Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
SKUPŠTINA CRNE GORE<br />
FONOGRAFSKI ZAPISI<br />
Dvanaesta posebna śednica<br />
prvog redovnog zasijedanja<br />
Skupštine <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva<br />
25 i 26. jul 2011. godine
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
NAZIV PUBLIKACIJE:<br />
Fonografski zapisi<br />
IZDAVAČ:<br />
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong><br />
DIZAJN I ŠTAMPA:<br />
Grafo Crna Gora<br />
CIP - Кaталогизација у публикацији<br />
Централна народна библиотека Црне Горе, Цетиње<br />
328 (497.16)<br />
FONOGRAFSKI ZAPISI / Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. -<br />
2011. - Podgorica (Bulevar Sv. Petra Cetinjskog<br />
10) : Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, 2012 (Podgorica : Grafo<br />
Crna Gora). - 21 cm<br />
Godišnje<br />
ISSN 1800-9638 = Fonografski zapisi<br />
COBISS.CG-ID 20410896<br />
podgorica, maj 2012.
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
SADRŽAJ:<br />
Zapisnik....................................................................................................................5<br />
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja.......................................31<br />
Premijerski sat i poslanicka pitanja............................................................31<br />
Registar govornika................................................................................................228
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
- 5 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
2<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
- 6 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
3<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
- 7 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
4<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
- 8 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
5<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
- 9 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
6<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
- 10 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
7<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
- 11 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
8<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
- 12 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
9<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
- 13 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
10<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
- 14 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
11<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
- 15 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
12<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
- 16 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
13<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
- 17 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
14<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
- 18 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
15<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
- 19 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
16<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
- 20 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
17<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
- 21 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
18<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
- 22 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
19<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
- 23 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
20<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
- 24 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
21<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
- 25 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
22<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
- 26 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
23<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
- 27 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
24<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
- 28 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
25<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
- 29 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
25.07.2011. u 11.20 h<br />
PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:<br />
Poštovane koleginice i kolege poslanici 24. saziva Skupštine <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>,<br />
Otvaram 12, posebnu śednicu redovnog zaśedanja, proljećnog zaśedanja .<br />
Danas je na dnevnom redu Premijerski sat i poslanička pitanja.<br />
Kao što znate, prvo idu pitanja predśedniku Vlade Igoru Lukšiću, a nakon toga<br />
potpredsjednicima i ministrima.<br />
Ustanovljen je red da idemo od najvećeg ka manjim poslaničkim klubovima i po<br />
tome kolega Milutin Simović, predśednik Kluba poslanika Demokratske partije socijalsita<br />
ima prvo pitanje. Izvolite.<br />
MILUTIN SIMOVIĆ:<br />
Hvala, gospodine predsjedniče.<br />
U ime Poslaničkog kluba podstavljam pitanje:<br />
“Gospodine predsjedniče Vlade, relevantne evropske adrese preko svojih najviših<br />
zvaničnika upućuju jasne signalne da smo na pragu dobijanja datuma za početak pregovora<br />
o pristupanju <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> Evropskoj uniji, kroz ispunjenje sedam briselskih preporuka,<br />
te poruke se temelje na rezultatima koje smo do sada ostvarili;koji su to najznačajniji<br />
ostvareni rezultati u Crnoj Gori koji su osnov optimizma evropskih zvaničnika i koje<br />
obaveze, kao imperativ, moramo izvršiti kako bi Evropska komisija u godišnjem izvještaju<br />
o napretku u oktobru preporučila Evropskom savjetu početak pristupnih pregovora <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong> i Evropske unije?”<br />
Obrazloženje:<br />
Svjedoci smo da Crna Gora u kontinuitetu ostvaruje svoju evropsku agendu,<br />
počev od unaprijeđenog stalnog dijaloga sa Evropskom komisijom preko Sporazuma o<br />
stabilizaciji i pridruživanju, do statusa kandidata u članstvo kojeg smo dobili 17. decembra<br />
prošle godine. Podsjetiću da smo našu evropsku agendu počeli u okviru državne zajednice<br />
i da smo već u tom trenutku procijenili da Crna Gora samostalno u integracionom<br />
procesu može brže usvajati i primjenjivati zahtjevne evropske standarde i principe. To<br />
je Brisel prepoznao kroz otvaranje mehanizma dvostrukog kolosjeka u oktobru 2004.<br />
godine. Od tog trenutka, a posebno nakon obnove nezavisnosti, Crna Gora je svoju evropsku<br />
sudbinu čvrsto uzela u svoje ruke.<br />
Svu ozbiljnost i posvećenost ispunjavanju obaveza u procesu evropskih integracija<br />
Crna Gora je potvrdila kroz učvršćivanje punog političkog konsenzusa po ovom<br />
pitanju, te kroz angažovanje raspoloživog znanja i kapaciteta svih neophodnih institucija<br />
kako organa državne uprave, pravosudnih organa, Skupštine, lokalne samouprave, civilnog<br />
društva, jednom riječju cjelokupnog crnogorskog društva.<br />
Ovakav pristup za rezultat je imao da Crna Gora u kratkom periodu pređe značajan<br />
dio evropskog puta i da, kao potvrdu kvaliteta sprovedenih reformi, dobije status kandidata.<br />
Ocjena koja se tada najčešće čula, a koja je i danas aktuelna jeste da je Crna Gora<br />
uspješna, evropska priča na zapadnom Balkanu.<br />
Istovremeno sa dobijanjem statusa kandidata utvrđen je nacrt Akcionog plana za<br />
praćenje sprovođenja preporuka iz Mišljenja Evropske komisije koji je, 17. februara ove<br />
godine, usvojen na osnovu sveobuhvatne javne rasprave, uz uključenost svih segmenata<br />
našeg društva. Tog dana dobili smo dokument sa jasno definisanim mjerama i aktivnosti-<br />
- 31 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
ma koje imaju za cilj ispunjavanje sedam ključnih kriterijuma Evropske komisije.<br />
Činjenica da se u skupštinskoj proceduri u ovom trenutku nalazi prihvaćena vladina<br />
inicijativa za promjenu Ustava, u cilju jačanja nezavisnosti pravosudnih institucija i<br />
vladavine prava, kao i čitav niz zakonskih tekstova, koji predstavljaju konkretan odgovor<br />
na obaveze koje smo preuzeli i koje Skupština usvaja upravo ovih dana, potvrđuje<br />
ocjenu evropskih zvaničnika da smo ostvarili značajan napredak u svih sedam prioritetnih<br />
oblasti.<br />
Cijenim da je stepen realizovanih obaveza blizu ostvarenja cilja kojem težimo.<br />
Podsjetiću na nedavnu ocjenu komesara Filea da posebnu pažnju zavređuje usvajanje<br />
izbornog zakonodavstva i koristim i ovu priliku da iskažem optimizam i u odnosu na tu<br />
važnu preporuku. Hvala.<br />
PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:<br />
Hvala, kolega Simoviću.<br />
Predsjedniče Vlade Lukšiću, izvolite.<br />
IGOR LUKŠIĆ:<br />
Zahvaljujem, gospodine predsjedniče Skupštine.<br />
Dame i gospodo poslanici,<br />
Dozvolite mi, poštovani poslaniče Simoviću, prije nego što počnem sa neposrednim<br />
odgovorom na Vaše pitanje, da iskoristim priliku obraćanja crnogorskom parlamentu<br />
da izrazim svoje najdublje saučešće porodicama, Kraljevskom domu, Vladi i narodu<br />
Norveške zbog užasne nesreće koja se desila. Moram reći da je posebno deprimirajuće<br />
to da je atentator ubica inspiraciju za svoj gnusni zločin, između ostalog, pronašao u<br />
dešavanjima na ovim prostorima iz 90-tih godina. To nas, po meni, dodatno obavezuje<br />
da sagledamo trenutak u kome se nalazimo i da prepoznamo ono što su naši neposredni<br />
interesi. Naš neposredni interes je izgradnja jednog stabilnog razvijenog društva, da<br />
ispunjavamo obaveze koje se odnose na realizaciju evroatlantske agende. Iz tog razloga,<br />
smatram da naš optimizam koji dijele evropski zvaničnici temeljim na ostvarenim rezultatima<br />
o efikasnom ispunjavanju obaveza iz Akcionog plana za sprovođenje preporuka iz<br />
mišljenja Evropske komisije u okviru sedam prioriteta, ali i napretku koji smo ostvarili<br />
u svim drugim oblastima, političkih i ekonomskih kriterijuma i sposobnosti za preuzimanje<br />
obaveza članstva tzv. kopenhaški kriterijumi. Podsjetiću da je Evropska komisija<br />
u mišljenju u zahtjevu <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> za članstvo u Evropsku uniju i Analitičkom izvještaju<br />
koje prati mišljenje je konstatovala Crna Gora će biti u poziciji da preuzme obaveze<br />
članstva u srednjem roku u većini oblasti Akija, pod uslovom da nastavi sa procesom<br />
usklađivanja i da uloži dalje značajne i stalne napore kako bi osigurala implementaciju i<br />
sprovođenje zakonodavstva.<br />
Takođe, komisija je preporučila, Evropski savjet, kao što ste istakli, 17. decembra<br />
2010. godine, donoseći jednoglasno odluku o dodjeljivanju Crnoj Gori statusa kandidata,<br />
potvrdio preporuku Evropske komisije da bi pregovore o pristupanju Evropskoj uniji<br />
trebalo sa Crnom Gorom kada zemlja dostigne neophodan stepen usaglašenosti sa kriterijumima<br />
članstva i posebno kopenhaškim političkim kriterijumima i da je potrebno da<br />
Crna Gora posebno ispuni ključne prioritete u sedam oblasti. Oni su opštepoznati, i smatram<br />
da ih ovom prilikom ne treba ponavljati. Dakle, Evropska komisija će u Godišnjem<br />
izvještaju analizirati cjelokupan napredak koji je Crna Gora ostvarila u ispunjavanju kri-<br />
- 32 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
terijuma za članstvo u svim oblastima. Međutim, tačno je da su pod posebnom lupom rezultati<br />
u okviru sedam ključnih prioriteta. U kojoj mjeri su ovi prioriteti važni, potvrđuje<br />
i činjenica da će njihova uspješna realizacija značajno uticati i na dinamiku napretka<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> ka punopravnom članstvu i u Sjevernoatlantskom savezu. Takođe, tačno je<br />
da u okviru ovih prioriteta možemo govoriti o razlikama u pogledu složenosti zahtjeva<br />
pojedinih oblasti, kao i o razlikama u pogledu preciznosti indikatora za praćenje njihovog<br />
ispunjenja. Ali, bez dileme, jedino ispunjavanje svih sedam prioriteta od kojih je svaki na<br />
svoj način zahtjevan i specifičan, vodi nas otvaranju pristupnih razgovora. Naravno, to ne<br />
znači da se sličnim pitanjima nećemo baviti i tokom pristupnih razgovora. U periodu iza<br />
nas, bilo je nužno pokazati kapacitete i uložiti kredibilne napore u suočavanju sa svim tim<br />
preporukama. Ipak, kao vjerovatno najvažniji rezultat izdvojio bih kvalitet unutrašnjih<br />
dijaloga i angažovanost svih struktura crnogorskog društva u usvajanju i sprovođenju<br />
Akcionog plana, takođe i otvorenost za dijalog i partnerski odnos sa Briselom. Jasno smo<br />
demonstrirali sposobnost vlasništva nad ovim važnim procesom i spremnost da takav<br />
trend održimo i produbimo. Sa zadovoljstvom konstatujem da se pokazalo da je ambiciozno<br />
definisan akcioni plan realno ostvarljiv. Kada ovo kažem, ne potcjenjujem još uvijek<br />
preostale pojedine obaveze. Optimista sam i po ovom esecionalno demokratskom pitanju<br />
koji je vrhunski test političke zrelosti našeg društva, dakle mislim na izborno zakonodavstvo.<br />
U dijelu izazova, izdvojio bih i tekući proces promjena Ustava, u dijelu koji se odnosi<br />
na nezavisnost i efikasnost pravosuđa, kako bi u potpunosti uskladili normativni okvir sa<br />
evropskim i međunarodnim standardima. Cilj je da usvojimo ona rješenja koja će voditi<br />
suštinskim pozitivnim promjenama u praksi. Zbog toga izuzetnu težinu ima posvećenost<br />
svih nas kako bi ovaj posao od presudne važnosti završili kvalitetno i blagovremeno. Vjerujem<br />
da smo na dobrom putu i po pitanju trajnog rješavanja raseljenih i interno raseljenih<br />
lica u Crnoj Gori i daljih iskoraka u unapređenju ljudskih prava, posebno kada je riječ o<br />
najosjetljivijim grupama.<br />
Najkraći rezime onoga što je urađeno glasio bi - u nepunih šest mjeseci, u skladu<br />
sa Akcionim planom, Vlada je utvrdila predloge oko dvadeset zakona u oblasti državne<br />
uprave, vladavine prava, korupcije i organizovanog kriminala, medija, civilnog društva,<br />
ljudskih prava, kao i više strateških dokumenata i analiza. Poseban kvalitet u izradi ovih<br />
zakonskih propisa, strateških i analitičkih dokumenata predstavlja gotovo stalan interaktivan<br />
proces konsultacija sa ekspertima Evropske komisije, Venecijanske komisije, kao i<br />
aktivno učešće civilnog društva i sprovođenje javne debate. Cjelokupni proces je pratio<br />
visok stepen transparentnosti. Sve to je, vjerujem, doprinijelo da donesemo dobre zakone<br />
i strateška dokumenta koja su usklađena sa standardima Evropske unije. To ćemo dodatno<br />
provjeriti na trećem konsultativnom sastanku sa ekspertima Evropske komisije koji<br />
se upravo održava danas i sjutra, u skladu sa uspostavljenom praksom i dogovorom sa<br />
posljednjih konsultacija s početka aprila. Cilj je da se razmjena mišljenja o statusu zakonskih<br />
propisa i strateških dokumenata u svim oblastima iz Akcionog plana pruže dodatna<br />
pojašnjenja i, gdje je moguće, izvrše eventualno dalja preciziranja i poboljšanja, takođe<br />
i da se dogovore dalje aktivnosti na njegovoj implementaciji, jer se posao ne završava<br />
samo donošenjem kvalitetnih zakonskih propisa i strategija. Ono što će biti prava mjera<br />
uspjeha je njihova dosljedna implementacija, uključujući i konkretne rezultate u borbi<br />
protiv korupcije i organizovanog kriminala, pri čemu vjerujem da smo i u toj oblasti uspjeli<br />
da izgradimo u prethodnih nekoliko mjeseci vrlo opipljiv bilans rezultata.<br />
Međutim, neophodno je usvajanje izbornog zakonodavstva da bismo mogli go-<br />
- 33 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
voriti o primjeni Akcionog plana u potpunosti u svim oblastima. Ovdje ne postoji ni<br />
najmanji manevarski prostor, indikator je precizno definisan. Samo usvajanje zakona<br />
znači ispunjavanje prioriteta br. 1. Uvjeren sam da će nas ogroman posao koji je urađen<br />
uz punu angažovanost i saradnju Vlade, Skupštine, pravosuđa, civilnog sektora i dalju<br />
punu posvećenost i spremnost da uspješno odgovorimo i na preostale izazove koje sam<br />
naznačio, kvalifikovati da Evropska komisija preporuči Evropskom savjetu otvaranje<br />
pristupnih pregovora sa Crnom Gorom. U ubjeđenju da je to cilj na dohvat ruke, potenciram<br />
važnost da u ovoj završnici pokažemo da konsenzus o evropskom putu <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong><br />
u punoj mjeri djeluje u praksi i da za dobrobit naših građana efikasno dovedemo do kraja<br />
obaveze koje su definisane. Hvala.<br />
PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:<br />
Hvala, predsjedniče Lukšiću.<br />
Sada, u ime Kluba poslanika Socijalističke narodne partije, poslanik Veselin<br />
Bakić. Izvolite, kolega Bakiću.<br />
VESELIN BAKIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Koleginice i kolege, poštovani građani, gospodo ministri, uvaženi premijeru<br />
Lukšiću,<br />
Čitava crnogorska javnost je zadnjih pola godine upoznata preko sredstava javnog<br />
informisanja o dešavanjima u Andrijevici vezanim za političku korupciju, pravno nasilje<br />
i pokušaj preuzimanja vlasti sa ulice od strane odbornika DPS-a. Vama, prije svega,<br />
kao čovjeku legalisti, a koji ste po funkciji zaduženi da obezbijedite primjenu ustavnih<br />
i zakonskih normi, koji ste premijer svih građana <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i koji treba da se borite za<br />
unapređenje i primjenu osnovnih demokratskih načela, u ime Kluba poslanika SNP-a, a i<br />
građana Andrijevice, između ostalog, postavio sam sljedeće pitanje:<br />
,,Da li Vi lično i Vlada imate informaciju o nezakonitim postupcima odbornika<br />
DPS-a u Skupštni opštine Andrijevica i da li ste upoznati sa zaključcima MUP-a od<br />
15.07.2011. godine, koji podstiču na dalje bezakonje i koje će mjere Vlada preduzeti<br />
na sprečavanju ovakvih pojava, stvaranju uslova za funkcionisanje Skupštine opštine i<br />
obezbjeđivanju punog legitimiteta i legaliteta u njenom radu”?<br />
Naravno, od vas očekujemo korektan i stručan odgovor koji će, prije svega, biti<br />
usmjeren na primjenu člana 2 Ustava, gdje se kaže da je građanin nosilac suvereniteta,<br />
da vlast ostvaruje neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika i da se ne može<br />
priznati vlast koja ne proističe iz slobodno izražene volje građana. Ova priča, gospodine<br />
Lukšiću, počela je još u predizbornoj kampanji za posljednje lokalne izbore neviđenim<br />
pritiscima. Sa velikom količinom prljavog novca DPS je na ovom malom biračkom tijelu<br />
želio da demonstrira svoju snagu, bahatost i moć. U to su bili uključeni svi državni organi<br />
sa infrastrukturom kao logistikom, a protiv pojedinih smo podnijeli i prijave za korupciju<br />
koje do danas nijesu rešavane. Trebalo je preuzeti opštinu, malo je privatizovati, zadužiti,<br />
prezaposliti i promijeniti identitet ove sredine. Pored svega, za taj naum nije osvojen<br />
dovoljan broj mandata. Nakon ovog neuspjeha pritisak je usmjeren prema odbornicima.<br />
Svima su poznate, a naročito građanima Andrijevice, izjave lokalnih čelnika DPS-a, da<br />
će kupiti nekoga od odbornika i preuzeti vlast. Nadao sam se da će ova priča biti zaustavljena<br />
vašom posjetom Andrijevici, iskreno joj se radovao i shvatio je kao početak novih<br />
- 34 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
procesa. Podsjetiću da je to, nakon petnaest godina, prva posjeta premijera, iako vam je<br />
zamjereno što ste drugi dio posjete nastavili partijskim sastankom. Dva - tri dana nakon<br />
vaše posjete Opštinski odbor objavi da su u svoje jato preveli odbornika Čukića. Popusti<br />
ta najtanja karika i predsjednik Opštinskog odbora DPS-a izjavi da nije bilo teško, malo je<br />
tražio. Neki građani su ovaj čin vezali za vašu posjetu, što sam lično demantovao, a i danas<br />
mislim da ona nema veze sa time. Jedino me vi možete demantovati kroz vaš današnji<br />
odgovor.<br />
Gospodine Lukšiću, znam da ovakvih pojava ima u mnogo razvijenim zemljama<br />
sa jačom demokratijom, ali prestupnici odmah bivaju kažnjeni i uklonjeni iz političkog<br />
i javnog života. Kod nas postoje institucije koje treba da isto čine. Međutim, u ovom i<br />
brojnim drugim slučajevima to ne rade. Još u trećem mjesecu podignuta je krivična prijava<br />
državnom tužilaštvu protiv aktera ovih dešavanja i do danas nema nikakvih reakcija,<br />
iako je tužilaštvo samo trebalo da reaguje po službenoj dužnosti. Suprotno tome, pojedini<br />
državni organi podstiču dalje bezakonje. Kako i sam izjavi, po drugi put navodno izabrani,<br />
predsjednik Skupštine Opštine koje je zaredio da svakih 15 dana potpisuje i čita zakletve<br />
iz kafane, na to su ih osokolili zaključci MUP-a, po kojima je i meni, kao nosiocu<br />
izvršne vlasti, zamislite, preporučeno da obezbijedi nastavak rada prekinute Skupštine i<br />
rad Opštinske izborne komisje ili će se primijeniti član 60 B Zakona o lokalnoj samoupravi<br />
čime je preuzeti u nadležnost Vlade.<br />
Gospodine Lukšiću, mi iz SNP-a od vas očekujemo da u odgovoru saopštite da<br />
ćete zaustaviti ove pojave i građanima, na osnovu Ustvnog načela suverenosti, vratiti<br />
pravo da sami odlučuju koga i kakvu lokalnu vlast žele. Ako odgovor bude drugačiji,<br />
mi iz SNP-a sa žaljenjem možemo konstatovati da je počeo da se urušava naš pravni i<br />
političi sistem. U tom slučaju vam preporučujem da obavijestite Evropsku komisiju da<br />
smo prva država u Evropi kojoj ne treba izborno zakonodavstvo, jer smo to potvrdili na<br />
primjeru Andrijevice, a i svojim nečinjenjem da već dugi niz godina nemamo političke<br />
volje da izborno zakonodavstvo uskladimo sa Ustavom. Od Evropske komisije zatražite<br />
da iz sedam preporuka izbriše ovu najvažniju, a za supstituciju u okviru instrumenata<br />
pretpristupne pomoći , pored onih koji se odnose na regionalni, ruralni razvoj i razvoj<br />
ljudskih resursa, odobre i posebni za razvoj političke korupcije u Crnoj Gori. U tom<br />
slučaju nam nije potebna ni ovakva Skupština ni Parlament, pa ih uredite po modelu iz<br />
predstave “Đetić u Parlamentu” koje izvodi nikšićko pozorište. Hvala na pažnji.<br />
PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:<br />
Hvala, poslaniče Bakiću.<br />
Predsjedniče Vlade, izvolite.<br />
IGOR LUKŠIĆ:<br />
Zahvaljujem, predsjedniče.<br />
Poštovani poslaniče Bakiću,<br />
Ustavnom <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> propisano je da je opština samostalna u vršenju svoje<br />
nadležnosti. Takođe je propisano da Vlada može raspustiti skupštinu opštine, odnosno,<br />
razriješiti predsjednika opštine samo ako skupština opštine, odnosno, predsjednik opštine<br />
u vremenu dužem od šest mjeseci ne vrše svoje nadležnosti. Zakonom o lokalnoj samoupravi<br />
propisano je da predsjednik skupštine saziva sjednicu po sopstvenoj inicijativi na<br />
zahtjev predsjednika opštine, 1/3 odbornika i po inicijativi građana u roku od 15 dana od<br />
- 35 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
dana podnošenja zahtijeva, odnosno, inicijative. Ako skupštinu ne sazove predsjednik<br />
skupštine, skupštinu saziva podnosilac zahtijeva, odnosno, inicijative i tu tom slučaju<br />
skuopštinom predsjedava odbornik kojeg odredi podnosilac zahtijeva, odnosno, inicijative.<br />
Nadalje, Zakonom o lokalnoj samoupravi propisano je i da su organi lokane<br />
samouprave na zahtijev državnih organa dužni da dostavljaju podatke i obaveštenja od<br />
značaja za ostvarivanje funkcija tih organa. Usled činjenice da su aktuelna dešavanja u<br />
SO Andrijevici upućivala na moguće povrede prava nad lokalnom samoupravom, Ministarstvo<br />
unutrašnjih poslova je u cilju njihove zaštite uputilo zahtijev nadležnim organima<br />
lokalne samouprave da dostave neophodne materijale kako bi se stekao jasan uvid<br />
u činjenično stanje. Na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja Ministarstvo je uputilo preporuke<br />
na koji način treba djelovati u cilju prevazilaženja spora, na zakonom utemeljan<br />
način. Aktivnosti Ministarstva unutrašnjih poslova prema lokalnoj samoupravi u Andrijevici<br />
u srazmjeri su sa značajem ostvarivanja interesa lokalnog stanovništva koje treba<br />
zaštititi, omogućiti im da učestvuju u odlučivanju o svojim potrebama i interesima, neposredno<br />
i preko slobodno izabranih predstavnika u organima lokalne samouprave.<br />
Naravno, da sam upoznat sa preporukama iz Ministarstva unutrašnjih poslova<br />
koje su u osnovi ukazale na učinjene propuste i zakonski način prevazilaženja situacije<br />
nastale na sjednici Skupštine Opštine Andrijevica od 30. juna 2011. godine i da sa posebnom<br />
pažnjom pratim aktivnosti na rešavanju tog pitanja. Uvjeravam vam da će Vlada<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> nastaviti da pruža puni doprinos što bržam prevazilaženju aktuelne situacije u<br />
Andrijevici, prije svega, u cilju zaštite interesa njenh građana.<br />
PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:<br />
Hvala vam, predsjedniče Vlade.<br />
Sad je na redu kolega Banović u ime Socijaldemokratske partije <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.<br />
BORISLAV BANOVIĆ:<br />
Hvala.<br />
Poštovani predsjedniče Vlade, poštovani članovi Vlade, kolege poslanici,<br />
Moje pitanje glasi:<br />
“Koja je vjerovatnoća aktiviranja državnih garancija koje je Crna Gora izdala pojedinim<br />
privrednim subjektima, sa posebnim osvrtom na Kombinat aluminijuma Podgorica<br />
i ostala preduzeća čiji je iznos garancija najveći? Da li s tim u vezi zabrinjava tendencija<br />
rasta učešća javnog duga u bruto društvenom proizvodu <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, uzimajući u obzir<br />
činjenicu da visina javnog duga ubrzano raste, iako ključni kapitalni projekti još uvijek<br />
nisu započeti? Da li to značajno ograničava prostor za podršku velikim infrastrukturnim<br />
projektima od strateškog značaja za budući ekonomski razvoj države i da li pretjerana<br />
osjetljivost za nečije privatne biznise, posmatrano u gornjem kontekstu, onemogućava<br />
državu da podstiče oblasti sa nesumnjivim razvojnim potencijalom, da podstiče razvoj<br />
malih i srednjh preduzeća i da utiče na ravnomjerni regionalni razoj?”<br />
Obrazloženje:<br />
Socijaldemokratska pratija <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> duže vremena insistira na potrebi preispitivanja<br />
dosadašnje politike državne pomoći, koja je visoko rizična i plašimo se na dugi rok<br />
neodrživa. Ovo iz razloga što se najveći dio državne pomoći odnosi na pomoć za sanaciju<br />
i restruktuiranje Kombinata aluminijuma Podgorica, i pored činjenice da ta vrsta državne<br />
- 36 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
pomoći u najvećoj mjeri narušava ili prijeti da naruši konkurenciju na tržištu. Razlog više<br />
za zaokret u ovoj politici vidimo i u činjenici da je nepravedno prema poreskim obveznicima<br />
da samo jedan privredni subjekt, u ovom slučaju KAP, od 2009. do 2012. godine, po<br />
osnovu otpisa poresa i doprinosa i drugih obaveza prema državi, izdvajanja za električnu<br />
energiju, preuzimanja duga i slično, dobije čitavih 160 miliona eura od strane države, a<br />
da, i pored toga, istom subjektu država izdaje garancije u iznosu od 135 miliona eura po<br />
raznim opštinama. U godinama kada se suočavamo sa posledicama ekonoske krize i kada<br />
imamo situaciju da nam javni dug ubrzano raste i da je već sada dostigao nivo od 45%<br />
društvenog proizvoda, čini se da bi eventualno aktiviranje prethodno pomenutih državnih<br />
garancija dovelo Crnu Goru u situaciju da dostigne gornji limit predviđen Masterskim<br />
kriterijumima od 60% društvenog proizvoda. Ovo samo po sebi, mjereno u odnosu na<br />
prosjek u Evropskoj uniji, i nije zabrinjavajući podatak, ali ako uzmeno u obrzir činjenicu<br />
da je naša ekonomija euroizovana, da je još daleko od željenog nivoa razvijenosti i da kapitalni<br />
projekti od strateškog značaja za našu državu još uvijek nisu započeti dolazimo do<br />
zaključka da bi ovo moglo da predstavlja veliki problem, jer u značajnoj mjeri ograničava<br />
razvojni potencijal. Subvencija, otpisi porezkih i drugih obaveza prema državi i izdavanje<br />
državnih garancija mogu da upućuju na preveliku osjetljivost države za pojedine krupne<br />
privatne kompanije. Sa druge strane, ta ista država ne pokazuje istu posvećenost ulaganja<br />
u mala i srednja preduzeća i ravnomjeran regionalni razvoj. Crna Gora ovih činjenica<br />
mora biti svjesna ukoliko želi adekvatan, a što je posebno važno, održiv privredni razvoj.<br />
Hvala.<br />
PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:<br />
Hvala vama, kolega Banoviću.<br />
Predsjedniče Lukiću, izvolite.<br />
IGOR LUKŠIĆ:<br />
Poštovani poslaniče Banoviću,<br />
Ukupan iznos potpisanih garancija Vlade <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> na dan 30. jun 2011. godine<br />
iznosi 558 miliona eura, što predstavlja 17,5% bruto domaćeg proizvoda. Trenutno stanje<br />
obaveza po osnovu izdatih garancija iznosi 343 miliona eura, odnosno, 10,8% bruto<br />
domaćeg proizvoda. U tom iznosu je sadržan i dio garancija koje se tiče Kombinata<br />
aluminijuma koji je oko 4% bruto domaćeg proizvoda. Što znači da u portfelju garancija<br />
upravo preovlađuju garancije koje su izdate za infrastrukturne projekte i podršku malim<br />
i srednjim preduzećima. Vlada je garantovala kreditne aranžmane za infrastrukturne projekte<br />
u oblastima vodosnabdijevanja, otpadnih voda, rekonstrukcija puteva, željeznice,<br />
aerodroma i slično. Za realizaciju tih projekata zadužena su javna preduzeća, kompanije<br />
u većinskom državnom vlasništu i opštine. Ukupna vrijednost izdatih garancija za infrastrukturne<br />
projekte iznosi 197 miliona eura. Ovim sredstvima realizuju se najznačajniji<br />
kapitalni projekti kojima se unapređuje infrastruktura, povećava sigurnost i stvaraju uslovi<br />
za održivi ekonoski napredak.<br />
U ovom trenutku više sam zabrinut neefikasnošću administracije na različitim<br />
nivoima i sporim povlačenjem novca, a manje zbog nedostatka budžetskog prostora u<br />
budućnosti zbog već izdatih garacija. Određeni broj garancija država je izdala za kreditne<br />
aražmane malih i srednjih preduzeća u cilju očuvanja zapslenosti, izvoza, ekonomske<br />
aktivnosti i razvoja određenih sektora. Ukupan iznos izdatih garancja za podršku malimi<br />
srednjim preduzećima iznosi 148 miliona eura. Posebno ocjenjujem kvalitetnom<br />
- 37 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
podršku koju smo pružili privredi kroz kreditne aranžmane sa Evrpskom investicionom i<br />
njemačkom razvojnom KFV bankom u iznosu od 122 miliona eura, u okviru tih 148 već<br />
pomenutih. Ova sredsta su opredijeljena za održive projekte dominantne u sektorima turizma,<br />
poljoprivrede i usluga. Ukupno podrška privredi, posebno privatnom sektoru, kroz<br />
državne garancije, bila je izražena tokom 2009. i 2010. godine. U tim godinama kada je<br />
ekonomska kriza prijetila da parališe finansijski i realni sektor u Crnoj Gori, Vlada je pribjegla<br />
nekonvencijalnim mjerama podrške, koje su bili na liniji preporuka međunarodnih<br />
i finansijskih institucija i Evropske unije. Ove mjere su doprinijele očuvanju bankarskog<br />
i realnog sektora. Jednim dijelom zahvaljujući njima, kraj 2010. i prvu polovinu 2011.<br />
godine karakteriše oporavak ekonomije i dinamiziranje ekonomskog rasta.<br />
U toku 2009. i 2010. godine Kombinatu aluminijuma Podgorica izdate su garancije<br />
za kreditno zaduženje u iznosu od 131,7 miliona eura sa iznosom 4,1 % bruto domaće<br />
proizvodnje. Kombinat aluminijuma tokom 2011. godine, sada djelimično i u državnom<br />
vlasništvu, daje značajan doprinos ekonomskom rastu i povećanju izvoza, a sačuvan je<br />
veliki broj radnih mjesta u samoj kompaniji i povezanim privrednim subjektima iz repro<br />
lanca. Ukazaću na činjenicu da je poslovanje Kombinata aluminijuma istovremeno vrlo<br />
osjetljivo ekonomsko i fiskalno i socijalno pitanje. Radni tim Vlade prati poslovanje ove<br />
kompanije i preduzima mjere da smanji rizik aktiviranja garancije. Istovremeno preduzimamo<br />
mjere koje bi značile unapređenje i razvoj ovog sektora kako bi u budućnosti imali<br />
stabilniji sistem koji doprinosi ekonomiji države. Dakle, tragamo za održivim i racionalnim<br />
rješenjima koja neće biti u interesu privatnih vlasnika već zaposlenih, poreskih<br />
obveznika i ukupne ekonomije. Svakako, svjesni smo da izdate garancije znače fiskalni<br />
rizik, i u tom dijelu smo opredijeljeni da smanjimo broj i iznose novih garancija. Tokom<br />
2011.godine Vlada vodi veoma restriktivnu politiku u dijelu novih garancija, a napori na<br />
fiskalnoj konsolidaciji su prepoznati od strane međunarodnih institucija.<br />
U dijelu pitanja koje se odnosi na javni dug ističem sljedeće: Trenutno stanje<br />
duga na 30.06.2011.godine iznosi milijardu 433,7 miliona eura, ili 44,9% bruto domaćeg<br />
proizvoda. Projekcija Ministartva finansija da će javni dug na kraju godine iznositi manje<br />
od 46% bruto domaćeg proizvoda. Iznos duga je u okvirima Mastrihtskih kriterijuma<br />
značajno ispod prosjeka javnog duga za državu Evropske unije i euro zone.<br />
Strategijom javnog duga koju je pripremilo Ministarstvo finansija, a nedavno usvojila<br />
Vlada, planirano je da će se javni dug u periodu 2011- 2013. stabilizovati, odnosno<br />
smanjivati. Do 2015.godine učešće javnog duga treba da bude smanjeno na oko 35% bruto<br />
domaćeg proizvoda, čime se Crna Gora ponovo svrstava u zemlje sa niskom zaduženošću.<br />
Smanjenje javnog duga i očekivani pozitivni trendovi u crnogorskoj ekonomiji stvoriće<br />
veći prostor za učešće države u realizaciji projekata važnih za ekonomski razvoj. Ističem<br />
da je u prethodnih nekoliko godina Crna Gora realizovala važne projekte obezbjeđivanja<br />
sredstava od međunarodnih, finansijskih institucija i da je, bez obzira na krizu i potrebu<br />
fiskalne konsolidacije, kapitalni budžet zadržan na prilično visokom nivou. Vlada će<br />
nastaviti da održava značajne infrastrukturne kapitalne projekte kroz budžetska sredstva<br />
u partnerstvu sa međunarodnim finansijskim institucijama i kroz zaduživanje i izdavanje<br />
garancije. Istovremeno, moramo biti realni ne možemo očekivati da se problemi u infrastrukturi<br />
i cjelokupnom sistemu odmah i odjednom riješe. Moramo zato naći pravu<br />
mjeru između potreba ekonomskih i fiskalnih mogućnosti i rizika realizacije određenih<br />
projekata. Zato je važno da naši planovi budu usklađeni sa realnim mogućnostima kako<br />
se ne bi pretvorili u nerealno obećanje i očekivanje.<br />
Zahvaljujem.<br />
- 38 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:<br />
Hvala, predśedniče Vlade.<br />
Poslanik Mandić, predsjednik Nove srpske demokratije.<br />
ANDRIJA MANDIĆ:<br />
Dame i gospodo, poštovani građani,<br />
Ja sam za današnji premijerski sat predsjedniku Vlade gospodinu Igoru Lukšiću<br />
postavio sljedeće pitanje:<br />
„Da li je Vaša Vlada spremna da izađe u susret zahtjevima opozicije koji su<br />
definisani kao politički uslov koji je neophodno ispuniti kako bi se nakon toga izglasao<br />
usaglašeni tekst Zakona o izboru odbornika i poslanika? Kao što Vam je poznato Nova<br />
srpska demokratija ne može podržati Zakon o izboru odbornika i poslanika, dok se prethodno<br />
ne izmijeni Zakon o opštem obrazovanju i tako u obrazovnom procesu obezbijedi<br />
ravnopravnost srpskog jezica sa crnogorskim. Taj naš uslov je osnažen i činjenicom<br />
da se na posljednjem popisu u Crnoj Gori 47% stanovnika izjasnilo da govori srpskim<br />
jezikom.“<br />
Gospodine predsjedniče Vlade, vaša Vlada, kao i druge vlade u svim demokratskim<br />
zemljama, vodi spoljašnju i unutrašnju politiku. Jedan od proklamovanih ciljeva<br />
vaše Vlade da Vi želite da Crna Gora što prije dobije datum pregovora i želite da naša<br />
zemlja što prije postane dijelom punopravnom članicom Evropske unije. Taj vaš politički<br />
stav i program vaše Vlade dijeli većina poslanika u ovoj skupštini, ali kako Vi vodite<br />
spoljašnju politiku dobili ste sedam uslova koje treba ispuniti kako bi dobili datum pregovora.<br />
I vi znate za neke uslove da Vam nije potrebna podrška opozicije, kao što je borba<br />
protiv organizovanog kriminala, već mu je potrebna podrška tužilaštva i pravosuđa. Ali,<br />
za one stvari kao što je tačka jedan izborni zakon i tačka šest sprečavanje svih oblika<br />
diskriminacije, zato je neophodno da radimo svi zajedno. I vi znate mapu puta, kako bi<br />
to voljeli da kažu naši prijatelji iz Evropske unije, kako da se dođe do izbornog zakona i<br />
kako da se spriječi diskriminacija, jezička i nacionalna, u Crnoj Gori.<br />
Dakle, u Crnoj Gori Zakonom o opštem obrazovanju i još nekim zakonima postoji<br />
jezička diskriminacija najbrojnije jezičke zajednice koja govori srpskim jezikom. Bez<br />
promjene tog zakona, vi znate da ne možete obezbijediti podršku za Izborni zakon.<br />
Ja danas želim da Vi, pred građanima <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, saopštite da li je Vaš kabinet<br />
spreman da izađe u susret zahtjevima opozicije, kako bi imali ispunjen i šesti uslov kojim<br />
se sprečava svaki oblik diskriminacije i kako bi imali ispunjen prvi uslov koji se odnosi<br />
na Izborni zakon. Ostalo nam je malo vremena, osatala nam je još nedjelja dana do 31.<br />
jula kada treba da damo pozitivan odgovoran. Mi smo spremni da učestvujemo i budemo<br />
dio tog pozitivnog dogovora. Međutim, primijetili smo da u Vašem kabinetu i van vašeg<br />
kabineta u vašoj partiji postoje ljudi koji miniraju sporazum koji bi trebao da omogući da<br />
ispunimo prvi i šesti uslov. Zato bi mi bilo važno da nam danas date precizan odgovor<br />
da ovaj rok koji je ostao, a koji je veoma kratak, iskoristimo na najbolji mogući način.<br />
Građani <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, pogotovo oni koji pripadaju najbrojnijoj jezičkoj zajednici,<br />
ne prihvataju da budu diskriminisani, ne prihvataju da im nasilno bude nametnut status<br />
nacionalne manjine i ne prihvataju da na osnovu člana 79 Ustava <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> kao nacionalna<br />
manjina izučavaju najvjerovatnije fakultativno svoj maternji jezik, jer imaju pravo<br />
na obrazovanje, na školovanje i izvođenje nastave na svom jeziku. Zato nam je veoma<br />
značajno da danas Vi kao predsjednik Vlade saopštite Vaš stav. Mi razumijemo prob-<br />
- 39 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
leme sa kojima se Vi suočavate. Mi shvatamo da postoje oni ljudi koji bi željeli da grade<br />
sreću i svoga naroda i sreću i političke karijere na nesreći čitavih jezičkih zajednica i na<br />
nesreći čitavih naroda tako što bi gradili ili pravili uslove iz kojih će se vršiti nasilna<br />
asimilacija u Crnoj Gori. Naša je i obaveza kao što trebamo da ispunimo uslov broj jedan<br />
i da ispunimo uslov broj šest. Uslov broj šest, poštovani građani, je sprečavanje diskriminacije<br />
u Crnoj Gori, i to sprečavanje diskriminacije u svim njenim oblicima. U Crnoj<br />
Gori postoji jezička diskrminacija, ta jezička diskriminacija treba da bude zaustavljena.<br />
Mi smo ponudili neka rješenja. Zajedno sa kolegama iz opozicije hoćemo da se pronađe<br />
pravi odgovor i da imamo već do naredne nedjelje izglasan i izmijenjen Zakon o opštem<br />
obrazovanju, ali takođe da imamo izglasan izborni zakon.<br />
Evo to je ono što je mene zanimalo i očekujem da ću dobiti veoma precizan odgovor.<br />
Hvala vam.<br />
PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:<br />
Hvala, poslaniče Mandiću.<br />
Predsjedniče Lukšiću.<br />
IGOR LUKŠIĆ:<br />
Poštovani poslaniče Mandiću, žao mi je najprije što i dalje insistirate na pogrešnim<br />
podacima sa prethodnog popisa koje ste iznosili potpuno suprotno zakonu, čak i tokom<br />
trajanja, odnosno sprovođenja popisa. Mislim da to nije dobro. Mislim da bi mnogo bolje<br />
bilo prihvatiti poziv Monstata za metodološki korektnu provjeru popisnih rezultata, umjesto<br />
lansiranja podataka koji su za političku upotrebu, prilično jednokratnu, i čini mi se<br />
samo doprinose daljem gubljenju vaših političkih pozicija.<br />
Dakle, jezička politika Vlade <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> jasno je određena. Njen osnovni cilj<br />
definisan je Ustavom <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> kao najvišim pravnim aktom i građanskim ustrojstvom<br />
crnogorske države. Građansko-državno ustrojstvo uslovilo je određenje crnogorskog<br />
jezika kao službenog jezika u Crnoj Gori, koji je samim tim definisan kao jezik<br />
svih crnogorskih građana, a ne samo onih koji se nacionalno izjašnjavaju kao Crnogorci.<br />
Zatim je crnogorski jezik i standardizovan, u skladu sa činjenicom da je to jezik svih<br />
crnogorskih građana, bez obzira na njihovo nacionalno opredjeljenje o čemu najbolje<br />
svjedoči crnogorska standardno-jezička norma koja je uvažila dubletna rješenja.<br />
Dakle, i mi smo kao i sve bivše Republike SFRJ u kojima je važio srpskohrvatski<br />
jezik, nakon osamostaljenja, taj jezik nazvali imenom države. Građansko-državno ustrojstvo<br />
uslovilo je takođe i ustavno priznanje srpskoga, bosanskoga, hrvatskoga i albanskoga<br />
jezika, kao i jezika u službenoj upotrebi. Time je i uvažen i multinacionalni karakter<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, što je vrijednost crnogorskog društva koji i ubuduće namjeravamo njegovati.<br />
Službeni jezik kao ustavna kategorija označava jezik koji ima propisani status zvaničnog<br />
jezika države. On ima najviši pravni status u odnosu na druge jezike koji se koriste u Crnoj<br />
Gori i njegova upotreba je obavezna. Službeni jezik na cijeloj teritoriji Države <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong><br />
je jezik ustava i zakona, parlamenta, pravosuđa, izvršne vlasti, državne administracije,<br />
drugih državnih organa i organizacija, sistema obrazovanja i vaspitanja, javnih preduzeća,<br />
ustanova, lokalne samouprave komunikacije državne administracije sa građanima kao i<br />
sredstava masovne komunikacije. Jezik u službenoj upotrebi je ustavna kategorija koja<br />
označava jezik koji ima ustavno propisan pravni status kojim se obezbjeđuje mogućnost<br />
njegovog korišćenja pod određenim uslovima od strane pravnih i fizičkih lica. Jezik u<br />
službenoj upotrebi može se upotrebljavati u sistemu obrazovanja i vaspitanja, u sredstvi-<br />
- 40 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
ma masovnih komunikacija kao i komunikaciji adminsitracije s građanima. U tom smislu,<br />
Vlada je u programu rada za 2011.godinu predvidjela donošenje zakona kojim bi se regulisali<br />
svi aspekti korišćenja jezika u službenoj upotrebi. Rezultati popisa stanovništva su<br />
statistička kategorija. Oni mogu imati određene političke i druge implikacije, ali, nikako<br />
ne mogu biti tretirani kao izraz pravne i političke volje. Okolnost da se relativna većina<br />
građana <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> izjasnila da govori srpskim jezikom kao maternjim se svakako ne može<br />
ignorisati. Iz tog razloga Ministarsto prosvjete i sporta završava pripremu nastavnog plana<br />
i programa kojim će obezbijediti i djeci kojoj crnogorski nije maternji jezik izučavanje<br />
svog maternjeg jezika kao posebnog predmeta i dobijanje ocjene na kraju školske godine.<br />
Određenje da se nastava u obrazovno vaspitnim ustanovama izvodi na crnogorskom jeziku<br />
ustavno je utemeljeno i nije diskriminatorsko za bilo koga u Crnoj Gori. Ne ugrožava<br />
prava i slobode nijedne lingvističke zajednice, niti može izazvati negativne posledice u<br />
obrazovnom sistemu. Vjerujem da ćete se kao građanin <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> za kojeg sam siguran<br />
da želi njen prosperitet i napredak, složiti da su evropske integracije državni interesi da<br />
se tome interesu ne mogu pretpostavljati bilo kakvi uskonacionalni ili partijski interesi.<br />
Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, u skladu sa Ustavom, obezbijedila je svima podjednaka prava<br />
u domenu jezika, što se jasno vidi iz aktuelne službene komunikacije i strategije Ministarstva<br />
prosvjete i sporta u pogledu izučavanja crnogorskog jezika i ostalih jezika od<br />
naredne školske godine. Vjerujem zato da je i ispunjenje uslova za dalji napredak u integracionom<br />
procesu i otpočinjanje pristupnih pregovora <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> sa Evropskom unijom<br />
naš zajednički cilj. Vjerujem da ste svjesni te činjenice. Stoga se nadam da ćete na kraju<br />
glasati za Zakon o izboru odbornika i poslanika, a da ćete u otvorenim komunikacijama<br />
sa Ministarstvom prosvjete i sporta naći načina da dođete do najboljeg rješenja, uz<br />
očuvanje jedinstva obrazovnog sistema.<br />
Prioritet Vlade je obezbjeđivanje nastavnog plana i programa koji će biti u interesu<br />
učenika. Ukoliko u tom procesu mogu biti od pomoći, svakako i dalje stojim na<br />
raspolaganju. Hvala.<br />
PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:<br />
Hvala, predśedniče Vlade.<br />
Povreda Poslovnika. Premijer nije imao grama šanse da povrijedi Poslovnik.<br />
ANDRIJA MANDIĆ:<br />
Želim, predsjedniče, samo Vama da kažem da mislim da bi bilo korektno da ste<br />
premijera upozorili kada je prešao na teme koje se nijesu ticale moga pitanja, a to je elaboriranje<br />
vezano za popis i za skandal koji se desio prilikom objavljivanja rezultata koji<br />
ne odgovaraju stvarnom stanju. Ali, to što nam se ne dozvoljava da prebrojimo glasačke<br />
listiće nije razlog da se sada o tome ovdje priča. Ono što mogu Vama da kažem kao prvom<br />
čovjeku Skupštine <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> da je očigledno da Izbornog zakona neće biti i da mi je žao<br />
što je to poslije ovakvog odgovora više nego sigurno. Hvala.<br />
PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:<br />
Kolega Mandiću, zbog korektnosti. Premijer je odgovarao upravo u opsegu koji<br />
ste Vi nametnuli. Vi ste pomenuli da je na popisu rečeno toliko i toliko govori srpske jezik<br />
i u tom opsegu je premijer odgovarao kao da je znao što ćete Vi reći u svom usmenom<br />
objašnjenju, tako da ni grama nije bilo izlaza iz tog opsega nego jedan od preciznijih<br />
- 41 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
odgovora u ovom parlamentu, do kraja precizan, u manje od pet minuta, kao što ste vidjeli,<br />
baš i nije lako dati cjelovite odgovore na tako složena pitanja.<br />
Hvala, idemo dalje.<br />
Kolega Medojević nije tu, ima službene obaveze.<br />
Kolega iz Bošnjačke stranke Hallović. Izvolite.<br />
AMER HALILOVIĆ:<br />
Poštovani predsjedniče Vlade,<br />
“Da li Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> planira da uskoro osnuje posebnu agenciju koja će se baviti<br />
poslovima realizacije politike Vlade vezano za ravnomjerni regionalni razvoj. Takođe nas<br />
interesuje da li ste započeli aktivnosti oko eventualnog osnivanja posebnog preduzeća sa<br />
renomiranim ino partnerom po ugledu na model razvoja “Luštice” čime bi se omogućilo<br />
međunarodno partnerstvo sa svim pozitivnim efektima u cilju brže realizacije i valorizacije<br />
resursa na sjeveru <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> koji su kao značajni prepoznati Prostornim planom i<br />
drugim razvojnim dokumentima.<br />
Ovo su aktivnosti koje ste kao mandatar Vlade najavili u svom ekspozeu krajem<br />
prošle godine, pa cijenimo da je vrijeme da nas informišete dokle se stiglo u njihovoj<br />
realizciji.”<br />
Obrazloženje:<br />
Prilikom rasprave u parlamentu povodom usvajanja zakona o regionalnom razvoju<br />
zalagali smo se, kako mi tako i veliki broj poslanika drugih stranaka, da treba osnovati<br />
novu ili proširiti aktivnost nekih od srodnih agencija koja bi se bavila realizacijom<br />
politike ravnomjernog regionalnog razvoja države, bez obzira što to nije inicirano, tada<br />
nije bilo inicirano i predviđeno pomenutim zakonom. Mislimo da je nužno da se osnuje<br />
takva agencija kako bi zakon mogao efikasnije da se sprovodi.<br />
Takođe, nesporno je da sjever <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> raspolaže velikim prirodnim resursima<br />
za razvoj planinskog turizma, pored ostalih i zdravstvenog i eko turizma. Usvajanje<br />
Prostornog plana posebne namjene Bjelasica, Komova i Prokletija je početni korak ka<br />
planskom iskorištavanju ovih resursa. U saznanju smo, takođe, da će Vlada pristupiti<br />
izradi sličnih planova za planinu Hajlu i Peštersku visoravan, te da se radi planska dokumentacija<br />
za područje Nacionalnog parka Prokletije, što stvara preduslove za plansku<br />
valorizaciju velikih turističkih i poljoprivrednih resursa nerazvijenog sjevera <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.<br />
Ono što posebno želim da naglasim je mogućnost razvoja zdravstvenog turizma.<br />
Prije svega, mislim da mi na sjeveru imamo više destinacija u kojima se mogu izgraditi<br />
ili staviti u funkciju turistički kapaciteti za rehabilitaciju hroničnih plućnih bolesnika,<br />
na primjer u Rožajama, Andrijevici ili Plavu po uzoru na Sokobanju u Srbiji, rehabilitacija<br />
hematoloških bolesnika na primjer na Žabljaku. Naime, veliki broj sunčanih dana,<br />
četinarskih šuma, rijetki dani sa maglom preporučuju mjesto kao što je Rožaje za razvoj<br />
ove vrste zdravstvenog turizma. Napominjem, takođe, da za sve ovo imamo i veoma<br />
kvalitetan stručni kadar. Razvoj zasnovan na resursima kojima obiluje sjever naše države<br />
uz svestranu i obilatu pomoć države u odnosu na dosadašnju su preduslovi da se razvoj<br />
i desi. Dobar model bi bio da Vlada u partnerstvu sa stranim renomiranim kompanijama<br />
iz ove oblasti osnuje zajednička preduzeća čime se obezbjeđuje i neophodan kapital, ali<br />
i ekspertska podrška tržišta i drugi neophodni uslovi za razvoj biznisa. Za bržu valorizaciju<br />
ovih resursa, naravno, potrebna je i dobra putna infrastruktura. Prije svega, mislim<br />
na autoput Bar-Boljari, put Podgorica-Plav preko Albanije, kao i mogućnost otvaranja<br />
- 42 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
aerodroma u Beranama, pa smatramo da bi jedno ovakvo preduzeće agencije i slično<br />
doprinijelo bržoj realizaciji ovih projekata. Hvala.<br />
PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:<br />
Hvala, kolega Haliloviću.<br />
Predsjednoče Lukšiću, izvolite.<br />
IGOR LUKŠIĆ:<br />
Poštovani poslaniče Haliloviću,<br />
Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> je u cilju podrške regionalnom razvoju, i nakon stupanja na<br />
snagu Zakona o regionalnom razvoju, nastavila sa aktivnostima sa ciljem zaokruživanja<br />
pravnog okvira za vođenje politike regionalnog razvoja. Usvojeno je nekoliko podzakonskih<br />
akata koji će omogućiti bržu i kvalitetniju implementaciju zakona kao i sprovođenje<br />
strategije za period 2010 -2014. Do kraja godine će biti pripremljeni i objavljeni preostali<br />
podzakonski akti koji će omogućiti punu primjenu ovog zakona.<br />
Napomenuću da je Vlada na sjednici od 21. jula 2011. donijela odluku o osnivanju<br />
partnerskog Savjeta za regionalni razvoj čiji će članovi biti svi nosioci politike regionalnog<br />
razvoja, kao i predstavnici opština i sjevernog regiona. Ovako konstituisan savjet<br />
će doprinijeti da se partnerstvom i saradnjom između vlasti na nacionalnom i lokalnom<br />
nivou, predstavnika naučnog i civilnog sektora unaprijedi sistem vođenja politike regionalnog<br />
razvoja. Pri čemu će opštine imati mogućnost da preko ovog savjeta predlažu<br />
Vladi konkretne razvojne projekte i prioritete. Poštujući princip odozdo prema gore na<br />
osnovu opštinskih razvojnih dokumenata koji su usklađeni sa nacionalnim, potrebno je<br />
jasno definisati koji su to razvojni ciljevi, mjere i prioriteti na lokalnom nivou i kroz<br />
koje projekte opštine vide valorizaciju resursa kojim raspolažu. Tek zaokruživanjem i<br />
usklađivanjem strateški razvojnih dokumenata na lokalnom i državnom nivou može se<br />
govoriti o osnivanju agencije ili slične institucije, koja bi se bavila poslovima ravnomjernog<br />
regionalnog razvoja, jer je prvenstveno potrebno utvrditi razvojne prioritete opština,<br />
raspoložive resurse, strukturu finansiranja razvojnih projekata, kako sjevernog tako i ostalih<br />
regiona <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Zapravo, u skladu sa načelima regionalne politike Evropske<br />
unije, moramo imati završene i suklađene strateške i planske razvojne dokumente na<br />
državnom i lokalno nivou, da bismo mogli konkretizovati aktivnosti pomenute agencije<br />
ili slične institucije koju planiramo da osnujemo. Ukoliko se usvoje predložene izmjene<br />
Zakona o državnoj upravi, sistem javne uprave biće racionalnije organizovan pa će to biti<br />
prilika nakon ispunjavanja prethodnih koraka, da se razmisli o mogućnostima osnivanja<br />
sugerisane agencije.<br />
U međuvremenu, postojeće institucije koje sprovode aktivnosti Strategije regionalnog<br />
razvoja Ministarstvo ekonomije, Direkcija javnih radova, Direkcija za saobraćaj,<br />
Investicioni razvojni fond, Zavod za zapošljavanje, Direkcija za razvoj malih i srednjih<br />
preduzeća, Agencija za zaštitu životne sredine, Agencija za promociju stranih investicija,<br />
će nastaviti da na najefikasniji način usmjeravaju budžetska sredstva i doprinesu ravnomjernijem<br />
regionalnom razvoju, shodno stepenu razvijenosti opština i u skladu sa prioritetima<br />
opština i nacionalnih razvojnim planova.<br />
Što se tiče valorizacije pojedinih područja na sjeveru, ističem da su se usvajanjem<br />
prostornog plana, primjera radi, posebne namjene Bjelasice i Komovi, u decembru 2010.<br />
godine, stvori preduslovi za ozbiljan investicioni razvoj na sjeveru <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, odnosno<br />
- 43 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
regionu Bjelasice i Komova. Planom su određeni uslovi i koordinate za uspješnu i održivu<br />
valorizaciju ovog dragocjenog prostora, koji treba da posluže kao osnova za pripremu<br />
odgovarajućih dokumenata koje ste, takođe, u svom obrazloženju pominjali za slična<br />
područja. Plan određuje lokacije za sedam ski centara, jedan avanturistički park, određuje<br />
maksimalni kapacitet smučara na dan u regionu, maksimalan broj smještajnih kapaciteta,<br />
i daje mnoge druge smjernice za uspješan razvoj ovog regiona.<br />
Prilikom investiranja ohrabriće se model javnog privatnog partnerstva, posebno<br />
imajući u vidu uspješan primjer javnog privatnog partnerstva prilikom realizacije projekta<br />
Luštica. Napomenuću da je u cilju uspješne valorizacije prostora Bjelasice i Komova<br />
formirana i posebna tenderska komisija koja će se baviti detaljnijom razradom projekta i<br />
kao takva može biti iskorišćena i za druga područja koja ste napominjali.<br />
Čini mi se važnim da napomenem da i same jedinice lokalne samouprave mogu<br />
ući u proces osnivanja preduzeća kroz javno privatno partnerstvo. Takav primjer u sjevernom<br />
regionu je karakterističan za sektor energetike gdje će nekoliko opština kroz javno<br />
privatno partnerstvo biti suvlasnici malih hidroelektrana i pored prihoda od koncesija<br />
mogu učestvovati i u dijelu poslovnog rezultata malih hidroelektrana.<br />
Vlada će, svakako, nastaviti da podržava osnivanje ove vrste preduzeća prvenstveno<br />
u sjevernom regionu koja kao takva doprinose efikasnoj valorizaciji raspoloživih<br />
resursa, i povećanju stepena razvijenosti opština. U planu je i donošenje zakona o javnom<br />
privatnom partnerstvu, kako bi dodatno podstakli takav jedan proces. Do tada nastavljamo<br />
da radimo na izradi prostornog plana posebne namjene na durmitorsko područje,<br />
detaljnog prostornog plana za prostor višenamjenskih akumulacija na rijeci Morači, detaljnog<br />
prostornog plana za koridor dalekovoda 400 kilovolti sa optičkim kablom od<br />
crnogorskog primorja do Pljevalja, podmorski kabal 500 kilovolti sa optičkim kablom<br />
Italija - Crna Gorai‚ detaljnog prostornog plana za prostor višenamjenskih akumulacija na<br />
rijeci Komarnici, detaljnog prostornog plana Jadransko - jonski autoput. Dakle, sve dokumenti<br />
koji, između ostalog impliciraju i mogućnosti ubraznog razvoja sjevernog regiona.<br />
Na početku smo procesa izrade strateških planora razvoja za 21 jedinicu lokalne<br />
samouprave, u skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju, što će doprinijeti daljoj valorizaciji<br />
sjevernog regiona i uravnoteženom razvoju <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u cjelini, što je svakako<br />
jedan od ključnih ciljeva politike ove Vlade. Zahvaljujem.<br />
PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:<br />
Hvala, predsjedniče.<br />
Kolega Medojević je tu, pa ćemo čuti pitanje Pokreta za promjene. Izvolite.<br />
NEBOJŠA MEDOJEVIĆ:<br />
Zahvaljujem, predsjedniče.<br />
Moje pitanje za premijera:<br />
„Jedan od ključnih uslova za dobijanje datuma pristupnih pregovora je usvajanje<br />
izbornog zakonodavstva do 31.07. ove godine. PzP je javno iskazao svoju spremnost za<br />
glasanje za izborni zakon kojim će sačuvati građanski koncept države, ispuniti ustavne<br />
garancije za afirmativnu akciju na jedinstven način za sve manjinske zajednice, koji neće<br />
ugrožavati integritet političkog sistema.<br />
PzP, takođe, insistira da se izmjenama Zakona o državljanstvu omogući svim<br />
građanima <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> koji su bili upisani u birački spisak na dan 21.o5. 2006.godine do-<br />
- 44 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
bijanje crnogorskog državljanstva po automatizmu.<br />
Da li je vaša Vlada spremna da bude dio političkog kompromisa oko usvajanja<br />
izbornog zakona?“<br />
Gospodine premijeru, informisan sam i mogu očekivati vaš negativan odgovor,<br />
imajući u vidu odgovor kolegi Mandiću, i to nas, zaista, ovdje zabrinjava. Ako ste, zaista,<br />
iskreno za evropske integracije i za dobijanje datuma pregovora, moramo početi da<br />
se ponašamo na evropski način. Evropski način podrazumijeva dijalog i dogovor oko<br />
strateških pitanja, a članstvo u Evropskoj uniji je strateško pitanje.<br />
Ovaj odnos vaše vlade koji i dalje smatra da se jednom prostorm većinom i kroz<br />
većinski princpi može ući u Evropsku uniju, smatram da nije dobar. On ne samo što<br />
pokazuje vaše nerazumijevanje suštine evropskog ponašanja jedne vlade, jednog društva,<br />
već i pokazuje vašu slabost prema neformalnim centrima moći koji, umjesto da smiruju i<br />
pomiruju Crnu Goru, oni žele da sačuvaju svoje privilegije, da se zaštite od međunarodnih<br />
aktivnosti, da se zaštite od reformi i i dalje produbljujemo ove podjele u Crnoj Gori koje<br />
neće nikome dobro donijeti.<br />
Ako ne postoji volja, gospodine Lukšiću, kod vas da riješite problem, već želite<br />
da se problem riješi tako što će se povećati, i tako što ćete vi na kraju optužiti nas da zbog<br />
nas niste izglasali izborni zakon, a mi optužiti vas da zbog vaše nespremnosti da napravite<br />
minimum iskoraka u demokratskom smislu, nismo usvojili izborni zakon, potpuno je<br />
pogrešna politika. I jedni i drugi ćemo izgubiti dragocjeno vrijeme. Nećemo dobiti datum<br />
pregovora. Koncentracija obaveza koja će nas čekati u narednom periodu biće još veća,<br />
izgubićete povjerenje opozicije, izbugićete povjerenje civilnog sektora do kojeg vam je<br />
toliko stalo, i ono što je najvažnije, gospodine Lukšiću, izbubićete podršku i međunarodne<br />
zajednice.<br />
Prema tome, na vama je da odlučite, imate još uvijek vremena, bez obzira što<br />
ste danas izašli s takvim stavom oko jezika. Pretpostavljam da će stav oko državljanstva<br />
biti isti. Imate još vremena da učinite nešto što se možda neće dopasti vašem partijskom<br />
šefu, ali da učinite nešto što će biti od ključnog doprinosa za budućnost ove zemlje, za<br />
budućnost ovoga naroda, da počnemo da rješavamo probleme, gospodine Lukšiću. Dakle,<br />
mi nijesmo ovdje da nastavljamo poiltiku podjela. Računali smo da ćete vi biti premijer<br />
jednog novog doba, da ćete konačno moći smoći snage da pogledate problemima u oči.<br />
Ne možemo izbrisati ljude koji su glasali na crnogorskom referendumu. Ne možemo biti<br />
bolećivi kao vlast prema raznim bjeguncima, tajkunima, kriminalcima, mogu slobodno<br />
reći, bjelosvjetskim, koji dobijaju crnogorski pasoš, a naše građane, vaše komšije, prijatelje,<br />
braću, kumove, koji vam eto poneki put pomognu da očuvate vlast u nekom od<br />
gradova, da oni budu ti koji su označeni kao neprijatelji <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.<br />
Prema tome, gospodine Lukšiću, smatram da ste ovdje na velikom ispitu. Ovo<br />
vam je najteži ispit. Imate, zaista, volju kod opozicije da ova pitanja koja su od nacionalnog<br />
značaja, znači državnog značaja, zaista riješimo. Šta mislite kako će posmatrati<br />
zvaničnici iz Brisela, i ne samo iz Brisela, iz Berlina, iz Londona, iz Vašingtona situaciju<br />
u septembru kada se bude pisalo mišljenje o datumu pregovora i o napretku, kada budete<br />
imali štrajk u školama, kada budete imali eventualno neku političku nestabilnost,<br />
kada budete imali možda napuštanje parlamenta od nekih poslanika? Zar mislite da će u<br />
takvoj atmosferi neko u Briselu reći - ovdje postoji politički konsenzus, postoji ozbiljna<br />
politička elita, svi su posvećeni evropskim zahtjevima? Mislim da neće. Prema tome,<br />
razmislite još jednom. Ja znam da ste pod pritiskom i da vam situacija nije laka, i u Vladi,<br />
- 45 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
i van Vlade, lebdi duh predsjednika DPS-a.<br />
Prema tome, dajte da uradimo jednom svi zajedno nešto što će biti u interesu<br />
građana <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i u interesu države <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, pa neka se naljuti kod god hoće. Neće<br />
vječno biti ni ta vlast ni taj uticaj. Neko će se sjutra možda pojaviti ko će o ovome pisati<br />
na način da ste propustili istorijsku šansu da uradite nešto zajedno sa svima nama, što je<br />
dobro za sve nas. Hvala.<br />
PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:<br />
Predsjednik Lukšić.<br />
IGOR LUKŠIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Poštovani poslaniče Medojeviću, ja se trudim da budem premijer novog doba, ali<br />
vi se i te kako trudite da ostanete opozicionar starog doba.<br />
Šta je ovdje suština koju želim da istaknem? To je da su evropske integracije<br />
priča o izgradnji sistema. Evropske integracije nisu priča o uslovljavanju nesistemskim<br />
rješenjima za sistemske probleme. Dakle, ja ne znam na osnovu čega je gospodin Mandić<br />
procijenio da je dobio negativan odgovor. Ja sam u svom odgovoru, zapravo, saopštio<br />
da su rezultati popisa kojima je utvrđeno da se i dalje relativna većina građana <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong> opredijelila da govori srpskim jezikom, na neki način obavezujući za Ministarstvo<br />
prosvjete da priprema nastavni plan i program, koje će obezbijediti da se srpski kao maternji<br />
ali i drugi maternji jezici izučavaju kao posebni predmeti, i na taj način otkloniti<br />
bilo kakvu vrstu skepse u smislu diskriminacije ili nekog drugog vida problema kad je u<br />
pitanju obrazovni sistem.<br />
Dakle, ne vidim na osnovu čega, osim ako nije insistirano na nesistemskom<br />
rješenju, uslovljavanju da bi se dobilo nekoliko glasova za usvajanje izbornog zakonodavstva,<br />
dakle ne znam o čemu se drugo radi.<br />
Ista stvar je i oko državljanstva. Dozvolite mi da vas podsjetim da je način sticanja<br />
crnogorskog državljanstva regulisan Zakonom o crnogorskom državljanstvu. Zakon<br />
je usaglašen sa Evropskom konvencijom o državljanstvu kojoj je Crna Gora pristupila<br />
donošenjem Zakona o potvrđivanju Evropske konvencije o državljanstvu.<br />
Zakonom o crnogorskom državljanstvu, stoga je propisano da se crnogorsko<br />
državljanstvo stiče porijeklom, rođenjem na teritoriji <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, prijemom lica u<br />
državljanstvo, o čemu odlučuje Ministarstvo unutrašnjih poslova po međunarodnim ugovorima<br />
i sporazumima. Prva dva načina sticanja državljanstva znače da se državljanstvo<br />
stiče momentom rođenja, bez donošenja rješenja, jer se sama prijava za upis u matičnu<br />
knjigu rođenih smatra prijavom za upis u registar državljana, a za ostale načine se<br />
odlučuje po zahtjevu i donosi rješenje. Zakonom o crnogorskom državljanstvu propisano<br />
je olakšano sticanje crnogorskog državljanstva za lica koja su na dan proglašenja nezavisnosti<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, dana 3. juna 2006. godine imala prijavljeno prebivalište u Crnoj Gori,<br />
a imali su državljanstvo neke od republika bivše SFRJ. Dakle, ne traži se deset godina<br />
zakonitog boravka, ne traži se znanje crnogorskog jezika. Postavlja se jedino pitanje da<br />
li će ova lica aplicirati za prijem u crnogorsko državljanstvo i ispuniti propisane uslove<br />
za prijem, jedan od uslova je otpust iz državljanstva druge države, ili će se, pak, odlučiti<br />
da u Crnoj Gori nastave da žive i svoj dalji status regulišu u skladu sa Zakonom o strancima.<br />
Upis u registar crnogorskim državljana lica koja su bila upisana u birački spisak<br />
- 46 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
na dan 21.05. 2006. godine po automatizmu nije moguće propisati bilo kojim propisom,<br />
jer pravna teorija i praksa ne poznaju takav način sticanja državljanstva. Podsjetiću da<br />
sam na prethodnom Premijerskom satu, odgovarajući na slično pitanje, istakao da do<br />
donošenja Ustava i Zakona o biračkim spiskovima podatak o državljanstvu nije bio<br />
obavezan podatak prilikom upisa u birački spisak. Samim tim, postojala je mogućnost<br />
da se upis u birački spisak izvrši bez dokumenta kojim se potvrđuje državljanstvo birača.<br />
Od trenutka kada je posjedovanje crnogorskog državljanstva postalo obavezan podatak<br />
nije ostvaren nijedan upis birača bez potvrde o crnogorskom državljanstvu. Broj birača<br />
bez podataka o državljanstvu, odnosno birača sa podacima o državljanstvu Republike<br />
Srbije, državljanstva Srbije i <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, ažuriranjem podataka na bazi dokumenata o<br />
crnogorskom državljanstvu u skladu sa zakonom se svakodnevno smanjuju, prije svega<br />
zahvaljujući aktivnostima organa državne uprave u čijoj su nadležnosti ovi poslovi. I,<br />
pored toga, Vlada u kontinuitetu sprovodi aktivnosti usmjerene ka daljem pojednostavljivanju<br />
upravnog postupka i skraćenju vremena njegovog sprovođenja, kao i na jačanju administrativnih<br />
kapaciteta kako bi postupci vezani za pitanja državljanstva i drugi upravni<br />
postupci bili okončani u optimalnom roku.<br />
Vjerujem da je najbolji način za ostvarenje političkog kompromisa suočavanje sa<br />
realnim problemom i njegovo rješavanje i da su podaci koje sam iznio najbolji odgovor<br />
u prilog prepoznavanja pune spremnosti Vlade da bude dio političkog kompromisa oko<br />
usvajanja Izbornog zakona. Uvjeren sam da isti pristup imate i vi kao predstavnik parlamenta,<br />
neposredno uključen u izradu izbornog zakona. Imperativnost usvajanja izbornog<br />
zakona kao prioriteta br. 1 svima nam je poznat kada su u pitanju briselske obaveze, ali<br />
treba imati u vidu da pitanje izbornog zakona nije pitanje koje se rješava zbog Brisela,<br />
već zbog nas u Crnoj Gori. Suština je na koji način da implementiramo najbolje standarde<br />
Venecijanske komisije i OEBS-a, a ne da pretpostavljamo usvajanje izbornog zakona i<br />
tih standarda nestandardnim rješenjima i drugim propisima. Kako bi dobili kvalitetan<br />
i dugoročno održiv normativni okvir u ovoj oblasti koji prepoznaje sve specifičnosti<br />
crnogorskog društva, ispunjava ustavne garancije za afirmativnu akciju na jedinstven<br />
način za sve manjinske zajednice. U tom smislu, ipak me hrabri činjenica da je i kroz<br />
pitanje postavljeno na ovom Premijerskom satu iskazana spremnost političkih partija na<br />
kompromis koja će, vjerujem, ipak uskoro dovesti do usvajanja izbornog zakonodavstva,<br />
kao i u slučaju pitanja koje se ticalo jezika. Stojim na raspolaganju ukoliko je potreban<br />
angažman Vlade i moj lični da bi izbornim zakonodavstvom došli do održivih rješenja.<br />
PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:<br />
Hvala, predsjedniče Vlade.<br />
U ime Kluba albanskih poslanika, poslanik Vasel Sinishtaj. Izvolite.<br />
VASEL SINISHTAJ:<br />
Gospodine predsjedniče Skupštine, gospodine predsjedniče Vlade, dame i gospodo<br />
poslanici, članovi Vlade, poštovani građani,<br />
U ime Kluba albanskih poslanika postavljam sljedeće pitanje: ,,Koji su sve pravni<br />
i politički razlozi koji već dvadeset godina Vladu <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> opredjeljuju da građanima<br />
Malesije sa mjesnim centrom Tuzi uskraćuje osnovno ljudsko i građansko pravo<br />
zajemčeno Ustavom države, pravo na lokalnu samoupravu? Zašto Vlada predloženim<br />
rješenjima diskriminiše buduću opštinu u odnosu na postojeće u pogledu ispunjavanja<br />
- 47 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
određenih uslova i kriterijuma, a prije svega čemu bi služio konsultativni referendum i<br />
zašto bi vladino da li ne bilo iznad same volje građana? Možete li nam reći koliko je puta<br />
do sada građanima Malesije obećano pravo na opštinu od 1997. godine do danas, posebno<br />
pred izbore”?<br />
Kao obrazloženje za postavljeno pitanje kazaću da je odmah nakon drugog svjetskog<br />
rata na području Malesije bilo pet opština, da je od 1955. do 1958. godine bila<br />
jedna jedinstvena opština Tuzi i da je uredbom Vlade 1958. godine ukinuto pravo na<br />
lokalnu samoupravu za građane Malesije. Kao rezultat toga, pretežno i zbog zapostavljanja<br />
u razvoju, danas u Malesiji imamo 12.000 stanovnika, a da je van <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> preko<br />
20.000 stanovnika, da je 1. 09.1997. godine presjednici stranaka zastupljeni u Skupštini<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i predstavnici Vlade zaključili su sporazum o minimumu principa za razvoj<br />
demokratske infrastrukture u Crnoj Gori, gdje je, između ostalog, zaključeno da će preispitati<br />
organizaciju vlasti u pravcu zahtjeva za njenom decentralizacijom, afirmacijom<br />
lokalne samouprave i njenim stabilnim finansiranjem. U tom kontekstu treba preispitati<br />
i teritorijalnu organizaciju <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, u smislu zahtjeva za formiranje novih opština.<br />
Dana 27. oktobra 2005. godine Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> je donijela Zakon o Glavnom gradu<br />
koji je oblavljen u Službenom listu br. 65/05 i koji je kasnije pretrpio još jednu izmjenu,<br />
a u kome odredbama člana 55 doslovno stoji da se daje pravo Skupštini Gradske<br />
opštine Tuzi da izvrši reviziju i da će se preispitati efikasnost sprovođenja ovog zakona<br />
i njegova efikasnost u zadovoljavanju potreba stanovništva Gradske opštine najkasnije u<br />
roku od četiri godine od njegovog stupanja na snagu i imaće pravo da preko ovlašćenog<br />
predlagača predloži izmjene i dopune ovog zakona, uključujući i promjene u odnosima<br />
Glavnog grada i Gradske opštine. Treba reći da je revizija izvršena krajem 2008, a da je<br />
početkom 2009. godine Vladi dostavljen zaključak Skupštine Gradske opštine radi usvajanja<br />
daljih mjera. Dana 18.07.2007. godine prije usvajanja Ustava potpisan je politički<br />
sporazum koji je potpisao i predstavnik DPS-a, a u kojem veoma precizno stoji da se potpisnici<br />
obavezuju da u roku od šest mjeseci od dana usvajanja Ustava <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> podrže<br />
organizovanje referenduma na prostoru Gradske opštine Tuzi, radi izjašnjavanja građana<br />
o potrebi osnivanja punopravne opštine. Potpisnici sporazuma će uvažiti sadržaj izražene<br />
volje građana na njenom i Zakonom o teritorijalnoj organizaciji. U Skupštini Gradske<br />
opštine Tuzi nije data podrška od strane odbornika DPS-a. Pred parlamentarne izbore<br />
2009. godine opet je potpisan politički sporazum između DPS-a i DUA čiji su potpisnici<br />
lideri ova dva politička subjekta u organizovanju referenduma o mogućnosti osnivanja<br />
opštine.<br />
Gospodine predsjedniče Vlade, ako se imaju u vidu svi potpisani politički sporazumi<br />
i sva politička obećanja, s jedne strane, i većinska volja građana, s druge strane,<br />
potvrđena potpisima svih predsjednika mjesnih zajednica sa područja Malesije, ako<br />
do sada Vladi predočena dva elaborata iz 1993, 2000. i 2010. godine o ekonomsko i<br />
pravnopolitičkim potrebama osnivanja punopravne opštine, onda se s razlogom postavlja<br />
pitanje zašto Vlada izbjegava ispunjavanje obaveza preuzetih ratifikacijom Evropske<br />
povelje o lokalnoj samoupravi, a samim tim izvrši i decentralizaciju i demokratizaciju<br />
društva. Time se, moram reći, krše odredbe Ustava, član 22, koji jamči pravo na lokalnu<br />
samoupravu, član 113 koji kaže da pravo na lokalnu samoupravu obuhvata pravo građana<br />
i organa lokalne samouprave da uređuju i upravljaju određenim javnim i drugim poslovima<br />
na osnovu sopstvene odgovornosti i u interesu lokalnog stanovništva i člana 114 koji<br />
kaže da je osnovni oblik samouprave opština. Znači, gradska opština nije jedinica loka-<br />
- 48 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
lne samouprave. Upravo su ovi razlozi, ako se tome doda da se ovdje krši i Konvencija<br />
o zaštiti starosjedilačkih naroda, upravo su nas opredijelili da postavljamo ovo pitanje.<br />
Hvala vam.<br />
PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:<br />
Hvala, kolega Sinishtaj.<br />
Izvolite, predsjedniče.<br />
IGOR LUKŠIĆ:<br />
Hvala, predsjedniče.<br />
Poštovani poslaniče Sinishtaj,<br />
Ustavom <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> jemči se pravo na lokalnu samoupravu koje predstavlja pravo<br />
građana i organa lokalne samouprave da u granicama utvrđenim zakonom utvrđuju i upravljaju<br />
određenim javnim i drugim poslovima na osnovu sopstvene odgovornosti i u<br />
interesu lokalnog stanovništva. Ustavnim zakonom za sprovođenje Ustava <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong><br />
propisano je donošenje Zakona o teritorijalnoj organizaciji <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. U susret nezavisnosti<br />
2005. godine Vlada je utvrdila novi Predlog zakona o teritorijalnoj organizaciji<br />
kojim bi se stavio van snage važeći zakon iz 60-ih godina prošlog vijeka. Međutim, taj<br />
Predlog zakona nije dobio potrebnu većinu u Skupštini i nije tada usvojen.<br />
Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, poštujući utvrđene visoke evropske stadarde i u saradnji sa svim<br />
relevantnim domaćim i međunarodnim institucijama i organizacijama, utvrdila je novi<br />
Predlog zakona o teritorijalnoj organizaciji <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Predlog zakona je, uprkos pozitivnom<br />
mišljenju Savjeta Evrope, usljed velikog broja amandmana za formiranjem novih<br />
opština, 2. aprila 2010. godine povučen iz Skupštinske procedure.<br />
Nakon daljih uloženih napora, a sve u cilju konačnog stvaranja normativnih<br />
mogućnosti za teritorijalne promjene, osnivanje novih jedinica lokalne samouprave i<br />
uopšte promjenu postojeće teritorijalne organizacije, Vlada je na sjednici od 16. juna<br />
2011. Godine, uz određena unapređenja teksta, utvrdila novi Predlog zakona o teritorijalnoj<br />
organizacij koji je upućen Skupštini na razmatranje i usvajanje.<br />
Na osnovu iznijetog, dozvolite mi da vašu pažnju od mnogobrojnih činjenica<br />
skrenem samo na tri najsvežije zbog kojih vjerujem da je Vladina politika jasna i opredjeljena<br />
kao i utvrđivanje rješenja koja će omogućiti da građani o teritorijalnoj promjeni<br />
odluče u skladu sa demokratskim, međunarodno-pozitivno ocjenjivim normama.<br />
Prvo, predlaganjem zakona o teritorijalnoj organizaciji <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> koji se nalazi u<br />
skupštinskoj proceduri o pitanju gradskih opština napravljen je iskorak u tom smislu da se<br />
radi prethodnog izjašnjavanja građana o teritorijalnoj promjeni u gradskoj opštini raspiše<br />
referendum samo za teritoriju gradske opštine u skladu sa odlukom koju donosi skupština<br />
glavnog grada.<br />
Referendum se raspisuje u skladu sa Zakonom o referendumom kojim je propisano<br />
da se opštinski referendum mora raspisati radi prethodnog izjašnjavanja građana o<br />
osnivanju novih opština, ukidanje ili spajanje postojećih i promjeni sjedišta opštine, kao<br />
i da su rezultati referenduma obavezujući za skupštinu koja je raspisala referendum.<br />
Drugo, u postojećem Predlogu zakona o teritorijalnoj organizaciji ublažen je uslov<br />
za procjenu fiskalnog kapaciteta dijela teritorije jedinica lokalne samouprave za koju se<br />
zahtjeva teritorijalna promjena, s tim da područje za koje se zahtijeva teritorijalna promjena<br />
mora da ima takav fiskalni kapacitet kojim se neće ugroziti ekonomski razvoj područja niti<br />
- 49 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
kapacitet opština da uspješno vrši svoje funkcije. Tu smo posebno imali u vidu postojeću<br />
situaciju da od 21 jedinice lokalne samouprave 15 su korisnice sredstava iz egalizacionog<br />
fonda. To znači da su to opštine čiji je prosječni fiskalni kapacitet po glavi stanovnika za<br />
posljednje tri fiskalne godine niži od prosječno fiskalnog kapaciteta po glavi stanovnika<br />
svih opština za isti period.<br />
Treće, napominjem da je Savjet Evrope na Predlog zakona o teritorijalnoj organizaciji<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> dostavio mišljenje. Eksperti Savjeta Evrope su ocjenili da je tekst zakona u<br />
skladu sa principima evropske Povelje o lokalnoj samoupravi i standardima Savjeta Evrope,<br />
uz konstataciju da Crna Gora predstavlja jedan od pozitivnih primjera iz oblasti teritorijalne<br />
organizacije koja nije podlegla pritisku kreiranja velikog broja opština samim tim većeg<br />
stepena birokratije i skupe lokalne uprave, koje nemaju adekvatnih ekonomskih i drugih<br />
kapaciteta da u punom obimu obezbijede lokalnom stanovništvu zadovoljavanje svakodnevnih<br />
potreba i interesa.<br />
To nas dovodi do jasnog zaključka, a to je da je Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> kao nosilac izvršne<br />
vlasti u potpunosti posvećena afirmisanju prava građana na lokalnu samoupravu i da ne<br />
postoje niti smiju postojati pravni ili politički razlozi koji će Vlada spriječiti da svojim<br />
djelovanjem ne dorpinese očuvanju prava na lokalnu samoupravu.<br />
Takođe, Vlada će kao i do sada pokazati otvorenost i puno opredjeljenje za podršku<br />
o teritorijalnoj promjeni bilo koje jedinice lokalne samouprave ukoliko je to opravdano I u<br />
interesu građana i u skladu sa propisima.<br />
Zahvaljujem.<br />
PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:<br />
Hvala, predsjedniče Vlade.<br />
Ovim smo iscrpili pitanja za premijerski sat.<br />
Nekoliko informacija. Kao što znate, radimo na više kolosjeka i poslanička pitanja<br />
moraju ići intenzivno i biti završena u ova dva radna dana, danas i Śutra. U srijedu moramo<br />
nastaviti obaveze iz evropskih zakona koje smo odložili, a čeka nas, nadam se, i izborno zakonodavstvo.<br />
U 13 časova je Kolegijum posvećen izbornom zakonodavstvu. Poslije pauze<br />
od pet minuta pitanja za potpredsjednika Vlade i ministra pravde Duška Markovića. Nadam<br />
se da možemo raditi što duže do 18, a sjutra je dogovor da radimo dokle završimo, pa ako<br />
to bude 22,23,24 biće tako.<br />
Kreće se śutra u 10 sati, tako da mislim da možemo ugrabiti sve vrijeme prenosa.<br />
Hvala vam.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Nastavljamo sa radom.<br />
Prelazimo na pitanja poslanika ministrima.<br />
Prvi je za odgovore potpredsjednik Vlade i ministar pravde Duško Marković. Prvo<br />
pitanje je poslanika Predraga Bulatovića. Izvolite, gospodine Bulatoviću.<br />
PREDRAG BULATOVIĆ:<br />
Gospodine potpredsjedniče, dame i gospodo.<br />
Gospodine ministre pravde i potpredsjedniče Vlade,<br />
Vi ste u više navrata u parlamentu od vašeg izbora do danas, jer od sedam čuvenih<br />
uslova Evropske komisije za dobijanje datuma pregovora najveći broj je u vašem resoru,<br />
obrazlagali i branili zakonske projekte iz oblasti vladavine prava, reforme pravosuđa<br />
- 50 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
i slično. Dakle, riječ je o tzv. normativnom dijelu, odnosno usvajanju zakona. Predložili<br />
ste da Parlament usvoji odluku da se pristupi promjenama Ustava vezano za depolitizaciju<br />
pravosuđa i tužilaštva, odnosno vezano za način izbora u toj oblasti.<br />
za Evropsku komisiju indikator uspjeha za ova pitanja jeste usvojen zakon u skladu<br />
sa stavovima Venecijanske komisije i pravom Evropske unije i praksom Evropske unije ili<br />
usvojen nacrt ustavnih promjena. Znači, potreban uslov jeste usvojiti određeni zakonski<br />
tekst a da se zadovoljavaju određeni uslovi evropskih standarda. Međutim, da se malo egzatno<br />
poslužimo, to je za Evropsku komisiju potreban ali ne i dovoljan uslov. Za rješenje<br />
odredjenog problema je potrebno zadovoljti i potreban i dovoljan uslov i taj dovoljan uslov<br />
jeste koji su to konkretni rezultati ostvareni u određenoj oblasti, posebno vezano za organizovani<br />
kriminal i korupciji.<br />
Iz tog razloga sam postavio pitanje koje ću radi javnosti pročitati, koje sam postavio u<br />
skladu sa članom 187 Poslovnika :<br />
Koje najznačajnije mjerljive konkretne rezultate možete saopštiti, koje ste evidentirali<br />
od utvrđenih tzv. sedam uslova EK, a koji se odnose na oblast borbe protiv organizovanog<br />
kriminala i korupcije? Ovdje ne mislim na pripremljene i usvojene zakonske<br />
projekte i programe, već na njihovu konkretnu implementaciju kroz rad Policije, Tužilaštva<br />
i sudova, kao i koja je Vaša ocjena na pitanje da ili aktivnost na tom planu zadovoljava za<br />
konačnu pozitivnu ocjenu EK.<br />
Evropska komisija je insistira na konkretnim i mjerljivim rezultatima u oblasti<br />
borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao i u sprovođenju Vladine strategije<br />
i akcionog plana u toj oblasti. Želim da vas podsjetim da su u deklaraciji i preporukama<br />
parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropskog parlamenta i Skupštine<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, koji je održan od 17. do 19. maja 2011. godine u Podgorici, sadržani i konkretni<br />
uslovi i zahtjevi u odnosu na korupciju. Oni kažu da je korupcija i dalje rasprostranjena u<br />
mnogim oblastima i da su dostignuća u istragama, krivičnim gonjenjima i pravosudnim<br />
presudama u slučajevima korupcije i organizovanog kriminala poboljšana, ali nedovoljno,<br />
posebno u slučajevima koji se tiču visokih zvaničnika uglavnom zbog neefikasnosti u primjeni<br />
zakona.<br />
Da ostavimo po strani opšte procjene, ocjene i floskule da je kriminal svuda prisutan,<br />
što ne sporim, ali konkretno vezano za Crnu Goru traže se mjerljivi rezultati u oblasti<br />
organizovanog kriminala i korupcije, osude ili istrage za visoke zvaničnike i tome slično.<br />
Šta Evropska komisija s tim u vezi konkretno traži, da li se pominju konkretna imena za<br />
krivično gonjenje, te da li se traže određene kadrovske smjene?<br />
Na kraju, gospodine ministre, šta znači od prije dva dana stav Vrhovnog državnog<br />
tužioca da će biti i neka nova dva slučaja krajem jula i do sredine avgusta? Zahvaljujem.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala, gospodine Bulatoviću.<br />
Potpredsjednik Vlade Marković. Izvolite.<br />
DUŠKO MARKOVIĆ:<br />
Zahvaljujem se, gospodine potpredsjedniče.<br />
Poštovani poslaniče Bulatoviću, prije nego što pročitam pripremljeni predlog<br />
odgovora na Vaše pitanje, da se složim sa ocjenom da za pozitivnu ocjenu i ukupan napredak<br />
nije dovoljno samo donijeti zakone već i obezbijediti mehanizme i institucionalni<br />
kapacitet da se zakoni primjenjuju. Jer, ako ne primjenjujemo zakone kao i da ih nijesmo<br />
- 51 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
donijeli i mislim da je naš, ne mislim nego sam sasvim siguran, da je naš krajnji interes<br />
da obezbijedimo primjenu zakona.<br />
Nesporna je politička spremnost i odlučnost Vlade <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> za suzbijanje svih<br />
oblika kriminalnog ponašanja uključujući i organizovani kriminal i korupciju. Pored toga<br />
što Vlada pripremom zakonskih tekstova stvara i unapređuje normativne uslove za borbu<br />
protiv kriminala, ova Vlada je do kraja posvećena ostvarivanju implementacionog ambijenta<br />
u kome novi zakoni koje donosimo mogu u potpunosti da zažive i omoguće efikasnu<br />
borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.Strateški pravac politike Vlade u odgovoru<br />
na kriminalne aktivnosti ogleda se i u Strategiji borbe protiv korupcije i organizvoanog<br />
kriminala i Akcionom planu za sprovođenje ovog programa. Ova dva dokumenta<br />
nesumnjivo svjedoče o odlučnosti Vlade u borbi protiv svih oblika kriminala. U tom<br />
cilju između ostalih aktivnosti je unaprijeđena i metodologija rada nacionalne komisije<br />
za sprovođenje Strategije borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, izmjenom<br />
Poslovnika o njenom radu kojim smo uveli novine kao što su javnost rada nacionalne<br />
komisije, kako bi se unaprijedila preventivna funkcija komisije u sprečavanju korupcije i<br />
organizovanog kriminala, mehanizmi pozivanja predstavnika državnih organa indiciranih<br />
sa aspekta rizika od korupcije na tematske sjednice nacionalne komisije, kako bi izložili<br />
eventualne rizike i unaprijedili mehanizme sprečavanja pojave korupcije u svojim organima.<br />
Mogućnost nacionalne komisije da postupa po predstavkama građana koje se<br />
odnose na oblast organizovanog kriminala i korupcije.<br />
U radu Nacionalne komisije u 2011. godini postignuta je puna kooperativnost<br />
predstavnika Vlade, sudskih organa, tužilaštva i suda, predstavnika Skupštine i civilnog<br />
sektora. U pripremi je i drugi izvještaj o realizaciji mjera iz Akcionog plana za sprovođenje<br />
strategije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala za prvo polugodište 2011.<br />
godine koji će pratiti izvještaj tripartitne komisije o rezultatima i postupanju po krivičnim<br />
prijavama za organizovani kriminal i korupciju za isti period.<br />
Na sjednici od 4. jula nacionalna komisija je jednoglasno usvojila predlog inoviranog<br />
Akcionog plana kolji je Vlada usvojila na sjednici od 21. jula ove godine.<br />
Treba reći da je na sjednici Skupštine <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> od 15.03.2011. godine postavljeno<br />
pitanje o mjerljivim i konkretnim rezultatima rada policije, državnog tužilaštva i<br />
sudova.U odgovoru na postavljeno pitanje i tada je istaknuto da je u oblasti borbe protiv<br />
organizovanog kriminala i korupcije Odjeljenje za suzbijanje organizovanog kriminala<br />
i korupcije, terorizma i ratnih zločina u periodu od 1.januara 2010. godine do 1. marta<br />
2011. godine pokrenulo krivične postupke protiv ukupno 53 lica zbog krivičnih djela<br />
izvršenih na organizovani način, od čega protiv 15 lica zbog krivičnog djela trgovine ljudima<br />
i protiv 37 lica zbog krivičnog djela neovlašćene proizvodnje i držanja i stavljanja<br />
u promet opojnih droga. Nakon završene istrage, optužnica je podnijeta protiv ukupno 47<br />
lica. Takođe, u periodu 1.januar 2010. do 1. marta 2011. godine, Odjeljenje za suzbijanje<br />
organizovanog kriminala i korupcije, terorizma i ratnih zliočina pokrenulo je postupak<br />
protiv 66 lica zbog kirivičnog djela sa elementima korupcije, krivična djela zloupotrebe<br />
službenog položaja, zloupotrebe ovlašćenja u privredi, primanja mita, davanja mita i<br />
slično. Krivični postupci pokrenuti su protiv policijskih službenika, šefova carinskih ispostava,<br />
carinika, rukovodećih policijskih službenika, ljekara specijalista, predsjednika<br />
opštine, potpredsjednika opštine, poslanika u Skupštini <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, privatnih preduzetnika,<br />
osnivača i vlasnika privatnih preduzeća i drugih. Nakon završene istrage podignute<br />
su optužnice protiv ukupno 34 lica, nadležni sudovi donijelil su osuđjujuće prvostepene<br />
- 52 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
presude protiv dva lica optužena za koruptivna krivična djela.<br />
Kako Vlada na kontinuiranoj osnovi pribavlja podatke od suda i tužilaštva u cilju<br />
formulisanja politike razvoja pravosuđa, radi što potpunijeg odgovora navešću statističke<br />
podatke koji se odnose na prvosuđe, kao i na rad policije u periodu 1.1. do 30.6. 2011.<br />
godine. Znači, period implementacije Akcionog plana.<br />
U navedenom periodu Vrhovno državno tužialtšvo <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, Odjeljenje za suzbijanje<br />
organizovanog kriminala i korupcije, terorizma i ratnih zločina, primilo je u rad<br />
iz oblasti korupcije ukupno 12 krivičnih prijava, protiv 21 lica. Optužnice su podignute<br />
protiv 6 lica. U jednom predmetu protiv jednog lica, stranog državljanina, pokrenuta je<br />
finansijska istraga i donijeto je rješenje o privremenoj mjeri obezbjeđenja oduzimanja<br />
imovinske koristi zabrane raspolaganja, otuđenja i opterećenja nepokretnosti.<br />
U oblasti korupcije, kod viših sudova u Crnoj Gori u navedenom periodu vođeno je<br />
šest istraga protiv 35 lica u predmetima formiranim prije prenošenja istrage iz nadležnosti<br />
suda u nadležnost Vrhovnog državnog tužilaštva - Odjeljenje za suzbijanje organizovanog<br />
kriminala i korupcije. Od tog broja istraga je završena u tri predmeta protiv 21 lica. Istraga<br />
nije završena u tri predmeta protiv 14 lica.<br />
Krivičnih predmeta iz oblasti korupcije po optužnicama iz prve polivine 2011.<br />
godine i ranijih godina bilo je ukupno u radu 41 predmet, protiv 199 lica, od toga broja<br />
riješeno je 13 predmeta, protiv 40 lica. U 13 predmeta donijeta je odbijajuća presuda<br />
protiv sedam lica, oslobađajuća presuda protiv 14 lica i osuđujuća presuda protiv 19 lica i<br />
protiv svih 19 lica izrečena je kazna zatvora, dok je protiv jednog lica postupak razdvojen<br />
i predmet ustupljen u nadležnost Republici Srbiji.<br />
Odluka je pravosnažna u šest predmeta protiv 26 lica, od čega je protiv 6 lica<br />
donijeta odbijajuća presuda, protiv 11 lica oslobađajuća presuda i protiv 9 lica osuđujuća<br />
presuda i protiv svih 9 lica izrečene su kazne zatvora. Nije riješeno 28 predmeta protiv<br />
159 lica.<br />
Izvršioci krivičnih djela iz oblasti korupcije su u najvećem dijelu direktori i odgovorno<br />
lice u privrednim društvima, finansijsko-računovodstveni radnici u privrednim<br />
društvima, privatni preduzetnici, bankarski službenici, brokerski dileri, carinski, poreski i<br />
