

»» 

Vukčević Zoran ......................str. 51, 53, 129, 130, 131, 132, 191, 203, 204, 205 

»» 

Emilo Labudović ....................str. 52, 116, 119, 132, 158, 160, 173, 233, 239, 240 

»» 

Kaluđerović Velizar ...............str. 53, 60, 241, 243, 244, 245, 256, 258 

»» 

Zarubica Veljko ......................str. 55 

»» 

Bogdanović Aleksandar .........str. 57 

»» 

Šehović Damir .......................str. 59, 61, 62, 193, 216, 216, 217, 217, 258, 261, 262, 264 

»» 

Šefkija Murić .........................str. 63, 65 

»» 

Franović Zarija .....................str. 65, 67, 195, 198, 199, 251, 262 

»» 

Šabović Husnija .....................str. 63, 136, 138 

»» 

Hollaj Amir ............................str. 69 

»» 

Vuletić Milorad ......................str. 72, 172, 216, 216 

»» 

Lakočević Branka ..................str. 72, 162, 163 

»» 

Tomić Zoran ...........................str. 73, 86 

»» 

Dragičević Ljerka ..................str. 75, 76, 272 

»» 

Golubović Svetozar ................str. 77, 200, 202 

»» 

Vuksanović Božidar ...............str. 78, 119, 121 

»» 

Srzentić Zoran -......................str. 81, 104, 106 

»» 

Pupović Miloje .......................str. 83, 100, 102, 103, 105, 109, 121 

»» 

Tanasijević Branka ................str. 84, 97, 98, 103, 118, 127, 128 

»» 

Gospić Zoran .........................str. 91, 209, 211, 212 

»» 

Bulajić Strahinja ....................str. 93.206 

»» 

Nikčević Radivoje ..................str. 94, 179, 278 

»» 

Kavarić Vladimir....................str. 90, 95, 186, 190 

»» 

Savović Gorica.......................str. 96, 138, 139, 140 

»» 

Koča Pavlović ........................str. 131, 106, 109, 153, 155, 156, 177, 274 

»» 

Hidajeta Bajramspahić ..........str. 110 

»» 

Vuković Nataša ......................str. 111, 113, 137 

»» 

Miomir Mugoša .....................str. 108, 112, 115, 237, 242, 244 

»» 

Drobnjak Nada ......................str. 114 

»» 

Peković Veselinka ..................str. 122, 124 

»» 

Ervin Spahić ..........................str. 123, 149, 152, 155 

»» 

Čavor Branko ........................str. 124, 252, 254, 256 

»» 

Aleksić Budimir .....................str. 126, 128, 210 

»» 

Duković Halil .........................str. 134 

»» 

Crnovršanin Šefko .................str. 141 

»» 

Ivanović Aleksa ......................str. 144, 171 

»» 

Jonica Snežana ......................str. 144, 149, 231 

»» 

Lacmanović Radenko .............str. 147, 182 

»» 

Bulatović Predrag ..................str. 151, 181 

»» 

Simović Milutin ......................str. 157, 159, 218, 220, 221, 248 

»» 

Šćepanović Goran .................str. 163 

- 279 -


»» 

Radonjić Zoran ......................str. 164, 167 

»» 

Stanišić Obrad .......................str. 168, 215, 216 

»» 

Kemal Purišić ........................str. 175, 177 

»» 

Knežević Milan ......................str. 178, 223 

»» 

Radunović Slaven ..................str. 30, 197, 255 

»» 

Rutović Željko ........................str. 234 

»» 

Stanić Novica .........................str. 248, 249, 251, 252 

»» 

Čanović Miodrag ...................str. 267 

»» 

Obrad Gojković......................str. 49, 80, 165, 232 

»» 

Tarzan Milošević ....................str. 89 

»» 

Radoslav Nišavić ...................str. 133 

»» 

Mevludin Nuhodžić.................str. 142 

»» 

Danilović Goran.....................str. 159 

»» 

Brajović Ivan..........................str. 161 

»» 

Mandić Andrija.......................str. 222, 223 

»» 

Šćekić Biljana ........................str. 230 

- 280 -

Download - SkupÅ¡tina Crne Gore

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?