Pročitaj ovaj broj On-line - Mobil.hr

M U L T
I M E D I J A
NOVA DIMENZIJA RADIODIFUZIJE / PIŠE / DANIEL MODRI'Ć / E-MAIL / DANIEL@MOBIL.HR
DAB
U sjeni velikih najava i očekivanja HDTV-a razvijao se DAB sustav.
Polako ali sigurno on postaje sve rašireniji, a zahvaljujući
mnogobrojnim, do sada nezamislivim mogućnostima, jasno je da
će vrlo brzo potisnuti klasični FM prijam i postati globalni standard.
POČECI DAB-a (Digital Audio
Broadcasting) sežu u 1981. godinu,
kada su pod okriljem Rundfunktechnik
IRT-a (udruženja za radijske tehnologije
koje okuplja operatere s područja
Njemačke, Austrije i Švicarske) napravljeni
prvi koraci u razvoju toga digitalnog
sustava. Od 1987. DAB se nalazi
pod ingerencijom udruženja Eureka
(danas Eureka 147), koje okuplja
radiopostaje, mrežne operatere, zainteresirane
proizvođače potrošačke elektronike
i razvojno-istraživačke institute.
Početkom 2000. godine kompletan
projekt prelazi u nadležnost novoformirane,
nezavisne međunarodne organizacije
World DAB Forum, koja se brine
za implementaciju i promociju DAB-a
te koordinira suradnju radiopostaja,
davatelja mrežnih usluga, proizvođača
opreme, vlada i nadležnih državnih
tijela. Novo tisućljeće donijelo je znatne
pomake u komercijalizaciji i širenju sustava
pa je tako DAB prihvaćen u više
od 40 zemalja (po razvoju, broju postaja
i usluga prednjače Velika Britanija,
Njemačka i Kanada), a gotovo 500 milijuna
ljudi u svijetu prima i koristi brojne
DAB usluge. Broj komercijalnih DAB
prijamnika svakodnevno raste (danas
je na tržištu više od 200 modela), pri
čemu ih brojni svjetski poznati brandovi
uvrštavaju u svoje programe.
OSNOVNE TEHNIČKE
POSTAVKE
DAB sustav zamišljen je za
poboljšanje radiodifuzije, a temelji
se na zemaljskoj mrežnoj infrastrukturi,
iako je otvorena opcija i satelitskog
prijenosa. Svaka DAB usluga
(Audio, Data, servisne informacije itd.)
zasebno se kodira, pri čemu se u
signal ugrađuje zaštita od eventualnih
pogrešaka u prijenosu te sinkronizacija
u vremenskoj domeni. Potom se signali
različitih usluga multipleksiraju u jedan
MSC kanal (Main Service Channel), a
nakon toga pridružuju im se i kodirani
signali sa servisnim i kontrolnim informacijama
koji dolaze putem specijalnog
brzog FIC kanala (Fast Information
Channel), da bi na izlazu multipleksora
dobili signal u obliku prijenosnih okvira.
Konačno slijedi OFDM (Orthogonal
Frequency Division Multiplexing) tehnika
multipleksnog kodiranja, koja
rezultira izlaznim signalom u digitalnoj
formi, prilagođenim za radijski prijenos.
Odašiljač transpondira signal u željeno
frekvencijsko područje, pojačava ga i
odašilje putem odgovarajućeg anten-
skog sustava. Za radijski prijenos DAB
signala predviđena su dva frekvencijska
pojasa: Band III u području od 174
do 240 MHz i L-Band u području od
1452 do 1492 MHz, uz širinu jediničnog
multipleksnog kanala od 1,5 MHz.
Band III koristi se npr. u Velikoj Britaniji
i Hrvatskoj, a L-Band u Njemačkoj i
Kanadi. Današnji komercijalni DAB prijamnici
mogu primati programa iz oba
pojasa te korisnici prilikom kupovine
takvih uređaja ne moraju znati koje se
frekvencijsko područje koristi u njihovoj
zemlji.
Kvaliteta signala koji se prenosi ovisi
o stupnju kompresije koji primjenjuju
radiopostaje pri emitiranju. Maksimalna
kvaliteta postiže se sa prijenosom od
192 kbit/s, ali su mnoge postaje zbog
mutipleksiranja koje im omogućuje
emitiranje većeg broja (najčešće 6)
programa unutar istog prijenosnog
radijskog kanala te zbog popratnog prijenosa
različitih multimedijalnih sadržaja
(tekst, slike, podaci i dr.) srušile kvalitetu
prijenosa čak ispod prihvatljivih 128
kbit/s. Za punu kvalitetu i zvuk sličan
CD zapisu ipak je potrebno 192 kbit/s,
što nudi ipak mali broj specijaliziranih,
nezavisnih postaja.
Prijam DAB signala započinje
kvalitetnom sobnom DAB antenom,
štapne konstrukcije, manjih dimenzija,
prilagođenom za prijam signala
valnih duljina karakterstičnih za frek-
72 05.2006. | .75 WWW.MOBIL.HR | CAFE.MOBIL.HR