policijski službenici, ljekari, advokati, poslanici, lokalni funkcioneri, nosioci pravosudne<br />
funkcije, službenici, namještenici, službenici i namještenici iz Uprave za nekretnine, inspektori<br />
i službenici i namještenici državne uprave i lokalne samouprave.<br />
U periodu od 1.1. do 30.6. 2011. godine Vrhovno državno tužilaštvo - Odjeljenje<br />
za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije i terorizma, ratnih zločina, iz oblasti organizovanog<br />
kriminala primilo je ukupno 5 krivičnih prijava protiv 30 lica zbog krivičnog<br />
djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga u slučaju sa<br />
krivičnim djelom zločinačko udruživanje. Od osumnjičenih lica privremeno je oduzeto<br />
372 kg kokaina, 250 kg skanka, 320 grama heroina, 11.000 eura, donijeta je i naredba za<br />
sprovođenje istrage protiv svih 30 lilca a optužnica je podignuta protiv četiri lica.<br />
Iz oblasti organizovanog kriminala kod viših sudova je po optužnicama iz prve<br />
polovine 2011. godine, ranijih godina je bilo ukupno u radu 19 predmeta protiv 174 lica.<br />
Od toga broja riješeno je 11 predmeta protiv 105 lica. U 10 predmeta donijeta je odluka<br />
suda koja nije pravosnažna od čega protiv 9 lica oslobađajućih presuda, protiv 92 lica<br />
osuđujućih presuda, od čega je protiv 87 lica izrečena kazna zatvora a protiv pet lica<br />
uslovna osuda. Protiv 3 lica optužba je odbijena. U jednom periodu protiv jednog lica<br />
odluka je pravosnažna i izrečena je zatvorska kazna. Ostalo je nezavršeno 8 predmeta,<br />
protiv 69 ica.<br />
- 53 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
Najbrojnija krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala su: zločinačko<br />
udruživanje, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga,<br />
trgovina ljudima, krijumčarenje ljudi, posredovanje u vršenju prostitucije, zloupotreba<br />
službenog položaja, teška krađa, teško ubistvo, falsifikovanje novca, falsifikovanje isprave,<br />
pranje novca, prevara, nedozvoljeni prelaz državne granice i nedozvoljeno držanje<br />
oružja i eksplozivnih materijala. Nije nepoznanica da organizovani kriminal i korupcija<br />
predstavljaju globalni problem prisutan u svim državama, odnosno da na ove oblike kriminala<br />
nijesu imune kako zemlje razvijene demokratije tako i države koje prolaze kroz proces<br />
tranzicije. Možemo naglasiti da se Crna Gora u ovom pogledu ni u čemu ne razlikuje<br />
od drugih država zapadnog Balkana koje imaju za svoj strateški cilj članstvo u Evropskoj<br />
uniji. O tome svjedoče komparativni podaci do kojih se lako dolazi na osnovu izvještaja<br />
Evropske komisije o napretku pojedinih država našeg regiona. Za svaku od ovih država u<br />
izvještajima Evropske komisije govori se na sličan način o potrebi borbe protiv korupcije<br />
i organizvoanog kriminala i o ovim fenomenima daju se skoro identične ocjene. Ovim se<br />
jasno potvrđuje teza da korupcija i organizvoani kriminal nijesu nimalo veći problem u<br />
Crnoj Gori nego u drugim državama.<br />
Na kraju, imajući u vidu kontinuirane aktivnosti koje se sprovode na polju suzbijanja<br />
organizvoanog kriminala i korupcije, konkretne mjere i rezultate koji su postignuti<br />
u navedenom periodu, smatram da izazovi sa kojima se kao Vlada i cjelokupno društvo<br />
suočavamo na evroatlantskom putu nijesu nepremostiva prepreka, već motiv da ostvarimo<br />
ciljeve koji su postavljeni pred nama i postignemo konačno zadovoljavajuću ocjenu<br />
Evropske komisije.<br />
I uodnosu na Vaše posljednje pitanje vezano za izjavu Vrhovnog državnog tužioca,<br />
ona je najavila da ćemo u toku ovoga mjeseca i u toku narednog mjesedca imati neke<br />
predmete iz oblasti organizvoanog kriminala, korupcije ili paranja novca, i vidjećemo šta<br />
će se desiti. Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala.<br />
Kolega Bulatović.<br />
PREDRAG BULATOVIĆ:<br />
Gospodine potpredsjedniče Skupštine, dame i gospodo, ministre pravde,<br />
Pošto se govori uvijek o prvom uslovu - izborni zakon, pa o ostalim uslovima i<br />
tako dalje, vrlo neopravdano, vrlo svjesno ili ciljano, po mom sudu, izbjegava se jedna<br />
veoma važna oblast ispunjavanja uslova za dobijanje datuma pregovora, to je upravo<br />
ono o čemuj ste Vi govorili. Želio sam bez vrednosnog određivanja svog da Vama dam<br />
mikrofon da Vi građanima <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> saopštite ocjenu koju ste saopštili. Vi dijelite optimizam<br />
Vlade da su ostvareni pozitivni rezultati u borbi protiv organizovango kriminala.<br />
Ja se sa Vama neću složiti u jednoj stvari. Rekli ste da je Vlada spremna za borbu protiv<br />
organizovanog kriminala. Ja nasuprot toga mislim da u ovoj vlasti, cijeloj vlasti ili<br />
onim uticajnim djelovima, nema političke volje da se vodi borba protiv organizovanog<br />
kriminala. I dalje mislim da postoji selektivna borba protiv korupcije i organizovanog<br />
kriminala, da imamo veoma lošu koordinaciju između ključnih subjekata. To je rekao i<br />
vrhovni državni tužilac ocjenjujući veoma lošim rad u oblasti otkrivanja djela za korupciju<br />
policije. Imamo činjenicu vezano za akciju “balkanski ratnik” da ne bi počinjao rad<br />
- 54 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
Vrhovnog državnog tužilaštva da nije održana sjednica Odbora za odbranu i bezbjednost<br />
i da imamo jednu skandaloznu situaciju da su prvi dokumenti koji su došli kod Vrhovnog<br />
državnog tužioca došli 1. marta prošle godine. Da i dalje koordinacija u tom slučaju nije<br />
dobra, da smo imali prije nekoliko godina ocjenu EK da su i djelovi vlasti u sprezi sa<br />
organizvoanim kriminalom. Sada, objektivnosti radi, takvih ocjena u izvještaju EK nema,<br />
ali u stavovima jednog broja opozicionih poslanika i naše partije to je i dalje aktuelno da<br />
ta sprega postoji.<br />
Ono što zabrinjava, gospodine potpresjedniče Vlade, jeste da je korupcija rasprostranjena,<br />
posebno imamo zloupotrebe položaja i po tom osnovu ogromne štete, da su za<br />
to odgovorni visoko pozicionirani ljudi. Poznate su brojne afere u kojima se pominju<br />
imena gradonačelnika, ministara i njihovih članova familije i tako dalje . Moje pitanje je<br />
bilo, između ostalog, da li to može biti razlogom da EK ne bude blagonaklona na način<br />
kako ste vi to rekli.To su pitanja koja želim ovdje da kažem, ako ćemo da budemo objektivni.<br />
Imamo brojne policijske akcije koje se i filmskim putem prikazuju, ali imamo, gospodine<br />
minsitre, nešto što moram ovdje da kažem, da u zadnjih sedam dana imamo dva<br />
teroristička napada na vozila redakcije “Vijesti”, nezavisnog dnevnika, i imamo činjenicu<br />
da je direktor Policije, odmah nakon prvog terorističkog napada prije nedelju dana rekao<br />
da je to izolovan slučaj a slučaj još nije riješen.To nije prva njegova izjava toga tipa, da<br />
on daje izjave takve vrste. Očigledno da nije izolovana, desilo se ponovo. Pitanje jeste da<br />
li će EK imati neke potrebe prema Vladi da se vrše neke kadrovske promjene. Tri važna<br />
slučaja, a i vi ste rekli katastar, carine, poslanik. Tačno je da je bio u pritvoru jedan naš<br />
kolega koji je sada na slobudi, koji je dao izjavu da je riječ o tome da je on uhapšen i da<br />
se protiv njega vodi slučaj zbog toga što je on pripadnik zakonodavne vlasti, da neko želi<br />
da trenira strogoću na taj način i tako dalje.<br />
Dakle, uočimo i ovaj drugi ugao, da ima i kritičkih tonova i izuzetno kritičkih<br />
tonova koje saopštava i opozicija s tim u vezi. Ali, ja sam spustio ton kritike ne zato što<br />
nijesam imao elemenata i argumenata, moj cilj je kao opozicionog poslanika bio da nama,<br />
pored normativnog dijela koji smo ovdje u Skupštini usvojili, saopštite ocjene vezano za<br />
konkretne i mjerljive rezultate i vaše ocjene. Da primjetim sljedeću stvar, nije primjereno<br />
da Vrhovni državni tužilac nakon razgovora sa premijerom saopštava da će biti nova<br />
hapšenja. Premijer je premijer, valjda postoji nezavisnost od toga djelovanja, i član je<br />
predsjedništva Demokratske partije socijalista. Nije primjereno, primjereno je da imamo<br />
akciju, ali taj način sam želio da ga iskomentarišem i time ću završiti komentar na moje<br />
poslaničko pitanje. Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Sljedeće pitanje je pitanje Vaselja Siništaja. Izvolite.<br />
VASEL SINISHTAJ:<br />
Gospodine potpredsjedniče,<br />
Ja sam za ministra pravde gospodina Duška Markovića, imao sljedeće pitanje:<br />
Koliko je ukupno bilo pripravnika u zadnjih pet godina u državnim organima i<br />
koliko je u ovom vremenskom intervalu bilo pripadnika albanske nacionalnosti da su<br />
odradili pripravnički staž u državnim organima?<br />
Hvala.<br />
- 55 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Potpredsjednik i ministar Marković. Izvolite.<br />
DUŠKO MARKOVIĆ:<br />
Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče.<br />
Poslaniku Siništaju dugujem izvinjenje i upućujem istovremeno molbu da u odnosu<br />
na ovo pitanje prihvati naš razlog i našu argumentaciju da nije bilo moguće u ova dva<br />
dana za ovako dug period pribaviti pouzdane statističke podatke u odnosu na ovo pitanje.<br />
Nisam želio da improvizujem i evo saopštavam da nismo bili u stanju da te podatke<br />
pripremimo i da ćemo to uraditi veoma brzo u pismenoj formi i dostaviti poslaniku Sinishtaju<br />
na uvid. Biće prilika da na nekoj od narednih sjednica to komentarišem.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala.<br />
Kolega Sinishtaj. Izvolite.<br />
VASEL SINISHTAJ:<br />
Prihvatam razloge minstra pravde, odnosno potpredsjednika Vlade i možda je i<br />
bolje da se na takav način malo odlaže nego da dobijemo površni ili nepotpuni odgovor.<br />
Htio bih reći koji su razlozi zbog čega sam postavio to pitanje, a komentar na date odgovore<br />
daću kad budem dobio odgovor. Razlozi su upravo pet godina zato što je samostalnost<br />
države od 2006. godine i nema više pravdanja da nam neko iz okruženja može<br />
ometati ono što je naš posao i kada god sam postavio pitanje približno ove prirode dobio<br />
sam odgovore da nema zainteresovanih. Znači, to su kao dva razloga, a ono što je bitno<br />
opredjeljujuće jesu informacije koje smo ovih dana dobili od Ministarstva za ljudska i<br />
manjinska prava o zastupljenosti manjinskih naroda i drugih manjinskih i nacionalnih<br />
zajednica u javnim službama, organima državne vlasti i lokalne samouprave.<br />
Mislim i tvrdim da ni Ustav niti Zakon o manjinskim pravima i slobodama, niti<br />
Zakon o zabrani diskriminacije, niti uredba Vlade, niti ovaj član 45 Zakona o držanim<br />
službenicima i namještenicima neće nam stvoriti uslove za srazmjernu zastupljenost, ako<br />
nam bude falila volja politička naša. Ako bude volje da se ovo odradi, interes će biti i sa<br />
jedne i sa druge strane ispunjen, a i zadovoljstvo pripadnka manjina....<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala, kolega Sinishtaj.<br />
Sledeće je pitanje kolege Koče Pavlovića, dva pitanja. Sada jedno, a jedno ćemo<br />
kasnije, nakon nekoliko ostalih. Izvolite.<br />
KOČA PAVLOVIĆ:<br />
Hvala, potpredsjedniče.<br />
Poštovani gospodine potpredsjedniče Vlade i ministre pravde, kao osobi koja je<br />
direktno nadležna za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, Pokret za promjene<br />
vam je pripremio, kao što ste vidijeli, čitav set pitanja upravo procjenjujući da je to<br />
najznačajnije pitanje vezano za našu evropsku agendu. Ja ču početi sa prvim, gospodine<br />
Markoviću.<br />
Svima je poznato da su predsjednik Skupštine glavnog grada Miomir Mugoša,<br />
- 56 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
njegov sin i njegov tjelohranitelj u avgustu 2009. napali glavnog urednika nezavisnog<br />
dnevnika “Vijesti” Mihaila Jovovića i fotoreportera istoga lista Borisa Pejovića. Svima je<br />
poznato sledeće, da je Mihailo Jovović prijavio policiji isto veče da je na njega potezan<br />
i pištolj, na šta je policija zažmurila i do danas žmuri. Da je priča o teškim povredama<br />
Mugošinog tjelohranitelja najobičnija farsa, da su to potvrdila sva tri sudska vještačenja<br />
i u Podgorici i u Beogradu i da na tu činjenicu tužilaštvo uporno žmuri i nastavlja da<br />
Mihaila Jovovića tretira kao nasilnika, a Miomira Mugošu i njegovog sina i njihovog<br />
tjelohranitelja tužilaštvo i dalje trettia kao žrtve novinarskog nasilja i sada već čuvenog<br />
napada mobilnim telefonom. Takođe, gospodine Markoviću, vama je poznato i sljedeće,<br />
da je doktorica Raičević, koja je autorka onog lažnog nalaza o teškim povredama mozga<br />
Mugošinog tjelohranitelja, nakon toga avanzovala do mjesta u Upravnom odboru<br />
Kliničkog centra <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Da je opštinska tužiteljka Jovićević, koja je odbacila nalaz<br />
sudskog vještaka i uvažila lažni ljekarski nalaz doktorice Raičević i na tom lažnom nalazu<br />
utemeljila optužnicu protiv navodnog nasilnika Mihaila Jovovića, nakon toga takođe<br />
nagrađena unapređenjem u tužioca u višem tužilaštvu, da je i tadašnja čelnica opštinskog<br />
tužilaštva Đurđina Ivanović, koja je bila nadređena tužiteljki Jovićević, takođe avanzovala<br />
nakon svega toga. Znamo svi gdje. Da je sudski predmet novinara Jovovića u takozvanoj<br />
slučajnoj raspodjeli čak dva puta kao slučajno dobijao da sudi baš predsjednik<br />
Osnovnog suda u Podgorici koji, javnosti radi, inače nikad ne sudi od kako je postavljen<br />
za predsjednika Suda.<br />
Sve ovo se čini, gospodine Markoviću, sa ciljem da se napadači oslobode, a da<br />
se žrtva napada gospodin Jovović osudi kao kriminalac i nasilnik. Navedene činjenice<br />
upućuju na sumnju da se u slučaju Jovović radi o udruženom kriminalnom poduhvatu<br />
grupe nasilnika predvođenih predsjednikom Skupštine glavnog grada, čelnika uprave<br />
policije, čelnika tužilaštva i čelnika pravosuđa.<br />
Ja vas pitam, gospodine potpredsjedniče Vlade: Da li država Crna Gora i njena<br />
Vlada posjeduju moć i volju da ispitaju krivičnu odgovornost gospodina Veselina<br />
Veljovića, gospođe Ranke Čarapić i gospođe Vesne Medenice zbog njihovog koordiniranog<br />
protivzakonitog postupanja u slučaju Jovović i da li ćete formirati specijalni<br />
istražni tim poput hrvatskog Uskoka koji će moći obaviti tu istragu, nezavisnu, bez da<br />
bude pod uticajem navedenih osoba i da li nedavno dobijena američka pomoć u iznosu od<br />
milion dolara može biti iskorišćena za formiranje jednog takvog tima? Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Da čujemo odgovor. Izvolite, gospodine Markoviću.<br />
DUŠKO MARKOVIĆ:<br />
Zahvaljujem se, gospodine potpredsjedniče.<br />
Uvaženi poslaniče Pavloviću, imajući u vidu vaše konstatacije postavljene u pitanju<br />
te, kako navodite, hronologiju u slulčaju koji ukazuje na moguće postojanje kriminalnog<br />
udruživanja starješine policije, tužilaštva i pravosuđa u ovom predmetu ukazujem<br />
sljedeće: Da je pred područnim organom za prekršaj u Podgorici po zahtjevu za pokretanje<br />
prekršajnog postupka Osnovnog državnog tužilaštva od 02.10.2010. godine pokrenut<br />
i vođen prekršajni postupak protiv okrivljenog doktora Miomira Mugoše. Po okončanju<br />
glavnog pretresa donijeto je i prekršajno rješenje kojim je gospodin Miomir Mugoša<br />
proglašen krivim i kažnjen novčanom kaznom od 400 eura, a na ime troškova prekršajnog<br />
- 57 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
postupka 25 eura. Navedeno rješenje je postalo pravosnažno dana 25. 02. 2010. godine<br />
i isto je izvršeno, tj. plaćena je novčana kazna i troškovi pastupka. Kada je u pitanju<br />
krivični postupak optužnicom broj 1181/09 od 12.05.2011. godine optuženom Mugoši<br />
Miljanu, sinu gospodina Miomira Mugoše, stavljeno je na teret da je izvršio krivčno djelo<br />
teška tjelesna povreda iz člana 151 stav 1 Krivičnog zakonika na štetu Jovović Mihaila, a<br />
optuženom Jovović Mihailu je stavljeno na teret da je izvršio krivično djelo laka tjelesna<br />
povreda iz člana 152 stav 2 u vezi stava 1 Krivičnog zakonika na štetu Radonjić Dragana<br />
povodom čega je zakazan glavni pretres za 07. 09. 2011. godine.<br />
Što se tiče drugog dijela pitanja, kao što je već poznato široj javnosti, vlade <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong> i Sjedinjenih Američkih Država upravo su zaključile sporazum o sprovođenju zakona<br />
sa ciljem pokretanja projekata podrške jačanju vladavine prava i borbi protiv organizovanog<br />
kriminala i korupcije. Ovaj sporazum zasnovan je na principima tradicionalne<br />
saradnje dvije vlade i strateškom partnerstvu dvije države u borbi protiv organizovanog<br />
kriminala i korupcije koji danas predstavlju jedan od najvećih izazova <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> na<br />
njenom evroatlantskom putu. Projekat je vrijedan 1.178.000 eura i trajaće do 30. septembra<br />
2012. godine. Biće realizovan kroz dva programa Vlade Sjedinjenih Američkih<br />
Država. Prvi, inicijativa stalnog pravnog savjetnika biroa za borbu protiv međunarodne<br />
trgovine narkoticima i sprovođenje zakona i druga, izgradnja kapaciteta za sprovođenje<br />
zakona. Planirane aktivnosti biće fokusirane na jačanje ključnih institucija za implementaciju<br />
krivičnog prava, kod pružanja obuke, doniranja opreme, obezbjeđenja, tehničke<br />
i ekspertske pomoći. U ovom projektu akcenat je stavljen na pružanje ciljane obuke i<br />
obezbjeđivanje prioritetnih materijala i sredstava za usavršavanje vrhovnog državnog<br />
tužilaštva, kancelarije specijalnog tužilaca, centra za edukaciju nosilaca pravosudnih<br />
funkcija i krivičnih sudova. Poseban akcenat je stavljen na reorganizaciju uprave policije<br />
kao jednog od ključnih nosilaca predmetnih aktivnosti. Pored definisanih programa obuke<br />
koji uključuje i graničnu policiju i specijalne policijske jedinice, planirano je formiranje<br />
radne grupe koja će do kraja 2011. godine sprovesti temeljnu procjenu postojeće organizacione<br />
strukture i pripremiti akcioni plan reorganizacije. Takođe, sporazum predviđa aktivnosti<br />
u cilju snaženja legislativnog okvira i pružanja ekspertske podrške Ministarstvu<br />
pravde na planu pokrivanja nove i zakonodavnih inicijativa u krivičnoj i krivičnoprocesnoj<br />
oblasti.<br />
Ovaj projekat u potpunosti korespondira i dopunjava započete aktivnosti Vlade<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> na planu borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. Tu borbu vodimo<br />
na dva plana. Prvi je preventivni i suštinski, borba za društveni ambijent, u kojem<br />
će državni organi slobodno i bez pritiska primjenjivati zakone, ambijent u kojem treba<br />
spriječiti da oni koji su pod udarom zakona kompromituju institucije, kao i na drugom<br />
planu, a to je jačanje profesionalnog kapaciteta policajaca i tužilaca u cilju efikasne primjene<br />
novih zakonskih rješenja po Zakonu o krivičnom postupku, posebno u odnosu na<br />
finansijske istrage i oduzimanje imovine stečene u kriminalu.<br />
U tom smislu imamo namjeru da dalje funkcionalno i personalno ojačamo<br />
mješoviti istražni tim, popunjavajući ga karijernim policajcima i tužiocima kojima će biti<br />
izazov predmeti korupcije i organizovanog kriminala.<br />
Podrška Sjedinjenih Američkih Država našim naporima je više nego dobrodošla<br />
u ovom trenutku. Naši partneri su još jednom potvrdili da razumiju potrebe <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong><br />
i umiju da nađu pravi način za podršku i pomoć u prevazilaženju izazova sa kojima se<br />
suočava na našem evroatlantskom putu.<br />
I na samom kraju u povodu ovoga, želim da lično i kao ministar izrazim ogorčenje<br />
- 58 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
sa onim što se dešava nezavisnom dnevniku “Vijesti”. Mislim da se radi o opstrukciji koja<br />
ima za cilj da kompromituje Crnu Goru, da kompromituje njene institucije i da kompromituje<br />
njene napore na evroatlantskom putu, mislim kad je u pitanju NATO i kada je u<br />
pitanju Evropska unija. I zbog toga se zaista postavlja kao ključni izazov i ključni cilj<br />
otkrivanje ..... zločina, prije svega u interesu države.....<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala, ministre.<br />
Pravo na komentar. Izvolite.<br />
KOČA PAVLOVIĆ:<br />
Drago mi je, gospodine Markoviću, da ste na kraju rekli ovo što ste rekli vezano<br />
za ove zaista sramne napade na nezavisni dnevnik “Vijesti”. Drago mi je što ste to rekli,<br />
ali se nadam da ćemo se složiti i oko nečega drugog, oko jedne konstatacije koja je vezana<br />
za ovo pitanje koje sam ja postavio.<br />
Ovo što se sada dešava, gospodine Markoviću, ovo paljenje automobila nezavisnog<br />
dnevnika “Vijesti”, samo je nastavak nasilja koje je započeto, eklatantno započeto u<br />
avgustu 2009. godine napadom na glavnog i odgovornog urednika, a može se dovesti u<br />
vezu i sa onim prethodnim napadom, ispustio sam to, izvinjavam se direktoru “Vijesti”,<br />
gospodinu Ivanoviću, i ona sačekuša čija je on bio žrtva je takođe dio toga niza, toga kontinuiteta<br />
nasilja koje se iskazuje i koje ostaje nerasvijetljeno. To je problem, gospodine<br />
Markoviću. Dakle, ovdje niko više ne vjeruje u to da su oni koji su svojeveremeno bili<br />
osuđeni za napad na direktora “Vijesti” Željka Ivanovića, zaista napadači. To je toliko<br />
smiješno da više ni sudije koje su stisle petlju i izrekle takvu jednu presudu, koja mislim<br />
da im ne ide na čast, ni oni više u to ne vjeruju.<br />
Dakle, šta sam ja htio da kažem, gospodine Markoviću.<br />
Slučaj Jovović je savršeno ogledalo. U njegovom centru se nalazi Miomir Mugoša.<br />
A on je, da vas podsjetim, poslodavac muža gospođe Čarapić, stanodavac, donator stanova,<br />
po njegovoj sopstvenoj izjavi, za omiljene sudije gospođe Medenice, veliki donator<br />
Uprave policije, a ako vama ovo nije dovoljno za sumnju na korupciju, onda mislim da<br />
spadate u jednu ubjedljivu manjinu u Crnoj Gori, u Evropi i u svijetu.<br />
Prema tome, da vas još podsjetim, gospodine Markoviću, u centru slučaja Jovović<br />
se nalazi ta osoba koja je istovremeno glavni osumnjičeni za korupciju, političku korupciju<br />
u Skupštini opštine Podgorica.<br />
Ja vjerujem, gospodine Markoviću, da ste vi dobro čuli gospodina Barosa kad je<br />
prije neki dan rekao ono što je rekao, i da ste dobro razumjeli njegovu poruku. Mislim da<br />
ukoliko nešto brzo ne uradimo, a vi ste pozvani da to uradite, mogla bi Evropa dići ruke<br />
od nas i ja ne vidim načina drugačijega nego da se iskoristi upravo ova podrška Vlade<br />
Sjedinjenih Američkih država, značajna....<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala vam.<br />
Ja sam vam produžio....<br />
KOČA PAVLOVIĆ:<br />
To je samo pet sekundi.<br />
Dakle, da se iskoristi ova podrška Vlade Sjedinjenih Američkih Država i, kako<br />
- 59 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
ste vi rekli, da se izgrade kapaciteti, dakle neki kapaciteti koji ne postoje nego treba da<br />
se izgrade kapaciteti za sprovođenje zakona, da to upravo bude taj nezavisni istražni tim<br />
kako bi se on konačno posvetio istraživanju eventualne krivične odgovornosti čelnika<br />
ovih institucija koje bi trebale da se bore protiv korupcije i organizovanog kriminala, a<br />
one to ne rade. Hvala.<br />
.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala vam.<br />
Sljedeće je pitanje poslanika Nebojše Medojevića. Izvolite.<br />
NEBOJŠA MEDOJEVIĆ:<br />
Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče.<br />
Moje pitanje, takođe za potpredsjednika Vlade, ministra pravde i dugogodišnjeg<br />
direktora Državne bezbjednosti:<br />
Jedan od uslova za dobijanje datuma pristupnih pregovora je ostvarivanje vidljivih<br />
rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije na višim instancama vlasti. I<br />
pored nekih postignutih rezultata policije, tužilaštva i pravosuđa, koje treba konstatovati,<br />
cijenim da postoji bojazan da će Evropska komisija vrednovati te rezultate nedovoljnim,<br />
što može ugroziti postizanje strateškog cilja. U prethodnom periodu najviše kritika na<br />
rezultate, način rada i odnos prema NVO, medijima i opoziciji bilo je upućeno direktoru<br />
policije Veselinu Veljoviću.<br />
Da Ii cijenite da su se stekli uslovi za nova kadrovska rješenja na poziciji direktora<br />
policije, što bi mogla biti dobra poruka Evropkoj uniji da smo svjesni neophodnosti<br />
boljeg, efikasnijeg djelovanja policije u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala?<br />
Gospodine Markoviću, pitanje je namjerno upućeno vama, imajući u vidu i<br />
činjenicu da u javnosti postoji priča da vi stojite iza toga kadrovskog rješenja, djelimično<br />
što se i poznajete, što ste i iz istog grada, pa želimo da vidimo kako se vi ponašate u situaciji<br />
kada treba da odmjerite neku političku odluku koja možda se neće dopasti nekom<br />
od vaših saradnika, prijatelja, koja će biti za dobrobit građana <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i koja će imati<br />
pozitivnih efekata i na povratak povjerenja između struktura društva i policije što, kao što<br />
znate, predstavlja ključni politički uslov da policija radi svoj posao.<br />
Ako građani ne vjeruju opoziciji, ako opozicija ne vjeruje policiji, nevladin sektor,<br />
ako mediji ne vjeruju policiji ili šefu policije, tu nema posla. Jednostavno, to povjerenje<br />
ne postoji. Gospodin Veljović ga je, naravno, zaslužio isključivo svojom krivicom,<br />
nepostupanjem u slučajevima kada su nad kritičarima vlasti izvršena krivična djela. Da ih<br />
ne navodim sada, čitava javnost zna.<br />
Smatramo da bi jedna tako odgovorna i evropskim integracijama posvećena vlada<br />
morala da prepozna da neko ne radi dobro svoj posao. I mislim da je vrijeme da konačno<br />
izađete iz tih partijskih rovova, iz rovova većine i da kažete, stvarno ovdje su se, ako svi<br />
govorimo jedno isto, pa nemoguće da ste samo vi u pravu. Zar vam ne dosadi ponekad,<br />
vama iz Demokratske partije socijalista i Socijaldemokratske partije, da ste stalno u pravu?<br />
Zašto ne probate ponekad da povjerujete i opoziciji i nevladinom sektoru? Pa nismo<br />
mi svi valjda toliko nedobronamjerni ovoj državi ni toliki izdajnici države <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> pa<br />
da se plašite da nešto što mi tvrdimo, a što svi vidimo taj balvan u oku međunarodne zajednice<br />
i svih dobronamjernih građana <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, uklonite.<br />
- 60 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
Dakle, gospodine Markoviću, smatramo da je ovo pitanje kadrovskog rješenja na<br />
čelu najvažnije institucije koja se bavi otkrivanjem kriminala postalo najvažnije političko<br />
pitanje u ovom trenutku i vi znate da će sigurno i posjeta ministra spoljnih poslova<br />
Njemačke a i drugih međunarodnih poslenika, sigurno biti usmjerena u tom pravcu. Zato<br />
vas pitamo da li smatrate da je novi čovjek na čelu policije neophodan da bi se ubrzale reforme,<br />
ili smatrate da je stari čovjek neophodan da bi se zaštitila strukture organizovanog<br />
kriminala koje imaju politički uticaj u Crnoj Gori.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala vam.<br />
Odgovor, potpredsjednik i ministar Marković.<br />
DUŠKO MARKOVIĆ:<br />
Hvala, gospodine potpredsjedniče.<br />
Poslaniče Medojeviću, prije nego što pročitam i pripremim odgovor, dva komentara<br />
u odnosu na ono što ste vi rekli van postavljanja pitanja.<br />
Kada je u pitanju direktor policije, kadrovsko rješenje direktora policije, to ne<br />
pripada ministru pravde i potpredsjedniku Vlade, vi to sigurno dobro znate, i da direktora<br />
policije imenuje Vlada na predlog ministra unutrašnjih poslova. Znači, direktna nadležnost<br />
u kreiranju kadrovske personalne politike na čelu Uprave policije je u nadležnosti ministra<br />
unutrašnjih poslova i premijera. Naravno, nakon njih i Vlade u cjelini, u kojoj svaki<br />
član Vlade ima svoju ulogu.<br />
Drugo, vezano za vašu posljednju konstataciju - da li možemo ostvariti napredak<br />
na našem evropskom putu u ovoj oblasti sa novim, sa starim ili sa novim direktorom. Vi<br />
znate, predsjednik ste parlamentarnog odbora za evropske integracije, da nikada niko<br />
to pitanje nije postavo i da se nikada na takav način ne konstituišu obaveze jer bi to bilo,<br />
najblaže rečeno, neprimjereno i neprihvatljivo bez obzira što Vi na politički način kao<br />
opozicioni poslanik imate pravo da mislite da tako treba raditi i promišljati.<br />
Sada da krenem na odgovor koji sam pripremio.<br />
U odnosu na osnovno pitanje siguran sam da direktor Policije gospodin Veselin<br />
Veljović kao bilo koji drugi pojedinac strukture vlasti nije i ne može biti prepreka na putu<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> ka evroatlantskim integracijama. Ne slažem se sa Vašom konstatacijom da bi<br />
eventualna smjena gospodina Veljovića bila dobra poruka Evropskoj komisiji da smo<br />
svjesni neophodnosti boljeg i efikasnijeg djelovanja Policije u borbi protiv korupcije i<br />
organizovanog kriminala. Na osnovu relevantnih parametara posebno otkrivenih i procesuiranih<br />
slučajeva u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, krijumčarenja<br />
narkotika, pranja novca, pronalaženja i lišavanja slobode lica iz organizovanog kriminala<br />
i drugih teških krivičnih djela, konstatujemo da Uprava policije u značajnoj mjeri<br />
doprinosi realizaciji Akcionog plana za praćenje sprovođenja sedam ključnih preporuka<br />
Evropske komisije. I ovdje vam želim reći jednu ocjenu koja je, rekao bih, skoro zvanična<br />
jer na kraju vodim i radnu grupu za implementaciju Zakona o krivičnom postupku. Kada<br />
razgovaramo sa našim evropskim zvaničnicima kada je u pitanju organizovani kriminal,<br />
mi praktično realizujemo sve obaveze koje stoje pred državom Crnom Gorom i pred njenim<br />
institucijama. Tamo gdje imamo problem to su korupcije odnosno koruptivna krivična<br />
djela i ja vjerujem da kada je u pitanju organizovani kriminal i rezultati organizovanog<br />
kriminala, mi nećemo imati posebno nikakvih izazova i problema u odnosu na pozitivan<br />
izvještaj.<br />
- 61 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
U ovom je prilog podatak da je u periodu od 1.januara do 1.jula 2011.godine u<br />
odnosu na isti period prošle godine opšti kriminalitet smanjen za 9,3% a u odnosu na<br />
2006. godinu kada je bio oko 27%. Evropska komisija konstatuje nedostatke i slabosti u<br />
našem institucionalnom kapacitetu a ne u personalnim rješenjima. Na institucionalnom<br />
jačanju Vlada ulaže stalne napore pa i kada govorimo o Upravi policije, kako na planu<br />
bezbjednosti, sigurnosti tako i na planu borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.<br />
Zbog toga je u Akcionom planu sa sedam ključnih preporuka Evropske komisije predviđen<br />
niz mjera usmjerenih na jačanje profesionalnih kapaciteta Uprave policije, čija je realizacija<br />
u toku a o rezultatima ćemo suditi nakon izvještaja Evropske komisije o napretku<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> kada ćemo vidjeti čije su projekcije odnosno predviđanja bila pouzdana, ili nas<br />
iz vlasti ili vas iz opozicije, ne opozicije u cjelini, iako uopšte ne dovodim u pitanje vašu<br />
dobru namjeru. O radu Uprave policije u prethodnom periodu informisana je Vlada <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong> putem izvještaja o radu Ministarstva unutrašnjih poslova a svakodnevno javnost<br />
putem medija, te smatram da svi relevantni parametri o rezultatima rada Uprave policije<br />
govore, rekao bih, suprotno od vaše konstatacije da nemamo rezultata. Zahvaljujem se.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Pravo na komentar odgovora.<br />
NEBOJŠA MEDOJEVIĆ:<br />
Gospodine Markoviću, zaista i sa pozicije poslanika i sa pozicije čovjeka kome<br />
je jako stalo da Crna Gora dobije datum pregovora. To malo uticaja koliko imamo i<br />
simbolički je dosta važno i na osnovu komunikacije koju imam sa strukturama Evropske<br />
komisije, oni nijesu zadovoljni vidljivim rezultatima borbe protiv organizovanog kriminala<br />
i korupcije. Dakle, nijesu zadovoljni. Pominje se šta Vlada može da uradi u kratkom<br />
roku. Mi moramo usvojiti zakon do 31. jula, izborni, ako mislimo da se kvalifikujemo u<br />
političkom i normativnom dijelu, i ova tri zakona za koja nije postojala politička volja u<br />
DPS-u ali ni u Vladi, ali je Evropska komisija na sreću danas i zavrće ruku. Dakle to su<br />
evropske integracije. U ovom slučaju vi znate da postoji javna manifestacija politike a<br />
da postoje određene diskretne poruke koje vi možete dobiti od strane nosilaca određenih<br />
funkcija u Evropskoj komisiji ili nekih zemalja uticajnih u Evropskoj uniji, jer na kraju<br />
Odluku donosi Evropski savjet, na kraju je to politika. Dakle, može biti neka zemlja iz<br />
Evrope koja uopšte se nije bavila na prvi pogled Crnom Gorom, Belgija, Holandija, koja<br />
može reći - mi ulažemo veto, ne dozvoljavamo pozitivno mišljenje, nezadovoljni smo<br />
borbom protiv organizovanog kriminala. Dakle, ozbiljne su stvari u pitanju i mislim da bi<br />
smjena Veljovića bila višestruko korisna za Crnu Goru. Uzdrmani su odnosi između nevladinog<br />
sektora, medija opozicije, kritičara vlasti sa policijom. Zato što gospodin Veljović<br />
se ponaša na način koji nije imanentan profesionalcu. Samo ono što je rekao da ne može<br />
sebe da zamisli kao šefa policije da može da uhapsi predsjednika DPS-a, to je dovoljno<br />
da ga smijeni, što pokazuje da nije profesionalac, da ne postupa samostalno i da ima<br />
politička predubjeđenja koja ga diskvalifikuju za to pitanje. Da ne govorim o drugim elementima<br />
iz njegovog privatnog života kojei ga čine nedostojnim, mi smo otkrili da ima<br />
imovinu koju nije prijavio u svom registru. To vam je, gospodine Markoviću, dovoljno<br />
u svakoj demokratskoj zemlji da sam podnese ostavku. Mogao bih mnogo elemenata da<br />
navodim ovdje, ali to je manje važno, nije problem Veljović, problem je vaša spremnost<br />
da štitite čovjeka koji je očigledno bitan za jednu hijerarhiju moći u Crnoj Gori, čak i<br />
- 62 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
nauštrb da dobijemo datum pregovora. NIje bitan on, bitna je činjenica da vi ne želite na<br />
tom mjestu profesionalca, ne želite čuvara tajni, želite čovjeka koji čuva režim, a ne koji<br />
čuva građane.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Gospodin Radulović ima dva pitanja. Prvo pitanje. Izvolite.<br />
BRANKO RADULOVIĆ:<br />
Hvala, gospodine potpredsjedniče.<br />
Gospodine Markoviću, ja sam Vama postavio dva pitanja kao što sam najavio prije<br />
deset dana, da podsjetim vašu memoriju i da vam dam dosta vremena. Htio sam da vas<br />
testiram, da li vi više volite Crnu Goru ili više volite Mila Đukanovića, jer to dvoje u paketu<br />
ne ide. Da li više volite istinu i činjenice s kojima ste neosporno upoznati, da li više<br />
volite pravdu, da li više volite uistinu evropske integracije? Da li ste vi ona najznačajnija<br />
karika koja treba da bude u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, na što nas je<br />
upozorio gospodin Barozo, ili više volite gospodina Đukanovića koji je sve do sada radio<br />
suprotno tome. Zato sam vam ja i postavio dva pitanja, konkretna dva pitanja.<br />
Prvo pitanje, gospodine Markoviću, je sljedeće:<br />
Gospodin Nebojša Medojvić i ja smo dana 14.02.2011. godine, na osnovu člana<br />
255 i člana 256 Zakona o krivičnom postupku, zbog osnovanih sumnji da su izvršili<br />
krivična djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanju iz člana 272 Krivičnog zakonika,<br />
zloupotreba ovlašćenja u privredi iz člana 276 Krivičnog zakonika, zloupotreba<br />
službenog položaja iz člana 416 Krivičnog zakonika, protivzakoniti uticaj iz člana 422<br />
Krivičnog zakonika i stvaranje kriminalne organizacije iz člana 401 Krivičnog zakonika,<br />
podnijeli krivičnu prijavu Vrhovnom državnom tužiocu Odjeljenju za suzbijanje organizovanog<br />
kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina protiv sljedećih osumnjičenih:<br />
Mila Đukanovića, Silvija Berluskonija, Vujice Lazovića, Branka Vujovića, Branimira<br />
Gvozdenovića, Srđana Kovačevića, Branka Kotrija, Zorana Đukanovića i Zorana<br />
Đikanovića.<br />
Imajući u vidu vašu funkciju potpredsjednika Vlade i postojeću zakonsku regulativu<br />
i posebno Zakon o krivičnom postupku, da li je na osnovu ove krivične prijave<br />
Vrhovni državni tužilac sa pojedinim organima Vlade pokrenuo pretkrivične radnje protiv<br />
osumnjičenih ili isti na osnovu svojih saznanja sami to učinili?<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Da čujemo odgovor.<br />
Gospodin Marković. Izvolite.<br />
DUŠKO MARKOVIĆ:<br />
Ja u životu nikada ne postavljam dvije stvari, kako se neko odnosi prema svojoj<br />
državi i kako neko dijeli emocije sa porodicom prijateljima i bilo s kim drugim, to je<br />
stvar intime i ličnog osjećaja, ali vam mogu reći da kada je u pitanju država, državu Crnu<br />
Goru osjećam kao svoju, lojalan sam toj državi i odan sam toj državi i učiniću sve što je u<br />
mojim skromnim mogućnostima da ona bude najbolja i najdemokratskija i najrazvijenija<br />
država na svijetu. Kada je u pitanju ljubav jedino mogu garantovati da dijelim ljubav<br />
sa svojom porodicom i svojim prijateljima, na način kako to pripada svakom čovjeku<br />
- 63 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
pojedinačno i kako se o tome određuje. Prema tome, nije korektno da na takav način<br />
komuniciramo povodom veoma složenih i zahtjevnih pitanja, a ovo pitanje koje ste Vi<br />
postavili je i zahtjevno i složeno. I zbog toga ću vam dati veoma jasan i kratak odgovor.<br />
Povodom vašeg pitanja u vezi podnesene krivične prijave Vrhovno državno<br />
tužilaštvo - Odjeljenje za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i<br />
ratnih zločina je dostavilo informaciju da su<br />
poslanici Pokreta za promjene Nebojša Medojević i prof. dr Branko Radulović podnijeli<br />
14.02.2011. godine krivičnu prijavu protiv Đukanović Mila, Berluskoni Silvija, Lazović<br />
Vujice, Vujović Branka, Gvozdenović Branimira, Kovačević Srđana, Kotri Branka,<br />
Đikanović Zorana, dok su dana 13.05.2011. godine podnijeli krivičnu prijavu i protiv<br />
Đukanović Mila, Deripaske Olega, Vujović Branka, Gvozdenović Branimira, Banjević<br />
Mihajila, ovo je Izvještaj Vrhovnog državnog tužioca, Lazović Vujice i Lojpur Anđelka,<br />
ne čitam vaše pitanje nego Izvještaj državnog tužioca, zbog više krivičnih djela navodno<br />
izvršenih u procesu privatizacije i poslovanja Kombinata aluminijuma Podgorica, AD<br />
Rudnika boksita Nikšić. U vezi navedenih krivičnih djela vrše se određene provjere, pri<br />
čemu su u ocjeni podnijetih krivičnih prijava javljaju određena prethodna pitanja koja su<br />
suštinska za dalje odlučivanja tužilaštva. Jedno od tih pitanja je provjera dokumentacije<br />
od strane nadležnog organa Zaštitnika imovinskih interesa <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, i ove prijave se<br />
nalaze trenutno kod Zaštitnika imovinskih interesa. S ozbirom da je, a vi to znate po zakonu,<br />
povodom ovih krivičnih prijava u toku predkrivičnog postupka koji je u nadležnosti<br />
specijalnog tužilaštva, davanje više podataka ovoj krivičnopravnoj stvari značilo bi<br />
kršenje obaveze čuvanja službene tajne. Zahvaljujem.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI: RIFAT RASTODER:<br />
Hvala vam.<br />
Pravo na komentar ima kolega Radulović.<br />
BRANKO RADULOVIĆ:<br />
Gospodine Markoviću, ja sam narodni čovjek ili pokušavam to da budem, kada<br />
kažem - ja ljubim Crnu Goru, i to je možda malo pjesnički, a kada kažem - ja ne ljubim<br />
lance, tada se sjećam velikih crnogorskih rodoljuba koji su mnogo ljubili Crnu Goru i zato<br />
nijesu ljubili lance. Podrazumijeva se valjda da volimo i ljubimo porodicu, a ljubimo i<br />
pojedinog člana porodice. No, hajde da mi pređemo konkretno.<br />
Gospodine Markoviću, možda ste vi pojedini sa podsmjehom gledali na ovu<br />
krivičnu prijavu. Znate li što se sada dešava u italijanskom senatu? Ovoga čovjeka Berluskonija<br />
mnogi nazivaju i kažu da je zavio u crno Italiju. Onda idu komentari od mnogih<br />
čelnika Evropske unije, pa kažu zbog duga i zbog ostalih stvari da je zavio u crno i<br />
Evropsku uniju. Kažem vam, gospodine Markoviću, ako brzo ne prekinemo i ne implementiramo<br />
ovo što ste vi rekli, Zakon o krivičnom postupku, gdje je izuzetno velika<br />
uloga i policije, a vi ste, da vas ponovo podsjetim, aktuelni potpredsjednik Vlade ne<br />
samo da donosite pravnu regulativu koja nije potpuna, nego i da implementirate i da<br />
vodite i spoljašnju ... Roćku i da vodite unutrašnju politiku, znači .... Ivan i ministru<br />
policije. Vi imate neograničena ovlašćenja, još ako se na to nadoda da ste bili direktor<br />
Tajne policije i sve živo znate, kada se to sklopi, znate li koja je to snaga i energija. Gospodine<br />
Markoviću, sudbina <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> je elektroenergetski sektor, zapamtite me dobro,<br />
ova tužba je teška pet milijardi eura. Zamislite što je to i kako je to. Zamislite vašu ulogu<br />
- 64 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
i zamislite vaš istorijski momenat. Gospodine Markoviću, vi ste meni dali određenu nadu,<br />
više ne vjerujem ni Vrhovnom državnom tužiocu, rekao sam idemo ruku pod ruku, pa da<br />
vidiš je li to moderan kombinat ili je to rub. Ne vjerujem više ni Lukšiću poslije današnjeg<br />
istupa. Jedini ste vi kome djelimično vjerujem, jer ste mi rekli da više volite Crnu Goru<br />
nego Mila Đukanovića. Indirektno ste mi rekli. Testiram vas, ovo pitanje ću vam postaviti<br />
na jesen. Znači, preispitajte, podsjetite se za kriminogene radnje. Daću vam svu dokumentaciju<br />
koju sam dao i vrhovnom državnom tužiocu. Ako ne reagujemo, kasno nam je<br />
sve, gospodine Markoviću.<br />
Da vidimo, gospodine Markoviću, kako ste pozitivno suzdržani, kada je u pitanju<br />
kriminogena organizovana grupa Crnogoraca, Italijana, kako ste prema Istoku, možda<br />
vam je dao i neke podatke gospodin Roćen, zato što on slovi kao čovjek sa Istoka. Gospodine<br />
Markoviću, opet ta čuvena dvojka Nebojša Medojević i ja smo dana 13.05.2011.<br />
godine na osnovu člana 255256 Zakonika o krivičnom poslovniku, zbog osnovanih sumnji<br />
da su izvršila krivična djela, pa smo to ovdje sve lijepo nabrojali, protiv imovine<br />
utajom, prevarom, zloupotrebom i prikrivanjem iz člana 243 Krivičnog zakonika protiv<br />
platnog prometa i privrednog poslovanja, utajom poreza i doprinosa, zloupotrebom<br />
položaja, u privrednom poslovanju, zloupotrebom ovlašćenja u privredi, lažnim bilansom,<br />
zloupotrebom procjene, obmanjivanje kupaca iz pet članova, Krivičnog zakonika<br />
protiv životne sredine, gospodine Markoviću, i uređenja prostora zagađenja životne sredine,<br />
ne preduzimanja mjera zaštite životne sredine, odštetom životne sredine, neizvršenja<br />
odluka o mjerama zaštite životne sredine, povrede prava na informisanje o stanju životne<br />
sredine, zagađenja hrane i vode, za ishranu, odnosno napajanje životinja, iz deset članova<br />
Krivičnog zakonika, stvaranja kriminalne organizacije iz člana 401 Krivičnog zakonika<br />
protiv zloupotrebe službene dužnosti, nesavjesnim radom u službi, prevarom u službi,<br />
protivzakonitim uticajem i navođenjem na protivzakoniti uticaj članova Krivičnog zakonika.<br />
Podnijeli smo krivičnu prijavu vrhovnom državnom tužiocu, odjeljenju za suzbijanje<br />
organizovanog kriminala, korupcije i terorizma i ratnih zločina protiv sljedećih<br />
osumnjičenih: Mila Đukanovića, Olega Deripaske, Branimira Gvozdenovića, Branka<br />
Vujovića, Mihaila Banjevića, Vječislava Kirilova, Vujice Lazovića i Anđelka Lojpura.<br />
Imajući u vidu vašu funkciju potpredsjednika Vlade i postojeću zakonsku regulativu<br />
i, posebno, Zakon o krivičnom postupku, da li je na osnovu ove krivične prijave<br />
vrhovni državni tužilac sa pojedinim organima Vlade pokrenuo pretkrivične radnje<br />
protiv osumnjičenih, ili ste na osnovu svojih saznanja sami to učinili? E, pa gospodine<br />
Markoviću, ako je sada ovo novo kada je u pitanju organizovani kriminal sa Berluskonijem,<br />
ali ovo je staro barem deset godina, sve ste znali, od čuvenog Čivasa ....<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala vam, kolega Raduloviću.<br />
Potpredsjednik i ministar Marković.<br />
DUŠKO MARKOVIĆ:<br />
Vjerujem, poslaniče Raduloviću, da ispijanje Čivasa ne znači krivičnu odgovornost.<br />
Onda bismo i Vi i ja bili stalno izloženi krivičnoj odgovornosti. To je kao komentar<br />
i upadica da odatle može početi krivični postupak. Ono što želim da vas informišem jeste<br />
da sam dobio i u odnosu na ovo vaše pitanje odgovor Vrhovnog državnog tužilaštva, koje<br />
je potvrdilo da je primilo krivične prijave o kojima ste govorili od strane Vas i poslanika<br />
- 65 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
Medojevića i da u odnosu na tu krivičnu prijavu Vrhovno državno tužilaštvo postupa preko<br />
Specijalnog tužilaštva u određenim predkrivičnim radnjama i da se određeni zahtjevi<br />
tužilaštva tim povodom nalaze kod određenih državnih organa na dopunsku informaciju<br />
i provjeru, i te informacije se očekuju. Takođe, taj predmet je i kod Zaštitnika imovinskih<br />
interesa <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> na ocjenu. U skladu sa zakonom, kao i u odnosu na ovo prvo pitanje,<br />
nemam pravo da dajem više podataka i informacija, jer se radi o nadležnosti iz predmeta<br />
specijalnog tužioca na osnovu organizovanog kriminala i da bi davanja takvih podataka<br />
u pretkrivičnoj fazi sve do podizanja istrage bilo kršenje zakona odnosno povreda<br />
službene tajne.<br />
Još jedan samo komentar na kraju. Negdje sam ovih dana pročitao, zaista nijesam<br />
imao vremena da se posvetim toj informaciji, da italijanska strana, ne znam da li na nivou<br />
vlade ili parlamenta, potvrdila međudržavni aranžman onosno ugovor kada je u pitanju<br />
kabl i aranžman sa ..., što znači da u tom dijelu italijanska strana daje punu saglasnost u<br />
ovom aražmanu između dvije države odnosno između dvije vlade.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala Vam.<br />
Pravo odgovora, kolega Radulović.<br />
BRANKO RADULOVIĆ:<br />
E obraza mi, ne znam što pijete. Ali, kuku mene kad šef tajne policije i javne<br />
policije ne zna što ja kao jedan od ljudi koji su više eksponirani iz opozicije, ne zna što pijem.<br />
Ja nijesam chivas probao od kad sam bio generalni direktor. Gospodine Markoviću,<br />
ja pijem domaće vino i to samo uveče, a preko dana kisjelo mlijeko.<br />
E sad, gospodine Markoviću, na Vašu konstataciju da je italijanska Vlada potvrdila stranu.<br />
Pa koja budala ne bi potvrdila da Italija s njihove bande ne uzima električnu energiju<br />
džabe ukoliko 70, 80% te energije fali u Italiji. Ukoliko će ta energija biti sve veća i veća.<br />
Ukoliko će imati ekonomski, a sa tim kolonijalni uticaj na Crnu Goru. Ukoliko, što više, i<br />
neki ludaci među njima ne bi ostvarili ono što su radili 100 godina. Neki ludaci, jer ovo je<br />
treća okupacija, gospodine Markoviću, kroz istoriju, da pokažem što sve italijani imaju,<br />
aspiraciju nad Crnom Gorom.<br />
Kada je u pitanju KAP, gospodine Markoviću, daj da prekinemo tu sprdnju sa<br />
Kombinatom aluminijuma. Daj da ga napravimo da on bude kao drugi kombinati aluminijuma<br />
u Evropi. Daj da napravimo i prekinemo tu golgotu <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Taj ekološki<br />
genocid nad Zetom. Da valorizujemo tu pamet na tom mom zatočenom fakultetu. Da<br />
napravimo mala i srednja preduzeća. Da napravimo KAP kao što je u Češkoj gdje smo<br />
sad bili. Ponudio sam da ide gospođa Čarapić da vidimo Kombinat aluminijuma, a Vama<br />
kažem da idemo utroje. Vi ćete mi biti sa lijeve strane, a ona će mi biti sa desne strane, pa<br />
zajednički, bez ikakvog smijeha i podsmijavanja, ne mogu nikako drugačije da ponudim<br />
bez na ovaj način. Da zajedno pogledamo kakav nam je KAP, u kakvom je stanju, koliko<br />
dajemo subvencija, koliko trošimo za njega, kome ga dajemo za one čuvene jahte i one<br />
čuvene tamo javašluke što se rade. Kako se troše crnogorske pare i da napravimo KAP<br />
primjeren Evropi i Evropskoj uniji i crnogorskoj potrebi.<br />
Pošto više ne komuniciram sa gospođom Čarapić, zovnućete je. Znači, ona s desne<br />
strane, Vi s lijeve strane, svi troje idemo u KAP ove nedelje, što prije da zaustavimo golgotu<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Jesmo li se dogovorili? Prijatno.<br />
- 66 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala, dogovor je postignut.<br />
Sledeće pitanje je kolege Srđana Brajovića.<br />
Izvolite.<br />
SRĐAN BRAJOVIĆ:<br />
Hvala, potpredsjedniče.<br />
Poštovane kolege, poštovani potpredsjedniče Vlade, poslaničko pitanje za danas<br />
upućujem Vama i ono glasi:<br />
Kako ocjenjujete vođenje unutrašnje i vanjske politike Vlade <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u proteklom<br />
periodu kao i konkretno mjerljive rezultate resornog ministarstva na čijem ste čelu, a<br />
u svijetlu međunarodnih obaveza <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>?<br />
Prije svega želim da iskažem jedan politički stav vezano za ovo postavljeno pitanje<br />
a koji je stav koji nas kao društvo, ne samo kao sistem nego cjelokupno društvo, opterećuje<br />
proteklih 20 godina. To je da je, po meni, tragedija da poslije 20 godina promjene u Crnoj<br />
Gori zavise i zavisiće od promjena u okviru DPS. Zato što društvo nije sposobno da<br />
generiše promjene i da utiče na promjene. Dakle, radi se o jednoj političkoj grupaciji koja<br />
je zbog nesposobnosti da se odrekne sistema apsolutnih monopola jednostavno zarobila<br />
društvo. Radi se o jednoj političkoj garnituri koja je u toj mjeri opterećena hipotekama iz<br />
proteklog perioda da ne može biti kredibilan partner međunarodnoj zajednici, već samo<br />
kamen o vratu Crnoj Gori na njenom putu približavanja Evropskoj uniji.<br />
Ono što mene konkretno interesuje to su rezultati vašeg Minstarstva u proteklih<br />
šest, sedam mjeseci, razlozi zaključivanja bilateralnog sporazuma sa Sjedinjenim<br />
Državama kao i veza zaključenog bilateralnog sporazuma sa nedavno usvojenim<br />
Zakonom o DNK registru. Interesuje me afera prisluškivanja, a u svijetlu približavanja<br />
NATO-u kao i vaša odluka o pružanju podrške, dakle odluka Vlade o pružanju podrške<br />
libijskom tranzicionom nacionalnom savjetu. Koji su razlozi koji su Vas motivisali da<br />
donesete jednu takvu odluku? Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala i Vama, kolega Brajoviću.<br />
Da čujemo odgovor. Potpredsjednik i ministar. Izvolite.<br />
DUŠKO MARKOVIĆ:<br />
Hvala, gospodine potpredsjedniče.<br />
Zbog toga što će moj odgovor biti van dijela pitanja koje je postavio poslanik<br />
Brajović, jer ona nijesu sadržana u poslaničkom pitanju, i prije nego što pročitam odgovor<br />
na poslaničko pitanje, ja ću još jednom pročitati poslaničko pitanje: “Kako ocjenjujete<br />
vođenje unutrašnje i vanjske politike Vlade <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u poroteklom periodu, kao i konkretne<br />
i mjerljive rezultate resornog ministarstva na čijem ste čelu u svijetlu međunarodnih<br />
obaveza <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>?” Moj odgovor će se odnositi na ovo pitanje. Sada ste ta pitanja<br />
dopunili novim pitanjima i to zahtijeva nove odgovore ili novu sjednicu.<br />
Spoljnu i unutrašnju politiku Vlade opredjeljuju dva ključna strateška cilja,<br />
članstvo <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u Evropskoj uniji i Svjevernoatlantskom savjetu. To su dva komplementarna<br />
međuzavisna cilja pred kojima idemo jednim putem, putem preobražaja<br />
svijesti i društva i putem reformi institucija države. Na unutrašnjem planu Crna Gora je<br />
- 67 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
postigla održivu socijalnu stabilnost, uspješno odolijeva posledicama svjetske ekonomske<br />
krize i nemamo bezbjedonosnih izazova. Politički konsenzus o evropskim integracijama<br />
čvrsta je pretpostavka za dalji razvoj crnogorskog društva, a evidentan je rad<br />
podrške članstva u NATO-u. Pokrenuli smo široki društveni dijalog sa svim segmentima<br />
društva o magistralnom pravcu našeg razvoja, evroatlantskim integracijama. Stim u vezi<br />
na spoljnopolitičkom planu Crnu Goru očekuju dva važna momenta. Prvi je izvještaj o<br />
napretku Evropske komisije u kojem treba da bude određen datum pregovora o članstvu<br />
u Evropskoj uniji, a drugi je poziv za članstvo u NATO.<br />
Evropska unija i NATO su organski povezane organizacije nastale na temeljima<br />
zapadne demokratije, vladavine prava, poštovanja ljudskih prava i sloboda, tržišne<br />
ekonomije pa su i standardi koje jedna država ima da ispuni, da bi postala njihova članica,<br />
identični. U fokusu pažnje Vlade i Ministarstva pravde u predhodnih 1/2 godine bile su aktivnosti<br />
na ispunjavanju sedam preporuka Evropske komisije koje, takođe, predstavljaju<br />
međunarodnu obavezu budući da proizilazi iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.<br />
Staoga se može govoriti o mjerljivim rezultatima u procesu realizacije Akcionog plana za<br />
sprovođenje sedam ključnih preporuka kako na planu vladavine prava i jačanju nezavisnosti<br />
pravosuđa, tako i na planu borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao<br />
i jačanju slobode medija. O tome smo do sada više puta čuli i više nego pohvalne izjave<br />
s najviših evropskih adresa. Za ovu priliku pomenimo samo predlog o promjeni Ustava,<br />
Predlog zakona o izmjeni Zakona o sudskom savjetu,<br />
Zakon o državnom tužilaštvu, izmjene Krivičnog zakonika kojim smo dekriminalizovali<br />
klevetu i uvredu i druge aktivnosti sprovedene u saradnji sa partnerima iz Evropske i<br />
Venecijanske komisije. Dodajmo ovome i cijeli niz zakona kojima jačamo efikasnost i<br />
dostupnost pravosuđa u borbi protiv kriminala i korupcije.<br />
Kada je riječ o međunarodnim obavezama koje proizilaze idrektno iz međunarodnih<br />
ugovora, valja podsjetiti da je Crna Gora država ugovornica svih relevantnih i multilateralnih<br />
i niza bilateralnih ugovora koji za predmet uređenja imaju međunarodnu pravosudnu<br />
saradnju u krivičnim stvarima i sve njene oblike.<br />
Na pitanju bilateralne saradnje posebnu važnost imaju ugovori o izručenju sopstvenih<br />
državljana sa Srbijom i Hrvatskom, uskoro sa Makedonijom, a u doglednoj<br />
budućnosti i sa Kosovom. Statistika govori da je od početka primjene ugovora o izručenju<br />
u 2010. Godini na zahtjev Srbije udovoljeno svim zahtjevima i izručeno pet državljana<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Kada je riječ o zahtjevima <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> prema Srbiji u 2010. godini podnijeto je<br />
9 zahtjeva od čega su tri izručenja dozvoljena, povučena su četiri zahtjeva i dva postupka<br />
su u toku. Tokom 2011. godine, Crna Gora je zatražila izručenje četiri državljanina od<br />
Republike Srbije, jedan je zahtjev odbijen a tri su u toku.<br />
Smatramo da je dosadašnja primjena ugovora dala značajne rezultate u borbi protiv<br />
organizovanog kriminala i da će doprinijeti jačanju povjerenja između država regiona.<br />
Naša ambicija je da imamo ovakve ugovore sa svim zemljama regiona. Na taj način Crna<br />
Gora usvaja principe koji će olakšati primjenu propisa Evropske unije koji predviđaju<br />
da države članice međusobno izručuju svoje državljane. Takođe, Crna Gora ispunjava<br />
medjunarodne obaveze i u dijelu pravne pomoći koja se ogleda u izvršavanju zamolnica<br />
za priznavanje izvršenja stranih krivičnih presuda, ustupanje i preuzimanje krivičnog<br />
gonjenja, izvršavanje zamolnica kojima se traži uručenja pismena i izvođenje procesnih<br />
radnji. Nadasve, Crna Gora je dala doprinos i proširenju regionalne saradnje sa zapadnog<br />
Balkana na jugoistočnu Evropu.Tokom crnogorskog predsjedavanja procesom saradnje<br />
- 68 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
sa jugoistočnom Evropom usvojena su dva značajna dokumenta: Strateški dokument za<br />
oblast pravde i unutrašnjih poslova i Strategija borbe protiv organizovanog kriminala,<br />
kojima se prvi put na regionalnom nivou regulišu određena pitanja. Ovo je prvi slučaj da<br />
se na regionalnom nivou donose strateška dokumenta i u okviru EU.<br />
Crna Gora je od početka zagovarala multilateralni pristup ovom pitanju koje, kao<br />
zajednički problem, traži zajednički odgovor.<br />
Na kraju, ostvarili smo komunikciju sa Evropskom jedinicom za pravosudnu<br />
saradnju /EUROJUST) u cilju otpočinjanja pregovora o zaključenju ugovora o saradnji.<br />
U Minsitarstvu pravde i Agenciji za zaštitu ličnih podataka određeni su službenici za komunikaciju<br />
sa ovim tijelom EU. U odgovoru na poslaničko pitanje ne daje dovoljno prostora<br />
za nabrajanje ostvarenih rezultata pa se nadamo da su prethodno navedene činjenice<br />
dovoljne za ilustraciju posvećenosti Vlade i Ministarstva pravde <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> o ispunjavanju<br />
medjunarodnih obaveza u svakom smislu. Krajnju ocjenu o našim aktivnostima<br />
daće Evropska komisija u Izvještaju o napretku za koji smo uvjereni da će biti pozitivan<br />
i da će predstavljati nagradu za dosadašnje i podstrek za buduće napore na evropskom i<br />
evroatlantskom putu <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala Vam, potpredsjedniče.<br />
Pravo na komentar odgovora. Izvolite, kolega Brajoviću.<br />
IVAN BRAJOVIĆ:<br />
Još jednom hvala, gospodine potpredsjedniče.<br />
Dali ste korektan odgovor.Možda ja neću biti korektan u toj mjeri, ali to je moje<br />
pravo.<br />
Mogli biste da objedinite i ovo Ministarstvo za vanjske poslove i evropske integracije,<br />
dobro vam ide.<br />
Potpresdjedniče Markoviću, afere iz dana u dan se zataškavaju novim aferama<br />
umjesto da imaju svoj epilog pred pravosudnim organima u Crnoj Gori i njihova sudbina<br />
je vezana prvenstveno za novinske naslovnice. Ne treba biti pametan pa zaključiti kome<br />
to odgovara. Prema tome, sudski epilozi u vidu presudjenih pravosnažnih presuda a ne<br />
odglumljeno curenje informacija i epilozi na novinskim naslovnicama jeste benč mark<br />
ili konkretan mjerljivi rezultat za EU, a ne pres kliping novinskih naslovnica već ..... ili<br />
presuđena stvar.<br />
Što se tiče bilateralnog sporazuma sa SAD, Zakon o DNK registru je donijet i<br />
usvojen u Skupštini da bi mogao biti zaključen bilateralni ugovor sa SAD iako se time<br />
narušavaju ustavna prava građana. Bilateralni ugovor sa SAD o borbi protiv organizovanog<br />
kriminala i korupcije. Ovo je jedan takav tipski ugovor zaključen izmedju Vlade<br />
SAD i jedne evropske države koji garantuje Vladi SAD nesmetan pristup DNK registru<br />
odnosno bazi podataka što je Evropski sud za ljudska prava 2008. godine okarakterisao<br />
u svojoj presudi kao kršenje člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima i što su<br />
nacionalni sudovi ocijenili da se radi o kršenju ustavnih prava njihovih građana i u tom<br />
smislu vi ćete vrlo brzo morati da preinačite takvu odluku. Isti slučaj je bio i sa članom 98.<br />
Sjećate se, 2008. godine je bila ona čuvena “Bijela knjiga” organizovanog kriminala<br />
i korupcije, danas ne znamo što je bilo sa njom. Sada imate jednu novu normativnu<br />
ofanzivu, ona se naziva “Potemkinova hamornizacija” medju naučnim krugovima. Gos-<br />
- 69 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
podine Markoviću, s obzirom na vašu prethodnu poziciju i vašu ulogu u političkom sistemu<br />
proteklih 10 godina, imate istorijsku šansu da predložite dva zakona, o lustraciji i o<br />
otvaranju dosijea tajnih službi. Da parafraziram jednu hit izjavu koja se ovih dana potencira,<br />
da li ste, gospodine potpredsjedniče, gospodine Markoviću, ili Duško, tokom vršenja<br />
svoje funkcije kao direktor tajne službe učestvovalil u masovnom kršenju Ustavom zagarantovanih<br />
ljudskih prava I sloboda? Jeste li ili nijeste? Ako jeste, onda bi kao džentlmen<br />
trebali prvi da se javite za lustraciju. To ne znači da nijeste radili u skladu sa Ustavom i<br />
zakonom. Ako ste čisti, nema nikakvih problema. Naravno, ovo je bila parodija, parodija<br />
na djelove pravosudnog sistema jer sa takvim pravosuđem mi ne možemo prema Evropskoj<br />
uniji. I još jedna stvar, gospodine Roćen, imaćete priliku da odgovorite, izborno<br />
zakonodavstvo nije uslov. Izborno zakonodavstvo u svijetlu ostalih šest kriterijuma i šest<br />
uslova se usvaja kumulativno kao paket i u tom smislu, u skladu sa ostalih 6 kriterijuma,<br />
odgovorite što ste uradili.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala Vam, kolega Brajoviću.<br />
Ostaje još jedno pitanje kolege Pavlovića. Izvolite.<br />
KOČA PAVLOVIĆ:<br />
Hvala, gospodine potpredsjedniče.<br />
Gospodine potpredsjedniče Vlade i ministre pravde,<br />
Odmah na početku da se izvinim zbog lapsusa koji je sadržan ovdje u tekstu pitanja<br />
vezano za osudjeno lice. Dakle, pitanje je sljedeće:<br />
Za zločin koji je započet 27. februara 1993. godine otmicom 18 građana <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong> iz voza u Štrpcima a nastavljen njihovom kasnijom likvidacijom, na nepoznatoj<br />
lokaciji, 2002. godine je osuđen jedan od pripadnika grupe paravojne formacije na čijem<br />
čelu se nalazio Milan Lukić, kao jedini od 30-ak počinilaca toga zločina, znači samo<br />
jedna osoba, na 15 godina. Nedavno je, budući da je izdržao 2/3 kazne, pušten na slobodu,<br />
već se nalazi na slobodi.<br />
Da li su crnogorska policija i tužilaštvo stavili tačku na istraživanje ovog zločina<br />
u Štrpcima i da li je onaj spomenik svim žrtvama koji je premijer Lukšić otvorio nedavno<br />
na Pobrežju u Podgorici, istovremeno i spomenik onima koji su prije 20 godina oteti u<br />
Štrpcima?<br />
Ja samo želim u obrazloženju da ukažem na sljedeće, gospodine Markoviću:<br />
Odgovornsot <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> za istraživanje toga zločina je nesporna, ona je ogromna<br />
i dominantna. Nije samo Crna Gora odgovorna ali je dominantno odgovorna iz više razloga.<br />
Navešću barem dva. Prvo, od 18 kindapovanih tada i ubijenih osoba najveći broj<br />
njih su bili državljani <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, pa je po tom osnovu Crna Gora apsolutno odgovorna i<br />
pozvana da do kraja istraži taj zločin kao drugi razlog da je zločin pripreman i započet na<br />
teritoriji <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Zašto ovo kažem? Pa kažem zato što iskazi svih svjedoka i zvanična<br />
dokumenta iz komunikacije bezbjedonosnih i vojnih struktura, a kopije nekih od tih dokumenata<br />
posjedujem, kao i rezultati novinarske istrage, jer druga istraga nije vođena,<br />
ona tada apsolutno nije vođena u tom periodu i periodu nakon što se zločin desio, sve do<br />
2000. godine, a nakon toga je vođena na jedan način koji teško da se može nazvati istinskom<br />
istragom. I sama ta činjenica da istraga nije vođena vodi ka nespornom zaključku da<br />
je logistika za taj zločin dobijena od strane zvaničnih struktura države <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. U tom<br />
- 70 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
smislu želim da vas pitam da li je država Crna Gora stavila tačku na ovaj zločin i da li se<br />
otvaranjem ovoga spomenika na Pobrežju, koji je spomenik svemu, pa dakle i ničemu,<br />
pokušava staviti tačka na sve to, na istragu, i želi se arhivirati jedan nerasvijetljeni, i to<br />
ne samo jedan nerasvetljeni zločin koji se desio na teritoriji <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, a za koji snosi<br />
odgovornost ova vlast jer je ona bila i tada vlast.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala.<br />
Da čujemo odgovor,potpredsjednik Marković. Izvolite.<br />
DUŠKO MARKOVIĆ:<br />
Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče.<br />
Uvaženi poslaniče Pavloviću,<br />
Krivični postupak koji je u Crnoj Gori vođen u vezi otmice građana <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> iz<br />
voza u Štrpcima okončan je, kao što je poznato, pravosnažnom sudskom presudom.<br />
Dakle, pravosnažna presuda Višeg suda u Bijelom Polju, Nebojša Ranisavljević<br />
osuđen je kaznom zatvora u trajanju od 15 godina zbog krivičngo djela ratni zločin protiv<br />
civilnog stanovništva iz člana 141, stav 1 Krivičnog zakonika SRJ, te obavezan da na<br />
ime troškova krivičnog postupka plati iznos od 9.439 eura i u roku od 15 dana od dana<br />
pravosnažnosti presude.<br />
Krivični postupak protiv Milana Lukića trenudno je u toku pred nadležnim pravosudnim<br />
organima van <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Budući da krivično gonjenje ne zastarjeva za krivična<br />
djela protiv čovječnosti i drugih dobara zaštićenih medjunarodnim pravom u koja spadaju<br />
i ratni zločini, to policija i tužilaštvo nijestu stavili tačku na slučaj otmice u Štrpcima.<br />
Što se tiče drugog dijela pitanja, ako ste pažljivo slušali govor predsjednika Vlade<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, gospodina Igora Lukšića, povodom podizanja spomen-obilježja svim civilnim<br />
žrtvama ratova vođenih na prostorima bivše Jugoslavije u periodu od 1991. godine do<br />
2001. godine onda ste mogli čuti riječ “posvećene stradanju putnika u vozu u Štrpcima”.<br />
Riječi upućene svima nama da Crna Gora neće i ne smije zaboraviti zločin i stradanje jer<br />
ako zaboravimo onda postajemo saučesnici užasnih stradanja.<br />
Gospodine potpredsjedniče, neće se poslanik Pavlović naljutiti, ali zbog javnosti,<br />
želim samo u odnosu na komentar na odgovor na moje prethodno poslaničko pitanje,<br />
dovođenje u vezu Zakona o DNK registru i Sporazuma sa Sjedinjenim Američkim<br />
Državama o primjeni prava, da kazem da ne postoji nikakva veza, niti dodirnih tačaka, niti<br />
taj sporazum predviđa takvu mogućnost, niti bilo koju drugu mogućnost uvida američkih<br />
vlasti u naše procedure i naša postupanja. Taj sporazum mislilm da je objavljen, on nije<br />
tajan, ako nije objavljen on će brzo biti objavljen na sajtu i imaćete prililke da se uvjerite<br />
u tačnost ovoga što ja saopštavam. Ovo i zbog poslanika Brajovića i zbog crnogorske<br />
javnosti. Zahvaljujem.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Pravo na komentar poslanik Pavlović. Izvolite.<br />
KOČA PAVLOVIĆ:<br />
Poštovani gospodine Markoviću, motiv za postojanje ovoga pitanja jeste jedan<br />
dopis kojim se meni, poslaničkom klubu Pokreta za promjene, obratio Crnogorski<br />
- 71 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava informišući o dugotrajnom naporu porodica<br />
kindnapovanih u Štrpcima da se negdje napravi neko spomen obilježje. Oni nijesu zadovoljni<br />
sa ovim zajedničkim spomenikom na Pobrežju. Pa zašto? Mislim da je jednostavno<br />
objašnjenje.On je spomenik svemu pa dakle nije ničemu. Spomenik koji govori o zločinu<br />
treba da na sebi ima upisano ime zločina, o kom se zločinu tu radi. Moram da kažem da<br />
su u stvari roditelji i porodice tih nestalih u Štrpcima davno digli ruke i davno su izgubili<br />
nadu da će ova vlast da nastavi da istražuje taj zločin. Kao što sam rekao, sve upućuje na<br />
to da je taj zločin obavljen uz punu koordinaciju i logistiku koja je pružena sa teritorije<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> od strane crnogorskih državnih organa, gospodine Markoviću. Shvatate li?<br />
Samo jedan od 30-ak zločinaca je osudjen. Taj Ranisavljević kao da je po svoj prilici<br />
nekakvo žrtveno jagnje. O čemu se ovdje radi? Na tom spomeniku koji je otvoren nedavno<br />
nema spiska zločina. Zašto? Zato što ova vlast ne priznaje zločin. Ova vlast vaša,<br />
gospodine Markoviću, ne priznaje da je Dubrovnik zločin prema ovome narodu bio. Jeste<br />
prevarili tada, 1991. godine ste izlagali ovaj narod uz pomoć državne televizije i “Pobjede”<br />
i “rata za mir” i tako dalje i poveli ga tamo. Jedan veliki broj Crnogoraca je tada<br />
izginuo tamo, gospodine Markoviću. Ova vlast se pravi luda kada je u pitanju zločin u<br />
Lori koji je počinjen prema našim državljanima. Ova vlast smatra da se deportacija nije<br />
desila kao zločin. Dakle, zločin deportacije na teritoriji <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> nije se desio, to je<br />
pravosnažna presuda. Nije pravosnažna još uvijek, a to je presuda Višeg suda. O Bukovici,<br />
pa ni tu po svoj prilici neće se ništa desiti. Dakle, o čemu se ovdje radi, gospodine<br />
Markoviću? Ova vlast ne otkriva zločince, ona ne priznaje zločine, pod pritiskom ona<br />
pristaje da isplati neku nadoknadu i na kraju pravi spomenik koji postaje jedna kulisa da<br />
se sakrije suština a suština je sljedeća, gospodine Markoviću - da taj spomenik postaje<br />
antispomenik jer spomenik treba da svjedoči našoj djeci o tome da se zločin ne isplati, a<br />
on se ne isplati ako su zločinci jasno prepoznati i kažnjeni. Ovdje imate situaciju u kojoj<br />
takav spomenik postaje spomenik tim neznanim uspješnim zločincima koji su uspjeli da<br />
pobjegnu od ruke pravde. U tom smislu je skandalozno, to je doprinos zločinu, to što se<br />
radi.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala, gospodine Pavloviću.<br />
Proceduralno reagovanje, izvolite, gospodine Stanišiću.<br />
OBRAD STANIŠIĆ:<br />
Gospodine potpredsjedniče, mislilm da ste kolegu Pavlovića trebali da opomenete<br />
kada je govorio jer je iznio ovdje jednu tešku konstataciju, da je spomenik koji je nedavno<br />
premijer Lukšić otkrio ovdje na Pobrežju podignut svemu i svačemu. Mislilm da je kolega<br />
uvrijedio ne samo one zbog kojih je i kojima je spomenik podignut nego njihove<br />
porodice i gradjane <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala Vam, kolega.<br />
U pravu ste, čekao sam da završi kolega Pavlović. Nije spomenik svemu i svačemu,<br />
nego spomenik civilnim žrtvama sukoba vodjenih na ovim prostorima. Naša riječ u ovom<br />
domu i bilo gdje drugo govori jednako o nama koliko o nečemu što se govori, tako da<br />
svako nosi taj svoj pečat i svojom riječju. Hvala vam.<br />
Nastavljamo dalje.<br />
- 72 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
Nemate pravo, gospodine Pavloviću.<br />
Ovim zaključujemo set pitanja za potpredsjednika Vlade i ministra pravde, kolegu<br />
Duška Markovića.<br />
Prelazimo na sljedeći set pitanja ministru vanjskih poslova i evropskih integracija,<br />
Milanu Roćenu.<br />
Prvo pitanje ima poslanik Emilo Labudović. Izvolite.<br />
EMILO LABUDOVIĆ:<br />
Gospodine potpredsjedniče, koleginice i kolege, gospodine ministre,<br />
Polazeći od pravila utvrđenog medjunarodnim pravom da se granice izmedju dvije<br />
medjunarodno priznate države utvrdjuju zakonom koje nakon njihovog utvrdjivanja i<br />
potpisivanjem medjusobnog sporazuma dviju vlada verifikuju parlamenti, imajući na umu<br />
da administrativne granice izmedju bivših jugoslovenskih republika nijesu utvrđene ne<br />
samo odlukama AVNOJ-a već da o tome do sada bar nije pronađen nijedan odgovarajući<br />
argument prisjećajući se da je Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> još 7.oktobra 1991.godine obavezala<br />
delegaciju <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> koja je tada putovala na mirovnu konferenciju u Hagu da otvori<br />
pitanje granice između Republike <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i Republike Hrvatske i predloži da otpočnu<br />
pregovori dvije republike kojim će se pitanje granice riješiti konačno na principijelan<br />
način uz obavezu da delegacija <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> treba da insistira na stavu da postojeća granica<br />
između Republike <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i Hrvatske ne predstavlja rješenje i s tim u vezi inicijative<br />
koju je Crna Gora uputila tada Hrvatskom saboru, preciznije 8.oktobra 1992.godine,<br />
a podsjećajući na zaključak Skupštine <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> od 21. oktobra 1992.godine gdje<br />
je rečeno u tački 4. da Skupština podržava dogovor predsjednika Ćosića i predsjednika<br />
Tuđmana u vezi sa rješavanjem problema Prevlake izražavajući čvrsto uvjerenje svih<br />
političkih subjekata i građana <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> da Prevlaka predstavlja sastavni dio <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong><br />
i da razgraničenje između SRJ i Republike Hrvatske koje će se odvijati uz posredništvo<br />
međunarodne zajednice mora da uvaži sve međunarodno-pravne činjenice i zaštiti interes<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u geografskom, istorijskom, ekonomskom i drugim aspektima a s obzirom na<br />
činjenicu da je međunarodni protokol o privremenom režimu u zoni Prevlake uspostavljen<br />
još u decembru 2002.godine, a nakon desetogodišnje privremene uprave Ujedinjenih<br />
nacija nad tim područjem još uvijek na snazi, Vladi <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, tačnije resornom ministarstvu<br />
na cijem ste vi čelu postavio sam sljedeće poslaničko pitanje:<br />
U kojoj je fazi rješavanje problema razgraničenja sa Republikom Hrvatskom u<br />
kopnenoj i akvatorijalnoj zoni Prevlake i šta je sve na diplomatskom i ekspertskom planu<br />
preduzela i preduzima zvanična Crna Gora da se ovo pitanje razriješi na za nju najpovoljniji<br />
način? Očekujem da mi odgovorite i u pisanom obliku.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER.<br />
Hvala Vam, kolega Labudoviću.<br />
Ministar Roćen.<br />
MILAN ROĆEN:<br />
Gospodine potpredsjedniče, uvaženi poslanici,<br />
Ja nijesam ni znao do danas koliko stvarno propuštam što nijesam češće ovdje sa<br />
vama, ovdje zaista nije dosadno.<br />
Izvivanjam se gospodinu Labudoviću, ako se ne varam, meni je postavio pitanje<br />
Brajović. Komentarišući odgovor gospodina Markovića da li mogu sada da mu odgo-<br />
- 73 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
vorim, ako to dozvoli poslanik Labudović i ako vi to dozvolite, ja bih to prokomentarisao,<br />
jer ima vremena, a vama ću naravno odgovoriti na ovo pitanje. Hoću li sad ili na kraju<br />
ovog odgovora?<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Sada je na redu pitanje, a onda ako ocijenite potrebnim za gospodina Brajovića,<br />
onda ćemo vam dati posebno vrijeme.<br />
MILAN ROĆEN:<br />
Hvala.<br />
Sad ću odgovoriti uvaženom poslaniku Labudoviću.<br />
Uz zahvalnost što ste mi postavili ovo pitanje, više puta, kao i što ste sami svjedoci<br />
toga, imao sam priliku da odgovaram na slična poslanička pitanja ovdje u ovom<br />
visokom domu, vezano i za proces pregovora sa Republikom Hrvatskom. Zato ne bih<br />
ponavljao genezu ni što se tiče ovog procesa ni što se tiče ovog pitanja kako smo došli do<br />
dogovora sa Vladom Republike Hrvatske, ali ću vam odgovoriti konkretno u kojoj smo<br />
sada fazi ili šta preduzimamo na diplomatskom i ekspertskom planu.<br />
Ponoviću jednu važnu činjenicu, da pitanje razagraničenja na Prevlaci ni za<br />
nas ni za hrvatsku stranu nije otvoreno pitanje kao isto tako i fakt da ono nije trajno<br />
riješeno i da smo se i za to i dogovorili u duhu dobrosusjedstva i jačanja regionalne stabilnosti<br />
i zajedničke evropske budućnosti da formiramo mješovitu crnogorsko-hrvatsku<br />
međuvladinu komisiju za razgraničenje na Prevlaci. Poznato vam je da su potpredsjednici<br />
te komisije ministri vanjskih poslova, a u sastavu su predstvnici državnih institucija i<br />
pravni eksperti, mimo toga sastava u ovom veoma ozbiljnom poslu konsultujemo i druge<br />
domaće i strane eksperte. Posebno bih naglasio značaj saradnje sa Srbijom u dijelu koji se<br />
odnosi na relevantnu dokumentaciju. Imajući u vidu i da je privremeni sporazum potpisan<br />
u vrijeme državne zajednice Srbija i Crna Gora u mjeri u kojoj je to bilo potrebno ostvarili<br />
smo saradnju i sa Sekretarijatom ujedinjenih nacija. Posljednji sastanak Komisije u užem<br />
sastvu organizovan je u Briselu 23.maja o.g. na marginama ministarskog sastanka Jadransko-jonske<br />
inicijative kada je Crna Gora predala predsjedavanje Srbiji. Tom prilikom je<br />
iskazano zadovoljstvo dosadašnjim radom i sveukupnom atmosferom u kojoj Komisija<br />
radi. Dogovoreno je skoro održavanje zajedničkog sastanka ekspertskih timova koji će za<br />
jesen pripremiti narednu sjednicu Komisije u punom sastavu. Ono što želim da podijelim<br />
i sa vama jeste činjenica da je po prvi put nakon što je otvoren proces pregovora sa sastanka<br />
u Briselu, izdato zajedničko usaglašeno saopštenje i to je potvrda visokog stepena<br />
međusobnog uvažavanja i zajedničke želje da se do rješenja dođe u skladu sa evropskom<br />
praksom i međunarodnim pravom u obostranom interesu. Vjerujem da se na osnovu<br />
ovoga može zaključiti da u Vladi veoma ozbiljno radimo na ovom pitanju i da podsjetim<br />
na kraju, da će na kraju ovog procesa o svemu posljednju riječ imati Parlament.<br />
Hvala vam na pažnji.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala i Vama, ministre.<br />
Pravo na komentar kolega Labudović.<br />
- 74 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
EMILO LABUDOVIĆ:<br />
Gospodine ministre, mene nije baš naročito interesovalo da li Vlada radi na ovom<br />
pitanju, mene interesuju rezultati do kojih je Vlada došla u ovom za Crnu Goru veoma<br />
važnom pitanju, a moju zabrinutost da se kroz izvjesno zatišje koje se naleglo na pitanje<br />
razgraničenja na Prevlaci, sprema nešto što kao krajnji rezultat neće baš biti najpovoljnije<br />
za Crnu Goru. U tom pravcu me naročito brine činjenica da je Hrvatska nedavno dobila<br />
da se priključi Evropskoj uniji i da istovremeno kao članica NATO u to društvo ne smije<br />
da uđe bez jasno definisanih granica. A prisjećajući se, recimo, izjave predsjednika Vlade<br />
Hrvatske da Prevlaka nije teritorijalno pitanje, koju je dao nakon susreta sa premijerom<br />
Vlade <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> tada, riječ je o gospodinu Đukanoviću i gospodinu Sanaderu, citiraću<br />
Pobjedu od 13. Marta - kada su se dogovorili da će se formirati međudržavna komisija<br />
koja će pripremiti pravni okvir za rješavanje pitanje granica na moru. Mene to upućuje<br />
na zaključak da se od razgraničenja na kopnu odustalo i da je ta granica koja predstavlja<br />
po stavu eksperata koji su to utvrdili a podsjećam vas citata sa strane 89 dosijea Prevlaka,<br />
da je videntno da prema unutrašnjem propisu druge Jugoslavije nije bilo razgraničenje<br />
između Republike <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i Hrvatske, te prema tome, administrativna podjela između<br />
njih predstavlja običnu crtu na mapi i samim time je nelegalna, mene ovo sve upućuje na<br />
zaključak da se dobrim dijelom od ovog pitanja, gospodine ministre, odustalo. S tim u<br />
vezi, imam za vas dopunsko poslaničko pitanje koje glasi:<br />
Ko su zapravo članovi Komisije za razgraničenje između Hrvatske i <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>,<br />
osim ovih što ste vi pobrojali da ih predvode ministri inostranih poslova i da li je i kada<br />
Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> zvanično razmatrala neki njen izvještaj? I ono što je najvažnije za mene<br />
kao poslanika i građanina <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> - kada imate namjeru da Skupštinu <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>,<br />
jedinu nadležnu za ovo pitanje, obavijestite o toku pregovora i o rezultatima do kojih ste<br />
došli prije nego o tome konačnu odluku donese međunarodni sud pravde u Hagu kada će,<br />
bojim se, prema Sporazumu koji ste postigli da se neće nijedna strana žaliti, biti veoma<br />
kasno za bilo kakvu ispravku, gospodine ministre?<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala, kolega Labudoviću.<br />
Imate dopunsko pitanje.<br />
MILAN ROĆEN:<br />
Gospodine Labudoviću, prosto imam osjećaj da nijeste slušali ono o čemu sam ja<br />
govorio. Da jeste, vjerovatno ne biste došli do tih zaključaka do kojih ste došl, do tih konstatacija<br />
do kojih ste došli. Nijesam ja slučajno pomenuo da smo po prvi put na sastanku<br />
u Briselu od kako zasijeda ova Komisija, od kako je otvoren ovaj proces smo izdali<br />
zajedničko saopštenje.<br />
Drugo, pitali ste me ko su još članovi ekspertske komisije, to je odluka Vlade<br />
objavljena u “Službenom listu” dakle, to nije nikakva tajna. Evo ja ću vam to ponoviti.<br />
Na čelu Komisije je ministar vanjskih poslova za Evropske integracije sa jedne i sa druge<br />
strane. U međuvremenu je došlo do izmjena u sastavu našeg tima i vi znate zbog čega. Vi<br />
znate da je gospodin Vučinić u međuvremenu postao sudija Evropskog suda u Strazburu<br />
i da je došlo do nekih određenih kadrovskih promjena u našem ministarstvu. I u ovom<br />
trenutku u Komisiji su još državni sekretar u Ministarstvu vanjskih poslova evropskih<br />
integracija gospodin Kaluđerović. Gospodin Garčević koji je naš ambasador u NATO-u<br />
- 75 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
je bio politički direktor i on je u tom svojstvu izabran za člana Komisije, a inače i jedan i<br />
drugi su učestvovali u pregovorima prilikom pripreme privremenog sporazuma prije devet<br />
godina koji je danas na snazi. U Komisiji je Vesko Vukadinović, pomoćnik direktora<br />
Uprave policije za sektor pogranične policije, pravni ekspert Vesna Čejović i dr Časlav<br />
Pejović profesor Pravnog fakulteta univerziteta u Japanu koji je izabran umjesto profesora<br />
Vučiniča. U ovom trenutku i u ovoj fazi ja zaista ne mogu da saopštim više detalja<br />
vezano za angažovanje i domaćih i međunarodnih eksperata i načina na koji crnogorski<br />
dio komisije radi. Ono što Vi dobro znate i što sam ovdje više puta ponovio, ponoviću to<br />
i danas.<br />
Na kraju sve to što mi radimo sasvim je irelevantno da li je, koliko je puta i kako<br />
Vlada o ovome raspravljala. Na kraju sve će doći ovdje u Parlament. I konačnu odluku<br />
donijeće parlament i mislim da je to mnogo relevantnije i za ovaj visoki dom, a i za<br />
crnogorsku javnost. Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala vam.<br />
Nema mogućnosti daljeg komentara.<br />
Sljedeće pitanje je poslanika Vasilije Laloševića, koji se već priprema. Izvolite.<br />
VASILIJE LALOŠEVIĆ:<br />
Hvala.<br />
Poštovana Skupštino, gospodine ministre, poštovani građani <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.<br />
Iskoristio sam poslovničku mogućnost i postavio sljedeće poslaničko pitanje Ministarstvu<br />
vanjskih poslova, gospodinu Roćenu.<br />
“Gospodine Roćen da li vaše Ministarstvo ima novih informacija o trojici crnogorskih<br />
državljana, pomoraca na brodu “Polar” kompanije “Paradise navigation”, koje su<br />
oteli somalijski pirati?“<br />
Ovo iz razloga što su se u pojedinim medijima pojavile informacije u posljednje<br />
vrijeme o navodnom prekidu pregovora, o njihovom oslobađanju što može dodatno<br />
usložiti, na žalost, i onako složenu situaciju u ovom slučaju.<br />
I odmah da se razumijemo, gospodine ministre, najbitnija stvar u svemu ovome<br />
jeste da ta tri crnogorska pomorca i onaj pomorac iz Srbije iz Beograda dođu što prije živi<br />
i zdravi kući i s obzirom na sve ono što ih je zadesilo, svih ovih sedam ili osam mjeseci,<br />
a s obzirom da je pomorski hljeb inače sa devet kora, nadamo se i molimo boga da će<br />
oni uskoro biti oslobođeni. Ja znam da o ovom cjelokupnom procesu postoji izvjestan<br />
embargo na informacije i da je on poželjan i naravno ja ovo pitanje nijesam postavio ni<br />
iz kakvih političkih konotacija, jer smatram da ovo pitanje apsolutno ne može donijeti<br />
nikakve političke bonuse bilo kome. Prije jedno pola godine pitao sam vas lično u jednom<br />
neformalnom razgovoru, jer se interesovala jedna od zainteresovanih porodica, i zato je<br />
moje interesovanje tim prije i veće.<br />
Gospodine Roćen Vi to vrlo dobro znate, ali treba podsjetiti, zarad crnogorske<br />
javnosti, da su somalijski pirati tada oteli brod “Polar” u Ademskom zalivu i da su za njegov<br />
otkup najprije tražili osam miliona a pojedini mediji špekulišu da je ta cifra dostigla<br />
iznos od oko 15 miliona evra. Tanker “Polar” koji je plovio pod panamskom zastavom<br />
naoružani otmičari napali su negdje u zoru na oko hiljadu kilometara od obale Somalije.<br />
Brod je, podsjetićemo, prevozio oko 80 hiljada tona nafte iz Petrovgrada u Singapur,<br />
- 76 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
presrela su ga dva motorna čamca sa naoružanim piratima i od tada, nažalost, nalazi se<br />
u jednoj somalijskoj luci okruženoj piratima i nemoguće je doći do informacije o tome.<br />
Somalijski pirati koji su oteli taj tanker na početku su tražili otkup pet ili šest miliona.<br />
Podsjećam vas još jednom da su neki pisani mediji iz regiona objavili da, nažalost, ta<br />
cifra iznosi i 15 miliona. To je interesantno i to treba ovdje apostrofirati.<br />
Crnogorski oficiri nalaze se i odlukom ove Skupštine u takozvanoj mirovnoj misiji<br />
Evropske unije EU, NAFOR ATALANTA i čini mi se da su upravo oni dali jednu od<br />
prvih inforamcija da su ovi (Prekid).......<br />
Naravno da ovo nema veze sa učešćem crnogorskih oficira u toj misiji Atalanta,<br />
ali ima veze sa nekim pričama koje su se pričale na parlamentarnoj skupštini NATO-a<br />
svih ovih mjeseci od kada su učestali napadi somalijskih pirata. Nevjerovatno je da tolike<br />
flotile brodova NATO-a i zemalja Evropske unije borave na tom prostoru somalijskog<br />
zaliva i Ademskog zaliva i da apsolutno, ama baš nemaju nikakvog uticaja da tu pošast<br />
odstrane. Nevjerovatno je da neko može na primjer da blokira cjelokupnu libijsku obalu i<br />
da blokira sve plovne puteve pukovnika Gadafija i njegove još uvijek legalne i zvanične<br />
vlade, a ne može da spriječi izlazak takozvanih glisera iz jedne male luke na obali Ademskog<br />
zaliva. Naravno gospodine Roćen, da ovo nije pitanje ni za mene ni za vas, ovo je<br />
pitanje globalne politike, ali sam smatrao za shodno da postavim ovo pitanje i da vas<br />
zamolim da prokomentarišete....<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala vam.<br />
Ministar Roćen.<br />
MILAN ROĆEN:<br />
Hvala gospodine potpredsjedniče, hvala poslaniku Laloševiću što je postavio ovo<br />
pitanje i unaprijed mu zahvaljujem za razumijevanje što će moj odgovor biti veoma kratak,<br />
ali konkretan i koncizan.<br />
Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija, praktično od prvog dana<br />
do danas, ima sve relevantne informacije o trojici crnogorskih državljana, pomoraca na<br />
brodu “Polar” u mjeri u kojoj je to moguće u ovakvim situacijama. Sve te informacije<br />
dijelimo sa nadležnim organima <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i sa porodicama naših pomoraca. Zbog njihove<br />
bezbjednosti i pregovaračkog procesa nijesam u mogućnosti da saopštim ništa više<br />
od ovoga, zato sam unaprijed i tražio vaše razumijevanje, a i sami ste vi napomenuli osjetljivost<br />
ovog pitanja.<br />
Odgovoriću vam i u vezi razloga kojima ste se rukovodili postavljajući ovo pitanje<br />
informacije koje su se pojavile u pojedinim medijima da su pregovori prekinuti bile su<br />
apsolutno netačne, cifre koje danas vi navodite i sami ste to dobro kvalifikovali. Mediji o<br />
tome špekulišu i ja ne bih ulazio u bilo kakve špekulacije.<br />
Ali želim da iskoristim priliku da ovdje u ovom visokom domu javno zahvalim<br />
uredničkim timovima i svim novinarima svih crnogorskih pisanih i elektronskih medija,<br />
koji su od prvog dana do danas ispoštovali moj javni apel i molbu da ne objavljuje imena<br />
naših pomoraca iz bezbjednosnih i drugih razloga. To je zaista za respekt i nešto na šta<br />
svi zajedno možemo biti ponosni. Na tome su mi i čestitali i neke moje kolege koji su<br />
mi rekli da takvu solidarnost nijesu niti mogu obezbijediti u svojim zemljama. Zahvaljujem<br />
porodicama pomoraca na strpljenju, na povjerenju i saradnji i zajedno sa porodi-<br />
- 77 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
cama, sa svima vama, sa crnogorskom javnošću, kao što ste i vi to istakli na kraju vašega<br />
obrazloženja želim da izrazim nadu u skoriji, povoljan ishod od ovog slučaja. Hvala vam<br />
na pažnji.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala vama, ministre.<br />
Pravo na komentar, kolega Lalošević.<br />
VASILIJE LALOŠEVIĆ:<br />
Zahvaljujem potpredsjedniče, gospodine ministre,<br />
Osnovna intencija ovog mog pitanja je sažeta upravo u ovoj zadnjoj rečenici.<br />
Ponavljam još jednom, najbitnija stvar je da tri crnogorska pomorca i onaj pomorac iz<br />
Beograda živi i zdravi dođu kući i da se ova pošast što prije zaustavi. Ja ću samo podsjetiti<br />
na još jednu stvar koju treba i za rad crnogorske javnosti kazati, prije jedno tri mjeseca<br />
jedna krstarica portugalske vojske presrela je nekoliko glisera sa somalijskim piratima,<br />
zarobila ih, ali zbog domicilnog zakonodavstva, prije svega, u krivičnom gonjenju takvih<br />
slučajeva oni su bili oslobođeni. Naravno, ja postavljam ovdje krucijalno pitanje, da li<br />
jedna velika vojna sila, ogromna vojna sila skoncentrisana u tom dijelu svijeta može<br />
zaustaviti desetak glisera i tu se naša interesovanja završavaju. Niti je na meni, niti je na<br />
vama, gospodine minstre, da ocjenjujemo može li se ta akcija uspješno završiti i da li to<br />
možda neko namjerno koči i stvara izvjesne tenzije.<br />
Ja ću vas podsjetiti da kruženje, ako se ne ide preko Sueckog zaliva i kroz taj<br />
Ademski zaliv, blizu obala Somalije i Jermena, kruženje preko rta Dobre Nade i sa druge<br />
strane na kraj svijeta košta ogromno mnogo i osiguravajuće kuće, a košta bogami mnogo<br />
i pomorske kompanije. To utiče na cijenu tereta i možda sve ovo nije ni važno za ovu našu<br />
priču. Na kraju ću se složiti sa vama i ja dijelim to vaše mišljenje. Za svih ovih mjeseci<br />
imao sam prilike i ja da pratim, imao sam prilike i zbog interesovanja koje sam vam kazao<br />
na početku ovog pitanja. Nije objavljeno ni jedno ime što je vrlo dobro i što je značajno iz<br />
razloga bezbjednosti i ja se nadam da će tako i ostati. S ovim se ova moja priča završava,<br />
ne želeći apsolutno da ovo pitanje apostrofiram zbog bilo kakvih političkih poena, nego<br />
samo za rad jedne činjenice da je riječ o tri crnogorska državljana, tri crnogorska pomorca<br />
i da preko 5 hiljada crnogorskih pomoraca, koji plove na ovim ili onim stranim ili<br />
domaćim kompanijama širom svijeta, imaju, nažalost, pretpostavku toga da mogu i oni<br />
biti žrtve. Nadam se da se nikada više neće desiti, mada juče je agencija Mina, čini mi se,<br />
i agencija Tanjug javila da je upravo juče popodne zarobljen još jedan brod, ovog puta<br />
riječ je o italijanskom tankeru na čijim se palubama nije nalazio ni jedan pomorac iz ovih<br />
krajeva. Riječ je bila o filipinskoj posadi. Na žalost ta pošast se nastavlja, ali ponavljam<br />
