Borelioza – što kada se desi - Hrvatske šume

Zbog svoje ljepote magnolije se uzgajaju u
europskim parkovima kao ukrasno drveće i grmlje,
a potrebno je istaknuti da ih nema u našim
šumama .
Zašiljena magnolija (Magnolia acuminata) – zelenkastožuti cvjetovi
venim sjemenkama koje su zanimljive pticama. Japanska
magnolija voli izrazito sunčane položaje s djelomičnom
zasjenom, bogata i dobro drenirana tla. Razmnožava se
sjemenom ili reznicama. Uzgaja se u nasadima unutrašnjih
krajeva. Soulangeova, tanjurasta magnolija (Magnolia
x soulangeana) je manje listopadno drvo visoko
6 – 7 m ili veliki grm, križanac kineskih vrsta M. denudate
i M. liliiflore. Ima više formi karakterističnih po obrnuto
jajastim listovima koji su prema vrhu zaobljeni i šiljasti,
klinaste osnove i cijeloga ruba. Dugi su 10 – 15 cm, široki
4 – 7 cm, s oko 1 cm dugom peteljkom. Odozgo su zeleni,
goli, a odozdo svijetlozeleni, više ili manje dlakavi, u jesen
žuti. Cvjetovi su zvončasti, kuglasti te vrčasto-tanjurasti,
uglavnom ljubičastocrveni, ali i u nijansama bijele,
ružičaste, ljubičaste i kestenjaste boje. Dugi su 10 – 20
cm, široki 4 – 8 cm. Ova magnolija je, zbog iznimne ljepote
cvjetova, jedna od najčešće uzgajanih u hortikulturi,
s mnoštvom vrtnih odlika (Francuska, Britansko otočje i
drugi dijelovi Europe te SAD). Razmnožava se vegetativno,
jednostavno uzgaja, a voli umjerena podneblja i tla
bez vapnenca. Magnolia denudata (M. conspicua) je
veći grm ili do 15 m visoko stablo središnje i istočne Kine,
Magnolije koje cvatu za vrijeme ili poslije listanja
imaju skupne plodove duguljaste, češeraste,
uglavnom simetrične, a pupovi su im pokriveni
jednom ljuskom. One koje cvatu prije listanja
karakteristične su po nesimetričnim, duguljastim,
najčešće savinutim plodovima te pupovima
pokrivenim s dvije ljuske
Bjelolasica, najviša planina Gorskog kotara
Zvjezdasta magnolija (M. stellata) – listopadno japansko stabalce
Stablo velecvjetne magnolije
(Magnolia grandiflora) –
piramidalno ovalna krošnja
niske, zaobljene i gusto razgranate krošnje. Kora je grubo
tamnosive boje. Pupovi su dlakavi, listovi duguljasto obrnuto
jajasti, eliptični do obrnuto jajasti, šiljastoga vrha.
Odozgo su zeleni, goli, odozdo svijetlozeleni, duž žila
obično mekano dlakavi. Cvjetovi su zvončasti, široki 12
– 15 cm, bijeli, mirisavi. Pojavljuju se od početka do kraja
proljeća. Plod je dug do 10 cm. Ova je magnolija poznata
vrtna vrsta, voli bogata vlažna tla, zaštićena od klimatskih
nepogoda. Zvjezdasta magnolija (Magnolia stellata)
je listopadno japansko drvce visine 4 – 6 m ili veći spororastući
grm. Korijen je debeo i mesnat, a nalazi se blizu
površine tla. Mladice su glatke i sjajne, kestenjastosmeđe
te gusto dlakave, kao i pupovi. Listovi su duguljasto obrnuto
jajasti, tupog ili zaobljenog vrha, klinaste osnove,
cijelog i uglavnom valovitog ruba. Dugi su 5 – 10 cm, široki
2 – 3 cm, s 5 – 10 mm dugom peteljkom. Odozgo su
zeleni, goli i sjajni, a odozdo svijetlozeleni, goli ili dlakavi
samo uzduž žila. Imaju mrežičastu nervaturu. Cvjetovi su
veliki, upadljivi, u obliku zvijezde, široki oko 8 cm, bijele ili
ružičaste boje. Pojavljuju se u rano proljeće, prije listanja,
a osjetljivi su na proljetne mrazeve. Listići čaške i latice su
podjednaki. Plod je kvrgast, crvenozelen, dug oko 6 cm.
Sadrži narančastocrvene sjemenke, a otvara se u ranu
jesen. Zvjezdasta magnolija voli duboka, kisela tla, razmnožava
se sjemenom ili reznicama, a kao ukrasna biljka
često se uzgaja u Europi i Sjevernoj Americi.
18 HRVATSKE ŠUME BROJ 187/188 l SRPANJ/KOLOVOZ 2012.