Borelioza – što kada se desi - Hrvatske šume
Borelioza – što kada se desi - Hrvatske šume
Borelioza – što kada se desi - Hrvatske šume
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Lov je čovječanstvu uvijek bio pozitivan pratitelj od vremena <strong>kada</strong> je bio jedini izvor<br />
hrane pa do danas <strong>kada</strong> <strong>se</strong> osigurava stabilan i kontinuirani prihod preko lovnog turizma.<br />
napadne privatni posjed poljoprivrednika proglasi kao<br />
neovlašteni ulaz na posjed u smislu narušavanja nekakve<br />
granice između ljudskog društva i prirode <strong>–</strong> traži <strong>se</strong><br />
način kako povećati kvote odstrela (Lindqvist 2012.). O<br />
istom i sličnom problemu često čujemo i kod nas, dakle<br />
povećanje broja vukova i štete od vukova <strong>–</strong> možda<br />
bi nam iskustva nekih zemalja omogućila da ne idemo<br />
u isti razred kao i oni, već da naučeno od njih prihvatimo,<br />
apsolviramo, preskočimo stepenicu i popnemo <strong>se</strong> na<br />
slijedeću zajedno s njima. Ris je u Norveškoj lovna vrsta<br />
iz jednog jednostavnog razloga/zaključka <strong>–</strong> „ako neka<br />
vrsta nema ekonomsku vrijednost, ona će biti uništena<br />
<strong>–</strong> smanjenje broja i nestanak“ (Nil<strong>se</strong>n i dr. 2012.). Sintagma<br />
kako je lov neodrživ te kako će <strong>se</strong> lovom devastirati<br />
populacije divljih životinja, čak dovesti do nestanka pojedinih<br />
vrsta u današnje vrijeme jednostavno nije moguća,<br />
a niti u prošlosti legalan lov nije bio uzrokom uništenja<br />
vrste. Za lovce je najteži zadatak <strong>kada</strong> im <strong>se</strong> izda nalog za<br />
iskorjenjivanje neke vrste na nekom području (kao <strong>što</strong> je<br />
to bio slučaj u Republici Hrvatskoj prije nekoliko godina),<br />
to je ne<strong>što</strong> <strong>što</strong> sasvim sigurno neće biti izvršeno (bolje<br />
je za naloge tog tipa pozvati nekog drugog, npr. vojsku).<br />
Lov je čovječanstvu uvijek bio pozitivan pratitelj od vremena<br />
<strong>kada</strong> je bio jedini izvor hrane pa do danas <strong>kada</strong> <strong>se</strong><br />
modernim, planskim gospodarenjem osigurava stabilan<br />
i kontinuirani prihod preko lovnog turizma. Izvršni<br />
predsjednik FACE-a (udruženje organizacija koje <strong>se</strong> bave<br />
lovom i zaštitom u EU) Angus Middleton je na nedavno<br />
održanoj konferenciji u Španjolskoj o održivom lovu naznačio<br />
kako je lov čvrsto povezan s povijesti čovječanstva<br />
i ostao je važna rekreacijska (turistička) aktivnost u<br />
Europi, čak navodi brojku od 7 milijuna lovaca u Europi<br />
(članovi FACE-a). Svakako jedno interesantno tržište, pogotovo<br />
ako uzmemo u obzir kako su lovni turisti obično<br />
imućnija kategorija turista.<br />
Lov, za razliku od prošlosti <strong>kada</strong> je bio glavni<br />
izvor hrane, predstavlja lovcima puno toga: uzbuđenje,<br />
zabavu, iskustva u i s prirodom, prijateljstvo i socijalizaciju,<br />
pokazivanje svojih lovačkih vještina, suradnju<br />
s obučenim lovačkim psima i dr. Lovci sami <strong>se</strong>be<br />
smatraju prvenstveno skrbnicima divljih životinja i<br />
staništa i to je najvažnije za razumijevanje lova. Čovječanstvo<br />
je dio prirode i previše <strong>se</strong> uplelo u prirodne<br />
proce<strong>se</strong> da bi <strong>se</strong> sada samo tako povuklo. Kaos koji<br />
nastaje nakon <strong>što</strong> <strong>se</strong> ljudi maknu i prestanu <strong>se</strong> uplitati<br />
u prirodu uništava divlje životinje, one <strong>se</strong> množe, uništavaju<br />
stanište, pate, izgladnjuju, pojavljuju <strong>se</strong> bolesti<br />
i smrt, jedna dugotrajna agonija. To je siguran način<br />
na koji ljudi uništavaju pojedine vrste divljih životinja i<br />
njihova staništa („dabogda imao pa ne imao“). Postavlja<br />
<strong>se</strong> i pitanje odgovornosti zagovornika neuplitanja u<br />
prirodne ekosustave (tzv. stroga zaštita prirode) nakon<br />
neuspjelih eksperimenata s prirodom, a takvih primjera<br />
imamo u Europi (Nizozemska). S druge strane pravo<br />
lovačko iskustvo zagovara ujednačeni odnos između<br />
lovca, divljači i staništa. Pravi lovci namjerno puštaju<br />
divljač da ode, love samo onoliko koliko smiju da ne<br />
naruše ranije spomenuti odnos. Pravi lovci žele razumjeti<br />
divlje životinje, uči u glavu divljači, biti tiho i biti<br />
dio čudesnog svijeta prirode (Figari i dr. 2012).<br />
Europa danas nudi kroz lovni turizam istinski lovački<br />
užitak te ostvaruje značajne prihode u ukupnoj<br />
turističkoj ponudi. Republika Hrvatska nema naftu,<br />
plin ili rude u značajnim količinama, ali uz šumu, poljoprivredne<br />
površine, more ima i divljač. Razvijati<br />
kontinentalni turizam bez lova je teško i mukotrpno,<br />
no s lovom stvar hoda. Na nama je odlučiti konformistički<br />
<strong>se</strong> prikloniti nekakvim interesnim grupacijama<br />
radi njihovog trenutnog utjecaja na visoku politiku ili<br />
stvarati dodanu vrijednost. <br />
22 HRVATSKE ŠUME BROJ 187/188 l SRPANJ/KOLOVOZ 2012.
Change language