još jednom nije na nama da mi o tome odlučujemo. Ima ta ogromna, velika mašinerija<br />
koja prijeti malim zemljama, koja pokušava često da nametne i političku dominaciju tim<br />
regionima. Ne može da se suprotstavi tome, ali to je za neka druga veremena i to je za<br />
neku drugu priliku. Hvala na pažnji.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala kolega Laloševiću.<br />
Sledeće pitanje je kolege Nebojše Medojevića.<br />
- 78 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
NEBOJŠA MEDOJEVIĆ:<br />
Zahvaljujem se gospodine potpredsjedniče,<br />
Evo vidite danas je Pokret za promjene primijenio jednu političku taktiku koju<br />
će i u budućnosti primjenjivati. Imajući u vidu da zaista očekivanja od premijera koja<br />
smo imali i kredit koji smo mu dali polako gubimo. Nastavićemo polemiku sa predstavnicima<br />
gospodina Đukanovića u Vladi, i to je po našem mišljenju potpredsjednik<br />
Marković i ministar vanjskih poslova Evropskih integracija, tako da ako se čudite zašto<br />
je ovakva koncentracija pitanja, jednostavno želimo da polemišemo sa onim ljudima koji<br />
imaju realnu političku moć u ovoj vladi, a premijer to nije. Jedan od strateških ciljeva<br />
Vlade <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> je članstvo u NATO savezu. U godišnjem izvještaju u napretku NATOa<br />
stoji ocjena da bezbijednosne agencije ne funkcionišu u skladu sa NATO standardima.<br />
Da li ova negativna ocjena posledica sinhronizovanih i dobro organizovanih medijskih i<br />
političkih kampanja, protiv nekih ambasadora zemalja NATO-a i kakve posledice ovakva<br />
ocjena NATO-a u svom zvaničnom izvještaju može imati za nastavak procesa evroatlantskih<br />
integracija <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>? Mislim gospodin Roćen da treba da se jako zabrine, naročito<br />
one političke partije koje se zalažu da Crna Gora što prije postane članica NATO-a kada u<br />
izvještaju o napretku stoji jedna dosta oštra negativna konstatacija da naše bezbjednosne<br />
agencije ne postupaju po NATO standardima i da one moraju učiniti odmah napore da<br />
obezbijede u svom funkcionisanju NATO standarde. Naravno, u ovakvim relacijama, sa<br />
ovakvim organizacijama, postoji nešto što piše, a nešto što se čita između redova. Da li je,<br />
gospodine minister, ova konstatacija rezultat upravo ovakvih kampanja protiv nekih ambasadora<br />
čije je javno djelovanje ili možda čiji se izvještaji svojim Vladama ne poklapaju<br />
sa vašim političkim interesovanjima, vašim političkim željama ili onim što želite da projektujete<br />
u crnogorskoj javnosti da se radi o demokratskoj, reformskoj Vladi, a ne kako<br />
mi kažemo, nastavku autokratske, možda i Vlade koja je u nekim segmentima povezama<br />
sa strukturom organizovanog kriminala i koja određenim segmentima i toleriše jedno<br />
korupcionaško ponašanje njenih predstavnika.<br />
Mislim da je gospodine Roćen ovdje jedno važno, strateško političko pitanje, jer<br />
ako je ovakva ocjena u izvještaju onda ne treba čuditi ni izjava generalng sekretara NATO<br />
pakta koji takođe upozorava da neki segmenti sistema, posebne bezbjednosne službe<br />
moraju da rade po standardima NATO-a, a to znači standardima demokratskih država.<br />
Dakle, ovo je prvi put da se NATO pakt ne bavi samo vojnim pitanjima već se bavi i<br />
civilnim pitanjima i političkim pitanjima i ovo mi možemo smatrati kao žuti karton vašoj<br />
Vladi. U nekim segmentima, možda i Vama lično, imajući u vidu da ovakva ponašanja<br />
prema ambasadorima, recimo Njemačke, koja su naišla na reagovanje kompletnog diplomatskog<br />
kora zemalja koje su članice Evropske unije mogu vrlo ozbiljno ugroziti dobijanje<br />
ne samo datuma pregovora već i nastavak evroatlantskih integracija što je, čini mi se,<br />
i predsjednik DPS-a i rekao. Za NATO pakt čekaćemo nekoliko godina, a prije nekoliko<br />
godina bilo je isto nekoliko godina. Pa umjesto da smo sad pred vratima NATO pakta mi<br />
još nekoliko godina treba da čekamo da se ispune uslovi za koje smo svi mislili da su već<br />
isunjeni.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala vam.<br />
Ministar Roćen.<br />
- 79 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
MILAN ROĆEN:<br />
Hvala potpredsjedniče,<br />
Zaista sam zahvalan poslaniku Medojeviću što je postavio ovo pitanje. Ovo sam<br />
razumio kao još jednu mogućnost da i ovim povodom afirmišemo zajedno rezultate koje<br />
Crna Gora ostvaruje u procesu evroatlantske integracije. Ja sam siguran da se i gospodin<br />
Medojević zajedno sa nama tome raduje. Vaša konstatacija, konstatacija u vašem pitanju<br />
da bezbjednosne agencije ne funkcionišu po NATO standardima, data je pod navodnicima<br />
uz tvrdnju da je to ocjena iz izvještaja NATO povodom evaluacije prvog godišnjeg nacionalnog<br />
programa u okviru Map, što bi za ne upućene, dakle, one koji su pročitali vaše<br />
pitanje i čuli vaše pitanje, mogli sugerisati zaključak da je to stvarno tako. Vjerujem da<br />
to nijeste uradili zlonamjerno i da to potvrđuje visok stepen vaše bezbjednosne kulture,<br />
jer je izvještaj povjerljiv i ne može se javno citirati, a vi ste u svojstvu člana Odbora za<br />
bezbjednost i odbranu imali uvid u ovaj dokument. Ne stoji ni tvrdnja u vašem pitanju da<br />
se radi o negativnoj ocjeni, jer i sami ste imali priliku da se uvjerite, jer ste imali prilike<br />
da pročitate izvještaj da je, kao i u osalim oblastima, konstatovan napredak i u reformi odbrambenog<br />
i bezbjednosng sistema i preporučeno dodatno usklađivanje sa NATO standardima.<br />
U izvještaju su detaljno analizirane reforme koje Crna Gora sprovodi i u sferi<br />
političkih, ekonomskih i vojno odbrambenih pitanja i konstatovan značajan napredak<br />
i napori u sprovođenju reformi. Ono što je posebno važno, potencirana je kompatibilnost<br />
procesa evropske i evroatlantske integracije i značaj ispunjavanja obaveza u sedam<br />
ključinih oblasti iz mišljenja Evropske komisije što će se odraziti i na progres u procesu<br />
evroatlantskih integracija.<br />
Sve pozitivne ocjene i preporuke koje su sadržane u izvještaju potencirane su i u<br />
diskusiji na sastanku Sjevernoatlantskog savjeta NATO i <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 27. juna ove godine<br />
na kojem smo učestvovali ministar odbrane Boro Vučinić i ja, a predsjedavao je zamjenik<br />
generalnog sekretara NATO-a Kalaudio Bisonjero. Dva dana nakon toga, na završnom<br />
ministarskom sastanku crnogorskog predsjedavanja Jadranskom poveljom u Budvi, u<br />
čijem radu je učestvovao i generalni sekretar NATO- a Andres Fog Rasmusen, on je,<br />
između ostalog, istakao da je, citiram, Crna Gora postala odličan primjer i da se kratko<br />
vrijeme približila evroatlantskoj zajednici i NATO-u. Citiraću, takođe, to što je generalni<br />
sekretar Rasmusen rekao i povodom ovog pitanja, od velike je važnosti obezbijediti da<br />
crnogorske bezbjednosne službe i odbrambeni sektor dostignu NATO standarde. Mi smo<br />
svjesni da se još više moramo fokusirati na sprovođenje cjelovitih reformi u svim oblastima,<br />
što je jedini put za dostizanje NATO standarda i u tako važnoj i osjetljivoj sferi kao<br />
što je bezbjednosna. Mi ćemo to raditi zajedno sa Parlamentom i na političkom i na profesionalnom<br />
planu sa našim partnerima u NATO-u. Mislim da je na osnovu svega ovoga<br />
jasan odgovor da se bilo koja konstatacija u Izvještaju NATO-a ne može dovoditi u bilo<br />
kakvu vezu sa onim što vi nazivate, citirajući, sinhronizovanim i dobro organizovanim<br />
medijskim i političkim kampanjama protiv nekih ambasadora zemalja NATO-a, završen<br />
citat. Ništa slično nije sadržano u Izvještaju NATO-a, niti je bilo kada to pomenuto od<br />
predstavnika bilo koje zemlje članice. Nije ni moglo biti, jer ta vaša konstatacija jednostavna<br />
nije tačna. Hoću da vjerujem da ste vi i to uradili iz najbolje namjere kao lider<br />
jedne građanske partije i političar kojem je stalo do bržeg napretka <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> na putu<br />
ostvarivanja strateških ciljeva među kojima je članstvo u NATO visoko na listi prioriteta.<br />
Želim, takođe, da vas relaksiram, gospodine Medojeviću, i da je sve to tačno, nijedna ozbiljna<br />
zemlja ne vodi svoju spoljnu politiku niti donosi odluke na osnovu izvještaja samo<br />
svojih ambasadora, pa makar oni bili najbolji na svijetu. Hvala.<br />
- 80 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala i vama, ministre.<br />
Pravo na komentar odgovora.<br />
NEBOJŠA MEDOJEVIĆ:<br />
Gospodine ministre, apsolutno mi je drago da dijelimo zabrinutost za procese evroatlantskih<br />
integracija. Što se tiče bezbjednosne kulture ili moje zakonske odgovornosti<br />
vezano za objavljivanje dokumenata ...., upravo ste mi vi pomogli jer ste citirali Rasmusena.<br />
Nijesam rekao ništa drugo nego što je rekao generalni sekretar, i to mjesec dana<br />
prije nego što sam imao uvid u taj izvještaj. Radi se o političkoj ocjeni da bezbjednosne<br />
agencije ne rade svoj posao, ne rade po standardima NATO-a, a to znači da ne rade po<br />
standardima demokratskih zemalja, pa ni zemalja Evropske unije. Šta to može značiti za<br />
mene kao političara i analitičara, dozvolićete da se i time moramo baviti? To znači jedno<br />
veoma oštro diplomatsko upozorenje da prestanete sa neprijateljskim aktivnostima prema<br />
nekim ambasadama zemalja NATO pakta, prije svega u obavještajnoj sferi. Toliko mogu<br />
da kažem, za dalje bih morao da prekršim neka dokumenta u koje sam imao uvid, a koje<br />
imaju oznaku tajnosti. Prema tome, ovdje se radi o sljedećoj situaciji. Vi kao ministar<br />
spoljnih poslova niste stali u odbranu ambasadora jedne od najznačajnijih zemalja Evropske<br />
unije, kada je bio izložen organizovanoj medijskoj harangi i progonu i onda ste za<br />
uzvrat dobili pismo ambasadora svih zemalja članica Evropske unije. Mislim, gospodine<br />
Roćen, da se to nije desilo nijednom ministru spoljnih poslova zemlje kandidata prilikom<br />
procesa pristupanja Evropskoj uniji. Da sam na vašem mjestu, ozbiljno bih se zabrinuo.<br />
Znam da ste vi zabrinuti, i ne samo vi nego i premijer Lukšić. Pretpostavljam da premijeru<br />
nije drago što ima takve ocjene i što će mu očigledno vrlo brzo doći trenutak kada<br />
će morati da se opredijeli da li čuvati carstvo gospodina Đukanovića, uz vašu pomoć i<br />
gospodina Markovića, ili će početi da radi za interese ove države da sprovodi reforme. Ta<br />
je oblast, vjerujte mi, gospodine Roćen, to vi dobro znate, ne moramo koristiti diplomatski<br />
rečnik, posebno interesantna za sve zemlje Zapadne Evrope. Da li naše bezbjednosne<br />
službe prisluškuju opozicione lidere, aktiviste civilnog sektora, novinare? Da vas ne<br />
podsjećam sada, u jednoj istinskoj demokratskoj zemlji, Velikoj Britaniji, Vlada se trese<br />
zbog sličnog slučaja. Kada jednom dođe demokratska Crna Gora, kada otvorimo dosijea<br />
i kada vidimo koga je sve i u kojem obimu Agencija za nacionalnu bezbjednost i policija<br />
prisluškivala, tajno pratila, na koji je način prikupljala podatke i, još gore, konstruisala<br />
lažne neistine o tim ljudima, vjerujte mi da će ovdje dolaziti svi analitičari, naučnici koji<br />
se bave pitanjima demokratske kontrole službe bezbjednosti, da pišu doktorate na temu<br />
rada crnogorskih službi koje nemaju podatak o narkobosu Darku Šariću, izgubio im se iz<br />
radara, ali zato znaju sve živo o svakom aktivisti nevladinog sektora, o svakom kritičaru<br />
gospodina Đukanovića, o svakom opozicionom lideru. Dolazi vrijeme suočavanja sa evropskim<br />
standardima. Vi znate da ovo što pričam je tako. Koliko ko može da priča, vi<br />
zbog političkih interesa i obaveza, ja zbog zakonskih obaveza, to je sada drugo pitanje.<br />
Zapadne zemlje neće tolerisati da prisluškujete njihove ambasadore, da radite ono što<br />
radite našim ljudima i našim opozicionim poslanicima, i to ćete vrlo brzo da čujete, moža<br />
i za nekoliko nedjelja.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala vam, kolega Medojeviću.<br />
Poslanik Strahinja Bulajić.<br />
- 81 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
STRAHINJA BULAJIĆ:<br />
Gospodine potpredsjedniče, gospodine ministre, uvažene kolege,<br />
S ozbirom na činjenicu da, po pravilu, NATO u svoj sastav u punopravno članstvo<br />
ne prima države koje nijesu riješile pitanje granica sa susjedima, takođe ukoliko ti susjedi<br />
demarkacionu liniju stavljaju pod sumnju, a od četiri države sa kojima se Crna Gora<br />
graniči linija kopnene granice nije definisana i nije nesumnjiva sa bar tri susjedne države.<br />
Shodno Poslovniku o radu Parlamenta, Vladi sam postavio poslaničko pitanje:<br />
,,Kako Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> ,,gleda” na članstvo u NATO paktu, s ozbirom da nema riješeno<br />
pitanje spoljnih kopnenih i akvatorijalnih granica”?<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Ministar Roćen.<br />
MILAN ROĆEN:<br />
Hvala.<br />
Prije nego odgovorim na pitanje uvaženom gospodinu Bulajiću, još jednom bih<br />
htio da podsjetim na predlog sa ranijeg Premijerskog sata poslanika Radulovića koji je<br />
tražio izmjene Poslovnika, kako bi mogli postavljati pitanja na sjednici i odmah direktno<br />
odgovarati. Žao mi je što gospodin Medojević nije ostao ovdje u sali, iskoristio bih<br />
ipak priliku da prokomentarišem neke njegove konstatacije. Pošto nije tu, onda bi to bilo<br />
izlišno.<br />
Zahvaljujem, uvaženi gospodine Bulajiću, što ste postavili ovo pitanje. Želim<br />
odmah da vas relaksiram, znam da ste zabrinuti, da to može biti razlog da se uspori progres<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> na putu ka članstvu u NATO-u. Neće to usporiti Crnu Goru na putu ka<br />
punopravnom članstvu u NATO-u iz više razloga. Navešću dva. Prvo, Crna Gora nema<br />
otvorenih pitanja sa susjedima, bez ozbira što vi pominjete da još uvijek nijesu potpisani<br />
sporazumi o demarkaciji granice. Jedan jedini na prostoru bivše Jugoslavije koji je potpisan<br />
do sada jeste Sporazum između Republike Makedonije i Republike Kosovo. Mi<br />
nemamo otvorenih pitanja sa susjedima i Crna Gora je prepoznata, a to je sadržano i u<br />
Godišnjem izvještaju Evropske komisije i u Izvještaju NATO-a, povodom evalvuacije<br />
prvog godišnjeg nacionalnog programa, kao i od strane svih članica Evropske unije i<br />
NATO-a i najviših evropskih i svjetskih zvaničnika kao faktor stabilnosti, zemlja koja objektivno<br />
ima daleko značajniju ulogu u regionu nego što je to njena geografska i populaciona<br />
veličina. Kao uspješna evropska priča, kao katalizator stabilnosti, kao zemlja dobrih<br />
vijesti i da ne nabrajam sve te pozitivne kvalifikacije na adresu <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> sa najrelevantnijih<br />
adresa. To je ponovljeno i na ministarskim sastancima i na najvišim nivoima, nedavno,<br />
nakon završetka veoma uspješnog predsjedavanja, nizom regionalnih inicijativa,<br />
kao što su CEFTA, Centralno evropska inicijativa, proces saradnje u Jugoistočnoj Evropi,<br />
Američkojadranska povelja, Jadranskojonska inicijativa. Na kraju crnogorskog predsjedavanja<br />
Jadranskom poveljom koju sam maloprije pomenuo u odgovoru na poslaničko<br />
pitanje gospodina Medojevića, 29. juna u Budvi, a to se desilo da je prvi put od kada je<br />
formirana ta najznačajnija bezbjednosna inicijativa prisustvuje generalni sekretar NATOa.<br />
Gospodin Rasmusen je tom prilikom, između ostalog, rekao da je Crna Gora konstruktivan<br />
igrač u regionu koji doprinosi bezbjednosti i preko svojih granica. Crna Gora nema<br />
spornih pitanja razgraničenja sa susjedima jer su kao i u slučaju drugih bivših jugoslovenskih<br />
republika po zaključcima Badinterove komisije, republičke granice iz vremena SFRJ<br />
- 82 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
prihvaćene kao državne granice. Preostalo je jedino trajno rješavanje pitanja razgraničenja<br />
na prevlaci, o tome sam maloprije govorio u odgovoru na poslaničko pitanje uvaženog<br />
poslanika Labudovića, ali želim da ponovim i ovom prilikom. Ni za nas ni za hrvatsku<br />
stranu to se ne smatra otvorenim pitanje. Otvoren je proces rješavanja po dogovoru dvije<br />
vlade, koji je podržan od strane Brisela u duhu dobrosusjedstva i zajedničke evropske i<br />
evroatlantske perspektive. Vi znate, u ovom konkretnom slučaju, da se već devet godina<br />
se primjenjuje sporazum i nije bilo za sve to vrijeme nijednog incidenta ni sa crnogorske<br />
ni sa hrvatske strane na tom dijelu granice. Drugo, svi smo mi svjedoci, dakle radi se o<br />
istom pitanju, da to za Hrvatsku nije bio problem i da je Hrvatska, u međuvremenu, postala<br />
punopravna članica NATO-a. Mi upravo smatramo da puna integracija u evroatlantske<br />
i evropske strukture predstavlja najbolji okvir za marginalizaciju pitanja granica uopšte,<br />
jer granice postaju tačke koje spajaju ljude, narode i države. Nažalost, to je posebno u<br />
našem regionu, svi to dobro znamo, često bio povod za nesporazume, pa i u ovom konkretnom<br />
slučaju. Mi sve radimo da u procesu pridruživanja EU i NATO-u rješimo i ovo<br />
pitanje, jer je naša politika fokusirana na to da Crna Gora bude dio rješenja, a ne nikako<br />
dio problema ili zemlja koja će unositi svoje probleme u evropske i evroatlantske strukture.<br />
Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala vam, ministre.<br />
Pravo na komentar ima kolega Bulajić.<br />
STRAHINJA BULAJIĆ:<br />
Gospodine ministre, vi kažete da nema otvorenih pitanja. Koliko god to vama bilo<br />
beznačajno, ja kažem da ima, i to na tri granice. Samo ću jednu stvar koja je veoma ozbiljna.<br />
Ministar pravde <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> je nedavno, u vašoj pratnji, ministra inostranih poslova,<br />
i predsjednika Vrhovnog suda, dogovorio sa ministrom pravde lažne države Kosovo<br />
da se do kraja godine potpiše niz sporazuma, te da se u tom roku završi demarkacija<br />
kvazigranične linije sa tom tzv. državom. Iako veoma dobro znate, gospodine ministre, za<br />
stav najznačajnijeg partnera <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> Republike Srbije, a to je nema granice <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong><br />
i Kosova, već samo i isključivo <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i Srbije, te da je granica Srbije i <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong><br />
jasno demarkirana i da bi razgovor o toj temi apsolutno predstavljao ugrožavanje teritorijalnog<br />
integriteta Republike Srbije. Nijesam dobio odgovor na postavljeno pitanje, vi ste<br />
govorili šta je govorio Rasmusen, to mene, pravo da vam kažem, mnogo i ne interesuje,<br />
mene interesuje šta vi kažete. Očigledno je da problem demarkacije kopnenih granica<br />
sa Srbijom i te kako postoji, ali izgleda da je mnogo važnije da nas mediji upoznaju sa<br />
vašom izjavom datom u Prištini prije par mjeseci, da se veoma, citiram, dobro osjećate<br />
što ste uticali na odluku <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> da prizna nezavisnost Kosova. Pa, dobro, to su mediji<br />
prenijeli, a niko nije demantovao.<br />
Gospodine ministre, sada se otvaraju druga pitanja. Ili vas, odnosno Vladu <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong> određeni zvaničnici NATO-a i dalje koriste kao oruđe za dezintegraciju Srbije, ili<br />
vas baš briga za kodekse NATO alijanse, ako ih više možemo zvati i kodeksima, tamo se<br />
svašta nešto događa, nego je to vaša volja i želja da date svoj doprinos razbijanju teritorijalnog<br />
integriteta Srbije, ili je, pak, možda to tek samo pokušaj dodvoravanja NATO-u po<br />
hitnom postupku ne vodeći računa ama baš ni o kakvim posljedicama. Zahvaljujem.<br />
- 83 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala, kolega.<br />
Tražili ste, ministre, pojašnjenje ili odgovor sa kolegom Brajovićem. Izvolite.<br />
MILAN ROĆEN:<br />
Ovo što je sada govorio uvaženi poslanik Bulajić nijesam shvatio kao pitanje nego<br />
kao njegove opservacije, komentare. Ne želim da uvazim u to šta vi mislite o NATO-u, o<br />
Kosovu, o Srbiji.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Ministre, možda se nijesmo razumjeli. Kolega Bulajić nije postavio dopunsko<br />
pitanje. Dao sam vam mogućnost da odgovorite jer ste prije tražili komentar ili<br />
pojašnjenje na izlaganje kolege Brajovića. Ukoliko nastavite da komentarišete izlaganje<br />
kolege Bulajića, moraću i njemu dati, ali to je izvan poslovničkog okvira.<br />
MILAN ROĆEN:<br />
Onda odustajem, nije mi postavio pitanje, nijesam dobro razumio, ali se maloprije<br />
dok je gospodin Marković odgovarao na pitanja gospodina Brajovića, nije složio<br />
sa mojom konstatacijom da je usvajanje izbornog zakona uslov za dobijanje datuma za<br />
pregovore. Rekao je da sve to treba gledati kumulativno. Složio bih se u jednom dijelu<br />
komentara, dakle od nas se očekuje da ispunimo sve uslove. To je apsolutno tačno. Kada<br />
se radi o glasanju koje ste vi pominjali, ovdje se glasa samo o prvom uslovu tj. glasa se<br />
o izbornom zakonu ovdje u Parlamentu, tu je ta razlika. Znate li u čemu je još razlika? I<br />
danas smo ovdje govorili o mjerljivosti rezultata. Znate da su neki lakše, a neki teže mjerljivi.<br />
Što se tiče prvog uslova i kako će se mjeriti taj rezultat, je li zakon usvojen ili nije<br />
usvojen. Sami ćete se složiti sa mnom da se radi o vladavini prava, borbi protiv korupcije<br />
i organizovanog kriminala. Bilo bi fenomenalno i idealno kada bismo mogli reći - do 12.<br />
oktobra završili smo tu borbu, ili kada se radi o trajnom zbrinjavanju raseljenih lica u<br />
Crnoj Gori. To su neke stvari koje ćemo raditi tokom cijelog ovog procesa, a siguran sam<br />
i mnoge stvari sjutra kada postanemo članica Evropske unije. U tome su samo razlike<br />
vezane za to koliko je koji od ovih sedam uslova važan za mišljenje Evropske komisije i<br />
konačnu odluku Evropskog Savjeta. Zahvaljujem na mogućnošću da odgovorim na ovaj<br />
komentar. Hvala svima koji ste mi postavili pitanja, jer je to bio razlog da danas provedem<br />
ovoliko vremena ovdje zajedno sa vama. Hvala vam.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala vam.<br />
Zaključujemo i ovaj set pitanja ministru vanjskih poslova i evropskih integracija,<br />
gospodinu Milanu Roćenu.<br />
Prelazimo na set pitanja kolegi, odnosno, ministru unutrašnjih poslova gospodinu<br />
Ivanu Brajoviću. Prvo pitanje ima poslanik Novica Stanić.<br />
NOVICA STANIĆ:<br />
Gospodine Brajoviću, za vas moje poslaničko pitanje je glasilo:<br />
Zašto je na tenderu za nabavku 60 specijalnih vozila za potrebe opštinskih službi<br />
za zaštitu i spašavanje kao najpovoljniji prihvaćen ponuđač Ljetopis Automotive kada je<br />
njegova cijena, u odnosu na druge ponuđače, bila veća za 30 % i više, a šest vatrogasnih<br />
- 84 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
vozila opredijeljenih Opštini Pljevlja ne odgovaraju uslovima terena na koje će gasiti<br />
moguće požare? Evo kratkog obrazloženja:<br />
Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> je 28. decembra 2007. godine donijela odluku da se raspiše tender<br />
za nabavku 60 specijalnih vozila za gašenje požara i spasavanje i potrebe opštinskih<br />
službi za zaštitu i spasavanje. Ministarstvo finansija svojom odlukom od 13. februara<br />
2008. godine podržalo je nabavku takvih vozila i to kreditnim putem na period od 20 godina,<br />
da bi 20. februara 2008. godine bio raspisan tender za nabavku pomenutih vozila. A<br />
komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda je 24. marta 2008. godine konstatovala da je<br />
bilo šest ponuđača. Na čelu komisije je bio vaš pomoćnik Zoran Begović i ta ista komisija<br />
odbacuje ponude svih ponuđača zbog navodno većih odstupanja. Utvrdila je i da je jedina<br />
ispravna ponuda Ljetopisa Automotive DOO Podgorica, jer je jedina ponudila kredit na<br />
20 godina kao što se tražilo u tenderu iako su druge imale jeftinije ponude preko 30%, a<br />
u nekim slučajevima i duplo jeftinije.<br />
Zaključen je sporazum, ugovor na nepunih 25 miliona evra. Šta se dalje dešava?<br />
Skupština Opštine Pljevlja donosi odluku za ovih šest vozila koja su opredijeljena Opštini<br />
Pljevlja sa ukupnom cijenom 2 136 000 evra sa kamatama i sve što ide uz to. Ali, ne lezi<br />
đavole. Vlada traži od opštine Pljevlja, odnosno, od Skupštine Opštine Pljevlja da se odluka<br />
preinači i da se rok skrati na 10 godina. Neko ko je ponudio najpovoljniju ponudu i<br />
ispoštovao uslove tendera da to bude 20 godina kredit, i dobio taj posao sad Vlada od toga<br />
odustaje i traži da se taj rok skrati na 10 godina. Jednostavno ovdje nešto nije u redu. Da<br />
čujem vaš odgovor pa ću komentarisati.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Ministre, izvolite.<br />
IVAN BRAJOVIĆ:<br />
Gospodine potpredsjedniče Šturanoviću, poslaniče Staniću,<br />
U cilju sagledavanja realnih potreba za opremanje opštinskih službi za zaštitu i<br />
spašavanje, Ministarstvo unutrašnjih poslova je 2007.godine formiralo ekspertsku radnu<br />
grupu od predstavnika ministarstva i opštinskih službi za zaštitu i spašavanje radi<br />
utvrđivanja ... opštinskih službi za zaštitu i spašavanje i sačinjavanje predloga o vrsti<br />
i broju specijalnih vozila koja je potrebno nabaviti za svaku opštinu posebno. Radna<br />
grupa je sačinila informaciju i dostavila je Ministarstvu unutrašnjih poslova, koje je<br />
zajednno sa predstavnicima Vatrogasnog saveza i sa komandirima sllužbe za zaštitu i<br />
spašavanje iz sve tri regije ponovo analizirala konkretne predloge za prioritetnu nabavku<br />
specijalnih vozila za opštinske službe za zaštitu i spašavanje. Sve je rađeno zajedno.<br />
Zbog ozbiljnosti problema i detaljnog analiziranja potrebe svake opštine za specijalnim<br />
vozilima ministarstvo je decembra 2007. godine organizovalo još jedan sastanak sa svim<br />
starješinama opštinskih službi za zaštitu i spašavanje i na tom sastanku je utvrđen predlog<br />
iste za nabavku specijalnih vozila po vrstama, tipu i količinama. Odabrana su četiri tipa<br />
specijalnih vozila. Utvrđeno je da je neophodno nabaviti 59 specijalnih vozila za gašenje<br />
požara i spašavanje, za opštinske službe za zaštitu i spašavanje i za Vojsku <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.<br />
Za službu zaštite u Pljevljima predložena je nabavka specijalnih vozila za gašenje požara<br />
i spašavanje i to navalno vozilo unimog 4. 000/300 litara četiri komada i prateće vozilo<br />
sa 7 hiljada litara dva komada. Na poziv ministra unutrašnjih poslova održan je sastanak<br />
- 85 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
sa predsjednicima opština ili ovlašćenim predstavnicima opština na kojem je zaključeno<br />
da Ministarstvo unutrašnjih poslova treba da sprovede postupak oglašavanja radi jedinstvene<br />
nabavke specijalnih vozila za gašenje požara i spašavanje. Na osnovu navedenog,<br />
Ministarstvo unutrašnjih poslova je pripremilo, a Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> razmotrila i usvojila<br />
informaciju o opremanju opštinskih službi za zaštitu i spašavanje specijalnim vozilima za<br />
gašenje požara i spašavanje i donijela zaključak od 28. decembra 2007. godine kojim je<br />
zadužila Ministarstvo unutrašnjih poslova da raspiše tender za nabavku specijalnih vozila<br />
za gašenje požara i spašavanje.<br />
U cilju realizacije označenog zaključka objavljen je poziv za javno nadmetanje,<br />
prikupljene ponude, sproveden postupak otvaranja, ispitivanja i vrednovanja ponuda o<br />
čemu je komisija za otvaranje, ispitivanje i vrednovanje ponuda sačinila odgovarajuće<br />
zapisnike sve u skladu sa odredbama Zakona o javnim nabavkama. Ponude za isporuku<br />
specijalnih vozila za gašenje požara i spašavanje dostavilo je šest ponuđača. Ponuđač<br />
Ljetopis Automotiv DOO iz Podgorice izabran je za najpovoljnijeg ponuđača budući da<br />
je jedini ponuđač koji je ispunio sve uslove iz tendera i ponudio način plaćanja putem<br />
kreditiranja. Ovo znači da ne stoje navodi da je ponuđena cijena veća za 30% i više, jer<br />
je samo navedeni ponuđač ispunio uslove iz tenderske dokumentacije, te se nije mogao<br />
po cijenama upoređivati sa drugim ponuđačima budući da ostali ponuđači nisu ispunili<br />
uslove iz tendera. Samim tim su njihove ponude odbijene kao neuredne, nepotpune.<br />
Naime, ponuđač Ljetopis Automotiv DOO je preko Austrijske banke obezbijedio kreditna<br />
sredstva za finansiranje nabavke specijalnih vozila za gašenje požara i spašavanje, i dao<br />
sledeće uslove: rok otplate od 12 godina sa polugodišnjim anuitetima, grejs period od<br />
dvije godine, kamatna stopa od 2,3% na godišnjem nivou uvećana za šesto mjesečni aurivor<br />
i provizija banke od 0 ,25%. Sa navedenim uslovima saglasilo se Ministarstvo finansija.<br />
Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> prihvatila je predlog Ministarstva unutrašnjih poslova da preuzme<br />
obavezu vraćanje kredita za nabavku specijalnih vozila za gašenje požara i spašavanje<br />
za opštine koje nijesu u mogućnosti da izmiruju obaveze po osnovu kredita u iznosu od<br />
8 307 783,90 eura i to za Opštine Danilovgrad, Kolašin, Mojkovac, Rožaje, Plav, Cetinje,<br />
Žabljak, Šavnik, Plužine i Andrijevica i da se sa ostalim opštinama zaključe podkreditni<br />
ugovori o vraćanju kredita uvažavajući dogovor Opštine Mojkovac i Pljevlja o<br />
međusobnoj razmjeni dva vozila unimog U5000, navalno vozilo, za vozilo MBatego 1.<br />
529, navalno vozilo sa produženom kabinom.<br />
Dakle, celokupan proces nabavke specijalnih spasilačko vatrogasnih vozila obavljen<br />
je uz aktivno učešće komandira opštinskih službi za zaštitu i spašavanje. Sa njima su<br />
odabrana četiri tipa vozila, a radni tim u kome su deligirani predstavnici opštinskih službi<br />
za zaštitu i spašavanje je iz sve tri regije, njih pet, su sa predstavnicima Ministarstva<br />
unutrašnjih poslova zajednički utvrdili vrstu i tehničke karakteristike specijalnih vozila<br />
koje će biti predmet javnog tendera. Na sastanku komandira svih opštinskih službi za<br />
zaštitu i spašavanje sa resornim pomoćnikom ministrom unutrašnjh poslova koji je održan<br />
11. septembra 2007. godine, komandir opštinske službe za zaštitu i spašavanje u Pljevlja<br />
odabrao je vrstu i broj spasilačko - vatrogasnih vozila. Ovom sastanku prisustvovali su<br />
komandiri svih opštinskih službi za zaštitu i spašavanje. Tip i broj specijalnih vozila za<br />
gašenje požara i spašavanje koje su bile predmet tendera po tehničkim karakteristikama<br />
su u potpunosti odgovarale potrebama svake opštinske službe za zaštitu i spašavanje.<br />
Jedino je ponuđač Ljetopis Automotive DOO Podgorica u potpunosti ispunio uslove iz<br />
tendera i ponudio isporuku vozila na kredit pod povoljnim uslovima na duži vremenski<br />
period. Hvala na pažnji.<br />
- 86 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Hvala vama.<br />
Kolega Stanić.<br />
NOVICA STANIĆ:<br />
Imaću i dopunsko pitanje. Gospodine Brajoviću, svaka vam čast. Ne bih rekao da<br />
ste ministar unutrašnjih poslova, nego diplomatije. Pričate ono što ja ne pitam. Ugovor o<br />
koncesiji Vektre Jakić na pljevaljske šume i tamo u članu 25 piše da je koncesionar imao<br />
obavezu da radi sprečavanja pojave bezpravno …požara na koncesionom području organizuje<br />
sopstvenu službu zaštite šuma. E kada je bilo ovo na dnevnom redu u Skupštini<br />
opštine Pljevlja, ja sam i tada postavio to pitanje. Zašto “Vektra Jakić” koja ima obavezu<br />
po ugovoru da štiti pljevaljske šume od požara to ne radi, nego su dužni građani Pljevalja<br />
da o svome trošku to rade? To je jedan problem. Dakle, zašto Vlada ne natjera svog koncesionara<br />
da poštuje ugovor?<br />
Drugo, kako je moguće da jedan ponuđač koji je ponudio kredit na 20 godina i<br />
Skupština opštine Pljevlja na osnovu toga donijela odluku, nije to mogla bez podrške<br />
parlamentarne većine da uradi. Dakle, prevareni smo. Tada je rečeno kredit na 20 godina.<br />
A onda taj Ljetopis je to promijenio i zahvaljujući nekome iz Vlade <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> skratio<br />
taj kredit na 10 godina. To nije u redu. Prema tome Vi na to odgovor ne dajete. To Vam<br />
govorim zbog još jedne stvari. Američko pravosuđe je pokrenulo sudske procese protiv<br />
Dajnera, dakle proizvođača mercedesovih kola iz Njemačke, zato što su došli do podataka<br />
da su podmićivali funkcionere iz <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, Srbije, Hrvatske i još 20-tak zemalja<br />
da bi dobili unosne poslove. Imam podatak da je direktor tvrtke koja je proizvela ova<br />
vatrogasna kola u Hrvatskoj za Crnu Goru, uhapšen. I tamo je otvorena istraga. Ovdje<br />
izgleda nikakvih problema nema ako se nabave vozila na kredit za 20 godina, to se skrati<br />
na polovinu za 10 godina, a to ne radi niko za crne oči. Dakle, prevarena je Skupština<br />
opštine Pljevlja.<br />
Dopunsko pitanje: Ta vozila ne odgovaraju terenu, evo imam ovdje podatke šta<br />
sve njima odgovara. Ona mogu da idu ravnim, mogu uzastranu, nizastranu, ali stranom<br />
ako postoji bočni nagib, nema. Imaju svu opremu koja ne treba u Pljevljima. Dakle, trebalo<br />
je što skuplja vozila nabaviti da bi se neko tamo ugradio. I moje dopunsko pitanje glasi:<br />
Zašto Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> ne obezbijedi da Vektra koja je koncesionar pljevaljskih<br />
šuma na 30 godina, ispuni obavezu iz člana tačke 25? Dakle, trebala bi da štiti pljevaljske<br />
šume od požara, a to se radi o trošku građana Pljevalja.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Pitam ministra, hoće li da iskoristi sada pravo ili za sledeću sjednicu? Opredijelio<br />
se ministar Brajović za ovu drugu varijantu.<br />
Idemo dalje, kolega Emilo Labudović ima riječ.<br />
EMILO LABUDOVIĆ:<br />
Gospodine potpredsjedniče, koleginice i kolege, gospodine ministre.<br />
Javna je tajna da se preko granice između <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i Republike Srbije u dijelu<br />
koji razdvaja sjever <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i takozvanu kvazidržavnu tvorevinu Kosovo danonoćno i<br />
iz godine u godinu nesmetano obavlja šverc drvne građe i to isključivo u jednom pravcu.<br />
- 87 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
Takođe je javna tajna da Policija <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, za onu Umnikovu i onu sa Kosova nijesam<br />
siguran, ne samo da posjeduje podatke o tome već su na neki način njeni viši i<br />
niži službenici duboko involvirani u ovu nedozvoljenu radnju ili su samo njeni nijemi<br />
posmatrači.<br />
Mještanima pograničnih područja prema Kosovu, poznato je da se u selu Boge<br />
na ulazu u Rugovsku klisuru od pravca planina Mokra i Glođija, kao i u selu Bandžov<br />
koje je smješteno s druge strane planine Hajla, koncentrišu ogromne količine drvne građe<br />
prošvercovane sa prigraničnog područja koje pripada Crnoj Gori, a koja se potom lageruje<br />
uglavnom u selu Raušići na teritoriji Kosova na pilani, čiji je vlasnik izvjesni Hisen<br />
Kur Bogaj. Policiji <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> je takođe poznato da se taj nesmetani i nespriječeni šverc<br />
obavlja u dosluhu sa pojedinim građanima i državljanima <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> čija su imena javna<br />
tajna u tim krajevima. Policija takođe zna da je izvjesni Ram Keljmendi iz sela Hadžovići<br />
na teritoriji Kosova od nekih koncesionara sa područja <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> za velike svote novca<br />
otkupio koncesije za eksploataciju šuma i to na duži period tako da se one sada samo<br />
formalno vode na crnogorske građane. Najporaznije u svemu je što se najveći dio drvne<br />
građe švercuje preko legalnih graničnih prelaza, a tek manji dio preko takozvanih divljih<br />
prelaza i šumskim putevima, kao što je recimo onaj što je zaobilazeći prelaz na Kuli koji<br />
izlazi u selu Radavac kod Peći, kao i dva šumska puta preko planinskog prevoja Čakor.<br />
Imajući sve to na umu, Vama i Vašem ministarstvu sam postavio sledeće poslaničko<br />
pitanje:<br />
Kada će Ministarstvo unutrašnjih poslova <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> konačno prekinuti<br />
prekogranični šverc drvne građe u području opština Berane i Rožaje, preciznije na prostoru<br />
planina Mokra, Hajla, Čakor i Bogićevica? Zahvaljujem. Odgovor sam tražio i u<br />
pisanoj formi.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Ministar Brajović, izvolite.<br />
IVAN BRAJOVIĆ:<br />
Hvala potpredsjedniče.<br />
Naravno, kao i ostale kolege poslanici dobićete u predviđenom poslovničkom<br />
roku odgovor i u pisanoj formi. Prvo ću Vam nešto reći oko uređenja graničnih prelaza, a<br />
onda odgovoriti na ovo Vaše pitanje.<br />
Ministarstvo unutrašnjih poslova u kontinuitetu sprovodi aktivnosti u pravcu<br />
jačanja saradnje u borbi protiv prekograničnog i pograničnog organizovanog kriminala sa<br />
svim susjednim državama. U tom kontekstu želim da vas obavijestim da će se prva sjednica<br />
Komisije za određivanje graničnih prelaza i utvrđivanje režima pograničnog saobraćaja<br />
između <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i delegacije Republike Kosovo održati 26. jula 2011. godine u Prištini<br />
na temu Priprema predloga sporazuma između Vlade <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i Vlade Republike Kosovo<br />
o otvaranju graničnih prelaza u međunarodnom saobraćaju i utvrđivanju dinamike,<br />
rekonstrukcije i otvaranje puta Murino-Čakor-Peć i graničnog prelaza na ovom putnom<br />
pravcu. Trenutno između <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i Republike Kosovo funkcioniše jedan granični pravac<br />
Kula-Kulina na putnom pravcu Rožaje-Kula-Peć. Drugi putni pravac između <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong> i Republike Kosovo, Murino-Čakor-Peć zatvoren je od strane KFOR-a još 1999.<br />
godine. 17.septembra 2010. godine u Podgorici na sastanku u Ministarstvu za evropske<br />
- 88 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
integracije delegacije <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i Republike Kosovo u prisustvu predstavnika Evropske<br />
unije predložili su da se u okviru prekograničnog programa <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i Republike Kosovo<br />
koji će biti podržan IPA sredstvima Evropske unije izgradi zajednički granični prelaz<br />
Kula-Kulina za međunarodni robni i putnički saobraćaj. Sporazumom o graničnim prelazima<br />
između dvije države definisaće se i pogranični saobraćaj kako bi se stanovništvu<br />
nastanjenom u pograničnom području olakšalo kretanje i prelaženje preko zajedničke<br />
državne granice. Izgradnja zajedničkih graničnih prelaza će doprinijeti pojednostavljenju<br />
procedure prelaska državne granice, racionalnosti, unapređenju povjerenja, suzbijanju<br />
prekograničnog organizovanog kriminala i zajedničke odgovornosti za bezbjednost granica<br />
i u skladu je sa smjernicama Evropske komisije za integrisano upravljanje granicom i<br />
konvencijom o policijskoj saradnji u Jugoistočnoj Evropi.<br />
Realizacija ovih i sličnih planiranih aktivnosti doprinijeće izgradnji i unapređenju<br />
sistema graniče bezbjednosti kao i dijela ukupnog bezbjednosnog sistema <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. U<br />
2010. godini i prvom polugodištu 2011. godine Uprava policije je nadležnim tužiocima<br />
procesuirala više lica pod sumnjom da su počinila 83 krivična djela šumske krađe. Osim<br />
tih realizovane su značajne aktivnosti usmjerene na otkrivanju raznih zloupotreba u radu<br />
službenika Šumske uprave koji su nesavjesnim radom i zloupotrebom omogućavali bespravne<br />
sječe šume na području njihove odgovornosti. Službenici Uprave policije radi<br />
provjere zakonitosti postupka prilikom dodjele koncesionog prava korišćenja šuma vršili<br />
su samoinicijativno i po zahtjevima nadležnih tužilaca i provjera operativnih saznanja i<br />
prijava. Radi se o koncesijama na području opština Pljevlja, Žabljak, Bijelo Polje, Rožaje<br />
i Berane. Realizovana je i kontrola konkretnih privrednih društava, a u toku su i provjere<br />
u vezi izmirenja obaveza koncesionara po koncesionim ugovorima zaključenim sa Upravom<br />
za šume na području više opština. Dodatne provjere se rade u odnosu na činjenice<br />
koje se odnose na moguće nezakonitosti prilikom raspolaganja s drvnim sortimentima<br />
od strane koncesionara, a provjerava se i dodjela šuma na koncesiono korišćenje. Pored<br />
kriminalističke, u aktivnosti na suzbijanja šumskih krađa i drugih nezakonitosti u vezi sa<br />
šumama aktivno se angažuje i granična policija koja vrši poslove nadzora državne granice<br />
i obilazak predmetnog i drugih pograničnih područja, optaelektronsko osmatranje,<br />
zasjede, blokade i slično.<br />
Ispostava granične policije Berane preduzima konkretne mjere i na realizaciji sporazuma<br />
o saradnji između granične policije <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i Albanije, <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i Srbije i protokola<br />
o zajedničkim patrolama duž državne granice <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i Albanije, odnosno <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong> i Srbije. Intenzivno se sprovodi tehnički sporazum o privremenim operativnim procedurama<br />
prekogranične saradnje, policije, Uprave policije i KFOR-a na Kosovu. Ovaj<br />
sporazum između ostalog podrazumijeva pojačanu kontrolu državne granice i sinhronizovane<br />
kontrole u saradnji sa snagama bezbjednosti na Kosovu. Pored realizacije navedenih<br />
sporazuma sa graničnom policijom Albanije, Srbije i KFOR-om Uprava policije na ovom<br />
planu ostvaruje konkretne aktivnosti.<br />
Konkretno u vezi područja planina Mokre i Hajla u zimskom preriodu, usled visokog<br />
sniježnog pokrivača i nevremena je veoma nepristupačno što značajno otežava vršenje<br />
poslova nadzora državne granice u tim reonima. Procesuirani slučajevi, operativna i<br />
druga saznanja ukazuju da su šumske krađe i druge nezakonitosti u vezi sa šumom na<br />
ovom području prisutne duži niz godina. Na njihovo suzbijanje Ispostava graniče policije<br />
Berane je u periodu od 2007. do jula 2011. realizovala niz aktivnosti koje su imale konkretne<br />
rezultate. U tom periodu službenici ove ispostave oduzeli su 82,18 m3 čamovih<br />
- 89 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
trupaca, 48,5 m3 ogrijevnog drveta, 38 komada čamovih trupaca i 4m3 rezane građe.<br />
Uprava policije će pored realizacije sporazuma sa navedenim bezbjednosnim partnerima<br />
u okruženju, saradnje sa Upravom za šume, drugim nadležnim ogranima i građanima<br />
nastaviti sa intenzivnim preventivnim, operativnim i operativno taktičkim aktivnostima u<br />
reonu Mokra i Hajla. Hvala vam na pažnji.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Hvala Vama.<br />
Kolega Labudović će iskoristiti pravo na komentar.<br />
Izvolite.<br />
EMILO LABUDOVIĆ:<br />
Gospodine ministre (Prekid).... predstavljalo neki problem, koliko nijesam zadovoljan<br />
efikasnošću borbe ministarstva na čijem ste čelu sa ovom pojavom. Zaplijeniti 80<br />
kubika građe, to je, gospodine ministre, dva kamiona malo veća i stvarno učinak koji<br />
ne zavrijedi komentarisati. Ali, gospodine ministre, postoji nešto što je ozbiljnije i od<br />
same te pojave, a to je činjenica da postoji ogromna razlika između količina drvne građe<br />
odobrena za sječu u privatnim šumama, a izvoz je dozvoljen jedino iz privatnih šuma i<br />
količina drvne građe čiji je izvor zabilježen evidencijom granične policije, taj se odnos<br />
kreće 1 na prema 8 što upućuje da čak i koncesionari švercuju ogromne količine građe<br />
čiji izvoz nije dozvoljen. Da vas podsjetim, koncesije za sječu šuma na Žabljaku dobilo<br />
je preduzeće u čijim pogonima u protekle tri godine nije prerezan nijedan jedini kubik<br />
građe. Takođe, je sve prisutnija pojava da kosovski Albanci otkupljuju koncesione ugovore<br />
ne pitajući za cijenu, jer je opšte poznato da je čitava prerada drvnih sortimenata na<br />
Kosovu bazirana na sirovini iz <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, dok prerada u Crnoj Gori skoro i da ne postoji.<br />
Evidentna je razlika između cijene koju plaćaju koncesionari, a oni su uglavnom<br />
članovi i simpatizeri, a obavezno finansijeri Vaše i Demokratske partije socijalista za<br />
kubik građe na panju plaćaju otprilike oko osam evra i one cijene koja se postiže na<br />
Kosovu a koja se kreće između 100 i 120 evra. Gospodine ministre, jednog će dana neko<br />
morati da podnese i da plati račun za razur jednog od najvećih i najcjenjenijih resursa<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, resursa njenih šuma i za djelovanje određenih grupacija ljudi bliskih vlasti<br />
koja nekontrolisano divlja u ovoj oblasti i koju su analitičari već krstili šumskom mafijom.<br />
A dio te odgovornosti, i to ne mali ako ne najveći, moraće da podnesu i ograni Ministarstva<br />
unutrašnjih poslova.<br />
Gospodine ministre, mislim da je zadnji čas da prvo pospremite u sopstvenim<br />
redovima kao i u redovima Uprave za šume, a onda da bukvalno zaustavite šverc i bezkrupulozno<br />
raubovanje i uništavanje šumskog blaga sa sjevera <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Zahvaljujem.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Hvala.<br />
Sada molim da uzme riječ kolega Vasilije Lalošević, nakon njega koleginica<br />
Snežana Jonica koja ima dva pitanja.<br />
Izvolite kolega Laloševiću.<br />
VASILIJE LALOŠEVIĆ:<br />
Hvala ,gospodine potpredsjedniče.<br />
- 90 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
Poštovane kolege, poštovana Skupštino, poštovani ministre, poštovani građani<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.<br />
Iskoristio sam poslovničku mogućnost i postavio Vam sledeće poslaničko pitanje:<br />
Zašto Vi kao ministar unutrašnjih poslova već sedam mjeseci nijeste podnijeli<br />
predlog za imenovanje direktora policije ili za reizbor aktuelnog ili imenovanje novog<br />
kadrovskog rješenja? Ovo s toga jer je svim starješinama organa uprave prestao mandat<br />
završetkom rada one Vlade, gospodina Đukanovića, pa su odlukom nove crnogorske<br />
Vlade u takozvanom VD stanju.<br />
Gospodine ministre, ispred mene je član 5 aktuelnog i važećeg Zakona o policiji.<br />
Kaže se: Radom policije rukovodi starješina policije, strarješinu policije imenuje<br />
i razrješava Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. U daljem tekstu: na predlog ministra nadležnog za<br />
unutrašnje poslove. Predlog za imenovanje starješine policije Vlada dostavlja Skupštini<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> radi davanja mišljenja. Skupština nakon rasprave o nadležnom radnom tijelu<br />
daje mišljenje o predloženom kandidatu i td. Naravno, zadnja rečenica ovog člana je da<br />
starješina policije ne može biti član političke stranke, niti politički djelovati, ali to je,<br />
nažalost, čini mi se u Crnoj Gori utopija.<br />
Gospodine ministre, Vi imate običaj da dijelite packe i lekcije drugim ljudima koji<br />
su Vam podređeni kada se tiče nekih stvari iz oblasti unutrašnjih poslova i javne uprave.<br />
Ali nijeste smogli snage da sami kažete sebi. Vi gospodine Brajoviću kao ministar ili<br />
alter-ego predložite, dajte predlog za direktora policije makar bilo ko da to bio. Odmah<br />
da se razumijemo, ja ne plediram na nikog konkretno niti govorim o personalnom imenu.<br />
Što se tiče aktuelnog direktora Uprave policije smatram da objektivno na to mjesto treba<br />
da dođe neko drugi i činjenica je da Vi pravite neku vrstu političkih prepucavanja, dakle<br />
Vi gospodo iz SDP-a i DPS-a na osnovu izbora ovog veoma važnog i značajnog položaja.<br />
Dakle, Vi ste kazali da je na osnovu ostvarenih rezultata u realizaciji reformskog procesa<br />
u Upravi policije gospodin Veljović odgovorio zadatku. Pa kad je odgovorio zadatku i<br />
kada ste takvu informaciju dali Vladi <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, zašto ne date predlog? U Vaše posestrimske<br />
ili pobratimske veze, dakle između Vas i DPS-a apsolutno neću da ulazim, a Vama s<br />
obzirom da do danas niste dostavili Vladi svoj predlog i Komisiji za kadrovska i administrativna<br />
pitanja ostaje ovo VD stanje, a to je već sedam ili osam mjeseci. To je jedan od<br />
rijetkih starješina organa upave koji je u VD stanju. Pitam Vas, do kad ćete takvo stanje<br />
održavati? Pojavile su se u štampi izvjesne špekulacije da gospoda iz DPS-a podržavaju<br />
gospodina Veljovića, da Vi pledirate da na njegovo mjesto dođe neko drugi. Pominje<br />
se ime jednog rukovodioca iz jedne od agencija u Crnoj Gori, gospodina Mitrovića. Ne<br />
bih ovom prilikom ulazio u špekulacije, 10-tak sekundi gospodine potpredsjedniče,ali je<br />
činjenicada nakon svega ovoga treba da se razriješi sporna situacija u Andrijevici. Kada<br />
Vi učite gospodu odbornike iz Demokratske partije socijalista da krše zakon, onda, čini<br />
mi se, morate poštovati zakon čl. 5 aktuelnog Zakona o policiji i predložiti konačno<br />
rješenje, pa sviđelo se to gospodinu Đukanoviću ili Krivokapiću ili ne. Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Izvolite, gospodine ministre.<br />
IVAN BRAJOVIĆ:<br />
Htio sam poslaniče Laloševiću da Vas pitam na kakve packe i kome su upućene.<br />
- 91 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
Sada sam shvatio, jer sam to čuo na kraju Vašeg pitanja. Mada moram da Vam kažem da<br />
se ja nijesam stavio ni na čiju stranu u tom odgovoru, nego sam ukazao na neke probleme<br />
koji su nastali u funkcionisanju i nesumljivo jer ne možete negirati da tamo postoje problemi<br />
u funkcionisanju u Andrijevici. A na Vaše pitanje, vrlo ću Vam kratko odgovoriti.<br />
Pošto Vam je poznato u skupštinskoj proceduri je Zakon o izmjenama i dopunama<br />
Zakona o državnoj upravi, a u Vladinoj proceduri je Zakon o unutrašnjim poslovima. Od<br />
usvojenih zakonskih rješenja zavisi način izbora starješina ograna, pa i starješine Uprave<br />
policije. Sve to što ste pročitali u novinama a nije plod mojih davanja informacija medijima,<br />
pretpostavljam da ćete to prihvatiti jer me znate, a ja ću kada se završi procedura<br />
na ovim zakonima shodno rješenjima koja se budu usvojila preduzeti i predložiti Vladi<br />
rješenje. Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Kolega Lalošević, izvolite.<br />
VASILIJE LALOŠEVIĆ:<br />
Apsolutno to nema nikakve veze sa gospodinom Ivanom Brajovićem, lično. Ovo<br />
ima veze sa ministrom unutrašnjih poslova. Nemojte mi samo reći da je ovo zakonito, da<br />
je VD stanje trajalo sedam mjeseci, a ostale starješine ograna uprave su izabrane. Ali, to<br />
nije posao za mene, to je posao za premijera i to je posao za ovu vladajuću koaliciju koja<br />
će, vjerovatno, najzad presjeći i doći do određenog rješenja. Podsjetiću vas samo na jednu<br />
stvar koja je veoma značajna zbog svih nas ovdje i koju treba apostrofirati. Činjenica da<br />
veliki dio obaveze iz Akcionog plana za ispunjenje uslova Evropske komisije leži upravo<br />
na Upravi policije i sasvim je logično da sve ovo što se tiče izbora ili neizbora ili reizbora<br />
direktora policije izaziva pojačanu pažnju u vezi sa radom iste policije jer, podsjetićemo<br />
jednu stvar, ovih dana imamo apsolutno prilike da čujemo sve ono što treba da radimo i da<br />
pojačamo borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. U ovom VD stanju mislim<br />
da se može slabije raditi, dakle, ukoliko Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> uskoro ne odluči i da zadrži<br />
postojeće kadrovsko rješenje ili predloži nekog drugog, mi možemo komotno da sumnjamo<br />
da je to plod dila između najvećih čelnika partija koje su u koaliciji. Podsjetiću<br />
vas na riječi jednog vašeg kolege koji je nakon jedne scene, odnosno jedne situacije u<br />
Podgoričkoj skupštini kazao da je vladajuća koalicija na aparatima. U ljudskom smislu<br />
želim vam 100 godina i da Bog da 200 godina svi zajedno koračamo zemljinim šarom.<br />
U političkom smislu volio bih da se ti aparati vrlo brzo isključe. To je moja želja i to<br />
je najmanji problem. Jedna nedavna posjeta prije par dana ovdje čelnika Demokratske<br />
partije socijalista, čelniku Vaše partije i čelniku ovog doma, možda govori da je došlo do<br />
pokušaja tzv. reanimacije te kolacije. E, kada je došlo do pokušaja reanimacije, davanja<br />
vještačkog disanja, dajte da poštujemo zakon i da ne čekamo sedam mjeseci da promijenimo<br />
ovo V.D. stanje. Ko god da je na čelu Uprave policije moraće da ispunjava sve<br />
one uslove koje nam je dala Evropska komisija . Ponavljam još jednom pozornost cijele<br />
javnosti, pozornost svih političkih subjekata, pozornost onih ljudi koji se bave sličnim<br />
poslovima u ostalim organima uprave u Crnoj Gori jeste apsolutno na tome da se to<br />
V.D. stanje mora razriješiti. Još jednom, neću da špekulišem, pomenuo sam to ime sa<br />
navodima iz štampe. Znam da Vi nijeste dali to ime, ali se spekuliše i sa određenim imenima,<br />
da će gospodin Veljović otići na neko drugo mjesto, ili u zasluženu profesionalnu<br />
penziju, da će na njegovo mjesto doći neko drugi i to je najmanji problem.To je stvar vaša<br />
- 92 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
i vaše koalicije. Ponavljam još jednom, ukoliko dajemo određene sugestije pojedinim<br />
lokalnim samoupravama, pojedinim organima koji po vašem mišljenju i vašeg Ministarstva<br />
unutrašnjih poslova ne rade po zakonu, onda osvrnimo se malo oko sebe i kažimo<br />
- da, i mi nijesmo radili baš po zakonu, sedam mjeseci držimo V.D. stanje. Podsjetiću<br />
vas da je kasnilo slično rješenje o izmještanju tzv. unutrašnje kontrole i da sam vam isto<br />
pitanje postavio i tada je probijen rok pet - šest mjeseci. Na sreću taj se posao završio,<br />
očekujem da će i ovaj posao biti vrlo brzo završen, prije svega u interesu realizacije svih<br />
naših obaveza i zaključaka Evropske komisije. Zahvaljujem.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Idemo dalje, pošto mi nijesmo na aparatima nego u punom radnom angažmanu.<br />
Sada, koleginica Jonica dva pitanja. Izvolite.<br />
SNEŽANA JONICA:<br />
Gospodine potpredsjedniče, dame i gospodo poslanici, poštovani građani.<br />
Ministru unutrašnjih poslova postavila sam sljedeće poslaničko pitanje:<br />
Koje lokalne samouprave su i kada stavile van snage sopstvene odluke o utvrdjivanju<br />
visine godišnje naknade za korišćenje puteva pri registraciji vozila i odluke Vlade<br />
o utvrđivanju visine godišnje naknade za korišćenje puteva pri registraciji vozila?<br />
Tražila sam da mi se dostave sve odluke lokalnih samouprava o utvrđivanju<br />
pomenutih naknada i sve odluke o stavljanju van snage navedenih odluka.<br />
Pitala sam takođe, da li je i u kojim crnogorskim opštinama, u periodu od<br />
donošenja Odluke Vlade o utvrdjivanju visine godišnje naknade za korišćenje puteva pri<br />
registraciji vozila, traktora i priključnih vozila do stavljanja van snage opštinskih odluka,<br />
postojala praksa istovremene naplate ovih prihoda po vladinoj i opštinskoj odluci, koje su<br />
opštine pomenutu naknadu naplaćivale samo po sopstvenim odlukama, a koje u skladu<br />
sa zakonom. Ukoliko jeste, u kojem vremenskom periodu, u kojim opštinama, za koji broj<br />
vozila, koji iznos sredstava je naplaćen suprotno zakonu i uredbi Vlade? Da li je Ministarstvo<br />
preduzelo mjere na obezbjeđivanju poštovanja navedenih propisa u lokalnim samoupravama<br />
i koje mjere je preduzelo?<br />
Koliko je vozila, po kategorijama, nosivosti i zapremini motora registrovano ukupno<br />
u Crnoj Gori i pojedinačno opštinama u 2005, 2006, 2007, 2008, 2009. i 2010. godini?<br />
Odgovor sam tražila i u pisanoj formi.<br />
Razlog za postavljanje ovog pitanja je činjenica da smo negdje prošle nedelje u<br />
ovom parlamentu usvojili izmjene zakona o putevima kojim se izmedju ostalog utvrdjuje i<br />
način utvrdjivanja visine ove naknade o kojoj sam govorila. Vaš partijski kolega gospodin<br />
Andrija Lompar potvrdio je moja saznanja tokom rasprave u plenumu da je bilo nezakonitosti<br />
u naplati naknade za registraciju vozila. Preuzeo je obavezu da mi dostavi podatke<br />
koje sam tražila uz napomenu da će mu za to trebati vrijeme. Imajući u vidu da je evidentno<br />
da su građani oštećeni za značajan novčani iznos koji je samo sa za opštinu Bijelo Polje<br />
u iznosu oko 2 miliona eura za pet godina, a da ja u medjuvremenu nijesam prepoznala<br />
namjeru Vlade da se pozabavi mjerama za obeštećenje gradjana koji su na ovakav način<br />
oštećeni, postavila sam ovo pitanje izmedju ostalog i zbog toga što je u Vašoj nadležnosti i<br />
registracija vozila ali i bavljenje praćenjem rada lokalnih samouprava u onom domenu koji<br />
zaista to treba da radite i da se obraćate onima kojima zaista treba da se obraćate, tražeći<br />
od njih da se ponašaju u skladu sa onim ovlašćenjima koja zaista imaju.<br />
- 93 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
Očekujem da vi za razliku od gospodina Lompara, imajući u vidu da su jedna i<br />
druga oblast direktno u vašoj nadležnosti, imate ove podatke i da ćemo na osnovu onoga<br />
što danas čujemo od vas, a što već u velikoj mjeri imam u saznanju konstatovati i način<br />
kako ćemo obeštetiti sve one gradjane <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> koji su prilikom registracije vozila platili<br />
dupli ili mnogo veći iznos od onog koji su bili obavezni da plate zbog toga što neko<br />
nije poštovao zakon. Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Ministar Brajović.Izvolite.<br />
IVAN BRAJOVIĆ:<br />
Poslanice Jonice, Vi ste konstatovali inače da ste imali tu komunikaciju sa ministrom<br />
Lomparom pa u jednom dijelu on je i nadležan za odgovor na ovo pitanje.<br />
Ja sam se u cilju kompletiranja odgovora i davanja što iscrpnije informacije obratio<br />
i Ministarstvu pomorstva i saobraćaja da bi dobili detaljniji odgovor na ovo pitanje.<br />
Ministarstvo saobraćaja je, kao resorno ministarstvo, po pitanju sprovođenja Zakona o<br />
putevima, saznavši za predmetnu problematiku dana 22. septembra 2009. Godine, uputilo<br />
cirkularno pismo svim jedinicama lokalne samouprave u kojem se zahtjeva da bez<br />
odlaganja postupe u skladu sa Zakonom i ukoliko nijesu stave van snage opštinske odluke<br />
donesene na osnovu ranijeg važećeg Zakona o putevima. Naime, Zakonom o putevima iz<br />
2004. godine u prelaznim odredbama, između ostalog, propisano je da do donošenja novog<br />
podzakonskog akta primjenjivaće se propisi doneseni na osnovu Zakona o putevima<br />
sa zadnjim izmjenama i dopunama iz 1999. godine.<br />
Imajući u vidu da je podzakonski akt odluka o utvrđivanju visine godišnje naknade<br />
za korišćenje puteva pri registraciji drumskih motornih vozila, traktora i priključnih vozila<br />
donešena 2005. godine ista je bila obavezna za primjenu i nije bilo pravnog osnova za<br />
naplatu po osnovu opštinskih odluka koje su trebale biti stavljene van snage.<br />
U cilju Vaše pune informisanosti u prilogu pismene verzije ovog odgovora<br />
dostaviću Vam i pismo koje je ministar saobraćaja i pomorstva uputio jedinicama lokalne<br />
samouprave.<br />
Za dio pitanja čiji odgovor je potpuno u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih<br />
poslova saopštiću Vam ukupan broj registrovanih motornih i priključnih vozila u Crnoj<br />
Gori za proteklih pet godina, dok ću pregled broja vozila pojedinačno po jedinicama lokalne<br />
samouprave usljed obimnosti materijala dostaviti u pisanoj formi.<br />
Na dan 31. 12. 2005. godine ukupno je bilo registrovano 154.529 vozila, od čega:<br />
motocikli 1.363; putnički automobili 139.440; kombi 776; autobusi 771; teretna vozila<br />
9.667; specijalna i radna vozila 811, vučna vozila 410; priključna vozila 1.284; poljoprivrednih<br />
traktora 7.<br />
Na dan 31. 12. 2006. godine ukupno je bilo registrovano 174.372 vozila, od čega:<br />
motocikli 1.625; putnički automobili 158.363; kombi 779; autobusi 829; teretna vozila<br />
10.271; specijalna i radna vozila 837, vučna vozila 438; priključna vozila 1.218; poljoprivrednih<br />
traktora 12.<br />
Na dan 31. 12. 2007. godine ukupno je bilo registrovano 199.889 vozila, od čega:<br />
motocikli 2.966; putnički automobili 179.297; kombi vozila 793; autobusi 1.064 ; teretna<br />
vozila 12.577; specijalna i radna vozila 1.095, vučna vozila 565; priključna vozila 1.516;<br />
- 94 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
poljoprivrednih traktora 6.<br />
Na dan 31. 12. 2008. godine ukupno je bilo registrovano 207.756 vozila, od čega:<br />
motocikli 4.316; putnički automobili 183.682; kombi vozila 1.138; autobusi 1.166; teretna<br />
vozila 13.294; specijalna i radna vozila 1.553, vučna vozila 828; priključna vozila<br />
1.752; poljoprivrednih traktora 27;<br />
Na dan 31. 12. 2009. godine ukupno je bilo registrovano 201.657 vozila, od čega:<br />
motocikli 4.218; putnički automobili 178.208; kombi vozila 1.259; autobusi 1.184; teretna<br />
vozila 12.640; specijalna i radna vozila 1.768, vučna vozila vozila 1.423, poljoprivrednih<br />
traktora 55.<br />
Na dan 31. 12. 2010. godine ukupno je bilo registrovano 185.811 vozila, od čega:<br />
motocikli 2.901; putnički automobili 164.781, kombi vozila 1.044; autobusi 1.147; teretna<br />
vozila 12.096; specijalna i radna vozila 1.847, vučna vozila 941, priključna vozila<br />
1.024, poljoprivrednih traktora 37.<br />
Znači, mnogo brojeva a kompletan pregled za sve opštine daću vam u pisanoj<br />
formi u prilogu ovog odgovora, kao i ovo pismo koje sam Vam rekao ministra pomorstva<br />
i saobraćaja. Naravno, Vi često postavljate veliki broj pitanja. Pogotovo se kroz<br />
ovo sljedeće pitanje koje ćete postaviti to može vidjeti i u tom smislu praktično radimo<br />
dvomjesečno jedan mali izvještaj o radu organa za urpavu i unutrašnje poslove, ali dok<br />
nam daje za pravo mi ćemo odgovarati na ta pitanja. Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Da vidite kako je. Koleginica Jonica ima pravo na komentar. Izvolite.<br />
SNEŽANA JONICA:<br />
Gospodine ministre, na kraju sam predložila još nakon ovog komentara da na<br />
osnovu mojih pitanja uradite vazda dvomjesečne izvještaje o radu i da konstatujete da<br />
ste mi duboko zahvalni zbog toga jer nakon svakog dvomjesečnog izvještaja konstatujete<br />
koliko loše radite svoj posao.<br />
Dakle, za početak, lokalne samouprave su u vašoj nadležnost makar kada se bavimo<br />
onim što ne bi trebali da radite jer nemate zakonska ovlašćenja i kada je to u pitanju<br />
Andrijevica mimo onoga što jesu ovlašćenja iz Zakona o lokalnoj samoupravi, znate šta<br />
treba i šta ne treba da znate. Kada su u pitanju interesi građana, kada su u pitanju podaci<br />
koji govore o tome da je ogroman broj građana <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> prlikom registracije vozila<br />
oštećen za jedan upečatljiv novčani iznos niste informisani, nemate pojma da nijesu stavljene<br />
van snage pet godina, u nekim opštinama, odluke iako je to bilo jasno propisano<br />
zakonom iako vam u tom dijelu zakon daje jasna ovlašćenja da predložite Vladi da stavi<br />
van snage te odluke i da ih uputi Ustavnom sudu. To je onaj dio posla u okviru lokalne<br />
samouprave kada je u pitanju stvarni interes građana kojim se vi, naravno, ne bavite.<br />
Što se pisma tiče koje ste mi obećali da ćete mi dostaviti kao što obično dostavljate<br />
pisani odgovor, tamo negdje u oktobru, hvala Vam , ja to pismo imam i na osnovu<br />
tog pisma sam, na sreću, i na osnovu angažovanja klubova odbornika SNP-a i u Bijelom<br />
Polju i u Danilovgradu došla do podataka da ove odluke nijesu stavljene van snage<br />
po četiri - pet godina. To je ono što treba da bude tema za razmišljanje ministru koji je<br />
nadležan za lokalnu samoupravu, a kojemu je valjda cilj da te lokalne samouprave svoje<br />
poslove obavljaju u interesu građana.<br />
Samo par podataka u vezi sa onim što sam očekivala da danas Vi kažete.<br />
- 95 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
Recimo, u Bijelom Polju je pet godina, svaki građanin koji je registrovao vozilo<br />
osim iznosa koji mu je predviđen Uredbom Vlade, plaćao dodatni iznos koji nije morao<br />
da plaća, odnosno koji je nezakonito plaćao, na način što je, recimo, onaj koji je registrovao<br />
vozilo od 2000 kubika osim 9 eura kako mu Vlada propisuje plaćao još 25 eura svake<br />
godine, pa za ovih pet godina 125 eura iako nije imao obavezu. Onaj koji je registrovao<br />
kamion do 10 tona osim 32.80 centi kako mu propisuje Vlada plaćao je još 120 eura pa<br />
za pet godina po 120 eura priličan novčani iznos. Onaj koji je registrovao kamion preko<br />
15 tona umjesto 68 eura, plaćao je još 195 eura, pet godina. Vi o tome nijeste znali ništa.<br />
Ministar saobraćaja je upravnim nadzorom saznao tako nešto, a prije toga je to saznao<br />
na sastanku sa auto-prevoznicima. Pet godina lokalne samouprave ne primjenjuju zakon,<br />
ne stavljaju van snage odluke onako kako je propisano Zakonom o putevima i Uredbom<br />
naplaćuju od građana duple ili višestruko veće iznose od onih za koje im zakon dozvoljava.,<br />
Vi kao nadležni ministar nijeste obaviješteni, danas nijeste u prilici da mi kao ministar<br />
koji je obavezan da ima te informacije kada je u pitanju lokalna samouprava da kažete<br />
koje su to opštine i kada su stavile van snage i jesu li stavile van snage te odluke, niti<br />
ste u prilici da mi kažete koje ćete mjere preduzeti da svi zajedno riješimo problem koji<br />
je neko napravio neradeći svoj posao kako treba. Kako da obeštetimo sve one građane<br />
koji su zbog ovog što je ovako rađeno nezakonito plaćali veći iznos nego što je trebalo?<br />
Ponavljam, samo kada je u pitanju Bijelo Polje radi se u iznosu od 2 miliona eura. Malo<br />
li je , što bi rekli neki. Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Molim Vas drugo pitanje. Izvolite.<br />
SNEŽANA JONICA:<br />
Dame i gospodo poslanici, poštovani građani, ministru unutrašnjih poslova postavila<br />
sam sljedeće poslaničko pitanje:<br />
Koliko je zahtjeva za prijem u crnogorsko državljanstvo podnijeto Ministarstvu<br />
unutrašnjih poslova od dana početka primjene Zakona o crnogorskom državljanstvu do<br />
dana postavljanja ovog pitanja ukupno, kao i po opštinama, tj. područnim jedinicama<br />
MUP-a pojedinačno, koliko je zahtjeva odbačeno, koliko odbijeno, a koliko pozitivno<br />
riješeno, te koliko se zahtjeva nalazi u proceduri? Podatak sam takođe tražila ukupno i po<br />
opštinama tj. područnim jedinicama.<br />
Koliki je broj zahtjeva koji se na dan postavljanja ovog pitanja, nalazi u proceduri,<br />
a da je za njih već istekao zakonski rok za odlučivanje?<br />
Koliki je broj lica ukupno u Crnoj Gori i pojedinačno za svaku opštinu, Glavni<br />
grad i Prijestonicu, čija su oba roditelja u momentu njihovog rodjenja bili crnogorski<br />
državljani koja su upisana u matične knjige rodjenih, a nijesu upisana u knjige državljana<br />
iako su po tada važećim propisima o državljanstvu morala biti upisana i u knjige državljana<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>?<br />
Koliki je broj lica ukupno u Crnoj Gori i pojedinačno za svaku opštinu, Glavni<br />
grad i Prijestonicu, čiji je jedan roditelj u momentu njihovog rođenja bio crnogorski<br />
državljanin koja su upisana u matične knjige rođenih, a nijesu upisani u knjige državljana<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, iako su po tada važečim propisima o državljanstvu morala biti upisana i u<br />
knjige državljana <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>?<br />
- 96 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
Koji organi uprave su, od dana stupanja na snagu Zakona o crnogorskom<br />
državljanstvu do dana postavljanja ovog pitanja dostavili mišljenje vašem Ministarstvu<br />
u skladu sa članom 12 ovog Zakona i za koji broj lica, da li su svi predmeti u odnosu na<br />
koje su se odnosila navedena mišljenja pozitivno riješeni?<br />
Odgovor sam tražila u pisanoj formi.<br />
Dakle, već ste se osvrnuli na sadržinu i broj pitanja u ovom odgovoru. Na žalost,<br />
sva ova pitanja su vezana samo za jedno pitanje i ja sam u obavezi ako vi to ne radite makar<br />
ja s ove strane da vas podsjećam na činjenicu da Crna Gora ima Zakon o crnogorskom<br />
državljanstvu koji je nepravedan i diskriminatorski prema velikom broju građana <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong>. Da vas podsjećam na činjenicu da postoji veliki broj građana <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> koji čekaju<br />
u postupku za prijem u crnogorsko državljanstvo. Da je takođe veliki broj i ako vi izbjegavate<br />
da mi kažete, ja taj podatak svakako imam, onih za koje Ministarstvo unutrašnjih<br />
poslova nije donijelo odluku u roku koji ste vi predložili kada ste predlagali zakon. Ali,<br />
takodje i da podijelimo ovaj podatak koji je meni takođe jako interesantan, koji je to<br />
broj lica koja su nečijom greškom sada oni koji nijesu upisani u knjigu državljana iako<br />
je prilikom njihovog upisa u knjigu rođenih postojala obaveza po tada važećem zakonu<br />
da budu u knjizi državljana. Jako je bitno da danas ja i Vi podijelimo sa građanima <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong> ovaj podatak koji ja u načelu već imamo, koji je to broj lica doveden u ogromne<br />
probleme samo zbog toga što neko svoj posao nije radio na način na koji je trebao a na<br />
osnovu toga je nekome konstatovano da nema crnogorsko državljanstvo i možda je doveden<br />
u poziciju da vodi postupak koji nije trebao da vrši.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Ministar Brajović. Izvolite.<br />
IVAN BRAJOVIĆ:<br />
Kao što je već uobičajeno poslanica Jonica kroz svoje poslaničko pitanje postavlja<br />
više pitanja. U ovom slučaju to je pet pitanja, ali da idemo redom.<br />
Od početka primjene Zakona o crnogorskom državljanstvu do i zaključno sa 22.<br />
julom 2011. godine, Ministarstvu unutrašnjih poslova ukupno je podnijeto 22.572 zahtjeva<br />
za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom.<br />
U ovom periodu ukupno je riješeno 13.847 zahtjeva za prijem u crnogorsko<br />
državljanstvo, od toga je pozitivno riješeno 11.432 zahtjeva, odbijeno 1.246, obustavljeno<br />
429, odbačeno 665 i prekinut postupak u pet slučajeva.<br />
Takođe u ovom periodu ukupno je izdato 5.065 garancija da će lice steći crnogorsko<br />
državljanstvo kada donese otpust iz državljanstva druge države čije državljanstvo<br />
posjeduje.<br />
Ukupno je u radu na dan 22. jul 2011. godine ima 8.725 zahtjeva. U broj zahtjeva<br />
u radu uračunati su i zahtjevi za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom za koje je<br />
ovo ministarstvo podnosiocu zahtjeva izdalo garanciju da će biti primljeno u crnogorsko<br />
državljanstvo ako u roku od dvije godine donese otpust iz državljanstva države čije<br />
državljanstvo posjeduje, a garancija po kojima podnosilac zahtjeva još nije dostavio minsitarstvu<br />
rješenje o otpustu državljanstva druge države ima 2.915, tako da ukupno u radu<br />
bez izdatih garancija ima 5.810 zahtjeva.<br />
O zahtjevu za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom odluku donosi Mini-<br />
- 97 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
starstvo unutrašnjih poslova, kao prvostepeni organ, a ne područne jedinice i filijale za<br />
upravu unutrašnjih poslova. Zbog toga ovo ministarstvo podatke o podnijetim i riješenim<br />
zahtjevima za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom ne vodi po opštinama.<br />
U ministarstvu unutrašnjih poslova ne postoji niti jedan predmet u radu za koji<br />
je istekao zakonski rok za rješavanje a da je podnosilac zahtjeve dostavio sve dokaze<br />
propisane zakonom. Izuzetak su primljeni zahtjevi koji su nekompletirani, kod kojih podnosilac<br />
zahtjeva sticajem crnogorskog državljanstva prijemom nije predložio dokaze propisane<br />
zakonom. Rukovodiće se principom zaštite pravnog interesa podnosioca zahtjeva i<br />
svima se daje dodatni rok za kompletiranje spisa predmeta i pribavljanje potrebnih dokaza.<br />
Navedeno se posebno odnositi na pribavljanje dokaza iz države čije državljanstvo<br />
podnosilac zahtjeva posjeduje. Takvih predmeta je u radu, a kojima je istekao zakonski<br />
rok za rješavanje, ima 778. U interesu stranke, postupak se ne prekida, niti se zahtjev odbacuje<br />
dok se spisi predmeta ne kompletiraju. Ministarstvo unutrašnjih poslova, upoređuju<br />
elektronski registar rođenih sa elektronskim registrom crnogorskih državljana, ustanovilo<br />
je da ima slučajeva da je lice unijeto u elektronski registar rođenih, a nije unijeto u elektronski<br />
registar crnogorskih državljana, iako su momentom rođenja tog lica oba roditelja<br />
bili crnogorski državljani. Ovo ministarstvo sprovodi postupak utvrđivanja činjenica za<br />
navedene slučajeve, upoređujući elektronsku evidenciju crnogorskih državljana sa knjigama<br />
državljana <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> koje se nalaze na čuvanju kod organa lokalne uprave. Dok<br />
se postupak utvrđivanja činjenica ne okonča, Ministarstvo ne može dostaviti tražene podatke.<br />
Kao što je to slučaj, takođe i sa licima čija su oba roditelja u trenutku rođenja bili<br />
crnogorski državljani, Ministarstvo unutrašnjih poslova i za lica kojima je jedan roditelj<br />
crnogorski državljanin do okončanja postupka utvrđivanja činjenica koje se nalaze u elektronskom<br />
registru rođenih, odnosno u knjigama koje se nalaze na čuvanju kod organa<br />
lokalne uprave, neće dostavljati tražene podatke.<br />
U vođenju upravnog postupka Ministarstvo unutrašnjih poslova posjeduje svaki<br />
predmet sa potrebnim dokazima na osnovu kojih je odlučeno. Članom 12 stav 3 Zakona<br />
o crnogorskom državljanstvu propisano je da o prijemu u crnogorsko državljanstvo po<br />
osnovu državnog, naučnog, privrednog, kulturnog, ekonomskog, sportskog i drugog interesa<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, odlučuje Ministarstvo unutrašnjih poslova, uz mišljenje organa javne<br />
uprave nadležnih za ove oblasti. U postupku odlučivanja, mišljenje nadležnog organa<br />
iz člana 12 stav 3 Zakona jedan je od dokaza. O evedenciji riješenih zahtjeva i registru<br />
crnogorskih državljana, mišljenje nadležnog organa se ne evidentira. Na osnovu člana 12<br />
Zakona o crnogorskom državljanstvu, u periodu od 5. maja 2008. od kada je počela primjena<br />
ovog zakona do zaključno sa 22. julom 20011. godine, crnogorsko državljanstvo na<br />
ova način je steklo 109 lica. Takođe, podatak da u periodu od 9.05.2011. do 22.07.2011.<br />
godine je zaprimljeno 777 zahtjeva, a riješeno je rješenjem 1376 zahtjeva i izdato 339<br />
garancija. U ovom periodu bilo je ukupno 53 radna dana. Kada se sve to sabere, otprilike<br />
je u ovom periodu je rješavano dnevno oko 32 zahtjeva. Vi koristite tu priliku što možete<br />
da komentarišete moj odgovor na pitanje, a da ja nemam pravo da komentarišem poslije<br />
vas, uostalom to rade i drugi poslanici. Radi se jedan veoma težak posao primjenjujući<br />
se Zakon o državljanstvu koji vi nazivate tako kako ga nazivate, a ja vam kažem da je<br />
to zakon koji je donio ovaj parlament i koji je u tom smislu obavezujući za Ministarstvo<br />
unutrašnjih poslova. Imam potpunu svijest o tome da je takav zakon u ovom periodu<br />
Crnoj Gori bio neophodan, da tako kažem, tvrd Zakon o državljanstvu. Pošto ste komentarisati<br />
prethodni put oko zahvalnosti ili ne, kada budem osjetio potrebu da treba da se<br />
- 98 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
zahvalim, to ću svakako kao korektan predstavnik ovdje uraditi. Zasad, tu potrebu nijesam<br />
osjetio, niti sam mislio da ima potrebe za tim.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Komentar.<br />
SNEŽANA JONICA:<br />
Tačno je, ministre. Danas prilikom postavljanja poslaničkih pitanja naše je zadnje.<br />
Kada raspravljamo o jako ozbiljnim zakonima, jako značajnim za evropske integracije<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, ministar sjedi, ćuti i čega do kraja rasprave, čeka završnu riječ, da poslanik,<br />
nakon toga što on iznese to što ima, ne može da prokomentariše. Vi jednom u dva mjeseca,<br />
mi svaki put kada vodimo raspravu, a zadnje vrijeme vam je običaj da prećutite raspravu<br />
i da na kraju priče kažete to što imate, što obično nema previše veze sa činjenicama koje<br />
se obično iznose u raspravi.<br />
Sada o ovome što je bila tema pitanja. Dakle, 8.725 predmeta u proceduri, od dana<br />
kada sam vam prošli put postavila poslaničko pitanje vezano za ove podatke do danas,<br />
već ste to vi izračunali, ali i ja, 934 predmeta je pozitivno riješeno. Za 52 radna dana od<br />
tada pa do danas to je, po mojoj matematici, provjereno, 18 predmeta dnevno. Sa tom tendencijom<br />
ovih 8.725 koji su u proceduri biće riješeni za dvije i po do tri godine. Toliko o<br />
tome. Koliko će dugo čekati oni koji su podnijeli zahtjev za prijem i šta mogu da očekuju<br />
oni koji ga još uvijek nijesu podnijeli, jer ste im propisali procedure koji ih dovode u jako<br />
komplikovanu situaciju da bi uopšte i podnijeli zahtjev.<br />
Sada da se vratimo na ovo što sam opet očekivala, kao ministar koji je resorno<br />
nadležan za lokalnu samoupravu, da će mnogo biti ažurniji u smislu odgovora. Pred<br />
sobom imam vaše pismo upućeno svim lokalnim samoupravama u Crnoj Gori, gdje im<br />
tražite da vam do 15. jula 2011., a danas je 25. jul, a vi ste nadležni ministar, pa je za<br />
očekivati da su vam lokalne samouprave ažurno odgovorile onako kako ste to nezakonito<br />
tražili od predsjednika opštine Andrijevica da vam ažurno odgovori, računala sam da ste<br />
vi sabrali te podatke, deset dana nakon tog roka imate eksplicitno sve brojke, da mi kažete,<br />
i meni, i građanima <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, koliko je to ljudi, a po mojim slobodnim procjenama i po<br />
procjenama na osnovu broja lica i spiskova koje ste dostavili lokalnim samoupravama, ta<br />
brojka je prilično velika i prelazi nekoliko hiljada građana <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> koji su po važećem<br />
zakonu, u momentu upisa u knjigu rođenih, trebali da budu upisani u knjige državljana.<br />
Nema ih iako su im oba roditelja crnogorski državljani, nema ih iako im je jedan roditelj<br />
bio crnogorski državljanin i ko zna na što su ih sve upućivali vaši službenici u područnim<br />
jedinicama, da vode ovaj novi postupak, da rade sve ono što ne bi trebali da rade zato što<br />
ste se vi tek sada, dakle 23. juna 2011. godine, tri godine nakon početka primjene novog<br />
Zakona o crnogorskom državljanstvu se sjetili da ima ogroman broj ljudi, dakle nekoliko<br />
hiljada ljudi koji su nečijom greškom ili, preciznije, greškom vaše službe, neupisani i<br />
knjige državljana i iz tih razloga ne mogu da ostvaruju svoja osnovna prava, sada ste se<br />
toga sjetili jer imamo jednu političku priču koja je pozadina ove priče, a ne zbog toga što<br />
se radi o građanima čija su osnovna prava prekršena, koji su time uskraćeni da regulišu<br />
sva druga prava. Hvala.<br />
- 99 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Pošto koleginica Jonica nema više pitanja, sada kolega Neven Gošović. Izvolite.<br />
NEVEN GOŠOVIĆ:<br />
Zahvaljujem, potpredsjedniče.<br />
Koleginice i kolege, poštovani ministre, poštovani građani,<br />
Dana 13. januara 2011. godine Klub odbornika SNP-a u Skupštini opštine Berane<br />
obratio se Vladi <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> zahtjevom za donošenje odluke kojom će obustaviti od<br />
izvršenja odluku o rješavanju stambenih kadrovskih potreba, koju je dana 2.07.2009.<br />
godine donio predsjednik opštine Berane. Naznačenom odlukom predsjednik opštine Berane<br />
uredio je način i postupak rješavanja stambenih kadrovskih potreba lica čiji je rad od<br />
posebnog značaja za opštinu Berane. Za donošenje navedenog opšteg akta predsjednik<br />
opštine nije imao ovlašćenja niti u jednom zakonu, niti u bilo kom opštinskom propisu,<br />
u pitanju je elementarno nezakoniti akt. Na osnovu takvog u svemu nezakonitog opšteg<br />
akta, Stambena komisija i predsjednik opštine Berane u mjesecu decembru 2010. godine<br />
vršili su dodjelu kadrovskih stanova u opštini Berane. Cilj poslaničkog pitanja nije način<br />
dodjele stanove, niti kome su stanovi dodijeljeni, već na koji način Vlada postupa kada<br />
treba primijeniti zakon u odnosu na nezakoniti opšti akt, kada takav akt donese predsjednik<br />
opštine iz redova Demokratske partije socijalista. Kako vladinog odgovora nije bilo<br />
ni nakon mjesec dana, Klub odbornika SNP-a je dana 15.02.2011. godine dostavio Vladi<br />
urgenciju za postupanje po naznačenom zahtjevu. Odgovora nije bilo. Dana 30. marta<br />
ove godine iskoristio sam mogućnost propisanu članom 50 Poslovnika ove Skupštine i<br />
od Vlade zatražio da ovoga puta Klubu poslanika SNP-a u Skupštini <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> dostavi<br />
obavještenje koje je radnje i kada Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> preduzela po naznačenom zahtjevu<br />
Kluba odbornika SNP-a. Odgovora od strane Vlade nema ni do dan danas, a u tom<br />
vremenu u svemu nezakoniti opšti akt proizvodio je pravne posledice na štetu budžeta<br />
opštine Berane i njenih građana. Kod ovakvog ćutanja Vlade <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> ostala mi je samo<br />
mogućnost da postavljanjem poslaničkog pitanja dobijem tražena obavještenja, što ovoga<br />
puta i činim.<br />
Moje poslaničko pitanje glasi: ,,Koje radnje i kada je Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> preduzela<br />
od dana 13. januara 2011. godine po podnesenom zahtjevu Kluba odbornika Socijalističke<br />
narodne partije <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u Skupštini opštine Berane, sa donošenjem odluke kojom će<br />
obustaviti od izvršenja odluku o rješavanju stambenih kadrovskih potreba, koju je dana<br />
2.07.2009. godine donio predsjednik opštine Berane”? Zahvaljujem.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Hvala vama.<br />
Izvolite.<br />
IVAN BRAJOVIĆ:<br />
Hvala.<br />
Poslaniče Gošoviću,<br />
Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, aktom od 14. januara 2011. godine, dostavila je Ministarstvu<br />
unutrašnjih poslova zahtjev Socijalističke narodne partije <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> koja je tražila da<br />
Vlada u skladu sa članom 124 Zakona o lokalnoj samoupravi donese odluku o obustavi<br />
od izvršenja Odluke o rješavanju stambenih kadrovskih potreba koju je donio predsjednik<br />
Opštine Berane.<br />
- 100 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
Ministarstvo unutrašnjih poslova aktom od 25. 01. 2011. godine dostavilo je<br />
zahtjev predsjedniku Opštine Berane kojim je traženo da se odredi prema navodima podnosioca<br />
inicijative uz napomenu da je u obavezi da dostavi sva neophodna dokumenta<br />
koja su prethodila i u vezi sa predmetnom odlukom.<br />
U skladu sa navedenim dostavljen je i zapisnik sa druge redovne sjednice<br />
Skupštine opštine Berane, koja je održana 30. novembra 2010. i nastavljena 1. i 10. decembra<br />
2010. godine. Na sjednici je, u okviru tačke 11 razmatrano pitanje rješavanja<br />
stambenih kadrovskih potreba kupovinom stanova uz informaciju o rješavanju stambenih<br />
kadrovskih potreba kupovinom stanova pod povoljnim uslovima, na osnovu koje se konstatuje<br />
da je predsjednik Opštine Berane, shodno članu 62 stav 3 Zakona o etažnoj svojini<br />
donio odluku o rješavanju stambenih potreba i formirao Komisiju za utvrđivanje kadrova<br />
u lokalnoj upravi Opštine Berane. Po osnovu tog predloga predsjednik Opštine Berane<br />
je donio odluku o rješavanju stambenih kadrovskih potreba, kupovinom stanova po povoljnijim<br />
uslovima.<br />
Znači, potpuno evidentno je da je proces sproveden na osnovu pojedinačne odluke<br />
koju je predsjednik Opštine Berane donio 2. jula 2009. kojom je uređen način i postupak<br />
rješavanja stambenih kadrovskih potreba lica čiji je rad od posebnog značaja za Opštinu<br />
Berane, i tu se i vi i ja slažemo.<br />
Kako je informacija o rješavanju stambenih kadrovskih potreba usvojena na drugojredovnoj<br />
sjednici Skupštine opštine Berane, sa svim pojedinačnim odlukama koje<br />
proizilaze iz pojedinačno donijete odluke o rješavanju stambenih potreba, to su iz tako<br />
utvrđene procedure javno i transparentno dostavljeni Skupštini svi akti u formi informacije<br />
sa svim pojedinostima o tome šta je urađeno na osnovu tako donijetog akta i odluka<br />
Komisije.<br />
Nakon obraćanja Ministarstvu unutrašnjih poslova Skupština opštine Berane na<br />
sjednici održanoj 26. i 27. aprila i 18. i 19. maja 2011. godine, donijela je opšti akt - Odluku<br />
o rješavanju stambenih potreba lica koje bira ili imenuje Skupština opštine, predsjednik<br />
Opštine i drugih lica čiji je rad od posebnog interesa za opštinu.<br />
Donošenjem ovog opšteg akta, pravno i faktički su inovirani i formalizovana odluka<br />
koja proizilazi iz ranije donijetog akta koji je bio predmet zahtjeva upućenog prema<br />
Vladi za obustavu od izvršenja.<br />
Cijeneći ukupnu situaciju Ministarstvu unutrašnjih poslova procijenilo je da<br />
nijesu nastupili uslovi za obustavu akta, shodno članu 124 Zakona o lokalnoj samoupravi,<br />
imajući u vidu sve sprovedene procedure, transparentnost rada koja je proistekla iz<br />
pojedinačno donijetog akta, kao i novu okolnost donošenja opšteg akta kojim se faktički<br />
rješavaju prethodno otvorena pitanja u povodu raspodjele stanova. Hvala na pažnji.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Hvala vama.<br />
Izvolite.<br />
NEVEN GOŠOVIĆ:<br />
Gospodine ministre,<br />
..... Zakona o lokalnoj samoupravi propisano da Vlada ima pravo da odluke<br />
Ustavnog suda obustavi od izvršenja propis i opšti akt Skupštine ili predsjednika opštine,<br />
ako smatra da nije u skladu sa Ustavom i zakonom, ili se njime ograničavaju Ustavom ili<br />
- 101 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
zakonom utvrđene slobode i prava i dužnosti građanina.<br />
Umjesto da ispoštuje ovu zakonsku obavezu i obustavi od izvršenja opšti akt,<br />
jeste donesen od pojedinca, kao lica, ali to je opšti akt, kojeg je na nezakonit način donio<br />
predsjednik opštine Berane, što i ne sporite, uostalom zar bi Skupština donosila odluku<br />
da je u skladu sa zakonom odluka koju je donio predsjednik opštine, Vlada se opredijelila<br />
za ćutanje i ćuti već sedam mjeseci.<br />
Sa druge strane, premijer i ministri danima ubjeđuju javnost da je vladavina prava<br />
ključni uslov za naš zadnji put u evropske integracije, da je vladavina prava najveći izazov<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, i da nema demokratije ako zakoni ne obavezu se podjednako.<br />
Kako ste, gospodine ministre, zaboravili na princip vladavine prava kada je u<br />
pitanju ovaj predmet. Naravno, postoji druga situacija kada je u pitanju odnos Vlade<br />
prema opštinama u kojima vlast vrši Socijalistička narodna partija <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Primjeri,<br />
ranije, Žabljaka, sada Andrijevice, to najbolje pokazuju.<br />
Podsjetiću, dana 4. jula 2009. godine Vlada Mila Đukanovića donijela je Odluku<br />
kojom je obustavljena od izvršenja Odluka Skupštine opštine Žabljak o raspisivanju izbora<br />
za predsjednika Opštine Žabljak, za dan 16. avgust 2009. godine. Ta, do primitivizma<br />
nezakonita odluka Vlade <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, dana 7. jula 2009. godine, poništena je presudom<br />
Upravnog suda, dok je dana 17. jula odbačena Odlukom Ustavnog suda. Ali, u tom periodu<br />
od mjesec i po dana, onemogućeno je sprovođenje izborne kampanje, a za tako<br />
bezakonje i zloupotrebu službenih ovlašćenja u Vladi nije niko snosio odgovornost.<br />
Takođe, gospodine ministre, kada su u pitanju aktuelna dešavanja u Andrijevici,<br />
okolnosti i činjenice sa kojima ste raspolagali, prvo da Skupština Opštine Andrijevica<br />
duže od šest mjeseci ne održava sjednice, pri čemu se prekinuta sjednica Skupštine od<br />
30. juna 2011. godine, na kojoj nije ni pristupljeno utvrđivanju dnevnog reda, ne može<br />
smatrati održanom sjednicom.<br />
Drugo da Skupština Opštine Andrijevica ne ostvaruje svoje funkcije čime se čini<br />
šteta slobodama i pravima građana, pri čemu je manje važno koliko je čiji doprinos za<br />
postojanje takvog stanja, o tome sud treba da daju građani na izborima.<br />
I treće, da se političkom korupcijom jednog odbornika, pokušava po svaku cijenu<br />
promijeniti vlast u Andrijevici.<br />
Obavezivali su vas da, saglasno članu 125 stav 1 i stav 2 Zakona o lokalnoj samoupravi,<br />
gospodine ministre, Vladi <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> podnesete predlog za sprovođenje postupka<br />
raspuštanja Skupštine Opštine Andrijevica. Vi to nijeste uradili iako ste po zakonu bili<br />
obavezni, već ste se dana 15. 07. 2011. godine, donesenim zakljucima, umjesto na stranu<br />
zakona, pogrešnim tumačenjem propisa stavili na stranu vašeg koalicionog partnera<br />
Demokratske partije socijalista.<br />
Tako postupanje, gospodine ministre, ne vodi ničemu osim daljem haosu i na<br />
taj način donesene, nazovi odluke, ne mogu imati obavezujuću pravnu snagu. Zato vas<br />
pozivamo da se vratite k poznaniju prava i u svemu, saglasno članu 125 Zakona o lokalnoj<br />
samoupravi Vladi <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> podnesete predlog za sprovođenje postupka raspuštanja<br />
Skupštine Opštine Andrijevica . I takođe, i konačno, da nakon evo više od sedam mjeseci,<br />
postupate po zahtjevu Kluba odbornika Socijalističke narodne partije u Skupštini Opštine<br />
Berane i stavite, obustavite .... od izvršenja u svemu nezakoniti opšti akt koji je donio<br />
predsjednik Opštine Andrijevica. Zahvaljujem.<br />
- 102 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Sa pitanjima koja su upućena ministru unutrašnjih poslova, ja ministru Brajoviću<br />
zahvaljujem na učešću u našem radu i prelazimo na pitanja koja su upućena Ministarstvu<br />
finansija.<br />
Ministar Katnić je tu, ja ga pozdravljam u ime svih nas.<br />
Sada dajem riječ kolegi Velizaru Kaluđeroviću koji će prvi postaviti pitanje ministru<br />
Katniću. Izvolite.<br />
VELIZAR KALUĐEROVIĆ:<br />
Gospodine potpredsjedniče, poštovana Skupštino, poštovani građani, gospodine<br />
ministre Katniću,<br />
Jedno od dva poslanička pitanja koja sam postavio, postavljeno je vama, odnosno<br />
Ministarstvu finansija i ono glasi:<br />
Da li je Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> vršila izmjene i dopune Uredbe o kriterijumima za utvrđivanje<br />
korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću , to je uredba iz prošle godine,<br />
ili je donijela novu Uredbu i, ako nije, da li cijeni da to nije neophodno činiti ili su<br />
razlozi druge prirode?<br />
