Borelioza – što kada se desi - Hrvatske šume
Borelioza – što kada se desi - Hrvatske šume
Borelioza – što kada se desi - Hrvatske šume
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Osnovani su i razvojni centri na području drvne industrije<br />
i proizvodnje namještaja (tri centra) koji će biti sufinancirani<br />
od strane države sa 25,6 milijuna eura. Svrha im<br />
je poticanje razvoja proizvodnje, jačanje konkurencije i<br />
prodaje proizvoda na tržištu. Glavna izvozna tržišta su im<br />
Europska unija i Balkan, Rusija i središnja Azija, te Bliski<br />
Istok.<br />
O mogućem razvoju drvne industrije i šumarstva<br />
u našoj zemlji govorila je Aida Kopljar, načelnica<br />
Uprave za drvnu industriju Ministarstva poljoprivrede.<br />
Drvna industrija u Hrvatskoj je važna gospodarska grana,<br />
čini 8 posto udjela u ukupnom izvozu zemlje, 1/3 zaposlenih<br />
u prerađivačkoj industriji radi u drvnoj industriji<br />
te s 0,9 posto ima udjel u BDP zemlje, u 2011. povećan<br />
je izvoz proizvoda za 7,5 posto u iznosu od 960 milijuna<br />
dolara. Finalni proizvod drvne industrije čini 70 posto<br />
izvoza pa smo tako četvrti u svijetu po izvozu parketa. U<br />
preradi drva i proizvoda od drva te proizvodnji namještaja<br />
ima 810 tvrtki s 20436 zaposlenih. U protekle dvije<br />
godine zbog krize je izgubljeno oko 9500 radnih mjesta<br />
u drvnoj industriji.<br />
Pitanja na kojima <strong>se</strong> mora poraditi na daljnjem razvoju<br />
ove značajne grane privređivanja u našoj zemlji su: razvoj<br />
tržišta, savladavanje prepreka u povećanoj uporabi<br />
drveta, percepcija drvne industrije (potruditi <strong>se</strong> da drvni<br />
proizvodi i materijali postanu vodeći i najpoželjniji izbor<br />
javnosti, odrediti konkurentnost proizvodnje i sl.)<br />
Bilo je riječi i o kreditnom rejtingu domaće<br />
drvne industrije o čemu je govorila Vesna Bartolović<br />
iz HBOR-a. Naglasila je da je u razdoblju od 1992. do kraja<br />
2011. za potrebe drvo - prerađivačke industrije odobreno<br />
896 kredita u iznosu od 4,5 milijardi kn (7 posto od<br />
ukupnog kreditnog portfelja), tijekom 2011. odobreno je<br />
za potrebe drvoprerađivača 79 kredita u iznosu od 315,7<br />
milijuna kn, a izvoznicima 44 kredita u iznosu od 218,7<br />
milijuna kn…<br />
U trenutnoj situaciji, a u nedostatku sirovine iz državnih<br />
šuma mogli bi <strong>se</strong> koristiti i potencijali iz privatnih<br />
šuma u našoj zemlji, izvijestio je Stjepan Posavec sa<br />
Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Trenutno potencijali<br />
privatnih šuma nisu dovoljno iskorišteni, procijenjena<br />
drvna zaliha u privatnim šumama je oko 155,84 m3/ha,<br />
<strong>što</strong> predstavlja veliku ekonomsku važnost ovih šuma.<br />
No, trenutno je veliki problem nemogućnost izrade kvalitetnog<br />
programa gospodarenja zbog rascjepkanosti<br />
posjeda, prosječna veličina posjeda je oko 0,8 ha, veličina<br />
čestice 0,2 ha, dok je u većini zemalja EU-a prosječna<br />
veličina šumoposjeda 13 ha. Da bi <strong>se</strong> stanje poboljšalo<br />
nužno je povećati otvorenost tih šuma, graditi <strong>što</strong> više<br />
šumske putove, traktorske vlake i prosjeke te pružati potporu<br />
šumovlasnicima u vidu savjeta i subvencija.<br />
Najviše pozornosti okupljenih izazvala je tema vezana<br />
