34 HRVATSKE ŠUME BROJ 187/188 l SRPANJ/KOLOVOZ 2012.
povijest ZAŠTITA NA RADU Piše: Vesna Pleše Foto: B. Pleše, Arhiva Zaštitni propisi kod iskorištavanja šuma iz 1924. godine Goranski sjekači na radilištu Pravilnik za industriju drveta Ovom prigodom osvrnut ćemo <strong>se</strong> na propi<strong>se</strong>, Zakon o šumama iz 1929., unutar kojeg je otisnut i Pravilnik za industriju drveta koji je kao po<strong>se</strong>ban dodatak sadržavao Zaštitne propi<strong>se</strong> kod iskorištavanja šuma iz 1924. Obzirom na njegovu opširnost, za naše potrebe usmjerili smo pozornost na odredbe vezan uz sječu stabala. Vezano uz zdravstveno stanje radnika, za radove u šumi, naročito kod obaranja stabala preporučuje <strong>se</strong>: „Za rad <strong>se</strong> moraju koristiti samo muški, odrasli, snažni i trezveni radnici. Treba isključiti sve one koji su odani pijanstvu, pate od padavice, grčeva, nesvjestice, vrtoglavice, nagluhosti, kratkovidnosti ili slabog vida“. Svi opasniji poslovi moraju <strong>se</strong> obavljati pod nadzorom jednog pouzdanog poslovođe ili nadzornika. Za naročito opasne poslove moraju <strong>se</strong> zaposliti stariji i iskusniji te s opasnostima upoznati ljudi. Na svim radnim mjestima u šumi treba sagraditi stanove (radničke nastambe) koje <strong>se</strong> moraju zagrijavati. Na udaljenim i privremenim radilištima treba predvidjeti natkrivene zaklone koji <strong>se</strong> po potrebi mogu zagrijati otvorenim ognjištem. Zaklone treba podizati naročito u teško pristupačnim planinskim predjelima na mjestima koja služe kao zborna mjesta za radnike koji su podijeljeni u razne radne grupe. U šumskim nastambama radnicima trebaju biti dostupni sanitetski materijal i sredstva za osvježavanje, svjetiljke koje <strong>se</strong> ne ga<strong>se</strong> ni u vrijeme oluje, voda za piće. Prije početaka rada u šumi treba ispitati kakvoću alata, uglavljenost držača sjekira i maljeva. Držalice alata ne smiju imati nikakvih nedostataka, sjekira mora biti naoštrena, bez zubaca, glave maljeva ne smiju imati pukotine. Oštrice i zupci ručnih pila pri nošenju moraju biti zaštićene drvenim oblogama ili omotane slamom da <strong>se</strong> radnik pri dodiru ne bi ozlijedio. Što <strong>se</strong> tiče radnih uvjeta, radno mjesto mora biti dostupno. Na teško pristupačnim terenima u visokim planinama, „gdje <strong>se</strong> ne može izraditi prethodan pristup, treba radnom osoblju dati podesnu opremu za penjanje brdima“. U Pravilniku <strong>se</strong> navode i uvjeti (doba dana i vrijeme) kod kojih je zabranjeno obaranje stabala: prije svanuća, prije sutona, pri jakom mrazu, oluji, poledici i gustoj magli, kao i kišom nakvašenom blatnjavom terenu. Vezano uz obaranje samog stabla spomenut ćemo samo neke od odredbi: <strong>–</strong> prije početka sječe određenog stabla u neposrednoj blizini treba ukloniti klimava stabla, stradala od oluje ili zasječena pilom, <strong>–</strong> stabla treba obarati jedno za drugim, ne dopušta <strong>se</strong> zarezivanje pilom više stabala, prije obaranja treba upozoriti ostale radnike na opasnost dovikivanjem, <strong>–</strong> sve radove na obaranju stabla treba dovršiti prije nego li padne mrak. Stabla koja su zarezana pilom ili zasječena sjekirom ne smiju <strong>se</strong> ostavljati u šumi. U ovom Pravilniku navodi <strong>se</strong> i niz drugih mjera vezanih uz izvlačenje, prijevoz i utovar drvnih sortimenata, ali o tome nekom drugom prilikom. Stari alati za rad u šumi Kroz povijest, šumarstvo kao važna gospodarska grana funkcioniralo je između ostalog na način da su <strong>se</strong> donosili zakoni kojima <strong>se</strong> regulirao način rada na sječi i izradi, otpremi, ali i prijevozu drvnih sortimenata. Obzirom da <strong>se</strong> radilo o teškom fizičkom radu za ljude koji su radili u šumama, određenim zakonima, odnosno propisima, donosile su <strong>se</strong> mjere u svrhu očuvanja zdravlja, ali i zaštite ljudi na radnim mjestima. BROJ 187/188 l SRPANJ/KOLOVOZ 2012. HRVATSKE ŠUME 35
Change language