Da li je, i ako jeste, kada je raspisan javni konkurs za raspodjelu dijela prihoda od<br />
igara na sreću za finansiranje planova i programa organizacija iz člana 15 stav 2 Zakona<br />
o igrama na sreću i koji iznos sredstava za raspodjelu se vrši na tom konkursu, a ako nije<br />
raspisan konkurs, molim da navedete razloge zbog kojih se kasni sa njegovim objavljivanjem.<br />
Odgovor sam tražio u pisanoj formi. Do ovog trenutka ga nijesam dobio. Znam<br />
za poslovničku mogućnost da to možete učiniti do početka naredne posebne sjednice, ali<br />
moje kratko obrazloženje mojeg poslaničkog pitanja.<br />
Pitao sam koristeći član 50 našeg Poslovnika vaše Ministarstvo - da li je raspisan<br />
javni konkurs za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću za koji je Zakonom i vašom<br />
Uredbom, odnosno Uredbom Vlade, rok kraj januara mjeseca svake godine i da li su<br />
raspodjeljivana sredstva koja su, po vašoj Uredbi, morala biti raspoređivana u narednih<br />
60 dana, dakle do kraja marta mjeseca.<br />
U februaru sam dobio odgovor da nije raspisan konkurs. Ponovio sam pitanje na<br />
posebnoj sjednici održanoj u maju. Takođe sam dobio odgovor da nije vršena aktivnost<br />
u tom dijelu i da to nije učinjeno zbog toga što se priprema nova uredba koja će na transparentniji<br />
načini urediti pitanje raspodjele dijela prihoda od igara na sreću i da ste najavili<br />
da će ta uredba biti donesena, odnosno njene izmjene do kraja maja mjeseca ove godine.<br />
Pogledao sam na sajtu Vlade, vašeg ministarstva, itd. Nisam našao podatke u<br />
vezi sa tim i cijenim korektno da i ja kao poslanik, ali i ukupna javnost, posebno onaj dio<br />
javnosti koji je neposredno zainteresovan, koji pretenduje da na osnovu programa kojim<br />
će konkurisati, a to je u najvećem dijelu nevladin sektor i one organizacije koje se bave<br />
vrlo značajnim, osjetljivim pitanjima i prema kojim treba da imamo senzibilitet, dobijemo<br />
od ministra odgovor da li je vršena raspodjela. Ako nije, zbog čega nije i zbog čega<br />
se tako dugo kasni. Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
- 103 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
Ministar Katnić ima riječ.<br />
Izvolite.<br />
MILORAD KATNIĆ:<br />
Poštovani predsjedavajući, poštovane dame i gospodo, gospodine Kaluđeroviću,<br />
želim da kažem, kako sam i prethodno informisao u odgovoru na jedno od poslaničkih<br />
pitanja, da je bilo neophodno stvoriti pravne i kadrovske pretpostavke da se izvrši adekvatna<br />
raspodjela dijela prihoda od igara na sreću. Prethodna uredba nije bila u potpunosti<br />
dobro rješenje koje može obezbijediti transparentan proces i kontrolu postupka raspodjele<br />
dijela prihoda od igara na sreću. U praksi primjenom te uredbe uočene su nepravilnosti i<br />
određeni nedostaci koji su trebali biti otklonjeni, a takođe je Vlada donijela odluku da je<br />
neophodno obnoviti i promijeniti mandat komisiji, odnosno članove komisije koji će se u<br />
budućem periodu baviti raspravom dijela prihoda igara na sreću. Kako je ova procedura i<br />
ovaj proces bio započet početkom godine i kako nije mogao biti završen u kratkom roku<br />
zbog neophodnih konsultacija sa predstavnicima Evropske komisije i nevladinog sektora,<br />
to je rad na izmjeni uredbe i na definisanju nove komisije i članova komisije trajao sve do<br />
07. 07. 2011. godine, kada su se stvorili uslovi da Vlada razmotri i usvoji uredbu.<br />
Dakle, Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> je na sjednici od 07. 07. 2011. godine razmotrila i donijela<br />
novu uredbu o kriterijumima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda<br />
od igara na sreću koju je pripremilo Ministarstvo finansija. Cilj donošenja nove uredbe o<br />
kriterijumima za utvrđivanje korisnika i načina u raspodjeli prihoda igara na sreću jeste<br />
povećanje transparentnosti procesa raspodjele sredstava. Takođe, nova uredba predstavlja<br />
značajan iskorak u smislu povećanja kvaliteta monitoringa utroška sredstava raspodijeljenih<br />
po osnovu konkursa za raspodjelu dijela prihoda igara na sreću, kao i evaluacije<br />
planova i programa koji apliciraju na konkurs. S obzirom da je usljed promjene članova<br />
Komisije za raspodjelu dijela prihoda igara na sreću prošao predviđeni rok za raspisivanje<br />
konkursa za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću za 2011. godinu, kako ste i sami<br />
istakli u obrazloženju pitanja, u konsultacijama sa predstavnicima zainteresovanih strana,<br />
u najvećem dijelu sa predstavnicima nevladinog sektora, konstatovana je neophodnost za<br />
dodatnim produženjem roka za raspisivanje konkursa, kako bi se unaprijedio cjelokupan<br />
proces raspodjele i kontrole utroška sredstava. Predstavnici Evropske komisije podržali<br />
su stav Ministarstva finansija da je donošenje nove uredbe od izuzetne važnosti za sam<br />
proces raspodjele sredstava. Komisija za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću će<br />
nakon objavljivanja teksta uredbe u “Službenom listu” <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, dakle, čim uredba<br />
stupi na snagu, raspisati konkurs za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću za 2011.<br />
godinu. Očekivanje je da uredba stupi na snagu ovih dana i da tokom prvih dana avgusta<br />
raspišemo konkurs. Konkurs će biti otvoren 30 dana od dana objavljivanja, nakon čega<br />
će se pristupiti razmatranju pristiglih aplikacija. Za raspodjelu dijela prihoda od igara<br />
na sreću za 2011. godinu namijenjen je iznos od 2.530.000 eura. Dakle, posvećeno smo<br />
radili na izgradnji sistema koji će omogućiti i efikasniju kontrolu raspodjele dijela prihoda<br />
od igara na sreću, ali i transparentniju proceduru i proces raspodjele ovih sredstava.<br />
U saradnji sa nevladinim sektorom, što je potvrđeno na sjednici Savjeta za saradnju Vlade<br />
i nevladinih organizacija, potvrđeno je da je ono što je Vlada predložila i usvojila kao okvir<br />
za raspodjelu adekvatno unapređenje u odnosu na postojeće rješenje i da može imati<br />
pozitivnih efekata. Dakle, Vlada će opredijeliti značajna sredstva, kako je to i Zakonom<br />
o budžetu definisano, i vjerujemo da će implementacija ovih projekata doprinijeti da se<br />
- 104 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
neki važni društveni segmenti u saradnji sa nevladinim sektorom izvrše, kao i da imamo<br />
poboljšanje kvaliteta u mnogim segmentima. Hvala vam.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Hvala Vama.<br />
Izvolite.<br />
VELIZAR KALUĐEROVIĆ:<br />
Gospodine ministre, u Budžetu za 2010. godinu 6,3 miliona evra je ubrano od<br />
koncesionih naknada od priređivača igara na sreću. Biće prilike da objasnite javnosti,<br />
a ja Vas pozivam da to učinite prvom prilikom, zbog čega 2,5 miliona od 6,3 miliona,<br />
kada je jasna zakonska norma da se za ove namjene od ukupno ubranih koncesionih<br />
naknada opredjeljuje 60%? 60% od 6,3 miliona ne može nikako biti 2,5, nego mora biti<br />
preko tri miliona evra. Još nešto, i moram priznati da me pomalo čudi kako nevladin<br />
sektor žešće ne reaguje, jer 75% od ovih 60% sredstava koja se uberu od koncesionih naknada<br />
od priređivača igara na sreću treba da ide nevladinim organizacijama koje se bave<br />
i koje ponude programe iz vlasti borbom protiv korupcije i organizovanog kriminala,<br />
unapređenjem sporta, zadovoljenjem lica s posebnim potrebama itd. dakle, onih oblasti i<br />
onih djelatnosti gdje svaki subjekt u društvu treba da se prema tim pitanjima sa posebnim<br />
senzibilitetom odnosi. Dakle, rok od kraja januara koji je propisan zakonom i uredbom<br />
Vlade već je probijen za šest mjeseci. Dakle, i ta tako umanjena sredstva od 2,5 miliona<br />
ne idu onim korisnicima i podršci onih programa koji su veoma značajni.<br />
Da ne podsjećam, gospodine ministre, Zakon o igrama na sreću usvojen 2004.<br />
godine, a njegove izmjene i dopune 2007. godine, kojim je jasno precizirana obaveza<br />
da se sa svim priređivačima igara na sreću uspostavi takozvana on lajn veza i nadzor, da<br />
nadležni državni organ ima direktnu neposrednu vezu oko toga kako posluju priređivači<br />
igara na sreću i ja sam ubijeđen ne bi se govorilo o koncesionim prihodima na godišnjem<br />
nivou od 6,3 miliona evra, nego o mnogo, mnogo više miliona evra. Ali, očigledno neko u<br />
vlasti i u Vladi maksimalno odugovlači ovaj proces da bi prihodi budžeta koji po zakonu<br />
pripadaju državi, a iz budžeta oni koji su namijenjeni umjesto državi ostajali moćnim<br />
privatnim pojedincima. Ukupna javnost u dobroj mjeri zna ko u najvećoj mjeri kontroliše<br />
djelatnost priređivanja. Tu nema nikakve slučajnosti, nego je veoma značajna kontrola i<br />
upliv onih moćnih pojedinaca na vlast u Crnoj Gori. Hvala vam.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Hvala Vama.<br />
Pitanje ministru finansija.<br />
Izvolite.<br />
ZORAN JELIĆ:<br />
Potpredsjedniče, dame i gospodo poslanici,<br />
Na osnovu članova 187 i 188, stav 2 Poslovnika Skupštine <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> ministru<br />
Miloradu Katniću postavljam sljedeće poslaničko pitanje:<br />
Koji je iznos budžetskih prihoda ostvaren po osnovu osiguranja na penzijskoinvalidsko<br />
i zdravstveno osiguranje u 2011. godini za rad i zapošljavanje stranaca koji su<br />
zasnovali radni odnos u Crnoj Gori tokom ove godine?<br />
- 105 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
Obrazloženje. Do 25. 07. 2011. godine ukupno je izdato 12.630 radnih dozvola za<br />
rad i zapošljavanje stranaca, a u skladu sa Zakonom o zapošljavanju i radu stranaca. Po<br />
tom zakonu svi poslodavci u Crnoj Gori koji angažuju stranca za rad u svojim firmama<br />
dužni su prijaviti istog na obavezno penzijsko-invalidsko i zdravstveno osiguranje. Po<br />
osnovu radnih dozvola koje se planiraju izdati za Crnu Goru za 2011. godinu, takozvani<br />
kvotni sistem, planirano je da se budžetski prihodi ostvare u iznosu od 9.800.000 eura.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Izvolite.<br />
MILORAD KATNIĆ:<br />
Zahvaljujem za postavljeno pitanje poslaniku Jeliću. Želim da saopštim podatke<br />
koje Ministarstvo finansija ima na osnovu evidencije izvještaja Poreske uprave. Dakle,<br />
na osnovu podataka poreske uprave ukupan broj stranih državljana koji su registrovani<br />
u Centralnom registru obveznika i osiguranika po osnovu penzijsko-invalidskog osiguranja,<br />
dakle, po osnovu zaposlenja, ugovora o djelu i samostalne djelatnosti je 10.406.<br />
Na osnovu do sada preduzetih, predatih i obrađenih prijava za obračun zarada izvršen je<br />
obračun doprinosa za 4.446 stranih državljanja, dok je podnošenje i obrada poreskih prijava<br />
za obračun zarada za novoprijavljene strane državljane u toku. Ukupan iznos osnovice<br />
za obračun doprinosa za obavezno socijalno osiguranje je do sada 4.835.253 eura, na<br />
osnovu čega je naplaćeno 2.795.310 eura doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za<br />
strane državljane, od čega jedan milion 688.780 eura po osnovu doprinosa za penzijskoinvalidsko<br />
osiguranje i jedan milion 8.552 eura po osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje.<br />
U prilogu ovog odgovora koji ću dostaviti i u pisanoj formi takođe dostavljamo i<br />
tabelu sa podacima i strukturom obračunatih doprinosa za obavezno socijalno osiguranje<br />
za sve vrste doprinosa na teret osiguranika i na teret poslodavaca za strane državljane.<br />
Zahvaljujem.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Prije nego što kolegi Jeliću dam pravo da prokomentariše odgovor, molim, prije<br />
svega, kolegu Bakića da se uključi. Sljedeći kolega koji treba da postavi pitanje ministru<br />
Katniću je kolega Bakić po redosljedu koji smo dobili, ali imamo molbu kolege Šehovića<br />
zbog neodložnih partijskih obaveza, koji je takođe postavio pitanje, da on nakon kolege<br />
Jelića postavi svoje pitanje. Da li ste saglasni? Jeste. Zahvaljujem.<br />
Kolega Jelić će imati sada pravo na komentar, a nakon njega kolega Šehović.<br />
Izvolite.<br />
ZORAN JELIĆ:<br />
Zahvaljujem, gospodine ministre, na datom odgovoru. /Prekid/ dali taj odgovor s<br />
obzirom da smo pitanje postavili još u petak, pa je bio kratak vremenski period za odgovor.<br />
Zapošljavanje velikog broja stranaca u Crnoj Gori govori koliko posla ima kod nas,<br />
naročito na sezonskim poslovima i to prije svega u ugostiteljstvu, turizmu, građevinarstvu,<br />
poljoprivredi, trgovini i saobraćaju. Zapošljavanje stranaca u Crnoj Gori je regulisano<br />
Zakonom o zapošljavanju i radu stranaca. Veoma je važno da se poštuju odredbe ovog zakona,<br />
naročito u dijelu prijavljivanja stranaca na obavezno penzijsko, invalidsko i zdravs-<br />
- 106 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
tveno osiguranje. Po tom osnovu, budžet <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> ostvaruje značajne prihode što ste<br />
Vi i pokazali u Vašem odgovoru na moje poslaničko pitanje. Međutim, primijećeno je da<br />
jedan dio poslodavaca ne poštuje odredbe Zakona o zapošljavanju i radu stranaca i na taj<br />
način zapošljava radnike u zoni sive ekonomije i nanosi štetu budžetu <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Takav<br />
način zapošljavanja stranaca narušava konkurentnost domaće radne snage na našem<br />
tržištu i na taj način dovodi u neravnopravan položaj domaću radnu snagu, a time se i<br />
umanjuje uticaj i napori Zavoda za zapošljavanje <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> da se domaća radna snaga<br />
učini konkurentnom na domaćem tržištu. Želim da iskoristim priliku i pohvalim akciju<br />
Ministarstva finansija koju ovih dana sprovodite u oblasti naplate poreza, tj. u oblasti<br />
PDV-a, a očekujemo da ćemo uskoro pokrenuti jednu akciju koja bi više unijela reda na<br />
tržište rada i smanjenje sive ekonomije u oblasti rada. Zahvaljujem.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Hvala Vama.<br />
Sada kolega Šehović, a nakon njega kolega Veselin Bakić.<br />
Izvolite.<br />
DAMIR ŠEHOVIĆ:<br />
Zahvaljujem što ste mi dali mogućnost da sada postavim poslaničko pitanje. Koristim<br />
član 187, u vezi sa članom 50 Poslovnika Skupštine Crene <strong>Gore</strong> i postavljam gospodinu<br />
ministru finansija sljedeće pitanje:<br />
Šta Ministarstvo finansija i Vi kao ministar činite da bi se ispoštovao član 3 Zakona<br />
o budžetu <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> za 2011. godinu, kojim je propisana obaveza javnog servisa<br />
Radio Televizije <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> da sredstva u iznosu od 900.000 eura koristi za pokrivanje<br />
troškova prenosa i emitovanja javnog servisa, a koju isti i zvanično odbija da izvrši i<br />
pored činjenice da je to njihova zakonska obaveza, što ste i Vi lično pozdravili u dopisu<br />
upućenom Odboru za ekonomiju, finansija i budžet? Ovo posebno u kontekstu člana 30<br />
Zakona o budžetu, koji upućuje da je za izvršenje budžeta države odgovoran ministar<br />
finansija.<br />
Gospodine ministre, Vama je poznato da je prilikom usvajanja Zakona o budžetu<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> za 2011. godinu Socijaldemokratska partija insistirala na njegovoj punoj transparentnosti,<br />
jer smo bili svjesni činjenice da moramo prestati sa praksom prikrivenog finansiranja<br />
bilo koje potrošačke jedinice, a posebno Javnog servisa Radio Televizije <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong>. Ovo iz razloga što je Javni servis, slobodan bih bio reći, u povlašćenom položaju<br />
u odnosu na ostale potrošačke jedinice zbog činjenice da, sa jedne strane, direktno iz<br />
budžeta svake godine dobija 7,5 miliona eura, a, sa druge strane, još milion eura za programske<br />
sadržaje. Međutim, taj isti Javni servis, kao što je dobro poznato, ne proizvodi<br />
kvalitet koji svi mi od njega očekujemo, a koji od njega očekuje i Evropska komisija, te<br />
zato nema pravo ni država, niti bilo koji drugi privredni subjekt ili regulator da ga dodatno<br />
finansira za milionski trošak prenosa i emitovanja programa koji, uzgred rečeno, svi<br />
ostali emiteri sami plaćaju. Da ne bismo došli u situaciju da ostali emiteri neopravdano<br />
praktično dodatno finansiraju Javni servis i pored obilnih direktnih godišnjih dotacija<br />
koje prima od strane države, predložili smo svojevremeno amandman kojim smo tražili<br />
da milionski trošak prenosa i emitovanja programa Javni servis iz svojih sredstava sam<br />
plaća. Ministarstvo finansija i Vi lično ste tada prihvatili našu argumentaciju i pomenuti<br />
amandman je postao sastavni dio Zakona o budžetu <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> za 2011. godinu. Međutim,<br />
- 107 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
i pored činjenice da je trošak od 900.000 eura postala zakonska obaveza za Javni servis,<br />
isti je jednostavno odbio da izvrši tu zakonsku obavezu. Zato danas imamo situaciju da<br />
svi emiteri, izuzev Javnog servisa izmiruju obavezu prenosa i emitovanja programa, što<br />
znači da je on još uvijek u povlašćenom položaju u odnosu na druge subjekte.<br />
Kako ste nedavno, na zahtjev Odbora za ekonomiju, finansije i budžet koje je<br />
pokazalo interesovanje za ovu problematiku, dostavili odgovor u kojem još jednom<br />
potvrđujete da je Javni servis u obavezi da uplati 900.000 eura za pomenutu svrhu, interesuje<br />
me šta ste konkretno nakon toga uradili da se ispoštuje zakon za čiju realizaciju<br />
ste na osnovu člana 30 Zakona o budžetu Vi ogovorni? Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala i Vama, kolega Šehoviću.<br />
Da čujemo odgovor ministra Katnić.<br />
Izvolite.<br />
MILORAD KATNIĆ:<br />
Poštovane dame i gospodo poslanici, poštovani poslaniče Šehoviću,<br />
Ja želim da potvrdim ovo što ste naveli u Vašem pitanju i obrazloženju i da ukažem<br />
na par dodatnih činjenica. Članom 3 Zakona o budžetu <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> za 2011. godinu propisano<br />
je da će opšti prihodi budžeta u ukupnom iznosu od 7 miliona 579 hiljada i 305<br />
eura biti preusmjeravani Javnom servisu Radio Televizija <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Sredstava u iznosu<br />
900.000 eura Javni servis Radio Televizija <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> će koristi za pokrivanje ukupnih<br />
troškova prenosa i emitovanja Javnog servisa, a koji nijesu obuhvaćeni programom 1701<br />
prenos radio-difuznog signala na teritoriji <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> preko radio-difuznog predajnika u<br />
okviru budžeta Ministarstva kulture. S tim u vezi, u skladu sa Zakonom o budžetu, Radio<br />
Televizija <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> je u obavezi da uplati iznos od 900.000 eura Radio difuznom centru.<br />
Članom 16 Zakona o javnim i radio-difuznim servisima <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, odnosno stavom 2<br />
navedenog člana, propisano je da je organ državne uprave nadležan za poslove finansija<br />
dužan da sredstva namijenjena Radio Televiziji <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> usmjerava mjesečno u skladu<br />
sa posebnim uputstvom. S obzirom da Ministarstvo finansija nije dobilo zahtjev od Radio<br />
Televizije <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> da preusmeri sredstva odobrena Radio-difuznom centru, Ministarstvo<br />
finansija ne može da izvrši navedeno preusmjeravanje samostalno. Ukoliko bi Ministarstvo<br />
finansija izvršilo preusmjeravanje, smatramo da bi došlo do kršenja navedenog<br />
člana zakona o radio-difuznim servisima <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Podsjećam, da je članom 31, stav<br />
3 Zakona o budžetu propisano da je za zakonito trošenje sredstava odbrenih potrošačkoj<br />
jedinici odgovoran budžetski izvršilac, čime se jasno utvrđuje odgovornost zakonitosti<br />
trošenja budžetskih sredstava. Ministarstvo finansija je upoznato za problemom realizacije<br />
člana 3 Zakona o budžetu za 2011. godinu. U tom smislu, na sastanku koji smo<br />
inicirali i koji je održan sa predstavnicima<br />
Radio Televizije <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i u dopisu upućenom Ministarstvu kulture iznijet je jasan stav<br />
o obavezi pridržavanja člana 3 Zakona o budžetu za 2011. godinu, odnosno obavezi uplate<br />
sredstava Radio-difuznom centru. Sa svoje strane Ministarstvo finansija preduzimaće<br />
i preduzima sve mjere koje su u našoj nadležnosti da ispoštujemo član 3 Zakona o budžetu<br />
i izvršimo uplatu sredstava koja su definisana zakonom. Zahvaljujem.<br />
- 108 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala Vama.<br />
Izvolite.<br />
DAMIR ŠEHOVIĆ:<br />
Hvala, potpredsjedniče. Gospodine ministre, koristim priliku da Vam se zahvalim<br />
javno na odgovoru koji čujemo. Ali, da i pored toga konstatujem jednu činjenicu, a to je<br />
da smo mi sada skoro da bih mogao reći u apsurdnoj situaciji - sa jedne strane imamo član<br />
3 Zakona o budžetu <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> za 2011. godinu koji ste Vi sami citirali; sa druge strane<br />
imamo pisani dopis ministra finansija, odnosno Vas lično, da je Radio Televizija <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong> u obavezi da uplati iznos od 900.000 Radio-difuznom centru; sa treće strane imamo<br />
odgovor Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, koji je uzeo u obzir Vaše mišljenje i<br />
složio se da je Radio Televizija <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u obavezi da podmiri taj milionski trošak po osnovu<br />
prenosa i emitovanja programa; sa četvrte strane imamo organski Zakon o budžetu,<br />
koji u članu 30 u dijelu koji je vezan za izvršenje budžeta kaže da je za izvršenje budžeta<br />
države odgovoran ministar finansija. Naravno, u članu 31 stoji i ono što ste Vi pročitali,<br />
ali da i pored toga imamo javni dopis kolega iz Televizije <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> koji obavještavaju<br />
da nema zakonske mogućnosti, niti za to opredijeljenih sredstava da učestvuju u finansiranju<br />
prenosa i emitovanja programa putem zemaljskih sistema. Moja intencija je bila<br />
da aktuelizujem ovo pitanje i da svi postanemo svjesni apsurdne situacije u kojoj se kao<br />
država danas nalazimo. Jer, mi prebacivanjem odgovornosti, odnosno nečinjenjem da se<br />
zakonska obaveza izvrši, dajemo nekom drugom za pravo da krene stopama čelnih ljudi<br />
Televizije <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Takođe, našim nedovoljnim činjenjem ohrabrujemo Javni servis<br />
da i dalje nastavi da krši zakon, oko čega smo se ovdje složili. Takođe, moja motivacija<br />
da postavim ovo poslaničko pitanje je da se pred očima crnogorske javnosti još jednom<br />
aktuelizuje ova tema, iz prostog razloga što status kvo zapravo ozakonjuje nezakonit rad<br />
jednog subjekta, u ovom slučaju Javnog servisa, jer oni očigledno i pored svih ovih potvrda<br />
koje sam naveo i pored pisanih priznanja da je to zapravo njihova obaveza, izbjegavaju<br />
da plate svoju zakonsku obavezu i što je najgore ovakvim stanjem zapravo dovodimo u<br />
neprincipijelan i neravnopravan položaj poreske obveznike koji nastavljaju da finansiraju<br />
Javni servis, iako Javni servis u ovom slučaju dokazano krši zakon, što je možda još gore,<br />
ovom situacijom zapravo primoravamo sve ostale emitere da finansiraju i dodatno Javni<br />
servis. Zbog toga vas pozivam da zajednički počnemo da rješavamo ovaj problem, jer<br />
se plašim da će krupni kapitalni projekti koji su od strateškog značaja za državu Crnu<br />
Goru trpjeti zbog činjenice da neko očigledno krši zakon i da ne želi da ispuni zakonsku<br />
obavezu koja je jasno propisana članom 3 Zakona o budžetu <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> za 2011. godinu.<br />
Hvala vam.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Sada pitanje ima kolega Veselin Bakić.<br />
VESELIN BAKIĆ:<br />
Hvala, gospodine potpredsjedniče.<br />
Koleginice i kolege, poštovani ministre Katniću,<br />
Iskreno da vam kažem, očekivao sam da neću imati razloga da se u ovom visokom<br />
domu bavimo vi i ja ovakvim pitanjima. U to sam vjerovao i nakon rasprave prije mjesec<br />
i po. Pričali smo i usvajali izmjene i dopune Zakona o državnom premjeru i katastru,<br />
- 109 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
kada ste Vi, između ostalog, govorili da izmjenama zakona obezbjeđujemo efikasniji i<br />
bolji rad insitucija koje moraju da se primjenjuju, kada ste govorili o tome da ukidamo<br />
biznis barijere izmjenama zakona, kada ste govorili da pojednostavljujemo procedure i<br />
kada ste govorili da skraćujemo rokove za postupanje Uprave za nekretnine koja treba da<br />
implementira ovaj zakon. Međutim, praksa je pokazala suprotno. Ja sam Vam tog dana<br />
rekao da možemo donositi kvalitetne, dobre zakone, ali ako nemamo institucije i ljude da<br />
ih primjenjuju, bolje da se manemo tog posla i da ne radimo na takav način.<br />
Reći ću radi javnosti koje sam pitanje postavio koristeći poslovničku mogućnost:<br />
Kada će Uprava za nekretnine, odnosno njena služba u Andrijevici postupiti po<br />
zahtjevu Opštine Andrijevica, broj 954-110-13 od 18.02.2011. godine? Toga dana naša<br />
je služba podnijela zahtjev da se izvrši upis jedne parcele u zoni gradskog građevinskog<br />
zemljišta, državnog vlasništva koje po zakonu pripada Opštini. Samo treba da se izvrši<br />
formalni upis, jer je detaljnim urbanističkim planom privedena namjeni, a opština uložila<br />
značajna sredstva da je privede namjeni. Međutim, katastar svojim činjenjem omogućava<br />
privatnoj firmi koja koristi već godinama taj prostor da zauzme bespravno, da određene<br />
postupke vodi prema opštini i prema građanima i da umanjuje budžetska sredstva na taj<br />
način. Ta firma, takođe, ometa korišćenje lokalnog puta i moderne stočne pijace. Nakon<br />
toga obratili smo se i direktoru Uprave za nekretnine gospodinu Orlandiću, u četvrtom<br />
mjesecu urgentno da interveniše da bismo dobili vlasništvo na toj parceli i da bismo neke<br />
razvojne projekte realizovali. Međutim, ja sam kasnije shvatio da kako slabi pozicija<br />
SDP-a u izvršnoj vlasti, tako slabi i pozicija njenih funkcionera. Tako da je jači jedan<br />
funkcioner Demokratske partije socijalista koji je poznati član glavnog odbora i koji je šef<br />
ove službe od njegovog direktora iz Podgorice. Jednostavno po njegovim nalozima neće<br />
da postupa. Ja sam i vas zamolio na prethodnoj...<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala Vam.<br />
Izvolite.<br />
MILORAD KATNIĆ:<br />
Uvaženi poslaniče Bakiću,<br />
Podsjetiću, takođe, da sam rekao i da zakon treba da donese unapređenje ne samo<br />
poslovnog ambijenta, već i procedura i rada Uprava za nekretnine, evidenciju imovine<br />
i imovinskih prava, da postoje problemi koje smo zajedno prepoznali u funkcionisanju<br />
sektora koji se odnosi na definisanje imovinskih prava, na uknjižbu imovinskih prava i na<br />
ostvarivanje prava pred organima države od strane građana i privrednih subjekata. Radi<br />
se na unapređenju rada, ali to zahtijeva vrijeme, to je proces i nije moguće preko noći<br />
unaprijediti funkcionisanje svih organa, bilo zbog objektivnih ili subjektivnih okolnosti.<br />
Ali, svi stvaramo uslove i kroz zakone i kroz svoj rad da se to unapređenje ostvari i da<br />
se prepoznaju pozitivni pomaci. Lično sam se, takođe, založio da se u dijelu imovinskih<br />
pitanja mnoge otvorene stavke ili mnoga pitanja koja su dugo stajala neriješena razriješe,<br />
da se ubrza njihovo razrješenje bez obzira na političku ili drugu pripadnost i da se predmeti<br />
koji su od interesa za opštinu i državne organe stave kao prioritet, tj. da se da naglasak<br />
na rješavanju ovih pitanja.<br />
U vezi sa Vašim pitanjem želim da saopštim informacije koje sam dobio od Uprave<br />
za nekretnine, informacije sa kojima raspolaže Ministarstvo finansija, kao i ono što<br />
- 110 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
će biti ubrzanje ovog procesa nakon i ličnog angažovanja u vezi sa Vašim pitanjem. Usmena<br />
rasprava o navedenom predmetu bila je zakazana za 20.05.2011. godine, aktom<br />
zaštitnika imovinsko- pravnih interesa <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 18.05.2011. godine zatraženo je odlaganje<br />
usmene rasprave o predmetu. Uprava za nekretnine, područna jedinica Andrijevica<br />
je po već zakazanom terminu za 20.05.2011. godine održala usmenu raspravu na kojoj je<br />
bio prisutan glavni administrator Opštine Andrijevica i donijela zaključak da se rasprava<br />
odlaže za 15.06.2011. godine.<br />
Obavještenjem stranaka u postupku o novom terminu održavanja usmene rasprave,<br />
zaštitnik imovinsko-pravnih interesa je ponovo zatražio odlaganje usmene rasprave<br />
zbog prethodno preuzetih obaveza, kao i dostavljanja spisa navedenog predmeta<br />
na upoznavanje. Područna jedinica Andrijevica je 15.06.2011. godine u prostorijama<br />
Poreske uprave donijela zaključak da se rasprava odlaže, a o terminu održavanja naredne<br />
stranke u postupku će biti obaviještene pismenim putem, putem poziva. Kako objektivno<br />
nijesu postojali uslovi za određivanje termina za održavanje nove rasprave, zbog adaptacije<br />
poslovnih prostorija Uprave za nekretnine, područna jedinica Andrijevica, ista nije<br />
mogla biti zakazana do završetka radova. Od strane područne jedinice Andrijevica Ministarstvo<br />
finansija je dobilo obavještenje, dakle, nakon Vašeg pitanja i naše intervencije, da<br />
je adaptacija poslovnih prostorija završena i da će pozivi za održavanje rasprave upućeni<br />
glavnom administratoru Opštine Andrijevica i zaštitniku imovinsko pravnih interesa biti<br />
upućeni danas, 25.07.2011. godine, a da će rasprava biti zakazana za 08.08.2011. godine<br />
sa početkom u 10 časova, kako bi se ubrzalo i vjerujemo razriješilo ovo pitanje i kako bi<br />
se ostvarila imovinska prava u skladu sa zakonom. Hvala vam.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala.<br />
VESELIN BAKIĆ:<br />
Gospodine ministre, niko od Uprave za nekretnine nije tražio preko noći da uradi.<br />
Ali, ako nije dovoljno šest i po mjeseci da se jedan /Prekid/ zašto ta služba postoji. Molim<br />
Vas, čemu ta služba postoji? Vi ste u članu 33 sad izmijenjenog zakona korigovali 122<br />
člana i rekli da mora da postupi služba u roku od 15 dana za upis. Ako ima neriješenih<br />
imovinsko-pravnih problema, neka donesu rješenje da ne mogu da izvrše upis. Ali, služba<br />
ne radi ništa. Prvi put su zakazali raspravu, zaštitnik imovinskih prava nije došao, ali<br />
drugi put su dva napisala da ne mogu da dođu - Ličina i Novović da bi imali alibi za<br />
ono što ne radi vaša služba, utrkivali su se da zove jedan službenik i drugi pa su dva<br />
zaštitnika poslali. Vi nijeste informisani, Vama ovo neko poturi i napiše. Ali morate da<br />
preduzmete sve da vratite službu, da radi da bude servis građanima i institucijama koje<br />
koriste njihove usluge. Ja sam Vam rekao i prošli put, razumijem da imaju sad druga<br />
pitanja i probleme, službenik koji vodi upravni postupak i šef službe su glavni akteri<br />
ove afere o kojoj pričamo čitavi dan, o kojoj sam postavio pitanje i gospodinu ..... Oni<br />
nemaju vremena da se bave ovim poslovima, oni predvode neke svadbarske povorke po<br />
Andrijevici, prave skupštine po kafanama. Pogledajte, ljudi, šta rade ti službenici koje<br />
narod plaća da rade druge poslove. Mi smo nedavno usvojili, prije nedelju dana Zakon o<br />
službenicima i namještenicima. Član 9 kaže - Državni službenik, odnosno namještenik<br />
vrši poslove politički neutralno i nepristrasno, u skladu sa javnim interesima. Drugi stav<br />
kaže - Državni službenik, odnosno namještenik dužan je da se uzdržava od javnog ispol-<br />
- 111 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
javanja svojih političkih uvjerenja. Pogledajte ružnu sliku vaših službenika po Andrijevici,<br />
šta rade i kako rade. Oni dezavuišu rad čitave državne uprave, nanose ljagu državnim<br />
službenicima i namještenicima. Meni je krivo što je u zgradi Opštine taj organ, pa misle<br />
ljudi da je to organ lokalne uprave i nama nanose štetu.<br />
I da vam kažem još jedno, trebali ste da budete svjedoci u četvrtak kada sam<br />
prisutan bio tamo kako se ponaša taj šef službe u građanskom birou Opštine Andrijevica.<br />
To da ste vidjeli garantujem, ministre, da ne biste mu dozvolili više da uđe u kancelariju<br />
državne uprave. I molim vas, povedite računa da te službe rade svoj posao, a ne da budu<br />
partijske, političke kancelarije jedne opcije. Pogledajte TV snimke, pogledajte ostalo<br />
odakle se izvještavalo i šta se radilo ovih dana. Hvala vam.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala i Vama.<br />
Sljedeće pitanje je poslanika Zarije Pejovića. Dok se ne pojavi, predlažem da riječ<br />
uzme Aleksandar Damjanović.<br />
Izvolite.<br />
ALEKSANDAR DAMJANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem, poštovana Skupštino.<br />
Poštovani građani, ministre Katniću,<br />
Ja sam postavio sljedeće poslaničko pitanje:<br />
Da li Crna Gora efikasno koristi sredstva takozvanih IPA fondova predviđena<br />
u višegodišnjem indikativnom finansijskom okviru Evropske komisije u iznosu od<br />
200.000.000 evra, za period 2007 - 2013. godina; koliko projekata finansiranih iz ovih<br />
sredstava je urađeno, o kojim se projektima radi i kakav je procenat iskorišćenosti ovih<br />
sredstava po komponentama; u kojoj fazi se nalazi implementacija decentralizovanog sistema<br />
upravljanja ovim sredstvima, kakva je sadašnja kontrola upotrebe ovih sredstava i<br />
da li je državna administracija i administracija u lokalnim samoupravama osposobljena za<br />
brzo, efikasno i optimalno korišćenje ovih sredstava, imajući u vidu svih pet komponenti?<br />
Odgovor sam tražio u pisanoj formi. Naravno, po ustaljenoj praksi, do ovog<br />
momenta ga nema. Tako da će mi biti otežano komentarisanje, ali evo da probam da<br />
obrazložim poslaničko pitanje.<br />
Ovaj Parlament je ovdje krajem 2007. godine, dakle prije tri i po godine ratifikovao<br />
okvirni sporazum između Vlade <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i Komisije evropskih zajednica o<br />
pravilima za saradnju koja se odnose na finansijsku pomoć Evropske zajednice Crnoj<br />
Gori u okviru sprovođenja instrumenata pretpristupne pomoći, IPA fondovi. Dakle, pune<br />
tri i po godine je prošlo od kada smo ratifikovali okvirni sporazum inače jedinog instrumenta<br />
pomoći. Tako da smo kao i uvijek u pogledu brzog prepisivanja i donošenja zakona<br />
bili zaista efikasni. Međutim, imam utisak da smo kao i uvijek u velikom problemu sa<br />
implementacijom svega onoga što je trebalo da se uradi. Naravno, jedna od stvari koja je<br />
trebalo da se uradi i to veoma brzo po donošenju Zakona i ratifikacije ovog Sporazuma<br />
je bila da se donese odgovarajući dokument, odnosno uredba o organizaciji decentralizovanog<br />
upravljanja IPA sredstvima. Međutim, svjedoci smo da je ova uredba donesena 23.<br />
juna 2011. godine, dakle pune tri i po godine nakon što smo definisali ovdje u članovima<br />
ovog Sporazuma kad i na koji način to treba raditi. Ono što takođe još čeka jeste takozvano<br />
definisanje položaja revizorskog tijela, odnosno institucije koja bi bila kontrolor<br />
- 112 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
trošenja IPA sredstava u Crnoj Gori. I sada imamo jednu odluku gdje je to urađeno na<br />
dosta delikatan način, dakle gdje nema nezavisnosti revizorskog tijela, a vidimo da je<br />
zakon i dalje u fazi radne verzije i dat je i na vašem sajtu. Ono što upozoravajuće jeste<br />
i ono što je radila KPMG kada je ocjenjivala sposobnost naše administracije da koristi<br />
ova sredstva, gdje su jasno date određene zamjerke. Ono o čemu se puno priča i na nivou<br />
lokalnih samouprava i na nivou države jesu IPA sredstva, IPA fondovi. Međutim, od te velike<br />
priče, čini mi se, vrlo malo je konkretnoga, a s obzirom da već pola godine formalno<br />
možemo da koristimo takozvane komponente tri i četiri ovih fondova, bojim se da će nam<br />
se desiti ono što se desilo i Makedoniji koja je brže bolje dobila status kandidata i sve ono<br />
što joj pripada ali se nije bila pripremila da iskoristi sve što treba. Složićemo se da ovih<br />
200 miliona evra koji su u ovih šest godina dodijeljeni Crnoj Gori nije mala svota, kako<br />
da zamijeni ogromne kredite onamo gdje može koje ova država uzima sve više i više i<br />
zadužuje se, tako da bude i ogledalo sposobnosti administracije na oba nivoa, da li smo<br />
spremni za evropske standarde i za korišćenje evropskih para. Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala, gospodine Damjanoviću.<br />
Ministar Katnić.<br />
Izvolite.<br />
MILORAD KATNIĆ:<br />
Poštovane dame i gospodo, poštovani poslaniče Damjanoviću, zahvaljujem na<br />
pitanju, ali ono sadrži i veliki broj potpitanja koja cijenim da su jako važna i zato je<br />
naš odgovor detaljan i na 10 stranica. Zbog vremena možda neću imati priliku sve da<br />
pročitam, ali ću one osnovne stvari koje su važne truditi se da saopštim i dostaviti u pisanoj<br />
formi kako je to definisano Poslovnikom.<br />
Ministarstvo finansija je dobilo u petak nakon radnog vremena devet poslaničkih<br />
pitanja. Potrudili smo se da na svako damo precizan odgovor i u nominalnim iznosima<br />
i da ga obrazložimo u pisanoj formi i sjutra ćemo nakon detaljne provjere sve odgovore<br />
dostaviti kako je to traženo i u pisanoj formi.<br />
Ovo pitanje je veoma važno zato što govori ne samo o kapacitetima administracije,<br />
već o mogućnosti da koristimo sredstva Evropske unije ta priključenja države<br />
Evropskoj uniji. U tom smislu, izgradnja institucija, izgradnja kapaciteta i povlačenje<br />
sredstava koje će biti na najbolji način urađeno je mjera, kako ste vi rekli, sposobnosti<br />
administracije, ali i države da bude partner Evropskoj komisiji i Evropskoj uniji u izgradnji<br />
demokratskog društva i implementaciji zajedničkih projekata. Zbog toga je za nas u<br />
Ministarstvu finansija ovo jedan od prioriteta, jedan od najvažnijih poslova. U samom<br />
obrazloženju ste prepoznali da su mnoge stvari koje su jedno vrijeme bile nedefinisane,<br />
jer smo imali kašnjenja i urađene u međuvremenu i tokom ove godine i da je Evropska<br />
komisija u svojim izvještajem prepoznala da posebno u prvoj komponenti je vidljiv napredak<br />
i da su stvari započete i ubrzane, takođe u drugoj komponenti.<br />
Iskoristiću priliku da probam i da pročitam makar dio odgovora na vaše pitanje.<br />
Dakle, Crna Gora se nalazi u centralizovanom implementacionom sistemu upravljanja<br />
EU predpristupnim fondovima. Trenutno sve aktivnosti koje se tiču tenderskih procedura,<br />
ugovoranja i plaćanja vrši delegacija Evropske unije u Podgorici. Jedan od ciljeva<br />
Vlade <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> je prelazak na decentralizovani sistem upravljanja, što podrazumijeva<br />
- 113 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
prenošenje vlasništva nad upravljanjem evropskim fondovima na nacionalne organe.<br />
U tom smislu Vlada je u prvom kvartalu ove godine donijela nacionalne mape puta za<br />
uvođenje decentralizovanog sistema u slučaju IPA komponenti 1, 2, 3 i 4. Do uvođenja<br />
decentralizovanog sistema u Crnoj Gori će se implementirati projekti iz prve dvije IPA<br />
komponente tj. podrška tradiciji, jačanja institucija i prekogranična saradnja. Otvaranje<br />
ostalih IPA komponenti, regionalni razvoj, razvoj ljudskih resursa i ruralni razvoj ne<br />
podrazumijeva povećanje sredstava koje je Evropska unija opredijelila za Crnu Goru,<br />
već preraspodjelu projekata za IPA komponente i na ostale komponente na osnovu cilja<br />
projekta i sektorske politike koja je obuhvaćena njihovim aktivnostima. U okviru komponente<br />
1 IPA programa 2007-2010 Crna Gora je dobila podršku u iznosu od 112.066.506<br />
eura koju uključuju i doprinos za finansiranje horizontalnog projekta u oblasti nuklearne<br />
bezbjednosti i zaštite od zračenja. Iznos nacionalnog kofinansiranja je 73.293.648 eura,<br />
odnosno Evropska unija učestvuje u ovim projektima sa 60%, a Crna Gora sa oko 40%.<br />
Iznos nacionalnog kofinansiranja projekata po programskim godinama znatno je veći<br />
od minimalno propisanog IPA regulativom, iz razloga što pored kontribucije iz budžeta<br />
uključuje i kreditna zaduženja. Detaljan prikaz projekata po programskim godinama<br />
dostavićemo u prilog u pisanoj formi.<br />
Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> posvećeno sprovodi aktivnosti koje se odnose na dobijanje<br />
akreditacije od Evropske komisije, što se tiče IPA komponenti 1 i 2. U narednom periodu<br />
očekuje faza tri tj. ocjena usklađenosti koja podrazumijeva angažovanje nezavisne revizorske<br />
kuće od strane nacionalnih vlasti, sa zadatkom provjere spremnosti, uspostavljanja<br />
IPA struktura i kapaciteta u okviru nacionalnih institucija. Nakon izvještaja i preporuka<br />
nezavisne revizorske kuće, nacionalni organi će biti u obavezi da popune ostatke i dalje<br />
unaprijede institucionalne kapacitete, što je uslov za donošenje odluke o podnošenju<br />
zahtjeva za akreditaciju. Finalizacija priručnika o procedarama za korišćenje IPA komponenti<br />
1 i 2 očekuje se krajem jula 2011. godine. Što se tiče komponenti 3 i 4, Crna<br />
Gora se nalazi u fazi uspostavljanja okvira za sistem upravljanja i kontrole. U vezi sa<br />
tim, izgrađena su strateška i programska dokumenta kojima se definišu prioriteti i mjere<br />
za buduće programiranje EU sredstava. Uspostavljanje su strukture u okviru resornih<br />
ministarstava i trenutno se finalizuju priručnici o procedurama za decentralizovano upravljanje.<br />
U narednom periodu očekuje se početak faze ocjene stanja koje podrazumijeva<br />
angažovanje nezavisne međunarodne revizorske kuće finansirane od strane delegacije<br />
Evropske unije kako bi se ustanovilo do kojeg stepena su ispunjeni uslovi za uspostavljanje<br />
decentralizovanog upravljanja u slučaju ove dvije IPA komponente. Takođe, u cilju<br />
definisanja pravnog osnova za uvođenje decentralizovanog upravljanja u slučaju IPA<br />
komponenti 1, 2, 3 i 4, 23. juna 2011. godine, kako ste i sami rekli, usvojena je uredba<br />
o organizaciji decentralizovanog upravljanja instrumentom predpristupne pomoći Evropskoj<br />
uniji i objavljena u Službenom listu <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> br. 33/11, kojom su definisane<br />
obaveze i odgovornosti svih ključnih aktera u decentralizovanom upravljanju. U vezi<br />
sa IPA komponentom 5, prvi nacrt IPA programa je proslijeđen Evropskoj komisiji tj.<br />
Generalnom direktoratu za poljoprivredu 29. aprila 2011. godine na komentare. Glavne<br />
aktivnosti nakon podnošenja IPA programa fokusirane su na pripremu priručnika, organizovanja<br />
i konsultacija sa zainteresovanim stranama i pripremu formalnog uspostavljanja<br />
budućeg IPA odbora za praćenje. U trećem kvartalu ove godine se očekuje donošenje<br />
akcionog plana za uvođenje decentralizovanog upravljanja u slučaju IPA komponente<br />
5. Takođe, u narednom periodu će se raditi na izradi procedura koje se tiču budućih ak-<br />
- 114 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
tivnosti Ministarstva finansija u slučaju IPA komponente 5. Da ne bih išao u sve detalje<br />
koje će biti saopštene i u projektu, cijenim da je važno da istaknem da je u okviru komponente<br />
1 IPA programa 2007-2010 u toku realizacija 51 projekta od ukupno 65 projekata.<br />
Do kraja maja 2011. godine veći iznos sredstava već je ugovoren, oko 70%, što ukazuje<br />
na efektivno korišćenje sredstava i blagovremeno ugovaranje projekata.<br />
U okviru IPA komponente 2 prekogranična saradnja u Crnoj Gori se trenutno<br />
sprovodi 61 projekat, od kojih 36 bilateralnih, Albanija - Crna Gora, Bosna i Hercegovina<br />
- Crna Gora, Hrvatska - Crna Gora i Srbija - Crna Gora, osam transnacionalnih, program<br />
Jugoistočna Evropa i mediteran 17 projekata u okviru IPA jadranskog programa saradnje.<br />
Sve ove projekte i iznose povučenih i ugovorenih sredstava dostavićemo, takođe, u<br />
posebnim tabelama u prilogu ovog odgovora. Procesom decentralizacije dolazi do institucionalnog<br />
jačanja države, a dobijanje akreditacije tj. zelenog svijetla od strane Evropske<br />
komisije predstavlja odraz povjerenja Evropske komisije u uspostavljeni sistem. Sam<br />
proces je kompleksan i posebno zahtjevan sa stanovišta veličine crnogorske administracije.<br />
Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> je u prethodnom periodu stvorila pravni institucionalni okvir, čime<br />
je obezbijeđen osnov za stvaranje efikasnog mehanizma budućeg samostalnog korišćenja<br />
fondova Evropske unije. Kako sam već naveo, u posljednjem izvještaju Evropske komisije<br />
napori da se uspostavi decentralizovani sistem su ocijenjeni kao pozitivni, odnosno<br />
pozitivno je ocijenjeno ubrzanje ovog procesa i uspostavljanje struktura koje se posebno<br />
tiču za prvu komponentu.<br />
U narednom periodu Ministarstvo finansija će zajedno sa Ministarstvom vanjskih<br />
poslova koje je, takođe, pomoglo u pripremi ovog odgovora učiniti sve da budemo spremni<br />
da do datuma koji su definisani uspostavimo kapacitete kako bismo mogli da koristimo<br />
sredstva i ne bi došli u situaciju da zbog nespremnosti administracije i neuspostavljenih<br />
institucionalnih i kadrovskih kapaciteta neka sredstva koja su nam na stavljena na raspolaganje<br />
ne budu mogla da budu iskorišćena i opredijeljena za Crnu Goru. Cijenim da<br />
će se i po tome ogledati uspjeh administracije i da će to biti važan doprinos realizaciji<br />
zajedničkih projekata, prvenstveno interesa za Crnu Goru, a koje podržava Evropska unija.<br />
Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala i vama, ministre.<br />
Komentar.<br />
ALEKSANDAR DAMJANOVIĆ:<br />
Ovih deset strana sažetih u ovih deset minuta probati da iskomentarišem u moja tri<br />
minuta. Slažemo se da nije samo stvar ekonomske i finansijske prirode, odnosno benefita,<br />
već je stvar osposobljavanja državne administracije za implementaciju ovog standarda,<br />
kako u gradnji projekata, tako i u njihovoj kontroli. Ono što je možda i najvažnije, to nas<br />
sve osposobljava da ispunimo one kopenhaške kriterijume, da bude pravi kandidat za Evropsku<br />
uniju. Mi smo sada dobili status kandidata i omogućeno nam je pravo da koristimo<br />
gro ovih sredstava. Međutim, mi u ovom momentu i dalje nismo spremni, preteklo nas je<br />
ovo što smo dobili status kandidata, da bi imali punu spremnost administracije da do kraja<br />
iskoristi ova sredstva. Zbog toga nas i dalje Evropska komisija, odnosno Evropska unija,<br />
odnosno njihova delegacija kontroliše. Zbog toga i dalje kasnimo vezano za način na koji<br />
ćemo kontrolisati upotrebu ovih sredstava, a već implementiramo neke projekte. Bilo bi<br />
- 115 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
interesantno da vidimo kako ćemo sada kontrolisati ovo što smo do sad implementirali.<br />
Ono što je suština, to ću čitati iz ovih vaših dokumenata. Prvi sastanci IPA odbora<br />
za monitoring koji je osnovan 2008. godine, gdje su precizirana zapažanja kao što je<br />
nedovoljna saradnja između institucija korisnica projekata, nedovoljna upućenost administracije,<br />
vrlo loše ocjene. Najlošije od svega je nešto što je ovdje, posebno 2008. godine,<br />
konačno i legalizovano uredbom 2011. godine. Dakle, nakon tri godine se sjetimo i pokrivamo<br />
neke stvari koje smo ovako lako pokrenuli. Ovdje imam jasnu mapu puta, gdje je<br />
predviđeno osim izrade nacionalne mape puta još niz operativnim stvari koje je trebalo<br />
definisati do kraja drugog kvartala ove godine, a da bi do kraja godine dobili ocjenu.<br />
Gro od ovoga još nije završen, dakle i tu kasnimo. Onda dolazimo u situaciju da nam se<br />
ponovi ocjena gdje je već rečeno od strane ovog revizora kako nismo u tom momentu bili<br />
spremni. Oni su nam faktički dali jedan dokument gdje su evidentirani nedostaci koje moramo<br />
da završimo. Ono što hoću da kažem jeste da se sa IPA fondovima puno manipuliše,<br />
da se ograniče sredstava u odnosu na i lokalne samouprave i državnu administraciju, i na<br />
neke vrste zahtjeva, zahtjeva od strane države kaže - ma kakvi, to neće država, to će IPA<br />
fondovi, a evo da vidimo gdje je pravo stanje i gdje je država u ovom momentu.<br />
Ono što je još važnije i što ćemo morati da se navikavamo da te fondove kojih je<br />
sada 200 miliona u ovih šest godina, a nije mala suma za Crnu Goru, biće ih mnogo više sa<br />
korišćenjem ovih komponenti koje su nam preostale, jer smo sada zemlja kandidat, zaista<br />
koristimo na jedan način koji više neće biti politički. Ovdje je dosta puta govoreno o tome<br />
kako se i novac iz budžeta i državne pomoći opredjeljivao u Crnoj Gori po političkim<br />
kriterijumima, u odnosu na raznorazne projekte kandidovane od strane omiljenih lokalnih<br />
samouprava, omiljenih direkcija za radove, omiljenih direkcija za puteve, direkcija za<br />
saobraćaj.<br />
Međutim, sada smo u situaciji da nema više politike i da država sve i da hoće ne<br />
može uspostaviti sem ako bi, da kažem, politički dodjeljivala ova sredstva. I čini mi se<br />
da tu identifikujemo realni problem - da se državna administracija, a pogotovo lokalna<br />
administracija u nekim opštinama koje desetinama godina nijesu promijenile vlast, mora<br />
navikavati da mimo političkih kriterijuma koristi ova sredstva na način koji je optimalan<br />
za građane i za te zajednice.<br />
Dakle, da se ne bi te ocjene pojavljivale, ovdje je jasno je istaknuto da je ogroman<br />
rizik i izazov za zaposlene, uključujući i institucije, činjenica da Crna Gora ukoliko<br />
dostigne status kandidata, prije nego što se institucije osposobe, ne može da koristi sva<br />
ta sredstva, a što se sada događa jeste jedna poruka i vama u Ministarstvu finansija. Bilo<br />
je tu i lutanja i sa nacionalnim koordinatorom, pa je bila bivši ministar za integracije, pa<br />
je u okviru Ministarstva za integracije bilo predviđeno da se definiše ta neka jedinica, pa<br />
poslije toga ministarstva nema, itd. Zamaram ovdje i kolege i građane, ali konstatujem da<br />
debelo kasnimo, da je ova priča počela od kraja 2007. godine, da su tri i po, četiri godine<br />
prošle, da u ovom momentu država još nije završila ni ono što je bila obaveza kako bi dobila<br />
decentralizovani sistem upravljanja, a kamo li kako bi sama upravljala i kontrolisala<br />
IPA fondove.<br />
U tom smislu, vi morate mnogo više da se pozabavite ovim stvarima. Državna<br />
administracija mora mnogo bolje da bude osposobljena, a negdje mi u SNP-u izvlačimo<br />
zaključak da je osposobljensot državne i lokalne administracije srazmjerna depolitizaciji.<br />
I u principu koliko bude te depolitizacije, biće bolja osposobljenost administracija pa i za<br />
korišćenje ovih IPA fondova. Zahvaljujem.<br />
- 116 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala i Vama, kolega Damjanoviću.<br />
U sali nema trenutno ni poslanika kolege Raška Konjevića.<br />
Predlažem da čujemo pitanje poslanika Milana Kneževića.<br />
MILAN KNEŽEVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Poštovana Skupštino, poštovani građani,<br />
Ja sam ministru finansija postavio sljedeće poslaničko pitanje:<br />
Da li je Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, odnosno nadležno ministarstvo upoznato i kakav ima<br />
stav povodom zahtjeva za obnavljanje postupka restitucije u slučaju porodica Popović<br />
čije zemljište koriste AD Plantaže, i, takođe, isti odgovor očekujem i sa slučajem gospođe<br />
Vjere Vujović, koja i nakon mišljenja sudskog vještaja ostala uskraćena za pravednu<br />
finansijsku nadoknadu, nakon što je njoj i njenim bliskim srodnicima, država oduzela<br />
najveći dio imovine i za to isplatila simboličnu nadoknadu?<br />
Odgovor tražim i u pisanoj formi.<br />
Nažalost, moram konstatovati da se proces restitucije pretvorio u suštu suprotnost,<br />
demonstriranu kroz nespremnost države da hiljadama crnogorskih građana omogući<br />
pravo na povraćaj svoje imovine ili adekvatnu finansijsku nadoknadu. Izgleda da je jedino<br />
dinastija Petrović ostvarila pravo na povraćaj imovine, a da građanima koji nijesu plave<br />
krvi ostaju crnogorski sudovi, sudski vještaci, komisije, katastri, vještaci i troškovi koji<br />
se gomilaju da će uskoro premašiti stvarnu vrijednost potraživane imovine.<br />
Zato sam u ovom poslaničkom pitanju i potencirao dva izuzetno karakteristična<br />
slučaja.<br />
Prvi je slučaj porodice Popović i ostalih zetskih porodica čije zemljište već decenijama<br />
koriste AD Plantaže predstavlja klasičan obrazac iskorišćavanja njihove imovine<br />
koju niti mogu prodati, niti je koristiti. Drugim riječima, zemljište je njihovo, ali ga<br />
ne mogu obrađivati, niti prodati, pošto imaju ugovor sa AD Plantažama, koje im svake<br />
godine isplaćuje simboličnu dividendu u vidu grožđa ili novca.<br />
Kad su nasljednici jednog od vlasnika ovog zemljišta odlučili da izvrše promjenu<br />
upisa u katastru sa svog pokojnog oca na njih, AD Plantaže su uložile žalbu na rješenje<br />
upisa, smatrajući da su povrijeđena njihova prava, jer nije sprovedena usmena rasprava<br />
o uknjižbi susvojine. U obrazloženju žalbe još piše da AD Plantaže osporavaju pravo<br />
uknjižbe susvojine. Sad se postavlja pitanje - zbog čega AD Plantaže osporavaju pravo<br />
uknjižbe ako se iz rješenja Uprave za nekretnine jasno može utvrditi da se radi o listu<br />
nepokretnosti njihovog pokojnog oca čiji su oni zakonski nasljednici, a isti je slučaj i sa<br />
ostalim vlasnicima zemljišta koje koriste Plantaže i za to plaćaju nadoknadu u grožđu ili<br />
novcu koja često kasni.<br />
Drugi slučaj je slučaj porodice Vujović, odnosno konkretno Vjere Vujović i njenih<br />
sestre, braće, roditelja kojima je država 1966. godine oduzela kuću od 214 m2, dvoriše<br />
od 273 m2, vinograd od 287 m2, u ulici Redžovića broj 3, sadašnja zgrada Metalke. To je<br />
isplaćeno na sljedeći način: za dvorište, zemljište 273 m2 plaćeno je 13.340 dinara, a to<br />
je bila prosječna plata radnika Radoja Dakića; za vinograd od 287 m2, plaćeno je 72.140,<br />
dinara, a za spratnu kuću od 214 m2 plaćeno je 564.520 dinara i dat je stan od 92 m2<br />
koji se morao mjesečno otplaćivati u mjesečnim ratama od 1.345 dinara, koji je otplaćen<br />
1992. godine, po cijeni od 6.7123.214 dinara - skoro deset puta više nego što je dobijeno<br />
novca za kuću od 214 m2. Pošteno, nema šta. Zahvaljujem.<br />
- 117 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala Vam.<br />
Ministar Katnić.<br />
MILORAD KATNIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Poštovani gospodo poslanici,<br />
Uvijek kada se govori o nekim individualnim pravima i obeštećenju određenih<br />
prava i kada se pominju imena, teško je javno raspravljati i to su osjetljiva pitanja. Vjerujem<br />
da ste u konsultaciji sa osobama koje pominjete i pripremili pitanje, pa zato smo i u<br />
obavezi da dostavimo odgovor i učinićemo što konkretnije možemo, na osnovu podataka<br />
sa kojima raspolažemo.<br />
Dakle, važno je istaći i da nepravda, ili nepravde koje su učinjene u prošlosti treba<br />
da budu ispravljene tako da se ne naprave nove za budućnost i za buduće generacije. I<br />
zato je proces restitucije komplikovan, složen, ne samo zbog pravnih pitanja, već i zbog<br />
finansijskog efekta. Važno je da ne napravimo teret koji će opteretiti buduće generacije,<br />
tako da ograniči i razvoj i budućnost <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.<br />
Ali, u odnosu na konkretno pitanje i konkretno pominjana lica dajem sljedeći<br />
odgovor.<br />
U vezi Vašeg pitanja koje se odnosi na zahtjev za povraćaj i obeštećenja Vujović<br />
Vjere, obavještavam Vas da je uvidom u arhivu i u dokumentaciju sa kojom raspolaže<br />
Ministarstvo finansija utvrđeno da imenovana ima dva zahtjeva za povraćaj i obeštećenje,<br />
kako ste i Vi sami istakli. Prvi zahtjev, koji je podnijet 10.12.2004. godine, za imovinu<br />
koja se nalazila na uglu Njegoševe i Vučedolske ulice, kafana Stanića. Postupajući po navedenom<br />
zahtjevu, tada nadležan organ Komisija za povraćaj i obeštećenje Opštine Podgorica<br />
donijela je rješenje broj 163/04 od 08.02.2007. godine, kojim je odbijen zahtjev<br />
Vjere Vujović i drugih za povraćaj i obeštećenje, iz razloga jer je u postupku utvrđeno da<br />
podnosioci zahtjeva nijesu priložili akt o oduzimanju, zbog čega je njihov zahtjev odbijen<br />
kao neosnovan.<br />
Rješenjem Komisije za žalbe za povraćaj obeštećenja, broj 07-1-304/1 od 2007.<br />
godine odbijena je kao neosnovana žalba imenovane.<br />
Presudom Upravnog suda <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, broj 492/2008, od 03.03. 2009. godine<br />
odbijena je tužba Vujović Vjere i drugih, izjavljena na navedeno rješenje Komisije za<br />
žalbe i povraćaj i obeštećenje, čime je rješenje prvostepenog organa postalo konačno i<br />
pravosnažno.<br />
Presudom Vrhovnog suda <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, broj 118/2009, od 25.06.2009. godine, odbijen<br />
je kao neosnovan zahtjev za vanredno preispitivanje Odluke Upravnog suda <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong> 492/08 od 03.03.2009. godine. Dakle, iscrpljeni su pravni lijekovi. U ovom dijelu<br />
institucije sistema su uradile posao koji se odnosio na provjeru i pravno sagledavanje<br />
obeštećenja za porodicu koju ste pomenuli.<br />
Drugi zahtjev koji je podnijet 08.12.2004. godine, za imovinu oduzetu od Stanić<br />
.... Pera, Nasta, i za nepokretnosti oduzete kao suvlasništvo Stanić Savke, Jovanke i Olge<br />
i Bauković Stanke, ističem da je postupajući po navedenom zahtjevu tada nadležni organ<br />
Komisija za povraćaj i obeštećenje Opštine Podgorica donijela rješenje 158/04 od<br />
21.09.2006. godine kojim je odbijen zahtjev Vujović Vjere i drugih za povraćaj obeštećenja<br />
iz razloga jer je imenovanim bivšim vlasnicima određena naknada na osnovu sporazuma<br />
- 118 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
iz 1976. i 1980. godine, koja se u smislu člana 7 Zakona o povraćaju oduzetih imovinskih<br />
prava i obeštećenja smatra pravičnom. Rješenjem Vlade <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i Ministarstva<br />
finansija br. 07-281/2006 od 31.10.2006. godine odbijena je kao neosnovana žalba za<br />
imenovane i .... rješenje prvostepenog organa. Presudom Upravnog suda <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> br.<br />
1439/2006 od 16.05.2007. godine odbijena je tužba Vujović Vjere i drugih... navedeno<br />
rješenje Ministarstva finansija čijem je rješenje prvostepenog organa postalo konačno i<br />
pravosnažno. Presudom Vrhovnog suda <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> br. 50/2007 od 14.09.2007. godine<br />
odbijen je kao neosnovan zahtjev za vanredno preispitivanje odluke Upravnog suda <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong> br. 1439/2006 od 16.05.2007. godine. Postupak pred prvostepenim organom okončan<br />
je prije preuzimanja predmeta od strane ovog organa od opštinskih komisija, a podnosioci<br />
zahtjeva su iskoristili sve pravne ljekove, te su postupci pravosnažno okončani. U dijelu<br />
poslaničkog pitanja koje se odnosi na postupak restitucije porodica Popović, ukazujemo<br />
da je kod komisije za povraćaj i obeštećenje u Podgorici nema podnijetih zahtjeva za ponavljanje<br />
postupka za povraćaj i obeštećenje oduzetih imovinskih prava. Pred Komisijom<br />
za povraćaj i obeštećenje u Podgorici ima sedam podnosioca zahtjeva za prezimenom<br />
Popović, četiri predmeta su riješena, dok su ostala tri u kojima se radi o građevinskom<br />
zemljištu u užem dijelu grada na koji kao korisnik zemljišta nije bilo upisano preduzeće<br />
AD Plantaže Podgorica. Za detaljnije informacije neophodno je precizirati pitanja u tom<br />
dijelu i treba navesti ime i prezime podnosioca zahtjeva, lokalitet oduzetih nepokretnosti.<br />
Ministarstvo finansija je spremno da u najkraćem roku pruži sve potrebne informacije i<br />
ovih zahtjevima nakon preciziranja imena i zahtjeva na koje se pitanje odnosi. Zahvaljujem.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala i vama, ministre.<br />
Pravo na komentar.<br />
MILAN KNEŽEVIĆ:<br />
Zahvaljujem na korektnom odgovoru. Ozbiljan čovjek ne bi bez saglasnosti porodica<br />
Popović i Vujović postavio ovakva pitanja. Vrlo ću kratko što se tiče slučaja porodice<br />
Popović, a o čemu ste vi govorili, da nemate dovoljno podataka. Ovdje imam<br />
rješenje Poreske uprave vezano da su oni naslednici prvog naslednog reda, imena Popović<br />
Cvetka, Rako, Kaluđerović rođena Popović Cvetka Anka, Kolić rođena Popović Cvetka<br />
Stanislava. Mogu predati sve ove podatke da bismo dopunili ovaj odgovor. Rekao sam<br />
da su to vlasnici zemljišta koje koriste Plantaže, koje oni ne mogu niti da prodaju, niti<br />
da ga koriste dok AD Plantaže su uložile žalbu na ovaj prenos uknjižbu susvojine kao da<br />
su zainteresovana strana. Meni ostaje jedna logična dilema zbog čega AD Plantaže, ako<br />
su već zainteresovana strana, ako je to vlasništvo zemljišta porodica Popović i ostalih<br />
zetskih porodica, jednostavno ne otkupe to zemljište po tržišnoj vrijednosti s ozbirom na<br />
profit koje ostvaruje preduzeće AD Plantaže. Spreman sam da vam dostavim naknadnu<br />
dokumentaciju vezano za ovaj dio da bismo potpunu informaciju zbog ovih porodica i<br />
zbog daljeg postupka koji oni planiraju preduzeti pred crnogorskim sudovima.<br />
Što se tiče porodice Vujović, konkretno gospođe Vjere Vujović, mislim da vi ovdje<br />
njoj niste ništa prihvatili. Mislim da ne postoji osoba u Crnoj Gori koju su sudovi i institucije<br />
sistema toliko odbile kao gospođu Vujović, jer je tražila povraćaj imovine koju je<br />
1966. godine oduzela država. Podsjetiću vas da ni njena porodica ni porodica njene majke<br />
- 119 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
nije sa zadovoljstvom i sa euforijom prihvatila ovaj ugovor o eksproprijaciji. Naprosto su<br />
bili prinuđeni da po jednoj, po meni, nelogičnoj i nepoštenoj cijeni prihvate ucjenu države<br />
i da na takav način budu obeštećeni. Zbog toga i oni traže povraćaj imovinskih prava.<br />
Kada je gospođa Vujović tražila povraćaj imovinskih prava, njoj je Komisija, gospodine<br />
ministre, rekla da angažuje sudskog vještaka. Ona je angažovala sudskog vještaka, platila<br />
ga, i sudski vještak je ustvrdio da je samo u jednom slučaju dvorište zemljišta kod Metalke,<br />
vinograda i spratne kuće država dužna da obešteti 250.423 evra gospođu Vujović<br />
i njene najbliže srodnike. Zašto je onda Komisija naredila, odnosno sugerisala gospođi<br />
Vujović da angažuje sudskog vještaka finansijske struke, ako je već unaprijed znala da<br />
će gospođi Vujović i po ovom i po mnogim drugim slučajevima biti odbijena. Složićete<br />
se da u sudskoj praksi u Crnoj Gori ne postoji osoba koja je više odbijana, to smo čuli iz<br />
ovog vašeg odgovora koji ste čitali pet minuta, koja je odbijana više od gospođe Vjere<br />
Vujović. Zaključiću sa njenim i slučajevima porodice Popović. Plašim se da će se ovakve<br />
stvari rješavati u Strazburu i da će hiljade i hiljade građana <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> zbog nekorektnog<br />
i netransparentnog procesa restitucije tužiti sopstvenu državu u Strazburu. Zahvaljujem.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Sljedeće pitanje je kolege poslanika Raška Konjevića.<br />
Izvolite, kolega Konjeviću.<br />
RAŠKO KONJEVIĆ:<br />
Zahvaljujem, potpredsjedniče.<br />
Ovo pitanje je kontinuitet interesovanja Poslaničkog kluba Socijaldemokratske<br />
partije vezano za upravljanje sportskom halom u Kolašinu i ugostiteljskim objektom<br />
Dom mladih “Gorštak”. Koleginica Bajramspahić je već dva puta postavljala identično<br />
pitanje. Prvi put je dobila odgovor da je Ministarstvo, što je i tačno, formiralo Komisiju<br />
koja treba ove stvari da ispita. Međutim, prema onome što sam dobio kao informaciju,<br />
još uvijek koleginica Bajramspahić, i zato postavljam ovo pitanje, nije dobila informaciju<br />
vezano za to šta su rezultati rada te komisije i šta je ta komisija u tom vremenskom intervalu<br />
u kojem se interesovala za poslovanje, odnosno za upravljanje i ko u ime države<br />
upravlja sportskom halom u Kolašinu, do kojih je rezultata došla.<br />
Podsjetiću vas na trenutno stanje, da danas u toj hali nema struje, a da Dom mladih<br />
i Gorštaka više ne radi. Imovina građana u koju je uloženo više miliona eura propada.<br />
Samo radi ilustracije, zbog upravo takvih okolnosti, košarkaška reprezentacija <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong><br />
se priprema na Zlatiboru, a ne priprema se, što bi bilo logično, u Kolašinu. Preduzeće je,<br />
prema informacijama, trebalo da bude formirano još prije deset godina, nije formirano,<br />
ti objekti su u međuvremenu funkcionisali, ugošćavali na hiljade ljudi koji su tamo bili<br />
gosti. Želimo da do kraja dobijemo informaciju nadležnog ministarstva, šta se dešavalo u<br />
proteklih deset godina, imajući u vidu investicije koje su bile sa aspekta upravljanja ovim<br />
objektima u Kolašinu. Zahvaljujem.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala vam, kolega Konjeviću.<br />
Izvolite, ministre.<br />
- 120 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
MILORAD KATNIĆ:<br />
Hvala, predsjedavajući.<br />
Poštovani poslaniče Konjeviću, zahvaljujem, takođe, za ovo pitanje koje je, kako<br />
ste i sami istakli, prethodno postavila poslanica Bajramspahić. Kako ste upoznati u odgovoru<br />
na njeno pitanje iz marta mjeseca ove godine, Ministarstvo finansija je, odnosno ja<br />
sam saopštilo u odgovoru da je osnivač navedenog društva Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i da istim<br />
upravlja Sportski centar od 2002. godine. Iako je Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> donijela odluku o<br />
formiranju ovog preduzeća, isto nikada nije formalno formirano, pa samim tim izvještaj o<br />
finansijskom poslovanju ovih ustanova od osnivanja do danas nije dostavljan Centralnom<br />
registru Privrednog suda i Ministarstvu finansija. Kao i za neka pitanja koja su se ranije<br />
postavljala i za određene procese iz ranijih perioda, kada je nanešena šteta određenim<br />
građanima, kada smo imali odluke koje se nijesu sprovodile, vjerujem da ćete se složiti da<br />
nije jednostavno za kratko vrijeme sve te i nepravde i sve te probleme ispraviti i riješiti.<br />
U tom dijelu vas uvjeravam da ćemo u Ministarstvu finansija biti partneri da<br />
riješimo ovo pitanje koje ste naveli da je od značaja i za opštinu Kolašin, ali i za razvoj<br />
sporta uopšte u Crnoj Gori. Imajući u vidu sveukupan značaj ovih objekata kako<br />
za opštinu, tako i za državu, Ministarstvo finansija je formiralo komisiju za ispitivanje<br />
poslovanja društva koju čine predstavnici, osim Ministarstva finansija, Vlade <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>,<br />
Uprava za sport i mlade i opštine Kolašin. Prvi sastanak komisije je održan 25.05.2011.<br />
godine u Ministarstvu finansija, u cilju ispitivanja poslovanja navedenog preduzeća<br />
određene su obaveze koje su se odnosile na pribavljanje raspoložive dokumentacije od<br />
strane nadležnih organa, prikupljene dokumentacije koja se odnosi na<br />
strukturu zemljišta i objekata zatim dokumentacije koja se odnosi na izgradnju Sportske<br />
dvorane, upotrebnu dozvolu, konačni obračun, građevinsku dozvolu i sve ostale podatke<br />
koji su važni kako bi se stvorila osnova da se donese odluka i da se u pravnoj mjeri i na<br />
pravno valjan način stavi u funkciju ovo zemljište i ovi objekti.<br />
U narednom periodu Ministarstvo finansija će u saradnji sa Opštinom Kolašin<br />
preduzeti dalje gradnje i korake koji se odnose na definisanje najefikasnijeg modela upravljanja<br />
ovim preduzećem. Dakle, nakon, kako ste sami istakli, deset godina, odnosno<br />
riješenog pitanja ne samog vlasničkog, nego prije svega upravljanja sa ovom imovinom,<br />
trudićemo se da u najkraćem roku definišemo model koji će biti u funkciji valorizacije na<br />
pravi način ove imovine. Hvala vam.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Komentar odgovora.<br />
RAŠKO KONJEVIĆ:<br />
Ministre Katniću, samo da ne bude da formiramo Komisiju kad nećemo da riješimo<br />
neki problem. Dakle, ne mislim da je to svakako Vaša intencija, ni vašeg Ministarstva, ali<br />
već tri, četiri, pet mjeseci kroz ova interesovanja još uvijek nijesmo uspjeli da dobijemo<br />
šta je nalaz te Komisije. Ta Komisija je nešto radila, došla do određenih podataka, šta je<br />
utvrdila itd. Konstatacija da je Vlada osnivač a da preuzeće nije formirano proteklih deset<br />
godina rađa more nekih drugih pitanja. Kako je to uopšte funkcionisalo? Kako su ljudi<br />
dolazili? Kako su se primale plate? Kako je funkcionisalo to ako nijesmo imali pravno<br />
lice koje nije bilo formirano pa samim tim nije podnosilo finansijski izvještaj? Kako je<br />
funkcionisalo uopšte? Dakle, ja bih, razumijevajući da je to problem koji je naslijeđen,<br />
- 121 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
razumijevajući možda i specifičnost problema, molio da Komisija koju ste formirali u<br />
najkraćem vremenskom intervalu te stvari do kraja ispita, da obavještenje i mislim da tu<br />
ima prosotora i za neke druge stvari, ali naravno ne u mojoj i Vašoj nadležnosti, nego u<br />
nadležnosti nekih drugih državnih organa. Ali, računam da bi rad te Komisije omogućio<br />
nekim drugim državnim organima da se pozabave tim stvarima, jer je zaista nedopustivo<br />
da se odluke Vlade ne poštuju punih 10 godina, da imamo jedno divlje funkcionisanje,<br />
da su divlja upravljanja tim objektima i da takvo divlje upravljanje tim objektima u koje<br />
je uložen novac građana <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> danas smo doveli u poziciju da one funkcionišu. Niti<br />
rade, niti ima struje i samo jedna ilustracija - umjesto da spremamo košarkaše u Kolašinu,<br />
mi ih spremamo na Zlatiboru, zato što je u Kolašinu sportski objekat koji je ova država<br />
izgradila doveden u takvo stanje da ne može da bude funkcionalan. Zahvaljujem.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala i Vama.<br />
Posljednje pitanje, ukoliko se ne pojavi poslanik Zarija Pejović, je pitanje poslanika<br />
Nevena Gošovića.<br />
NEVEN GOŠOVIĆ:<br />
Zahvaljujem, potpredsjedniče.<br />
Uvažena Skupštino, gospodine ministre, poštovani građani,<br />
Direkcija javnih prihoda, tada u sastavu Ministarstva finansija Vlade <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, rješenjem<br />
donesenim 14.12.1992. godine odobrila je Inos štedionici DOO iz Paraćina da otvori<br />
zajednički žiro-račun te banke na teritoriji <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, i to za ekspoziture u Podgorici,<br />
Nikšiću i Baru. Otvaranjem žiro-računa kod Službe društvenog knjigovodstva filijale<br />
u Podgorici ove poslovne jedinice uvedene su u pravni i platni promet u Crnoj Gori.<br />
Početak ispostaviće se nezakonitog rada ovih poslovnih jedinica proslavljen je kako i<br />
dolikuje u Restoranu “Ribnica”, uz prisustvo predstavnika i Republike i Opštine i sve je<br />
propraćeno kamerama Televizije <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Naravno, krenule su svakodnevne TV reklame<br />
Inos banke. Ovakve reklame, kao i činjenica da je takozvana Inos banka imala svoje<br />
službene prostorije u Podgorici, Nikšiću i Baru sa istaknutom firmom, kao i svoj žiroračun<br />
kod nadležnog organa, bila je dovoljna da građani povjeruju da se radi o ozbiljnoj<br />
banci koja ispunjava sve zakonske uslove za rad, zbog čega su i povjeravali svoja sredstva<br />
na dinarsku i deviznu štednju. Mnogi od njih dali su na štednju svoje posljednje devizne<br />
rezerve kako bi preživjeli od kamate u periodu sankcija organizacije Ujedinjenih nacija i<br />
hiperinflacije. Nažalost, bili su dovedeni u zabludu, prevareni i na kraju opljačkani od takozvane<br />
Inos banke. Naime, sredinom 1993. godine Inos poslovnice, odnosno štedionice<br />
takoreći preko noći prestale su sa radom, a štediše su ostale bez svojih sredstava. U cilju<br />
zaštite svojih prava udruženje štediša takozvane Inos banke, njih 501, vodili su sudski<br />
spor punih devet godina. Spor je završen presudom Vrhovnog suda <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> po izjavljenoj<br />
reviziji od 16. oktobra 2002. godine. Revizija je odbijena i potvrđena je presuda<br />
Višeg i Osnovnog suda u Podgorici, sa obrazloženjem da tužioci nijesu dokazali da su<br />
im tuženi Republika Crna Gora, Narodna banka Jugoslavije i Savezna Republika Jugoslavija,<br />
odnosno njihovi organi u vršenju svojih funkcija prouzrokovali predmetnu štetu.<br />
Tada štediše kao tužioci podnose Saveznom državnom tužiocu inicijativu za podizanje<br />
zahtjeva za zaštitu zakonitosti pri tadašnjim Saveznim sudom u Beogradu. Potom savezni<br />
državni tužilac 28. decembra 2002. godine upućuje Osnovnom sudu u Podgorici zahtjev<br />
- 122 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
za dostavljanje spisa predmeta. Po tom zahtjevu, Osnovni sud u Podgorici nikada nije<br />
postupio, obrazlažući takav stav nepriznavanja saveznih propisa od strane državnih organa<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Time je onemogućeno sprovođenje postupka zaštite zakonitosti, zbog<br />
čega su grubo povrijeđena prava ovih građana zagarantovana i Evropskom konvencijom<br />
o ljudskim pravima i slobodama /Prekid/ Ali je taj sud utvrdio da taj predmet nije sudski<br />
okončan u zemlji i da kao takav nije mogao biti stavljen u proceduru tog suda. Udruženje<br />
štediša sa ovim problemom upoznalo je sve nosioce najvažnijih funkcija u zemlji, i vlast<br />
i opoziciju, početkom 2008. godine obratili su se Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, ali<br />
bez rezultata.<br />
Dana 03. marta o.g. udruženje štediša obratilo se zahtjevom premijeru Igoru<br />
Lukšiću, očekujući njegovu pomoć na sporazumnom rješavanju ovog problema. Odgovor<br />
još uvijek nijesu dobili.<br />
Zbog istog postavljam sljedeće poslaničko pitanje:<br />
Da li će i koje mjere će Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> preduzeti kako bi građani <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>,<br />
štediše takozvane Inos banke, poslovnih jedinica u Crnoj Gori mogli ostvariti pravo na<br />
obeštećenje?<br />
Odgovor tražim i u pisanoj formi. Zahvaljujem.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RSTODER:<br />
Hvala i Vama.<br />
Ministar Katnić.<br />
MILORAD KATNIĆ:<br />
Zahvaljujem, predsjedavajući. Poštovane dame i gospodo poslanici,<br />
.... svojim zakonskim propisima uredila pravo isplate štediša koji su svoju deviznu<br />
štednju položili kod banaka sa sjedištem van <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, banaka sa sjedištem u Crnoj<br />
Gori, kao i obeštećenje deponenata deviznih sredstava položenih kod Dafiment banke<br />
AD Beograd i Banke privatne privrede DD Podgorica položenih preko preduzeća Jugoskandik<br />
DOO Beograd za građane sa prebivalištem u Crnoj Gori. U pogledu isplate<br />
deviznih sredstava takozvane Inos štedionice obavještavamo vas da navedeno pravno lice<br />
nije imalo status banke, već šteditno-kreditne organizacije.<br />
U skladu sa tim napominjemo da štedionice, šteditno-kreditne organizacije,<br />
štedno-kreditne zadruge nijesu nikad imale status banke, tako da devizna sredstva<br />
građana koja su deponovana kod ovih pravnih lica, shodno zakonskim propisima, nijesu<br />
tretirana kao štednja za koju garantuje država. Važno je istaći da je Narodna banka Jugoslavije<br />
u septembru 1993. godine zabranila rad štedionici Inos Paraćin, a Trgovinski sud<br />
u Kragujevcu je otvorio stečajni postupak koji je ustupljen Trgovinskom sudu u Nišu. Za<br />
sve informacije o mogućnostima naplate potraživanja naplate deviznih sredstava INOS<br />
štedionice potrebno je obratiti se Trgovinskom sudu u Nišu.<br />
Istovremeno, koristim priliku da istaknem da je 20. jula 2011. godine potpisan<br />
memorandum o saradnji između Vlade <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i Republike Srbije o razmjeni podataka<br />
po osnovu deviznih depozita kod Dafiment banke AD Beograd i Banke privatne<br />
privrede <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> DD Podgorica. Memorandum je potpisan u cilju obezbjeđivanja baze<br />
podataka o deponentima sa prebivalištem u Crnoj Gori, kako bi se započelo sa isplatom<br />
deviznih sredstava deponentima koji su položili sredstva kod navedenih banaka. U skladu<br />
sa potpisanim memorandumom ubrzo se očekuje formiranje zajedničke komisije čiji će<br />
- 123 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
cilj biti da u što mogućem kraćem roku usaglasi spiskove deponenata, kao i da riješi sva<br />
sporna pitanja vezana za isplatu deviznih sredstava. U tom pravcu Ministarstvo finansija<br />
biće potpuno posvećeno da utvrdi i definiše sva prava i obaveze prema deponentima<br />
i preduzećima i preduzme sve aktivnosti kako bi se riješilo pitanje isplata pomenute<br />
devizne štednje. Zahvaljujem.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala Vam, ministre.<br />
Pravo na komentar, kolega Gošović.<br />
NEVEN GOŠOVIĆ:<br />
....ovoj štedionici Inos iz Paraćina po zahtjevu nepostojeće Inos banke u Crnoj<br />
Gori odobreno otvaranje jedinstvenog računa za obavljanje platnog prometa organizacione<br />
jedinice koje su obavljale djelatnost na teritoriji <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Ali, postoji drugo<br />
pitanje da li je to urađeno u skladu sa zakonom. Udruženje štediša je više nego uvjerljivo<br />
u iznesenim argumentima, a oni su sljedeći - Prvo, da je tzv. Inos banka bila nepostojeći<br />
pravni subjekat jer nije imala dozvolu za rad na teritoriji Savezne Republike Jugoslavije,<br />
niti je ta nazovi banka igdje bila registrovana. Drugo, da Direkcija javnih prihoda nije<br />
mogla udovoljiti zahtjevu za otvaranje žiro računa bez pribavljenog rješenja o upisu u<br />
sudski registar pravnog lica odnosno Inves banke čijim je pečatom i štambiljom ovjeren<br />
zahtjev za otvaranje žiro računa. Da štedionicama u smislu tada važečih propisa nije moglo<br />
biti omogućeno da se bave deviznim poslovanjem, te da štedionice nijesu mogle imati<br />
poslovne jedinice van sjedišta štedionice i njenih osnivača. Da su svi sklopljeni ugovori<br />
o štednim ulozima pravno nevažeći zbog toga što su sklopljeni sa nepostojećim pravnim<br />
subjektom, poslovnicom Inos banke i to prevarom.<br />
Štediše se nijesu mogle obratiti Trgovinskom sudu u Nišu radi naknade štete zbog<br />
izgubljenih štednih uloga i ugovorenih kamata, iz prostog razloga što ugovor o štednji<br />
nijesu zaključili sa tom štedionicom, nego sa poslovnicom Inos banke, nepostojećim<br />
pravnim subjektom. Zbog istog i nijesu mogli ostvariti prava po tom osnovu kako ih je<br />
Ministarstvo za finansije i preporučilo 2008. godine. Posve je jasno da je Inos banka kod<br />
koje su štediše položile na štednju svoja sredstva bila ustvari piramidalna štedionica kojoj<br />
su nadležni organi Republike <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i Savezne Republike Jugoslavije, te Narodna<br />
banka Jugoslavije dozvolili u suštini bankarsko poslovanje u Podgorici, Nikšiću i Baru,<br />
iako za to nije ispunjavala zakonske uslove ni kao banka, niti kao štedionica.<br />
Iz navedenog proizilazi da su nadležni organi Republike <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> svojim aktivnim<br />
radnjama omogućili poslovanje tzv. Inos banci, ali sada je mnogo bitnije kako<br />
dalje, odnosno kako da građani izvrše povraćaj njihovih depozita na deviznu štednju kod<br />
nepostojeće Inos banke, odnosno te štedionice. U tome im, iz svega navedenog, država<br />
mora pomoći.<br />
Prije dva dana, kao i što ste rekli, gospodine ministre, u Beogradu je između predstavnika<br />
državnih organa <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i Srbije potpisan Memorandum o saradnji, o razmjeni<br />
podataka po osnovu deviznih depozita Dafiment banke u likvidaciji i Privredne banke<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.<br />
Svakako da je to značajan korak u pogledu ostvarivanja prava na naknadu štete<br />
štedišama kod Dafiment banke. Takav odnos je neophodno iskazati i prema štedišama<br />
tzv. Inos banke, odnosno njenih štedionica u Crnoj Gori. Štediše kod ove štedionice žele<br />
da se dogovorno riješi ovaj problem kako ne bi bili primorani da se obraćaju pojedinim<br />
- 124 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
međunarodnim organizacijama, što ipak ne bi željeli. U tom cilju su se i obratili predsjedniku<br />
Vlade <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 03. marta ove godine. U tom cilju i očekuju korektnu saradnju u<br />
razrješenju ovog problema. Zahvaljujem.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala, kolega Gošoviću.<br />
Hvala kolegama i koleginicama koji su postavljali pitanja ministru Katniću.<br />
Hvala i ministru Katniću.<br />
Zaključujem ovaj set pitanja i prelazimo na jedno pitanje ministru odbrane gospodinu<br />
Boru Vučiniću.<br />
Pitanje ima kolega Strahinja Bulajić.<br />
STRAHINJA BULAJIĆ:<br />
Gospodine potpredsjedniče, gospodine ministre,<br />
Na osnovu člana 36, tačka 3 Zakona o odbrani, Ministarstvo odbrane je donijelo<br />
Pravilnik o kriterijumima, vrsti ocjena i postupku ocjenjivanja borbene gotovosti Vojske<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> (“Službeni list “ 29/11 od 17. juna 2011. godine). Imajući u vidu ovaj<br />
pravilnik, a posebno članove 2, 3 i 4, te i članove 15 i 17 Pravilnika, a shodno Poslovniku<br />
o radu Skupštine postavio sam sljedeće pitanje:<br />
Koje borbene zadatke Vojska <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> može da izvrši osim slanja vojnika u<br />
Avganistan?<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Ministar Vučinić.<br />
Izvolite.<br />
BORO VUČINIĆ:<br />
Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče.<br />
Uvaženi poslaniče Bulajiću, pitanje koje sam dobio je značajno kraće. Mada<br />
u uvodnom dijelu ili u samom pitanju se može nagovijestiti osjećaj potrebe ili makar<br />
nagovještaj onoga što bi mogle biti na skromne mogućnosti Vojske, osim one koja znači<br />
doprinos mirovnim misijama. Osim te jedne njene uloge, postoje i druge dvije, kao što<br />
znate. To je, prije svega, odbrana <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> kao prva njena obaveza. Druga je podrška<br />
civilnim institucijama u zemlji prilikom prirodnih i vještački izazvanih katastrofa i drugim<br />
kriznim situacijama, uključujući i terorističke aktivnosti. Kao njena treća misija je upravo<br />
ova koju ste Vi sada pomenuli. Dakle, ako je jedna zemlja ili jedna vojska spremna da<br />
se nadje zajedno sa drugim partnerskim vojskama tamo gdje je danas na planeti najteže,<br />
svakako da će biti spremna i da odgovori zadacima iz ove druge dvije misije Vojske.<br />
U sklopu svake od dodijeljenih misija Vojska <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> izvršava brojne zadatke koji<br />
su preciznije definisani u Strategiji odbrane <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, Strategiji nacionalne bezbjednosti<br />
i svakako u skladu sa onim što su njene ustavne nadležnosti.<br />
Dakle, prilagođavajući se bezbjednosnim promjenama u okruženju i saradnji sa<br />
NATO ekspertima, Crna Gora je izgradila svoj prvi Strategijski program odbrane, koji je<br />
Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> usvojila u julu prošle godine. Ovaj strategijski dokument obezbjedjuje<br />
smjernice daljih promjena odbrambenog sistema <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Proces izrade strategijskog<br />
pregleda odbrane uključio je sveobuhvatnu analizu postojećeg odbrambenog sistema<br />
kako bi odgovorili izazovima, rizicima i prijetnjama. Na osnovu sprovedenih analiza i<br />
- 125 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
studiozno uradjenih svih potrebnih analitičkih dokumenata, predložen je novi koncept<br />
odbrane, na osnovu kojih se razvijaju potrebne vojne sposobnosti.<br />
Dakle, u strategijskom pregledu odbrane, koji se od usvajanja nalazi na sajtu Ministarstva<br />
odbrane, mogli ste se detaljno upoznati sa analizom trenutnih sposobnosti Vojske<br />
i nedostacima sadašnjeg sistema odbrane, kao i smjernicama za dostizanje potrebnih<br />
budućih sposobnosti koje treba da ima Vojska <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.<br />
Zbog toga se u odgovoru neću baviti posebno analizom sposobnosti Vojske za<br />
svaki pojedinačni zadatak, već strategijskim konceptom sistema odbrane, iz kojeg se jasno<br />
vidi kakva sposobnost vojske <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> treba da bude i kakvu sposobnost Vojske <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong> želimo da razvijamo.<br />
Analiza rizika i prijetnji, kao što je to prikazano u Strategiji nacionalne bezbjednosti<br />
i strategijskom pregledu odbrane, ukazuje na malu vjerovatnoću klasične vojne<br />
prijetnje Crnoj Gori. Savremene prijetnje bezbjednosti karakteriše spektar asimetričnih<br />
prijetnji za koje, u dosadašnjem periodu, nijesu razvijane odgovarajuće sposobnosti.<br />
Ovakav pristup bezbjednosti traži razvoj novih sposobnosti za pripremu i učešće Vojske<br />
u različitim operacijama odgovora na krize u zemlji i inostranstvu.<br />
Ministarstvo odbrane je potpuno posvećeno drugoj misiji Vojske i razvijanju<br />
njenih sposobnosti za reagovanje u podršci civilnim institucijama u zemlji prilikom prirodnih<br />
i vještački izazvanih katastrofa i u drugim kriznim situacijama, uključujući krize<br />
izazvane terorističkim aktivnostima. I za ovu misiju se opremaju i obučavaju snage kako<br />
bi u slučaju potrebe, u koordinaciji sa drugim strukturama države, dali potreban i adekvatan<br />
odgovor.<br />
Imali su građani <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> priliku da se uvjere u odlučnost i sposobnost Vojske<br />
kada je u pitanju reagovanje i pružanje pomoći u neprilikama koje su zadesile Crnu<br />
Goru u proteklim godinama. Svakako, potrebno je stalno implementirati naučene lekcije<br />
i dograđivati sistem i tome smo maksimalno posvećeni.<br />
U okviru treće misije, definisane kao doprinos u izgradnji i očuvanju mira u regionu<br />
i svijetu, Vojska <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> već predstavlja važan činilac u sastavu medjunarodnih snaga<br />
angažovanih u misiji UN ISAF u Avganistanu, u misiji UN u Liberiji, kao posmatrači<br />
gdje smo prisutni i u misiji Evropske unije u vodama Somalije u borbi protiv pirata.<br />
Ocjene svih relevantnih subjekata međunarodne zajednice, koji prate i ocjenjuju učešće<br />
pripadnika vojske u mirovnim misijama i operacijama, su da crnogorski vojnici postavljene<br />
zadatke izvršavaju na profesionalan i odgovoran način. Učešćem u ovim misijama<br />
i operacijama pripadnici Vojske, radeći sa vojnicima najrazvijenijih zemalja, stiču nova<br />
iskustva, značajna za unapređivanje funkcionisanja i ukupnih operativnih sposobnosti<br />
Vojske za odbranu svoje zemlje.<br />
Svakako, prva misija Vojske je odbrana zemlje i to je najvažnija misija. Međutim,<br />
Crna Gora ne planira da razvija totalni sistem odbrane i sve vojne sposobnosti, zbog<br />
toga što bi to bilo neracionalno i nemoguće, imajući u vidu ukupno raspoložive ljudske,<br />
materijalne i finansijske resurse. Takođe, i kada bi imali deset puta više od onoga što danas<br />
imamo na raspolaganju i u finansijskom, i u ljudskom, i u svakom drugom pogledu,<br />
materijalnom dakako, ne bi bili u stanju da odgovorimo na brojne izazove i na brojne prijetnje<br />
sa kojima je danas svijet suočen i zato smo se opredijelili za ovaj sistem odbrane.<br />
Dakle, potpuno je razumno zbog čega smo opredijeljeni da koncept odbrane <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong> zasnivamo na kolektivnom sistemu bezbjednosti i razvijamo fleksibilne snage,<br />
sposobne za efikasno angažovanje zajedno sa snagama partnera i saveznika.<br />
Dakle, u tom cilju smo i našu izuzetno sadržajnu međunarodnu saradnju usmjerili<br />
- 126 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
prije svega u pravcu implementacije partnerskih ciljeva, koji nas vode potrebnoj interoperabilnosti<br />
sa NATO državama.<br />
Posebno naglašavam da su u skladu sa zaključcima Vlade <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, u saradnji<br />
sa NATO i partnerima, napravljeni značajni koraci ka uspostavljanju integrisanog sistema<br />
kontrole i nadzora vazdušnog i morskog prostora <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.<br />
Dakle, Vojska <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> se, kao i oružane snage mnogih drugih zemalja, suočava<br />
sa velikom brojem izazova koji su u znatnoj mjeri drugačiji od onih koji su ranije predstavljali<br />
tradicionalne vojne zadatke. Tako, misije i zadaci koji su definisani Strategijom<br />
nacionalne bezbjednosti i razvoj u skladu sa Strategijskim pregledom odbrane predstavljaju<br />
ključne osnove za pripremu i angažovanje Vojske <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.<br />
Mala vjerovatnoća je da konvencionalne vojne prijetnje Crnoj Gori otvaraju<br />
mogućnost sprovođenja sveobuhvatnih i postupnih reformi Vojske i dostizanju potrebnih<br />
sposobnosti. Aktuelne prijetnje i izazovi sa kojima se suočava svijet imaju transnacionalni<br />
karakter i nijedna zemlja pojedinačno nema sposobnost da im se samostalno suprotstavi,<br />
već to zahtijeva globalni koordinisani odgovor.<br />
Rekao u samom startu da je pitanje zahtjevno, tako da odgovor teško da mogu u<br />
predviđenom vremenskom roku smjestiti, tako da zaista mi je žao. Samo još par rečenica.<br />
Dakle, mala vjerovatnoća da konvencionalne vojne prijetnje Crnoj Gori otvaraju<br />
mogućnost sprovođenja sveobuhvatnih i postupnih reformi Vojske i dostizanje potrebnih<br />
sposobnosti. Crna Gora je zato odlučna da pruži aktivan doprinos procesima razvoja<br />
međunarodnog sistema kooperativne bezbjednosti i kolektivne odbrane, koji su zasnovani<br />
na multilateralnoj saradnji i povjerenju. Ona dijeli stav razvijenih demokratskih zemalja<br />
da je najefikasniji način postizanja povoljnog bezbjednosnog okruženja kroz zajedničko<br />
djelovanje u cilju prevencije sukoba i izgradnje stabilnosti.<br />
Uz prednosti koje donosi buduće članstvo u NATO i EU, Crna Gora mora prihvatiti<br />
i obaveze članstva, pa ćemo zbog toga razvijati uravnotežene sposobnosti za potrebe<br />
nacionalne odbrane, a takođe i za potrebe kolektivnog sistema bezbjednosti.<br />
Ja se izvinjavam, ali prosto pitanje je bilo tako da nije bilo moguće sve to smjestiti<br />
u predviđeno vrijeme. Zahvaljujem.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Kolega Bulajić će svakako dobiti odgovor.<br />