uz kretanje cijena drvne sirovine te najavljeno skorašnje<br />
poskupljenje. Mladen Sertić iz Hrvatskih šuma upoznao<br />
je nazočne s analizom postojećih cijena u odnosu na zemlje<br />
u okruženju. U 2011. prodano je trupaca:<br />
<strong>–</strong> putem ugovora 91 posto (2,3 milijuna m3),<br />
<strong>–</strong> putem domaće licitacije 0,1 posto (51 tisuća m3).<br />
<strong>–</strong> na međunarodnim licitacijama 6 posto (183 tisuće m3),<br />
<strong>–</strong> na blagajni 2,9 posto (66 tisuća m3).<br />
Ostvarene prodajne cijene u RH rezultat su prodaje<br />
putem godišnjih ugovora i međunarodnih licitacija. U<br />
četiri mje<strong>se</strong>ca ove godine ukupno je prodano 800.000<br />
m3 trupaca, od toga 31.000 m3 putem međunarodnih<br />
licitacija, <strong>što</strong> čini 4 posto ukupne prodaje i to najvećim<br />
dijelom trupaca bukve. Cijene furnirskih trupaca, osim<br />
kod bukve, na razini su cijena u okruženju, dok su cijene<br />
pilanskih trupaca znakovito niže nego li u susjednim<br />
zemljama. Ostvarena prodajna cijena bukovih trupaca<br />
najniža je u odnosu na cijene zemalja u okruženju. Velika<br />
je potražnja za trupcima hrasta lužnjaka, hrasta kitnjaka,<br />
jele i smreke. Uzimajući u obzir odnos ponude i potražnje,<br />
utemeljeno bi bilo usklađivanje cijena s cijenama u<br />
okruženju, naglasio je Sertić. Na temu „Mogući scenarij<br />
oko kretanja cijena drvne sirovine“ organizirana je i panel<br />
rasprava u kojoj je sudjelovao i predsjednik uprave mr. sc.<br />
Ivan Pavelić. Sudionici rasprave mišljenja su da bi trebalo<br />
poticati drvoprerađivače da <strong>što</strong> više finaliziraju svoje proizvode,<br />
no nažalost, u tome ih trenutno sprječava s jedne<br />
strane nedostatak financijskih sredstava, ali i nedostatak<br />
suvremene tehnologije u proizvodnji.<br />
Kroz predavanja, ali i panel rasprave, dotaknute<br />
su i teme poput: Kontrole kvalitete proizvoda u izvozu<br />
i uvozu, Ostvareni dohodak i prihodi po zaposlenom u<br />
preradi drva, Tko će za de<strong>se</strong>tak godina kontrolirati preradu<br />
drva u našoj zemlji, O prezentaciji drvne industrije<br />
u javnosti, O ulozi Šumarskog fakulteta u provedbi znanstvenih<br />
i istraživačkih projekata za potrebe drvne industrije…<br />
Konferencija je završila s radom donijevši određene<br />
naznake, ali i zaključke, buduće poslovne suradnje i razvoja<br />
u ove obje bitno važne gospodarske grane u našoj<br />
zemlji.<br />
Važno je bilo i održavanje Druge međunarodne konferencije<br />
o uređenju hotelskih interijera. Zadatak Konferencije<br />
bio je okupiti na jednom mjestu sve one koji <strong>se</strong><br />
bave uređenjem hotelskih interijera poput arhitekata,<br />
projektanata, dizajnera, dobavljača opreme i sl. Cilj je<br />
poticanje većih ulaganja, odnosno većeg uključivanje<br />
hrvatskih tvrtki u opremanje hotela jer trenutno <strong>se</strong> tek 20<br />
posto hotelske opreme odnosi na domaće proizvođače.<br />
Unatoč krizi hotelski <strong>se</strong>ktor je i dalje potencijalni investitor,<br />
pa tako i za poslove u koje može ulagati i domaća<br />
drvna industrija. <br />
Rasprava na temu cijena sirovine<br />
Bernard Likar iz Slovenije<br />
i Marijan Kavran<br />
Sudionici Konferencije<br />
BROJ 187/188 l SRPANJ/KOLOVOZ 2012. HRVATSKE ŠUME 5
Change language