Pravo na komentar, kolega Bulajić.<br />
STRAHINJA BULAJIĆ:<br />
Pa dobro, Ministarstvo odbrane planira da razvija vojsku ja bih to shvatio, ali<br />
moje pitanje je bilo vezano samo za borbene zadatke. Kad govorimo o tom aspektu, dakle<br />
o mogućnostima izvršavanja borbenih zadataka trenutno Vojske <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, mislim da se<br />
mora tu poći od nekoliko parametara koje Vi nijeste spomenuli.<br />
Među najvažnijim je svakako odnos borbenog i neborbenog dijela Vojske. Neka<br />
dobra praksa kaže da je najpovoljniji odnos 1:3, a kakav je u slučaju Vojske <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>?<br />
To je duplirano, i čak više od toga - 1:7, u korist naravno ovog neborbenog dijela. I već<br />
tu odmah možemo da stavimo tačku na priču o mogućnostima izvršenja borbenih zadataka.<br />
Samo sa tim parametrom možemo da stavimo tačku. Da ne pričam o sistemu,<br />
Vi ste pomenuli PVO, protivvazdušna odbrana i mornarica. Osim nekoliko boforsa 40<br />
mm uništili ste hiljade raketa strela 2M, iako ste znali sve i da je Crna Gora već članica<br />
NATO-a. Pa, to svi znaju da NATO garantuje bezbjednost vazdušnog prostora preko tri<br />
- 127 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
hiljade metara, a do tri hiljade je naše. Potpuno ste ostavili nezaštićeno nebo. Ista je stvar<br />
i sa mornaricom, ista je stvar sa teritorijalnim morem. Koliko ste demontirali i uništili sistema<br />
more - vazduh i zemlja – vazduh? Što to nekad ne kažete Skupštini da znamo koliko<br />
to košta do kraja? Koji su to novci u pitanju?<br />
Osim toga, ako već govorimo o mogućnosti izvršenja borbenih zadataka, moramo<br />
se malo osvrnuti i na strukturu jedinica. Kad tamo, najbrojnija vojna formacija u<br />
Vojsci <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> je vojni orkestar. Vojna policija - dva voda, vojni orkestar - tri voda.<br />
A ovaj manji, da ga tako nazovem, borbeni dio se rotira i šalje u Avganistan. A njih<br />
obučava, između ostalih, i američka firma MP RI. To je ista ona firma koja je 90-ih<br />
godina obučavala paravojne formacije u Hrvatskoj i Bosni i na jedan vrlo decidan način<br />
uticala na obim krvoprolića u bivšoj Jugoslaviji i na rušenje Jugoslavije.<br />
Gospodine ministre, s obzirom da Crna Gora učestvuje u visoko rizičnim misijama<br />
po bezbjednost <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, u misijama koje mogu i da proizvedu i terorističke akcije<br />
ovdje kod nas, na teritoriji <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, šta tako mali i borbeni dio /Prekid/ ne može ništa.<br />
Evo ja ću da odgovorim da ne može ništa, a Vi me demantujte.<br />
Druga stvar, da li obavještajno-bezbjednosni sistem, taj dio, da ga tako nazovem,<br />
može to da pokrije? Odgovoriću i to - ne može.<br />
Izgleda da je nama najvažnije da poslije Odluke Sjedinjenih Država da povuče<br />
svoje vojnike iz Avganistana, vi hitno tražite povećanje broja naših vojnika u Avganistanu.<br />
Ja shvatam i znam da Amerikanci više vole da naši momci tamo stradaju, nego<br />
njihovi. Ali, gospodine ministre, što je mnogo mnogo je.<br />
Na kraju, izvinjavam se ako sam prekoračio, gospodine ministre, Crna Gora je<br />
toliko mala, toliko beznačajna u ekonomskom i privrednom smislu, posebno vojnom, nije<br />
ni na nivou statističke greške, tako da je najbolje /Prekid/ Zahvaljujem.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Ne znam kako shvatiti, nijesu dopunska.<br />
Hvala, žao mi je takva su pravila, ministre, nemamo mogućnosti da Vam damo<br />
dalje riječ.<br />
Ovim smo zaključili i ovo pitanje.<br />
Zaključujem današnji radni dan, kolege i koleginice.<br />
Nastavljamo sjutra u 10 sati - pitanja Predragu Sekuliću, ministru održivog razvoja<br />
i turizma. Hvala vam.<br />
- 128 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
26.07.2011. god. u 10.15 h<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Poštovane kolege, nastavljamo sa radom. Na dnevnom redu su poslanička pitanja.<br />
Došli smo do pitanja koja su upućena Ministarstvu održivog razvoja i turizma. Tu je ministar<br />
Sekulić, pozdravljam ga u ime svih nas.<br />
Molio bih poslanika Mehmeta Bardhija da uzme riječ, a sljedeći je kolega Aleksandar<br />
Damjanović. Izvolite.<br />
MEHMET BARDHI:<br />
Hvala, gospodine potpredsjedniče.<br />
Poštovane kolege, poštovani gospodine ministre, poštovani potpredsjedniče,<br />
poštovani građani,<br />
Vladi <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> postavio sam dva pitanja, jedno od tih pitanja Vlada je dodijelila<br />
ministru za održivi razvoj i turizam. Postaviću moje pitanje javno i direktno.<br />
Formiranje javnog preduzeća za upravljanje Morskim dobrom <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 1992.<br />
godine protiv volje i pristanka građana i saglasnosti i odluke skupština opština na Primorju,<br />
tadašnje i sadašnje vlasti <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> napravile su jednu od najvećih nepravdi<br />
građanima, odnosno opštinama tog područja oduzevši pravo da upravljaju svojim bogatstvima<br />
i da odlučuju o svom razvoju. Ovom nezapamćenom centralizacijom vlasti<br />
na državnom nivou, oduzimajući građanima i opštinama osnovno pravo iz domena osnovnih<br />
ljudskih prava i sloboda i prava na lokalnu samoupravu, kao jedno od osnovnih<br />
demokratskih načela razvoja demokratske države, opštine u Crnoj Gori su dovedene u<br />
neravnopravan položaj, konkretno primorske opštine, posebno one sa autohtonim neslovenskim<br />
stanovništvom dovedene su u kolonijalni feudalni položaj. Vazalsko okupatorsko<br />
upravljanje nastavlja se i nakon devetnaest godina, uspostavljanjem nasilne uprave na<br />
najatraktivnijim i najprofitabilnijim područjima primorja.<br />
Moje pitanje glasi: ,,Koliko je plaža, kupališta, pristaništa i privremenih lokacija<br />
i dr. dato u zakup u zoni Morskog dobra, koje zbog izrabljavanja s pravom nazivam morsko<br />
zlo, u opštine Ulcinj: ime firme, ime i prezime zakupca, dužine površine prostora pod<br />
zakup, novčani iznos za svaki subjekat, odnosno plažu, kupalište, pristanište, privremenu<br />
lokaciju itd., koji je dat, odnosno uzet u zakup do 15. jula 2011. godine i ukupna novčana<br />
sredstva od prodatih plaža i šta je od toga investirano? Interesatno bi bilo da nam date<br />
informaciju, ako je posjedujete, a to je koje su plaže date pod zakup od strane zakupaca,<br />
koja ruka sada upravlja izdatim plažama, druga, treća, zakupaca itd? Koja je politika<br />
Vlade po ovom pitanju i kada planira da upravljanje vrati opštinama”? Odgovor u pisanoj<br />
formi. S poštovanjem, hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Ministar Sekulić ima riječ. Izvolite.<br />
PREDRAG SEKULIĆ:<br />
Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče.<br />
Uvaženi gospodine Bardhi, na postavljeno pitanje Ministarstvo održivog razvoja<br />
i turizma daje sljedeći odgovor. Saglasno Zakonu o Morskom dobru, Zakonu o državnoj<br />
- 129 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
imovini, uredbi o prodaji i davanju zakupskih stvari u državnoj svojini, svi zakupci i<br />
korisnici djelova Morskog dobra u državnoj imovini izabrani su u javnom postupku na<br />
osnovu sprovedenih javnih tendera. Saglasno Zakonu o Morskom dobru, investiranje,<br />
odnosno korišćenje sredstava po osnovu naknada za korišćenje Morskog dobra, vrši se za<br />
namjene i radove utvrđene godišnjim planom korišćenja sredstava javnog preduzeća koji<br />
se koristi početkom svake kalendarske godine, a na koji saglasnost daje Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>,<br />
uz primjenu svih pozitivno pravnih propisa, uključujući posebno Zakon o javnim nabavkama.<br />
U vezi pitanja podzakupa na području opštine Ulcinj, javno preduzeće Morsko<br />
dobro nije dalo niti jednu saglasnost za podzakup. Nosioci ugovora su zakupci, odnosno<br />
korisnici koji su tokom ove 2011. godine izabrani kao najpovoljniji ponuđači u javnotenderskim<br />
postupcima, licitacije i aukcije. Za 2011. godinu ukupno je sklopljeno 44<br />
ugovora za korišćenje Morskog dobra, za godišnju naknadu od ukupno 383.196 eura. U<br />
prilogu ovog akta, dostavljamo vam spisak korisnika zakupaca kupališta, plaža i privremenih<br />
lokacija sa područja opštine Ulcinj sa svim traženim podacima. Pretpostavljam da<br />
nema potrebe da čitam ono što ste dobili u prilogu. Tu je dato poimenice ime, prezime, ko<br />
je zakupac, koliko je platio zakup, na koji dio plaže se pitanje zakupa odnosi. Ne znam,<br />
gospodine Bardhi, da li ste dobili ovaj drugi dio koji smo mi, istina sa zakašnjem, u Ministarstvu<br />
dobili od strane Morskog dobra, da je u ovoj godini ukupno uloženo 30.000 eura<br />
na području Morskog dobra u opštini Ulcinj od strane javnog preduzeća Morsko dobro.<br />
Izrada glavnog projekta uređenja plaže Liman 2 - 5.000 ... projekta za uređenje<br />
obalne strukture u okviru studije lokacije 65 i 66 - 15.000, uređenje prelaznih puteva<br />
u zaleđu Velike plaže - 10.000, revitalizacija borove šume, sanitarni radovi i krečenje<br />
pješačke trim staze od hotela Albatros do rta Đeran - 13.000, uređenje istočnog dijela<br />
lokacije Pristana kod Mandarića - 12.000, revitalizacija pješačkih bina na Velikoj plaži<br />
- 25.000, troškovi komunalnog uređenja i opremanja, redovno čišćenje priobalne zone i<br />
troškovi odvoza smeća, obuhvatajući održavanje i čišćenje zaleđa Velike plaže - 160.000,<br />
popravka, sanacija i redovno održavanje javne rasvjete - 15.000, rekonstrukcija javne rasvjete<br />
na portu .... - 15.000, ukupno 270.000. Uz to, realizacija druge faze Lučice Kacema<br />
- 400.000 eura, troškovi iseljenja objekta na lokaciji bivšeg hotela Jadran - 260.000. Morskog<br />
dobra je u opštini Ulcinj za ovu godinu je investiralo 930.000 eura. Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Hvala vama.<br />
Kolega Bardhi ima riječ.<br />
MEHMET BARDHI:<br />
Hvala, gospodine ministre.<br />
Dobio sam juče vaš odgovor u pisanoj formi, dakle na vrijeme, i neke podatke<br />
koje ste i sada ovdje saopštili, mislim da upotpunjavaju to. Bio sam veoma iznenađen<br />
jer jednostavno nisam mogao da dobijem tražene podatke na moje pitanje ili, preciznije,<br />
nisam mogao da nađem tražene podatke u vašem pisanom odgovoru jer ih nema. Konstatujem<br />
da to najbolje pokazuje stanje, pa čak i u državnim organima, ali pogotovo u Morskom<br />
dobru. Mislim da svi tutnje naprijed po nekakvom svom interesu i svom ćefu. To<br />
je najbolji način da se to izrabljuje što bi trebalo da se prihoduje, a da se popune džepovi<br />
mnogih, a u stvari da se investira sasvim malo.<br />
Prema odgovoru ispada da je cijela Štojska plaža koja je 12 km, gospodine min-<br />
- 130 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
istre, vi ste dali u zakup samo 960 m, po ovome što ste mi dali ovdje kao prilog, mada se<br />
uopšte se ne kaže koje su plaže. Podaci su različiti. Na jednom mjestu stoji da je ukupno<br />
skopljeno 44 ugovora, a na drugom mjestu ste vi potpisali da je sklopljeno 29 ugovora.<br />
Zbog toga sam rekao i vama prije početka da ne bih potpisao takav odgovor, jer podaci<br />
nijesu dobri. Ukupna godišnja nadoknada je, na jednom mjestu imate, 383.196,56<br />
eura, a na drugom mjestu imate 325.000,68 eura. Na potezu borove šume date su samo<br />
dvije lokacije, po ovome što imate tu, a u stvari tamo ima preko deset takvih lokacija,<br />
plus plaža i oni privremeni objekti. Nemate nijedan podatak o gradskoj plaži. U pisanom<br />
odgovoru ste rekli nema nijedne investicije. Dakle, smatram da je to ipak nešto o čemu<br />
treba Vlada da razmisli, veoma jasno, i vrati opštinama ingerencije na svojoj teritoriji. To<br />
je najbolja situacija i najbolja stvar da ne bi onda bilo ovo stanje koje jednostavno neko<br />
vuče, neko potegne i svaki nekako za svoj interes. Što se tiče nadnakupaca ili treća ruka,<br />
četvrta ruka, gospodine ministre, na desetak ne samo lokacija, nego i plaža imate sada<br />
kojima ne gazduju oni kojim ste Vi dali, nego jednostavno oni su preprodali i već uzeli<br />
kajmak veoma dobar. To je ipak jedna ujdurma, jedno mešetarenje koje daje veoma jasne<br />
profite ljudima. To je istina. Naravno, Vi to nijeste sklopili, u stvari Morsko dobro nije, ali<br />
onaj ko je dobio onaj sada mešetari sa drugim, trećim licem. Hvala lijepo.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Hvala Vama. Sada molim kolegu Aleksandra Damjanovića da uzme riječ, a nakon<br />
njega kolega Dragoslav Šćekić. Izvolite.<br />
ALEKSANDAR DAMJANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem, potpredsjedniče.<br />
Poštovana Skupštino, poštovani građani, ministre Sekuliću,<br />
Ja sam Vam, pošto ste Vi u funkciji dvostrukog ministra, i za uređenje prostora i<br />
za turizam, postavio dva potpitanja. Da pročitam:<br />
„Šta Ministarstvo planira da uradi povodom informacije da je Opština Budva stupila<br />
u proceduru izgradnji TQ centra “Plaza,” bez saglasnosti Skupštine Opštine Budva<br />
i da li je tačno da je tenderska procedura za izgradnju tog objekta započeta u trenutku<br />
kada nijesu postojala odgovarajuća planska dokumenta, kao i šta će uraditi povodom<br />
rješavanja problema zabrane pristupa budvanskim plažama “Miločer”, “Sveti Stefan” i<br />
“Mala kraljičina plaža“ koje je vaše Ministarstvo ustupilo na korišćenje firmi d.o.o. Adriatic<br />
Properties” od strane Javnog preduzeća za upravljanje Morskim dobrom, a na čijem<br />
je prostoru već nekoliko sezona za redom turistima i mještanima pristup zabranjen?”<br />
Odgovor sam dobio u pisanoj formi, što je rijetkost i što je dobra praksa.<br />
Iskomentarisaću ovaj prvi dio potpitanja vezano za izgradnju TQ centra.<br />
Vi ovdje kažete da nemate informacije da se Vi ne bavite sa time, bave se neki drugi<br />
organi itd. pa da Vam ja malo osvježim pamćenje i da Vam dam informacije, ministre<br />
Sekuliću, kako je nikla Zavala 2 u Budvi i kako se danas u novinama vidim slovodobitno<br />
neka gospoda hvale kako su oni od opštine dobili svega nekoliko hiljada kvadrata placa,<br />
ali će vratiti dvostruko više u stambeno-poslovnom prostoru.<br />
Dakle, 2007. godine u junu javni poziv za izbor najpovoljnije ponude za ustupanje<br />
radova bez odluke Skupštine Opštine. Nakon tri mjeseca u septembru 2007. godine<br />
potpisuje se ugovor o ustupanju radova na izradi projektne dokumentacije poslovnog<br />
komercijalnog centra, broj taj i taj, bez odluke Skupštine Opštine. Kolega Sekuliću, čeka<br />
- 131 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
se da se skupština sastane i da većina izmijeni GUP, DUP itd., da pokrije taj ugovor sa<br />
odgovarajućim apetitima investitora, i to se sve dešava 2008. godine kada se radi DUP<br />
Centar Budva i kada se želje investitora uklapaju onako kako im je neko na tenderu<br />
obećao. Nakon toga ide januar 2009. godine Ministarstvo za ekonomski razvoj, tada<br />
vašeg prethodnika gospodina Gvozdenovića, daje urbanističko-tehničke uslove, a nakon<br />
toga policija tobože po nalogu provjerava itd. šta se tamo radilo, pa onda urbanistička<br />
inspekcija kaže da je sve bilo u skladu sa DUP-om, ali onim koji je naknadno usvojen<br />
i čime je pokriven apetit investitora. Nakon toga imamo fakta da je budvanska opština<br />
uložila 5,7 miliona vrijednosti zemljišta, da je uložila 9,9 miliona taksi za opremanje<br />
građevinskog zemljišta plus 2 miliona za nadzor itd., cirka 16 miliona evra, pa je onda<br />
tri puta taj ugovor mijenjan aneksima o čemu pojma nema Skupština Opštine i dobili smo<br />
Zavalu II, odnosno TQ centar.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Ministar Sekulić ima riječ. Izvolite.<br />
PREDRAG SEKULIĆ:<br />
Hvala, gospodine potpredsjedniče.<br />
Uvaženi kolega Damjanoviću, Vi ste prokomentarisali već pitanje i dio odgovora,<br />
možda zbog građana <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> da pročitamo što je naš odgovor.<br />
Znači, Ministarstvo održivog razvoja i turizma ne raspolaže sa informacijom<br />
da li Opština Budva stupila u proceduru izgradnje te TQ centra “Plaza” bez saglasnosti<br />
Skupštine Opštine Budva i da li je tenderska procedura za izgradnju tog objekta započeta<br />
u trenutku kada nijesu postojala odgovarajuća planska dokumenta, s obzirom da ovo ministarstvo<br />
nije nadležno po navedenim pitanjima. Govorim o raspolaganju imovine lokalne<br />
samouprave i sprovođenje tenderskih procedura na nivou lokalne samouprave.<br />
Ranije Ministarstvo za ekonomski razvoj je dana 20. januara 2009. godine donijelo<br />
rješenje o izdavanju građevinske dozvole na ime Opštine Budva d.o.o. “Trade Unique”<br />
CG iz Budve u zahvatu DUP-a Budva “Centar”, a na osnovu urbanističko-tehničkih uslova<br />
od 14. novembra 2008. godine. Uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole priložen<br />
je i Izvod iz lista nepokretnosti br. 10/48 KO Budva, u kome je Opština Budva označena<br />
kao korisnik sa obimom prava 1/1 za katastarsku parcelu na kojoj je kasnije izgrađen<br />
objekat.<br />
Na zahtjev Uprave policije Budva urbanistička inspekcija je izvršila kontrolu u<br />
vezi sa izgradnje pomenutog objekta. Urbanistička inspekcija je dopisom Upravi policije,<br />
broj taj i taj od 20. maja 2011. godine konstatovala da je rješenje br. 1102-08-10027/1-08<br />
od 20. januara 2009. godine kojim je Ministarstvo za ekonomski razvoj izdalo Opštini<br />
Budva D.O.O. “Trade Unique” CG iz Budve građevinsku dozvolu za izgradnju objekta<br />
za višeporodično stanovanje sa komercijalno poslovnim sadržajem planiranog na dijelu<br />
urbanističke parcele br. 13,8 u okviru bloka 13 kvarta V koji čini katastarska parcela br.<br />
2058/1 katastarske opštine Budva u Budvi izdato prema smjernicama važećeg DUP-a<br />
Budva “Centar”. Cijenim da Vam je veoma dobro poznato da u skladu sa Zakonom i<br />
njenim radnjama Ministarstva nije bilo ničega spornog. To je inače inspekcija pokazala<br />
sa svojom kontrolom.<br />
Javno preduzeće za upravljanjem morskim dobrom, sada se nadovezujem na ovo<br />
- 132 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
drugo pitanje, shodno Zaključku Vlade <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, sa komapnijom “Adriatic Properties”<br />
d. o. o. potpislo je ugovor o korišćenju tri kupališta, kupališta na desnoj obali Svetiog<br />
Stefana, kupalište ispred hotela Miločer i kupalište ispred hotela Kraljičina plaža, cijeneći,<br />
prije svega, kvalitet turističke ponude navedenog područja, kao investicioni program koji<br />
navedena kompanija realizuje u skladu sa potpisanim ugovorom o dugoročnom zakupu.<br />
Predmetna kupališta definisana su programom o organizaciji kupališta koje usvaja Javno<br />
preduzeće za upravljanje morskim dobrom kao hotelska kupališta i shodno važećoj zakonskoj<br />
regulativi ista posluje u skladu sa posebnim režimom rada.<br />
Naime, propisom kojim se reguliše navedena oblast hotelsko kupalište definisano<br />
je kao uređeno izgrađeno kupalište na kojem je pristup gostima van hotela uglavnom<br />
ograničen i koja su uređena po najvećim standardima male gustine i velikog konfora.<br />
Shodno navedenom, korisnik navedenog kupališta, u konkretnom slučaju kompanija<br />
“Adriatic Properties” može, shodno poslovnoj politici i planovima upravljanja navedenim<br />
kapacitetima, ograničiti pristup navedenim kupalištima licima koja nijesu gosti<br />
hotela ukoliko procijeni da postoji dovoljna popunjenost navedenih kupališta u skladu sa<br />
standardima koji primjenjuju.<br />
Ako dozvolite zbog javnosti da se vratim na ovaj prvi dio Vašeg pitanja, znači<br />
kada je u pitanju “Trade Unique”. Znači,sve ono što ste Vi naveli u komentaru vašeg<br />
pitanja cijenim da se ipak odnosi na lokalnu samoupravu, tako da mi je veoma teško da<br />
govorim o tom dijelu, ali znači o radnjama Ministarstva održivog razvoja, ranije Ministarstva<br />
planiranja i ekonomskog razvoja, znači nema ničega što bi na bilo koji način<br />
dovelo u sumnju bilo koji postupak vezano za izgradnju TQ centra “Plaza”. Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Kolega Damjanović ima riječ.<br />
ALEKSANDAR DAMJANOVIĆ:<br />
Drago mi je da se slažete sa mnom da su se vrlo loše stvari opet desile u Budvi<br />
vezano za TQ centar “Plaza” i da je to jasno poslije mog pitanja i komentara i da je to<br />
jasno poslije Vašeg komentara, a ono što sam htio samo da znam jeste da nema koordinacije<br />
ministarstava i da, bez obzira što to nije striktna nadležnost, ipak je Ministarstvo<br />
kada je davalo dozvolu trebalo da provjeri i prethodne procedure i da bude svjesno da daje<br />
dozvolu nečemu što nije bilo zakonito do tog momenta.<br />
Da idemo na ovaj drugi dio pitanja vezano za to da li možemo da se kupamo na<br />
naše plaže. Ne možemo, kolega Sekuliću, na ove tri plaže, sigurno. A sada zašto i kako da<br />
idemo čitajući ugovor koji imamo između Morskog dobra i ove firme “Adriatic Properties”<br />
gdje se u preambuli kaže da će se poštovati Zakon o morskom dobru i drugi posebni<br />
propisi kod korišćenja tih dobara. To je, dakle ugovor koji je potpisan 2007. godine 12.<br />
juna i čini mi se da on dalje važi.<br />
U članu 3 tog ugovora se govori da smo 43.948 kvadrata naljepše obale u Crnoj<br />
Gori dali na dugogodišnje korišćenje, dakle, ovoj firmi i da je Morsko dobro shodno tome<br />
napravilo režim kako će se koristiti naša obala.<br />
U članu 7 tog istog zakona se kaže da prenosom prava korišćenja Morsko dobro<br />
zadržava karakter javnoga dobra, odnosno da sva fizička i pravna lica imaju pravo nesmetanog<br />
pristupa postojećem i novoizgrađenom morskom dobru, nesmetanog pristupa<br />
- 133 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
svemu što je tamo pa i te famozne “Plaze” u ugovoru u članu 7 sa “Adriatic properies”.<br />
Dalje, u Zakonu o morskom dobru imamo definisano, i to je nadam se potpuno<br />
jasno, da to ne može da pobijete, u članu 16 definiciju šta su to kupališta i da se govori<br />
o tome šta je urađeno i izgrađeno u kupalište i da će republički organ uprave odnosno,<br />
ovoga puta morsko dobro donijeti posebne uslove koje moraju da ispunjavaju određeni<br />
gradjani na kupališta. Dakle, i dalje nesmetan pristup za građane <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> svojim<br />
plažama. Na bazi toga plana 16, donesen je Pravilnik o uslovima koje moraju ispunjavati<br />
određena izgrađena kupališta. Evo ga ovaj Pravilnik ovdje. U članu 12 ovog Pravilnika<br />
se kaže, između ostalog, da će za hotelska kupališta i kupališta specijalne namjene Javno<br />
preduzeće za upravljanje Morskim dobrom odrediti specifične uslove i režim korišćenja<br />
u skladu sa namjenom, ali, da budu u skladu sa ovim zakonom koji normira da smo ipak<br />
mi vlasnici našeg mora i naše obale, i sa ugovorom koji kaže da se poštuju zakoni <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong> i da je pravo pristupa građanima nesmetano. E, na bazi toga imamo i program organizacije<br />
kupališta u sezoni za ovu godinu 2011. godinu, gdje se u tački 4 ovog Vašeg<br />
programa, odnosno, morskoga dobra odnosno, onoga koga Vi kontrolišete kaže da se<br />
na tim plažama ne smije naplaćivati ulaz, ne smije se uslovljavati obavezno korištenje<br />
plažnog mobilijara i tako dalje, ulazak i parkiranje vozila i td. To je sve, molim vas samo<br />
pola minuta ili minut, a ovdje u aneksu tri, u poglavlju tri, imate definiciju šta je to hotelsko<br />
kupalište i sem što se kaže da ono nije dužno da oslobodi plažnog mobilijara pola<br />
plaže, sve ostalo je dužno kao i ostala kupališta i da pusti ljude da se kupaju slobodno na<br />
plaži, ako je država Crna Gora slobodna država, ako je država Crna Gora i dalje vlasnik<br />
odnosno, i dalje raspolaže sa ovih 50.000m2 najljepše obale koja je data. Dakle, ovdje<br />
smo svjedoci da u ovom trenutku nekoliko gostiju “Kraljičine plaže” koristi 270 metara<br />
najljepše obale, da je 650 dužnih metara potpumo blokirano, da već treću godinu se ni<br />
mještanima, a kamoli turistima ne dozvoljava pristup na tu plažu, i da Vam kažem nije to<br />
samo slučaj nepoštovanja i zakona i pravilnika i ugovora i ugovora koji je ta firma potpisala,<br />
to je slučaj sa niz plaža u Crnoj Gori gdje na skriveni način bukvalno tjeranje sa<br />
plaže onoga koji neće da popije kafu, onemogućava turistima između ostalog, i ljudima iz<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i mještanima da dođu da se okupaju na plažu koju su vjekovima koristili. Ako<br />
je to turizam, i ako je to elitni turizam svaka čast, gospodine ministre. Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Idemo dalje, molim kolegu Dragoslava Šćekića da uzme riječ. Nakon njega kolega<br />
Slaven Radunović.<br />
Izvolite.<br />
DRAGOSLAV ŠĆEKIĆ:<br />
Gospodine potpredsjedniče, poštovana Supštino, gospodine ministre, poštovani<br />
građani,<br />
Koncept održivog razvoja i turizma koji je posebno bitan za razvoj seoskog, planinskog<br />
i sportsko rekreativnog turizma može postati osnova razvoja turizma u našoj<br />
državi, ali samo ako i ukoliko njegova načela budu uključena u proces planiranja razvoja<br />
turizma posebno strategijskog i ukoliko budu izražena strategijskim ciljevima razvoja.<br />
U Crnoj Gori strategija možda i postoji na papiru, ali, je nemoguće primijetiti da<br />
se i sprovodi. Jedan od osnovnih preduslova za uspješno planiranje i upravljanje održivim<br />
- 134 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
razvojem seoskog turizma jeste i aktivno uključivanje seoske zajednice odnosno, lokalnog<br />
stanovništva u taj proces. Ovo uključivanje je potrebno jer priroda odnosno, prirodno<br />
okruženje predstavlja bitan faktor ukupnog kvaliteta života stanovnika seoskih područja.<br />
Korišćenje ovog resursa u svrhe razvoja turizma, bez učešća lokalne zajednice može se<br />
smatrati zloupotrebom i predstavljati destimulišući činilac razvoja seoskog turizma. Ono<br />
što je potrebno a čega nema, posebno kada je u pitanju seoski turizam na putu razvoja<br />
sjevera <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i države kao cjeline jeste ne postojanje ravnoteže odnosno, partnerskog<br />
odnosa između brojnih učesnika u razvoju ruralnog turizma, što je jedan od najbitnijih<br />
činilaca uspješnosti, planiranja i upravljanja razvojem ruralnog turizma.<br />
Posebna pažnja se mora posvetiti odnosu između javnog i privatnog sektora odnosno,<br />
između državnih i paradržavnih organa, s jedne strane i s druge strane, turističkih organizacija<br />
koje moramo izdvojiti kako regionalnu tako i lokalne koje daju napor ali nijesu<br />
dovoljno pomognute kako od lokalnih samouprava, a posebno od minstarstva i Vlade i<br />
svih drugih turističkih preduzeća i organizacija koja se neposredno i posredno uključuju<br />
u razvoj seoskog turizma. Ovaj partnerski odnos bi trebalo da rezultira uključivanjem u<br />
proces planiranja i upravljanja razvojem seoskog turizma i svim drugim ekonomskim<br />
pitanjima kao i svim ostalim koja doprinose obuhvatnom razvoju sjevera i države <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong>.<br />
Osnovne karakteristike razvoja i opšti značaj seoskog, planinskog i sportskog turizma<br />
uslovljavaju potrebu za preciziranjem mjesta i uloge ovog oblika turizma odnosno,<br />
definisanjem odgovora na pitanje, da li je riječ samo o jednom od segmenata na ukupnom<br />
turističkom tržištu ili je razvoj seoskog, planinskog i sportskog turizma poseban pristup<br />
ukupnom razvoju u seoskim oblastima, kao i lokalnim samoupravama na sjeveru <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong>, uopšte. Za razvoj ovog segmenta turizma potreban je razvoj poljoprivrede kao<br />
osnovne veze, jer bez poljoprivredne proizvodnje nema dovoljno profita i razvoja turizma<br />
u Crnoj Gori, jer uvoz nije prava ponuda. Osnovne karakteristike tražnje i ponude u<br />
seoskom turizmu, kao i bitan značaj okruženja prirodnog i kulturnog razvoja ovog vida<br />
turizma odnosno, segmenta turističkog tržišta, upućuju na važnost primjene marketinga u<br />
cilju stvaranja osnova za racionalno tržišno poslovanje.<br />
S druge strane, činjenica je da se razvoju seoskog turizma mora pridavati posebna<br />
pažnja zbog njegovog potencijalnog doprinosa društvenoj i ekonomskoj obnovi ruralnih<br />
područja. Važnost turizma kao faktor obezbjeđivanja dopunskih prihoda i zaposlenosti,<br />
kao i repopulacije i turizma kao faktora obezbjeđivanja dopunskih, odstranjivanja<br />
društvene izolovanosti seoskog područja. U tom smislu turizam možemo posmatrati kao<br />
način za rješavanje ili preovladavanje niza problema u razvoju ruralnih područja. U tom<br />
smislu marketing koga kada je ovaj segment u pitanju skoro da nema, kada je u pitanju<br />
sjever i planinski turizam, i to što ima je zahvaljujući regionalnim i lokalnim turističkim<br />
organizacijama, shodno njihovim mogućnostima koje su vrlo ograničene, treba shvatiti<br />
posebno u vezi sa razvojem seoskog turizma kao most između organizacija koje se bave<br />
objedinjavanjem turističke ponude, turističkih preduzeća, turističkih destinacija i društva.<br />
Na osnovu svega ovoga postavljam sljedeće poslaničko pitanje:<br />
“Šta je Vlada uradila na poboljšanje turističke ponude na sjeveru <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> kao<br />
i šta je urađeno na razvoju planinskog, seoskog i sportsko rekreativnog turizma? Šta je<br />
urađeno na obnovi i izgradnji novih smještajnih kapaciteta i koji su to projekti koji će<br />
doprinijeti razvoju turističke ponude ovog regiona i valorizacije njegovih resursa?”<br />
Hvala.<br />
- 135 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Ministar Sekulić, izvolite.<br />
PREDRAG SEKULIĆ:<br />
Hvala, gospodine potpredsjedniče.<br />
Uvaženi kolega Šćekiću, strategijom razvoja turizma u Crnoj Gori do 2020. godine<br />
preporučuju se dva pravca razvoja.<br />
Prva postavka počinje na primorju. Ona istovremeno slijedi dva cilja, produženje<br />
kupališne sezone u primorskim opštinama i uključivanje zaleđa u spektar doživljaja turista.<br />
Druga postavka koncipirana na turističkim ostrvima u zaleđu kao magnetima<br />
razvoja. Takva ostrva jesu ili postojeći centri kao što su regije Bjelasica, Komova, Durmitora<br />
nacionalni parkovi ali, i pokretači razvoja isto tako mogu da budu i opštine odnosno,<br />
u ovom slučaju lokalne TO. U cilju stvaranja uslova za održivu turističku valorizaciju<br />
zaleđa i planinskog dijela <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> Ministarstvo od 2008. godine realizuje projekata<br />
planinarenje i biciklizam. Razvoj turizma orjentisan na prirodi posebno planinarenja<br />
i biciklizma kao segmenta sa najvećim potencijalom za razvoj, doprinijeće postizanju<br />
strateškog cilja, a to je širenje turističke sezone, rastu prihoda i zaposlenosti na principima<br />
održivosti, integrisanju zaleđa i planinskog dijela <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> za ukupni turistički proizvod<br />
i kreirati nove razvojne mogućnosti i koristi za lokalne zajednice.<br />
Dozvolite samo par rečenica kada je u pitanju marketing. Znači, vjerujte imao sam<br />
prilike da budem na raznim turističkim sajmovima, da su lokalne turističke zajednice i te<br />
kako uključene preko nacionalne TO, vezano za marketing i sve ono što se čini na planu<br />
prezentacije ove vrste ponude u Crnoj Gori na svim tržištima gdje imamo upliva. Znači,<br />
tako da ukoliko smatrate da je nešto drugačije, ja vas pozivam prvom prilikom da izaberete<br />
sami, bilo gdje da pođemo zajedno i da vidimo šta to lokalne TO, posebno one sa<br />
sjevera rade na tim sajmovima, na koji način prezentiraju svoju ponudu. Vjerujte da ćete<br />
se iznenaditi,veoma pozitivno, sa načinom te prezentacije. Aktivnosti u okviru projekta<br />
bile su koncentrisane na stvaranju pravnog okvira koji obezbjeđuje da se staze uređuju,<br />
održavaju na propisan način, izgradnji infrastrukture na stazama, promocija o jačanju<br />
kapaciteta i interesnih grupa. Donijet je Zakon o planinskim stazama i set podzakonskih<br />
akata kojim se definiše pitanje vezano za planisnke staze. Takođe, Vlada je donijela odluku<br />
o nacionalnoj mreži planinskih staza čijie će se uređenje i održavanje finansirati iz<br />
sredstava budžeta <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Mreža obuhvata oko 6.000 km staza za planinarenje i planinski<br />
biciklizam i od naredne godine za svaku od tih staza biće određen subjekt koji će<br />
biti nadležan za njeno održavanje. Ti subjekti su uglavnom ili biciklistički klubovi kojih<br />
je manje ili planinarski klubovi kojih je nešto više i koji daju poseban dobrinos ovom<br />
našem projektu. U toku ove i prethodne godine Ministarstvo je finansiralo postavljanje<br />
signalizacije na oko 700 kilometara staza, dok je pripremljena projektna dokumentacija<br />
za još oko 1000 km. U toku je rekonstrukcija planinarskog doma, izgradnja kampa za<br />
mobilne kuće i dva objekta koja će služiti kao skloništa za planinare.<br />
U saradnji sa partnerima, postavljena je signalizacija na Crkvičkom polju u<br />
Plužinama, u Plavu, na dijelu staza u regionu Bjelasica i Komova. Realizovane su aktivnosti<br />
na jačanju Gorske službe spašavanja, kako bi se doprinijelo jačanju sistema<br />
spašavanja u planinama, kao pretpostavke razvoja ovog segmenta turističke ponude. Or-<br />
- 136 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
ganizovane su radionice i obuke sa ciljem jačanja kapaciteta Planinarskog saveza <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong> i Biciklistidkog saveza <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Paralelno, Ministarstvo održivog razvoja i turizma<br />
u sradnji sa NTO realizovalo je promotivne aktivnosti. Urađena je knjiga sa 1700<br />
km staza, detaljno opisanih koja je prezentovana u inostranstvu, u više časopisa specijalizovanih<br />
za ovo tržište. Publikovane su promotivne i turističke mape i organizovane<br />
posjete inostranih turoperatora Crnoj Gori iz Njemačeke, Francuske, Belgije, Austrije,<br />
Svajcarske, Velike Britanije, Češke itd. U saradnji sa UNDP, u toku su aktivnosti na<br />
uspostavljanju duge staze „Via Dinarika”, koja će uključiti zemlje dinarskog luka. Kao<br />
što znate, turistička ponuda mora da bude nešto drugačija nego što je bila ranijih godina,<br />
ona najčešće obuhvata obilazak kroz planinske staze, obilazak više država. Čini mi se da<br />
je naša regija bogom dana za to što imamo veoma dobre planinske staze koje se protežu<br />
od Slovenije preko Hrvatske i Bosne do <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Crna Gora ima veliki potencijal<br />
kada su u pitanju aktivnosti na otvorenom. Kako bi dalji razvoj turizma bio strateški i<br />
održivo vođen, urađene su analize koje imaju za cilj sagledavanje potencijala i karakteristika<br />
tržišta za aktivnosti na otvorenom i posebno za razvoj zimskih ponuda. Analiza<br />
za aktivnosti na otvorenom je urađena za nekoliko tržišta i to: Njemačke, Francuske,<br />
Holandije, Poljske, Rusije, Svedske i ista je pokazala da smo na pravom putu, jer su<br />
planinarenje, pješačenje i biciklizam najpopularnije aktivnosti na evropskom turističkom<br />
tržištu.<br />
Pored aktivnosti realizvovanih u dijelu stvaranja ponude za aktivan odmor,<br />
započet je projekat „Panoramski putevi <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>”. Panoramskim putevima biće povezane<br />
prirodne i kulturno istorijske atrakcije. U toku je izrada projekta za razvoj potrebne<br />
infrastrukture na odabranim rutama i očekujemo da će u naredne dvije godine projekat<br />
biti u potpunosti realizovan.<br />
Kako bi poljoprivredne proizvođače, odnosno ponudu domaćih proizvoda, učinili<br />
dostupnim turistima, objavljen je priručnik koji sadrži smjernice za turističku signalizaciju<br />
duž etnogastronomskih staza.<br />
Turistička ponuda na sjeveru <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> još uvijek je nedovoljna, iako iz godine<br />
u godinu postoji rast smještajnih kapaciteta. U prethodne dvije godine, u dijelu osnovnog<br />
smještaja registrovano je novih 150 kreveta. U cilju stvaranja pretpostavki za realizaciju<br />
većih investicionih projekata u prethodnom periodu investicionih projekata, u prethodnom<br />
periodu, prioritet je dat donošenju planske dokumentacije kojom će se sveobuhvatno<br />
i strateški urediti razvoj područja. Donijeti su Prostorni plan posebne namjene za područje<br />
Bjelasice i Komova, Prostorni plan Žabljaka, master planovi održivog razvoja turizma za<br />
opštine Žabljak i Kolašin, Strategija razvoja turizma opštine Plav. Kako bi se podstaklo<br />
unapredjenje kvaliteta usluge, identifikovani su prioriteti turističke zone, lokaliteti u<br />
Crnoj Gori na kojim se uz poreski sistem stimuliše visok kvalitet usluge. Napominjemo<br />
da samo Prostorni plan za Bjelasicu i Komove predvidja izgradnju osam planinskih centara<br />
i razvoj saobraćaja, komunalne infrastrukture i dr. Procijenjene ukupne investicije<br />
iznose skoro 1,2 milijarde eura od čega u turizmu 880. miliona. Na osnovu tih investicija<br />
obezbjediće se 14.000 novih radnih mjesta od čega u turizmu 10.000. Planirano je da se<br />
investicije realizuju u tri faze u ukupnom trajanju od 20 godina. Hvala i izvinjavam se<br />
zbog prekoračenja, ali cijenio sam da je bilo korisno.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Kolega Šćekić ima riječ. Izvolite.<br />
- 137 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
DRAGOSLAV ŠĆEKIĆ:<br />
Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče.<br />
Počeću sa strategijom koja je nerealno zacrtana, a kao takva konkretno još nije<br />
ništa počelo da se ostvaruje. Ono što ste naveli u početku, i što je svakako tačno, da je<br />
sjever, odnosno seoski planinski turizam ostrvo u zaledju, i jeste zaleđe. Leđa su davno<br />
okrenuta i sjeveru i tom segmentu turizma. Ono što se odnosi na smještajne kapacitete<br />
najbolje pokazuju oni hotele koje je Vlada i Ministarstvo prodalo mešetarima, onima<br />
kojima nije bio cilj da se bave turizmom, da se bave hotelijerstvom, kojima je bio cilj da<br />
krčme, rasprodaju i na taj način šićare. Najgore je što nijesu ni pokušali da urade nešto<br />
nego su ono što je i najvrednije, čak su i enterijer prodavali , rasprodavali iz tih hotela,<br />
urušili.Do sada se nije vidjela budućnsot razvoja turizma na sjeveru <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Ali, to ću<br />
kao dopunsko pitanje postaviti vama.<br />
Da bi se razvio seoski turizam potrebno je da imamo razvijenu infrastrukturu,<br />
puteve, smještajne kapacitete, etno sela i tako dalje. Mi znamo da u najbližim selima ne<br />
mogu ni stanovnici, zato je i selo zapostavljeno, doći do svojih kuća kakvi su puteve, koje<br />
su koncesionari dodatno ruinirali.<br />
Ono što posebno moram istaći, a to je što bi trebalo da nam bude prioritet Nacionalni<br />
park koji je otvoren od 1. o5. do 1. 10. u godini, a vremenski uslovi omogućavaju<br />
da bude veći period, i to je ono što interesuje strane turiste. Ono što je takođe bitno nema<br />
javnog prevoza do tih mjesta, nema prevoz do Nacionalnog parka, što je neshvatljivo za<br />
turiste. Ono što ste pomenuli sa marketingom, potencirao sam u obrazloženju da rade<br />
regionalne turističke organizacije i lokalne turističke organizacije, ali shodno svojim<br />
mogućnostima. To treba da bude prioritet Vladi i ona treba da bude nosioc roga projekta.<br />
Šta je sa edukacijom, šta je sa linceranim vodičima? Mnogo toga treba, ali ono što je<br />
osnovno obezbijedite uslov za život onih seljana koji takodje treba da budu nosioci seoskog<br />
turizma na sjeveru <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Ovo kad kažem na sjever <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> ne želim da<br />
me građani pogrešno shvate da je meni interes samo da bude razvijen sjever <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.<br />
Naprotiv, razvijeni sjever <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> može da doprinese razvoju uopšte <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, jer<br />
nema države razvijene u kojoj nije razvijen sjever. Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Idemo dalje. Kolega Slaven Radunović sada ima riječ, a neka se pripremi kolega<br />
Obrad Gojković.<br />
SLAVEN RADUNOVIĆ:<br />
Poštovani gospodine ministre,<br />
Prvo da Vas javno pohvalim, zato što ste čelnik jedinog ministarstva koje daje<br />
pismene odgovore prije sjednice. To je prava rijetkost ovdje i da ne bude da samo kritikujemo<br />
iz opozicije. Vidi se da ste bivši poslanik pa da znate šta nas je boljelo sve zajedno.<br />
Vrlo često sam se pitao kako je moguće da od svih industrijskih postrojenja u<br />
Crnoj Gori jedino Jadransko brodogradilište u Bijeloj radi dobro. U čemu je tajna uspjeha<br />
njihovog menadžmenta. Medjutim, u medjuvremenu sam otkrio. To je zato što se u<br />
Bijeloj radilo do skoro suvo pjeskaranje brodova, što je tehnološki proces zabranjen u<br />
čitavoj Evropi i radi se jedino u Bijeloj, i to u zatvorenom akvatorijumu Boke Kotorske.<br />
Znači, zabranjen je ne iz razloga što se ne isplati ili ima neki drugi razlog nego isključivo<br />
- 138 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
iz ekoloških razloga, jer druge države ne žele da truju svoje građane. Proizvod tog peskarenja<br />
kvarcnim pjeskom koji je radjen doskoro su brda takozvanog grita, jer to nije pravi<br />
naziv, ali otpadnog materijala koji nastaje nakon suvog a sad ima i drugi način peskarenja,<br />
sada se radi metalnom šljakom, ima ga u Bijeloj pohranjenog 27.000 kubika ili 60.000<br />
tona. Da bi vam bilo lakše da zamislite, to je 2.400 šlepera. Zamislite tu kolonu i koliko<br />
dugo Brodogradilište Bijela truje Boku Kotorsku i Crnu Goru. Možete da zamislite koliko<br />
je godina trebalo da prodje da bi se 2.400 šlepera skupilo, a da se još nije ništa preduzelo.<br />
Zbog toga moje pitanje glasi:<br />
“Kada će iz Jadranskog brodogradilišta u Bijeloj biti uklonjena brda otpadnog<br />
materijala (“grita” ) koja ugrožavaju zdravlje ljudi i onemogućavaju realizaciju posla<br />
remonta megajahti sa tivatskog firmom Porto Montenegro i francuskom kompanijom<br />
Kompozitvorks?<br />
Znači, pored toga što je to brdo grita i dalje tamo i ugrožava zdravlje i ono<br />
onemogućava da se jedan ozbiljan i važan projekat završi, a na tom prostoru gdje je<br />
sad grit treba da se organizuje remont mega jahti. Prema tome, siguran sam u to da bi<br />
menadžment Brodogradilišta i te kako volio da ukloni grit. Svi znamo za problem zbog<br />
kojeg ne može to da se desi, zato što po Bazelskoj konvenciji on mora da bude izvezen u<br />
neku zemlju koja ga prihvata. U novembru pojavila se vijest da je jedna hrvatska kompanija<br />
dobila posao na tenderu da izveze ovaj grit u Republku Gvineju, međutim, nakon<br />
nekog vremena ispostavilo se da dokument kojim navodno Republika Gvineja prihvata<br />
taj grit je bio ili falsifikovan ili je bio neki nesporazum u pitanju. U odgovoru koji sam dobio<br />
od poštovanog ministra sad se pominje druga država, to je Siera Leone, o tome ćemo<br />
u komentaru, nadam se samo da neće biti ista sudbina tog dokumenta kojeg smo dobili iz<br />
Siera Leone kao ovog iz Republike Gvineje. Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Izvolite, gospodine ministre.<br />
PREDRAG SEKULIĆ:<br />
Gospodine potpredsjedniče, uvaženi kolega Radunoviću, uz izvinjenje što je<br />
odgovor dosta dug, pa ću pokušati da budem što brži da vas ne prekoračim previše.<br />
Usvajanjem Zakona o uklanjanju otpada Crna Gora se opredijelila da poslove<br />
upravljanja otpadom organizuje u skadu sa evropskim direktivama i standardima, uz<br />
poštovanje principa, održivog razvoja, preventivnog djelovanja, poštovanje principa<br />
zagađivač plaća i poštovanje redosleda u praksi upravljanja otpadom. Zakonom je<br />
utvrđeno da se upravljanje otpadom vrši u skladu sa državnim i lokanim planovima upravljanja<br />
otpadom. Državni plan upravljanja otpadom donosi Vlada za period od pet godina<br />
i predstavlja osnovni dokument kojim se određuju srednjoročni ciljevi i obezbjeđuju<br />
uslovi za racionalno i održivo upravljanje otpadom u Crnoj Gori. Shodno zakonu Vlada<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> je na sjednici 14.februara 2008. godine donijla plan upravljana otpada u Crnoj<br />
Gori za period 2008.-2012. koji se u velikoj mjeri oslanja na dva značajna prethodo usvjena<br />
dokumenta, Nacionalnu politiku upravljanjem otpadom i strateški Master plan za upravljanje<br />
otpadom na republičkom nivou. Opšti cilj plana je da se smanji negativan uticaj<br />
otpada na zdravlje ljudi, na stanje životne sredine, poboljša efikasnost koršćenja resursa<br />
i saniraju negativni efekti odgovarajućeg uklanjanja otpadom u predhodnom periodu. U<br />
- 139 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
vrste otpada koje postoje u Crnoj Gori, a koje imeju karakteristike opasnog otpada spada<br />
i otpadni grit koji nastaje prilikom remonta i intervencija na brodovima u AD Jadransko<br />
brodogradlište Bijela. Grit se kao abrazivno sredstvao koristi u postupku pjeskarenja, to<br />
je ono o čemu ste vi govorili, gospodine Radunoviću, takozvane atikorozivne pripreme<br />
brodskih čeličnih površina, tretiranjem abrazivom pod vazdušnim pritiskom čime se sa<br />
njh skidaju obrasline, stara boja i korozija. U ovom trenutnu nemam tačne podatke, ali<br />
bio sam u posjedu informacija da Jadransko brodogradilište nije jedino, čak ni u regiji<br />
koji koristi ovo suvo pjeskarenje. U AD Jadransko brodogradilište Bijela se kao abraziv<br />
koristi grit na bazi metalne šljake koji u pogledu kvalitetai sadržaja opasnih materija<br />
zadovoljava važeće standarde i propise. Međutim, prilikom postupka pjeskarenja i manipulacije<br />
otpadnim gritom može doći do zagađenja grita opasnim materijama. Otpadni<br />
grit se manuelno sakuplja sa palube doka i iz hale za pjeskarenje djelova i novih limova<br />
u namjenske metalne spremnike kapaciteta 4,5m3 koji se zatim transportuju na<br />
prikolicama ili pomoću viljuškara i istovaraju na lokaciji privremenog odlagališta u krugu<br />
Brodogradilišta. Trenutno u AD Jadransko brodogradilište Bijela nalazi se oko 27 hiljada<br />
m3 grita ili oko 60 hiljada tona ovog otpada. Ali samo da ne bude nikakve dileme, nije to<br />
neko brdo koje stoji tamo, nego je taj grit skladišten u kontejnere. Tako da ne može biti<br />
postavljeno pitanje o opasnosti po građane i mještane.<br />
Zakon o upravljanju otpadom nalaže da svaki poizvođač otpada obezbijedi zbrinjavanje<br />
otpada koji produkuje u skladu sa propisima, odnosno, da uradi plan uklanjanja<br />
otpadom ukoliko na godišnjem nivou proizvodi više od 200 kilograma opasnog ili više<br />
od 40 tona neopasnog otpada. Budući da opasni grit nastaje prlikom remonta brodova,<br />
AD Jadransko brodogradilište Bijela je u skadu sa Zakonom o upravljanjem otpadom u<br />
obavezi da ukloni otpadni grit. Budući da izvoz jedna od metoda uklanjanja grita, Jadransko<br />
brodogradilište Bijela je raspisalo tender za odabir firme koja će najbolje i na najefikasniji<br />
način da izveze otpadni grit. Nakon detaljno ispoštovane tenderske procedure<br />
odabrana je kao najbolja ponuda hrvatske kompanije za izvoz 27 hiljada m3 grita. Jedan<br />
od uslova početka realizacije posla je poštovanje komplikovane administrativno pravne<br />
procedure po Bazelskoj konvenciji i obezbjeđivanje potrebne dokumentacije za realizaciju<br />
poslova izvoza i uvoza otpadnog grita. Prije svega, potrebno je dobiti dozvolu za uvoz<br />
grita zemlje destinacije kako bi Agencija za zaštitu životne sredine dala dozvolu koja je<br />
potrebna za izvoz istog, ukupna vrijednost posle 2 miliona 480 hiljada eura. Hrvatska<br />
kompanija je 22. juna 2011. godine započela proceduru za izvoz grita iz <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u Republiku<br />
Siera Leone u skladu sa potpisanim ugovorom između te kompanije i Jadranskog<br />
brodogradilišta iz Bijele. Agencija za zaštitu životne sredine je postupajući po zakonu<br />
kompanije Lalizas Marina, a u skadu sa međunarodnom konvencijom i nacionalnim zakonodavstvom<br />
kao namjeravanom izvozu iz <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> obavijestila nadležni organ Republike<br />
Siera Leone. Takođe, dostavljena je kompletna dokumentacija koja prati ovakve<br />
vrste izvoza nadležnom organu Republike Siera Leone na ocjenu. Napominjemo da se<br />
izvoz opasnog otpada vrši u skadu sa Zakonom o ratifikaciji Bazelske konvencije, Zakonom<br />
o upravljanju otpadom i pravilnikom o dokumentaciji koja se podnosi uz zahtjev<br />
za izdavanje dozvole za uvoz, izvoz i tranzit otpada.<br />
Da bi se dobila dozvola za uvoz, izvoz opasnog otpada neophodno je odobrenje<br />
zemlje uvoza. Nakon dobijene uvozne dozvole od strane nadležnog organa Republike<br />
Siera Leone Agencije za zaštitu životne sredine može izdati izvozu dozvolu. Takođe,<br />
kada je riječ o uklanjanju svih vrsta opasnog otpada u Crnoj Gori potrebno je naglasiti i<br />
- 140 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
dodatne napore Vlade <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i u pogledu trajnog rešavanja problema opasnog otpada<br />
nastalog u proteklih nekoliko decinija u velikim industriskim sistemima što zasigurno<br />
predstavlja jedan od najvećih izazova u oblasti zaštite životne sredine. S tim u vezi Vlada<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> je u saradnji sa Svjetskom bankom započeo realizaciju projekta upravljanje<br />
industriskim otpadom i čišćenje. Projekat se tiče sanacije i revitalizacije crnih ekoloških<br />
tačaka u Crnoj Gori, i to, prije svega, KAP, bazen crnog mulja i odlagalište industriskog<br />
otpada, Željezara Nikšić, odlagalište idustriskog otpada, Jadransko brodogradilište Bijela,<br />
odlagalište industriskog otpada grit, Termoelektrana Pljevlja odlagalište pepela i<br />
šljake Maljevac, i Gradios Pljevlja, Šuplja stijena, kao i određivanje lokacije koja bi bila<br />
određena kao i najpodobnija za izradu nacionalne deponije za opasni otpad. Projekat<br />
upravljanje industriskim otpadom i čišćenje obuhvata istraživanje lokacija u Crnoj Gori<br />
koje obuhvata utvrđivanje količine, kompozicije otpada, utvrđivanje potrebnih geoloških<br />
i hidroloških parametara, procjenu uticaja životne sredine, potencijalne rizike izloženosti<br />
stanovništva, kao i identifikaciju TCB-ea na navedenim lokacijama ili odgovarajućim<br />
industrijama, izradu studije izvodljivosti i sanacije postojećih lokacija, uključujući analize<br />
sanacionih opcija, opciju upravljanja otpadom tokom proizvodnje, troškova i pitanje<br />
vlasništva. Razvoj nacionalnog odlagališta opasnog otpada regulatorni okvir za postupanje<br />
sa opasnim otpadom. U toku je priprema faze realzacije projekta koja bi trebala<br />
da bude realizovana do 2012. godine a za koju je izdovjeno oko 750 hiljada eura. Cilj<br />
pripremne faze se ogleda u izradi strudije izvodljivosti za svaku lokaciju posebno. Nakon<br />
završetka pripremne faze utvrđivanje stanja životne sredine i izrade plana koji se odnosi<br />
na konkretnu sanaciju lokacija raspisuje se tender kako bi se odredila kompanija koja će<br />
na osnovu raspoložive dokumentacije sanirati navedena područja. Planirani budžet za<br />
drugu fazu prjekta je oko 14 miliona eura. Hvala vam, izvinjavam se na prekoračenju.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Kolega Radunović ima riječ. Izvolite.<br />
SLAVEN RADUNOVIĆ:<br />
Gospodine ministre, polemisali ste sa dvije stvari koje sam ja pomenuo. Jedna je<br />
vezano za tehnološki proces kako je to proces koji je dozvoljen i kojeg ima i u regionu.<br />
Tačno, ali koji se radi tek zadnjih nekoliko mjeseci. Ja sam rekao, dok sam obrazlagao<br />
pitanje, da se sad radi metalnom šljakom, da se vrši pjeskarenje, ali se decenijama unazad<br />
radilo kvarcnim pijeskom. Ministre, ovako je to izgledalo 20 godina, zadnjih nekoliko<br />
mjeseci izgleda tako kako vi kažete, a reći ću vam i zašto. Ovo je produkt pjeskarenje<br />
kvarcnim pijeskom. Znači, radi se o smjesi koja je kancerogena, to je produkt remonta<br />
brodova kojim se skida rđa, stara farba i imamo ovaj kvarcni pijesak. Ta kombinacija<br />
stvara vrlo nezgodan otpad koji je bio u slobodnom prostoru decenijama u Bijeloj. Izjava<br />
gospodina Stanka Zlokovića u “Pobjedi”, našao sam na internet, 14. marta 2011. godine<br />
,on je tada još uvijek govorio da je posao sa hrvatskom kompanijom dogovoren tako da<br />
se grit izvozi u Gvineju u martu ove godine.<br />
U međuvremenu, kažete da je sada nova destinacija Sijere Leone. Sumnjam, zbog<br />
toga sam i postavio ovo pitanje, strah me je da će zbog ovog prepakiranja brda u vreće<br />
koje se sada radi u Bijeloj, da mu je sudbina da tu ostane ko zna koliko još. Znam da je<br />
princip u Crnoj Gori ustanovljen da plaća zagađivač, ali valjda postoji država koja treba<br />
- 141 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
da brine o svim građanima. Ako zagađivač ne radi ono što je neophodno i ne oslobađa se<br />
ovakvog otpadnom materijala, treba da mu zabranite da se bavi dalje tim poslom, da ne<br />
bi samo ovo brdo uvećavao. Vi ste ustanovili princip da zagađivač plaća i time se završili<br />
posao. Oni ne završavaju svoju obavezu, uvećavaju ovo brdo otpadnim opasnim materijalima,<br />
i ništa se ne dešava. Država je dužna da preduzme nešto po tom pitanju. Stavite<br />
fino plombu na taj dio poslova koji se radi u brodogradilištu dok se ne riješi ovaj problem<br />
grita koji je nastao posljednjih decenija, da nemamo novi problem. Da ne pominjemo<br />
inače, gospodine Sekuliću, vi ste zaduženi za ekologiju u Crnoj Gori, u ekološkoj državi<br />
u Crnoj Gori, u ekvatorijumu Boke Kotorske koji je maltene kao jezero, tako se slabo obnavlja<br />
voda, imate brodogradilište koje se bavi ovakvim poslovima, a to je, blago rečeno,<br />
sramota. Meni je milo što su Porto Montenegro i Composite works napravili ovaj dogovor<br />
sa brodogradilištem da polako pređu na neke druge poslove koji su i čistiji i ljepše ih<br />
je za viđeti, nego ovo što se sada dešava u Bijeloj. Problem grita je problem br. 1 ekološki<br />
na jugu <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, i to mora da se riješi. Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Samo jedna napomena. Danas imamo još 35 - 36 poslaničkih pitanja i odgovora.<br />
Da bi stigli, a moramo završiti do kraja radnog dana, molim vas da budemo u onom<br />
Poslovnikom predviđenom vremenu i u maksimalnoj mogućoj mjeri kada postavljamo<br />
pitanja i kada dajemo odgovore.<br />
Prije nego što uzme riječ kolega Gojković, kolega Šćekić je najavio dopunsko<br />
pitanje ministru Sekuliću, a nije ga postavio zbog vremena koje je bilo na izmaku.<br />
Predlažem da sada u jednom minutu, inače za dopunsko pitanje je Poslovnikom predviđen<br />
minut, postavite to pitanje. Izvolite.<br />
DRAGOSLAV ŠĆEKIĆ:<br />
Hvala, gospodine potpredsjedniče.<br />
Vrlo konkretno pitanje: “Šta ćete konkretno Vi kao sadašnji ministar, s obzirom<br />
da dosadašnji ništa nije uradio, preduzeti da se pokrene seotsko-planinski i sportskorekreativni<br />
turizam? Koje ćete konkretno projekte pokrenuti, i to odmah, pošto su svi<br />
na čekanju, a čekajući Godoa građani više ne mogu da izdrže? Šta ćete preduzeti da se<br />
aktiviraju hoteli koji su zatvorili i ruinirali privatni investitori”? Hvala vam.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Ministar Sekulić ima riječ. Izvolite.<br />
PREDRAG SEKULIĆ:<br />
Hvala, gospodine potpredsjedniče.<br />
U skladu sa Poslovnikom, koristim priliku da odgovorim. Potrudiću se da to bude<br />
u jednom minutu, kao što ste i vi postavili pitanje. Na početku ću odmah reći da se ne<br />
slažem sa vama da prethodni ministar nije ništa uradio. Uradilo se puno kada je u pitanju<br />
razvoj i planinskog i seotskog turizma. Govorimo o svim onim objektima koji se tiču<br />
i biciklističkih staza i planinskih staza, o čemu smo govorili. Na desetine kilometara<br />
obilježenih planinskih staza je nešto je što se uradilo, treba da vidimo šta ćemo uraditi<br />
- 142 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
dalje. Vi ste pomenuli seotska domaćinstva, slažem se, na državi je da napravi infrastrukturu<br />
i mogućnost da se neko bavi setskim turizmom. Mislim da u konačnom to ipak moraju<br />
da rade ljudi koji se nalaze na tim veoma atraktivnim za ljubitelje prirode područjima.<br />
Cijenim i nadam se da već sada imamo mnogo jaču ponudu nego što imali prošle godine i<br />
mnogo jaču nego što smo imali prije dvije ili tri godine. Sve više ima tih privatnih pansiona,<br />
sve više imate domaćih gazdinstava koje koriste tu pogodnost. U konačnom, ako vam<br />
je daleko ili kada idete prema Beranama, možete da svratite u Kolašin i oko Kolašina,<br />
pa da vidite koliko se sve setskih domaćinstava bavi ovim vidom ponude, a isto tako ako<br />
vas put nanese da idete prema primorju, pa prolazite kroz Crmnicu, pa da vidite koliko je<br />
tu seotskih domaćinstava obnovilo svoje kuće, napravilo dobru ponudu, gastropunudu i<br />
hrane i vina i svega onoga što je potrebno za turizam. Još jedno pitanje koje sam<br />
ostao dužan - zašto nema prevoza. Turističke ture organizuju najčešće hoteli sa primorja<br />
prema sjeveru i obrnuto, a teško vi sada možete da kažete zašto dio turista je motorizovan<br />
i sam. Mislim da je naša najveća prednost da možemo da uvežemo ono što je naša ponuda<br />
na seotskom području, turoperatori, hotelijeri. Država nije ni turoperator, ni hotelijer,<br />
naše je samo da napravimo dobre uslove, a bog nam je dao takvu ljepotu da cijenim da će<br />
uvijek imati dovoljno onih koji žele da uživaju u njoj. Hvala vam.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Kolega Obrad Gojković sada ima riječ, a nakon njega kolega Dobrica Šljivančanin.<br />
Izvolite.<br />
OBRAD GOJKOVIĆ:<br />
Hvala, potpredsjedniče.<br />
Poštovani ministre, poštovane kolege,<br />
Ovo pitanje je iste sadržine koje postavljam već peti put u ovom domu, i mislim<br />
da ću ga postavljati i dalje dok nekom ne dosadi. Niti ovo pitanje treba da postavljam<br />
ja, niti ministar da na njega odgovara. Da je ovo uređena država, ovo bi pitanje postavio<br />
tužilac, a odgovarali bi ljudi koji su u sjenci koji su van ovog doma. Nadam se da će jednom<br />
doći vrijeme da i ti ljudi odgovaraju za ovo što rade.<br />
Moje pitanje glasi: “Da li je i kada Savjet za privatizaciju potpisao novi ugovor<br />
kojim se produžava ugovor Vektra Boki i koji su elementi tog ugovora”? Prethodnih<br />
mjeseci u dva navrata sam na osnovu instituta definisano članom 50 Poslovnika Skupštine<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, Savjetu za privatizaciju tražio informaciju o tačnosti medijskih navoda, da je<br />
Savjet za privatizaciju produžio ugovor Vektra Boki. Kako odgovor na moje inicijative<br />
do danas nisam dobio, koristim priliku da putem poslaničkog pitanja upoznam javnost sa<br />
Vladinim planovima vezanim za probleme privatizacije Vektra Boke, koji je do sada rezultirao<br />
gubicima desetinama miliona eura po Crnu Goru i po grad Herceg Novi. Moramo<br />
odmah da postavimo pitanje šta je to razlog da se ovo dešava i da se prave ovakve stvari<br />
u jednoj državi? Bilo bi dobro da dobijem odgovor koji znam da nećemo dobiti, da li je<br />
razlog organizovani kriminalni poduhvat, da li su razlog “prijatelji” koji su oko DPS-a i<br />
SDP-a, jer vidim da se SDP oko ovoga baš i ne trudi? Da li je opozicija razlog? Da li je<br />
razlog da se uništava privreda jednog grada to što je opozicija na vlasti koja, vidim, ovih<br />
dana dobija priznanja kako funkcioniše, transparentnosti i projektima koje radi? Bilo bi<br />
dobro da nam na to odgovorite. Da li je popis stanovništva razlog? Da li u državi Crnoj<br />
- 143 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
Gori je razlog da se uništava privreda jednog grada ako se većina građana izjašnjava Srbima<br />
i govori srpskim jezikom? Sve su ovo nezgodna pitanja. Dosta smo ih prećutkivali,<br />
a sada moraju da se postave. Neko će na ovo morati da odgovori. Građani Herceg Novog<br />
su spremni za svaki odgovor. Mi smo čvrst i dostojanstven narod. Da li oni koji odlučuju<br />
o ovim stvarima imaju hrabrosti da odgovore na ovo i da objasne ove stvari? Razlog<br />
ovakve politike i ovoga što se desilo nisu samo desetine miliona eura. Razlog tome su da<br />
naše bolnice nemaju skenere, djeca nemaju škole kakve treba, penzioneri nemaju penzije.<br />
U ovom projektu opljačkano je desetine miliona eura. Država Crna Gora i njeni sistemi<br />
danas .... loše zahvaljujući, između ostalom, i ovome. Nijedan uslov iz ovog ugovora nije<br />
ispunjen. Četiri godine ovo traje. Dva tendera koja su prethodila ovome su poništena kao<br />
nepravilna. Nikada se nije povela istraga ko su te firme koje su se javljale i zašto se ovo<br />
dešava. Cifra koju je pretpjela opština Herceg Novi samo u novcu, štete koju Vektra Boka<br />
nije isplatila se približava milionu eura, znači četiri godine po dvesta hiljada. Ne plaća se<br />
voda Vodovodu Herceg Novi. Sve su ovo pitanja koja su vrlo neugodna. Međutim, zapalo<br />
je i mene da postavljam ovakva pitanja koja su mi neugodna i vama da na njih odgovorite.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Ministar Sekulić ima riječ.<br />
PREDRAG SEKULIĆ:<br />
Hvala, gospodine potpredsjedniče.<br />
Odmah na početku da kažem da nema neugodnih pitanja. Slažem se vama da je<br />
najveća šteta za hercegnovski turizam, to bez ikakve dileme. Pročitaću odgovor na vaše<br />
pitanje. Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> je na sjednici od 24. marta 2011. godine usvojila Predlog aneksa<br />
ugovora o prodaji 59,45% akcijskog kapitala društva HTP Boka AD Herceg Novi, kojim<br />
se vrši izmjena nekoliko odredbi osnovnog ugovora u pravcu definisanja novog investicionog<br />
programa, rokova za njegovu realizaciju, kao i garancija za obezbjeđenje, uredno<br />
izvršenje obaveza investitora.<br />
Naime, imajući u vidu namjeru investitora da umjesto rekonstrukcije hotela Tamaris<br />
Igalo izgradi nove hotelske kapacitete najviše kategorije, aneks uključuje obavezu<br />
realizacije novog investicionog programa. Novi investicioni program biće sastavni dio<br />
navedenog ugovora i isti će u pogledu dinamike i iznosa ulaganja sadržati dovoljno elemenata<br />
za njegovu kontrolu u kvalitativnom i kvantitativnom smislu, po svim objektima<br />
pojedinačno, pri čemu će ukupan iznos minimalnih i za grant investicije ostati nepromijenjen.<br />
Takođe, predlogom aneksa usklađeni su termini početka realizacije investicionog programa<br />
sa terminima usvajanja prostorno-planske dokumentacije, odnosno urbanističkih<br />
projekata svaki objekat pojedinačno. Potpisivanjem aneksa uslovljeno je dostavljanje<br />
liste nepokretnosti kao dokaz o izvršenom upisu hipoteke u korist Vlade <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> na<br />
imovinu u ukupnoj vrijednosti od dva miliona i 500 hiljada eura. Takođe, potpisivanje<br />
navedenog aneksa uslovljeno je i dostavljanje godišnjeg seta mjenica u korist Vlade <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong> ukupne vrijednosti od 10 miliona eura. U pravcu realizacije navedenih preduslova<br />
za potpisivanje predmetnog aneksa kompanija “Vektra Montenegro” dostavila je Savjetu<br />
za privatizaciju godišnji set mjenica ukupne vrijednosti 10 miliona eura i izvršila upis u<br />
hipoteka nepokretnostima i o tome Savjetu za privatizaciju dostavilo rješenje izdate od<br />
strane područnih jedinica Uprave za nekretnine. Imajući u vidu činjenicu da su se stekli<br />
- 144 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
svi neophodni preduslovi, očekujemo da će se do kraja ovog mjeseca pristupiti i njegovom<br />
potpisivanju.<br />
Znači, možete da sve ove podatke nađete na sajtu Savjeta za privatizaciju. Jer,<br />
često se može desiti da neki podatak ne bude u sredstvima javnog informisanja. Mislim<br />
da i ovo što je urađeno sa potpisivanjem aneksa ugovora govori o tome da Vlada veoma<br />
pažljivo razmišlja na ovu temu. Kažem još jedanput najveća je šteta za hercegnovski<br />
turizam, jer svakako sa jedne strane ne znam 500 ili 1.500 novih ležaja u Herceg Novom<br />
hotelskih bi uvijek dobro došlo, ali cijenimo da se sa aneksom ugovora imamo veoma<br />
čvrste garancije da će sva tri hotela u veoma, veoma kratim rokovima zato što je planska<br />
dokumentacija, manje više, završena da ćemo u veoma kratkim rokovima dobiti nove<br />
kvalitetne kapacitete i kvalitetne hotele. Cijenim da će se na ovaj način staviti tačka na<br />
ovaj već dugo, dugo vremena slučaj koji se vodi u javnosti. I samo još jedan detalj, ne<br />
smijemo izgubiti iz vida da u vrijeme ove transakcije da je Vektra Boka zaista izdvojila<br />
veliki novac kupovinom ovih hotela čini mi se da u tom trenutku čitava ta vrijednost bila<br />
precijenjena, ali nije na meni da sudim i čini mi se da je ono što se kasnije dešavalo, govorim,<br />
prije svega, o efektima ekonomske krize daje nam za pravo da nađemo opravdanje<br />
za ovu neizvršenu investiciju. Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Izvolite, kolega Gojkoviću.<br />
OBRAD GOJKOVIĆ:<br />
Hvala.<br />
Gospodine ministre, preuzimate veliki rizik garancijama za tako nešto. Vektra<br />
Boka nikad nije imala namjeru da gradi hotele onda je odmah počela priprema javnosti<br />
u Hrvatskoj, možete da provjerite u člancima u Slobodnoj Dalmaciji da to stavlja na<br />
prodaju. Vlada se prilikom rješavanja ovog problema to je jasno javnosti, nikada nije<br />
koristila struku, njen prvi princip je bio politika. Iz ovoga će i DPS i Vlada izaći kao gubitnici<br />
znači poslali ste ljude koji su apsolutno nesposobni i koji nemaju dobre namjere da<br />
sprovedu ovo što su sproveli. Poslali ste ljude koji su apsolutno nesposobni i koji nemaju<br />
dobre namjere da sprovedu ovo što su sproveli.<br />
Ono što želim da kažem ni jedan uslov iz ugovora oni nijesu godinama ispunili<br />
ni deset miliona dnevnica ni plaćanje za sport i infrastrukturu. Ovo treba da čuju sportski<br />
kolektivi iz Herceg Novog. Vektra je dobila povoljne uslove prilikom prodaje da bi dala<br />
100 hiljada godišnje za sport i 100 hiljada za infrastrukturu. Mi danas ne možemo da finansiramo<br />
sportske klubove zašto, zato što je Vektra Boka uzela ono što su resursi grada.<br />
Ne bih se složio sa vama jedino vjerovatno je slučajna neprecinost nije hercegnovski<br />
turizam pretrpio gospodine, pretrpio je crnogorski turizam, jer to su objekti od vrijednosti<br />
stotine miliona. Znači, ono što u ovom momentu se ne vidi ne vidi se ta solidarnost države<br />
prema gradu Herceg Novom niti se vidi volja da se taj problem riješi. Dolje su ljudi koji<br />
ne znaju da rade posao. Ono što je mišljenje javnosti Herceg Novog da vi njima napravite<br />
te hotele da im napunite hranom i pićem oni s tim hotelima ne znaju da rade. To je<br />
očigledno da je to špekulantski posao da je to samo prodaja nekretnina.<br />
Što se tiče ugovora rekao sam 10 miliona eura, ne plaćaju se plate radnicima,<br />
veliki broj radnika je ostao bez posla, bivše rukovodstvo gdje su učestvovali funkcioneri<br />
- 145 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
DPS-a dobilo je otpremnine po 160 hiljada eura, danas su oni još na boljim pozicijama i<br />
još u Atlas mont grupi, svi zajedno. To je nešto što morate davati, ne možemo da prikrivamo<br />
i te stvari. Rekli ste da nije neugodno pitanje, ja mislim da je ovo vrlo neugodno<br />
pitanje i da je žalosno što tužilac ne reaguje po ovim primjedbama. Ja sam to već više puta<br />
ovdje isticao. Rješenje ovoga problema je vrlo jednostavno, gospodine ministre, ja znam<br />
da vi to ne možete riješiti, jer ni vi ni prošli ministar nijeste nadležna institucija za to. Institucija<br />
su ljudi koji su u sjenci. Ovaj ugovor se mora raskinuti, ovo se mora sigmentirati<br />
na više hotela, mora se dovesti tri investitora za tri hotela i sa tim dobiti tržište. To je<br />
toliko jednostavno, tu je i gospodin Kavarić zna šta je ekonomska logika da u gradu od 40<br />
hiljada ljudi ne možete da ulažete 200 miliona eura u turizam i da očekujete da će neko<br />
to investirati i da to ima ekonomsku profitabilnost. Sve neki elementi koji su elementarne<br />
stvari u ekonomiji. Međutim, mi zatvaramo oči ispred toga, ja sam prije poređao niz<br />
pitanja kako ja mislim i gdje su odgovori od organizovanog kriminalnog poduhvata pa<br />
do prijateljskih veza sa vrhom DPS-a, SDP-a pa dalje. I ovo čak što smo mi opozicioni<br />
grad što je žalosno idemo u Evropu, garantujem da i ovoga ima da se Herceg Novi tretira<br />
kao opozicioni grad, kao uspješna lokalna samoprava. Evo imate još jedan dokaz ovdje.<br />
Gospodin Stanić vam je juče obaveze Vektre u Pljevljima ni tamo ih nijeispunila.<br />
Vjerujte da ne bih bio ovoliko jedak da ne znam da ni jedan naš u Herceg Novom<br />
nema taj skener, polivina naših gradova. Djeca nam idu u školu sa polomljenim<br />
dvoranama, kakva smo mi to država. Da li mi možemo kao društvo da opstanemo na tim<br />
principima? Da tajkuni rade ovo što rade, potpomognuti politikom, kad tad će se morati<br />
dati odgovor na ovo mislim da nemamo pravo da radimo ni našoj djeci ni građanima <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong>, da se sa ovim treba ozbiljno pozabaviti.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Idemo dalje. Kolega Dobrica Šljivančanin ima riječ. Izvolite.<br />
DOBRICA ŠLJIVANČANIN:<br />
Hvala, gospodine potpredsjedniče.<br />
Samo kratko da podsjetim gospodina ministra prije nego što postavim pitanje.<br />
Da je od maja mjeseca 2003. godine menadžerski tim društvenog preduzeća SKI<br />
Centar Durmitor protivzakonito izdvojio značajan dio imovine tog preduzeća koja je<br />
poslužila kao osnivački kapital privatnoj kompaniji NEW SKI Centar Durmitor, čije osnivanje<br />
i registraciju poništava Privredni sud 2004.godine, a kasnije nad njom sprovodi<br />
postupak sudske likvidacije januara mjeseca 2006.godine, stečajni upravnik SKI Centra<br />
Durmitor jer je stečaj ovog Preduzeća uveden u novembru 2003.godine, po inicijativi<br />
stečajnog sudije podnio je nalog za povraćaj protiv zakonito izdvojene imovine i formirao<br />
komisiju za popis i preuzimanje iste a njom i danas upravlja, raspolaže i koristi osnivač<br />
privrednog društva čije je i osnivanje i registraciju poništio Privredni sud još 2004.godine,<br />
a kasnije i sudskim putem izvršena likvidacija nad tom kompanijom. Još 2006.<br />
godine stvorene su sve pravne predpostavke da se protivzakonito izdvojena imovina,<br />
uključujući i skijalište “Savin kuk” vrati preduzeću SKI Centar Durmitor u stečaju, a<br />
koje preduzeće je jedini vlasnik te imovine, jer u tom preduzeću nikad nije sprovedena<br />
svojinska i upravljačka transformacija. Kako se sudska vlast u ovom slučaju pokazala<br />
nemoćnom da izvršava svoje odluke, to je Vlada u septembru mjesecu prošle godine<br />
- 146 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
najavila preduzimanje određenih mjera i donošenja konkretnih odluka koje se čekaju već<br />
punih osam godina.<br />
Na osnovu člana 187 Poslovnika Skupštine Vladi odnosno resornom Ministarstvu<br />
postavljam sljedeće poslaničko pitanje:<br />
„Da li je Vlada donijela Odluku o preuzimanju skijališta na Durmitoru “Savin<br />
kuk” i “Štuoc” i da li je utvrdila model njegovog budućeg funkcionisanja sve u cilju<br />
bolje realizacije priordnih potencijala Durmitora i bolje turističke ponude Žabljaka i <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong>?“<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Izvolite, ministre.<br />
PREDRAG SEKULIĆ:<br />
Hvala, gospodine potpredsjedniče.<br />
Uvaženi kolega,<br />
Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> je na sjednici od 24.marta 2011.godine usvojila Informaciju<br />
o modelima budućeg funkcionisanja Skijališta “Savin kuk” i “Štuoc” na Žabljaku kao<br />
i skijališta Lokve Opština Berane. Kojom su definisane aktivnosti u pravcu adekvatne<br />
valorizacije navedenih kapaciteta. Sa svojim prirodnim potencijalima Opština Žabljak<br />
zauzima stratešku važnu ulogu u ukupnoj turističkoj ponudi <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> predstavlja jedan<br />
od najznačajnijih turističkih potencijala sa karakterističnom ponudom tokom cijele godine<br />
sa posebnim akcentom na razvoj zimskog turizma. U tom pravcu izgradnja novih<br />
i modernizacija postojećih smještajnih kapaciteta skijališta i drugih komplementarnih<br />
sadržaja predstavljaju preduslov adekvatnom razvoju i afirmaciji tog lokaliteta.<br />
Dugogodišnji spor neriješen svojinsko-pravnim skijalištem “Savin kuk” kao i<br />
nezainteresovanost vlasnika skijališta “Štuoc” za investiranje i modernizaciju potencijala<br />
u velikoj mjeri utiču na kvalitet ponude i shodno tome na ukupno odvijanje zimske<br />
turističke ponude tog regiona.<br />
Shodno navedenom, nesporna je potrebna urgentnog preduzimanja određenih aktivnosti<br />
kako bi se obezbijedili uslovi za funkcionisanje i rad skijališta u skladu sa najsavremenijim<br />
standardima u toj oblasti. Adekvatn izbor modela investiciono ulaganja i<br />
mehanizama realizacije investicionog programa, omogućiće uključenje strateških partnera<br />
koji će svojim iskustvom u planiranju razvoju i upravljanju sličnim projektima doprinijeti<br />
da navedeni lokaliteti budu valorizovani u potpunosti. U tom pravcu, usvajanjem<br />
navedene informacije, Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> definisala je aktivnosti čija realizacija treba da<br />
omogući stvaranje uslova za kvalitetniju turističku valorizaciju tog prostora i omogući neophodne<br />
implementacije čija realizacija treba da omogući u stvaranju uslova za kvalitetniju<br />
turističku valorizaciju tog prostora i omogući neophodne investicije. Implementacije<br />
planiranih aktivnosti u najkraćem roku omogućiće punu valorizaciju navedenih kapaciteta<br />
koji će svojim sadržajem i ponudom biti značajan segment zimske turističke ponude<br />
Žabljaka i <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> uopšte.<br />
Naime, navedeni model podrazumijeva aktivnosti Vlade <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u dijelu<br />
izmirivanja preostalih potvrđenih potraživanja čime se stiču uslovi za izlazak iz stečaja<br />
i konačnu transformaciju preduzeća u skladu sa zakonom. Prednosti navedenog modela<br />
ogledaju se u činjenici da isti konačno omogućava završetak neuobičajeno dugotrajnog<br />
- 147 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
stečajnog postupka, a ujedno, nakon toga, stvara uslove za registraciju novoosnovanog<br />
društva sa dominantnim državnim akcionarsim kapitalom. Konačno navedene aktivnosti<br />
u značajnoj mjeri unaprijediće i nivo hotelske privrede, sveukupnog regiona, imajući u<br />
vidu činjenicu da je poslovanje tog sektora u velikoj mjeri osnovana na adekvatno funkcionisanja<br />
skijališta u zimskoj sezoni. Zahjtevi turoperatora i turista u najvećoj mjeri na<br />
neophodnost kvaliteta ponude i sadržaja na skijalištima i standarda na njima u skladu<br />
sa tim investiciona ulaganja u infrastrukturu i nove sadržaje na skijalištima, omogućiće<br />
kreiranje sadržajne turističke ponude i značajno kvalitetnije posjećivanje Žabljaka kao<br />
turističkog centra na sve zahtjevnijem međunarodnom turističkom tržištu.<br />
Znači, model postoji u komunikaciji sa stečajnim upravnikom. On će ovih dana<br />
izaći sa prodajom kompletne imovine SKI Centra, država će biti kupac nakon tog ulazimo<br />
u svojinsku transformaciju. Ovo je jedino preduzeće koje nije imalo svojinsku<br />
transformaciju i po onom ranijem zakonu o preduzećima. Cijenim da ćemo nakon toga<br />
moći da tražimo kvalitetnog partnera svi zajedno, kako SKI Centar tako i Vlada i Ministarstvo,<br />
kako bi ono što je zaista godinama bio veliki problem Žabljaka i turističke ponude<br />
Žabljaka na najbolji način valorizovali prednost Žabljaka kada je u pitanju zimska<br />
turistička sezona. Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Izvolite, kolega Šljivančanin.<br />
DOBRICA ŠLJIVANČANIN:<br />
Slažem se sa Vama, gospodine ministre, u konstataciji da sa svojim prirodnim<br />
potencijalom Opština Žabljak zauzima strateški važnu ulogu na turističkoj ponudi <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong> i da u tom pravcu izgradnju novih i modernizacija postojećih smještajnih kapaciteta<br />
skijališta i drugih komplementarnih sadržaja predstavljaju preduslov adekvatnom razvoju<br />
i afirmaciji tog lokaliteta. Upravo zbog ovog sam, gospodine ministre, i postavio ovo<br />
pitanje, jer dosadašnje činjenje Vlade na valorizaciji prirodnih potencijala, modrnizaciji<br />
postojećih smještajnih kapaciteta skijališta i drugih sadržaja najbolje se vidi na primjeru<br />
baš ovog Preduzeća SKI Centar Durmitor, upravo neuključivanje Vlade u praćenje i<br />
sprovođenje svojinske i upravljačke transformacije u tom preduzeću i nepreduzimanjem<br />
adekvatnih rješenja na rješavanju problema nastalih kao posljedica takvog odnosa Vlade<br />
prema Žabljaku i žabljačkom turizmu u cjelini.<br />
Vi danas, gospodine ministre, nakon osam godina konstatujete da je nesporna<br />
potreba urgentnog preduzimanja određenih aktivnosti. A ja ću vas podsjetiti na obećanja<br />
gospodina Đukanovića iz septembra 2003.godine, gdje kao predsjednik Vlade kaže da<br />
je Vlada potpuno svjesna težine problema i značaja koje SKI Centar Durmitor ima ne<br />
samo za Žabljak već i ukupnu turističku ponudu <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, pa će resorno ministarstvo<br />
i Vlada, pazite, u vrlo kratkom vremenskom periodu preduzeti sve zakonske mjere iz<br />
svojih nadležnosti kako bi SKI Centar sa znatno čistijim odnosima započeo pripremu<br />
za prestojeću sezonu. Od tada do danas prošlo je osam godina, izostale su najavljene<br />
aktivnosti i Vlade i Ministarstva, a stvoreni čisti odnosi nijesu. Zato i ovo usvajanje<br />
informacije od strane Vlade o modelima budućeg funkcionisanja skijališta “Savin kuk”<br />
i “Štuoc” preuzimanje dugova preduzeća SKI Centar Durmirotor u stečaju što podrazumijeva<br />
njegovo izlaženje iz osmogodišnjeg izlaženja stečaja, registracija novog društva<br />
sa dominantnim državnim akcionarskim kapitalom. Nemojmo da ostane na nivou samo<br />
- 148 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
jednog razmatranog modela kao što je to do sad bio više puta. No, vrijeme je pred nama i<br />
pokazaće hoće li i ova aktivnost Vlade ostati samo na ovo za sada još uvijek samo datom<br />
obećanju. Ali kad smo kod ovih pitanja i kod ove usvojene informacije od strane Vlade<br />
nijesu odgovorili na pitanje šta se misli sa skijalištem “Štuoc”, jer ono ne može da ide na<br />
ovakav način u transformaciju novu.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Na ovaj način smo završili sa pitanjima koja su upućena Ministarstvu održivog<br />
razvoja i turizma.<br />
Ministru zahvaljujem na učešću u našem radu i prelazimo na pitanja koja su<br />
upućena Ministarstvu ekonomije, tu je ministar Kavarić, pozdravljam ga i krećemo<br />
odmah sa pitanjima.<br />
Kolega Novica Stanić, ima riječ. Izvolite.<br />
NOVICA STANIĆ:<br />
Gospodine Kavariću, prije ovog zvaničnog pitanja da vam uputim jedno<br />
uobičajeno. Da li ste nekad bili u Pljevljima i januaru i februaru na minus 20 stepeni kad<br />
pritisne magla, kad pas i mačka spavaju zajedno? Nijeste. E ,sad slušajte moje pitanje.<br />
„Šta će Ministarstvo ekonomije učiniti po pitanju odluke da se trajno obustavi<br />
eksploatacija kotlovskih postrojenja instaliranih u kotlarnici u Skerlićevoj ulici broj 31 u<br />
Pljevljima i pomogne građanima Pljevalja, u saradnji sa skupštinom stanara pomenute<br />
zgrade i termoenergetskim inspektorom, da građanima Pljevalja obezbijedi grijanje u grejnoj<br />
sezoni 2011 - 2012.godina?“<br />
Gospodine ministre, ovo je rješenje koje je potpisao glavni termoenergetski inspektor<br />
Slavko Burić, a napisano je 20.aprila 2011.godine u kome se imperativno, bez<br />
mogućnosti odlaganja, naređuje da se trajno obustavi dalja eksploatacija kotlovskih postrojenja<br />
instaliranih u kotlarnici u Skerlićevoj ulici broj 31 Pljevlja. To znači, da će Pljevlja<br />
i građani Pljevalja narednu zimu dočekati bez grijanja, jer žalba ne odlaže izvršenje,<br />
a ovo je zapisnik koji je napravljen, pazite, pregled izvršila dvojica inspektora Burić i<br />
Đukić, predmet kontrole pomenuta kotlarnica, prisutna lica, upavne zgrade u čijem se<br />
prizemlju nalaze ta kotlovska postrojenja što je fenomen vjerujem u Evropi. Direktor<br />
Javnog preduzeća Grijanje i nadzornik grijanja u Javnom preduzeću Grijanje, predstavnika<br />
opštine nema koja je vlasnik te kotlarnice, intersantna stvar. A ta kotlarnica je tamo<br />
postavljena još 1976.godine i da čudo bude veće 2008.godine, izvršena rekonstrukcija te<br />
kotlarnice. To je koštalo negdje oko 400 hiljada evra, doduše, poslovi nijesu dovedeni<br />
do kraja. To je tako kad te poslove vode ljudi iz DPS-a, odnosno lokalne uprave u Pljevljima.<br />
Navodno su ostali dužni od oko 150 hiljada evra firmi Topling iz Beograda, to<br />
nije završeno, pušteno je u eksploataciju. Cijena svega toga je ovo rješenje inspektora<br />
po kome građani Pljevalja neće imati pravo na grijanje. Skupština opštine je zasijedala<br />
po tom pitanju i donijela Odluku da se najhitnije obave konsultacije sa Vladom <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong>, odnosno vašim Ministarstvom sa termoenergetskim inspektorom, sa upravnikom<br />
te zgrade i da se iznađe iznađu rješenja. Bilo bi sramota da građani Pljevalja čekaju zimu<br />
2011-2012.godine bez parnog grijanja.<br />
Zahvaljujem.<br />
- 149 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Ministar Kavarić ima riječ. Izvolite.<br />
VLADIMIR KAVARIĆ:<br />
Na postavljeno poslaničko pitanje daje se sljedeći odgovor:<br />
Postupajući po predstavci stanara zgrade iz Skerlićeve ulice broj 31. glavni termoenergetski<br />
inspektor je 20.januara 2011.godine daje sljedeći odgovor: Postupajući po<br />
predstavci stanara zdrage iz Skerlićeve ulice broj 31. glavni termoenergetski inspektor je<br />
20.januara 2011.godine izvršio je inspekcijski pregled kotlovskih postrojenja instaliranih<br />
u kotlarnici koja se nalazi u suterenu te zgrade i tom prilikom utvrdila da su kotlovska<br />
postrojenja izgrađena suprotno odredbama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata,<br />
Zakona o energetici, važećih propisa, normi, kvaliteta i standarda i da isti ugrožavaju<br />
bezbjednost i zdravlje ljudi, da je shodno ovim zakonskim ovlašćenjima donio rješenje o<br />
trajnoj obustavi radi njihove dalje eksploatacije počev od 30.aprila 2011.godine.<br />
Na sastanku sa predstavnicima lokalne uprave Opštine Pljevlja JP “Grijanje” Pljevlja<br />
održanom 30.juna 2011.godine u Ministarstvu ekonomije izvršena je analiza nastale<br />
situacije u vezi sa trajnom obustavom rada kotlarnice iz koje se zagrijeva oko 25 hiljada<br />
metara kvadratnih stambenog i poslovnog prostora. Tom prilikom je zaključeno da će<br />
glavni termoenergetski inspektori i Ministarstvo ekonomije cijeniti svaki dogovor koji<br />
postigne Opština Pljevlja i Grijanje Pljevlja sa stanarima navedene zgrade i Skerlićeve<br />
ulice br. 1, kao i cijeniti javni interes i shodno tome dati saglasnost za odlaganje roka za<br />
izvršenje rješenja do završetka grijanja 2011-2012. godina.<br />
Dakle, gospodine Staniću, potpuno smo svjesni problema. S jedne strane imamo,<br />
da kažemo, suštinski problem ugrožavanja zdravlja i bezbjednosti, s druge strane opet<br />
imamo suštinski problem kako obezbijediti grijanje. Zaista je nedopustivo da grijanje ne<br />
postoji u nekim, da kažem mnogo toplijim krajevima nego što je Pljevlja i ovaj o kome<br />
govorimo, tako da u tom dijelu Ministarstvo ekonomije će sa svim svojim nadležnostima<br />
stojati na raspolaganju u okviru zakonskih mogućnosti da se nađe optimalno rješenje.<br />
Da li je to moguće tehnički da se izvede da bi se mogli zaštititi zdravlje i bezbjednost<br />
ljudi pa da u tom periodu se izvrši rekonstrukcija? Tehničko rješenje u datom momentu<br />
nemamo. Ono treba da bude predloženo od Opštine, Grijanja i lokalnih stanara. Ministarstvo<br />
ekonomije stoji na raspolaganju da se ovaj problem riješi u skladu sa ovim kako smo<br />
razgovarali. Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Poslanik Stanić.<br />
NOVICA STANIĆ:<br />
Gospodine ministre, zahvaljujem na obećanju, samo da ne bude po onom obećanje<br />
znate kome radovanje. Ali, evo još nekoliko podataka. Toj inspekciji nijesu prisustvovali<br />
predstavnici lokalne samouprave. Znate zašto? Evo zašto. Zato prema tvrdnji prisutnih<br />
lica iz Javnog preduzeća Grijanje ta rekonstrukcija koja je obavljena 2008. godine<br />
koja nije dovedena do kraja, koja nije plaćena, a puštena su postrojenja u eksploataciju<br />
urađena je ovako. Investitor ne posjeduje nikakvu građevinsku i gradilišnu dokumentaci-<br />
- 150 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
ju urbanističko-tehničke uslove, odgovarajuću revidovanu projektno tehničku dokumentaciju,<br />
elaborat procjene uticaja na životnu sredinu, građevinsku dozvolu, građevinske i<br />
montažne dnevnike, rješenja o imenovanju i izjave nadzornih organa itd. Znači, sve na<br />
divlje rađeno. Kako je rađeno, tako je i završeno. Pazite, još jedan podatak za Ginisa.<br />
Ehopsihološki zavod je kontrolisao to zagađenje i uvijek je našao da je to u redu. Ja bih<br />
volio ako to danas sluša direktor tog Ehopsihološkog zavoda, a vaš inspektor znate što<br />
konstatuje? Uvidom u izmjerene i dobijene rezultate ovih izvještaja može se zaključiti<br />
da su oni nerealni i nemogući kako sa aspekta odvijanja fizičko hemijskih procesa, tako<br />
i sa aspekta usvojene naučne prakse, te se kao takvi ne mogu prihvatiti i upotrijebiti za<br />
bilo kakvu stručnu analizu po pitanju rada i uticaja kotlovskih postrojenja na životnu<br />
sredinu. Posao ovakve tvrdnje ili vaš inspektor treba da podnese ostavku ili gospođa<br />
Ana Mišurović. Neko od serdara laže. Nije moje da utvrđujem ko to radi. Ali ima jedan<br />
drugi problem. Najvjerovatnije će građani Pljevalja ostati bez grijanja. Dakle, onih Pljevalja<br />
čija temoelektrana grije Crnu Goru kada je hladno, a hladnije kada je vruće. U ove<br />
dane kada treba uključiti ove klima uređaje po Podgorici, onda se to radi zahvaljujući<br />
Termoelektrani Pljevlja. Svakog dana onim žicama iz Pljevalja prema Podgorici ide pola<br />
miliona evra proizvedenih u toj termoelektrani. I još jedan podatak da vam kažem. Imam<br />
dopunsko pitanje. Prije dvije godine je urađena zamjena filtera na toj termoelektrani na<br />
njenom dimnjaku i u poslednjim lokalnim izvorima glavna hvala DPS-a je bila eto napravljeno<br />
je čudo. Neće više biti crnih snjegova, neće biti trovanja građana Pljevalja, ali<br />
ja sam slučajno neki dan došao do podatka i provjerite ga on je tačan, dakle taj tehnički<br />
prijem filtera nikad nije urađen. Oni nikada nijesu radili kako treba i znate koliko pokazuju<br />
instrumenti da je prašine u kubnom metru. Po evropskim standardima dozvoljeno<br />
je, a i po našem Zakonu 50 ml po m3. Ti instrumenti u krugu te elektrane pokazuju 200<br />
mg. Stalno tako pokazuju,ali to je najsatrože čuvana državna tajna <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i Elektroprivrede<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i to ne smije vaš temoenergetski insepktor da ode i konstatuje i da<br />
zatvori termoelektranu, jer ona ni danas nema upotrebnu dozvolu, a pazite umjesto 50<br />
mg prašine po kubnom metru stalno izbacuje u vazduh 200 mg po kubnom metru jer su<br />
instrumenti izbaždareni na 200 mg. Niko nije ni pomislio da može da bude preko 200 mg.<br />
Prelazim na dopunsko pitanje. Dakle, gospodine ministre, vjerujući u ovo vaše obećanje<br />
da ćete sve učiniti da građani Pljevalja narednu zimu ne dočekaju da se griju kao pas i<br />
mačka, nego da ćemo imati to grijanje, ja Vas pitam - da li će vaš termoenergetski inspektor<br />
gospodin Slavko Burić otići da provjeri ove moje navode od 200 mg koliko pokazuje<br />
prašine u kubnom metru koje izbacuje dimnjak termoelektrane, umjesto dozvoljenih 50<br />
i da li će konačno biti nešto urađeno po tom pitanju da se građani Pljevalja više ne truju?<br />
Zahvaljujem.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Izvolite.<br />
VLADIMIR KAVARIĆ:<br />
Iako je najbolje čuvana tajna, zaista je dobro čuvana, jer čuvana je od resornog<br />
ministarstva i ministra, tako da smo ovu informaciju svakako da ćemo provjeriti. Ja mislim<br />
da ste tokom postavljanja pitanja dali prilično dobre naznake za ono što je odgovor.<br />
Pominjali ste da bi Termoelektrana po tim uslovima trebala da bude zatvorena. Nadam<br />
- 151 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
se da to ne priželjkujete ni vi ni mi ni niko u ovoj sali. Znači, ono što trebam da uradim<br />
jeste da zadovoljimo najbolje standarde, a da pri tome očuvamo ono što su ekonomske<br />
perfomanse i Termoelektrane i svakog drugog objekta. Navode ćemo svakako provjeriti i<br />
u skladu sa time reagovati. Zahvaljujem.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Sada molim da uzme riječ poslanik Kaluđerović, a nakon njega kolega Šćekić.<br />
Izvolite.<br />
VELIZAR KALUĐEROVIĆ:<br />
Gospodine potpredsjedniče, poštovana Skupštino, poštovani građani, gospodine<br />
ministre Kavariću,<br />
Ja sam Ministarstvu ekonomije postavio sljedeće poslaničko pitanje:<br />
„ Sa kolikim ukupnim iznosom sredstava je Crna Gora pomogla Kombinat aluminijuma<br />
- Podgorica od njegove prodaje sredinom 2005. godine do sada po svim osnovama<br />
pomoći, dakle subvencije, fiskalne olakšice, garancije, otpis duga, preuzimanje<br />
duga KAP-a, učešće u socijalnom programu i drugo, uz navođenje pojedinačnog iznosa<br />
pomoći po svakom osnovu posebno i po godinama kada je ta pomoć pružena?Koliki<br />
iznos od ukupne pomoći Kombinatu je dat u vidu državne pomoći, sa navođenjem iznosa<br />
i vida državne pomoći po svakoj godini pojedinačno? Da li je u iznosu ukupne pomoći<br />
Kombinatu uključen i iznos od 105 miliona evra duga KAP-a čije preuzimanje na sebe<br />
je preuzela Crna Gora kupoprodajnim ugovorom iz 2005. godine i to aneksom broj 12 i<br />
potvrdila Ugovorom o poravnanju iz prošle godine i kako je i gdje klasifikovano preuzimanje,<br />
odnosno otpis tog duga Kombinata, a ako nije, kako se taj dug sada vodi kod<br />
države i Kombinata aluminijuma?“<br />
Kratko obrazloženje:<br />
U julu 2005. godine, što znači sada je punih šest godina od kada je zaključen<br />
kupoprodajni ugovor o prodaji Kombinata aluminijuma i Rudnika boksita Nikšić. Mislim<br />
da treba da zavrijedi pažnju ukupne javnosti da se nakon šest godina sagleda kada<br />
se prisjetimo da je Kombinat prodat za 48 i po miliona. Prisjetimo se u trenutku kada je<br />
zaključen ugovor o prodaji Kombinata i Rudnika boksita. U Kombinatu je bilo zaposleno<br />
preko 2.500 radnika, a u Rudnicima boksita čini mi se oko 1.500. U ovom trenutku<br />
prema informacijama koje su dostupne javnosti u Kombinatu je tek nešto više od 1000<br />
zaposlenih, a u Rudnicima boksita koji malo rade više, nažalost ne rade tek negdje oko<br />
300 zaposlenih.<br />
Dakle, ja očekujem, gospodine ministre da ćete imena posredstvom ovog parlamenta<br />
ukupnu javnost na korektan i precizan način obavijestiti što je država pomogla<br />
Kombinat aluminijuma, iako ću imati poteškoća, s obzirom da će se raditi o ciframa iz<br />
vašeg odgovora,a ja do sada nijesam dobio pisani tekst odgovora, ali dako se nekako<br />
snađem u komentaru. Važnije je da javnost čuje koliko je država do sada uložila u Kombinat<br />
aluminijuma. Hvala vam.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Hvala Vama.<br />
Izvolite, gospodine ministre.<br />
- 152 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
VLADIMIR KAVARIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Svakako mislim da ovo što ću sada pročitati neće biti posebno novo, jer pretpostavljam<br />
da je to sve bilo u izvještaju o državnoj pomoći ali mislim da svakako vrijedi<br />
da ponovimo ono što su<br />
troškovi države u najvećem kolektivu u Crnoj Gori. Ugovorom o poravnanju se<br />
stavlja van snage kupoprodajni ugovor iz 2005. godine. Saglasnost na to su dali svi potpisnici.<br />
Ugovorom je definisano da će u periodu od 1. januara 2009. do 31. decembra<br />
2012. godine cijena električne energije za KAP biti obračunavata prema usaglašenoj formuli.<br />
Država Crna Gora će platiti razliku između cijene električne energije obračunate u<br />
skladu sa datom formulom i cijene električne energije koju utvrdi Regulatorna agencija<br />
za energetiku ili cijene utvrđene ili dogovorene u skladu sa Zakonom o energetici <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong> koje god od navedenog bude primjenjivalo u vrijeme kada relevantna obaveza bude<br />
dospjela za plaćanje. Za električnu energiju koju KAP utroši do 15 miliona za 2009. godinu<br />
do 20 miliona za 2010. godinu, do 18 miliona do 2011. godinu i do 7 miliona do 2012.<br />
godinu. Ugovorene strane, takođe potvrdile da nikakvo dodatno subvenisanje ne može<br />
biti dogovoreno u skladu sa crnogorskim zakonodavstvom.<br />
Programom restrukturiranja KAP-a koji je odobren od strane Komisije za kontrolu<br />
državne podrške i pomoći predviđeno propisivanje potraživanja budžeta <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong><br />
prema KAP-u u iznosu od 8 miliona po osnovu poreza na dobit, 2 miliona po osnovu<br />
dospjelih poreza do 31. jula 2009. i 6 miliona eura po osnovu poravnanja za utrošenu<br />
električnu energiju. Takođe je definisano odlaganje obaveza KAP-a po osnovu poreza i<br />
dopriosa na zarade za 2009. godinu u iznosu od 8,8 miliona eura koje će se izmiriti u periodu<br />
od 1.1. 2010. do 31.1.2012. godine u 25 jednakih mjesečnih rata, što znači da izmirivanje<br />
obaveza po osnovu ovog odlaganja je već počelo. Osim toga Vlada iz budžeta za<br />
podršku djelimičnog finansiranja socijalnog programa izdvojila 5 miliona eura, odnosno<br />
1.996 eura po radniku na osnovu zakonske obaveza. Vlada je izdala državne garancije<br />
KAP-u u ukupnom iznosu 131 milion eura za dobijanje kredita za finansiranje socijalnog<br />
programa KAP-ovog radnog kapitala i zamjenu postojeće garancije. Već smo pomenuli<br />
da je planirana subvencija za električnu energiju u četvorogodišnjem periodu 60 miliona<br />
eura. Ugovorom o poravnanju preuzeta je obaveza iz kupoprodajnog ugovora o 104, 5<br />
miliona eura umanjena za dio od 29,6 miliona eura koji su ranije od strane Ministarstva<br />
finansija otpisana, u skladu sa kupoprodajnim ugovorom, što znači da je Vlada preuzela<br />
obavezu otpisivanja duga u visini od 75 miliona eura i taj iznos uključen u ukupan iznos<br />
pomoći koji je odobren od strane Komisije za kontrolu državne podrške i pomoći. Po<br />
godinama ova pomoć je davana na sljedeći način: U 2009. izdata je garancija KAP-u za<br />
kredit u visini od 49,68 miliona eura, 15 miliona eura subvencija za struju. U 2010. izdata<br />
je garancija za kredit u visini od 82 miliona, 8.987 otpis poreza za KAP, od toga 8 miliiona<br />
na ime poreza na dobit pravnih lica za 2006. i 2007. godinu, a 987.000 na je poreza<br />
na dohodak fizičkih lica, 18.000 eura subvenciju za struju KAP-u. Ekvivalent subvencije<br />
za garancije obračunat je gore u navedena rješenja po formuli koja se koristi u Evropskoj<br />
uniji za ekvivalent garancije, a u skladu a članom 8 stav 4 Zakona o kontroli državne<br />
pomoći. Zahvaljujem.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Hvala Vama.<br />
Kolega Kaluđerović.<br />
- 153 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
VELIZAR KALUĐEROVIĆ:<br />
Hvala, potpredsjedniče.<br />
Gospodine ministre, ja sam pitao o svim vidovima pomoći od zaključenja kupoprodajnog<br />
ugovora sredinom, odnosno ako se ne varam 20. ili 25. jula 2005. godine. Vi<br />
ste govorili o 2009. i dalje. Znači li to, gospodine ministre, da prije 2009. godine nije bilo<br />
nikakvih vidova pomoći Kombinatu aluminijuma, nego tek od 2009. godine. Ja vjerujem<br />
da je, nego ste izbjegli da kažete, jer bi očigledno te cifre koliko je država odrekla se onog<br />
što je pripada po osnovu i poreza i doprinosa pružanja garancija subvencija za električnu<br />
energiju bilo suviše mnogo i suviše vidljivo da ste to sve složili i saopštili javnosti od<br />
2005. za ovih šest godina. Ugovor je istina nastupio na pravnu snagu u novembru 2005.<br />
godine iako je zaključen u junu 2005. godine. Naravno, izbjegli ste i Vi, izbjegao je i vaš<br />
prethodnik na mjestu ministra da mi direktno odgovori, ali niko nije porekao da ste ovim<br />
ulaganjima najnovijim i obavezama koje ste zaključili novim ugovorom o poravnanju,<br />
kada ste stavili van snage kupoprodajni ugovor, Vi ušli ponovo u vlasničku strukturu<br />
Kombinata. Ušli ste u vlasničku strukturu Kombinata sa polovinom vlasništva stranca<br />
da mu sada ne navodim naziv firme jer to nije baš lako saopštiti, s obzirom da se i to<br />
mijenja od 2005. godine, ali i to je posao za nadležne državne organe koji hoće i žele, a<br />
morali bi da se ozbiljno bave svojim poslom, dakle ulaskom ponovo u vlasničku strukturu<br />
Vlada je htjela to priznati ili ne ušla i u obavezu da vraća ogromna kreditna zaduženja<br />
koju je stranac učinio koja se kreću na stotine miliona evra. Dakle potpuno je prirodno<br />
kada ulazite u vlasničku strukturu imovine, ulazite u stukturu i u obavezu i postajete<br />
vlasnik i potraživanja, ali i obaveza. Kamo lijepe sreće da je od tih više stotina miliona<br />
evra uloženo u finansiranje za investicione programe izuzetno malo gotovo ništa nije,<br />
evo sasvim odgovorno to saopštavam i neka me demantuje rukovodstvo ili zaposleni<br />
u Kombinatu aluminijuma kolika je zarada zaposlenih za sve ove godine u Kombinatu<br />
porasla izuzetno malo, gospodine ministre i to mnogo čega govori da ulažemo, odnosno<br />
pomažemo Kombinat. Kamo lijepe sreće da je to suštinska pomoć Kombinatu koja je<br />
vidljiva koja unapređuje proizvodnju, koja osavremljuje proizvodnju, koja pomaže da zaposleni<br />
imaju povećane zarade. Gotovo ništa od toga, gospodine ministre pa se postavlja<br />
pitanje - zbog čega stotine miliona evra u Kombinat, a i u ovom trenutku je neizvjesna<br />
sudbina Kombinata aluminijuma, odnosno pitanje do kada će sve to trajati. Meni se čini<br />
da je odgovor lako nazrijeti. Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Hvala.<br />
Kolega Šćekić sada ima riječ, a nakon njega kolega Bakić. Izvolite.<br />
DRAGOSLAV ŠĆEKIĆ:<br />
Hvala, potpredsjedniče.<br />
Gospodine ministre, trenutno jedna od najmanje razvijenih opština u Crnoj Gori<br />
Opština Plav nekada je imala osam preduzeća koje su bila stub razvoja ovog područja.<br />
Privredni kolektivi iz oblasti turizma prerađevačke industrije, tekstilne industrije, odnosno<br />
fabrike konfekcije, zemljoradničke zadruge itd. su upošljavale na stotine radnika i sva<br />
tri mjesna centra Plava, Gusinja i Murine. Nažalost, danas od planskih privrednih kolektiva<br />
nije ostalo gotovo ništa. Primjera radi samo u pogonima fabrike konfekcije Titeks u<br />
Murini, u Gusinju zapošljavali preko 600 radnika što je zaista imponzantan broj za jednu<br />
- 154 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
takvu malu opštinu. Metaloprerada ili pogon cetinjskog Oboda u Plavu je zapošljavao 68<br />
radnika i imao milionsku imovinu. Država koja je većinski vlasnik Oboda nije uspjela<br />
da valorizuje ogromnu imovinu pogona u Plavu, a u pitanju sam potencirao da li je bilo<br />
pokušaja da od strane Vlade da se nešto uradi kako bi ljudi ostali na svojim radinim mjestima.<br />
Nažalost, od toga ništa, danas u pogonu Oboda u Plavu radi samo nekoliko ljudi čiji<br />
je zadatak puka čuvanje imovine. Kolika je odgovornost kreatora ekonomske politike u<br />
svemu ovome neka procijene građani Plava i <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.<br />
Takođe, gospodine ministre, interesuje me kakva će biti buduća aktivnost Vlade,<br />
odnosno Ministarstva ekonomije u okviru svoje nadležnosti prema Opštini Plav i privrednom<br />
razvoju ove opštine. Moguće je preduzeti mjere, gospodine ministre, iako, imajući<br />
u vidu postojeći sistemski okvir, prevashodno mislim na Zakon o lokalnoj samoupravi,<br />
Zakonu o finansiranju lokalne samouprave, Zakon o regionalnom razvoju itd. Svjedoci<br />
smo, a o čemu smo imali nedavno raspravu na skupštinskom odboru za ekonomiju, finansije<br />
i budžet da državne pomoći prema čitavom sjevernom regionu u 2010. godini<br />
nije bilo tako da me i ne čudi što gotovo u svakoj opštini na sjeveru naše države imamo<br />
negativne demokratske trendove, odnosno demografsko pražnjenje toga prostora koje<br />
upravo najizraženije u Opštini Plav koja ima najveći pad stanovništva u protekloj deceniji<br />
u Crnoj Gori.<br />
Socijalistička narodna partija sa velikom zabrinutošću i do sada ukazivala na ovaj<br />
problem i ovom prilikom kao poslanik iz Berana ću još jednom uputiti iskreni poziv Vladi<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> konkretno vašem ministarstvu i Vama ministre da se krajnje ozbiljno posvetite<br />
pitanju privrednog razvoja Opštine Plav i sjevernog regiona.<br />
Gospodine ministre, zbog svega ovoga, shodno poslovničkoj mogućnosti, postavljam<br />
sljedeće poslaničko pitanje:<br />
Kakvi su efekti za vršenje procesa privatizacije privrednih subjekata u Opštini<br />
Plav. Koliko je procijenjena vrijednost imovine otpočinjanja procesa privatizacije, a kolika<br />
je sada? Koliko je radnika bilo zaposleno u planskim privrednim subjektima, a koliko<br />
je zaposleno sada? Šta je Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> učinila da u preduzećima u kojima ima<br />
većinsko vlasništvo pokrene proces proizvodnje? Da li se u pojedinim preduzećima mogu<br />
izvršiti premjene djelatnosti? Da li je realizovan socijalni program za radnike koji su ostali<br />
bez posla? Koliko radnika nije dobilo otpremnine preko novoosnovanog Fonda rada<br />
i kakve će biti buduće aktivnosti Ministarstva ekonomije u okviru svoje nadležnosti?<br />
Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Ministar Kavarić, izvolite.<br />
VLADIMIR KAVARIĆ:<br />
U skladu sa Vašim pitanjem obavještavam Vas da su preduzeća opštine Plav privatizovana<br />
stečajnim i berzanskim postupkom. Tri preduzeća su privatizovana metodom<br />
privatizacije kroz stečaj koji je sproveo Privredni sud iz Bijelog Polja, a ostala metodom<br />
berzanske prodaje akcija na berzi ili kroz masovnu vaučersku privatizaciju. Kao što<br />
je poznato nakon otvaranja stečajnog postupka suspendovana su sva upravljačka prava<br />
vlasnika, to jest upravljačka prava prelaze na Privredni sud tako da je i nadležnost za<br />
kontrolu ispunjenja obaveze iz kupoprodajnih ugovora što se reflektuje na kasnije poslo-<br />
- 155 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
vanje preduzeća, prešlo na Privredni sud. Procijenjena vrijednost preduzeća koja su bila u<br />
državnom vlasništvu prije otpočinjanja procesa privatizacije prema podacima koje Ministarstvo<br />
ekonomije preuzelo od Agencije za prestruktuiranje privrede i strana ulaganja,<br />
iznosila oko osam miliona eura, a imajući u vidu da su preduzeća privatizovana to jest,<br />
sada su u privatnom vlasništvu Ministarstvo ekonomije ne raspolaže informacijom kolika<br />
je sadašnja procijenjena vrijednost preduzeća.<br />
Prije procesa privatizacije u plavskim privrednim subjektima bilo je zaposleno<br />
1.081 lice dok sada broj zaposlenih iznosi samo 68.Preko novoosnovnog Fonda rada<br />
ukupno je podnešeno 462 zahtjeva za otpremnine od čega je do sada obrađeno 155.<br />
Pozitivno je riješeno 145, a neosnovano je 10. Fondu je preostalo još 307 neobrađenih<br />
zahtjeva. Od strane Investicionog razvojnog fonda malim i srednjim preduzećima u<br />
opštini Plav dodijeljena su određena sredstva. Ministarstvo ekonomije u okviru svojih<br />
budućih aktivnosti planira rad na razvoju biznis zona u Crnoj Gori. Biznis zone su oblik<br />
preduzetničke infrastrukture koju predstavlja građevinski uređen i komunalno opremljen<br />
proctor, a namijenjen je za usklađeno i plansko korišćenje od strane većeg broja preduzeća<br />
i preduzetnika, pri čemu planski usklađen pristup omogućava zajedničko korišćenje prostora,<br />
komunalnih, administrativnih, finansijskih, tehničkih i drugih uslova ostvarujući<br />
tako niže troškove poslovanja. Takođe, za investitore je predviđen set administrativnih<br />
poreskih olakšica. Osnovni cilj ovoga projekta je podrška razvoja industrijskih poslovnih<br />
i peduzetničkih oblasti lociranih u manje razvijenim opštinama na sjeveru. Sa opštinom<br />
Plav se razmatraju potencijalni kapaciteti koje bi opštine omogućile promociju poželjnih<br />
grana privrede i veće zapošljavanje građana, podsticanje ulaganja kao i industrijsko povezivanje.<br />
Takođe, napominjemo da je u toku realizacija projekata iz oblasti energetike od<br />
kojih se pojedine odnose na opštinu. Ministarstvo ekonomije će dalje raditi na promocije<br />
budućih investicionih projekata kako bi se doprinijelo ekonomskom prosperitetu. Ukoliko<br />
vam je potrebno više informacija, na Vaš zahtjev biće vam dostavljeno u pisanoj<br />
formi. Mislim da privatizacija i informacija po pitanju privatizacije društvenih preduzeća<br />
u opštini Plav, nema smisla da čitam zato jer je vrlo razuđena i dobićete je u pismenoj<br />
formi.<br />
Ono što bih želio gospodine Šćekiću da naglasim, postoji manir da se za sve vrste<br />
pitanja i sve vrste problema, adresa i faktura šalje na Vladu. Jednostavno po postojećim<br />
zakonskim rješenjima a kažem i ta takva zakonska rješenja su potpuno usklađena sa onim<br />
što je najbolja svjetska praksa. Postoje vidovi privatizacije đe je Vlada odgovorna, postoje<br />
vidovi privatizacije đe odgovornost nije u rukama Vlade. Jedna od takvih privatizacija<br />
jeste ovaj dio koji je sproveden kroz masovnu vaučersku privatizaciju i naravno,<br />
proces privatizacije kroz stečaj. On je u potpunosti i nalazi se u ingerenciji Privrednog<br />
suda. Ono što je važno da naglasimo da stečaj u velikom broju ovih preduzeća predstavlja<br />
šansu da se aktivira potencijal preduzetnički infrastrukturni ili bilo koji drugi u<br />
pojedinim preduzećima i baš u tom dijelu postoje podsticaji Vlade kako da se ti potencijali<br />
valorizuju. Da ne nabrajamo sve zakone koji su donešeni u toj oblasti i da kažemo<br />
svi bi oni mogli da kažemo da nađu svoju realizaciju kroz ono što se nudi kroz projekat<br />
razvoja biznis zona po pojedinim opštinama, mislim gotovo u svima i jednostavno tu<br />
je Vlada uradila sve ono što može da se uradi sa nacionalnog nivoa. Ostala inicijativa<br />
jeste na opštinama i mi stojimo otvoreni u tom pogledu za svaku od opština da vidimo<br />
što možemo da uradimo. Znači, što se tiče poreza, što se tiče koncepta izrade biznis<br />
- 156 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
zona, poreskih olakšica tu je Vlada donijela sve moguće mjere koje mogu da se donesu.<br />
Očekujem investicije od opština, da kažu koji su to prostori i gdje može da se organizuje<br />
dodatna proizvodnja, odnosno da se ponude potencijali. Na upotrebu takvih prostora ima<br />
jako puno, pogotovu kod ovih starih industrijskih postrojenja koja su snabdjevena svim<br />
neophodnim infrastrukturnim sadržajima i jednostavno tu nam je potrebno malo više<br />
koordinacije između Vlade i opština i definitivno ta osnovna inicijativa mora da bude s<br />
opštinskog nivoa. Mislim da nije problem i da razgovaramo sa kolegama iz Privrednog<br />
suda, da vidimo kako da se ti potencijali preduzeća koja su u stečaju što prije stave u<br />
ekonomsku funkciju. Zahvaljujem.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Hvala Vam.<br />
Izvolite, kolega Šćekiću.<br />
DRAGOSLAV ŠĆEKIĆ:<br />
Gospodine ministre s obzirom da nije problem trebali ste već obaviti razgovor, da<br />
znamo i koji su rezultati toga razgovora. Pa izgleda Vlada je prodavala imovinu, a fakturu<br />
treba da ispostavimo radnicima. Kroz masovnu vaučersku privatizaciju ko je bio odgovoran,<br />
fondovi, Vladine institucije? Čije je bilo vlasništvo ta imovina? Nemojmo tako da<br />
pričamo, nonšalantno. Prije svega uvažavajući Vašu poziciju, braneći Vladu i tako dalje,<br />
ali prioritet su radnici. Prioritet su gradovi na sjeveru <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Uostalom to je bitno<br />
za razvoj cijele <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Kažete bilo je 1.081 radnik a sada ima 68, vidite na kom su<br />
stupnju ti gradovi, razvoj tih gradova. Ništa konkretno, šta ćete preduzeti. Sve nešto biće,<br />
biće, vidjećemo, uradićemo sve što možemo. Hajde nešto konkretno da se uradi za taj<br />
kraj. Kažete, pomogli ste malim i srednjim preduzećima. Koliko ste to pomogli? Ovdje<br />
je na ono što smo mi vidjeli u izvještaju za državne pomoći za sanaciju i restruktuiranje<br />
47 miliona. Znate li koliko je uplaćeno sjeveru? Ni cent. 70 miliona državne pomoći, ni<br />
centa. Regionalna pomoć, ni cent. Bumovi razni, turistički, investitorski, ni cent. Izvinite,<br />
je li sjever <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> dio <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>? Možda Vi ne smatrate da je sjever dio <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.<br />
Ne znam stvarno, počeću da budem dosadan i Skupštini i građanima pominjući sjever, ali<br />
ovo je jedini način da iznesemo probleme i da ukažemo na probleme koje Vi očito nećete<br />
da prihvatite i nećete da čujete. Ubijeđen sam da nijeste ni Vi sada uzeli spisak privrednih<br />
subjekata i pogledali koji su privredni subjekti i u kojem su stanju, jer mnogo je bitnije<br />
da ove firme, kompanije parazitske finansirate i subvencionišete. Ja sam za to da se oni<br />
pomognu, ali gdje je zapošljavanje i otvaranje novih radnih mjesta, zapošljavanje novih<br />
radnika, povećanje proizvodnje. Punimo privatne džepove nekim nazovimo ih investitorima<br />
iz inostranstva. Nekim čudnim investitorima.<br />
Molim Vas, gospodine ministre, kažite konkretno šta ćete da uradite, koji ćete<br />
privredni subjekat, šta je urađeno, jesu li ispunjene sve ugovorene obaveze? Da li ste<br />
pozvali na odgovornost te vlasnike, ne mogu ih nazvati investitore, koji su kupili i srušili<br />
ta preduzeća? Izgleda ni državnog tužioca ne interesuje ništa. Vidim u onom izvještaju<br />
uopšte nema, po tom osnovu, otvaranja procesa i td i td. Zaista, ako mislite nešto i ako<br />
iskreno mislite da se razvija sjever i da se razvija Crna Gora pokrenite te privredne subjekte.<br />
Uradite nešto za te građane. Hvala vam.<br />
- 157 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Sada molim da uzme riječ, kolega Veselin Bakić. Nakon njega kolega Svetozar<br />
Golubović koji ima dva pitanja.<br />
VESELIN BAKIĆ:<br />
Koleginice i kolege, poštovani građani, uvaženi gospodine Kavariću.<br />
Priliv direktnih stranih investicija, promocija mogućnosti ulaganja u našu državu<br />
i privlačenje stranih direktnih investicija jesu i treba da budu prioritet naše ekonomske<br />
politike i institucija, a koje su zadužene za to. Analiza ekonomskih indikatora iz prethodnog<br />
perioda kao i procjena i prognoza za buduće vrijeme, govore da se u našoj zemlji ne<br />
može obezbijediti dinamičan privredni rast i makro ekonomska stabilnost bez značajnog<br />
priliva direktnih stranih investicija. Jedan broj analitičara i stručnjaka koji se bave ovom<br />
problematikom, ljudi iz Vlade koji se bave kreiranjem makro ekonomske politike utvrdili<br />
su da taj iznos stranih investicija. Najmanji iznos direktnih stranih investicija koji<br />
obezbjeđuje makroekonomsku stabilnost i dinamičan privredni rast, ne može biti ispod<br />
330 miliona eura. Doduše, mi smo u prethodnom periodu ostvarili znatno veći broj u<br />
pojedinim godinama. Pitanje je strukture tih direktnih stranih investicija i pitanje da li je<br />
država na pravi način iskoristila taj priliv da obezbijedi dinamičan ekonomski rast i makroekonomsku<br />
stabilnost. Po pokazateljima iz zadnjih dvije, tri godine, meni se čini da to<br />
nije urađeno kako treba. Svakako, vrlo važan i bitan aspekt jeste i to kakav je raspored<br />
tih direktnih stranih investicija po regionima, jer i sami zante da kod nas postoje ogromne<br />
disproporcije u razvoja između regiona, posebno ovo što je rekao i kolega Šćekić, zaostajanje<br />
sjevernog regiona u odnosu na dva ostala subregiona.U tom pravcu, ja mislim<br />
da Vlada treba, iako dosad nije imala konzistentnu i pravu politiku regionalnog razvoja,<br />
treba da radi najviše na tome ravnomjernom prilivu investicija i promociji investicija iz<br />
sjevernog regiona, prije svega, i osmišljavanju novih projekata naravno, slažem se i sa<br />
kolegama iz lokalne uprave, kolegama i lokalne uprave, a imajući u vidu nadležnosti<br />
lokalnih uprava prije svega to treba da radi Vlada, Ministarstvo ekonomije i Agencija za<br />
promociju stranih investicija. U tom pravcu sam postavio i poslaničko pitanje koje glasi:<br />
“Koliko je direktnih stranih investicija prispjelo zadnjih tri godine u sjeverni region<br />
i koje je projekte iz ovog regiona promovisala Agencija za promociju stranih investicija?”<br />
Naravno, odgovor sam tražio i pisanoj formi. Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Izvolite, ministre.<br />
VLADIMIR KAVARIĆ:<br />
Prema podacima Centralne banke <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> tokom poslednje tri godine Crna<br />
<strong>Gore</strong> je ostvarila ukupni priliv stranih direktnih investicija od 832 miliona evra u 2008.<br />
godini, 1.700.000.000 u 2009. godini i 643.miliona u 2010. godini.<br />
Agencija <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> za promociju investicija raspolaže sa podacima gdje od ukupnog<br />
priliva stranih direktnih investicija na sjevernom području <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> realizovano<br />
7,2% stranih direktnih investicija u 2008. godini, 6,3 u 2009. godini i 7,1 u 2010. godini.<br />
U istom periodu zabilježene su značajne oscilacije u prilivima stranih direktnih investici-<br />
- 158 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
ja u južnom i centralnom regionu <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Tako je na primjer 2008. godine u južnom<br />
regionu realizovano 49,1% od ukupnog iznosa te godine, dok u centralnom regionu je<br />
realizovano 43,7. Međutim, godinu dana kasnije učešće južnog regiona <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> smanjeno<br />
je sa pomenutih 49,1 na 24,9 dok je učešće centralnog regiona povećano sa 43,7<br />
na 68, 8 i to prije svega zahvaljujući prodaji dijela Elektroprivrede <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. U 2010.<br />
godini u južnom regionu <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> otpada 39,3% ukupnih stranih direktnih investicija, te<br />
godine na centralni region 53,6 . Iako u periodu 2005 -2010. sjeverni region ima stabilno<br />
učešće u stranim direktnim investicijama koje se kreću u intervalu od 6,3 do 8,1%. Tačno<br />
je da sjeverni region zaostaje u privlačenju stranih direktnih investicija u odnosu na druga<br />
dva regiona. Međutim, nedavno usvojena strategija regionalnog razvoja ukoliko bude<br />
kvalitetno podržana od strane opština sjevernog regiona i resornih ministarastava mogla<br />
bi predstavljati jedan od temelja intezivne promocije projekata ovog dijela <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.<br />
U prvom izvještaju o realizaciji strategije regionalnog razvoja 2010-2014. za<br />
2010. godinu mogu se naći podaci o ukupno realizovanim projektima po regionima.<br />
Posmatrajući 2010. kao i lokaciju ukupno uloženih sredstava obrazovanja, konkretno<br />
u sjevernom regionu prema podacima Direkcije javnih radova realizovana su ukupno<br />
23 projekta ukupne vrijednosti 6,6 miliona eura. Struktura finansiranja je takva da je iz<br />
državnog Budžeta uloženo 5,2 miliona eura, a na osnovu ostalih izvora uloženo je 1,4<br />
miliona eura.<br />
U sjevernom regionu <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u oblasti zdravstva 2010. godine investirano je<br />
1,1 milion eura. Primjeri su opština Berane 403 hiljade eura, Dom zdravlja Bijelo Polje<br />
719 hiljada eura.<br />
Ukupna vrijednost projekata - program u oblasti kulture u sjevernom regionu u<br />
2010. iznosila je 2,5 milona čime su realizovana 102 projekta i programa. Struktura finansiranja<br />
je takva da je cijeli iznos finansiran iz državnog Budžeta.<br />
Za 2010. godinu ukupna vrijednost sredstava uloženih u putnu infrastrukturu sjevernog<br />
regiona bila je 26,1 milon eura. U svom dosadašnjem radu MIP-a je bila prevashodno<br />
koncentrisana promovisanjem <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> kao investicione destinacije predstavljajući<br />
kako ukupni poslovni ambijent tako i prednosti <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u odnosu na druge investicione<br />
destinacije. Dogledno promovisane su i mogućnosti investiranja u pojedine sektore<br />
crnogorske privrede kroz saradnje sa resornim ministarstvima i područnim projektima.<br />
To se, prije svega, odnosi na projekte koji su razvijeni do nivoa planske dokumentacije,<br />
tendera za eksploataciju poziva za javno partnerstvo i slično. MIP-a je adekvatno<br />
reagovala na sve pozive gradonačelnika i predsjednika opštine koji su imali inicijativu i<br />
dostavili dokumentacionu osnovu koja je neophodna za prezentaciju pojedinačnih projekata.<br />
Ministarstvo i Agencija za promociju stranih investicija izražavaju spremnost da<br />
podrže i predstave sve inicijative koje dolaze ne samo iz opština sjevernog dijela već iz<br />
cijele <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, a za koje postoji kvalitetna dokumentaciona osnova.<br />
Znači, još jednom bih podijelio utisak. Ono što je osnova jednostavno da bi se<br />
investicije i projekti realizovali po opštinama bilo da govorimo o sjeveru, jugu ili centralnom<br />
dijelu potrebna je koordinisana saradnja između jedinica lokalne samouprave i vlasti<br />
na nacionalnom u odnosu na državnom nivou. Svi vjerujemo duboko da na sjeveru postoje<br />
ogromni ne iskorišteni potencijali i da je sjever dio <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> koji ne treba da traži<br />
odnosno, treba da dođe u situaciju da ne traži socijalnu pomoć ili prelivanje onoga što se<br />
proizvodi u centralnom i južnom dijelu, već naprotiv postoje značajni kapaciteti koji treba<br />
da budu oslobođeni kroz ove projekte o kojima razgovaramo. Biznis zone su jedna od<br />
- 159 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
šansi, jedna od šansi kako se mogu sva ova postrojenja o kojima smo pričali, preduzeća<br />
koja su u stečaju, infrastruktura koja postoji na tim oblastima, kako se može staviti u<br />
funkciju. I dajte da razgovaramo o tome na svakom nivou ali, ona osnovna magistrala<br />
jeste opštine jedinica lokalne samouprave, samouprave i države. Imamo još primjera.<br />
Klastere koje sada sprovodimo, strategija regionalnog razvoja, Investicioni razvojni fond<br />
i ono što je najvažnije prostorno planska dokumentacija. Ona je do sada bila kočnica u<br />
mnogim opštinama koja izlazi iz resora Ministarstva ekonomije ali, to je nešto s čime se<br />
srijećemo vrlo često kada govorimo bilo o eksploataciji rudnih bogastava ili nekih drugih<br />
ili td. Znači, i u tom dijlu imamo taj problem kada govorimo kod malih hidroelektrana i<br />
dodjele koncesija. Potencijali postoje, na nama je da se kroz koordinisane akcije opština<br />
i Vlade uradi sve što može. Što se Vlade tiče stojimo na raspolaganju za svaku konkretnu<br />
inicijativu, a cijenim da je već dosta napravljeno iz institucijalnih zakonskih predpostavki<br />
da se veliki broj projekata realizuje.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Izvolite, kolega Bakić.<br />
VESELIN BAKIĆ:<br />
Gospodine ministre, ne morate da vjerujete da postoje potencijali na sjeveru. Potencijali<br />
na sjeveru postoje i to značajni potencijali za Crnu Goru. Sadašnji sistem upravljanja<br />
privrednim resursima države je centralizovan tako da se lokalne samouprave ne<br />
pitaju i ne mogu da odlučuju o korišćenju prirodnih resursa, na žalost. I zato je na naše<br />
insistiranje sa sjevera da se Vlada konačno okrene sjeveru. Sami ovi pokazatelji o kojima<br />
govorite koliko učestvuje stranih direktnih investicija procentualno, za sjeverni region<br />
7,2, 6,3, 7,1 po godinama govori o tome kakav je Vlada imala pristup prema ovom prostoru.<br />
Zašto nije imala? Isti projekti sa sjevera ima ih predloženih od lokalnih uprava. Garantujem<br />
sigurno da ih ima koje zaslužuju mnogo značajniju promociju i mnogo ozbiljniji<br />
pristup od strane Ministarstva ekonomije i institucija ostalih naravno, i zna se iz lokalnih<br />
uprava ali, vjerujte da su ovo porazni pokazatelji koji govore ustvari da nije Vlada imala<br />
kvalitetne politike regionalnog razvoja.<br />
Kada pominjete strategiju regionalnog razvoja pogledajte koliko je to vrlo važno<br />
u segmentu i prilivu stranih investicija posvećeno u tom dokumentu. Samo su spomenute<br />
investicije, priliv stranih investicija iako konstatujemo da su za državu bitni, da se ne<br />
može ostvariti makro ekonomska stabilnost, dinamičan razvoj bez priliva investicija, a<br />
na sjeveru ih nema. I kako možete očekivati da se bez tog značajnog imputa može sjever<br />
pokrenuti sa mrtve tačke? Molim vas, vrlo bitno i značajno je ovo što ste Vi rekli da je<br />
uloženo u sistem zdravstva, obrazovanja. Nama treba i kvalitetno i zdravstvo i obrazovanje,<br />
jer ja vas nijesam o tome pitao, pitao sam o prilivu direktnih stranih investicija i<br />
u tome skoro ništa nijeste rekli. Ne može da ima smetnju ni planska dokumentacija. Evo<br />
imate na prostoru Bjelasice i Konova državni plan, Plan posebne namjene za Bjelasicu<br />
i Komove. Koliko je za godinu dana otkad ovo traje pokrenuto aktivnosti na nivou implementacije?<br />
Mi smo iz lokalnih uprava iskreno očekivali da će da krene jedan proces<br />
ubrzanog, kako nam je saopštavano nakon tog dokumenta i da će one aktivnosti koje smo<br />
mi vodili sa austrijskom Vladom na razvoju Bjelasice i Komova biti muva u odnosu na<br />
ono što će se dešavati u budućnosti. Mi do dan danas nemamo jedan potez napravljen ili<br />
- 160 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
bar nijesmo obaviješteni da je u tom pravcu nešto urađeno da se<br />
više promovišu investicije koje je prezentirao ministar Sekulić u odgovoru na poslaničko<br />
pitanje gospodina Šćekića. Nije ni on rekao da je nešto pokrenuto nego samo da je to<br />
mrtvo slovo na papiru i da nikakvih aktivnosti nema. Prema tome molim vas imajte samo<br />
isti tretman prema tom prostoru kao i prema ostala dva subregiona i mi ćemo postići zavidne<br />
rezultate samo ako imate pristup takav. Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Svetozar Golubović ima riječ. Dva pitanja, nakon njega kolega Zarija Pejović.<br />
SVETOZAR GOLUBOVIĆ:<br />
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.<br />
Poštovane koleginice i kolege, poštovani gradjani,<br />
Ministru ekonomije u Vladi <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> gospodinu Kavariću postavio sam dva<br />
pitanja.<br />
Prvo poslaničko pitanje:<br />
Na koji način namjeravate da riješite probleme nekadašnjih zaposlenih radnika u nikšićkoj<br />
kompaniji AD “Nik oil” u stečaju?<br />
Kratko objašnjenje. Kompanija “Nik oil” je osnovana kao akcionarsko društvo<br />
1999. godine . Vlasnici kapitala su bili Željezara, Fond za razvoj, Hipotekarna banka, i<br />
dvije privatne firme, jedna iz Nikšića Velting i jedna iz Beograda, Saneks investments .<br />
Kompanija je proizvodila motorna ulja i maziva i radila je svega tri godine. Odgovor sam<br />
tražio i u pisanoj formi. Zahvaljujem.<br />
PREDŚEADVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Minsitar Kavarić.<br />
VLADIMIR KAVARIĆ:<br />
Još jedno od pitanja koje se odnosi na preduzeća koja se nalaze u stečaju.<br />
Na postavljeno poslaničko pitanje dajem sljedeći odgovor:<br />
Rješenjem Privrednog suda u Podgorici broj 2704 od 11. 11. 2005. godine<br />
prihvaćen je predlog za pokretanje stečajnog postupka nad AD “Nik oil” iz Nikšića Ul.<br />
Vuka Karadzića bb i istim rješenjem imenovan stečajni upravnik. Shodno članu 79 Zakona<br />
o insolvednosti privrednih društava kako nije bilo izjave u reorganizaciji bilo od<br />
dužnika ili drugih lica nad dužnikom otvoren je klasičan stečaj. Sva imovina kojom je<br />
raspolagao stečajni dužnik je oročena za iznos od ukupno 56.400 eura. Ova sredstva su<br />
ostvarena prodajom imovine i naplatom od strane dužnikovih dužnika čine stečajnu masu.<br />
U prioritetne povjerioce su potraživanja bivših zaposlenih u dužniku i to u smislu člana<br />
86 stav 1, alineja 9 “zarada zaposlenih prije stečaja” Zakon o insolventnosti privrednih<br />
društava.<br />
Sredstva stečajne mase su deponovana na račun stečajnog dužnika.Dioba će biti<br />
izvršena po pravosnažnosti izvještaja od strane stečajnog upravnika nakon čega će se<br />
podnijeti poseban predlog za zaključenje stečajnog postupka. Hvala.<br />
- 161 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Kolega Golubović ima riječ.<br />
SVETOZAR GOLUBOVIĆ:<br />
Gospodine ministre, možda ovo pitanje nije u direktnoj Vašoj nadležnosti, ali<br />
ipak mislim da vam je ova problematika mnogo bliža nego što je ova problematika bliska<br />
ministru pravde i potpredsjedniku Vlade za politički sistem, koji bi trebao vjerovatno da<br />
traži tu informaciju od Privrednog suda i da je prezentuje ovdje pred poslanicima. Mislim<br />
da je to privredno društvo koje je nekada postojalo . Postojalo je samo tri godine, na<br />
žalost, a imalo je perspketivu da postoji možda i neki duži vremenski period i da uspješno<br />
radi i posluje, ali nije. Vi ste i novi ministar i dobro je da se upoznate sa ovakvim nekim<br />
privrednim društvima koja su nekada bitisala u našoj Crnoj Gori.<br />
Dao bih još neka objašnjenja vezano za ovu tematiku. Kompanija “Nik oil” je<br />
svečano otvorena 1990. godine, pompezno otvorena, jer je to bila prva fabrika za proizvodnju<br />
motornih ulja i maziva u Crnoj Gori. Tu su bili predstvnici Vlade, da li je premijer<br />
ili potpredsjednik Vlade, to nije bitno, ali je na svečani način otvorena. Vlasnici kapitala<br />
su bili Željezara sa 28%, državni Fond za razvoj sa 20%, Hipotekarna banka sa 12% i<br />
dvije privatne firme “Velting” iz Nikšića sa 10% i “Saneks investment” američka firma<br />
čak sa sjedištem u Beogradu sa 20% akcijskog kapitala. U fabriku je uloženo 1,3 miliona<br />
maraka, s tim što vlasnici akcija nijesu obezbijedili sredstva za pokretanje proizvodnje<br />
pa su u samom startu krenuli sa manjkom od oko 300.000 maraka.Bila je projektovana<br />
fabrika za proizvodnju 10.000 tona ulja godišnje, pa čak i za proizvodnju ulja za transformatore,<br />
za potrebe Elektroprivrede <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Radila je svega 3 godine, a prije pet godina<br />
je uveden stečaj u kompaniji koji i danas traje. Za dvadesetak radnika tada je prestao<br />
radni odnos, a vlasnici kapitala su im ostali dužni 13 plata i povezivanje radnog staža, za<br />
tri i po godine. U vrijeme stečaja prodate su sve zaostale sirovine i gotovi proizvodi iz<br />
fabrike i od tih prodaja na volšeban način je nestalo sa računa tih nikih 38.000 eura zbog<br />
čega je Privredni sud promijenio stečajnu upravu, protiv upravnika pokrenuo postupak<br />
koji još uvijek traje. Bivši zaposleni još uvijek ne gube nadu da će obaveze prema njima<br />
biti izmirene, a iz odgovora ministra se ne vidi kada će se to desiti. Nadam se da će se to<br />
desiti, gospodine ministre, ubrzo i ovo moje pitanje ima za cilj i Vaš odgovor, iako nije u<br />
direktnoj Vašoj nadležnosti, ipak da se čuje za ovu problematiku i da se ta problematika,<br />
što je moguće, prije razriješi. Moje je iskustvo da javno iznošenje svih ovih problema<br />
ubrzava kasnije njihovo razrješenje. Zahvaljujem.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Hvala Vam i molim Vas pređiti na drugo pitanje. Izvolite.<br />
SVETOZAR GOLUBOVIĆ:<br />
Prelazim na drugo poslaničko pitanje, nadam se da je ovo pitanje u nadležnosti<br />
gospodina ministra.<br />
Na osnovu člana 187 Poslovnika ministru ekonomije gospodinu Kavariću postavio<br />
sam sljedeće poslaničko pitanje:<br />
Šta preduzimate u cilju rješavanja problema zaposlenih u nikšićkoj kompaniji AD<br />
“Tehnostil” HVT.<br />
- 162 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
Kratko obrazloženje:<br />
Valjaonica hladno valjanih traka je kao akcionarsko društvo nastala iz Holding<br />
kompanije Željezara Nikšić, privatizovana krajem 2002. godine i jedno vrijeme je<br />
uspješno poslovala. Čak je i tadašnji premijer govorio da je to primjer uspješne privatizacije<br />
i poštovanja obaveza. Proizvodnja je prekinuta tokom 2009.godine a vlasnik je demontirao<br />
opremu, kompletnu tehnološku liniju, i odvezao za Suboticu, a radnike ostavio i<br />
bez opreme, i posla, i bez primanja.Uvedena je prinudna uprava, već godinu i po, ali bez<br />
ikakvih rezultata. Odgovor sam tražio u pisanoj formi kojeg do ovog momenta nijesam<br />
dobio.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Izvolite ministre.<br />
VLADIMIR KAVARIĆ:<br />
Gospodine Goluboviću, na poslaničko pitanje dajem sljedeći odgovor:<br />
Imajući u vidu težak socioekonomski položaj radnika u metaloprerađivačkoj industriji<br />
i situaciju u kojoj su se našli radnici Metalskog kompleksa iz Nikšića, Vlada <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong> je usvojila program rješavanja problema zaposlenih u Željezari Nikšić, Radventu i<br />
Tehnostilu. Program predvidja isplatu otpremnine radnicima ova tri kolektiva koji kroz<br />
postupak stečaja ostanu bez posla.<br />
Kriterijumi za određivanje visine otpremnina su usaglašeni sa sindikatima ovih<br />
kolektiva i predvidjena otpremnina je u rasponu od 4 do 25.500 eura od zavisnosti godina<br />
radnog staža i mogućnosti odlaska u penziju i stambenih potreba zaposlenih. Dakle, ovim<br />
programom obuhvaćeni su radnici Tehnostila i na taj način će biti zbrinuti svi oni koji u<br />
stečaju ne budu obezbijedili radni angažman. Zahvaljujem.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Izvolite, kolega .<br />
SVETOZAR GOLUBOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Da kažem, Vlada je imala toliko povjerenja u bivšeg vlasnika kompanije Tehnostil<br />
HVT da mu je dala garancije na oko 500.000 eura, na osnovu kojih je on kod HLB<br />
banke podigao kredit oko 3,1 milion eura, sa obavezom da 15. februara 2010. godine<br />
pokrene proizvodnju. Ali, umjesto pokretanja proizvodnje, vlasnik demontira savremenu<br />
tehnološku liniju za proizvodnju šavnih cijevi i otprema je za Suboticu, a radnike ostavlja<br />
bez posla. Poslije nekoliko štrajkova od strane radnika, čak i glađu, izmiruju se minimalne<br />
obaveze prema radnicima, uvodi se prinudna uprava u cilju pronalaženja novog<br />
strateškog partnera, ali bez ikakvih rezultata. Dio radnika prodaje radna mjesta, ostvaruju<br />
otpremnine, kao i radnici Željezare, dio će ostvariti pravo na odlazak u prijevremeno<br />
penzionisanje, prema najnovijim izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju<br />
nedavno usvojenim u Skupštini. U najtežoj situaciji je jedan dio radnika kojima<br />
je obećano uposlenje u Željezari, a Željezara, kao što znamo, grca u problemima, ne<br />
ostvaruje se planirani obim proizvodnje i pored ogromnih ulaganja najnovijeg spacioca<br />
- 163 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
firme “Neksan” iz Nikšića, tako da se dalje prolongira rješavanje problema preostalih<br />
zaposlenih u kompanije Tehnostil HVT. Iako je Vrhovno državno tužilaštvo donijelo<br />
rješenje o sprovođenju istrage protiv odgovornih lica preduzeća Tehnostil HVT Nikšić,<br />
zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo zloupotreba službenog položaja iz<br />
člana 416 KZ <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> na štetu budžeta <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i preduzeća Tehnostil HVT Nikšić<br />
još uvijek nema konkretnih rezultata a kada će ih biti ne zna se.<br />
Gospodine ministre, vidite da ovdje ima posla i za neke druge ministre i za neke<br />
druge državne organe koji još uvijek nijesu završili dio obaveza. Zahvaljujem.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Hvala i Vama.<br />
Kolega Pejović, trenutno nije u sali, pa onda rijieč dajem kolegi Obradu Gojkoviću,<br />
a neka se pripremi kolega Dobrica Šljivančanin. Izvolite.<br />
OBRAD GOJKOVIĆ:<br />
Gospodo poslanici, poštovani ministre,<br />
Postavio sam pitanje prethodno gospodinu Sekuliću, po meni dosta neugodno i mi<br />
nemamo ovdje prostora kao poslanici da postavljamo puno pitanja pa biramo ta urgentna<br />
pitanja koja su ponekad i neugodna. Vjerovatno bi bila nešto i za pohvaliti kao što su recimo<br />
problem loukost kompanija koju vodi gospodin Sekulić, i tako dalje. Ima i u Vašem<br />
ministarstvu ali ono što je urgentno to moramo postavljati.<br />
Moje pitanje koje sam postavio mislim da je bilo svrsishodnije da odgovori MUP<br />
ili tužilaštvo, ali evo i vi ste relevantna adresa pa da vidimo.<br />
Poslaničko pitanje glasi:<br />
Da li su nadležni državni organi utvrdili čija je odgovornost za pokretanje klizišta u selu<br />
Mojdež kod Herceg Novog posle dodjele koncesija privatnim firmama i šta Vlada planira<br />
da preuzme za sanaciju klizišta koje je permanentna opasnost?<br />
Klizište u selu Mojdeš nanesene su velike materijalne štete i ugroženi su životi<br />
gradjana i poremećeni su vodotokovi. Do sada je lokalna samouprava podnijela najveći<br />
dio tereta, a zbog učinjene štete niko nije odgovarao.<br />
U kraju odakle ja dolazim postoji odgovarajući model društvenog ponašanja. Ako<br />
ste domaćin morate da budete odgovorni. Medjutim, ljudi smo od krvi i mesa i onda se<br />
ponekad i pogriješi. Medjutim, ako napravite grešku, ako ste odgovoran čovjek morate da<br />
to saopštite i da odgovarate za to i da pomognete da se to prevaziđe. U ovom slučaju koji<br />
se desio koje su štete katastrofalne, nažalost, napravljena je ogromna šteta, nikada niko<br />
nije odgovarao koliko znam i ugoženi su životi i imovina mještana Mojdeža. Ono što je<br />
problem poslije toliko godina od kada se to desilo, ta permanetna opasnost i dalje postoji.<br />
Oštećene su saobraćajnice, porušene kuće, ugrožena crkva, groblje, ostale kuće u selu i<br />
tako dalje. Selo je u neposrednoj blizini Herceg Novoga, jedno vrlo lijepo selo koje ima<br />
i svoju vodu i sigurno se pravci razvoja Herceg Novog kreću jednim dijelom i u pravcu<br />
toga sela.<br />
Ono što je činjenica, a to je da građani koji žive u tom selu su zabrinuti za svoju imovinu,<br />
ne mogu da grade zato što ne znaju šta će se desiti. Taj problem sa potkopom i sa tim<br />
vodoizvorištem nije saniran kako treba i permanentno postoji opasnost da se to ponovi.<br />
Može to da se desi i nekom drugom mjesto ne na onom istom gdje je prije bilo,<br />
nikada se ne zna kakvi su podzemni vodotokovi, jednostavno građani ne mogu da žive s<br />
- 164 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
mirom i da se razvijaju, da razvijaju svoju porodicu i svoje domaćinstvo na pravi način<br />
kako bi to trebalo.<br />
Smatram da ne treba ostavljati za sobom nikakve repove, kako mi to kažemo<br />
lokalno, i da svaki posao mora da se uradi u potpunosti, da Vlada mora da preduzme da se<br />
to pitanje riješi i da građani Mojdeža, napokon, dobiju miran život i perspektivu za svoj<br />
razvoj. Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Ministre izvoltie.<br />
VLADIMIR KAVARIĆ:<br />
Poslaniče Gojkoviću, na postavljeno poslaničko pitanje daje se sljedeći odgovor:<br />
Aktivirano klizište u Mojdežu 28. febrara 2004. godine svojim dimenzijama i svojim<br />
razornim efektima stvorilo je narednu situaciju. Postupak utvrđivanja odgovornsoti za<br />
pokretanje klizišta je u toku i u nadležnosti je sudskih organa. Nakon što se došlo do aktiviranja<br />
klizišta zbog veoma ozbiljne situacije Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> hitno je reagovala i u cilju<br />
ublažavanja i otklanjanja nastalih posljedica klizišta, na sjednici od 5. 03. 2004. godine,<br />
formirala je komisiju sastavljenu od eksperata iz rudarske, geološke i građevinske oblasti<br />
sa Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu i Gradjevinskog fakulteta iz Podgorice sa<br />
zadatkom da izvrši izbor institucije za izradu projekta sanacije terena i hidrotehničkog<br />
otkopa i da kontroliše izvođenje svih radova do njihovog završetka. Ekspertski tim je detaljno<br />
iznalizirao novonastalo stanje u mjesnoj zajednici Mojdež i predložio hitne i ostale<br />
mjere za sanaciju terena zahvaćenog klizištem i sanaciju hidrotehničkog potkopa. Ekspertski<br />
tim je odlučio da je najracionalnije da se ukupni radovi sanacije hidrotehničkog<br />
potkopa Mojdež podijele u dvije faze izvođenja i to:<br />
Prva faza obuhvata radove na izradi novog potkopa dužine 360 metara na rastojanju<br />
od 10 metara paralelno sa postojećim starim hidrotehničkim potkopom i koji je<br />
planirao da se spoji stari potkop. Izvođenje radova ove faze završen je 16.06. 2006. godine.<br />
Druga faza sanacije i rekonstrukcije hidrotehničkog potkopa obuhvata čišćenje i<br />
sanaciju starog potkopa od stacionaže 360 do 670 metara, ojačavanje i sanaciju betonskog<br />
čepa na stacionaži 600 metara, zatim izradu zaštite plombe pri kraju novog potkopa,<br />
izradu kaptaže na Brčama zahvatanje karstnih izdanskih voda, odgovarajući prihod<br />
viška vode iz potkopa pri čemu bi se zasebno odvodile vode za piće od viška voda, zatim<br />
sanacija dijela puta oštećenog klizanjem i uredjenjem okolnog prostora zahvaćenog<br />
klizištem.<br />
Vlada Republike <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> je zaključkom sa sjednice od 8.11.2006.godine prihvatila<br />
da se izvedu radovi. Projektna dokumentacija je završena ali još nije otpočelo<br />
njihovo izvođenje zbog nedostatka finansijskih sredstava. Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Izvolite, kolega Gojkoviću.<br />
OBRAD GOJKOVIĆ:<br />
Hvala.<br />
Gospodine ministre, ovo pitanje sam Vam postavio na poziv predsjednika mjesne<br />
- 165 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
zajednice Mojdeš, ljudi su zabrinuti , ne mogu da investiraju u svoja imanja, ne mogu da<br />
grade, možda bi čak prodavali to zemljište i smatramo da treba napraviti maksimum da<br />
bi se taj značajan dio Herceg Novog valorizovao. Ono što je sigurno to je da je Ministarstvo<br />
dodijelo koncesije za vodoistražne koncesije firmi Hidromontmerkur, koja je vršila<br />
radove u tom potkopu i poslije toga je došlo do nestanka drugih izvorišta u selu Mojdeš,<br />
“Lovac” i tako dalje. Istovremeno Vlada je dala koncesije privatnoj firmi Igalopromet<br />
koja je imala pravo na eksploataciju tih voda koje su nestale i onda su se oni kasnije<br />
uključili u taj potkop, kao posljedica tih radova došlo je do ovog klizišta. Znači, rađeno<br />
je vrlo nestručno, vrlo neodgovorno, i zato nikad nikada nije odgovarao. Koliko znam<br />
niko nije platio štetu, plaćaju gradjani <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> za ovo do sada, a izgleda da će i ovo<br />
od sada. Ti ljudi koji vode ove firme žive vrlo ugodno i vrlo lijepo, veliki su biznismeni,<br />
pa čak daju sebi za pravo da tuže opštinu Herceg Novi, odnosno njen Vodovod da im se<br />
nadoknadi šteta od milion eura zašto nije uzimala vodu u zimskim mjesecima. Vi znate<br />
da ni u jednom primorskom gradu u zimskim mjesecima voda nije potrebna, a to izvorište<br />
daje vodu samo zimi. Vodi se sudski spor koji vrijedi preko milion eura, a šteta je napravljena,<br />
privatnici koji su bliski, odmah da to kažem, DPS-u, oni mogu da vode sudske<br />
sporove i traže milionske iznose , a tamo gdje su napravili štetu ne odgovaraju. Mislim<br />
da to gradjani treba da znaju, oni to već svi znaju i na žalost ova država funkcioniše na<br />
taj način kako funkcioniše. Ono što bih Vas zamolio da iskoristite svoj uticaj kao odgovornog<br />
čovjeka da se, ako bude mogućnosti, sastanete negdje u prolazu kroz Herceg<br />
Novi sa predsjednikom Mjesne zajednice i gradjanima sela Mojdeš da se to sagleda.<br />
Ljudi vole da imaju informaciju. Znači, to je premijer jednom rekao, devet problema od<br />
10 je zbog nedostatka razgovora. Smatram da razgovor i prava informacija ljudima će<br />
sigurno dati nadu i zamolio bih vas da to uradite tako da bi ljudi mogli s mirom da žive i<br />
da rade a o ovoj odgovornosti sigurno treba neko drugi da povede računa. Tu je tužilaštvo<br />
i MUP i tako dalje. Mojdež je jedno prelijepo selo, Herceg Novi nema mnogo prostora<br />
za urbanistički razvoj i tako dalje i sigurno da taj prostor treba valorizovati i omogućiti<br />
ljudima da na svojim vjekovnim imanjima žive onako kako zaslužuju. Hvala ministre.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Kolega Šljivančanin sada ima riječ, a nakon njega kolega Danilović. Izvolite.<br />
DOBRICA ŠLJIVANČANIN:<br />
Hvala, gospodine potpredsjedniče.<br />
U poziciji u Crnoj Gori u velikom broju nekada društvenih preduzeća otvaran je<br />
stečaj kao posljedica nelikvidnosti istih i nemogućnosti izmirivanja obaveza prema povjeriocima.<br />
U dobroj mjeri u takvom stanju složili se mi oko toga ili ne ta preduzeća su zapadala<br />
zahvaljujući i menadžerskim timovima koja su ih vodili da ih što više obezvrijede<br />
i kasnije pojedine njihove djelove ili ukupnu njihovu imovinu iz stečajne mase na javnom<br />
nadmetanju ili neposrednom pogodbom kupe oni ili sa njima povezani biznismeni . Kao<br />
porkiće za dobru prodaju i za dobro obavljen posao za radnike i za državu stečajni upravnici<br />
su se pokrivali “dobrim socijalnim programima” koje su u tim pogodbama izdejstvovali<br />
za radnike i opet “dobrim investicionim programima” koje će obavezati novog<br />
vlasnika na ulaganja i otvaranje novih radnih mjesta, osavremenjavanjem procesa rada,<br />
uvođenjem novih tehnologija i otvaranjem novih pogona.<br />
- 166 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
Obzirom da kasnije od svega toga malo čega je realizovano, na osnovu člana<br />
187 Poslovnika Skupštine Vladi, odnosno resornom ministarstvu postavljam sljedeće<br />
poslaničko pitanje:<br />
Koji državni organ je nadležan i da li je i kome podnosio izvještaj o realizaciji,<br />
odnosno ispunjavanju ili ne ispunjavaju obaveza iz socijalnog investicionog programa<br />
koje su kupci preduzeća u stečaju nekada društveni prilagali prilikom kupovine tih<br />
preduzeća da bi uz ponudjenu skromnu kupoprodajnu cijenu postali uknjižili pokretnu<br />
i nepokretnu imovinu na sebe, a zaboravili na obaveze iz socijalnog i investicionog programa.<br />
Koliko je raskinuto ugovora koji se odnose na prodaju nekadašnjih društvenih<br />
preduzeća prodatih iz stečaja zbog neizvršavanja obaveza iz socijalnog, a koliko zbog<br />
neizvršavanja obaveza iz investicionog programa za posljednjih pet godina i koliko je<br />
postupaka i pred kojim organima u toku? Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Gospodine ministre.<br />
VLADIMIR KAVARIĆ:<br />
Gospodine Šljivančanin, odgovor na poslaničko pitanje koje ste postavili glasi:<br />
,,Zakon o stečaju kao jedno od načela definiše da stečajni postupak sprovodi nadležni<br />
sud po službenoj dužnosti. U skladu sa tim, za praćenje realizacije obaveza iz kupoprodajnih<br />
ugovora koje sklapa stečajni upravnik sa jedne i kupac imenovine sa druge<br />
strane, nadležan je Privredni sud, odnosno stečajni upravnik. Takođe, Zakon o stečajnu<br />
ne pravi razlike između društvenih i privatnih društava, već je sprovođenje ovog zakona<br />
jednako za sva privredna društva, bez obzira na vlasništvo. Istim zakonom je propisano<br />
na koji način se prodaje imovina stečajnog dužnika. Sve su to nadležnosti stečajnog upravnika<br />
kojeg imenuje Privredni sud. Iz prethodnog je jasno da Vlada, odnosno Ministarstvo<br />
ekonomije nema nikakvih ingerencija u smislu praćenja realizacije kupoprodajnih<br />
ugovora sklopljenih između stečajnog upravnika i kupca imovine u stečajnom postupku.<br />
Samim tim je i odgovor na drugi dio pitanja nije u ingerenciji Vlade, odnosno Ministarstva,<br />
već Privrednog suda u Podgorici i Privrednog suda u Bijelom Polju.<br />
Ipak, shvatajući vašu potrebu za detaljnim informacijama, uputili smo dopis i<br />
zahtjev Privrednom sudu u Podgorici i Privrednom sudu u Bijelom Polju, u kojem se traži<br />
dostavljanje tih informacija. Proslijedićemo ih u pisanoj formi onoga momenta kada ih<br />
dobijemo. Kao ilustracija, ovo je pitanje gdje se Ministarstvo nalazi u nezahvalnoj obavezi<br />
da objašnjava procese na koje nema nikakvih ingerencija. Vlada može da reaguje kada<br />
su državna preduzeća kroz direktno upravljanje. Može da reaguje onda kada su privatna<br />
preduzeća u smislu stvaranja ambijenta i onog što se tiče preduzeća u stečaju gdje Vlada<br />
može i hoće da djeluje jeste posao okončanja stečajnog postupka, da se pomogne oko valorizacije<br />
i realizacije onoga što su potencijali tih preduzeća, i u okviru stečajnog postupka<br />
postoji način kako se mogu voditi i organizovati preduzeća u proizvodnji stečajnog<br />
postupka. Tu Vlada stoji na raspolaganju stečajnim upravnicima, ali izvorni autoritet i<br />
ingerencije su u Privrednom sudu. Zahvaljujem.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Kolega Šljivančanin. Izvolite.<br />
- 167 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
DOBRICA ŠLJIVANČANIN:<br />
Gospodine ministre, ovo su posledice loših odredbi Zakona o insolventnosti<br />
privrednih društava koji je bio na snazi sve do nazad sedam, osam mjeseci, kada je usvojen<br />
novi Zakon o stečaju. Ako sam vas dobro čuo i razumio, nijesam dobio odgovor<br />
u pisanoj formi, za sprovođenje obaveza iz kupoprodajnog ugovora zaključenih između<br />
stečajnih upravnika s jedne strane i kupca s druge strane, u postupku prodaje imovine<br />
stečajnog dužnika nadležan je Privredni sud. Pošto je to tako, onda je jasno zašto se<br />
socijalni investicioni programi koji u ugovoru nigdje ne piše da su njegov sastavni dio<br />
ne ispunjavaju. Naime, isplatom kupoprodajne cijene od strane kupca stečajni postupak<br />
se zaključuje, a stečajni dužnik se smatra likvidiranim i briše se iz centralnog registra<br />
Privrednog suda, a stečajnom upravniku prestaju sva ovlašćenja koja je imao do<br />
zaključenja stečajnog postupka. Od ugovorenih stranaka ostaje samo kupac koji treba da<br />
inicira ispunjenje obaveza iz ugovora Privrednom sudu, a upravo koju obavezu on treba<br />
da izvrši kao kupac. Da li je to logično? Mislim da nije. Uz to, svaki od tih ugovora sadrži<br />
i klauzulu, ovaj ugovor je povjerljive prirode i može se dati na uvid trećim licima samo u<br />
slučaju saglasnosti kupca, što dovodi do situacije da niko osim njega u datom momentu i<br />
ne zna sadržinu ugovora, odnosno sadržinu socijalnog investicionog programa dostavljenog<br />
uz ponudu za kupovinu, odnosno ne zna da li je on kupac obavezao se na određeno<br />
investiciono ulaganje u kojoj vrijednosti i u kojim rokovima je to dužan činiti.<br />
S druge strane, socijalno-investicioni program je u postupku prodaje imovine<br />
stečajnog dužnika nijesu sastavni dio ugovora o kupoprodaji, već ponude sa kojom kupac<br />
učestvuje na javnom nadmetanju. Kada se na neki zakonom propisan način dođe u posjed,<br />
odnosno u uvid u ugovor preuzete obaveze od strane kupca na investiciono ulaganje iz<br />
ugovora se ne mogu vidjeti. Ugovorom se, pored onih opštih konstatacija, šta je od imovine<br />
predmet prodaje i svih obaveza prodavca, dok kod obaveza kupca samo je unešen<br />
rok u kome je dužan platiti kupoprodajnu cijenu, i ništa više. Sve ostale njegove obaveze<br />
sakrivene su u tim programima, socijalnim i investicionim, koje, kao što vidimo, nikoga<br />
ne obavezuju i u najvećoj mjeri, pogotovo investicioni programi ostaju nerealizovani.<br />
Zbog toga danas nemamo ni raskinutih ugovora zbog neizvršavanja preuzetih obaveza<br />
od strane kupca, niti pokrenutih postupaka, jer za Privredni sud zaključenje stečajnog<br />
postupka nad određenim privrednim subjektom taj predmet je zaključen. Imam slučajno<br />
jedan primjerak takvog kupoprodajnog ugovora kod sebe. U prelaznim i završnim odredbama<br />
samo se konstatuju sve sporne situacije po ovom ugovoru, ugovorne stranke su<br />
saglasne sporazumno rješavati, u protivnom priznaju nadležnost Privrednog suda, ovdje<br />
je riječ o Bijelom Polju. U ovom momentu nema bez jedna ugovorna strana, jer ova druga<br />
je likvidirana. Ko onda treba da pokrene neki postupak, dalje rješavanje? Nema ko bez<br />
kupac, kupcu to nije u interesu, i to tako ostaje, tako da privredni sudovi ne mogu da vode<br />
taj postupak.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Riječ dajem kolegi Goranu Daniloviću koji ima poslaničko pitanje. Izvolite.<br />
GORAN DANILOVIĆ:<br />
Uvaženi građani, gospodine potpredsjedniče, gospodine ministre,<br />
Mislim da sam pitanje slične sadržine postavljao i vašem prethodniku, na moju<br />
- 168 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
žalost, nekoliko puta bez odgovora ili makar adekvatnog. Da li je Vlada odabrala konačnu<br />
verziju, konačni projekat izgradnje hidroelektrana na Morači, odnosno utvrdila kotu Hidroelektrane<br />
Andrijevo?<br />
Znate i sami da je priroda ovog mog pitanja inicijalna. Želim od vas da dobijem<br />
informaciju više, trebalo bi da je imamo prije nego što sve bude u redu ili ne bude ništa u<br />
redu sa tenderom i Skupština zauzme stav, jer je po zakonu i po Ustavu naša posljednja.<br />
Podsjećam vas da je oktobar vrlo blizu. Smatram da nije u skorije vrijeme u regionu, pa<br />
ni u Evropi bilo ovakvog tendera i bilo ovakvog raspisivanja nagradne igre sa resursima<br />
jedne vrlo male zemlje koja toga ima najmanje, resursa, kvadratnih kilometara koje treba<br />
potopiti. Još uvijek je gotovo tajna za šta se opredijelila Vlada, šta je jedini ponuđač<br />
predložio Vladi. Da građani to jednostavno razumiju, da ne govorim o visokoparnom<br />
ekonomskom terminologijom koju bih nekako i mogao da razumijem, ali zbog njih pitam<br />
hoće li konačno biti milosti da se onaj koji je zainteresovan opredijeli da li je u pitanju<br />
projekat veliko Andrijevo, tri male brane, odnosno srednje Andrijevo, samo još jedna hidrocentrala<br />
na Zlatici, pa cijevima vodu do Zlatice? Ako ste informisani i ako vas uopšte<br />
o tome informišu u Vladi, bilo bi lijepo da nam to danas kažete. Nemojte da mislite da<br />
potcjenjujem značaj ministra ekonomije, nego znam koliko se daje popusta i koliko se<br />
daje primudstva A2A, a posebno me zbunilo, zbog toga sam srećan što sam postavio ovo<br />
pitanje, jučerašnji ili prekjučerašnji naslov u medijima potpuno i dobro informisanim, da<br />
se sada A2A raduje da posao dobije Elektroprivreda, kao da nijesu zajedno konkurisali. Je<br />
li to znači, gospodine ministre, da će tender propasti, pa da će se onda posao dati Elektroprivredi?<br />
Ako mi kažete toliko, ostalo ću lako zaključiti, pošto nijesam, iako to nije moja<br />
profesija, nimalo naivan jer sam životno zainteresovan za ovu temu, kao i mnogi građani<br />
i Podgorice i <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Hvala lijepo.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Izvolite, ministre.<br />
VLADIMIR KAVARIĆ:<br />
Zahvaljujem, gospodine predsjedavajući.<br />
Gospodine Daniloviću, direktan odgovor na vaše postavljeno poslaničko pitanje<br />
glasi: “Koncesionim aktom i tenderskom dokumentacijom za izgradnju hidroelektrane na<br />
Morači. Njihova gradnja prema dva osnovna tehnička rješenja za koja su u proteklom<br />
periodu vršena opsežna istraživanja i analize. Osnovne karakteristike ova dva rješenja su<br />
osnovno tehničko rješenje 1 - predviđa izgradnju hidroelektrane ukupne instalisane snage<br />
238,4 megavata i prosječne godišnje proizvodnje električne energije 721 gigavat časova,<br />
sa maksimalnim nivoom akumulacije Hidroelektrane Andrijevo od 285 metara nadmorske<br />
visine i zapreminom akumulacije od 250 hektometara kubnih. Osnovno tehničko<br />
rješenje 2 - predviđa izgradnju hidroelektrane ukupne instalisane snage 238,4 megavata,<br />
prosječna godišnja proizvodnja električne energije 616 gigavat časova, sa maksimalnim<br />
nivoom akumulacije hidroelektrane Andrijevo 250 metara nadmorske visine i zapremimom<br />
akumulacije od 100 hektometara kubnih. Takođe, kvalifikovani ponuđači mogu<br />
bazirati svoje ponude na alternativno tehničko rješenje koje se može razlikovati od dva<br />
osnovna tehnička rješenja, tako da će Vlada tek nakon evalvuacije ponuda od strane tenderske<br />
komisije izabrati finalno rješenje po kojem će se hidroelektrana na Morači graditi.<br />
- 169 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
Rok za podnošenje ponuda je 30. septembar. Ponude kvalifikovanih ponuđača moraju<br />
ispunjavati minimalne tehničke i ekonomske uslove predviđene instrukcijama za kvalifikovane<br />
ponuđače. Minimalni tehnički i ekonomski uslovi, što se tiče ... normalnog ....<br />
akumulacije su akumulacija Hidroelektrane Andrijevo. Nivo vode akumulacije hidroelektrane<br />
Andrijevo može maksimalno biti 285 metara nadmorske visine, projekat brane<br />
Hidroelektrane Andrijevo ukoliko predviđa izgradnju brane sa kvotom manjom od 250<br />
metara nadmorske visine, mora imati mogućnost za naknadnu dogradnju do minimalno<br />
250 metara nadmorske visine. Logika koja stoji iza ovoga jeste da taj resurs, ukoliko<br />
bude stavljen u funkciju i ukoliko u ovom momentu to nije moguće, mora biti ostavljen<br />
sljedećim generacijama i sljedećim prilikama da bude. Ukoliko bude smatrano da<br />
je potrebno, mora postojati ta opcija da mogu da ga ekonomski verifikuju na najbolji<br />
mogući način. Mislim da je ovaj dio procesa bio prilično poznat, da nije tajan. Mislim<br />
da treba koristiti svaku priliku da objašnjavamo elemente procesa koji je po svojoj prirodi<br />
jako komplikovan. Uostalom, priroda tenderskih rješenja je takva i onoga što nam<br />
je savjetovala Svjetska banka u ovom procesu, koji jeste konsultant, odnosno ....Vlade i<br />
pravni savjetnik u ovom procesu.<br />
Da kažemo najpreciznije, Vlada je kada je formirala tendersku dokumentaciju<br />
imala svoje viđenje projekta. Ostavljen je prostor da to viđenje projekta nije najbolje<br />
moguće, nije optimalno i nije jedino. Ponuđačima je ostavljena mogućnost da daju svoja<br />
rješenja, u skladu sa tim rješenjima će se opredijeliti Vlada i u zavisno od toga kakvo bude<br />
opredjeljenje Vlade dobiti prohodnost ili neće dobiti prohodnost ka Skupštini ukoliko<br />
bude ponuda. Kao što ste rekli, normalno da tu ništa ne može biti tajno. Po Ustavu i po zakonu,<br />
na kraju krajeva i po logici procesa, posljednja riječ za ovakvu stvar je u Skupštini.<br />
Zahvaljujem.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Poslanik Danilović ima riječ.<br />
GORAN DANILOVIĆ:<br />
Gospodine ministre, znam da ste svjesni činjenice da mi nijeste mnogo pomogli.<br />
Sve to znam, nadao sam se da ćete mi reći nešto, s obzirom, da izuzmemo avgust u kojem<br />
je sezona odmora, da konačno riječ donosite u oktobru. Što se ponuđača time, znate da do<br />
septembra neće više niko, imate jednog - dva, NL, A2A, s tim što mislim da je to jedan<br />
isti.<br />
U svakom slučaju, nijeste mi odgovorili na ključno pitanje. Šta znači stav da bi<br />
posao trebala da dobije Elektroprivreda <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>? Možda da ipak rizikujem. Meni ljudi<br />
neće zamjeriti, ionako nijesam profesionalac iz ove oblasti, ali jesam i te kako zainteresovan<br />
političar, poslanik, građanin. Dakle, tender će da propadne, pa ćemo drugačije da<br />
brkamo karte. Sada ste rekli, ako dobro tumačim, Andrijevo i samo još jedna hidroelektrana<br />
i samo kota je različita, 285 ili 250, ali postoji mogućnost da ponuđač kaže svoje.<br />
Mislim da u istoriji sličnog projekta nije bilo. Nadam se da će to što ste planirali propasti,<br />
jer je nedopustivo da mala Crna Gora sa jednim od najznačajnijih energetskih resursa<br />
kojim raspolaže, turističkih, kulturnih, istorijskih, na tako bagatelan način se ponaša.<br />
Dozvolili ste ponuđaču da odabere na osnovu dokumentacije koju ste, prethodno ste nas<br />
ubjeđivali, radili trideset godina. Uz vaša dva predloga iza kojih je stala sva naša pamet,<br />
- 170 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
otprilike tri decenije, on može predložiti i nešto treće, a vi ćete na osnovu toga odlučiti<br />
da li je to u skladu. Šta ste vi raditi trideset godina, odnosno šta smo mi radili trideset<br />
godina ako će ljudi od vremena kada su se kandidovali od vremena kada vi treba da<br />
odlučite vidjeti bolje nego vi sa svom dokumentacijom da je nama, u stvari, bolje ne na<br />
25 godina nego na 55 i ne četiri sa nižim Andrijevom, nego možda uz prevođenje Tare?<br />
Ovo sam postavio, da vam budem potpuno otvoren, ne, između ostalog, da dobijem viška<br />
informaciju, jer sam znao da mi vi to ne možete reći, nego da aktuelizujem ono što je<br />
gurnuto po strani, što je od životne važnosti za građane <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, za sve nas, bez obzira<br />
na nacionalnu i jezičku pripadnost, samo na trenutak da podsjetim građane kako krupne<br />
stvari se rade van očiju javnosti dok ovamo bijemo neke druge bitke. Dovoljno ozbiljan<br />
ministar i ozbiljno ministarstvo ovo što sam primijetio, takođe, primjećujete. Biću srećan<br />
i radostan da mi u oktobru saopštite kako ovo što sam danas rekao nije bila istina.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Na ovaj način smo završili sa pitanjima koja su upućena Ministarstvu ekonomije.<br />
Ministru Kavariću zahvaljujem na učešću u našem radu. Pozdravljam ministra<br />
saobraćaja i pomorstva Andriju Lompara koji ima priliku da odgovori na jedno<br />
poslaničko pitanje koje mu je postavljeno za ovu sjednicu. Učinio je to kolega Miloje<br />
Pupović, i ja mu dajem riječ. Izvolite.<br />
MILOJE PUPOVIĆ:<br />
Hvala, gospodine potpredsjedniče.<br />
Gospodine ministre, koleginice i kolege, poštovani građani,<br />
Skoro sam ponovio pitanje od prije tačno dvije godine, samo što sam tada pitao<br />
kada će početi radovi, a sada moje pitanje glasi hoće li biti radova na rekonstrukciji i<br />
izgradnji puta Kosanica - Bobovo. Sada više nije pitanje roka, već da li će od tog posla<br />
išta biti. Vama je svakako poznato da su gospoda dr Filip Vuković, mr Predrag Bošković,<br />
Žarko Živković, Veselin Grbović, Dragan Brković i mr Milutin Simović, u ime opštine<br />
Pljevlja, Rudnika uglja Pljevlja, Direkcije javnih radova, Direkcije za saobraćaj, kompanije<br />
Vektra Montenegro i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede potpisali<br />
sporazum i obavezali se da će obezbijediti ukupno četiri miliona evra i da će se<br />
raditi ovaj put do granice sa Bosnom i Hercegovinom. Hoću i dalje da vjerujem da ti<br />
ljudi osjećaju odgovornost za ono što su obećali i potpisali 19. decembra 2008. godine, i<br />
zato ponovo postavljam ovo pitanje. Gospodin Simović je jedini ispunio obećanje i uplatio<br />
500.000 evra na račun budžeta opštine Pljevlja i tamo se gubi svaki trag tom novcu.<br />
Izgleda da je potrošen na nešto drugo, samo ne sigurno za ono za šta je bio namijenjen.<br />
Na naše insistiranje, nikako nismo mogli da dobijemo odgovor gdje je i, vjerujem, da<br />
sigurno nije tamo da čeka kada će svi potpisnici da uplate ostatak novca. Radi se o putu<br />
koji bi povezivao više prostranih i nepristupačnih sela kojima je pitanje puta od životnog<br />
značaja. Do Bobova postoji makadamski put sa deonicama koje su veoma opasne, koje su<br />
gradile nekadašnja pljevaljska preduzeća kojih više nema i građani često i ručno, krampom<br />
i lopatom, prije 50 do 60 godina. On je danas jedva prohodan za mala kola, uništili<br />
su ga teški kamioni, uglavnom Vektre Montenegro, u posljednje vrijeme, pretovareni<br />
građom iz bobovskih šuma. Hvala.<br />
- 171 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala i vama, kolega Pupović.<br />
Ministar Lompar.<br />
ANDRIJA LOMPAR:<br />
Zahvaljujem, predsjedavajući.<br />
Skupštini <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> zakazanoj za 25. jul 2011. godine, u ime Kluba poslanika<br />
Socijalističke narodne partije <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, poslanik dr Miloje Pupović dostavio je u pisanoj<br />
formi sljedeće pitanje:<br />
“Hoće li biti radova na rekonstrukciji i izgradnji puta Kosanica - Bobovo”? Na<br />
postavljeno pitanje Ministarstvo saobraćaja i pomorstva daje sljedeći odgovor. Ministarstvo<br />
saobraćaja i pomorstva, u skladu sa Zakonom o putevima, Službeni list Republike<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> br. 4204, isključivo je nadležno za državne puteve, a jedinica lokalne samouprave<br />
za lokalne puteve. Kako u konkretnom slučaju putni pravac Kosanica - Bobovo<br />
spada u kategoriju puteva isti u nadležnosti jedinice lokalne samouprave na šta je precizno<br />
utvrđeno odredbama člana 5 stav 3 Zakona o putevima. Treba napomenuti da je<br />
predmetni putni pravac prepoznat i kroz prostorni plan <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> do 2020. godine kojim<br />
je predviđeno unapređenje istog u rang regionalnog puta, nakon ispunjavanja potrebnih<br />
tehničkih uslova. Nadalje, u cilju realizacije predmetnog projekta 19. decembra 2008.<br />
godine potpisan je sporazum o partnerstvu za rekonstrukciju i izgradnju puta od Kosanice<br />
preko Glibaća i Bobova do granice sa Bosnom i Hercegovinom između Opštine<br />
Pljevlja, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Direkcije za saobraćaj,<br />
Ddirekcije javnih radova <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, Rudnika uglja AD Pljevlja i Vektra Jakić AD Pljevlja,<br />
kojim je difinisano da poslove finansiranja, izgradnje rekostrukcije puta Kosanica<br />
- Bobovo, Meštrovac granica Bosne i Hercegovine koordinira Opština Pljevlja. Po ovom<br />
sporazumu obaveze potpisnika su sledeće: Opština Pljevlja 500 hiljada eura, Ministarstvo<br />
poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede 500 hiljada eura, direkcija za saobraćaj jedan<br />
milion, asvalterskih radova na prethodno pripremljene dionice puta , Direkcija javnih radova<br />
500 hiljada, Rudnik uglja AD Pljevlja 500 hiljada, angažovanje opreme na poslovima<br />
bušenja, miniranja i buldožderskih radova je Vektra Jakić AD Pljevlja jedan milion<br />
eura, ustupanje utovarno transportne mehanizacije drobilica, buldoždera i asfaltne baze.<br />
Polazeći od naprijed navednog planom redovnog investicionog održavanja rekonstrukcije<br />
izgradnje državnih puteva za 2010. i 2011. godinu planirana su odgovarajuća sredstva za<br />
realizaciju obaveza direkcija za saobraćaj koje su utvrđeni predmetnim sporazumima.<br />
Direkcija za saobraćaj u međuvremenu 2010. Godine je sprovela tender za izbor najpovoljnijeg<br />
ponuđača za izvođenje građevninskih radova na gorenjem stroju Kosanica-<br />
Glibaći- Bobovo, odnosno, na dionici Kosanici- Glibaći u dužini od 19,5km. Odmah po<br />
završetku obaveza ostalih potpisnika sporazuma koje prethode fazi izvođenja asfaltnih<br />
radova, prije svega, završetka izrade projektne dokumentacije, eksproprijacije od strane<br />
Opštine Pljevlja, Direkcija za saobraćaj će izvršiti svoju obavezu predviđenu ovim sporazumom.<br />
Zahvaljujem.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala ministre.<br />
Pravo na komentar, kolega Pupović.<br />
- 172 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
MILOJE PUPOVIĆ:<br />
Hvala.<br />
Lijepo je od vas što sam dobio pisani odgovor. Prošli put prije dvije godine dobio<br />
sam kratak birokratski odgovor koji ste i dijelom danas ponovili. Putni pravac Kosanica<br />
- Bobovo spada u kategoriju lokalnih puteva i isti je u nadležnosti lokane samouprave<br />
što je precizno utvrđeno odredbama člana 5 tačka 3 Zakona o putevima. Međutim, sad<br />
je odgovor nešto opširniji, ali bojim se da ne obećava ništa od posla. Da pođem redom,<br />
pozivate se na prostorni plan <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> do 2020. godine, ali Bobovci ne vjeruju da je to<br />
neka garancija. Skoro nikad nije ni bila garancija. Jeste samo onda kad hoćemo nešto da<br />
ispunimo pa da bi bilo po planu, ali nije obaveza. Kažete da je direkcija za saobraćaj planom<br />
2010. i 2011. godinu planirala odgovarajuća sredstva za realizaciju ovog sporazuma,<br />
ali sve je zapelo na nekom drugom mjesu ili to oni možda u direkciji znaju da od tog puta<br />
za sad nema ništa pa kao planiraju sredstva. Poslednji pasus u vašem pisanom odgovoru<br />
koji ste malo prije pročitali koji glasi:<br />
Odmah po završetku obaveza ostalih potpisnika sporazuma koji prethode fazi<br />
izvođenja asfaltnih radova prije svega završetka izrade prijektne dokumentacije i eksproprijacije<br />
od strane Opštine Pljevalja Direkcija za saobraćaj će izvršiti svoju obavezu.<br />
Ovakvo pravdanje i izvlačenje sve govori, ponovo se uvodi u priču projektna dokumentacija,<br />
a zna se da je za dionicu od Kosanice do centra Bobova, tj. do zaseoka Morajice<br />
dužine 23 km davno urađena, bila je gotova i na potpisivanju ugovora 19.12.2008., a<br />
projektna dokumentacija za ostatak puta sada je obećana za mjesec dana. Zatim se u<br />
igru uvodi eksproprijacija od strane Opštine Pljevlja i sve sugeriše da od puta bar za sad<br />
nema ništa. Naravno, da ovim odgovorom ni ja, ni zainteresovani građani ne možemo biti<br />
zadovoljni. Ne znam šta da kažem, ako se ne bude radilo na tom putu i sledeće godine<br />
ću ponovo postaviti isto pitanje. To je jedino što mogu da uradim i vjerujem da i to ima<br />
nekog smisla. Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala vam kolega Pupoviću. Hvala ministru Lomparu.<br />
… ministru poljoprivrede i ruralnog razvoja gospodinu Tarzanu Miloševiću i set<br />
pitanja za njega. Prvo pitanje Borislav Banović, uz izvinjenje kolegama, dajem prvo riječ<br />
kolegi Banoviću zbog obaveza u kolegijumu i Administrativnom odboru. Izvolite, kolega<br />
Banoviću.<br />
BORISLAV BANOVIĆ:<br />
Hvala potpredsjedniče, moje pitanje uvaženom ministru Miloševiću glasi:<br />
Na koji način će se riješiti necarinske barijere za izvoz crnogorskih proizvoda u<br />
pojedine zemlje regiona koje se ogledaju, prije svega, u nepriznavanju analiza koje vrši<br />
Institut za zdravlje <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>? U proteklom periodu dio crnogorskih izvoznika imao je<br />
primjedbe na situaciju kojima se oni nalaze prilikom izvoza roba iz <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> na način<br />
što nisu priznavane odgovarajuće analize koje rade crnogorske institucije. Kako su u tim<br />
situacijama prinuđeni da izvrše analizu proizvoda u odgovarajuću instituciju u zemlji<br />
izvoza, to im stvara dodatne finansijske obaveze često reda veličine ukupne zarade od izvoza<br />
te robe kao i čekanje na graničnim prelazima što dovodi do kvarenja roba, povećanja<br />
cijena transporta i špedicije i sl. Očigledno je da sertifikate koje izdaju državne institucije<br />
okolnih zemalja crnogorska carinska služba priznaje u skladu sa dosljednom primjenom<br />
- 173 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
cefta sporazuma. Mišljenja smo da ukoliko se nastavi slična praksa od strane carinskih<br />
službi iz susjednih zemalja prema crnogorskim izvoznicima i crnogorske institucije trebaju<br />
da uvedu princip reciprociteta prema izvoznicima iz tih zemalja. Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala, kolega.<br />
Da čujemo odgovor, ministar Milošević.<br />
TARZAN MILOŠEVIĆ:<br />
Gospodine potpredsjedniče, uvaženi poslanici i gospodine Banoviću,<br />
U periodu od potpisivanja cefta sporazuma do danas jedan broj crnogorskih izvoznika<br />
imao je primjedbe koje su se odnosile na nepriznavanje odgovarajućih analiza<br />
koje rade naše institucije i to naročito prilikom izvoza na područje Republike Srbije,<br />
gdje nije bilo pritužbi na nepriznavanje sertifikata prilikom izvoza iz drugih članica potpisnica<br />
sporazuma. To je iziskivalo dodatne troškove za analize koje su morali da urade<br />
nadležni organi institucija Republlike Srbije koji su činili njihov proizvod skupljim, a<br />
time i manje konkurentnim. Dodatne troškove za analize koju su morali da urade nadležni<br />
organi institucija Republike Srbije koji su činili njihov proizvod skupljim, a time i manje<br />
konkurentnim. Što se tiče cefta sporazuma koje je potpisalo osam zemalja i to Crna Gora,<br />
Srbija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Albanija, Moldavija, ... i Kosovo,<br />
pitanje međusobnih prava i obaveza u vezi sanitarnih mjera definisano je članom 12 sporazuma.<br />
Tu je definisano da će strane gdje je to odgovarajuće stupiti u pregovore u cilju<br />
zaključivanja sporazuma o usklađivanju ili međusobnom priznavanju u ovim pitanjima<br />
i u skladu sa relevantnim odredbama sporazuma o primjeni sanitarnih i …. sanitarnih<br />
mjera. Sve zemlje uvode mjere kojima se obezbjeđuje bezbjednost hrane za potrošače<br />
koje sprečavaju širenja štetočina i oboljenja među životinjama i biljkama.<br />
Međutim, sanitarne i fitosanitarne mjere po svojoj prirodi mogu rezultirati trgovinskim<br />
ograničenjima. Svaka Vlada prihvata činjenicu da neka trgovinska ograničenja mogu<br />
biti neophodna za obezbjeđenje bezbjednosti hrane i zaštite zdravlja biljaka i životinja.<br />
Ipak, na Vladu se povremeno vrši pritisak da pristanu i na više od onoga što ne smatraju<br />
dovoljnim za zaštitu zdravlja biljaka i životinja i osiguravanje bezbjednosti hrane. tj. da<br />
primjenjuju sanitarna i fitosanitarna ograničenja u cilju zaštite domaćih proizvođača od<br />
ekonomske konkurencije. Sanitarna ili fitosanitarna ograničenja koja se ne zahtijevaju iz<br />
razloga zaštite zdravlja mogu biti veoma snažno i efikasno protekcionističko sredstvo<br />
zbog svoje tehničke kompleksnosti predstavlja barijeru koja lako zavara i koju je veoma<br />
teško dovesti u pitanje ili izuzeti. To je očigledno bilo prethodnom periodu i u odnosima sa<br />
Republikom Srbijom. Imajući u vidu, prije svega, interes našeg izvoznika sa povećanjem<br />
izvoza i sprečavanje duplih analiza koje neminovno dovode do povećanja cijena naših<br />
proizvoda kao i član 12 cefta sporazuma od strane Ministarstva ekonomije formirana<br />
je radna grupa sa zadatkom da izradi protokol sa Republikom Srbijom o međusobnom<br />
priznavanju sertifikata izdatih od strane akreditovanih tijela jedne i druge države. U radnoj<br />
grupi su predstavnici Ministarstva ekonomije, Ministarstva poljoprivrede i ruralnog<br />
razvoja, Agregacionog tijela, Instituta za standardizaciju, Ministarstva zdravlja, Radna<br />
grupa je napravila ... protokola koji je još uvijek na doradi, a nakon usaglašavanja teksta<br />
protokola započeće pregovori sa predstavnicima Republike Srbije. Smatram da će ovaj<br />
protokol ostvariti nesmetan izvoz naših proizvoda.<br />
- 174 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
Na kraju želim da istaknem da u ovoj godini smo izvezli oko blizu 5 hiljada tona<br />
poljoprivrednih proizvoda većinom u Srbiju i da nismo imali nikakvih problema na<br />
granicama, da kamioni uopšte nisu čekali, nismo imali baš ni jednu primjedbu što se<br />
tiče izvoza naših roba na područje i Srbije, i Hrvatske, i Bosne i Hercegovine, tako da to<br />
možemo da karakterišemo jednom dobrom saradnjom. Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala vama.<br />
Pravo na komentar ne želi kolega Banović. Zahvaljujem mu se.<br />
Prelazimo na sledeće pitanje. To je poslanica Nataša Vuković. Izvolite.<br />
NATAŠA VUKOVIĆ:<br />
Poštovani građani, poštovana Skupštino, gospodine ministre,<br />
Na osnovu člana 187 stav 1 Poslovnika Skupštine <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> Vladi <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>,<br />
odnosno ministru poljoprivrede i ruralnog razvoja postavila sam sledeće pitanje:<br />
Da li shodno Zakonu o bezbjednosti hrane sanitarna, veterinarska i fitosanitarna<br />
inspekcija vrše kontrolu poljoprivrednih proizoda kao ispunjavanja opštih i posebnih<br />
higijenskih zahtjeva subjekata u poslovanju sa hranom na tržinicama i pijacama? Da li<br />
se kontrola vrši svakodnevno i koliko je od 01.05.2011. godine do danas na pijacama u<br />
Crnoj Gori uništeno hrane koja nije bila bezbjedna za upotrebu?<br />
Odgovor sam tražila i u pisanoj formi.<br />
Gospodine ministre, svako od nas svakog dana na stolu ima neku vrstu hrane<br />
koja je kupljena na pijaci. Ako je sanitarna i mikrobiološka ispravnost uslov bezbjednosti<br />
hrane i ako smo svjesni posledica koje ona ima na naše zdravlje moramo da se zapitamo,<br />
znamo li šta jedemo. Sir, jaja, mlijeko, a nažalost često i meso, riba, mesne prerađevine<br />
koje spadaju u najrizičnije namirnice vrlo često se kupuju na pijacama, a da ne znamo<br />
ni gdje ni kako su proizvedeni, ni kako su čuvani, ni kako su transportovani. Zato sam i<br />
postavila ovo pitanje, jer izgleda nismo svjesni činjenice koliki je to rizik, ni proizvođači,<br />
ni prodavci često ne znaju koliko je njihov prizvod bezbjedan za ishranu, a toga smo mi<br />
kupci još manje svjesni. Država je ta koja mora da obezbijedi i zbog onih koji prodaju i<br />
zbog onih koji kupuju, zbog opšte bezbjednosti hrane i konačno zbog zdravlja građana<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, adekvatne uslove i kontrolu. Da li takvih adekvatnih uslova ima na pijacama<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>? Ja tvrdim da nema, osim relativno dobrog zakona koji se kao i mnogi drugi<br />
zakoni u Crnoj Gori ne primjenjuje ništa ne funkcioniše. Šta poljoprivredni proizvođači<br />
dobijaju ulaskom na pijacu? Šta kupci dobijaju ulaskom na pijacu? Gospodine ministre,<br />
ne smije se dozvoliti da pijaca u Crnoj Gori postane mjesto rizika. Da ne govorimo o<br />
učestalosti, ozbiljnosti, odgovornosi kada su u pitanju neke ozbiljnije analize.<br />
Samo da prokomentarišem cijenu analiza o kojoj je govorio i prethodni kolega,<br />
ništa ne smije biti previše skupo kada je u pitanju bezbjednost hrane, jer to je posredno<br />
bezbjednost i zdravlja građana <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Zahvaljujem.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Ministar Milošević.<br />
TARZAN MILOŠEVIĆ:<br />
Hvala za pitanje, gospođi Vuković, gospodine potpredsjedniče, poštovani kolege<br />
- 175 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
poslanici, poštovani građani,<br />
Zakonom o bezbjednosti hrane uređuju se osnove i načela za obezbjeđenje visokog<br />
nivoa zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite interesa potrošača i zahtijevi u oblasti<br />
proizvodnje i prometa bezbjedne hrane i hrane za životinje kao inspekcijski nadzor za<br />
sprovođenje istog od strane nadležnih organa. Članovima 8 i 10 ovog zakona definisana<br />
je nadležnost državnih organa u sprovođenju zakona i podjela nadležnosti prema vrstama<br />
hrane. Članom 38 propisano je da subjekat u poslovanju sa hranom ili hranom za životinje<br />
je dužan da obezbijedi da u svim fazama proizvodnje i prometa u okviru djelatnosti koju<br />
obavlja budu ispunjeni zahtjvi utvrđeni ovim zakonom i propisima donijetim na osnovu<br />
ovoga zakona, opšti i posebni higijenski uslovi.<br />
Pijace kao prodajna mjesta su objekti predviđeni za neposredno snabdijevanje<br />
potrošača poljoprivrednim proizvodima biljnog i životinjskog prorijekla koji u najvećoj<br />
mjeri potiču iz poljoprivredne proizvodnje sa teritorije <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, a određene vrste proizvoda<br />
potiču iz uvoza. U skladu sa gore navedenim poljoprivredni proizvodi na pijacama<br />
su pod kontrolom veterinarske, fitosanitarne, kao i sanitarne inspekcije. Proizvodi<br />
životinjskog porijekla koji se mogu naći u prodaji i na pijacama su proizvodi domaćeg<br />
porijekla i potiču iz objekata registrovanih u veterinaskoj upravi i dozvoljena je samo<br />
prodaja mliječnih proizvoda, jaja i ribe i to na pijacama gdje postoji minimum ispunjenosti<br />
propisanih higijenskim zahtjevima za provjeru. Za ispunjenost propisanih higijenskih<br />
zahtjeva pijaca koji se odnose na prostor, opremu, snabdijevanje vodom, odvod otpadnih<br />
voda, sakupljanje otpada, odgovornost nose i javna komunalna preduzeća, organa<br />
lokalne uprave koja gazduju pijacama. Veterinaska inspekcija je u prethodnom periodu na<br />
području <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> svim javnim komunalnim preduzećima naložila mjere za otklanjanje<br />
nepravilnosti i obezbjeđivanja uslova za promet hrane.<br />
U periodu od 01.05.2011. godine do danas veterinaska inspekcija je zbog neadekvatnog<br />
čuvanja na nedozvoljenom temperaturnom režimu uništila 340 kg sira, 30<br />
kg kajmaka, 144 kg mladog sira, zbog izmijenjenih organoleptičkih osobina uništila je<br />
213 kg ribe, izrekla zabranu prodaje sira, jaja i ribe na maloj pijaci u Momišićima zbog<br />
povećanog rizika od kvara proizvoda zbog izuzetno visokih temperatura i vremenski<br />
ograničila prodaju određenih proizvoda životinjskog porijekla do 11h. Rezultati kontrola<br />
i labaratorijskih izveštaja pokazuju da su u promet na pijacama nalaze bezbjedni proizvodi<br />
životinjskog porijekla. Proizvodi biljnog porijekla koji se mogu naći u prodaji na<br />
pijacama su ili proizvodi domaćeg porijekla ili proizvodi koji se uvoze. Fitosanitarna uprava<br />
u skladu sa Zakonom o bezbjednosti hrane nije direktno nadležna za kontrolu proizvoda<br />
biljnog porijekla na pijacama, ali je organ koji u procesu proizvodnje, skladištenja,<br />
uvoza, izvoza obezbjeđuje visok nivo bezbjednosti ove vrste hrane. Najvažniji faktor<br />
bezbjednosti hrane svakako je sam proizvođač koji je dužan da obezbijedi u svim fazama<br />
svoje proizvodnje ispunjenost zahtjeva utvrđenih zakonom i propisima. U periodu od<br />
maja do danas sistemski su praćene sledeće kulture: jagoda, breskva, nektarina, krompir,<br />
kupus, krastavac, paradajiz, paprika, dinja, lubenica i zadnjih dana grožđe iz domaće<br />
proizvodnje. Kontrole koje su do sada vršene ukazuju da se građanima na tržištu <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong> nude bilje i biljni proizvodi proizvedeni u Crnoj Gori čiji je kvalitet i ispravnost na<br />
zadovoljavajućem nivou. Ovo svakako potvrđuje i podatak o količini izvezenih proizvoda<br />
biljnog porijekla iz <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u zemlje regiona Evropske unije, Rusije u periodu od 01.<br />
maja do 25. jula, ukupnoj količini od 6 hiljada i 513 tona voća i povrća i na osnovu svega<br />
izloženog cijenim da je uspostavljeni sistem kontrole od strane službi uključenih u bez-<br />
- 176 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
bjednost hrane u Crnoj Gori obezbijedio nadzor i praćenje svih segmenata proizvodnje i<br />
prometa hrane u skladu sa principom kontrola od njive do trpeze. Kako nulti rizik u proizvodnji<br />
i prometu hrane ne postoji potrebno je još zajedničkih aktivnosti svih učesnika u<br />
lancu bezbjednosti hrane, kao što ste i vi rekli, kako bi smo daljim unapređenjem uslova<br />
za proizvodnju i prodaju hrane ponudili potrošačima bezbjedan i kvalitetan proizvod. Još<br />
jednom naglašavamo da je postupanje nadležnih službi u sistemu bezbjednosti hrane bilo<br />
i biće isključivo u obezbjeđenju visokog nivoa zaštite života i zdravlja ljudi i zaštite interesa<br />
potrošača. Ono što je želja svih građana <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i mislim da je i ambicija vašeg<br />
pitanja da dobijemo što kvalitetniju hranu na pijacama i na našim trpezama. Mi ćemo<br />
zajedno sa lokanim urpavama, ponudili smo to svima, slično što je uradila Podgorica sa<br />
Gintašom da u manjem obimu pomognemo i ostalim lokalnim upravama da stvore takve<br />
uslove za prodaju proizvoda, pogotovo prizvoda sa ograničenim rokom trajanja. Siguran<br />
sam da ćemo u sledećem periodu svaki dan imati po jednu uređeniju pijacu nego što je<br />
bila u prethodnom periodu. Hvala vam.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala i vama, ministre.<br />
Koleginica Vuković, izvolite.<br />
NATAŠA VUKOVIĆ:<br />
Gospodine ministre, ja sam i rekla da problem nije u Zakonu o bezbjednosti hrane.<br />
Zakon o bezbjednosti hrane je korektan, ali je problem u njegovoj primjeni i poštovanju.<br />
Gospodine ministre, ako ne znamo vi i ja kako izgledaju pijace u ostalim gradovima<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, vrlo dobro znamo kako izgleda pijaca u Bijelom Polju. Pijeca je neuslovna,<br />
neadekvatna. Na jednom mjestu su visokorizične namirnice kao što su sir, jaja, meso,<br />
mlijeko, riba, hrana raznih proizvođača stranih stigla bog zna kako, bez ikakve deklaracije<br />
i sertifikata, garderoba, cvijeće, rakija, sve to bez reda, bez minimuma higijenskih<br />
uslova, bez vode i sanitarnog čvora, a o nekoj većoj vrsti i kontroli i analizama da i ne<br />
govorimo, o postojanju deklaracija da još uvijek ne razmišljamo, posebno kada je pazarni<br />
dan. Vrlo dobro znate kako to izgleda kupci, prodavci se sudaraju, preskaču robu, hranu,<br />
koja je spuštena bukvalno po zemlji na novinama i na kartonu i moramo da se pitamo ko<br />
je tu ugrožen. Ja smatram da nijesu samo kupci nego i proizvođači. Država je dužna da<br />
obezbijedi normalne i optimalne uslove i to moramo svi da se složimo. Da li briga države<br />
prestaje sa naplatom ulaznice poljoprivrednom proizvođaču kad uđe na pijacu? Da li<br />
treba bezbjednost hrane i, samim tim, zdravlje građana <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> da se prepusti slučaju,<br />
vremenskim prilikama ili nečijoj savjesti. Na drugoj strani moramo da se zapitamo<br />
kako je i proizvođačima. Šta su oni dobili od države? Ako država nedovoljno stimuliše<br />
proizvođače, ako im ne otkupljuje proizvode, može bar da obezbijedi da njihov proizvod<br />
oko koga su mnogo truda, znoja i odricanja dali stigne bezbjedan do kupca i da ne budu<br />
oni odgovorni za trovanja, za loše zdravstveno stanje, da ne budu oni ti koji ne vode<br />
računa o bezbjednosti građana <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Moram da pomenem da sam prije neki dan u<br />
novinama pročitala situaciju koju vi sad pominjete za Gintaš i Malu pijacu. Mislim, da ni<br />
poljoprivredni proizvođači, iako su iskazali protest nijesu iskazali protest zato što ne žele<br />
bolje uslove što ne žele rashladne vitrine nego zato što ne mogu da izfinansiraju ono što<br />
tražite od njih, ne mislim lično vi nego ono što država traži. Država mora da obezbijedi<br />
posebno sitnim poljoprivrednim proizvođačima koji izdržavaju svoje porodice adekvatne<br />
uslove i pomoć.<br />
- 177 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Sljedeće pitanje kolege Radosava Nišavića, a trebao bi se pripremiti kolega Genci<br />
Nimanbegu.<br />
RADOSAV NIŠAVIĆ:<br />
Hvala gospodine potpredsjedniče, poštovana Skupštino, poštovani građani,<br />
poštovani ministre.<br />
Po podacima zadnjeg popisa stanovništva u zadnjih osam godina značajno<br />
se smanjio broj stanovnika sjevernih opština. Bijelo Polje u odnosu na 2003. godinu<br />
ima manje za oko četiri hiljade stanovnika. Smanjenje se uglavnom odnosi na seoska<br />
područja. To je odraz, između ostalog, sve lošije socioekonomske sitaucije.Sve je više<br />
zapuštenih i napuštenih imanja, sve je manje mladih na selu i uglavnom dominiraju<br />
staračka domaćinstva. Država se trudi da to stanje promijeni ali nedovoljno i neadekvatno.<br />
Podsticajnim mjerama za ovu godinu Agro budžetom je planirano oko 15,7 miliona<br />
eura i ta su sredstva raspoređena na sve segmente poljoprivredne proizvodnje, ali koliko<br />
je to dovoljno da ohrabri osiromašenog čovjeka da i dalje ostane na selu i da tu zadovolji<br />
svoje životne potrebe. Eminentno je i prisustvo ministra na terenu u cilju promocije i<br />
unapređenja poljoprivredne proizvodnje. U tom pravcu postavljam poslaničko pitanje<br />
Ministarstvu poljoprivrede:<br />
Koje konkretne mjere Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja preduzima<br />
da se na sjeveru <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> unaprijedi poljoprivredna proizvodnja i da li su te mjere dale<br />
rezultate koji idu u pravcu povećanja obradivih površina, povećanja proizvodnje poljoprivrednih<br />
proizvoda, kao i povećanja broja grla stoke, te povećanja proizvodnje mlijeka<br />
i mliječnih proizvoda, kao i otkupa ovih proizvoda? Da li mjere koje u gore navedenom<br />
smislu Ministarstvo preduzima zaustavljaju i dalje iseljavanje stanovništva na sjeveru<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>?<br />
Odgovor sam tražio i u pisanoj formi.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala kolega Nišaviću.<br />
Ministar Milošević.<br />
TARZAN MILOŠEVIĆ:<br />
Gospodine potpredsjedniče, uvažene kolege poslanici, gospodine Nišaviću.<br />
Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja kao resorno Ministarstvo daje<br />
podršku, prije svega, proizvodnji kroz mjere tržišno cjenovne politike, podrška po grlu<br />
stoke, litru otkupljenog mlijeka i hektaru zasijane površine, ratarskim voćarskim kulturama,<br />
kao i za maslinu. Zatim kroz mjere bespovratne podrške investicijama u proizvodnji<br />
i preradi koja od ove godine iznosi 50% investicije, kroz mjere ruralnog razvoja odnosno<br />
rekonstrukcije izgradnje ruralne infrastrukture putevi, vodovodi, seoske škole, elektrifikacija,<br />
telekomunikacije i slično. Kao i kroz podršku servisima u poljoprivredi, rad labaratorija,<br />
rad savjetodavnih selekcijske službe, podrška razvoja nauke u poljoprivredi i<br />
poljoprivrednim inspekcijama. Ove mjere mogu da daju puni efekat samo u saradnji sa<br />
drugim subjektima i ministarstvima, kao i lokalnim samoupravama kroz veću kreditnu<br />
infrastrukturnu i direktnu budžetsku podršku. Tu se slažem.<br />
Pri tome naglašavam da iako imamo opredijeljena budžetska sredstva koja su<br />
- 178 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
manja nego što je slučaj u evropskim unijama i regionu, a ovo Ministarstvo procentualno<br />
daje najveću podršku po glavi stanovnika u nizu opština, a posebno to važi za sjeverni region<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Ove mjere mogu da daju puni efekat u jednom dužem periodu, a rezultati<br />
popisa poljoprivrede iz juna mjeseca 2010.godine, kao rezultat agrarne politike, odnosno<br />
mjera poljoprivrede posebno zadnjih desetak godina da imamo povećani trend grla stoke<br />
i to posebno u odnosu na popis stanovništva iz 2003.godine i to goveda, ovaca,koza,<br />
svinja, živine i košnica pčela. Znači 2003.godine, imali smo goveda 80 hiljada, sad je<br />
83 ovaca, 159 hiljada, sad je 227 hiljada, živine 236 hiljada sad je 421 hiljada i košnica<br />
od 24 hiljade, 53 129. Takođe je prisutan i trend značajnog povećanja zasijanih površina<br />
ratarskim kulturama od uvođenja direktne po hektaru u zadnjih četiri godine i po toj<br />
stopi od 20% godišnje. Ukupno zasijane površine u proljećnoj sjetvi 2011. godine iznose<br />
2.373 hektara, a broj korisnika podrške Ministarstva 1.222. Iznos podrške u finansijskom<br />
izrazu je porastao oko 40% u odnosu na prethodnu godinu. Takođe imamo i značajan<br />
trend rasta površina pod voćarskim kulturama jabuka, šljiva, kruška, malina, lijeska, ali i<br />
nekoliko desetina hiljada novih stabala masline. Što se tiče proizvodnje mlijeka i mliječih<br />
proizvoda organizovani otkup se odnosi na od oko 15% od ukupno proizvedenog mlijeka<br />
to svakako nije dovoljno, ali je neki prosjek u regionu. Otkup od strane mljekara se vrši<br />
za oko 23 miliona litara mlijeka godišnje dok se ostatak analizira na tržištu ili se koristi<br />
za ličnu potrošnju u domaćinstvima. Od ove godine cijena po litru mlijeka je značajno<br />
povećana za proizvođača iznosi 7 centi, na što treba dodati podršku mljekarama i sirarama<br />
u iznosi od oko 2,5 centa i podršku opština koja se kreće od 2 do 5 centa. Ukupna otkupna<br />
cijena litra mlijeka koje mogu ostvariti naši poljoprivredni proizvođači među najvećima<br />
je u regionu. Značajno je naglasiti da je uslov daljeg razvoja farmi i pored gazdinstava<br />
i razvoj prerađivačke industrije u Crnoj Gori kao i njena bolja povezanost sa trgovinskim<br />
lancima i turističkom potrošnjom. Ono što jeste naslijeđena višedecenijska tendencija u<br />
Crnoj Gori jeste i da populacija ruralnih sredina i iseljavanje stanovništva ka urbanim<br />
sredinama. Ovakav trend svakako zabrinjava ali je karakteristika ne samo regiona već<br />
i čitave Evropske unije. Sinergija svih mjera koje čini ovo Ministarstvo može biti samo<br />
jedan elemenat populacione politike u Crnoj Gori. Ona je rezultat šireg konteksta i aktivnosti<br />
mnogih drugih subjekata Vlade, direkcije za razvoj malih, srednjih preduzeća,<br />
Investiciono razvojnog fonda, lokalne samouprave, Ministarstva prosvjete, Ministarstva<br />
zdravstva, međunarodnih donatora banaka. U dijelu poljoprivredne proizvodnje ovakve<br />
tendencije se mogu izbalansirati u značajnoj mjeri kroz povećanje svih konkurentnosti<br />
u farmi, povećanje posjeda i primjenu savremenih tehnologija za obezbjeđenje povoljnih<br />
i dugoročnih kreditnih izvora. Na taj način bi se efekti depopulacije amortizovali kroz<br />
povećanu proizvodnju agrara.<br />
Takođe želim ovom prilikom da naglasim da će donatorska sredstva, a prije svega<br />
kreditna i bespovratna podrška Svjetske banke i Evropske komisije opredijeljena za ruralni<br />
razvoj u periodu do 2015. godine u iznosu od više desetina miliona eura značajno<br />
ublažiti ove negativne trendove i doprinijeti ostanku ljudi na selu. Hvala vam.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala i Vama.<br />
Kolega Nišavić pravo na komentar.<br />
- 179 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
RADOSAV NIŠAVIĆ:<br />
Hvala gospodine ministre, iako mi nijeste dostavili odgovor u pisanoj formi pa mi<br />
je malo teže i komentarisati.<br />
Da nije slike na terenu i da neki podaci ne govore drugačije ja i građani <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong>.... I pored vašeg opredjeljenja da se poljoprivredni proizvodi viškovi zbog nedovoljne<br />
konkurentnosti da bi mogli biti izvezeni izvoze na domaće tržište i da bi se smanjio<br />
s tim i potreba istih. Podaci govore malo drugačije da je Crna Gora u prvih pet mjeseci<br />
uvezla mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od 16,7 miliona eura, a istovremeno<br />
izvezla samo 13 hiljada eura, da je uvezla voća i povrća 14,2 miliona, a izvezla 770<br />
hiljada eura, da je za vrijeme pet mjeseci prethodnih ukupno uvezeno 127 miliona eura, a<br />
izvezeno svega 6,7 miliona eura ili 20 puta manje. Kada smo kod viškova poljoprivrednih<br />
proizvoda ovih dana svjedoci smo propadanja velikih količina poljoprivrednih proizvoda<br />
u Zeti, Malesiji, posebno lubenica i paradajza. Iako ste početkom godine forsirali proizvodnju<br />
istih tone i tone tog voća, odnosno povrća trunu i po njivama i propadaju, a i<br />
otkupljeni proizvodi propadaju u stovarištima zbog nesposobnosti države da na vrijeme<br />
obezbijedi i njihov plasman. Žalosno je da je cijena jednog kilograma lubenice 4 do 5<br />
centi, a uz vaš komentar da kažete da se i to isplati poljoprivrednim proizvođačima, a<br />
svakako znamo da sa tom cijenom oni, i ako uspiju da je prodaju po toj cijeni, ne mogu nikako<br />
da vrate ni dio uloženih sredstava u proizvodnju tog proizvoda. Na sjeveru svjedoci<br />
smo da sve više ljudi pale višak sijena, ne višak nego svu ljetinu koju sakupe jer nemaju<br />
kome da prodaju, a to što prodaju i daju ispod cijene.Tu se uvijek sada više ulaže novca<br />
nego što se dobije pa se često ti poljoprivrednici pitaju i kažu da je došlo vrijeme da je<br />
gore imati imanje nego nemati.<br />
A što se tiče ovih.(Prekid)... kroz grand kredite, kroz podršku čiji je program u Bijelom<br />
Polju dodijeljeno recimo 15 kredita. Mogu da kažem da su tu bili posebni uslovi, te<br />
kredite mogu da dobiju samo oni koji imaju poljoprivrednu školu ili najmanje kurs iz poljoprivrede<br />
koji traje tri mjeseca i da je uslov da se vrati ovih 50% uloženih sredstava bespovratno<br />
da se oni brišu sa evidencije Zavoda. Vi meni recite je li dovoljno to 5.000 eura<br />
da neko “kupi” svoje radno mjesto i da se makne sa Zavoda. Vrijeme mi ne dozvoljava da<br />
iskomentarišem još. Samo ću još ovaj projekat solarne energije za seoska domaćinstva<br />
iskomentarisati gdje se kaže da taj projekat mogu dobiti samo domaćinstva koja imaju<br />
najmanje 20 uslovnih grla, u prevodu jedno uslovno grlo ima osam ovaca, što bi značilo<br />
da domaćinstvo mora da ima najmanje 160 ovaca da bi dobilo taj projekat. Samo još ovo<br />
recite Vi meni zbog čega bi se davale podrške tim ljudima koji već imaju toliko stado, a<br />
ne da bude podrška manjim poljoprivrednim proizvođačima. Hvala na prekoračenju.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Na žalost zato sam i komentarisao jer nemamo poslovničke mogućnosti, a otvara<br />
se pitanje po pitanje.<br />
Izvolite pojašnjenje minut. Izvolite.<br />
TARZAN MILOŠEVIĆ:<br />
Gospodine Nišaviću, ne bih elaborirao onaj prvi dio neću da zloupotrijebim samo<br />
da pojasnim, možda da je dobro i zbog vas i zbog proizvođača.<br />
Kroz projekat nije potrebna bila nikakva škola i nije bilo potrebno da čovjek ima<br />
neku diplomu specijalnu. 800 ima zahtjeva podnešenih. To je izuzetno ohrabrujuće za<br />
- 180 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
poljoprivredu <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i to je izuzetno važno što su se ljudi opredijelili na taj način da<br />
konkurišu. Sigurni smo da ćemo realizovati između 400 i 500 zahtjeva da ispunjavaju te<br />
uslove i na taj način riješiti to pitanje.<br />
I Vaše drugo pitanje je bila dilema vezana za katune. Mi smo raspisali tender.<br />
Tačno je da je tamo u tom prvom dijelu tendera bilo napisano i po pravilima je bilo da<br />
bude osam uslovnih grla u ovom dijelu. Svim ljudima koji žive na katunima, koji su<br />
zainteresovani i koji imaju stoku, ne koji imaju samo vikendicu nego koji se bave poljoprivrednom<br />
proizvodnjom, mi ćemo izaći u susret u nabavci solarnih uređaja. Ja bih<br />
zamolio da se oni jave, ima prostora, ima sredstava za to i možemo da im damo podršku<br />
u tom pravcu. Hvala vam.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Poslanik Genci Nimanbegu, ima sljedeće pitanje.<br />
Izvolite.<br />
GENCI NIMANBEGU:<br />
Poštovani potpredsjedniče, poštovani ministre Miloševiću, poštovane koleginice,<br />
poštovani kolege, poštovani građani.<br />
Forca redemokratike Nova demokratska snaga posvećuje razvoju poljoprivrede,<br />
smatra je kao drugi stub razvoja na koji se može osloniti ukupan razvoj Opštine Ulcinj.<br />
Mislimo da je to potrebno zbog smanjenja nezaposlenosti, smanjenja siromaštva u ruralnim<br />
zonama Opštine Ulcinj i zaustavljanje migracije. Razvoj poljoprivrede bi trebao<br />
da pomogne razvoju sektora turizma osiguravajući svježu hranu kako za domicilno<br />
stanovništvo, tako i za turiste. Obezbjeđivalo bi sirovinu za razvoj prehrambene industrije<br />
koja bi bila konkurentna ne samo za potrebe države nego i za izvoz.<br />
Moje pitanje je proisteklo iz razmatranja dva izvještaja koja smo dobili u Skupštini<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, a to je ostvarivanje ruralnog razvoja 2010 - 2014. godine, kao i izvještaja<br />
od državne pomoći u 2010.godini, a takođe je osigurano i pitanje iz razloga aktuelnih<br />
dešavanja u poljoprivredi. S toga pročitaću vam pitanje.<br />
Poštovani ministre Miloševiću,<br />
U skladu sa članom 187 Poslovnika Skupštine <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> upućujem vam sljedeće<br />
pitanje:<br />
Koliki je iznos Agrobudžeta subvencija pomoći vaše Ministarstvo opredijelilo<br />
za poljoprivrednike, stočarstvo, ribarstvo u periodu 2006. do danas u području Opštine<br />
Ulcinj? Molim da mi date uporedni pregled po svim opštinama. Koliki je iznos korisnika<br />
budžeta subvencije i pomoći za pojedina gazdinstva u Opštini Ulcinj, a i uporedni pregled<br />
po svim opštinama.<br />
Da li smatrate da ste kasno reagovali u vođenju otkupne garantovane cijene za<br />
paradajz i lubenicu, prvo za poljoprivrednike Zete i Malesije kao reakcija na inicijativu<br />
Force i za poljoprivrednike iz Ulcinja. Koja je količina otkupljene lubenice i paradajza od<br />
AD Plodova ukupna i po opštinama po kojim cijenama? Takođe me interesuje da li je bilo<br />
izvoza ovih proizvoda u kojim količinama i da li ste upoznati sa tvrdnjama poljoprivrednika<br />
da ste poremetili tržište i uticali na veoma nisku cijenu ovih proizvoda.<br />
Očekujem i pisani odgovor. Zahvaljujem.<br />
- 181 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala kolegi Nimanbeguu.<br />
Ministar Milošević.<br />
TARZAN MILOŠEVIĆ:<br />
Gospodine Genci pripremio sam i pisani odgovor.<br />
Na Vaše pitanje imam sljedeći odgovor.<br />
Ukupno isplaćena sredstva preko Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja<br />
u poljoprivrednim gazdinstvima sa područja Opštine Ulcinj u posljednje četiri godine<br />
prosječno su 620 hiljada eura, 2007.godine 477 hiljada eura, 2008. 774 hiljade, 2009.godine<br />
674 hiljade i 2010.godine 553 600 eura. Sredstva koja se opredjeljuju agro budžetom<br />
sadrže se u pojedinačnim godišnjem izvještaju o radu Ministarstva i Budžeta <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> po<br />
godinama ista se razmatraju i usvajaju na nadležnim organima i mogu se preuzeti sa sajta<br />
Ministarstva, zatim njegovih uprava i stručnih službi. Osnovni cilj mjera u agrarnoj politici<br />
nije kao što vi sigurno znate da podstiču opštine i da vrše usmjeravanje po opštinama,<br />
već po korisnicima podrške, odnosno za poljoprivredna gazdinstva koja ispunjavaju<br />
zahtjeve shodno zakonima i opredjeljenjima u ovoj oblasti koji su usklađeni sa strategijom<br />
razvoja poljoprivrede, nacionalnim programom ruralnog razvoja, agrobudžetima<br />
i u skladu sa opredjeljenjima. Ipak značajno je istaći da se sredstva Agrobudžeta koja se<br />
proporcionalno raspoređuju prava u značajnom procentu opredjeljuju poljoprivrednim<br />
gazdinstvima sa područja Opštine Ulcinj. Na području te opštine prema podacima iz poljoprivrednog<br />
popisa 2010. godine živi i radi značajan broj od 1.731 porodičnog poljoprivrednog<br />
gazdinstva, što čini 3,55% ukupnog broja gazdinstava u Crnoj Gori. Značajan<br />
broj proizvođača sa područja Opštine Ulcinj bavi se voćarstvom, odnosno proizvodnjom<br />
južnog voća, gdje učestvuju čak sa 64% ukupnih površina pod ovim zasadima, kao i 43%<br />
maslinjaka, a u manjem procentu povrtlarstva 6,2% ukupne proizvodnje u Crnoj Gori.<br />
Proizvođači sa ovog područja učestvuju sa 0,9% u odnosu na proizvođače iz <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong><br />
sa proizvodnjom na ..... višegodišnjim livadama i pašnjacima, dok u stočarstvu i relevantnim<br />
odnosima proizvođači sa ovog područja proporcijalno broju grla učestvuju sa<br />
3,3%, u govedarstvu 2,9%, ovčarstvu 2,4%. Iako je kompleksno pitanje istaći sinergetski<br />
podatak uticaja poljoprivrdnih proizvođača sa ovog područja za ukupno poljoprivrednu<br />
proizvodnju u Crnoj Gori, ipak možemo istaći da oni učestvuju sa 3,3% u ukupnoj proizvodnje<br />
hrane u Crnoj Gori.<br />
S druge strane, iz sredstava iz agro budžeta <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> iznose prosječno 17 miliona<br />
eura od 2017. godine, što za 48.824 poljoprivredna gazinstva daje godišnji prosjek<br />
podrške od 350 eura. Ako bi gledali taj kriterijum koji je postavljen u pitanju, tada bi<br />
sredstva koja su opredijeljena u Opštini Ulcinj bila na prosječnom godišnjem nivou. Osnovu<br />
agrarne politike čine četiri grupe mjera koje nijesu linearno postavljene i ne mogu se<br />
komparirati ... zbog različitog karaktera proizvodnje već usklađenog sa opredjeljenjima<br />
Evropske unije i <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u ovoj oblasti i sastoje se u podršci poljoprivrednih gazdinstvima.<br />
To su direktna plaćanja i zavise od ostvarene proizvodnje po hektaru i grlu. Zatim<br />
mjere podrške ruralnog razvou zavise od indivudalnih zahtjeva proizvođača i njihovih<br />
aplikacija po oglasima, podrška stručnim službama i četvrta socijalni transfer usmjeren<br />
za staračka domaćisntva koji ispunjavaju uslove. Sva poljoprivredna gazdinstva koja ostvaruju<br />
prava u skladu sa agro budžetom individualno apliciraju za njegovo korišćenje.<br />
Što se tiče drugog dijela pitanja, vezano za mjere stabilizacije tržišta, odnosno<br />
- 182 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
otkupne cijene paradajza i lubenice za poljoprivredne proizvođače sa područja cijele <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong>, kao što je u odgovorima na druga pitanja istaknuto, one su utvrđene blagovremeno<br />
u skladu sa opredjeljenjima iz agro budžeta i odnosile su se na period 25. jun, 25. jul<br />
tekuće godine. Ukupni iznos ovih proizoda bio je 5.254 tone i to 4.448 tona lubenice i<br />
806 tona paradajza. Ta aktivnost i dalje traje, a preko AD Plodova otkupljeno je dodatno<br />
oko 2 i po hiljade tona koje je plasirano preko tržišnih lanaca i za potrebe turističke<br />
potražnje. Značajno je istaći da su AD Plodovi u toku prošle godine otkupli i izvezli oko<br />
600 tona mandarine sa područja Opštine Ulcinj i izvezli u Rusiju i mišljenja smo da će<br />
se steći uslovi da se i ove godine otkupe i izveze mnogo veća količina ovog voća koje je,<br />
prije svega, karakteristično za proizvođače sa područja Opštine Ulcinj. O tome već sada<br />
razgovaramo.<br />
Što se tiče tvrdnji poljoprivrednika da smo poremetili tržište i uticali na nisku<br />
cijenu ovih proizvoda, odgovorio bih kontra pitanjem, a to je - Koliko bi ostalo neporodate<br />
robe na tržištu da nijesmo intervenisali na ovaj način? Takođe, napominjem da je<br />
preko 15.000 tona lubenice ostalo neprodato u Makedoniji, a u Hrvatskoj imate situaciju<br />
da se lubenice nude besplatno, pod uslovom da se izveze. Mi imamo najveću cijenu<br />
lubenice u regionu. Obaveza države nije da otkupljuje poljoprivrdne proizvode, da stvara<br />
pretpostavke, proizvođači moraju da vode računa kada zasade određeni proizvod na koji<br />
način će se on plasirati. Ove godine imamo zasađeno 25.000 tona lubenice. Hvala vam.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala Vam.<br />
Pravo na komentar kolega Nimanbegu.<br />
GENCI NIMANBEGU:<br />
Ministre Miloševiću, meni je žao što mi nijeste dali taj odgovor pisani unaprijed<br />
da bih ga kvalitetnije komentarisao, ali krenuću od kraja. Lubenica za koju ste se Vi<br />
obavezali da ćete kupiti po 12 centi je ušla u tržište i prodavana je u tržišnim lancima,<br />
kao što ste govorili, za ispod 10 centi. To je poremetilo tržište i poljoprivrednici koji su<br />
imali ugovore sa tim tržišnim centrima nijesu mogli više prodati njima. Nuđeno im je i<br />
po 5 centi i imate u novinskim izvještajima i juče - jedan poljoprivrednik iz Tuzi otkupio<br />
pet tona, a ostalo poklonio. Svaka akcija izaziva reakciju i Vaše Ministarstvo je moralo<br />
dobro da planira na koji način će preko svoje firme AD Plodovi, gdje imate učešće kao<br />
osnivač, da vidite na koji način da se ostvaruje agro budžet. Ja sam ovo pitanje danas inicirao<br />
iz razloga da se otvori kvalitetnija komunikacija između poljoprivrednika i Opštine<br />
Ulcinj i samog Ministarstva. Ja znam za pozitivne efekte koje ste dali i u maslinarstvu i u<br />
drugim djelovima, ali tu nedostaje jedna spona, nedostaje spona Opštine Ulcinj, koja se<br />
svojim agro budžetom obavezala na iznos od preko 250.000 eura u zadnje tri godine, a<br />
isplatila je 1.500 eura poljoprivrednih proizvoda. Ovo je na nivou informacija koje nijesu<br />
potvrđene - onu upomoć koju ste namijenili za štete koje su bile na tržištu nijesu u potpunosti<br />
iskorišćene da se da tim poljoprivrednicima, već se jedan dio koristio za plate u<br />
Skupštini opštine Ulcinj.<br />
Takođe bih želio da istaknem u nastavku komentarisanja Vašeg odgovora da u<br />
izvještaju o dodijeljenoj državnoj pomoći stoji da je u 2010. godini otprilike dato 2,9 miliona<br />
eura, u 2009. godini 3,5, u 2008. godini 2,61. To su iznosi koji su dati u izvještaju o<br />
dodijeljenoj državnoj pomoći. S toga upućujem dodatno pitanje na koje ne morate odmah<br />
- 183 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
odgovoriti - Za koje korisnike je data ta pomoć? Jer, ako se radi o stočarstvu i o dijelu<br />
otkupa mlijeka, morate biti obazrivi da se ne ponove greške koje je radio Vaš prethodnik,<br />
koji je nadoknade za otkup mlijeka dijelio dan pred izbore. To se desilo u Opštini Ulcinj i<br />
mislim da korektan odnos koji imate sa svim i poslanicima i partijama treba da se nastavi<br />
u radu Vašeg Ministarstva. Zahvaljujem.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Imate pravo da odgovorite na dopunsko pitanje Nimanbegua.<br />
Izvolite.<br />
TARZAN MILOŠEVIĆ:<br />
Gospodine Nimanbegu, što se tiče otkupa mlijeka, vrlo je važna stvar da država<br />
nema obavezu da isplaćuje kooperante. Znači, obaveza je mljekara da oni izvrši isplatu.<br />
Ali, u prethodnom periodu država je preuzimala i ljudsku i moralnu obavezu da sve ljude<br />
koji predaju mlijeko obešteti na neki način i da im pomogne da se to mlijeko isplati. Nadam<br />
se da u sljedećem periodu svi zajedno nosimo dio odgovornosti - ljudi koji otkupljuju<br />
mlijeko i ljudi koji prodaju mlijeko. Ja sam jasno rekao mljekarama ako kooperantima se<br />
ostane dužno jedan mjesec, mi kao Ministarstvo ćemo pomoći tim ljudima za taj jedan<br />
mjesec. Ako neko predaje mlijeko pa mu se ne plaća više mjeseci, onda ne možemo da<br />
stojimo iza toga, onda tu odgovornost on preuzima na sebe. A mi kao država možemo da<br />
kažemo tim ljudima zato što je veliki dio ljudi koji dosta skromno i siromašno žive. Ja<br />
sam obećao i kada sam razgovarao i sa Vama i sa ljudima iz Opštine Ulcinj da ću biti u<br />
Ulcinju sljedeće nedjelje i razgovarati na temu poljoprivrede, otkupa mandarina i nadam<br />
se da ćemo naći rješenje i o ovim pitanjima izvoza mljeka. Hvala vam.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala Vam.<br />
Ukoliko poslanik insistira, odgovor na dopunsko pitanje treba dostaviti u pisanoj<br />
formi. Hvala Vam, s tim što ga poslanik može formulisati precizno ako insistira. Nemate<br />
pravo na komentar na dopunsko pitanje. Hvala vam.<br />
Sljedeće pitanje je poslanika Slavena Radunovića.<br />
Izvolite.<br />
SLAVEN RADUNOVIĆ:<br />
Ministre, meni nije jasno, a vjerujem ni Vama kako je Vas zapalo ovo pitanje, ali<br />
pošto ste Vi član Vlade i Vama ga je Sekretarijat proslijedio, nadam se da ćete moći da<br />
zadovoljite moju znatiželju.<br />
Poštovani građani <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, poštovani ministre, svi znamo za slučaj dva velika,<br />
posebno je jedan poznat slučaja devastacije Bokokotorskog zaliva u slučaju Lipci, gdje je<br />
preduzeće Tani koje je izvodilo radove na putu Risan-Vilusi nasulo po zadnjim mjerenjima<br />
preko 6.000 m2 je napravilo nasip na lokalitetu Lipci. To je sve trajalo mjesecima.<br />
Radnici pomenute firme su više od dva mjeseca rušili brdo pored puta, potom šuplji kamen<br />
sipali u more. Nailazile su neke inspekcijske službe pa su, kako su to mediji javljali,<br />
čak neki inspektori završavali u moru. Ljudi iz ove firme su zabranjivali da se izvrši<br />
čak i fotografisanje, tako da je taj problem ostao i te kako poznat svim građanima <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong>, iako je on dobio neki sudski prilog na kraju. O tome ću u komentaru. Pored toga<br />
- 184 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
postoji još jedan slučaj on se desio u Krašićima gdje je jedan investitor, takođe nekoliko<br />
stotina metara nasuo i devastirao zaliv. Tako mene i zbog svega ovoga zanima i tako glasi<br />
pitanje - kako će Vlada reagovati analogno u slučaju crkve Svetog Aleksandra Nevskog<br />
na Svetom Stefanu dovesti akvatorijum Boke Kotorske u stanje prije devastacije na<br />
lokalitetima Lipci - Kažići nastale tokom 2008. i 2009. Godine, nelegalnim radnjama<br />
izvođača radova na putu Risan-Grahovo i investitora na parcelama 6 i 10 katastarska<br />
opština Krašići, kao i o čijem će trošku biti obavljeno otklanjanje, transportovanje i lagerovanje<br />
materijala sa ovih bespravno napravljenih nasipa? Naravno svima je jasno na<br />
što mislim, mislim na snagu države koja se pokazala u slučaju crkve Svetog Aleksandra<br />
Nevskog kada su nekoliko desetina građana Svetog Stefana ili nekoliko stotina odlučili<br />
da obnove ovu svetinju. Međutim, zbog suprotstavljanja takvom naumu dijela ministara<br />
iz Socijaldemokratske partije, Vlada je navodno da bi dovela u prethodno stanje srušila<br />
onaj dio koji je podignut u prvoj fazi renoviranja. Tri godine su prošle imamo nasip od<br />
6.000 m2 u Lipcima i još ništa nije ....<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala Vam.<br />
Ministar Milošević.<br />
TARZAN MILOŠEVIĆ:<br />
Hvala potpredsjedniče.<br />
Gospodine Radunoviću, mislim da imamo dvije varijante nastavka ovog razgovora<br />
ili da bi dobili potpuni odgovor od strane svih ministarstava da ovo pitanje ostavimo<br />
za sljedeću sjednicu. Ja Vam mogu pročitati iz nadležnosti Ministarstva poljoprivrede ono<br />
što se tiče Ministarstva poljoprivrede. Vjerovatno nećete biti zadovoljni tim odgovorom<br />
i svakako možete postaviti to pitanje u tom dijelu. Ja ću samo da kažem iz onoga što<br />
je nadležnost Minsitarstva poljoprivrede. Znači da je na lokalitetu 9.4. 2008. godine na<br />
lokalitetu u toku izgradnje puta Risan-Žabljak uočena količina kamena nastala miniranjem<br />
prilikom izgradnje puta. U tom trenutku nije bilo nikakvog platoa u moru, nasipa,<br />
niti mehanizacije koja je izvodila radove pa samim tim nije bilo povoda za profesionalno<br />
angažovanje inspektora za vode. S obzirom da Uprava za vode nije donijela nikakva<br />
vodna akta za izgradnju puta Risan-Žabljak da bi obavijestila inspektora da prati<br />
izgradnju i da vodi računa da li se izgradnja odvija u skladu sa izdatim vodnim aktima, a<br />
samim tim nije bilo ni povoda za inspekciju po službenoj dužnosti. Nasipanje kamenom<br />
nabačaja i formiranje platoa u moru vršeno je u periodu 15.6. 2008. godine do 12.8.<br />
2008. godine kada je na snazi bila Odluka Opštine Kotor objavljena u Službenom listu<br />
Opštine Kotor od 2.3. 2006. godine koja propisuje da u periodu od 15.6. do 1.9. zabranjeno<br />
svako počinjanje i izgrađivanje građevinskih radova na objektima, javnim površinama<br />
na području opštine. Inspektor za vode je znao za tu odluku, pa po tom osnovu nije<br />
bilo potrebe da vrši samoinicijativnu kontrolu predmetnog lokaliteta. 7.7. 2011. godine<br />
ovo što ste Vi rekli Viši sud u Podgorici održao je ročište povodom slučaja Lipci. Na<br />
glavnom pretresu je ponovo saslušao inspektora za vodu. 12.7. izrečena oslobađajuća<br />
presuda za inspektora za vode koja još nije postala konačna i izvršna i zbog toga ne želim<br />
da komentarišem dalje o ovom slučaju. Zahvaljujem se. Mislim da i ostala ministarstva<br />
trebaju da Vam daju odgovor da bi odgovor bio kompletan iz svoje nadležnosti i viđenja.<br />
Hvala vam.<br />
- 185 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala i Vama.<br />
Komentar odgovora kolega Radunović.<br />
SLAVEN RADUNOVIĆ:<br />
Gospodine ministre, ja sam u startu svog izlaganja rekao odmah da uopšte ne<br />
znam kako je došlo do Vas ovo pitanje, jer naravno da je ovo pitanje mnogo prije trebalo<br />
biti dostavljeno ministru Sekuliću ili možda još nekom drugom, ja sam baš zbog toga<br />
naslovio pitanje Vladi <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, a ne konkretno.<br />
Međutim, naravno Sekretarijat Vlade <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> našao najbezbolniji način da se<br />
izvuče iz ovog pitanja, a to da ga da ministru poljoprivrede koji će da priča o svojoj<br />
nadležnosti koje nema praktično. Znači, ja sam želio da podvučem sljedeće - Tri godine<br />
u moru kod Lipaca je 6.000 m2 nasipa koji mora da bude uklonjen. Država Crna Gora ne<br />
reaguje. Znači, kako je reagovala u roku od tri dana i srušila djelove crvke Svetog Aleksandra<br />
Nevskog koje su bile obnovljene, smatram da je trebala na isti način da reaguje u<br />
slučaju Lipaca. Mene je strah, gospodine ministre, da će onaj nasip da ostane i da će na<br />
njemu isti gospodin Ranko Radulović koji je osuđen u ovom slučaju da dobije dozvolu<br />
za gradnju za jedno pola godine ili godinu. Gradonačelnica Kotora je putovala svaki<br />
dan na posao iz Morinja pored Lipaca u Kotor pored toga i nije se reagovalo. Ona nije<br />
reagovala kao gradonačelnica. Kada je došlo do toga da inspektor vodoprivrede pokuša<br />
da fotografiše što se dešava završio je u moru. Država Crna Gora nije reagovala, pretpostavljam<br />
iz razloga što su vlasnici firme Tani, poslovni partneri Vlade <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> iz<br />
vremena šverca cigara. Svi znaju u Crnoj Gori da su oni imali svoj granični prelaz prema<br />
Republici Srpskoj gdje su naplaćivali ljudi carinu za cigare i sve ostalo što se prenosilo.<br />
Znači, ja samo želim da upozorim državu Crnu Goru i njenu vlast da mora da<br />
se ponaša jednako prema svim građanima <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Znači, prema mještanima Svetog<br />
Stefana isto kao prema gospodinu Ranku Raduloviću i prema njegovoj firmi Tani. Znači<br />
u najkraćem roku mora da bude nasip od 6.000 m2 i to o trošku te firme ili neka već nađe<br />
država načina kako će to od njih da naplati, a to mora da se uradi, ako su mogli da sruše<br />
ono što je rađeno na crkvi Svetog Aleksandra Nevskog, da protjeraju paroha sa Svetog<br />
Stefana zbog toga, to je zaista, zaista se vidi da je ova država nekom majka, nekom<br />
maćeha. Nemojte poslije da se čudite što vam pola države navija za Hrvatsku kada igraju<br />
Hrvatska i Crna Gora vaterpolo. Nemojte da se čudite morate da shvatite da Crna Gora<br />
mora konačno da postane majka svih njenih građana. Ne može nekom maćeha, nekom<br />
majka. Ovo ....<br />
PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala Vam.<br />
Poslanik Andrija Mandić ima sljedeće pitanje.<br />
ANDRIJA MANDIĆ:<br />
Gospodine ministre, ja sam vam postavio pitanje i želio bih da dobijem odgovor<br />
iako ste vi dijelom odgovarali na pojedine djelove ovog pitanja, ali mislim da je važno<br />
i zbog građana Zete i zbog naših poljoprivrednih proizvođača da mi ponovite dio onih<br />
odgovora koje ste ranije dali.<br />
Dakle moje pitanje - da li ste zadovoljni sa dosadašnjim načinom otkupa poljoprivrednih<br />
proizvoda? Kolika je do sada otkupljena količina i koliko je novca potrošeno<br />
- 186 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
za tu akciju? Koliko je od te otkupljene količine poljoprivrednih proizvoda izvezeno van<br />
granica <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>? Evo ja ću sačekati Vaš odgovor pa ću komentarisati. Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Ministre Miloševiću, izvolite.<br />
TARZAN MILOŠEVIĆ:<br />
Hvala, gospodine potpredsjedniče.<br />
Gospodine Mandiću, ja sam više puta odgovorio na to pitanje, ali evo pokušaću da<br />
budem precizan, s obzirom da ste Vi bili precizni u Vašem pitanju.<br />
Kao prvo smatram da se mora razjasniti jedna terminološka zabuna koja je prisutna<br />
i u javnosti. Kada se govori o mjerama stabilizacije intervencijom na tržištu koje sprovodi<br />
Ministarstvo poljoprivrede i rurarnog razvoja u skladu sa linijom 13 agro budžeta,<br />
a to je da se ne radi o klasičnom otkupu tržnih viškova poljoprivrdnih proizvoda kako bi<br />
ovako postavljeno pitanje se moglo implicirati.<br />
Naime, Ministarstvo samo pruža cjenovnu podršku mjerama otkupa tržišnih<br />
viškova koje sprovode drugi razni subjekti, kao što su registrovana privatna preduzeća,<br />
AD Plodovi, kao državno preduzeće, sindikalne organizacije i Udruženja penzionera, Crveni<br />
krst i drugi. Takođe smatram da je bitno naglasiti da se ovakva podrška Ministarstva<br />
ne usmjerava direktno za izvoz tržišnih viškova poljoprivrednih proizvoda, već je njihov<br />
izvoz uslovljen za podršku. Podrška se bar daje u skladu sa osnovnim principima Svjetske<br />
trgovinske organizacije i cevta ugovora samo za poboljšanje standarda u dijelu bezbjednosti<br />
hrane, tj. kao podrška za kvalitetno pakovanje, ambalažu, skladištenje zamrzavanje<br />
i manipulacija.<br />
U dijelu ispunjavanja svojih obaveza podrške stabilizaciji tržišta, kako to definiše<br />
Agrobudžet, apsolutno sam zadovoljan, posebno zbog činjenice da je do sada realizovan<br />
otkup uz podršku Ministarstva poljoprivrede na rekordnom nivou.<br />
Na dan 25.07. 2011. godine, realizovan je iznos na nivou od 6.513 tona, odnosno<br />
5.724 tone povrća i 789 tona voća, što je više od 15% u odnosu na prošlogodišnji uporedni<br />
nivo, a izvoz u prošloj godini bio je najveći u zadnjih 20 godina. Naglašavam, da je<br />
količina ukupno otkupljenih tržišnih viškova poljoprivrednih proizvoda značajno veća i<br />
na pomenute količine koje su do sada izvezene van <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Treba dodati i sve ono što<br />
je realizovano kroz domaću potrošnju, kroz velike trgovinske lance. Takođe, značajan dio<br />
tržišnih viškova poljoprivredni proizvođači realizuju i sami, bilo preko nedavno rekonstruisanog<br />
Distributivnog centra u Podgorici, bilo preko pijaca i drugih kanala.<br />
Smatram da je važno napomenuti da smo ovogodišnjim efektima podrške mjerama<br />
intervencija na tržištu, odnosno izvozom i otkupom, pogotovo otkupom, uzimajući u<br />
obzir činjenice da imamo značajan trend povećanja zasijanih površina, količine i kvaliteta<br />
roda, kao i da se sezona sazrijevanja povrtlarskih kultura pojedinih proizvoda u regionu<br />
poklopila, a takođe imajući u vidu i činjenicu da su cijene inputa u poljoprivrednoj<br />
proizvodnji (sjemena, vještačkog đubriva i goriva), nažalost bile mnogo veće u zadnjih<br />
godinu dana, efekti ovogodišnje podrške mjerama tržišnih intervencija prevazilaze naša<br />
očekivanja. U okviru linije 1.3.1. agrobudžeta za 2011. godinu (“Podrška mjerama stabilizacije<br />
tržišta”), predviđeno je 580.000 eura.<br />
Do sada je izvezeno 4.500 tona lubenice i 650 tona paradajza. Znači, izvoz je bio<br />
5.724 tone povrća i 789 tona voća, od toga je 4.500 tona lubenice i 810 tona paradajza.<br />
Hvala vam.<br />
- 187 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala, ministre.<br />
Pravo na komentar.<br />
ANDRIJA MANDIĆ:<br />
Gospodine ministre,<br />
Prethodnih dana sam imao više razgovora u Zeti sa poljoprivrednim proizvođačima<br />
i moram Vam reći da su oni ogorčeni. Koliko je to prvih dana izgledalo dobro kada su se<br />
na Javnom servisu pojavljivali pojedini proizvođači i obavještavali javnost kako je dobro<br />
što novac dajete onima koji otkupljuju od njih poljoprivredne prozvode, već nakon nekolika<br />
dana da ste poslali te kamere i da su oni razgovarali sa tim istim poljoprivrednim<br />
proizvođačima, informacija bi bila potpuno druga.<br />
Prosto je uništeno tržište u Crnoj Gori, jer su cijene toliko spuštene zahvaljujući<br />
ovom o čemu Vi govorite, da poljoprivredni proizvođači u Zeti imaju veliki problem da<br />
ne mogu da prodaju svoje prozvode po cijeni kako bi izvukli ono što su uložili u proizvodnji.<br />
Ja sam od svojih prijatelja iz Zete i dobio informacije koliko košta po jednom ralu<br />
da se proizvede 10 tona lubenica ili 20 tona paradajza, i moram Vam reći kada bi se uzela<br />
u obzir ova vaša pomoć koja je potpuno destabilizovala tržište i cijene oborila toliko da u<br />
maloprodaji možete da nađete proizvode koji koštaju 10 puta jeftinije nego što je njihova<br />
cijena proizvodnje, onda možete da shvatite kako je politika Vlade nanijela štetu poljoprivrednim<br />
proizvođačima u Zeti.<br />
Da ste vi otkupili viškove proizvodnje, da su ljudi mogli da prodaju po tržišnim<br />
cijenama na pijacama svoje proizvode u koje bi bila ugrađena i njihova zarada, a one<br />
viškove koje su trebali da bace da je otkupilo vaše ministarstvo pa izvezlo, to bi stvarno<br />
bio puni pogodak i svi bi kapu dolje i rekli svaka čast Vladi, svaka čast ministarstvu. A<br />
ovako poljoprivrednim proizvođačima je nanesena nevjerovatna šteta, da oni ne mogu<br />
izvući ni onaj novac koji su uložili i da možda donekle, ne želim da kažem da i oni imaju<br />
neku zaradu, prođu ovi veleprodavci dobro od ove vaše pomoći. Mislim da je i u politici<br />
Vlade napravljena nevjerovatno velika greška i da je nanijeta ogromna šteta našim poljoprivrednim<br />
proizvođačima koji će sljedeće godine razmišljati da li da nešto zasade ili ne.<br />
Milo mi je da sam dobio ovu informaciju da je Vlada ove godine, Ministarstvo,<br />
uložilo 580 hiljada evra u otkup poljoprivrednih proizvoda, a ja želim da obavijestim<br />
građane Zete da je samo za jednog njihovog sugrađanina koji je doveo Bila Klintona u<br />
hotel jedan poznati na Crnogorskom primorju Vlada izdvojila 200 hiljada evra, da bi on<br />
održao govor od pola sata. A za čitavu Zetu i za sve poljoprivredne proizvođače u Crnoj<br />
Gori 580 hiljada evra.<br />
Interesuje me, da li postoji prostor, i to bih želio da definišem kao dodatno pitanje,<br />
da onim poljoprivrednim proizvođačima koji će se zbog ove politike Vlade /Prekid/<br />
Da li će vaše ministarstvo i Vlada donijeti odluku da onim poljoprivrednim<br />
proizvođačima kojima je nanijeta ovako velika šteta zbog politike Vlade, koji zatraže sa<br />
zahtjevom, obrate se kolika je šteta, usmjeri bar još ovoliki iznos 580 hiljada evra direktno<br />
poljoprivrednim proizvođačima, ne onima koji su vršili otkup, nego poljoprivrednim<br />
proizvođačima kojima je nanesena šteta sa ovakvom politikom Vlade?<br />
Evo, volio bih da mi odgovorite da li ste spremni na nekoj od narednih sjednica<br />
Vlade da, recimo, iz budžetske rezerve ili nekog drugog izvora zatražite još 580 hiljada<br />
evra, koje bi bile isplaćene direktno poljoprivrednim proizvođačima kojima je nanesena<br />
šteta. Hvala.<br />
- 188 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala, kolega Mandiću.<br />
Ministar Milošević, pravo na odgovor na dopunsko pitanje.<br />
TARZAN MILOŠEVIĆ:<br />
Evo, gospodinu Mandiću samo da pokušam /Prekid/ više nego sam odgovor na<br />
ovo pitanje.<br />
Što se tiče samog otkupa, država ne vrši otkup. Država podržava otkup poljoprivrednih<br />
proizvoda. To smo razjasnili. Imali smo ove godine preko 20 hiljada tona<br />
lubenice. Najbolje je da se na isti način odnesemo prema kupusu, krompiru, itd, da zasijemo<br />
površine preko nekoliko hiljada hektara i da kažemo da će to sve država da otkupi,<br />
ono što je višak. Ili, ne može da se izveze na tržište u okruženju. Ja sam maloprije rekao,<br />
15 hiljada tona lubenice je ostalo na poljima Makedonije.<br />
Odgovorno tvrdim, bez obzira na ovolike komentare, znamo kakav je kvalitet<br />
lubenice donesen u Plodove, znamo koje su to količine ostale tamo. Odgovorno tvrdim<br />
da su to minimalne količine. Tražićemo od ljudi koji su uzeli sjeme u apotekama, znamo<br />
tačno koliko je moglo da se dobije lubenice, da vidimo koliko su prodali na tržište, to<br />
sve što im je propalo, da naprave spisak, da ga zajedno analiziramo i da vidimo gdje je<br />
god opravdano tim ljudima da nadoknadimo tu štetu. Ja sam to rekao, ali ne na ovakav<br />
improvizovan način kako pojedinci to žele da prikažu da je to šteta u tom obimu.<br />
Znači, 10 tona lubenice, govorim uslovno, je hiljadu eura, nije to nikakav problem.<br />
’Ajmo da dogovorimo, to je cijena koštanja, ali se moramo naviknuti da u isto vrijeme<br />
dolazi lubenica iz Makedonije, iz Albanije, itd. Ove godine se to sve susrelo u jednom<br />
momentu na tržištu i nastupio je problem. A ljudi su zasijali mnogo veće količine zbog<br />
toga što je prošle godine bila veća cijena lubenice.<br />
Zatim, značajan dio tog proizvoda se proda ranije po 20 i 25 centi, onda na kraju<br />
ostane ovo 10 centi što smo otkupili da bi pomogli, govorim o AD Plodovi, ovome o<br />
čemu ste vi govorili. I siguran sam da ćemo dati podršku tim ljudima koji su stvarno<br />
pretrpjeli štetu.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala Vam.<br />
Sljedeće pitanje je poslanika Milana Kneževića.<br />
MILAN KNEŽEVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Poštovana Skupštino, poštovani gospodine ministre, uvaženi građani,<br />
Ja sam ministru Tarzanu Miloševiću postavio sljedeće poslaničko pitanje:<br />
Koje aktivnosti je do sada sprovelo Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja<br />
u dijelu otkupa poljoprivrednih proizvoda sa područja Zete, Malesije i Lješkopolja? Koje<br />
su količine povrća i po kojoj cijeni do sada otkupljene i da li je, osim AD Plodova, još<br />
neki privredni subjekt bio uključen u otkup poljoprivrednih proizvoda i pod kojim uslovima?<br />
Takođe me interesuje koliko je otkupljenih proizvoda izvezeno iz Cme <strong>Gore</strong>.<br />
Odgovor tražim i u pisanoj formi.<br />
Nažalost, u toku je još jedna potpuno uništena poljoprivredna sezona koja je<br />
poljoprivredne proizvođače sa područja Zete, Malesije, Lješkopolja, Ulcinja dovela na<br />
- 189 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
ivicu bankrotstva i egzistencije njihovih porodica. Danas su poljoprivredni proizvođači<br />
najugroženija kategorija stanovništva u Crnoj Gori, ugroženija čak i od radnika koji ovih<br />
dana štrajkuju po crnogorskim ulicama ne bi li ostvarili svoja prava na otpremnine i isplatu<br />
ličnih dohodaka, jer dok će radnici kad tad ostvariti svoja prava, poljoprivrednici<br />
Zete, Malesije, Lješkopolja, Ulcinja ovih dana uništavaju svoje proizvode, pošto više<br />
nema smisla da ih iznose na tržište.<br />
Ustvari, ne događa se ništa što se nije događalo i prethodnih sezona. Potpuna stihija<br />
u ovoj oblasti, bez jasne strategije, a sa nesagledivim posljedicama.<br />
Kad su predstavnici skupštinskog Odbora za poljoprivredu razgovarali sa poljoprivrednim<br />
proizvođačima iz Zete i Malesije, već tad mi je bilo jasno da će poljoprivredna sezona<br />
doživjeti potpuni fijasko i da je nikakvi okrugli stolovi neće spasiti. Tad smo saznali<br />
da AD Plodovi nemaju podatke koliko je kupljeno sjemena u poljoprivrednim apotekama<br />
i koje su sve poljoprivredne kulture zasađene i na koliko hektara. Bez tih informacija bilo<br />
je očigledno da se ne može ni planirati kvalitetan otkup, a o plasmanu da ne govorimo.<br />
Ako uz to još dodamo da je područje Zete samo nekoliko nedjelja nakon ove tematske<br />
sjednice pogodio nezapamćen grad, uništivši veći dio proizvodnje povrća na otvorenom,<br />
onda je tragedija započeta sa poplavama u decembru dobila svoj puni oblik na ovom<br />
području.<br />
Bio sam prisutan gledajući građane Zete koji su išli da otvaraju žiro račun,<br />
nadajući se skoroj isplati odštete od grada, kako se srijeću sa svojim komšijama kojima<br />
još nijesu isplaćene odštete prouzrokovane poplavama na poljoprivrednom zemljištu.<br />
Zamislite poljoprivrednog proizvođača koji se zadužio u poljoprivrednoj apoteci od pet<br />
do 20 hiljada evra, a kome je grad uništio 80% poljoprivrednih zasada. On je bio prinuđen<br />
da se ponovo zaduži i ponovo preore i zasadi uništene površine, ne bi li koliko toliko<br />
pokušao spasiti sezonu, pri tom se nadajući podršci države i glavnog grada. A koliko je<br />
meni poznato do sad nije isplaćen ni cent od decembrskih poplava, koji se odnosi na štetu<br />
na poljoprivrednim zemljištima, a onda je lako zaključiti kad će biti isplaćene nadoknade<br />
od grada. Zahvaljujem.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Ministar Milošević. Izvolite.<br />
TARZAN MILOŠEVIĆ:<br />
Stabilizovanje tržišta i rješavanje sezonske neujednačenosti ponude poljoprivrednih<br />
proizvoda jedan je od ključnih preduslova za stabilnost dohotka proizvođača. U uslovima<br />
slabo razvijene tržišne<br />
Infrastrukture, nedostatka skladišnih kapaciteta, otkupne mreže, prerade, proizvođači<br />
nijesu u stanju sami rješavati probleme vezane za izrazito sezonski karakter proizvodnje,<br />
što ugrožava njihov opstanak i razvoj.<br />
Ovo je dio odgovora u čemu se slažem sa ovom Vašom pričom.<br />
Za rješavanje ovih problema Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja u kontinuitetu<br />
sprovodi niz aktivnosti u cilju stabilizacije tržišta u saradnji sa registrovanim<br />
otkupljivačima i organizacijama. Podrška otkupu proizvoda koji imaju sezonski karakter,<br />
jul-septembar, za povrće (paradajz, paprika, krastavac, lubenica), voće (mandarina, kivi,<br />
malina i borovnica) se daje do nivoa od 20% vrijednosti izvoza ovih proizvoda. U prosjeku,<br />
podrška po otkupljenom kg za sve proizvode bude na nivou od 5 euro centi.<br />
- 190 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
0va mjera se sprovodi u skladu sa linijom agrobudžeta (“Podrška mjerama stabilizacije<br />
tržišta”). Takođe, dodatna aktivnost podrške stabilizaciji unutrašnjeg tržišta zahtijeva<br />
angažovanje finansijskih sredstava za učešće u otplati dijela kamata po kratkoročnim<br />
pozajmicama koje otkupljivači uzimaju kod banaka i predstavlja nužnu intervenciju ukoliko<br />
dođe do poremećaja na tržištu.<br />
Otkup se realizuje zadovoljavajućom dinamikom i podrška na nivou zaštitnih cijena<br />
za lubenicu i paradajz koje je definisalo Ministarstvo na nivou od 10 centi za lubenicu<br />
i 20 centi za paradajz.<br />
Osnova za obračun i isplatu po komponentama su spiskovi proizvođača sa podacima<br />
o otkupljenim i realizovanim količinama, što je lako provjerljivo.<br />
Ukupno je jedanaest registrovanih preduzeća, koja otkupljuju povrće i voće. Osim<br />
AD Plodova, to su: Red Komerc, Montvaleri, Nela, Enko, Point, Pop Fruit, Voće Promet,<br />
Sandro, Monte Prim i Mljekara Vrh-Ulcinj. Pored navedenih preduzeća, kroz trgovinske<br />
lance je od strane AD Plodova plasirano pored izvezenih 6 513 tona, još 2 700 tona otkupljenog<br />
povrća na domaćem tržištu, najvećim dijelom kroz turističku potrošnju, što je doprinos<br />
smanjenu trgovinskog deficita u oblasti prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda.<br />
Sve utvrđene aktivnosti odvijaju se u uslovima logističke podrške koju daju Fitosanitama<br />
služba, inspekcijska služba, Uprava carina, rekonstruisani i nedavno otvoreni<br />
Distributivni centar.<br />
Prva i najvažnija činjenica je da je otkup i izvoz voća i povrća podžan od strane<br />
Ministarstva na dan 25. 07. bio u iznosu od 6 513 tona, odnosno 5 724 tona povrća i<br />
789 tona voća. Najviše je izvezeno lubenice 4448 tona, 806 tona paradajza, 318 tona<br />
paprika,104 tone dinje, patlidžana 45 tona. Sve to se ostvaruje u mnogo težim uslovima<br />
ekonomske krize i pojačane konkurencije iz regiona nego ikada.<br />
I ovo o čemu ste Vi govorili, svaki dan otkupljuje se od 100 do 150 tona proizvoda.<br />
Znači, možemo da se uvjerimo i da odemo zajedno danas, sjutra, da se uvjerite u to<br />
da nije to stalo, nego se svaki dan otkupljuje nivo te proizvodnje samo u AD Plodovima.<br />
Ono što bih želio da istaknem, neću da polemišem na tu temu, što se tiče poljoprivrednih<br />
proizvođača, siguran sam da će zasijanih površina i obrađenih površina dogodine<br />
biti više nego što je bilo ove godine, a tu smo zajedno da vidimo i da se uvjerimo.<br />
Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala Vama.<br />
Pravo na komentar.<br />
MILAN KNEŽEVIĆ:<br />
Zahvaljujem na relativno korektnom odgovoru i drago mi je što ste optimista što<br />
se tiče naredne poljoprivredne sezone.<br />
Ono što javlja kao dilema, vezano iz Vašeg odgovora jeste - zašto su uglavnom<br />
dodjeljivane subvencije otkupljivačima. Subvencije je trebalo dodjeljivati poljoprivrednim<br />
proizvođačima. Jer, dodjeljujući subvencije otkupljivačima poljoprivrednih proizvoda,<br />
našli smo se u paradoksalnoj situaciji - da je otkupna cijena po kojoj su otkupljivači<br />
kupovali povrće veća od prodajne cijene po kojoj danas prodaju veleprodajni lanci širom<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> lubenicu.<br />
Znači, vi ste rekli da je otkupna cijena bila 10 centi. Jeste, bila je 10 centi, a onda<br />
- 191 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
je sad veleprodajni lanci prodaju 4-7 centi. I to ubija onog poljoprivrednog proizvođača<br />
koji nije uspio da proda sve otkupljivačima, izlazi na tržište, nema daljeg efekta da se<br />
njegovi proizvodi pojavljuju na tržištu, jer su otkupljivači uz subvenciju države spustili<br />
cijenu ispod otkupne. Znači, prodajna cijena je veća od otkupne i to se još nikad nije<br />
zabilježilo.<br />
Podržavam Vas da je potrebna jasna strategija, ali nam je potrebna jasna strategija<br />
već u oktobru, gospodine ministre, zajedno u saradnji i sa AD Plodovima, ostalim<br />
otkupljivačima i sa Glavnim gradom i Udruženjem poljoprivrednih proizvođača da bi<br />
poljoprivredni proizvođači znali što mogu očekivati od države i od nadležnih institucija u<br />
maju, junu, julu kada bude u jeku poljoprivredna sezona. To je jedino rješenje. Sve ostalo<br />
je puka improvizacija.<br />
Naravno, nijesam očekivao da Vi možete za pet ili šest mjeseci, na mjestu na kojem<br />
se nalazite, da riješite sve probleme poljoprivrednih proizvođača. Jer, ovo su naslijeđeni<br />
problemi koji cirkulišu već godinama i nažalost, čini mi se, nije postojala politička volja<br />
i spremnost da se ovi problemi riješe.<br />
Ja ću ovdje potencirati i odnos Glavnog grada. Kada smo na sjednici Odbora<br />
raspravljali o šteti koja je prouzrokovana gradom na području Zete, gospodin gradonačelnik<br />
Mugoša je rekao da će Glavni grad pomoći poljoprivredne proizvođače u Zeti. I znate li<br />
kako je pomogao poljoprivredne proizvođače u Zeti? Zamrznuo je kapitalnu investiciju<br />
Sportski centar na Beglacima koja se radi već 11 godina, koja se neće završiti ni do 2020.<br />
godine. Zar tako treba pomagati poljoprivrednim proizvođačima, odnosno području Zete<br />
- zamrzavati kapitalne investicije da bi se isplaćivala odšteta od grada? Zašto nije zamrznuo<br />
kapitalnu investiciju troškovi službe gradonačelnika, koji iznose 900 hiljada evra?<br />
Znači, gospodin Mugoša ima troškove službe 900 hiljada evra, kao Džingis kan, a zamrzava<br />
kapitalnu investiciju Sportski centar na Beglacima u koju se ništa ne ulaže. I bilo<br />
je logičnije ne otkupljivati odborničke glasove opozicije, nego otkupiti voće i povrće sa<br />
područja Zete i Malesije i mnogo je jeftinije. Napravila bi se veća korist građanima toga<br />
područja, nego vršiti pritisak i nesrećne pozicije u kojima se nalaze pojedini odbornici da<br />
daju fiktivnu odborničku većinu u Glavnom gradu.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala Vam.<br />
Minut pojašnjenja, mada nije praksa.<br />
Izvolite, da čujemo.<br />
TARZAN MILOŠEVIĆ:<br />
Jedno pojašnjenje je falilo i Vama i nama, a mislim da je značajno i zbog javnosti<br />
vezano za niže cijene lubenice. Ljudi su otkupljivali koji se bave trgovinom po 13 centi<br />
lubenicu, prodavali je po 9. Ovi koji su otkupljivali po 10, prodavali po 6. Na tom proizvodu<br />
su pravili imidž da bi došli ostali da trguju njihove lance. On na 10 tona izgubi 400<br />
eura, govorim uslovno, ili 300 eura, oni su svjesno to gubili, ali dobije, uslovno govorim,<br />
hiljadu ljudi koji kupe po 10 kila, on na drugom proizvodu to napravi, izgubi 4 centa, a<br />
ovamo napravi mnogo veći efekat.<br />
Mi smo se morali suprotstaviti nekoj mjeri. Teško se bilo boriti sa tim, vjerujte<br />
mi, jer su bili došli ljudi, da ne imenujemo firme koje su to radile, to nije počela da radi<br />
država....da pomognemo ljudima što su trgovci sami svjesno krenuli da idu sa nižim cijenama<br />
da bi oni zadovoljili tržište, da privukli mušterije u svoje radnje. To je bila poenta.<br />
- 192 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala, kolega Miloševiću.<br />
Izvolite.<br />
MILAN KNEŽEVIĆ:<br />
Izgleda da su otkupljivači otkupljivali po tim cijenama o kojima govorite, ali je<br />
to trebalo izvoziti, gospodine Miloševiću, a ne ponovo vraćati na crnogorsko tržište, jer<br />
onda se postavlja pitanje otkupa. Onda su mogli i poljoprivredni proizvođači sa mnogo<br />
većim cijenama izaći na crnogorsko tržište da to prodaju i naprave veću zaradu da su znali<br />
da će otkupljivači ponovo to vraćati na crnogorsko tržište i na taj način ubijati njihov<br />
plasman. Zahvaljujem.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Fahrudin Hadrović.<br />
FAHRUDIN HADROVIĆ:<br />
Poštovani potpredsjedniče, poštovane ministre Miloševiću, poštovani građani,<br />
moje pitanje je iz oblasti seta otkupa poljoprivrednim proizvoda i ono glasi ministru poljoprivrede<br />
i ruralnog razvoja:<br />
“Koje aktivnosti je do sada sprovelo Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja<br />
u dijelu otkupa malina sa sjevera <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>”? Obrazloženje. Članovi udruženja<br />
poljoprivrednih proizvoda malina sa sjevera <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> su više puta inicirali aktivnosti<br />
na otkup malina. Posebno su se pri tome isticali problemi niskih cijena maline u regionu.<br />
S toga, smatram veoma važnim da nas upoznate koje su količine malina otkupljene, po<br />
kojim cijenama i koja preduzeća je otkupljuju i kakvi su rezultati te aktivnosti? Uzgred,<br />
kakve su perspektive trajnijeg rješavanja otkupa malina na teritoriji <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i koje<br />
podsticajne mjere sprovodi Vlada, posebno na sjeveru <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>? Zahvaljujem.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Ministar Milošević.<br />
TARZAN MILOŠEVIĆ:<br />
Gospodine Hadroviću, naše očekivanje je da će na teritoriji <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> ove godine<br />
biti otkupljeno oko 800 tona maline. Nakon sastanka koji je Ministarstvo poljoprivrede<br />
obavilo sa svim otkupljivačima i udruženjima proizvođača maline, tokom maja mjeseca,<br />
definisani su osnovni principi ovogodišnje podrške otkupa maline od strane Ministarstva.<br />
Tom prilikom je naglašeno da je velika ponuda malina u regionu, posebno u Republici<br />
Srbiji, kao i njen veliki ovogodišnji rod u Poljskoj i Čileu, uslovio je značajan pad<br />
berzanske cijene maline u odnosu na prošlu godinu. Ovako nepovoljnu situaciju uspjeli<br />
smo prevazići pravovremenim dogovorom sa udruženjem malinara i sa registrovanim<br />
proizvođačima i definisali otkupnu cijenu maline na nivou koja je najveća u regionu od<br />
1,10 do 1,30 eura po kilogramu. Pri tome, cjenovna podrška Ministarstva poljoprivrede<br />
je zajedno sa opštinama na čijoj teritoriji se organizuje otkup, Andrijevica, Plav, Berane,<br />
Rožaje i Bijelo Polje, iznosiće 30 centi po kilogramu otkupljene maline. Na dan 25.07.<br />
otkupljeno je 206 tona maline, a preduzeća koja se organizovano bave ovim otkupom su<br />
Grin centar Bijelo Polje otkupilo je oko 62 tone, .... Bijelo Polje 51 tonu, .... Pljevlja 30<br />
- 193 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
tona i Nurković Company Rožaje 63 tone. Malinarima je plaćen otkupljeni iznos roda.<br />
Očekujemo da će u narednim desetak dana biti otkupljeni svi tržišni viškovi malina u<br />
Crnoj Gori. Pri tom, važno je napomenuti da je rod maline od 800 tona, a da je značajan<br />
dio maline već prodat na domaćem tržištu, jer su proizvođači i sami plasirali veći dio<br />
ovogodišnje proizvodnje preko trgovina, pijaca i ugostiteljskih objekata. Rješavanje otkupa<br />
i plasman tržišnih viškova u Crnoj Gori je sistemsko pitanje.<br />
U tom smislu, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja kao resorno ministarstvo<br />
daje podršku, prije svega proizvodnji kroz mjere tržišnocjenovne politike, podrška<br />
po grlu stoke, litru otkupljenog mlijeka i hektaru zasijane površine ratarskim, voćanskih<br />
kulturama, kao i za masline. Zatim, kroz mjere bespovratne podrške investicijama u<br />
proizvodnji i preradi koje za ovu godinu iznose 50% investicije, kroz mjere ruralnog razvoja,<br />
odnosno rekonstrukciju i izgradnju ruralne infrastrukture, putevi, vodovodi, seotske<br />
škole, .... telekomunikacija i sl. Ove mjere mogu da daju puni efekat samo u saradnji sa<br />
drugim subjektima i kao lokalnim samoupravama. Pri tome naglašavam, iako imamo<br />
opredijeljena budžetska sredstva koja su manja nego što je to slučaj u Evropskoj uniji,<br />
dajemo značajnu podršku po glavi stanovnika uopšte u Crnoj Gori. Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Pravo na komentar.<br />
FAHRUDIN HADROVIĆ:<br />
Poštovani građani, čuli smo da je, ipak, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja<br />
organizovano pristupilo i ove godine kako otkupu malina, tako i drugih kultura. Mislim<br />
da će i dalje u narednom periodu dati svoj doprinos u tom dijelu. Ne sumnjamo da je<br />
i ranijih godina Ministarstvo poljoprivrede ulagalo u sjever <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, što se tiče malina<br />
i drugih voćnih kultura. Znamo i da su mnogi poljoprivrednici uložili značajna sredstva<br />
kroz direktna ulaganja u poljoprivredna gazdinstva kroz mehanizaciju i za maline i druge<br />
kulture. Oni se nadaju da će svojim činjenjem i radom doprinijeti kako većim prinosom<br />
na prostorima <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i ovih kultura, tako i za slični profit kako bi isplatili ono što su<br />
uložili.<br />
Sada bih, ministre, postavio dopunsko pitanje. S obzirom da postoji problem otkupa,<br />
kako što smo danas čuli iz raznih poljoprivrednih kultura, tako i problem isplata<br />
premija. Interesovalo me je u odnosu na problem otkupa borovnica na sjeveru <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>,<br />
kakve su vaše aktivnosti, zatim problem isplate premija u oblasti voćarstva i stočarstva<br />
i, na kraju, problem isplate dugova kooperantima, posebno kooperantima mljekare Zora<br />
iz Berana? Znamo da je taj problem prisutan od ranije. Vidim da ste i vi u komunikaciji<br />
sa predsjednikom opštine Berane napravili strategiju daljeg oporavka mljekare Zora i,<br />
nadamo se, za dobro građana Berana i čitave <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> da će ta mljekara najzad proraditi<br />
pravim kapacitetima. Zahvaljujem.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala vam.<br />
TARZAN MILOŠEVIĆ:<br />
Prvo, što se tiče isplata premija za stočarstvo i voćarstvo, jedan dio opština nije<br />
dobio dio premija na sjeveru koje se odnose na proizvođače koji su trebali da dobiju man-<br />
- 194 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
je od 500 eura, preko 500 eura je svima isplaćeno. Ovo će biti isplaćeno do 10. avgusta,<br />
ovaj dio premije što se tiče stočarstva.<br />
Što se tiče voćarstva, jesenja sadnja će biti jedan dio u avgustu, a jedan dio u septembru<br />
zbog ovog dijela koji se dobija iz budžeta. Što se tiče duga prema kooperantima<br />
mljekare Zora, taj dug je u proteklom periodu bio više od godinu dana. Mi smo pokušali<br />
da taj dug saniramo po mjesecima i mislim da je dug već došao za mjesec septembar i oktobar<br />
završiti za prošlu godinu i isplatio redovno ove obaveze koje su bile za mjesec jun,<br />
i na taj način smanjiti te obaveze, tako da pokušamo, kako sam im obećao, jedan mjesec<br />
iz prošle godine, a jedan iz ove godine, da bi do kraja godine sve te obaveze prema kooperantima<br />
mljekare Zora završili. Pitali ste za borovnicu, raduje posebno, borovnica je ove<br />
godine vrlo interesantna, biće oko 500 tona borovnice. Cijena je vrlo dobra, preko dva<br />
eura je u otkupu i ima obezbijeđeno tržište. Za borovnicu sve ide u izvoz, tako će kooperanti<br />
i ljudi koji se bave i koji budu ubrali borovnicu imaju tržište dobro iz kompanije iz<br />
Rožaja i još jedan dio otkupljuju borovnicu. Imamo tržište i može da se izveze kompletna<br />
roba. Hvala vam.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala.<br />
Ovim smo zaključili set pitanja ministru poljoprivrede i ruralnog razvoja, gospodinu<br />
Miloševiću. Zahvaljujemo se na datim odgovorima.<br />
Prelazimo na sljedeća pitanja, jedno pitanje imamo za Ministarstvo prosvjete i<br />
sporta. Imam informaciju da je ministar Stijepović službeno odsutan i sa nama je Mubera<br />
Kurpejović, pomoćnica ministra. Želimo joj dobrodošlicu. Molim da uvažimo da od nje<br />
čujemo odgovor.<br />
Jedino pitanje poslanice Veselinke Peković. Izvolite.<br />
VESELINKA PEKOVIĆ:<br />
Hvala, potpredsjedniče.<br />
Poštovani građani, poštovane kolege.<br />
Moje poslaničko pitanje glasi: “U kojoj fazi je projekat štampanja udžbenika na<br />
crnogorskom jeziku odobreno od strane Savjeta za opšte obrazovanje nakon usvajanja<br />
programa za osnovne, srednje škole i gimnaziju, gramatike na crnogorskom jeziku i<br />
pravopisa? Da li je završen postupak štampanja na crnogorskom jeziku svih lektira koje<br />
su predviđene nastavnim planovima i programima za osnovne, srednje škole i gimnaziju?<br />
Ukoliko jeste, koji autori i koja djela su obuhvaćena kao lektire pomenutim planovima i<br />
programima”? Takođe me interesuje da li postoji dovoljan broj nastavnog kadra kvalifikovanog<br />
za izvođenje nastave predmeta crnogorski jezik i književnost? Šta će Ministarstvo<br />
učiniti na prevazilaženju kadrovskog deficita, odnosno na koji način će Ministarstvo nadomjestiti<br />
nedostatak diplomiranih profesora crnogorskog jezika i književnosti, imajući u<br />
vidu da je katedra za crnogorski jezik i književnost formirana 2008. godine?<br />
Ovo iz razloga sagledavanja potrebe ravnopravnosti lingvističke većine u Crnoj<br />
Gori, a to su, po rezultatima popisa, oni koji govore srpskim jezikom, odnosno 42,80%<br />
građana <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, po podacima Monstata. Uputila sam prije mjesec dana inicijativu po<br />
članu 50 Poslovnika Skupštine Ministarstvu prosvete i nauke, koja je bila vezana za ova<br />
pitanja. Odgovor nijesam dobila. Nijesam dobila odgovor na isto poslaničko pitanje koje<br />
upravo sada postavljam u pisanoj formi. Insistiram na tome da mi pošaljete odgovor u<br />
pisanoj formi. Hvala.<br />
- 195 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala i vama, koleginice.<br />
Da čujemo pomoćnicu ministra Kurpejović.<br />
MUBERA KURPEJOVIĆ:<br />
Zahvaljujem, predsjedavajući.<br />
Gospođo Peković, dame i gospodo,<br />
Svi udžbenici za nastavni predmet crnogorski jezik i književnost za osnovne i srednje<br />
škole su završene. Nove školske lektire neće se štampati već se koristiti dosadašnja<br />
izdanja. Inače, spisak lektira je sastavni dio obrazovnog programa koji se objavljuje u<br />
Službenom listu <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Što se tiče nastavnog kadra, nastavni predmet crnogorski<br />
jezik i književnost izvodiće postojeći nastavni kadar. Zamjena službenog jezika u našem<br />
slučaju ne podrazumijeva promjenu nastavnog kadra, kao što nije podrazumijevala ni<br />
kada je srpskohrvatski jezik zamijenjen srpskim kao službenim. Ministarstvo prosvjete<br />
i sporta i Zavod za školstvo organizovali su i seminare za edukaciju nastavnog kadra iz<br />
oblasti crnogorskog jezika i književnosti, koji je pohađalo 2623 nastavnika. Ono što je<br />
važno, da za početak školske godine imamo obezbijeđen kvalitetan i kompetentan kadar.<br />
Što se tiče odgovora u pisanoj formi, dobićete ga u propisanom roku. Obavezujem se na<br />
odgovor i inicijativu koju ste dostavili. Zahvaljujem.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala i vama.<br />
Pravo na komentar odgovora.<br />
VESELINKA PEKOVIĆ:<br />
Gospođo Kurpejović, zašto pravopis i gramatiku crnogorskog jezika, uz dužno<br />
poštovanje, napiše mahom Hrvati, a ne Crnogorci? Da li smo toliko intelektualno<br />
osiromašeni? Zar ne bi čak i među univerzitetskim profesorima dovoljno stručnih ljudi za<br />
taj posao? Da li su i koliko konsultovani ljudi od struke i nauke širom <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>? Hoće li<br />
nova pravila važiti za sve učenike ili samo za one koji tek polaze u školu ili upisuju neku<br />
od srednjih škola? Da li ste uspješno odgonetnuli zagonetku jezičkog identiteta? Zašto<br />
se u normiranju crnogorskog jezika ne osloniste na lingvistiku svakodnevnice? Zašto<br />
iznevjeriste domaće autohtone crte i postadoste ono što nijeste? Kad bi neko ne znajući<br />
gdje je, zalutao u Crnu Goru, da li bi na osnovu riječi koje se čuju vanjski, uputa, umjesto<br />
uputstvo, jotacija umjesto jotovanje, dvotačka umjesto dvije tačke, znao da se nalazi<br />
među Crnogorcima i da ti ljudi zbore crnogorskim jezikom? Koliko nam morfološki dubleti<br />
pomažu, a koliko otežavaju da se nađemo i snađemo u ovom jezičkom haosu? Zašto<br />
su frekventne riječi koje nemaju jezičko utemeljenje? Na koji način su stvorene riječi<br />
biološkinja, sociološkinja, psihološkinja? Zar se pridjevi ne izvode od imenica, a ne imenice<br />
od pridjeva? Zašto je od imenice mačak nominativ množine mačkovi, a ne mačori?<br />
Zašto je skraćenica za jedninu jed, a za gimnaziju gim? Čemu nedoslednost itd i tome sl?<br />
Ono što naročito interesuje govornike srpskog jezika jeste da li ste našli rješenje<br />
za potrebu prava ravnopravnosti lingvističke većine u Crnoj Gori, a to je prema rezultatima<br />
popisa najviše građana <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 42,80%, po podacima Monstata. Prema rezultatima<br />
popisa, najviše građana <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> izjasnilo se da govori srpskim jezikom. Srpski jezik<br />
je i dalje ubjedljivo većinski, uprkos svakodnevnoj kampanji, svakodnevnim pritiscima,<br />
- 196 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
naročito je u tome prednjačila nacionalna televizija sa serijalima o crnogorskom jeziku.<br />
Poznato je da se Socijalistička narodna partija zalaže da srpski jezik bude službeni i to smo<br />
predložili u izmjenama i dopunama Ustava. Bez takvog ustavnog rješenja nema pomirenja<br />
među nama. Vi sami vidite da je ovdje na djelu diskriminacija, nasilje, motivisano<br />
političkim razlozima, neutemeljeno u nauci. Pozivam vas da hitno pristupite izmjenama<br />
Zakona o optem obrazovanju i prihvatite sugestije koje su vam predložili potpredsjednici<br />
Socijalističke narodne partije, gospodin Neven Gošović i gospodin Vasilije Lalošević. To<br />
vam nudi partija mira, tolerancije i demokratije. Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala koleginici. Hvala zamjenici ministra gospođi Muberi Kurpejović.<br />
Dobrodošlica ministru za ljudska prava gospodinu Dinoši.<br />
Imamo dva pitanja za ministra Dinošu. Poslanik Ervin Spahić, prvo pitanje.<br />
ERVIN SPAHIĆ:<br />
Hvala, gospodine predsjedavajući.<br />
Uvaženi gospodine ministre, u skladu sa članom 187, a u vezi sa članom 50<br />
Poslovnika Skupštine <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, postavljam vam sljedeće pitanje:<br />
“Da li je Crna Gora, shodno obavezi preuzetoj ratifikacijom Konvencije o zabrani<br />
svih vidova diskriminacije nad ženama, dostavila izvještaj o primjeni iste”?<br />
Naime, Crna Gora je ratifikovala pomenutu konvenciju 23. oktobra 2006. godine.<br />
Jedna od preuzetih obaveza podrazumijeva slanje izvještaja najmanje jednom u četiri<br />
godine o mjerama koje se preduzimaju u cilju ispunjavanja zahtjeva propisanih konvencijom.<br />
Tražim da mi odgovor dostavite i u pisanoj formi, još uvijek ga nijesam dobio, ali<br />
se nadam da će stići. Razlozi za postavljanje mog pitanja leže u činjenici da Konvencija<br />
o eliminisanju svih vidova diskriminacije nad ženama često se smatra međunarodnom<br />
poveljom o pravima žena. Generalna skupština Ujedinjenih nacija je još 1979. godine<br />
usvojila ovu konvenciju, a ratifikovala je do sada negdje blizu 180 zemalja. Konvencija<br />
predstavlja i poziv državama potpisnicima da preduzmu odgovarajuće mjere za eliminaciju<br />
bilo kakvog vida diskriminacije kada su u pitanju žene od pojedinica, institucija,<br />
organizacija, preduzeća, kako na socijalnom, kulturnom, političkom, ekonomskom,<br />
građanskom i drugim poljima života. Konvencija definiše diskriminaciju nad ženama kao<br />
svaku razliku, isključenje ili ograničenje u pogledu pola, što ima posljedicu ili cilj da<br />
ženama ugrozi ili onemogući priznanje, ostvarenje ili ..... ljudskih prava i osnovnih sloboda<br />
na političkom, ekonomskom, društvenog, kulturnom, građanskom ili drugom polju,<br />
bez obzira na njihovo bračno stanje, na osnovu ravnopravnosti muškaraca i žena. Da<br />
bi država potpisnica osigurala principe jednakosti i ukinula diskriminacije nad ženama,<br />
potrebno je da preduzme mjere koje uključuju inkorporaciju principa jednakosti žena i<br />
muškaraca u svoje državne ustave, preduzimanje adekvatnih mjera u zakonodavstvu, kao<br />
i drugih mjera kako bi se osiguralo i praktično ostvarenje ovih principa, osnivanje kompetentnih<br />
tijela i drugih institucija za efektnu zaštitu od diskriminacije,<br />
promjenu zakona, pravila i običaja iz prakse koji dovode do diskriminacije nad ženama.<br />
Dakle, države potpisnice su zakonski obavezne da odredbu Konvencije primijene u praksi.<br />
Takođe su obavezne da podnesu izvještaje najmanje jednom u četiri godine o preduzetim<br />
mjerama koje proizilaze iz ugovornih obaveza.<br />
- 197 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala Vam.<br />
Ministar Dinoša. Izvolite.<br />
FERHAT DINOŠA:<br />
Gospodine Spahiću, odgovor na Vaše pitanje glasi:<br />
Rezoluciju o prijemu <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u Ujedinjene nacije Savjet bezbjednosti je donio<br />
na sjednici 22. juna 2006. godine. Generalna Skupština Ujedinjenih nacija je na sjednici 28.<br />
juna 2006. godine odlučila da odobri prijem <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u UN, čime je Crna Gora postala<br />
192. članica organizacije Ujedinjenih nacija.<br />
Članstvom u UN otpočeo je proces definisanja liste sporazuma i konvencija kojima<br />
je Crna Gora pristupila po osnovu sukcesije, a za koje generalni sekretar Ujedinjenih nacija<br />
obavlja funkciju depozitara. Istrument o pristupanju ovim konvencijama predat je 23. oktobra<br />
2006. godine. Na taj način je Crna Gora sukcesorskim postupkom pristupila i Konvenciji<br />
o eliminisanju svih oblika diskriminacije žena koja predstavlja jednu od osam osnovnih<br />
konvencija UN-a iz oblasti zaštite i promocije ljudskih prava i osnovnih sloboda.<br />
Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, odjeljenje za rodnu ravnopravnost,<br />
je krajem 2009. godine u saradnji sa drugim relevantnim organima pripremilo Inicijalni<br />
izvještaj o primjeni Konvencije o eliminisanju svih oblika diskriminacije žena. Na sjednici<br />
25. februara 2010. godine Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> je usvojila Inicijalni izvještaj o primjeni Konvencije<br />
o eliminisanju svih oblika diskriminacije žena i nakon prevođenja na engleski jezik<br />
proslijedila nadležnom komitetu Ujedinjenih nacija. Komitet je poslije prijema i uvida u<br />
Inicijalni izvještaj <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> tražio od međunarodnih organizacija prisutnih u Crnoj Gori,<br />
nevladinih organizacija koje se bave rodnom ravnopravnošću i kancelarije Zaštitnika ljudskih<br />
prava i sloboda <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> njihove izvještaje o primjeni ove konvencije. Nakon razmatranja<br />
svih izvještaja, komitet je u martu 2011. godine uputio Vladi <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> Upitnik<br />
sa dodatnim pitanjima na koje je u saradnji relevantnih državnih institucija odgovoreno,<br />
a odgovori proslijeđeni u junu 2011. godine. S obzirom na ustaljenu praksu i proceduru<br />
Komiteta Ujedinjenih nacija, razmatranje inicijalnog izvještaja, uz prisustvo predstavnika<br />
Vlade <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, zakazano je za 07. oktobar 2011. godine u Ženevi. Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala, ministre.<br />
Izvolite, kolega Spahiću.<br />
ERVIN SPAHIĆ:<br />
Hvala, gospodine ministre. Nijesam dobio odgovor u pisanoj formi, vjerovatno ćete<br />
ga kasnije dostaviti. Ali, mogu da razumijem Vaše razloge zbog čega je došlo do kašnjenja<br />
usvajanja ovog izvještaja, budući da ste imali tih organizacionih problema, budući da je<br />
kancelarija za rodnu ravnopravnost tek kasnije pripojena Vašem ministarstvu i da nije stvarno<br />
bilo do Vas, jer ste morali sačekati druge institucije da dostave svoje izvještaje kako biste<br />
objedinili taj izvještaj. U tom dijelu razumijem, ipak mislim da možda smo malo i sa ovim<br />
rokom i produžili, ali se nadam da će to konačno u oktobru kako Vi kažete na zajedničkoj<br />
sjednici biti usvojeno. Poslednjih godina Crna Gora je dosta učinila na unapređenju prava<br />
žena i na ispunjavanju velikog broja obaveza koje proističu iz prihvatanja ove konvencije,<br />
pa iz tog razloga bi možda samo usvajanje tog izvještaja dodatno afirmisalo upravo sve ono<br />
što je do sada učinjeno na tom polju. Mi smo već usvojili Zakon o rodnoj ravnopravnosti,<br />
- 198 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
tako da je na tom polju, kako sam već rekao, dosta toga učinjeno, ali sada treba afirmisati<br />
i sam izvješaj će upravo i pokazati dokle se stiglo na ozbiljnosti i na afirmisanju svih tih<br />
međunarodnih principa, kako bismo vidjeli i u kom pravcu treba da budu dalje smjernice<br />
i kako bi se ova prava još dodatno unaprijedila i poboljšala kada su u pitanju žene u Crnoj<br />
Gori. Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala i Vama, kolega Spahiću.<br />
Još jedno pitanje za ministra Dinošu.<br />
Kolega Budimir Aleksić.<br />
BUDIMIR ALEKSIĆ:<br />
Gospodine predsjedavajući, dame i gospodo poslanici, poštovani građani,<br />
Moje poslaničko pitanje glasi:<br />
Koliko je Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u prošloj 2010. godini opredijelila sredstava za djelovanje<br />
crkava i vjerskih zajednica u Crnoj Gori, u kojim iznosima pojedinačno, na osnovu kojih<br />
kriterijuma je vršena raspodjela i ko su bili članovi komisije za raspodjelu tih sredstava?<br />
Razlog da postavim ovakvo pitanje prije svega leži u činjenici da su se i po posljednjem<br />
popisu preko 90% građana <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> deklarisalo kao vjernici. Oko 70% je pravoslavnih,<br />
zatim pripadnika Islamske zajednice rimokatoličke crkve i takozvanih malih vjerskih<br />
zajednica, dakle, preko 90% građana su vjernici. Ova vlast je proklamovala politiku<br />
evropskih integracija. Dakle, deklarativno se zalažete za evropske standarde, a ako je to zaista<br />
tako, onda treba da se ponašate i na evropski način. Kakva je praksa u evropskim zemljama?<br />
Recimo u Grčkoj država finansira crkve i vjerske zajednice, sveštenici dobijaju plate<br />
od države, finansiraju se fakulteti i bogoslovije, pomažu se manastiri itd. U Austriji, koja je<br />
dominantno rimokatolička zemlja, ne samo što ona finansira djelovanje rimokatoličke crkve,<br />
nego i pravoslavni sveštenici, pripadnici raznih ... primaju platu iz budžeta. Rimokatolička<br />
Poljska, u kojoj ima samo 1% pravoslavnih vjernika, finansira pravoslavnu bogosloviju.<br />
Dakle, i nastavni kadar, i školovanje bogoslova, i troškove čitave bogoslovije sve je to iz<br />
budžeta Poljske države. A ovdje u Crnoj Gori ne samo što država ne pomaže pravoslavnu<br />
Bogosloviju, koja je matica crnogorskoga školstva, to je najstarija škola iz 1862. godine<br />
iz koje je proizašlo čitavo školstvo u Crnoj Gori, nego ne priznaje ni diplome te škole. Za<br />
razliku od svih država u okruženju koje priznaju diplomu Cetinjske bogoslovije, Crna Gora<br />
to ne priznaje i to je prošle godine bio predmet mog poslaničko pitanje.<br />
Dakle, imajući to u vidu i činjenicu da je crkva vrlo važan faktor u društvu, postavio<br />
sam ovo poslaničko pitanje. Zaboravio sam da naglasim da tražim odgovor i u pisanoj<br />
formi, ali se nadam da ću taj odgovor dobiti.<br />
FERHAT DINOŠA:<br />
Uvaženi poslaniče Aleksiću, stići će odgovor u pisanoj formi, vjerujem da je već<br />
krenuo i da ćete ga uskoro dobiti. Inače, odgovor glasi:<br />
Zakonom o Budžetu <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> za 2010. godinu za pomoć vjerskim zajednicama u<br />
Crnoj Gori opredijeljena su sredstva u iznosu od 280 hiljada eura. Od ukupno opredijeljenih<br />
sredstava vjerskim zajednicama je raspodijeljeno 256.632 eura, i to: Mitropoliji crnogorsko-primorskoj<br />
i Eparhiji budimljansko-nikšićkoj 94.450 eura, Crnogorskoj pravoslavnoj<br />
crkvi 88.500 eura, Islamskoj vjerskoj zajednici 55.731 euro i Rimokatoličkoj vjerskoj zajednici<br />
17.950 eura. Raspodjela sredstava vršena je na osnovu zahtjeva pojedinih vjerskih<br />
- 199 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
zajednica i usmjeravana su za plaćanje dijela obaveza po osnovu doprinosa za penzijsko i<br />
invalidsko osiguranje sveštenika i sanaciju i izgradnju sakralnih objekata. Inače, slažem se s<br />
Vama, gospodine Aleksiću, da je crkva značajan faktor u bilo kojoj državi. Dakle, i u državi<br />
Crnoj Gori i uviđajući značaj vjere u životu svojih građana Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> se već opredijelila<br />
da tom pitanju pokloni dužnu pažnju i da u okviru Ministarstva za ljudska i manjinska<br />
prava formira sektor za vjere, što će, nadam se, uslijediti ubrzo. Nadam se da ćemo tokom<br />
ove godine imati taj sektor. Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Pravo na komentar odgovora.<br />
BUDIMIR ALEKSIĆ:<br />
Gospodine ministre, zadovoljan sam odgovorom. Vama hvala na odgovoru, ali<br />
nijesam zadovoljan sadržajem tog odgovora, odnosno činjenicom da je Vlada toliko malo<br />
opredijelila sredstava crkvama i vjerskim zajednicama. Razumio bih da ova država nema<br />
para, ali pošto para ima, onda zaista ne razumijem i to oštro osuđujem. Mislim da je to<br />
nekorektno i da nije u skladu sa onim o čemu sam na početku govorio. Nije u skladu sa<br />
proklamovanim evropskim standardima i evropskom praksom. Vi znate i to je više puta šef<br />
režima isticao da Crna Gora ide putem dinamičnog ekonomskog razvoja. Da je ona atraktivna<br />
investiciona destinacija i da Vaša Vlada ulaže velike investicione napore. Evo sada<br />
turistička sezona je sjajno krenula i biće novca i budžet će biti veoma pun, što kaže kolega<br />
Knežević, ako Bog da i prepun, velike su šanse da bude zaista tako. Imajući sve to u vidu,<br />
mislim da je ovo skandalozno malo. Dakle, 280.000 evra, a samo Rudnik uglja iz Pljevalja<br />
prošle godine opredijelio je 700.000 eura za Rukometni klub u Podgorici. Znači, ima za<br />
rukometni klub od strane jednog privrednog subjekta 700.000, a od čitave Vlade svim vjerskim<br />
zajednicama 280.000. Mislim da je to malo, da to nije u redu i da to pokazuje da Vaša<br />
Vlada ne ide evropskim putem. To su one staze Staljina, Lenjina, Josipa Broza i ostalih koji<br />
su smatrali da je religija opijum za narod.<br />
Vidim i to mi je drago da funkcioneri ove zemlje i prije svega šef režima uviđaju<br />
značaj crkava i vjerskih zajednica u društvu i nije slučajno šef režima u svoj partijski program<br />
ugradio potrebu bavljenja crkvama i vjerskim zajednicama. Pa je predsjednik Vlade<br />
Lukšić nedavno potpisao Konkordat sa Vatikanom, odnosno temeljni ugovor kojim će biti<br />
riješeno pitanje statusa rimokatolika u Crnoj Gori. I kada smo već kod rimokatolika, mislim<br />
da je zaista skandalozno da jednoj Rimokatoličkoj crkvi koja je ovdje 1000 godina bude<br />
opredijeljeno 17.000, a jednoj nevladinoj organizaciji, samoproglašenoj vjerskoj zajednici<br />
koja je osnovana 2000. godine opredijeljeno je 88.000 eura. Dakle, niti je raspodjela<br />
vršena u skladu sa nekim elementarnim logičkim i istorijskim proporcijama i kriterijumima<br />
/Prekid/ niti je to dovoljno za crkve i vjerske zajednice kojima, kao što sam na početku rekao,<br />
pripada preko 90% stanovništva <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Zahvaljujem.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Završili smo set pitanja i ministru Dinoši. Hvala, ministru Dinoši.<br />
Dobrodošlica ministru Mićunoviću, za koga imamo pet pitanja.<br />
Prvo pitanje je poslanika Predraga Bulatovića.<br />
- 200 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
PREDRAG BULATOVIĆ:<br />
Gospodine potpredsjedniče, dame i gospodo, gospodine ministre kulture, pozdravljam<br />
Vas i dobrodošli u Parlament.<br />
Mi smo, da podsjetim, prošle nedjelje usvojili Zakon o statusu potomaka dinastije<br />
Petrović. Ono što moram da primijetim jeste da se boravkom princa Nikole pozdravio<br />
sadržaj koji se njih tiče vezano za taj zakon i to je dobro da se našlo rješenje. Država, poreski<br />
obveznici i svi zajedno usvajanjem toga zakona smo konstituisali određene materijalnofinansijske<br />
obaveze. Ono što su naša politička sporenja u to dinastija nije ulazila i ja se time<br />
ne bavim. Bavim se nekim posljedicama vezano za zakon i poslaničko pitanje, koje ste Vi<br />
dobili i na koje tražim i odgovor u pisanoj formi, glasi:<br />
Da li resorno Ministarstvo kulture, odnosno Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> ima pripremljen<br />
plan za rješavanje nedostajućeg prostora za Muzej savremene umjetnosti, a nakon stupanja<br />
na snagu Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš? Milslim na dinamiku<br />
rješavanja tog problema, rokova i sredstava koja su neophodna za taj nedostajući prostor.<br />
Da li će resorno ministarstvo i muzej do vremena kada će trajno riješiti ovaj problem napraviti<br />
alternativni program i plan za ostvarenje najznačajnijih sadržaja koje je do sada Muzej<br />
savremene umjetnosti realizovao u prostoru Dvorca Petrovića na Kruševcu?<br />
Gospodine ministre, Vas ne treba upoznavati, ali radi crnogorske javnosti, Nacionalnim<br />
programom razvoja kulture 2011-2015. marta, odnosno aprila ove godine je za Centar<br />
savremene umjetnosti rečeno da je on sa sjedištem u Podgorici i da se bavi unapređivanjem<br />
i razvojem savremene likovne umjetnosti. Programski koncept ustanove usmjeren je na<br />
realizaciju sadržaja prvenstveno iz oblasti savremene likovne umjetnosti, ali i iz oblasti<br />
književnosti, stvaralaštva, muzičke i scenske djelatnosti itd. Ono što je važno jeste da od nakon<br />
reorganizacije on raspolaže sa fondom od 1.185 eksponata, koji su raspoređeni u četiri<br />
zbirke, evropsko ..., koji je poseban segment, crnogorska zbirka oko 669 eksponata, afrička<br />
zbirka, latino-američka i azijska i da je zaposlena 41 osoba.<br />
Znači, radi se o jednoj veoma značajnoj ustanovi. Članom 13, da podsjetim, to sam<br />
u obrazloženju rekao, je za obavljanje poslova iz člana 3 ovog zakona za rad Fondacije<br />
potomaka dinastije, tj. oni imaju pravo isključivog korištenja prvog spratnog dijela dvorca<br />
Kruševac u Podgorici, a za protokolarne potrebe prizemni dio sa pravom prioriteta u odnosu<br />
na druge korisnike. Složićemo se da je zavisno od dinamike rada fondacije i taj prizemni<br />
dio u njihovom prioritetu, što će reći da dva najznačajnija dijela, ne računajući depo, su<br />
praktično ovim zakonom van funkcije muzeja. I završavam time, što je obrazloženje u zakonu<br />
rečeno, da će Centar savremene umjetnost <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> nastaviti da koristi taj proctor,<br />
a da je master planom ulaganja u infrastrukturu sektorima obrazovanja zdravlja, kulture,<br />
sporta i državne uprave u periodu od 2011-2020. godine planirano rješavanje nedostajućih<br />
sredstava. Da budem iskren, pošto nijesam mogao da vidim taj master plan, pokušao sam da<br />
ga nađem, isključivo sam postavio pitanje kao jednu početnu inicijalnu aktivnost koja će se<br />
realizovati i kroz Parlament rješavanja problema nedostajućeg prostora muzeja. Odnosno,<br />
najviše me interesuje šta ste Vi planirali kroz ovaj master plan, koji ja nijesam imao prilike<br />
da vidim. Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala Vam, kolega Bulatoviću.<br />
BRANISLAV MIĆUNOVIĆ:<br />
Uvažene dame i gospodo poslanici, uvaženi poslaniče Bulatoviću,<br />
- 201 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
Uvjeren sam da ste u Vašem pitanju pominjući Muzej savremene umjetnosti mislili<br />
na Javnu ustanovu Centar savremene umjetnosti <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. I sami ste iznijeli nekoliko bitnih<br />
okolnosti o kojima ću i ja vam biti s ruke danas, nadam se, da ovu situaciju pojasnimo,<br />
cijeneći Vaše interesovanje jednako kao što je zainteresovano i Ministarstvo kulture i Vlada<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> na temu, odnosno u okviru pitanja koje ste spomenuli.<br />
Dakle, Centar savremene umjetnosti <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> je institucija koja se kontinuirano<br />
bavi ovim vidom stvaralaštva. Njen programski profil, organizaciona stuktura i fondovi<br />
koji su joj povjereni na čuvanje doprinijeli su da ona bude prepoznata kao institucija čija je<br />
primarna funkcija afirmacija i prezentacija savremene crnogorske umjetnosti. Potencijal i<br />
dometi crnogorske savremene umjetnosti već nekoliko godina<br />
rasprava, tokom kojih je uvijek naglašavana potreba osnivanja muzeja savremene umjetnosti.<br />
Osnivanje muzeja savremene umjetnosti proisteklo je, prije svega, iz obaveza koje<br />
imamo u procesu reformi u kulturi, definisanih Akcionim planom, Nacionalnog programa<br />
razvoja kulture 2011-2015. Akcionim planom Nacionalnog programa utvrđena je obaveza<br />
reaorganizacije pojedinih javnih ustanova kulture. Tom reorganizacijom u okviru Centra<br />
savremene umjetnosti biće osnovana posebna organizaciona jedinica - Muzej savremene<br />
umjetnosti <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.<br />
Na taj način Crna Gora će, prvi put, dobiti institucionalni okvir za cjelovito<br />
izučavanje tog veoma važnog segmenta nacionalne kulture.<br />
Master planom ulaganja u infrastrukturu u sektorima obrazovanja, zdravlja, kulture,<br />
sporta i državne uprave za period 2011-2012. koji je Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> usvojila na sjednici<br />
od 27. januara 2011. godine, predviđeno je da u periodu od 2012. do 2017. godine bude<br />
izgrađen muzej savremene umjetnosti u Podgorici.<br />
Vlada je prilikom utvrđivanja Prijedloga zakona o statusu potomaka dinastije<br />
Petrović Njegoš vodila računa o tome da se ovim zakonom dio Dvorca Petrovića na<br />
Kruševcu u kome je smješten Centrar savremene umjetnosti daje na korišćenje Fondaciji<br />
“Petrović Njegoš”. Zato je na sjednici od 21. aprila ove godine Vlada donijela zaključke<br />
kojima je zadužila Ministarstvo kulture da u saradnji sa Direkcijom javnih radova tokom<br />
2011. godine pripremi projektnu dokumentaciju za izgradnju muzeja savremene umjetnosti<br />
u okviru DUP Kruševac, kao i da obezbijedi sve druge potrebne uslove kako bi izgradnja i<br />
druge aktivnosti ovog objekta počele 2012. godine.<br />
U skladu sa zaključkom Vlade Minsitarstvo kulture je tražilo da se kapitalnim<br />
budžetom za 2012, 2013, 2014. i 2015. godinu obezbijede sredstva za kompletnu realizaciju<br />
projekta muzeja savremene umjetnosti čija je procijenjena vrijednost na oko 5,5<br />
miliona eura. Prema tome, Valda <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> je na predlog Ministarstva kulture a prije<br />
donošenja Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović-Njegoš utvrdila strategiju razvoja<br />
savremene umjetnosti u Crnoj Gori. U skaldu sa obavezama proisteklim iz Akcionog<br />
plana, Nacionalnog programa razvoja kulture 2011-2015. i zaključaka Vlade <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong> Ministarstvo kulture već aktivno radi na obezbjeđivanju odgovarajuće urbanističke<br />
lokacije i izdavanju urbanističko-tehničkih uslova kao i na izradi odgovarajućeg projektnog<br />
zadatka za budući muzej savremene umjetnosti.<br />
Do završetka izgradnje muzeja savremene umjetnosti koji će raditi u sastavu<br />
postojeće Javne ustanove Centar savremene umjetnosti, kapitalni projekti iz djelokruga<br />
rada ove ustanvoe biće realizovani u Galeriji Savremene umjetnosti na Cetinju koja će<br />
početi sa radom do kraja 2011. godine. Osim toga, sa princom Nikom II Petrovićem, kao<br />
predstavnikom dinastije Petrović-Njegoš, biće definisani uslovi i način korišćenja Dvorca<br />
- 202 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
Petrovića na Kruševcu do početka kao i u toku rada Fondacije, naravno u onom dijelu<br />
gdje nam i ovo, što ste citirali, i iz zakona će nam se ostvoriti mogućnosti. Uvjeren sam<br />
da ćemo sa princem Petrovićem naći zajednički jezik o tretmanu toga prostora a da ono<br />
što njemu pripada u određenoj dinamici ne povrijedimo. Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Izvolite, kolega Bulatoviću.<br />
PREDRAG BULATOVIĆ:<br />
Zahvaljujem, gospodine ministre.<br />
Ja sam i u obrazloženju pitanja koje sam postavio jasno rekao da sam želio da<br />
crnogorska javnost čuje ove podatke. Moram reći da to nijesam uspio da nađem na nijednom<br />
od sajtova Vlade, ministarstava i tako dalje. Molim Vas da odgovor date i u pisanoj<br />
formi radi moje lične informisatnosti. Jasno je da sam mislio na Centar savremene<br />
umjetnosti. Na strani 26 pomenutog programa koji ste Vi sačinili u martu kaže se da je<br />
“Centar savremene umjetnosti <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> državna ustanova kulture koja po svojoj programskoj<br />
orjentaciji koncipira i realizuje aktivnosti iz domena likovne umjetnosti a i<br />
dijelom iz drugih oblasti”, što sam maloprije citirao. “Centar savremene umejtnosti organizuje<br />
samostalne, kolektivne i tematske i retrospektivne izložbe umjetnika iz zemlje<br />
i inostranstva. Važan segment djelatnosti Centra savremene umjetnosti su izdavački projekti,<br />
monografija i katalozi. Jedini crnogorski časopis iz oblasti likovne umjetnosti Art<br />
centrale i Edicija crnogorske likovne kritike”.<br />
Mi smo dobili podatke i vidjeli smo da je Zakon koji smo nedavno usvojili gdje<br />
smo riješili jedan problem ispravljanja dijela nepravde koja je učinjena u imovinskom<br />
smislu kada je riječ o dinastiji Petrović, na njihovo zadovoljstvo to riješili. Ali, objektivno<br />
da konstatujemo ministre u ovom trenutku: Centar savremene umjetnosti, prvi i drugi<br />
sprat posebno, su bili stcište posljednjih godina jedne izuzetno značajne umjetničke,<br />
posebno likovne aktivnosti najznačajnijih likovnih umjetnika <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> po čemu je Crna<br />
Gora veoma prepoznatljiva. Tu prije svega mislim na tzv. retrospektivne izložbe koje<br />
se organizuju za stare umjetnike ili umjetnike koji imaju poslije određenog vremena što<br />
da kažu. U ovom trenutku, sada, mi nećemo imati alternativan prostor tome ili recite<br />
javnosti da ćemo imati. Ono što je veoma važno jeste da je Centar savremene umjetnosti<br />
značajano i država i poreski obveznici participirali u realizaciji tih značajnih kulturnih<br />
događaja za promociju <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, na način što su monografije štampane, to iziskuje<br />
značajna finansijska sredstva, što je publika i javnost mogla da vidi značajne sadržaje.<br />
Dakle, jednostavno svojim poslaničkim pitanjem imaću dalje interesovanje i mi<br />
iz Skupštine podstičemo Ministarstvo kulture i Vladu da Centru savremene umjetnosti,<br />
odnosno ovom dijelu djelatnosti koji se odvijao na Kruševcu damo poseban tretman i<br />
da u...relaciji koja ne mora da funkcioniše. Fondacija Petrovića može da ima jedan dio<br />
aktivnosti a da se nešto planira sasvim drugo od strane Centra savremene umjetnosti, da<br />
to nije pitanje dobre volje, nego jednostavno konkurencije na istom prostoru dva veoma<br />
značajna subjekta.<br />
Zaključiću, želio sam ovim poslaničkim pitanjem i oko Zakona sam samo o tome<br />
govorio, da apostrofiramo značaj Centra savremene umjetnosti, odnosno onog dijela koji<br />
se do sada posebno prepoznavao u Crnoj Gori. Ne sumnjam da će zbirka, posebno ona<br />
koja je ostala vezano za Galeriju “Nesvrstanih” naći svoju valorizaciju kroz interesovanje<br />
- 203 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
države i tako dalje, ali ipak ono počemu se prepoznajemo, po čemu se i taj Centar prepoznavao<br />
jednsotavno molim da zajednički propratimo a Vama je to u resoru. Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala, gospodine Bulatoviću.<br />
Sljedeće pitanje je poslanika Zorana Vukčevića. Izvolite.<br />
ZORAN VUKČEVIĆ:<br />
Zahvaljujem, potpredsjedniče.<br />
Uvažene kolege, poštovani ministre Mićunoviću,<br />
Moje poslaničko pitanje glasi: Koji su to projekti iz oblasti kulture koji će biti<br />
realizovani u naredne četiri godine a odnose se na Cetinje i koji je to ukupan budžet za<br />
njihovu realizaciju, kao i to koliko je država odvojila sredstava za premještanje Minsitarstva<br />
kulture iz Podgorice na Cetinju?<br />
Imajući u vidu činjenicu da je Cetinje vjekovna prestonica <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i da je<br />
danas duhovni i kulturno-umjetnički centar obnovljene države, to je mjesto istorijskog<br />
nacionalnog identiteta, pamćenje i trajanje <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Zato Cetinje zaslužuje poseban<br />
odnos, odnos koji će omogućiti da umjetnost, odnosno kultura, bude pokretač razvoja<br />
tog drevnog grada. Upravo svaki euro uložen predstavlja značajan doprinos gradu Cetinju.<br />
Ne treba napominjati koje sve pretpostavke postoje na Cetinju kao gradu za razvoj<br />
opšte kulture i razvoj umjetnosti, ali u savremenim uslovima u projektu iz oblasti kulture<br />
moraju se imati multidisciplinirani pristup. Ti projekti treba da zadovolje ekonomski i finansijski<br />
uslov, poštuju principe savremenog menadžmenta, definišu i primjene strateški<br />
marketing,formiraju fleksibilnu organizaciju i obezbijede strateški pristup i dugoročno<br />
planiranje ukoliko se želi da projekti u kulturi budu i ekonomski održivi, što je svakako<br />
izazov savremenog tržišnog sistema.<br />
Dakle, institucije iz oblsti umjetnosti moraju biti usmjerene i prema tržišnim principima<br />
ali isto tako neophodno je da se obezbijedi kontinuirani strateški, dobro osmišljena<br />
podrška države, posebno za one projekte koji spadaju u domen umjetnosti. Zato je neophodno<br />
da Ministarstvo ima jasnu strategiju koja će, prije svega, biti zasnovana i pored<br />
kulturnih principa i na tržišnim principima. U svijetlu opšte kulture moraju se obezbijediti<br />
neophodne pretpostavke koje će, prije svega, biti izazov za Ministarstvo kulture da<br />
pronađe balans koji će predstavljati njegovu ulogu prema svim prostorima <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>,<br />
naravno, ne samo prema svim prostorima <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, jer umjetnost nema granice, ali i te<br />
kako mora uvažavati činjenicu koja se zove Cetinje. Zato sam siguran da Ministarstvo sve<br />
što radi ima za cilj da Crna Gora postane istinski jedna kulturna adresa sa svojim centralnim<br />
kulturnim sjedištem na Cetinju. Zahvaljujem.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala, kolega Vukčeviću.<br />
Ministar Mićunović. Izvolite.<br />
BRANISLAV MIĆUNOVIĆ:<br />
Poštovani potpredsjedniče, uvažene dame i gospodo,<br />
Poštovani poslaniče Vukčeviću, ne znam koliko ću uspjeti da u vremenu kojim<br />
raspolažemo sa zadovoljstvom prezentujem sve aktivnosti kojima je Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong><br />
- 204 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
donijela odluku 23. jula 2011. godine usvajajući Program Cetinje - grad kulture, a zbog<br />
suštinske revitalizacije funkcije Prijestonice i njene medjunarodne afirmacije i sve u<br />
skladu sa menadžment planom istorijskog jezgra Cetinja, koji predstavlja strateško razvojni<br />
dokument.<br />
Programom Cetinje - grad kulture 2010-2013. predviđena je sanacija i revitalizacija<br />
najznačajnijih kulturnih dobara, reorganizacija postojećih i osnivanje novih nacionalnih<br />
i međunarodnih institucija kulture, kao i organa državne uprave jednako kao i<br />
drugih subjekata na principu privatno-javnog partnerstva.<br />
Imajući u vidu složenost obaveza i zadataka predvidjenih ovim programom, Vlada<br />
je za njegovo sprovođenje obrazovala koordinacioni tim kojim rukovodi predsjednik<br />
Vlade, a za realizaciju ovog projekta crnogorska Vlada će izdvojiti 20 miliona eura.<br />
Ja ću Vas sada u najkraćem informisati o do sada realizovanim aktivnostima. Ukoliko<br />
nešto ne stignem, ja ću Vam to dostaviti u pisanoj formi.<br />
Znamo svi da smo u prošloj godini obilježili nekoliko važnih jubileja, kao što<br />
je državni jubilej 100 godina od obnove Kraljevine <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, govorim sve ono što su<br />
zadaci Programa Cetinje - grad kulture 2010-2013, što je realizovano do sada, obilježeno<br />
je 150 godina od smrti knjaza Danila Petrovića, obilježavanje 100 godina od osnivanja<br />
Kraljevskog pozorišta Zetski dom, inhumacija zemnih ostataka Ivana Crnojevića, preseljenje<br />
Ministarstva kulture na Cetinje, kao jedan važan misionarski gest, preseljenje<br />
rezidencije predsjednika <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u “Plavi dvorac” (adaptacija ovog objekta za tu namjenu),<br />
konzervatorsko-restauratorski radovi spomenika “Lovćenska vila” (realizacija<br />
predviđenih radova), osnivanje Galerije Savremene umjetnosti (o kojoj smo maloprije<br />
govorili), Kraljevsko pozorište “Zetski dom” (na kome su završeni hitni sanacioni radovi),<br />
Biljarda (završeni hitni sanacioni radovi), Cetralna narodna biblioteka “Đurđe Crnojević”<br />
(izvedeni radovi na sanaciji krova zgrade bivšeg Francuskog poslanstva), kompletna sanacija<br />
krova Vladinoga doma, usvojen je Elaborat opravdansoti reorganizacije pojedinih<br />
institucija iz oblasti kulturne baštine, organizovane nove institucije - Uprava za zaštitu<br />
kulturnih dobara i Centar za konzervaciju i arheologiju <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, usvojen Elaborat i<br />
započete aktivnosti na osnivanju “Marina Abramović Community Centar Obod”.<br />
Skrećem vam pažnju i na aktivnosti koje su u toku, između ostalog, tu su aktivnsoti<br />
za adekvatnu prezentaciju ikone Filermose, intenziviranje aktivnsoti na izgradnji<br />
univerzitetskog kompleksa Fakulteta umjetnosti, rekonstrukcija i sanacija Mauzoleja<br />
Vladike Danilo (koja je skoro dovedena do završne faze), konzervatorsko-restauratorski<br />
radovi Dvorske crkve na Ćipuru (gotovo u završnoj fazi), sanacija prvog sprata Centralne<br />
narodne biblioteke “Đurđe Crnojević”, sanacija krovnog pokrivača i fasade Etnografskog<br />
muzeja, izrada i realizacija projekta adaptacije bivše Upravne zgrade “Obod” za potrebe<br />
smještaja Uprave za zaštitu kulturnih dobara <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i Centra za konzervaciju i arheologiju<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, izrada projekata rekonstrukcije i restauracije Dvora kralja Nikole sa<br />
pripadajućim objektima i dvorištem, izrada projekta sanacije reljefa <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, izrada<br />
projekta rekonstrukcije i sanacije dvorskog parka, izrada rekonstrukcije enterijera “Zetskoga<br />
doma”, izrada projekta izgradnje objekta za Državni arhiv <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, sanacija<br />
kompleksa Mauzoleja Petar II Petrović Njegoš na Lovćenu, izrada elaborata i studije<br />
izvodljivosti prenamjene objekata bivših poslanstava, izrada elaborata opravdanosti osnivanja<br />
regionalnog centra za menadžment u oblasti kulturne baštine među državama<br />
jugoistočne Evrope, izrada elaborata opravdanosti osnivanja regionalonog centra za podsticanje<br />
međunarodnog povezivanja i menadžmenta u oblasti kulture među državama<br />
- 205 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
jugoistočne Evrope, izrada (koja je u toku) ….. dosijea za upis Cetinja na listu svjetske<br />
baštine UNESCO, izrada….. pleniminarne tehničke procjene, za rekonstrukciju i adaptaciju<br />
zimskog Dvorca kralja Nikole na rijeci Crnojevića, izrada monografije crnogorske<br />
dinastije.<br />
Aktivnosti koje se planiraju u naredne dvije godine su brojne. Ukoliko mi date<br />
vremena, mogu ih navesti. Ukoliko ne, ja ću gospodinu poslaniku Vukčeviću to uputiti<br />
pismenim putem, ali mislim da treba skrenuti pažnju na poslove koje nas očekuju, a to je<br />
rekonstrukcija i adaptacija Vladinoga doma, restauracija Dvorca kralja Nikole, definitivna<br />
sanacija Biljarde, sanacija reljefa, do kraja sanacija do 2013. Mauzoleja na Lovćenu,<br />
Državnoga arhiva, Vladičine kule na Karuču, rodne kuće kralja Nikole, rodne kuće vladike<br />
Rada, kuće Toma Petrovića, crkve Svetoga Đorđa u Erakovićima, obilježavanje 200 godina<br />
od rođenja Petra II Petrovića Njegoša, otkup predmeta koji su pripadali pojedinim<br />
članovima dinastije Petrovića, značajni su za muzejske postavke Državnog muzeja kralja<br />
Nikole i Biljarde, inostrana poslanstva na Cetinju, završetak rekonstrukcije zgrade bivše<br />
Italijanskog poslanstva i tako dalje. Brojni su projekti, s nadom da idemo dobrom dinamikom<br />
i da ćemo lavovski procenat od ovoga i ostvariti. Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala, ministre.<br />
Izvolite, kolega Vukčeviću.<br />
ZORAN VUKČEVIĆ:<br />
Zahvaljujem uvaženom ministru Mićunoviću na ovako iscrpnom odgovoru. Upravo<br />
mislim da na osnovu ovog odgovora možemo da konstatujemo da zaista imamo<br />
strateški i kreativni koncept djelovanja koji je u stanju da produkciju, repertoarski sadržaj<br />
usmjeri na konkretnog kupca, tj. ciljne grupe, stvarajući nove vrijednosti, pružajući inovirane,<br />
proširene raznovrsne usluge i forme visokog kvaliteta, razvijajući potrebu publike<br />
za duhovnim bogaćenjem, oplemenjivanjem čineći na neki način umjetničkim ovisnikom,<br />
cijeneći lojalnost i neusiljenom dinamikom i neprekidnom ponudom privlačeći nove<br />
konzumente. Mislim da ovi projekti, prije svega, treba da obezbijede privlačenje nove<br />
publike, istovremeno održavajući frekfetnost i lojalnost postojećih konzumenata, da razviju<br />
bolje razumijevanje potrošača, njihovo interesovanje, stavove i motivaciju. Posebno<br />
mislim da je izuzetno važno kultura i uopšte umjetnost, jer je što je veća uključenost<br />
čovjeka u umjetnost, on je slobodniji da cijeni proces zbog njega samog, prije nego zbog<br />
krajnih rezultata koje će donijeti. Upravo mislim da institucije moraju značajno više<br />
biti kreativne, inovativne, a naročito preduzimljive i da u skladu sa tržišnim principima<br />
očekuju da ne samo država, nego i njihova krativnost dođe do izražaja poštujući tržišne<br />
principe i davanje šanse, prije svega, na valorizaciji resursa sa kojima raspolaže Cetinje.<br />
Uspjeh zavisi od posjedovanja plodnog tla za razvoj i korišćenje znanja, tj. sredine u<br />
kojoj se ideje mogu stvarati, isprobavati, popravljati i eksploatisati. Cetinje kao jedinstven<br />
prostor naše prošlosti treba da bude osnova naše budućnosti, ali prije svega osnova<br />
ekonomskog razvoja kroz<br />
očuvanje kulturnih objekata. To je naš dug prema građanima Cetinja, ali i cijele <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong>, zato je uloga Ministarstva posebno naglašena upravo sada kada je sjedište na<br />
Cetinju. Moramo biti svjesni da sve ono što je vezano uopšte za umjetnost i za kulturu,<br />
za te razlike između tržišnog principa i stvaranje neophodnih uslova sa strane države je<br />
- 206 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
dodatni izazov za samo Ministarstvo. A isto tako sam siguran da će taj pristup omogućiti<br />
da umjetnost bude crnogorski izvozni brend i da to, prije svega, bude rezultat sistemskog<br />
ambijenta, strateškog planiranja, a ne nikako zasnovano na pojedinačnom talentu.<br />
Ovakav pristup će omogućiti Ministarstvu kulture i institucijama iz oblasti umjetnosti da<br />
daju šansu mnogim, prije svega, mladim ljudima kako bi svoju kreaciju do kraja doveli i<br />
kako bismo zaista valorizovali sve ono sa čim Crna Gora raspolaže i posebno sa onim što<br />
Cetinje vjekovima već ima. Zahvaljujem.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala, kolega.<br />
Sljedeće pitanje je koleginice Veselinke Peković. Izvolite.<br />
VESELINKA PEKOVIĆ:<br />
Gospodine potpredsjedniče, poštovani građani, poštovane kolege,<br />
Moje poslaničko pitanje glasi:<br />
Da li je Ministarstvo kulture preduzimalo bilo koju konkretnu aktivnost na realizaciji<br />
javnog obećanja ministra kulture Branislava Mićunovića, datog prije nekoliko<br />
godina da će u okviru objekta Doma revolucije u Nikšiću izgraditi prostorije za rad<br />
Nikšićkog pozorišta?<br />
Gospodine ministre, Vi ste 2008. godine ne konsultujući lokalnu upravu koja je<br />
bila pred odlukom da ruši Dom revolucije, predložili, a Vlada usvojila Vaš predlog, da se<br />
mamutsko zdanje od 22.000 kvadrata rekonstruiše, odnosno završi nakon 30 godina od<br />
početka gradnje. Nakon toga, Vi se nijeste više oglašavali o toj zamisli, koja bi državu<br />
koštala na desetine miliona evra. Prije tri godine, otvarajući Međunarodni festival glumca<br />
u rodnom Nikšiću u neuslovnoj sali željezarinog sindikata najavili ste gradnju najmanje<br />
četiri pozorišne scene. Tada ste rekli da će se u Nikšiću u toj godini dogoditi ni manje<br />
ni više nego kulturna eksplozija. Nikšićani samo znaju za onu razornu eksploziju u Viru<br />
koja je bila 2006. godine. Ova kulturna se nije dogodila, mada je Nikšić između dva rata<br />
i poslije rata bio jedan od najvećih i najznačajnijih, ako ne i najveći kulturni centar <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong> i centar kulturnih zbivanja i dešavanja.<br />
Naime, u “Vijestima” sam od 20.07. pročitala naslov - Vlada ne može sanirati<br />
Dom revolucije do 2016. godine. S obzirom na to kako Vlada realizuje svoja obećanja,<br />
realnije je da izgradnju Doma revolucije završite 3016. godine. Inače se vlast ponaša kao<br />
da će vladati još najmanje hiljadu godina, pa možda je ovo i štamparska greška, možda je<br />
Vlada i ovi koji su to rekli mislili na 3016. godinu. Na osnovu čega, da vam vjerujemo da<br />
ćete i Dom revolucije završiti onda kada ste obećali? Zato mislim da je realnije da to malo<br />
sačeka, nije daleko ni 3016. i tada će neko živjeti u Nikšiću, neće se valjda svi odseliti za<br />
Podgoricu. Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Ministar.<br />
BRANISLAV MIĆUNOVIĆ:<br />
Predsjedavajući, uvaženi poslanici, uvažena gospođo Peković,<br />
Ovo nije prvi put da Vi i ja u dobrom dijelu dijeleći stav na ovu temu razgovaramo.<br />
Ja sam i u ovoj prilici da Vam bez obzira na Vašu skepsu dam koliko je to moguće<br />
- 207 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
jedan optimističan odgovor.<br />
Moj odgovor se odnosi, prije svega, na to da se stvore neophodni uslovi za razvoj<br />
kulture u Nikšiću i Crnoj Gori u cjelini i tim povodom, kako ste i sami spomenuli, što da<br />
ne ponovimo, je Vlada 17. jula 2008. godine prihvatila inicijativu Ministarstva kulture za<br />
revitalizaciju Doma revolucije u Nikšiću. Tom inicijativom predviđeno je da završetkom<br />
izgradnje i prenamjenom započetog objekta bude obezbijeđeno 10 hiljada kvadratnih<br />
metara za kulturne sadržaje iz različitih oblasti kulture umjetnosti. To podrazumijeva i<br />
odgovarajuće prostore namijenjene pozorišnoj umjetnosti. U ovoj inicijativu nijesmo<br />
zaboravili Nikšićko pozorište koje spominjete, instituciju veoma bogate tradicije koja će<br />
imati svoj savremeno opremljeni prostor u rekonstruisanom Domu revolucije. Istovremeno,<br />
sa prihvatanjem ove inicijative, Vlada je zadužila Ministarstvo kulture da u saradnji<br />
sa Direkcijom javnih radova, tadašnjim Ministarstvom za ekonomski razvoj i Opštinom<br />
Nikšić, pripremi studiju prenamjene ovog objekta. Studiju prenamjene ovog objekta uradio<br />
je Marko Mušič, autor glavnog projekta objekta Doma Revolucije u Nikšiću. Ova<br />
studija je potvrdila održivost svih segmenata objekta, uz odgovarajuće namjensko pretprojektovanje<br />
raspoloživih površina.<br />
Podsjetiću Vas, gospođo Peković, da je nedugo po usvajanju naše inicijative da<br />
gradimo a ne da rušimo Dom revolucije, nastupila vrlo dramatična ekonomske kriza koja<br />
nije zaobišla Crnu Goru. Podsjetićemo se zajedno i ovom prilikom da smo tada imali 8%<br />
procenata stope rasta koja je tendirala da u narednoj godini bude cijelih 11%. Kriza je<br />
učinila svoje, koja ni nas nije zaobišla i moram vam reći da nije bilo drugog razloga zbog<br />
koga je cijela ova inicijativa usporena i planovi za realizaciju ovog projekta zbog finansijske<br />
krize su dramatično izmijenjeni. Znamo, i Vi i ja i mnogi od nas da se kriza najviše<br />
reperkutuje na ono što se zove duhovna platforma života i ono što se zove kultura. Ipak,<br />
sa jasnom sviješću da je objekat sa takvim sadržajima zaista neophodan i Nikšiću i Crnoj<br />
Gori, Vlada, Ministarstvo kulture, Direkcija za javne radove i Opština Nikšić odlučno<br />
istrajavaju u namjeri da Dom revolucije bude završen.<br />
Kad govorite o desetinama miliona, to aproksimaktivno može da izgleda i<br />
nedostižno. Međutim, riječ je o procjenama koje bi se ticale investicije od 25 do 30 miliona.<br />
Ja sam na ovu temu u čestim konsultacijama sa timom koji se time bavi i prije svega<br />
sa premijerom Lukšićem i iznalazimo rješenje kako i na koji način da se dođe do tog<br />
iznosa sredstava koji u ovom trenutku predstavlja ogromnu investiciju. Pa zato master<br />
planom za ulaganje u infrastrukturu u sektorima obrazovanja, zdravlja, kulture, sporta i<br />
državne uprave za period od 2011. do 2020. godine, koji je Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> usvojila na<br />
sjednici od 27. januara 2011, predviđeno je da bude završena izgradnja Doma revolucije u<br />
Nikšiću sa novim namjenskim sadržajima. Ovo je najveća planirana investicija u sektoru<br />
kulture koja će biti realizovana i po principu privatnog javnog partnerstva.<br />
Uvažena gospođo Peković, složićemo se i da odgovornost za razvoj kulture ne<br />
pripada samo Vladi i državnim institucijama, već i lokalnim zajednicama i upravama.<br />
Zato je Ministarstvo kulture, ovoga puta sa zadovoljstvom, i konačno i prihvatilo i<br />
podržalo inicijativu Opštine Nikšić /Prekid/ rekonstukcija sale 18. septembar. Realizacijom<br />
ovog projekta biće obezbijeđen savremeni prostor čija će primarna namjera biti u<br />
službi kulturne produkcije. Na taj način će do konačnog završetka Doma revolucije biti<br />
obezbijeđen odgovarajući prostor, neophodan za normalno odvijanje umjetničkih, kulturnih<br />
programa.<br />
Takođe, gospođo Peković, želim da Vam kažem da sam inicijator da se u što<br />
kraćem roku adaptira i sala 213 u Nikšiću, tako da uz dobru spregu sa lokalnom samou-<br />
- 208 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
pravom u Nikšiću možda nešto od svega toga možemo ubrzo u dogledno vrijeme završiti.<br />
Dakle, moja obećanja koja sam dao na početku ministarskog angažmana, to je<br />
bilo ne više od tri godine, ali i moje profesionalne, građanske i rediteljske težnje da u<br />
Nikšiću budu konačno obezbijeđeni odgovarajući uslovi za razvoj pozorišta i ostalih umjetnosti<br />
sadržani su programskim aktivnostima Vlade <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, koje sam vam ukratko<br />
i naveo u mom odgovoru. Optimizam nas nije napustio, bez obzira na prepreke koje su<br />
nam se našle na putu realizacije ovoga projekta i saglasni smo oko toga da ovo pitanje u<br />
Nikšiću konačno jednom za svagda mora i treba da bude riješeno.<br />
Zahvaljujem na pažnji.<br />
VESELINKA PEKOVIĆ:<br />
Hvala, gospodine ministre.<br />
Optimizam nije vas napustio, ali Nikšićane jeste odavno, ne samo kad je u pitanju<br />
kultura, nego uopšte stanje u Nikšiću i u oblasti privrede nekad i kulturnog, i industrijskog,<br />
i grada đaka, studenata, grada koji je zapošljavao samo u Željezari 7.500 radnika,<br />
u Elektroprivredi 1.500, u Boksitima 2.800, u Pivari koja je cijeli svijet snabdijevala<br />
nikšićkim pivom 700 radnika u Javorku, a još toliko u Metalcu i Onogoštu, oko 2.000 u<br />
PTK-u. Cijelih 20.000 radnika je imao Nikšić i naravno svoje pozorište. Dijelim ja Vaše<br />
stavove, gospodine ministre, ali Vi ništa ne radite po pitanju realizacije tih stavova, s tom<br />
razlikom što ste Vi ministar kulture, pa možete nešto učiniti, a ja opozicioni poslanik.<br />
Da li Ministarstvo kulture obmanjuje građane, ili je u pitanju samo obmana ministra<br />
kulture? Zgrada Gradskog pozorišta starog osam decenija je srušena, iako Nikšićanima<br />
vrijedan i značajan objekat sa istorijskog i kulturnog stanovišta. Iako je objekat srušen<br />
prije dvije godine tu još uvijek zjapi rupa i to u centru grada, a lokalna vlast je to izdala<br />
za izgradnju poslovnog objekta poslovnog tržnog centra na mjestu Gradskog pozorišta.<br />
Čudna mi čuda. Simbol surove tranzicije koja je progutala sve što nekad bijaše lijepo, a<br />
promovisala novi moral i sistem vrijednosti za mnoge je 16. februar 2008. godine kada je<br />
srušena zgrada ovdašnjeg pozorišta. Kako je to bilo tužno priča jedan nikšićki boem i glumac.<br />
Dan kada smo mi u Hotelu Onogoštu jer dugo nijesmo imali gdje predavali nagrade<br />
na Međunarodnom festivalu glumca, kojeg uzgred budi rečeno neće biti u Nikšiću ove<br />
godine, tamo na uglu Njegoševe tajkunski bager je urušio našu zgradu staru 80 godina.<br />
U Onogoštu su bili ministar kulture i gradonačelnik ne shvatajući da u to vrijeme na ulici<br />
ljudi plaču pred prizorom nestajanja srca i duha Nikšića. Centar Nikšića u šali Nikšićani<br />
zovu taraboš grad jer sličnih rupa i ruševina ograđenih tarabama ima svuda u centru<br />
grada, od Doma revolucije do nekadašnjeg Doma vojske koji su urasli u korov. Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala.<br />
Sljedeće pitanje kolege Genci Nimanbegua.<br />
GENCI NIMANBEGU:<br />
Hvala, potpredsjedniče Rastoder. Poštovani ministre Mićunoviću, poštovane kolege<br />
i koleginice poslanice, poštovani građani,<br />
Objekti kulture u Opštini Ulcinj na koje smo veoma ponosni i kojima se dičimo<br />
su zapušteni i ostavljeni u nebrizi od strane države, bilo lokalne, bilo republičke izvršne<br />
vlasti. Ulcinj, grad sa 2.500 godina tradicije i Šas se trebaju zaštiti i restaurisati u potpunosti.<br />
Nova arheološka i etnološka istraživanja se trebaju raditi da bi se javnosti pred-<br />
- 209 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
stavila naša slavna tradicija. Mi se zalažemo za dalje investicije u spomenike kulture, ne<br />
samo radi obnavljanja, čuvanja tradicije, nego i razvijanja kulturnog turizma. Stari grad<br />
Kaljaja u Ulcinju predstavlja najvažniji objekat kulture, kulturne baštine u ovoj opštini.<br />
Istorijski je pod raznim osvajačima pretrpio brojna razaranja, ali i obnove.<br />
U SFRJ je uvršten u spomenike kulture, a poslije zemljotresa 1979. godine renoviran<br />
je dio muzejskog kompleksa: Citadela, Kula Balšića, crkva, džamija kao i Etnološki<br />
muzej. Tih godina obnovljen je i južni i sjeverozapadni dio bedema.<br />
Tokom 2007. godine počela je izgradnja objekta na lokalitetu Fusha e Topave, na<br />
jugozapadnom dijelu Kaljaje. Ovaj objekat je izazvao veliko interesovanje javnosti zbog<br />
niza kontraverzi koje su pratile proces povraćaja zemljišta, a posebno gradnje na prostoru<br />
koji je bio sportski poligon, prvo opštine Ulcinj, a poslije samih starograđana.<br />
Već duži period na objektu se ne izvode radovi i betonska građevina sa crvenim<br />
ciglama, koja ne priliči objektu kulture, dijelu nacionalne kulturne baštine, ruži pogled i<br />
izgled ovog dijela grada.<br />
Stoga vam u skladu sa članom 187, Poslovnika Skupštine <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> upućujem<br />
sljedeće pitanje:<br />
Da li ste lično vidjeli izgled i veličinu ovog objekta? Da li se to uklapa u konzervatorske<br />
uslove koje je dao Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, sadašnja<br />
Uprava za zaštitu kulturne baštine? Da li su predstavnici Ministarstva ili Uprava posjetili<br />
pomenuto gradilište da bi uporedili poštovanje zakona i ostvarili saradnju sa nadležnim<br />
ministarstvom i Opštinom Ulcinj i provjerili poštovanje uslova iz građevinske dozvole?<br />
Da li ovakav atak na spomenik kulture ugrožava status Starog grada, kao dijela kulturne<br />
baštine, a posebno da li umanjuje mogućnost da se ikada kandiduje na spisku UNESCO-a<br />
kao djela svjetske kulturne baštine?<br />
Napominjem, da to nije jedini, ali je svakako najupečatljiviji napad na ovaj<br />
dragocjeni spomenik kulture. Da li su uporedili stanje danas sa stanjem od vremena<br />
proglašenja Starog grada za spomenik kulture?<br />
Očekujem i pisani odgovor. Zahvaljujem.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Ministar Mićunović.<br />
BRANISLAV MIĆUNOVIĆ:<br />
Poštovani poslaniče Nimanbegu,<br />
Počeću sa objektom na lokaciji Fusha e Topave u Starom gradu Ulcinj i nastojaću<br />
da Vam u što kraćem vremenu predočim hronologiju izgradnje ovog objekta.<br />
Sekretarijat za urbanizam i uređenje prostora Opštine Ulcinj rješenjem broj<br />
063696/1 - 2006 od 23.11.2006. godine odobrio je investitor iz Ulcinja lokaciju za<br />
izgradnju poslovno-stambenog objekta označenim brojevima 169, 172, 173 u okviru<br />
urbanističkog projekta Stari grad, na dijelu katastarske parcele broj 236/01 Kalaj Ulcinj u<br />
površini 238 metara kvadratnih i spratnosti P+2, prizemlje i dva sprata. Nakon toga, isti<br />
organ je rješenjem broj 064046/1 2006 od 17.02.2006. godine izdao odobrenje investitoru<br />
za izgradnju navedenih objekata.<br />
Republički zavod za zaštitu spomenika kulture je 1998. godine izdao konzervatorske<br />
uslove za projektovanje izgradnje objekata na ovoj lokaciji, kojima su propisani horizontalni<br />
gabariti identični ranije porušenim objektima i spratnost P+2, gledano sa kote<br />
- 210 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
prizemlja, odnosno prilaznog puta kojim se obezbjeđuje vizuelna veza sa morem. Takođe,<br />
konzervatorskim uslovima je predviđeno da se objekti projektuju i grade u skladu sa primjerima<br />
tradicionalne arhitekture Staroga grada Ulcinja, kako ne bi došlo do narušavanja<br />
ambijentalne cjeline, odnosno kako bi se unaprijedili urbanističko-prostorni odnosi. U<br />
skladu sa izdatim konzervatorskim uslovima, Republički zavod za zaštitu spomenika kulture<br />
2002. godine dao je saglasnost na glavni projekat za izgradnju objekata je uslov da<br />
se otklone nedostaci i u pogledu projektovanih fasada, zidanih otvora i krovova. U toku<br />
izgradnje objekata, investitor je tražio od Republičkog zavoda saglasnost za povećanje<br />
spratnosti za što Zavod nije dao odobrenje. Na zahtijev Društva prijatelja Starog grada<br />
od 05.10.2007. godine Zavod je izvršio nadzor u vezi sa postavljanjem ograde na ovom<br />
gradilištu i utvrdio da je ograda oko gradilišta postavljena u skladu sa zakonom. Ministarstvo<br />
kulture 2004. godine formiralo je stručnu komisiju za utvrđivanje stanje nepokretne<br />
kulturne baštine u Crnoj Gori koja je pored ostalog sagledala i stanje Starog grada Ulcinja.Tada<br />
je utvrđeno da je na ovoj kulturno- istorijskoj cjelini izvršeno više nelegalnih<br />
radova. U vrijeme rada komisije radovi na izgradnji stambeno-poslovnih objekata na koje<br />
se odnosi vaše pitanje nijesu bili započeti. Nakon toga, stručna služba Republičkog zavoda<br />
za zaštitu spomenika i kulture u toku 2008. godine obišla je Stri grad Ulcinj i utvrdila<br />
da se u njemu i dalje izvode nelegalni radovi. O tome je sačinjen izveštaj koji je dostavljen<br />
predsjedniku Opštine Ulcinj sa zahijevom za preduzimanje odgovarajućih zakonskih<br />
mjera kojima bi bili suzbijani i eliminisani nelegalna gradnja i sve vrste nelegalnih radova<br />
u starom gradu.<br />
Radi pouzdanog odgovora na dio vašeg pitanja koji se odnosi na konzervatorske<br />
usluge Republičkog zavoda, ova institucija će narednih dana odraditi dio i svoje<br />
nadležnosti i sačiniti izveštaj nakon čega ću vam odgovoriti i u pisanoj formi. I u konačnom<br />
podsjetiću na to da je nadzor nad poštovanjem uslova propisanih građevinskom dozvolom<br />
u nadležnosti Opštine u ovom slučaju Opštine Ulcinj.<br />
Kada je riječ o dijelu vašeg pitanja koje se odnosi na sadašnje stanje Staroga grada<br />
Ulcinj u odnosu na 1961. godinu kada je proglašen nepokretnim zaštićenim spomenikom<br />
kulture prema važećem Zakonu o zaštiti kulturnih dobara on je danas zaštićen kao kulturno-istorijska<br />
cjelina i ima status nepokretno kultunog dobra, odgovor je da je stanje znatno<br />
bolje. Nakon zemljotresa 1979. godine izvedena je stručna sanacija i prevođenje namjeni<br />
njegovog najvećeg dijela. Kada je riječ, gospodine poslaniče, o kandidaturi Starog<br />
grada za Unesko listu svjetske bapštine, siguran sam da pratite sve što činimo kada je<br />
kao primjer kandidatura istoriskog jezgra Cetinja u pitanju te da ste kroz te naše napore<br />
upoznati i sa činjenicom koliko je kompleksan dugotrajan taj proces. Pored procjene valvorizacije<br />
inzvarednih univerzalnih vrijednosti, autentičnosti i integriteta nominovanog<br />
kulturnog dobra, taj posao podrazumijva konsenzus svih relevantnih subjekata zaštite,<br />
opština, vlasnici, institucije zaštite kulturnih dobara, kao i odgovarajućih... i potrebnih<br />
urbanističko-planskih dokumenata kojima će se indentifikovati dugoročni i kratkorični<br />
rizici i definisati odgovarajuće mjere zaštite i održivog korišćenja. Upravo kroz te kompleksne<br />
poslove u kojima učestvuje veliki broj stručnjaka moguće je otkloniti sve potencijalne<br />
opasnosti od devastacije kulturnog dobra, jednako kao što i postojeće devastacije<br />
mogu biti otklonjenje sprovođenjem odgovarajućih mjera zaštite. U Ministarstvu kulture<br />
smo uvjereni da Stari grad Ulcinj ima potencijal da u narednom periodu bude predmet<br />
pažnje eksperata koji će procijeniti mogućnost njegove kandidature za Uneskovu listu<br />
svetske baštine, nakon čega će Ministarstvo kulture u saradnji sa nacionalnom komisijom<br />
- 211 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
pristupiti neophodnoj proceduri koja je potrebna u tom procesu kako bismo Stari grad<br />
Ulcinj s nadom stavili na Uneskovu listu svjetske baštine. Hvala vam na pažnji.<br />
PREDŚEDAVJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala vam, ministre Mićunoviću.<br />
Kolega Nimanbegu.<br />
GENCI NIMANBEGU:<br />
Poštovani, ja nisma dobio pisani odgovor da bih mogao kvalitetnije komentarisati<br />
vaš odgovor, iz toga dozvolite da ću biti fokusiran na neke druge stvari. Niste mi odgovorili<br />
da li ste lično vidjeli ovaj izgled građevine. Niste mi odgovorili, a mogu vam reći<br />
da je to atak na taj dio Starog grada, to je dio Starog grada koji se vidi sa mora i morate<br />
ovu informaciju odmah prenijeti i pokrenuti aktivnosti. Ta devastacija koju pominjem,<br />
nije samo u tom dijelu Starog grada, devastacije ima i u drugim djelovima Starog grada.<br />
Vaš Zavod je dao tada i neka uslovna rešenja za neke gradnje koji se moraju dovesti u red<br />
za druge gradnje. Ovdje se govori o jednom liftu i ja sam procijenio da vi kao ministar<br />
kulture ste možda i najpozvanija adresa za pravilnu reakciju da bi se valvorizovao Stari<br />
grad i ... devastacije koja je evidentna. Vi ste zadovoljni stanjem u Starom gradu, ali ja<br />
vas moram upoznati sa time da muzej u Starom gradu je slomljenih prozora, da nemaju<br />
novca investirati u njega, da u cijelom objekatu toaleti ne rade, to je u sitaciji kad lokalna<br />
samouprava ne vrši svoju dužnost. Mi kao partija uvijek ističemo da smo za dalju decentralizaciju,<br />
ali situaciju kad lokalna vlast vrši svoju dužnost mi smo prinuđeni da se obratimo<br />
državnim organimna što ja ovom prilikom činim. Ja očekujem vaš pisani odgovor i<br />
reakciju na ovo što sam pokrenuo i pravo me čudi da uprava koju vi imate u svom Resoru<br />
za zaštitu kulturne baštine nema web sajt.<br />
Vi ste bili u obavezi prije tačno, ističe šest mjeseci, usvajanje zakona, da su oni<br />
već trebali biti reformisani, jer ta uprava ovih godina gdje smo mi bili u produženoj<br />
tradiciji siguran sam da nije vršila svoju dužnost u skladu sa svjim obavezama i zakonima.<br />
Uzimajući u obzir teške uslove na koje su bili prinuđeni, jer svi smo mi bili u neko<br />
doba zbunjeni količinama novca, stranih investicija, obećanjima koje se dešavaju u Crnoj<br />
Gori pa smo mislili da će se nešto graditi ovdje tipa Monaka, Dubaija i možda smo ćutali<br />
kad nismo trebali. Ovo vam je glas zajednice iz Ulcinja da pokrenete pitanja i riješite<br />
zaštitu kultuno-istorijskog spomenika prve kategorije, jer mi kao građani ne samo da to<br />
zaslužujemo nego to je naša obaveza za naša pokoljenja. Zahvaljujem.<br />
PREDŚEDAVJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala i vama, kolega Nimanbegu.<br />
Imamo još jedno pitanje. Poslanik Budimir Aleksić ima pitanje za ministra<br />
Mićunovića.<br />
BUDIMIR ALEKSIĆ:<br />
Moje pitanje Vladi glasi:<br />
Da li Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> namjerava da u komunikacji sa Vladom Republike Albanije<br />
sagleda stanje u kome se nalazi manastir Svetog Srđa na Bojani i preduzme mjere<br />
da se ovaj kultuno-istorijski spomenik obnovi?<br />
Naime, manastir Svetog Sergija Joaha ili što bi rimokatolici rekli Vlaha, to je<br />
- 212 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
zaštitnik Dubrovnika, riječ je o sirijskim hrišćanskim mučenicima iz trećeg vijeka, nalazi<br />
se šest kilometar južno od Skadra niz rijeku Bojanu na njenoj lijevoj obali što znači da se<br />
danas nalazi na albanskoj strani i neraskidivo je vezan za istoriju dinastije Vojislavljevića.<br />
Kao što je poznato u ovom manastiru je sahranjen kralj Mihailo Vojislavljević, sin<br />
rodonačelnika dinastije Stefana Vojislava, a zatim i njegov sin Bodin. Tu su još sahranjena<br />
Bodinova braća Vladimir i kralj Dobroslav II kao i kralj Gradihna. Kralj Bodin je obnovio<br />
ovaj manastir koje se pretpostavlja da potiče još iz šestog vijeka. Na dva sačuvana<br />
natpisa na ruševinama ovog manastira sredinom prošlog vijeka moglo se pročitati da<br />
je manstir iz osnova obnovila 1290. kraljica Jelena Anžujska, porijeklom francuskinja,<br />
a žena srpskog kralja Uroša I Nemanjića. Četiri godine posle njene smrti njen sin kralj<br />
Milutin, poznati ktitor Gračanice i najveći ktitor u istoriji srpskih vladara, takođe obnavlja<br />
manastir Svetog Srđa na Bojani 1318. godine o čemu je takođe postojao zapis iznad<br />
manastirskih vrata.<br />
Kao što se ne zna kad je ovaj manastir nastao tako se ne zna ni kad je srušen. Zna<br />
se da je više puta bio rušen i obnavljan da bi na kraju bio skoro potpuno uništen. Inače, o<br />
njemu je 1880. godine pisao Ivan Jestrebov, naučnik i publicista, ruski konzul u Skadru,<br />
u svom poznatom radu koji je objavio u “Glasniku srpske kraljevske akademije” pod<br />
nazivom “O pravoslavnim srpskim starim i novim crkvama u staroj Zeti”. Imajući sve<br />
ovo u vidu nije teško zaključiti koliki je značaj ovog manastira ovog kulturno-istorijskog<br />
spomenika za istoriju i tradiciju ovih prostora na koju se makar deklarativno poziva<br />
današnja Crna Gora, kao što znamo konstruiše se kontinuitet Duklja, Zeta, Crna Gora.<br />
Priča o Duklji i dukljanstvu traje evo 15 godina neprestano. Imajući sve to u vidu mene<br />
baš zanima šta ste uradili, je li vam uopšte palo na pamet da posjeti neko iz Vlade taj manastir<br />
i da eventualno pokuša da u dogovoru sa albanskim vlastima taj manastir obnovi.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala.<br />
Ministar Mićunović.<br />
BRANISLAV MIĆUNOVIĆ:<br />
Poštovani predsjedavajući, uvaženi dame i gospodo poslanici, poštovani gospodine<br />
Aleksiću,<br />
Odredbom člnana 6 Zakona o zaštiti kulturnih dobara utvrđena je obaveza države<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> da se stara o zaštiti i očuvanju dobara koja se nalaze u inostranstvu ako su<br />
od značaja za njenu istoriju i kulturu. To je zakon koji ste ovdje izglasali krajem prošle<br />
godine. S obzirom na to da se manstir Svetog Srđa tj. manastir Svetog Sergeja Joaha na<br />
Bojani nalazi u Republici Albaniji, Crna Gora sada može da realizuje njegovu zaštitu i<br />
očuvanje, ali samo na osnovu bilateralne saradnje sa ovom susjednom državom. U novembru<br />
2009. godine zaključen je sporazum o kulturnoj saradnji između Ministarstva<br />
kulture <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i Ministarstva turizma, kulture, omladine i sporta Republke Albanije,<br />
kojim su se dvije države obavezale da će u oblasti kulturne baštine između ostalog razvijati<br />
saradnju na istraživanju, zaštiti i očuvanju kulturnih dobara od obostranog interesa.<br />
Zahvaljujući ovom sporazumu Ministarstvo kulture i ustanove kulture iz njegove<br />
nadležnosti tražiće relevantne podatke, dokumentaciju o istorijskoj genezi ovog objekta<br />
na osnovu kojih bi on bio uvršten u dobra od značaja za kulturu i istoriju <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. U<br />
tom smislu Minstarstvo kulture će insistirati da se u saradnji sa nadležnim institucijama<br />
- 213 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
Republike Albanije obnove odgovarajuća arheološka i druga istraživanja radi pravilne<br />
indetifikacije ovog sakralnog objekta i njegove povezanosti sa značajnim ličnostima iz<br />
crnogorske istorije kako ste i naveli.<br />
Na osnvu istraživačkih nalaza Ministarstvo kulture će planirati dalje aktivnosti u<br />
pogledu zaštite i očuvanju ovoga objekta. Hvala vam na pažnji.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala i vama.<br />
Pravo na komentar odgovora.<br />
BUDIMIR ALEKSIĆ:<br />
Imate u planu da na osnovu tog bilateralnog sporazuma sa Albanijom, zapravo<br />
obavezali ste se da ćete to da uradite i da ovaj kulturno- istorijski spomenik iz naše<br />
prošlosti može biti crnogoski. Ovo je iz vremena 500 godina prije nego što se Crna Gora<br />
pominje u bilo kom smislu. To je dukljansko-zetski period koji nema veze sa kasnije<br />
Crnom Gorom, ali to je druga priča. Važno je da ćete vi to da uadite, ali ja sam skeptik.<br />
Na žalost, imajući u vidu kako ova država vodi računa o spomenicima koji su iz crnogorske<br />
istorije iz doba Petrovića iz 19 vijeka, 18, o tome sam jednom prilikom govorio, o<br />
brizi, odnosno nebrizi države o spomenicima kulture na Njegušima. U pitanju je crkva<br />
u kojoj su sahranjeni Njegoševi roditelji, rodna kuća njegovih roditelja, zatim grob oca<br />
knjaza Danila i tako dalje, svi ti spomenici koji su ruševine oni su pod zaštitom države i<br />
tu piše, veli Zakonom zaštićeno, a kako je zaštićeno vidimo po ovim fotografijama to su<br />
sve ruševine. Evo, koleginica Peković stalno ističe i govori o Nikšiću, da ja ne budem dosadan<br />
da ne plagiram i da ne ulazim u prostor njenog interesovanja. Dvorac kralja Nikole<br />
u Nikšiću koji je iz 19. Vijeka, kojim se ponosio ne samo kralj Nikola nego i brojne<br />
generacije nakon njega, prepušten je zubu vremena. Država i lokalna vlast nemaju novca<br />
da od propadanja sačuvaju to jedinstveno arhitektonsko zdanje i istorisko zdanje iz toga<br />
vremena.<br />
Brojni eksponati u muzeju u Dvorcu kralja Nikole gdje je smješten zavičajni<br />
muzej su ugorženi, a voda je našla put do nekoliko prostorija u gornjem dijelu zgrade,<br />
dakle kaplje. Prema tome, imajući to u vidu, ja sam skeptik, ali dabogda da vi to realizujete<br />
i ostvarite. Ne možete se žaliti da nema para, opet kažem, samo za Madonin koncert<br />
izdvojeno je na Jazu 5 miliona dolara. Ako za Madonu ima 5 miliona dolara onda za ove<br />
Vojislavljeviće, Petroviće sve sa kojim se diči i ponosi današnja Crna Gora za njihove<br />
temelje ovog prostora i ovog naroda valjda se moglo izdvojiti 500 hiljada. Sad je bila<br />
Severina u Plavu, ne znam kojom je sumom ona obasuta, ali siguran sam da nijesu ni to<br />
bile male pare, 50 hiljada. Malo li je i 15 hiljada u ovoj krizi, kako kaže ministar, koja<br />
nas je stisla, ali kojoj ćemo odoljeti. Ja se nadam da će manastir Svetog Srđa na Bojani<br />
zablistati u punom sjaju i tek ću ja onda povjerovati da ste vi zaista crnogorske patriote i<br />
da vaša priča o državnosti, patriotizmu i dukljanstvu nije plod, što bi kolega Medojević<br />
rekao, potrebe da se kriminalne strukture vlasti zaođenu pričom o svetinji crnogorske<br />
državnosti i o patriotizmu.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:<br />
Hvala kolegi Aleksiću, hvala ministru Mićunoviću.<br />
Dobrodošlica ministru Radunoviću i set pitanja za ministra zdravlja.<br />
- 214 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
PREDŚEDAVJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Došli smo do pitanja koja su upućena Ministarstvu zdravlja, pozdravljam ministra<br />
Radunovića i odmah dajem riječ kolegi Pupoviću.<br />
Izvolite, a neka se pripremi kolega Zoran Jelić.<br />
MILOJE PUPOVIĆ:<br />
Hvala.<br />
Pitanje glasi:<br />
Koliko se pacijenata nalazi na listama čekanja, odnosno koliko će vremena trebati<br />
čekati u Kliničko-bolničkom centru Podgorica za koronarografiju kod stabilne angine<br />
pektoris, ugradnju proteze zloba kuka kod degenerativnog oboljenja i operaciju tumora<br />
dojke zbog sumnje na maliginitet?<br />
Obrazloženje: Koronarografijom se dobija prikaz anatomskog izgleda i funkcije<br />
arterija koje ishranjuju srce i precizno određuje mjesto i obim njihovog suženja skoro<br />
slobodno možemo reći da bez nje ne znamo kakvo je stanje srčanih arterija. Ugradnja<br />
proteze kuka se radi kod odmaklih degerativnih oboljenja zgloba kuka, kod okoštavanja<br />
u starosti, kod nekroze i sl. Kada su u pitanju tumori dojke sumnjivi na malignitet svako<br />
odlaganje i stavljanje na listu čekanja je nedopustivo. Ni pregled najbljeg hirurga onkologa,<br />
ni ultrazvuk, ni mamografija, ni biopsija iglom ne mogu uvijek dati pouzdane podatke<br />
da li je promjena dobroćudna ili maligna. Izabrao sam ove tri stvari, jer mi se čine da one<br />
nekako nabolje bar stručnoj javnosti govore šta može da čeka, a šta ne. U ispitivanjima<br />
javnog mjenja najveći broj građana kao najočigledniji problem u zdravstvu pominje dugo<br />
čekanje na pojedine specijalističke preglede, dijagnostike, procedure i intervencije. Dakle,<br />
oni ovo češće pominju kao problem nego tehnološku neopremljenst, stručnost kadrova<br />
ili nefomalna plaćanja. Liste čekanja su velikim dijelom pokazatelj kakva je zdrvstven<br />
služba u nekoj državi. One postoje u dosta zemalja u svijetu kao način da se obezbijedi<br />
kakva takva pravičnost. Kod nas su polako došle i odomaćile se prije desetak godina.<br />
Prvo nismo priznavali da postoje, potom je stidljivo priznavano da postoje ali da na njima<br />
nam onih koji čekaju i da ćemo mi to brzo postići tako se sticao utisak da će biti ukinute.<br />
Međutim ovih dana su ozvaničene od strane Kliničkog centra <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> odlukom obrazovanja<br />
u listi čekanja za ovih desetak i nešto više godina imali smo sitaciju da tu nije bilo<br />
nikakvog reda, da se niej poštvalo ono što se zakazivalo. Imali ste da vam kažu ostavite<br />
nam telefon mi ćemo vam pozvati pa vas nikad ne pozovu ili vam daju neki telefon na<br />
koji se niko ne javlja. O profesionalnosti i ljubaznosti onih kod kojh ste to zakazivali da i<br />
ne govorim. Hvala.<br />
PREDŚEDAVJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljuem.<br />
Izvolite.<br />
MIODRAG RADUNOVIĆ:<br />
Poštovani predsjedavajući, uvažene dame i gospodo,<br />
U okviru odgovora poslanici Nataši Vuković dao sam i dio odgovora na vaše<br />
poslaničko pitanje, pošto je sličnih osnova. Liste čekanja se formiraju u Kliničkom centru<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> na osnovu odluke o obrazovanju lista čekanja od 8. jula 2011. godine i koje se<br />
nalaze na Internet stranici ustanove www.kccg.me. Liste su formirane u organizacionim<br />
- 215 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
jedinicama za sljedeće procedure: centar za kardiohirurgiju, hiruške intervencije na srcu,<br />
centar za kardiologiju, redovna ugradnja stentova, ... redovne i hitne, klinika za ortopediju,<br />
ugradnja vještačkog kuka, klinika za onkologiju i radioterapiju, ambulantno zračenje,<br />
zračenje u bolničkim uslovima, zračenje dojke i palijativno zračenje. Po informacijama<br />
dobijenim iz Kliničkog centra, na koronografiju kod stabilne angine pektoris pacijenti<br />
čekaju dva i po do tri mjeseca. S obzirom da se liste formiraju za redovnu koronografiju,<br />
nije moguće dati tačan podatak o broju pacijenata sa stabilnom anginom pektoris koji<br />
čekaju ovu proceduru, jer se na listi osim njih nalaze i pacijenti sa drugim bolestima,<br />
oboljenjima srčanog mišića, poremećajima srčanog ritma. Na internet stranici imamo 69<br />
šifrovanih pacijenata za hitne, za stentove 188 pacijenata i za redovnu koronografiju 208<br />
pacijenata. Operativnu intervenciju ugradnje totalne proteze kuka rade praktično svi ortopedi<br />
na klinici za ortopediju i traumatologiju Kliničkog centra <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, tako da na ovu<br />
vrstu operacije ne čeka veliki broj pacijenata. Dužina čekanja u posljednje vrijeme iznosu<br />
od mjesec i po dana do tri mjeseca, u zavisnosti od ljekara za koga se pacijent opredijelio.<br />
Jedino ukoliko pacijent insistira da operaciju uradi određeni ortoped, onda može da čeka<br />
do tri mjeseca. Ukoliko se desi da pacijentu ortoped zakaže operativnu intervenciju u periodu<br />
dužem od tri mjeseca od dana kada se javio na pregled, pacijent se može javiti direktoru<br />
klinike za ortopediju koja će mu navedenu operativnu intervenciju zakazati u roku od<br />
tri mjeseca kod nekog od ortopeda. Spisak planiranih prijema za ugradnju totalne proteze<br />
kuka kod deginativnih oboljenja sa ličnim podacima pacijenta, dostavlja se dvomjesečno<br />
direktoru Kliničkog centra, nakon čega se shodno Zakonu o zaštiti ličnih podataka javno<br />
iznosi sa ličnim šiframa pacijenata i objavljuje na veb stranici, kao i na pultu ambulantne<br />
klinike za ortopediju i traumatologiju, na ulaznim vratima klinike za ortopediju i traumatologiju.<br />
Pojašnjenje. Pacijent koji se javi na pregled neposredno poslije objavljivanja<br />
spiska, a indikovana mu je ugradnja totalne proteze kuka, može očekivati da će se naći<br />
na sljedećem spisku koji će biti objavljen. U ljetnjem periodu, posebno u julu i avgustu<br />
za vrijeme turističke sezone, na klinici je povećan priliv pacijenata sa traumama. Osim<br />
toga, to je i period kada većina ljekara i ostalih zaposlenih koriste godišnji odmor, pa se<br />
iz navedenih razloga ove operativne intervencije u pomenutom periodu ne rade, tako da<br />
nema ni lista čekanja za ova dva mjeseca. Dešava se da usled neplaniranog priliva pacijenata<br />
sa povredama i tokom mjeseci kada se rade ovakve operativne intervencije na kratko<br />
vrijeme mora odložiti već zakazani prijem.<br />
Što se tiče operacije tumora dojke, zbog sumnje na malignitet, od trenutka javljanja<br />
pacijentkinje na konzilijum za dojku na kojem je donesena odluka za operativni zahvat,<br />
operativno liječenje se zakazuje najviše za tri do četiri nedjelje, što je evropski standard.<br />
Sa raspoloživim postavljenim fondom i mogućnostima operacionog bloka, mjesečno se<br />
uradi oko 35 do 40 operacija. Ima lista čekanja, oni su i zvanično sada na sajtovima<br />
javnih zdravstvenih ustanova, ali uz opremanje, edukaciju i stvaranje sopstvenog kadra,<br />
unaprijeđena je zdravstvena zaštita. Mogu vam reći da u odnosu na 2006. godinu kada<br />
je u Kliničkom centru bilo 29.397 hospitalizovanih bolesnika, u 2010. godini, pravim<br />
paralelu, bilo je 33.367, što govori o povećanju 13% ukupno hospitalizovanih bolesnika.<br />
Broj operacija je, takođe, uvećan za 1156 operacija u odnosu na 2006. godinu. Što se tiče<br />
koronografija, imali smo u 2006. godini 1399 koronografija sa plasiranih 400 stentova, a<br />
u prošloj godini 2588 koronografija i plasiranih 850 stentova, što u stvari govori o potrebi<br />
i našim kapacitetima, odnosno izuzetno kvalitetnom kadru na invazivnoj dijagnostici,<br />
kao i opreme jer smo kupili novi angiograf. Oko broja operacija na kardiohirurgiji, 2006.<br />
- 216 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
godine bilo je 130 operacija, dužina čekanja je bila blizu dvije godine, danas se čeka tri do<br />
pet mjeseci. Prošle godine je bilo 416 operacija na otvorenom srcu, a u prvih šest mjeseci<br />
ove godine 226, što govori ako se nastavi ovim trendom do kraja godine biće operisano<br />
oko 500 ljudi u Crnoj Gori, što čini 78% evropskog standarda. Vi znate da je projekcija<br />
1000 operisanih na otvorenom srcu na milion stanovnika u odnosu na broj građana <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong>. Hvala vam.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Hvala vama.<br />
Kolega Pupović.<br />
MILOJE PUPOVIĆ:<br />
Nadam se da su dosta ovoga građani čuli i razumjeli i da će vas držati za riječ za<br />
ono što ste obećali. Dali ste neke podatke za stvari za koje nijesam pitao, to je lijep marketing,<br />
ali hvala vam i na tome. Što se tiče koronografije, mislim da rok od dva i po do tri<br />
mjeseca čekanja nije dug ako se radi o stabilnoj angini pektoris. Međutim, bojim se da ni<br />
najbolji kardiolog, bez ovog kontraksnog snimanja, ne zna koliki je rizik o stanokardičnih<br />
bolova. Kada je u pitanju ugradnja proteze kuka, navodite rok od jedan i po do tri mjeseca.<br />
Iz svega što navodite, kada je ova operacija u pitanju, vidi se da ste u vašem odgovoru<br />
prenijeli ono što su vam kazali ili napisali sa ortopedije i u Kliničkom centru. Ima tu dosta<br />
“objašnjenja”, relativizacija ovog roka, tako da nije baš sigurno da će on biti ispoštovan.<br />
Na to mogu da utiču izbor operatora, vrijeme pravljenja spiska, turistička sezona, godišnji<br />
odmori, povećan priliv pacijenata. Ovo pokazuje da ni oni tamo to sigurno ne znaju, da<br />
je sistem prilično neuređen, da ne kažem neorganizovan i neprofesionalan. Najvjerovatnije<br />
da od obećanog roka nema ništa, iako su ispoštovani neki principi kako se prave<br />
nacionalne liste čekanja kao što su zaštita ličnih podataka, objavljivanje na veb stranici<br />
Kliničkog centra i pult na ulaznim vratima. Kada je u pitanju sumnja na maligni tumor<br />
dojke, kažete da se čeka tri do četiri nedjelje. Smatram da to stanje ne može toliko da<br />
čeka. Bojim se da to ponekad bude i duže nego što je ovdje napisano. Mora se naći načina<br />
da se to ubrza i ovo stanje ne može da ide na listu čekanja.<br />
Vi ste ovih dana, gospodine ministre, pritisnuti zahtjevima zaposlenih u zdravstvu<br />
i upozorili da može doći do povećanja lista čekanja, ukoliko se u zdravstvenim ustanovama<br />
bude plaćalo samo 40 sati prekovremenog rada, kako to traži Ministarstvo finansija.<br />
Da li vi ovim amnestirate sve subjektivne slabosti u zdravstvu? Ako već moraju da postoje<br />
liste čekanja, onda tu treba da se uključi Institut za javno zdravlje. Oni treba da urade<br />
standarde i da sagledaju za čim postoje veće potrebe nego što su raspoložive mogućnosti<br />
kadra, opreme i prostora. Ovo treba da im bude jedan od najvažnijih nacionalnih poslova.<br />
Projektom državna lista čekanja treba obezbijediti institucije instituta, zakonskog ili<br />
pravnog, koji se zove poštovanje pacijentovog vremena. Neke zemlje su ga već uvele u<br />
zakonodavstvo i sudovi ga uzimaju u obzir. Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Poslanik Jelić, a nakon njega koleginica Nataša Vuković.<br />
Izvolite.<br />
- 217 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
ZORAN JELIĆ:<br />
Hvala, potpredsjedniče.<br />
Dame i gospodo poslanici, na osnovu člana 187 i 188 stav 2 Poslovnika Skupštine<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, ministru Miodragu Radunoviću postavljam sljedeće poslaničko pitanje:<br />
“Kada Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> planira utvrđivanje Predloga zakona o izmjenama i dopunama<br />
Zakona o zdravstvenom osiguranju i da li se u okviru tog zakona planira ostvarivanje<br />
zdravstvene zaštite za nezaposlena lica u Fondu zdravstva”?<br />
Obrazloženje. Zakonom o zdravstvenom osiguranju i Zakonom o doprinosima na<br />
obavezno socijalno osiguranje utvrđeno je, između ostalih, da su osiguranici u smislu zakona<br />
i nezaposlena lica koja su na evidenciji nezaposlenih. Prema Zakonu o doprinosima<br />
za obavezno socijalno osiguranje, ostvarivanje prava na zdravstveno osiguranje vezuje<br />
se za određenog obveznika tog osiguranja, obveznik uplate određenih fiskaliteta tj. doprinosa.<br />
U smislu ovog zakona, obveznik uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje za<br />
nezaposlena lica koja ostvaruju novčanu naknadu je Zavod za zapošljavnje <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>,<br />
a kao obveznik uplate tog doprinosa za nezaposlena lica koja se nalaze na evidenciji a<br />
ne primaju novčanu naknadu je nadležni organ uprave. Stupanjem na snagu Pravilnika<br />
o obliku i sadržini jedinstvene prijave za registraciju poreskih obveznika koji je stupio<br />
27.2. 2010. godine, utvrđeno je da nadležnom poreskom organu Zavod za zapošljavanje<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> podnosi jedinstvenu prijavu za registraciju poreskih obveznika, obveznika<br />
doprinosa osiguranika za sva nezaposlena lica koja se nalaze na evidenciji Zavoda za<br />
zapošljavanje. Zbog ostvarivanja prava na zdravstveno osiguranje na evidenciji Zavoda<br />
za zapošljavanje nalaze se i ona lica koja se ne mogu smatrati nezaposlenim licima u<br />
smislu Zakona o zapošljavanju, već se evidentiraju zbog ostvarivanja ovog prava koja<br />
ne mogu ostvariti na drugačiji način. Na evidenciji Zavoda nalazi se određeni broj poljoprivrednika<br />
koji obezbjeđuju sredstva za rad obavljajući tu djelatnost, a na evidenciji se<br />
nalaze samo zbog zdravstvenog osiguranja. Iako uredba Vlade kojom je znatno smanjeno<br />
zdravstveno osiguranje poljoprivrednika daje određene rezultate, još uvijek veći broj poljoprivrednika<br />
ne koristi ovu mogućnost, jer zdravstveno osiguranje preko Zavoda dobija<br />
besplatno. Na evidenciji se nalazi i određeni broj studenata koji pravo na zdravstveno<br />
osiguranje ne mogu ostvariti na drugačiji način, osim ako su evidentirani kao nezaposlena<br />
lica. Na evidenciji se nalazi i relativno veliki broj lica koja na duži ili kraći rok su zaposlena,<br />
odnosno angažovana „na crno“ i u zoni sive ekonomije, a na toj evidenciji su samo<br />
zbog ostvarivanja zdravstvenog osiguranja. Zahvaljujem.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Izvolite, ministre.<br />
MIODRAG RADUNOVIĆ:<br />
Gospodo poslanici, gospodine Jeliću,<br />
Odgovor na Vaše pitanje glasi - Zakonom o zdravstvenom osiguranju utvrđene su<br />
kategorije osiguranih lica među kojima su nezaposlena lica koja su na evidenciji nezaposlenih<br />
lica, a ne primaju naknadu po tom osnovu.<br />
Međutim, na osnovu propisa koji su kasnije donijeti, i to Zakonom o doprinosima<br />
za obavezno socijalno osiguranje, Zakonom o objedinjenoj registraciji sistema<br />
izvještavanja obračuna i naplati poreza i doprinosa i Pravilnikom o obliku i sadržini je-<br />
- 218 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
dinstvene prijave za registraciju poreskih obveznika, obveznika doprinosa i osiguranika<br />
u Centralni registar, utvrđeni su obveznici uplate doprinosa, osnovice, stopa doprinosa i<br />
propisano je da jedinstvenu prijavu za registraciju poreskih obveznika doprinosa i osiguranika<br />
podnose, pored ostalih, Zavod za zapošljavanje <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> za nezaposlena lica, lica<br />
za čijim je radom prestala potreba, odnosno koja su prestala da obavljaju preduzetničku<br />
djelatnost dok ostvaruju novčanu nadoknadu prema propisima o radu i zapošljavanju i<br />
lica koja od strane Zavoda za zapošljavanje upućena na stručno osposobljavanje dokvalifikacije<br />
i prekvalifikacije.<br />
Dakle, u skladu sa navedenim propisima registraciju osiguranog lica i to za sve<br />
kategorije tih lica po osnovu jedinstvene prijave i odgovarajuće priložene dokumentacije<br />
utvrđuje Poreska uprava, a ne Fond za zdravstvo koji je smo jedan od korisnika podataka<br />
iz Centralnog registra. Stoga prilikom koncipiranja Nacrta o izmjenama i dopunama Zakona<br />
o zdravstvenom osiguranju koji je Vlada utvrdila na sjednici od 22. jula ove godine,<br />
o kome će se početkom septembra održati javna rasprava, nijesmo našli mogućnost da se<br />
problem na koji ukazujete rješava u okviru toga zakona. Prema našim saznanjima zemlje<br />
u okruženju nemaju objedinjenu registraciju, centarni registar, a nezaposlena lica se prijavljuju<br />
na obavezno zdravstveno osiguranje na osnovu potvrde nacionalne agencije za<br />
zapošljavanje da su na evidenciji nezaposlenih lica i još niza dokumenata kojima dokazuju<br />
svoju lični materijalni status. Hvala vam.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Izvolite, kolega Mandiću.<br />
ANDRIJA MANDIĆ:<br />
Zahvaljujem se gospodinu ministru na datom odgovoru. Ono što je veoma bitno<br />
jeste da svoje zdravstveno osiguranje ostvaruju preko Zavoda za zapošljavanje na taj<br />
način što čine još jedan administrativni korak više, umjesto da direktno to pravo ostvaruju<br />
u Fondu zdravstva, kao što je to u zemljama u okruženju, a dokaz da su nezaposleni je<br />
otvorena radna knjižica. Analizom strukture nezaposlenosti u Zavodu za zapošljavanje<br />
došli smo do brojke da oko 6.000 nezaposlenih lica nalazi se na evidenciji Zavoda za<br />
zapošljavanje samo zbog zdravstvenog osiguranja. Ta lica ne traže aktivno posao i po<br />
tom kriterijumu oni ne mogu biti na Zavodu za zapošljavanje. Zbog toga se u javnoti<br />
stvara kriva slika da je nezaposlenost ovolika.<br />
Međutim, ako bi se, kažem, izmjestio iz Zavoda za zapošljavanje broj lica koji<br />
ne traže aktivno posao, slika nezaposlenosti u Crnoj Gori bi bila sasvim drugačija. Ja<br />
ću saopštiti podatke da,recimo u Srbiji nezaposlena lica direktno ostvaruju zdravstvenu<br />
zaštitu kod Fonda zdravstva. Takva su rješenja i u Sloveniji i u Hrvatskoj. Mislim da bi<br />
trebalo o ovome još uvijek rezmisliti, imajući u vidu da je Zakon kao što ste rekli, gospodine<br />
ministre u javnoj raspravi i na taj način dati doprinos da nezaposlena lica direktno<br />
sa članovima svojeg porodičnog domaćinstva pravo po osnovu nezaposlenosti na zdravstveno<br />
osiguranje ostvaruju direktno u Fondu zdravstva. Što se tiče diskrediteta i obaveza<br />
poreskih obveznika oni ostaju isto, jer svaki građanin <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> ima pravo na besplatu<br />
zdravstvenu zaštitu shodno Ustavu i drugim zakonskim aktima. Zahvaljujem se.<br />
- 219 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Vrlo zanimljivo pitanje koje će vrlo dobro doći u javnoj raspravi o Predlogu zakona.<br />
Koleginica Nataša Vuković sada ima riječ, a neka se pripremi kolega Radosav<br />
Nišavić. Izvolite.<br />
NATAŠA VUKOVIĆ:<br />
Poštovana Skupštino, gospodine ministre,<br />
Moje poslaničko pitanje glasi: Za koje dijagnostičke i terapijske procedure i operativne<br />
zahvate se obrazuju liste čekanja, na koji način i po kojim terapijskim kriterijumima<br />
se formiraju i koliko je prosječno čekanje pojedinačno i po listama, kao i šta Vlada i<br />
nadležno Ministarstvo preduzima da se smanji period čekanja? Odgovor sam tražila i u<br />
pisanoj formi i zahvaljujem na blagovremenom odgovoru.I<br />
Imajući u vidu da je dužina čekanja jedan od indikatora kvaliteta zdravstvenih<br />
usluga postavila sam Vam pitanje kako bi se i ja i Vi suočili sa podacima koji govore o<br />
tome da dostupnost zdravstvenih usluga ne odgovara potrebama građana <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Šta<br />
to znači?<br />
Znači da je zdravstveni sistem <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> za našeg građanina potencijalnog pacijenta<br />
ili člana porodice potencijalnog pacijenta sinonim za čekaonicu. Složićemo se da je<br />
teško i zdravom čovjeku čekati autobus, a kamoli bolesnom čekati kod ljekara. Govorim<br />
o ovom, imajući u vidu oba aspekta sa pozicije nekoga ko je pružao zdravstvene usluge,<br />
ali i onoga ko je bio korisnik tih usluga. Kako to izgleda kada se razboli jedan “običan<br />
građanin <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>” koji nema vezu, poznanstva, niti novca da ide u privatne ambulante.<br />
Zakazuje i čeka kod izabranog ljekara, čeka svaki složeniji nalaz labaratorije, čeka<br />
snimanja, čeka konzilijume, čeka sve dalje dijagnostičke i terapijske procedure. Kako<br />
se osjeća neko ko čeka na primjer magnetnu rezonansu od koje zavisi dalje liječenje.<br />
Kako se osjeća neko ko ima člana porodice koji treba da ide na operaciju, a prije toga<br />
na zračenje i koje mora da čeka. Jedan moj prijatelj koji ima bolesnog člana porodice<br />
nedavno mi je rekao neko čeka, a neko ne dočeka, jer bolest nikog ne čeka. Zahvaljujem.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Hvala.<br />
Izvolite, gospodine ministre.<br />
MIODRAG VUKOVIĆ:<br />
Uvaženi predsjedavajući, uvažena gospođo Vuković,<br />
Pokušaću da odgovorim na Vaše pitanje. Napori da se unaprijedi liječenje pacijenata<br />
i da se postignu najpovoljniji ishodi po zdravlja stari su koliko i ljekarska profesija.<br />
Kvalitet zdravstvene zaštite je stepen do koga zdravstveni sistem za pojedince i populaciju<br />
povećava vjerovatnoću željenih zdravstvenih ishoda koji su u skladu sa aktuelnim<br />
profesionalnim znanjem.<br />
Dakle, definicija koju je skoro prije dvije decenije dao Institut za medicinu u<br />
SAD-u. U poslednje dvije decenije u mnogim zemljama svijeta postignut je konsenzus<br />
među stručnjacima, među donosiocima odluka da je kvalitet jedna od najvećih dimenzija<br />
zdravstvenog sistema. Reformama u bolničkom sektoru u Crnoj Gori koji je u toku,<br />
između ostalih za prioritete definiše unapređenje kvaliteta i bolju dostupnost zdravstvenih<br />
- 220 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
usluga. Jedno od pitanja iz oblasti unapređenja kvaliteta je ustanovljavanje lista čekanja<br />
koje u uslovima ograničenih resursa kako prostornih, profesionalnih, finansijskih predstavljaju<br />
jedino rješenje, a sa ciljem obezbjeđivanja zdravstvene zaštite pod jednakim<br />
uslovima.<br />
Čekanja, toga smo svjesni, postoji u mnogim zemljama, pa i u onim u kojima su<br />
zdravstveni sistemi bogati i dobro organizovani i te liste čekanja su za procedure koje ću<br />
ovdje navesti su od jedne do dvije godine u mnogim zemljama Evropske unije. Formiraju<br />
se zone medicinske procedure i intervencije za čijim pružanjem postoje veće potrebe<br />
nego što su raspoložive mogućnosti iz usluge koje su sofisticirane i skupe, a nijesu urgentne.<br />
Čekanje na dijagnostičke i terapejske procedure vezano uglavnom za Klinički<br />
centar <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, kao ustanovu tericijalnog nivoa zdravstvene zaštite u kojoj se pruža veliki<br />
broj usluga pacijentima iz čitave <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> među kojima su i one za koje se formiraju<br />
liste čekanja. Upravo ovo pitanje je riješeno i uređeno Odlukom o obrazovanju liste<br />
čekanja i koja se nalazi na internet stranici ove ustanove. Dužinu čekanja određuje više<br />
faktora. Vrijeme prijavljivanja pacijenata za određenu proceduru medicinske indikacija,<br />
opšte zdravstveno stanje pacijenta. Ima i primjera kada se kod pacijenta planirana intervencija<br />
odloži dok se ne sanira neko drugo oboljenje. Na internet stranici Kliničkog centra<br />
postavljene su liste čekanja za organizacione jedinice u kojima se obavljaju sljedeće<br />
dijagnostičke i terapeutske procedure i to su ona uska grla o kojima Vi govorite Centar za<br />
kardiohirurgiju, hiruške intervencije na otvorenom srcu, Centar za kardiologiju i redovna<br />
ugradnja stenta, koronografije redovne i hitne, klinika za ortopediju i ugradnju vještačkog<br />
kuka, klinika za onkologiju i radio terapiju, ambulantno zračenje, zračenje u bolničkim<br />
uslovima, zračenje dojki, palijativno zračenje. Od avgusta na sajtu Kliničkog centra će<br />
biti postavljeni šifrovane sve liste čekanja u skladu sa odlukom. Za kardiohiruške pacijente<br />
prosječno čekanje od tri do pet mjeseci. Pacijenti sa statijumom angina pectoris<br />
čekaju dva i po do tri mjeseca. Okoloski pacijenti za brahi terapiju ne čekaju. Ambulantni<br />
pancijenti čekaju do dva mjeseca, a oni kojima je potrebna palitivna radio terapija do deset<br />
dana. Za magnetnu rezonancu - pregled ambulantni pacijenti koji nijesu urgentni koji<br />
prođu konzilijum radiologa koji se održava svake srijede, čeka se do sredine septembra<br />
i u prosjeku oko šest nedjelja. Za CC dijagnostiku po istim kriterijumima čeka se oko tri<br />
nedelje, a da ne zaboravimo da u svim većim gradovima imamo multisleskener. Bolnički<br />
urgentni pacijenti ne čekaju navedene dijagnostičke procedure. U odjeljenje nuklearne<br />
medicine trenutno skoro 600 pacijenata čeka na dijagnostiku. Tome je doprinijelo više<br />
razloga.<br />
Prvi, kvar na gama kameri marta ove godine, zatim neisporučivanje dva generatora<br />
u prethodnih mjesec dana. Trenutno dužina čekanja pacijenata na dijagnostiku<br />
na odjeljenju nuklearne medicine do šest mjeseci, mjesečno se može dijagnostikovati<br />
oko 160 pacijenata. Da bi smanjili dužinu čekanja osoblje odjeljenja nuklearne medicine<br />
planira da pojača rad kako bi se mjesečno obradilo i do 250 pacijenata. Želim da Vas<br />
podsjetim, dolaskom eminentnog stručnjaka iz nuklearne medicine mi smo u dvije godine<br />
uradili 3000 cintigrafija ovdje u Crnoj Gori zbog čega smo 3000 ljudi iz <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong><br />
nekada slali na dijagnostiku van <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Dakle, samo da vidite koji je to obim posla i<br />
potreba ovog stanovništva.<br />
Nabavka potrošnog materijala za odjeljenje nuklearne medicine je specifična i<br />
veoma zahtjevna procedura, jer se radi o uvozu radioaktivnog materijala. Od 27. juna<br />
na odjeljenju nije bilo radioaktivnog materijala upravo zato što nijesu bile isporučena<br />
- 221 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
prethodna dva generatora. Ove godine uvoz po prvi put sprovodi domaća firma što je<br />
zahtijevalo novih dozvola. Procedura uvoza, kompleksna, uključuje veliki broj subjekata,<br />
da ih sve ne nabrajam, pri čemu su određena mišljenja međusobno uslovljena. Da bi se<br />
izvršila nabavka moralo bi se pribaviti sva neophodna mišljenja i dozvole. Međutim,<br />
pored strogih procedura koje su se morale ispoštovati zajedničkim djelovanjem svih subjekata,<br />
materijal je obezbijeđen u najkraćem mogućem roku. Najzad, važna aktivnost<br />
ovog Ministarstva usmjerena je na unapređenje kvaliteta i utvrđivanja kriterijuma za liste<br />
čekanja, budući da je dužina čekanja jedan od indikatora kvaliteta. Izrada ovih kriterijuma<br />
je u toku i na osnovu njih će sve zdravstvene ustanove utvrditi vrijeme čekanja za<br />
određena dijagostičko terapeutske postupke.<br />
Što se tiče ambulantnih listi čekanja, privodi se kraju tender za umrežavanje,<br />
odnosno privatno-javno partnerstvo i uključivanje 23 privatne zdravstvene ustanove u<br />
Crnoj Gori. Ja se nadam da ćemo brzo to riješiti i da će Fond potpisati sa njima ugovor<br />
tako da ćemo napraviti dostupnu zdravstvenu zaštitu i riješiti ona uska grla i u Kliničkom<br />
centru i u Beranama i u Baru, Nikšiću, Tivtu tamo gdje smo prepoznali da postoje liste<br />
čekanja za ambulantni dio. Hvala vam.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
NATAŠA VUKOVIĆ:<br />
Gospodine ministre, ograničenim resursima, prostornim, profesionalnim i finansijskim<br />
i to je suština. Za zdravstveni sistem <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> iz godine u godinu iz budžeta<br />
umjesto više izdvaja se sve manje novca, a za zdrastveni sistem novca ne smije da nedostaje<br />
i to je nešto za šta ćete uvijek u SNP-u imati podršku. Sigurni pacijenti, dobri<br />
materijalnotehnički uslovi, profesionalni, zadovoljni zdravstveni radnici su ono što nam<br />
hronično nedostaje. Šta imamo?<br />
Imamo hronični nedostatak novca i za osnovna sredstva, da ne govorim o neuslovnim<br />
bolnicama, domovima zdravlja i seoskim ambulantama. Imamo većinu zdravstvenih<br />
radnika čiji je matrijalni položaj krajnje ponižavajući. Govorili ste i kolega Pupović<br />
je govorio još o nečemu što se ovih dana događa, odnosno preporuke Ministarstva finansija<br />
što će dodatno ugroziti položaj zdravstvenih radnika, uz to neriješena stambena<br />
pitanja mnogih zdravstvenih radnika, znači materijalni položaj radnika, zaista je suvišno<br />
govoriti. Imamo liste čekanja o kojima ste Vi veoma korektno govorili. Doktor Pupović<br />
je objasnio takođe, ali to što je važna aktivnost Minsitarstva pravljenje formalnih lista<br />
čekanja, vjerujte neće pomoći pacijentima i potencijalnim pacijentima. Nijesu problem<br />
samo formalne liste. Problem su i one neformalne liste koje se svakodnevno formiraju u<br />
mnogim ambulantama i domovima zdravlja širom <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.<br />
Gospodine ministre, složićete se sa mnom, vjerujem, mjera državnosti i suverenosti<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> ne može da se broji bojom zastave i brojem strofa himne. Mjera državnosti<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> je koliko je država Crna Gora sposobna da svakom svom građaninu obezbijedi<br />
blagovremenu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. Ponoviću riječi sa početka. Neko čeka,<br />
neko ne dočeka a bolesne čeka. Zbog toga zdravlje treba i mora da nam bude prioritet.<br />
Prioritet svih prioriteta. Prioritet iznad korupcije, priča o korupciji i iznad svega ostaloga,<br />
jer ukoliko ne bude zdravih građana <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> nećemo imati ni budućnosti <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.<br />
Zahvaljujem.<br />
- 222 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Kolegu Nišavića molim da uzme riječ. Izvolite.<br />
RADOSAV NIŠAVIĆ:<br />
Poštovani kolega ministre, poštovana Skupštino, poštovani građani,<br />
Poslednji popis pokazao je da je u Crnoj Gori ima 180.000 porodica. Po podacima<br />
Monstata u Crnoj Gori istovremeno ima 316.000 stanova ili 136000 stanova više nego<br />
porodica. Značajan broj građana posjeduje dva ili više stanova. Po dva stana imaju 44.744<br />
građana, tri stana 13.120 građana, četiri stana 5.000 građana, pet i više stanova oko 18000<br />
građana. Istovremeno 60.000 porodica nema riješeno jedno od najvažnijih životnih pitanja<br />
stambenog, a ako 30.000 porodica su postanari. Svakako da broj stanova i broj postanara<br />
ne dovodim u određenu vezu, jer su ovo neke druge koloracije neke druge politike<br />
u Crnoj Gori. Prošla su vremena kada je država i poslodavac lako rješavali stambeno<br />
pitanje zaposlenih. Ne postoje stambeni fondovi, pa zaposleni moraju na neki način, na<br />
neki drugi način kroz solidarno udruživanje, kroz određeno kreditiranje i drugo pokušati<br />
da riješe ovaj problem. Situacija u zdravstvu je izraženija nego u drugim oblastima pa<br />
Ministarstvu zdravlja, odnosno zdravstavenom ministru postavljam sljedeće poslaničko<br />
pitanje:<br />
Koliko je u zadnjih pet godina riješeno stambenih pitanja zaposlenih u zdravstvu,<br />
posebno na sjeveru <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, kroz projekte socijalne izgradnje kreditiranja iz Fonda<br />
zdravstva, Vladin projekat Hiljadu plus stanova ili kroz bilo koji vid rješavanja tih problema?<br />
Odgovor tražim i u pisanoj formi.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Ministar Radunović. Izvolite.<br />
MIODRAG RADUNOVIĆ:<br />
Hvala, gospodine potpredsjedniče.<br />
U proteklih pet godina za potrebe zaposlenih u zdravstvenim ustanovama u Crnoj<br />
Gori u cilju rješavanja stambene problematike dodijeljen je veći broj stambenih kredita i<br />
stanova i odobren otkup istih pod povoljnim uslovima.<br />
Naime, kroz vladin projekat “100 stambenih kredita” dodijeljeno je 78 kredita,<br />
od čega 31 kredit za zdravstvene ustanove na sjeveru <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Takođe je kroz vladin<br />
projekat 250 stambenih kredita dodijeljeno je 34 stambena kredita od čega je 16 kredita<br />
za zdravstvene ustanove na sjeveru <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, dok je iz sopstvenih finansijskih sredstava<br />
Fonda za zdravstveno osiguranje dodijeljen 21 stabmeni kredit za zaposlene u zdravstvenim<br />
ustanovama na sjeveru <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.<br />
Kroz projekat socijalne izgradnje preko Crnogorskog fonda za solidarnu stambenu<br />
izgradnju dodijeljeno je 36 stanova, od čega u Beranama 13, Cetinju 7, Nikšiću 8,<br />
Pljevljima 2, Podgorici 6. Za narednu godinu kroz stambeno-solidarnu izgradnju, opredijeljeno<br />
je 10 stanova od čega 8 u Rožajama, jedan u Plužinama i jedan u Budvi.<br />
Vladin projekat “100 + stanova” omogućio je da 117 zaposlenih u zdravstvu dobije<br />
vaučere na osnovu kojih potpisuju kupoprodajni ugovor i rješavaju stambeno pitanje.<br />
Od ovih 117 zaposlenih 42 se odnosi na Klinički centar <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, 47 na domove zdravlja,<br />
10 na opšte bolnice, četiri na Institu za javno zdravlje i 14 na Fond za zdravstveno<br />
osiguranje. Od ovih 117 dodijeljenih vaučera 51 zaposleni u zdravstvu je uspio da do sada<br />
- 223 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
potpiše kupoprodajni ugovor po projektu “1000 plus”.<br />
Ministarstvo zdravlja u saradnji sa Ministarstvo, prosvjete i nauke, kroz projekte<br />
koji su u toku, riješiće stambena pitanja za 50 zaposlenih u zdravstvenim ustanovama u<br />
Baru i 30 za zdravstvene ustanove na teritoriji glavnog rada, dok je izgradnjom stambenog<br />
objekta u Kolašinu dodijeljeno 10 stambenih jedinica za zaposlene u Domu zdravlja<br />
u Kolašinu u toku prošle godine.Do kraja godine Ministarstvo zdravlja će raspisati javni<br />
poziv za izgradnju stambenog objekta na lokaciji u zahvatu DUP “Servisno-skladištna<br />
zoana” izmjenu i dopunu u Podgorici koja je dodijeljena Ministarstvo zdravlja, Odlukom<br />
o prenosu prava korišćenja građevinskog zemljišta i kojim će biti dodijeljeno pod povoljnim<br />
uslovima još oko 90 stanova za zaposlene u zdravstvu na teritoriji glavnog rada.<br />
Po sličnom modelu riješiće se i stambena pitanja za zaposlene u zdravstvu na teritoriji<br />
opštine Kotor i na teritoriji opštine Tivat, jer upravo tamo postoje određene lokacije.<br />
Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Hvala.<br />
Izvolite, gospodine Nišaviću.<br />
RADOSAV NIŠAVIĆ:<br />
Poštovani građani, 50% zaposlenih u zdravstvnu nema riješeno stambeno pitanje.<br />
Veliki je broj onih koji imaju 20 i više godina radnog staža a ne mali broj onih koji idu<br />
u penziju sa neriješenim stambenim pitanjem. Projekat “1000 plus stanova” iskoristilo<br />
je samo 51 zaposleni jer on nije bio prihvatljiv od većine zaposlenih u zdravstvu. Njegov<br />
efekat je bio rješavanje stambenog problema ljudi koji imaju i veće šanse da ga<br />
riješe, a ne onima kojima je to zaista bilo potrebno, koji pripadaju slabostojećem sloju<br />
stanovnitšva kao što su zdravstveni radnici. Projekat nije bio u funkciji socijalne politike<br />
jer rata kredita je bila mnogo veća od plate zaposlenih u zdravstvu.<br />
Iz Vašeg odgovora vidi se da Ministarstvo zdravlja kroz solidarni model Ministarstvo<br />
i lokalne samouprave i sindikata pokušava da iznađe rješenje za prevazilaženje ovog<br />
problema. Iz Vašeg odgoovra, gospodine ministre, vidim da Bijelog Polja nema nigdje,<br />
odnosno u zadnjih pet godina nije riješeno ni jedno stambeno pitanje.<br />
Da postavim ovo pitanje podstakla me je i informacija da se planira gradnja 140<br />
stanova u Bijelom Polju za zaposlene u Opštini i MUP-u uz učešće Saveza sindikata <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong>. Cijena stana biće ispod tržišnog nivoa a gradnja će početi početkom jeseni. Molim<br />
Vas, gospodine ministre, da Ministarstvo uradi određene urgencije da se i zaposleni u<br />
bijelopoljskom zdravstvu nađu u toj priči.<br />
Uz niske zarade a to je sudbina zdravstva, kako ste Vi jedne prilike izjavili i<br />
neriješeno stambeno pitanje uzrok je što je prisustvo nezadovoljstva kod zaposlenih i<br />
teško je kod njih tražiti permanetnu ljubaznost na poslu i osmjeh na licu. Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Završili smo sa pitanjima koja su upućena Ministarstvu zdravlja.<br />
Ministru Radunoviću zahvaljujem na učešću u našem radu.<br />
Istovremeno podravljam gospodina Rafeta Husovića, ministra bez portfelja, koji<br />
je tu da odgovori na jedno poslaničko pitanje koje mu je upućeno od kolege Mehmeta<br />
Bardhija.<br />
- 224 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
Obaviješten sam da kolega Bardhi dolazi za minut. Predlažem da ga sačekamo ,<br />
tako da i ovo pitanje završimo i na taj način i završavamo sa današnjim radnim danom.<br />
Izvolite kolega Bardhi.<br />
MEHMET BARDHI:<br />
Hvala, gospodine potpresdjedniče.<br />
Poštovane kolege, poštovani ministre Husoviću, poštovani građani,<br />
Jedno od dva pitanja koje sam postavio Vladi je o prošlogodišnjim poplavama u<br />
Crnoj Gori.<br />
Poštovani,<br />
Prošlogodišnje u 11. i 12. mjesecu poplave Skadarskog jezera i rijeke Bojane bile<br />
su velike, nezapamćene do tada, pa i materijalne štete od tih poplava su bile ogromne i<br />
sa dugoročnim posljedicama. Poplavljene su velike površine, obradjene i neobradjene,<br />
veliki broj kuća, uništena imovina pokretna i nepokretna, nastradala je i stoka i hrana<br />
za stoku, uništena je infrastruktura, vodovodna i elektrodistributivna, po kućama i tako<br />
dalje; putevi, pristaniša na Skadarskom jezeru, presječeni su putevi, nastale su velike<br />
tešikoće u snabdijevanju u spašavanju dobara (pokućstva itd), ali ne manja nevolja i opasnost<br />
po zdravlje ljudi i ekologiji bila je što su poplavljene vode donosile ogromne količine<br />
otpada, koji su zatrpale poplavljene površine, kuće, dvorišta, uvale i pristaništa.<br />
U vezi prošlogodišnjih poplava moje pitanje glasi:<br />
Kolike su bile ukupne štete od prošlogodišnjih poplava u Crnoj Gori, po opštinama<br />
i u cjelosti, sa posebnim prikazom stanja za opštine Ulcinj, Bar, Podgorica, posebno za<br />
Malesiju i Zetu (gradske opštine Tuzi i Golubovci), Plav i Rožaje.?<br />
Koliko je poplavljeno i oštećeno poljoprivrednih objekata, odnosno subjekata, koliko<br />
domaćinstava, odnosno kuća, pomoćnih objekata, kolika je bila šteta na stočni fond<br />
(uginula stoka); Kolika je bila pomoć države u materijalu a posebno novčana pomoć za<br />
svaku gore pomenutu opštinu i za svaku porodicu?<br />
Posebno šta je Vlada uradila do sada, koje je radnje preduzela, i dokle je stigla u<br />
izradi projekata i konkretno poslova na terenu za sprečavanje eventualno budućih poplava<br />
u bazenu Skadarskog jezera i Bojane i dokle su stigli zajednički planovi <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i<br />
Albanije za regulaciju voda Skadarskog jezera i Bojane?<br />
Odgovor upisanoj formi. Hala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
RAFET HUSOVIĆ:<br />
Poštovani potpresdjedniče Skupštine, poštovane poslanice i poslanici, uvaženi<br />
poslaniče Bardhi, poštovani građani,<br />
Prema dostavjjenim izvještajima komisije za procjenu šteta iz ugroženih jedinica<br />
lokalne samouprave, ukupno procijenjene štete nastale od poplava krajem novembra i<br />
početkom decemra 2010. godine iznosile su 17.758.633,00 €. Posmatrano po jedinicama<br />
lokalne samouprave procijenjene štete iznose: Gradska opština Golubovci, 1.319.079,oo;<br />
Gradska opština Tuzi 54.650,00 eura; Plav 3.701.000,00 eura; Bar 2.168,000,00 eura,<br />
Ulcinj 304.000,00 eura.<br />
Ja sam vam u pisanoj formi dostavio i za ostale opštine.<br />
- 225 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
U vezi pitanja koje se odnosi na broj poplavljenih i oštećenih privrednih i poljoprivrednih<br />
objekata, domaćinstava, odnosno kuća, kao i visinu štete na stočnom fondu<br />
uUlcinju, Baru, gradskim opštinama Tuzi i Golubovci, Plavu i Rožajama ističemo<br />
sljedeće:<br />
U opštini Ulcinj štete su nastale kod 87 domaćinstava; Baru 109; Gradskoj opštini<br />
Golubovci 801, Gradskoj opštini Tuzi 38, Plavu 691 dok u opštini Rožaje nije bilo šteta<br />
kod domaćinstava.<br />
Procijenjene štete na poljoprivrednom zemljištu u opštini Ulcinj iznose 210.271,00<br />
euro, a na individualnim stambenim i drugim objektima 93.510,00 eura.<br />
U opštini Bar štete nastale na individualnim stambenim i drugim objektima iznose<br />
281.790,00 eura, a na infrastrukturi 1.887.200,oo eura, dok nije bilo šteta na poljoprivrednom<br />
zemljištu.<br />
Procijenjene štete za gradske opštine Golubovci i Tuzi se odnose isključivo na<br />
individualne stambene i druge objekte, kao I plastenicima i sijenu.<br />
U opštini Plav ukupne štete na individualnim stambenim i drugim objektima<br />
iznose 494.653,00 eura, na poljoprivrednom zemljištu 1.885.000,00 a na infrastrukturnim<br />
objektima 1.321.000,00.<br />
U opštini Rožaje nije bilo šteta na individualnim stambenim i drugim objektima<br />
kao i poljoprivrednom zemljištu.<br />
Iz navedenih izvještaja opštinskih komisija, ne može se precizno utvrditi visina<br />
štete nastala uginućem - davljenjem stoke i živine prilikom poplava, izuzev da su prijavljene<br />
samo u gradskim opštinama Golubovci i Tuzi.<br />
Prema dostavljenim izvejštajima, štete na privrednim subjektima prijavilo je 16<br />
privrednih društava iz Nikšića i 7 iz Gradske opštine Golubovci.<br />
Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> je pružala isljučivo pomoć u novčanim sredstvima. Posmatrano<br />
po jedinici lokalne samouprave novčana pomoć je shodno zaključku Vlade broj 03-<br />
982 od 3.02. 2011. godine odobreno: Gradskoj opštini Golubovci 532,000,00; Gradskoj<br />
opštini Tuzi 22.000,00 eura;Plavu 121.000,00; Baru 53.500,00; Ulcinju 54.500,00 eura.<br />
Osim ovog Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> je odmah nakon nastalih poplava, interventno odobravala<br />
novčanu pomoć za najhitnije potrebe ugroženog stanovništva i to u ukupnom<br />
iznosu od 214.536,00 eura. Opštini Berane 15.500,00 eura, opštini Andrijevica 13.248,00<br />
eura; opštini Plav 30.299,00 eura, opštini Ulcinj 40.771,00 euro, opštini Tuzi 4.575,00<br />
eura, Golubovcima 65.808,00 eura. Posebno napominjemo da ovdje nijesu uračunate<br />
donacije koje su u vidu različitih materijalnih dobara dostavljene od strane raznih stranih<br />
i domaćih donatora svim ugroženim jedinicama lokalne samouprave. Sva odobrena<br />
novčana sredstva Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> je uplaćivala na račune jedinica lokalnih samouprava,<br />
a dijelila su ih odgovarajuće komisije lokalne samouprave formirane od strane predsjednika<br />
jedinica lokalne samouprave koji posjeduju spiskove domaćinstava sa iznosima<br />
pomoći za svako pojedinačno domaćinstvo. Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Hvala i Vama.<br />
Poslanik Bardhi, izvolite.<br />
MEHMET BARDHI:<br />
Zahvaljujem ministru.<br />
- 226 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
Mislim da ovaj odgovor na moje poslaničko pitanje je dosta zaokružen i obuhvatan<br />
koji jasno ukazuje na nastale štete od poplava u Crnoj Gori, ne samo na ovom<br />
području, bazen Skadarskog jezera i Bojane i Drima, nego čak i u drugim djelovima <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong> što je dosta dobar pokazatelj šta bi trebalo Vlada da uradi u buduće da ne bi došlo<br />
do ovakvih poplava.<br />
Jasno je da su štete od poplava bile ogromne, barem iz ovog odgovora koji<br />
je jedan mali izvještaj,mislim da ukupna pričinjena šteta veća i oštrija nego što brojke<br />
pokazuju u Vašem pregledu, što je ipak dobro za u buduće da ne bi došlo do ovakvih<br />
poplava. Drugo, prikazane materijalne štete ne mogu ni iz bliza prikazati tu atmosferu i<br />
spretnje i straha od neizvjesnosti za dane kada će se voda povući i još veći strah i strepnja<br />
i neizvjesnost šta će biti narednih godina. Hoće li opet ta prirodna katastrofa - nepogoda<br />
zadesiti, kako će se braniti, šta će Vlada da uradi po ovom pitanju? To je najbitnije. To<br />
na žalost ovdje nijeste mogli ni Vi da mi odgovorite precizno, ne zbog toga što Vi nijeste<br />
željeli nego zbog činjenica da vlasti <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> nijesu uradile ono što je trebalo da urade.<br />
Mislim da je trebalo tokom ovih ljetnjih mjeseci da budu na terenu i da gledamo kako se<br />
učvršćuju ti nasipi, kako se produbljuju korita rijeke i tako dalje, a ne da - biće ovo, biće<br />
ono. Dakle, od akcionog plana pa do konkretnih dugoročnih i kratkoročnih planova.<br />
Toga nemamo i to je ono što zabrinjava sve građane područja ne samo Zete i duž<br />
Bojane i Skadarskog jezra, nego i u drugim mjestima <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.To bi trebalo da ipak u<br />
buduće mi imamo kao jedan jasni pregled šta i kada će to uraditi Vlada.<br />
Sljedeće što bih Vas zamolio a što nijesam , a ja nemam priliku da dobijem te<br />
podatke, Vi ste na strani 4 rekli veoma jasno i dobro - “ sva odobrena novčana sredstva<br />
Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> je uplaćivala na račun jedinica lokalne samouprave a djelila su<br />
ih odgovarajuće komisije lokalne samouprave formirane od strane predsjednika jedinica<br />
lokalne samouprave koji i posjeduju spiskove domaćinstava sa iznosima pomoći za svako<br />
pojedinačno domaćinstvo”. To je dobro, ali pošto ja kao poslanik probao sam da dobijem<br />
te spiskove, nijesam mogao. Zamolio bih Vas, mislim da Vi imate više autoriteta čak i nad<br />
tim predsjednicima opština, da dobijete te spiskove i da mi, kao poslanici,imamo uvid u<br />
sve to koliko ko je dobio i zbog čega je sve to dobio. Hvala.<br />
PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:<br />
Zahvaljujem.<br />
Zahvaljujem i ministru Husoviću na učešću u našem radu.<br />
Prošli smo sva poslanička pitanja i stekli su se uslovi da zaključim 12. sjednicu<br />
prvog redovnog zasijedanja u 2011. godini.<br />
Obavještavam vas da sjutra nastavljamo sa radom u 11 časova.<br />
Vraćamo se na 11 sjednicu i preći ćemo onih nekoliko tačaka koje su ostale.<br />
U 11 sati počinjemo sa Predlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o<br />
sprečavanju sukoba interesa. Nakon toga Predlog zakona o zaštitniku ljudskih prava i<br />
sloboda <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, mislim da su se stekli uslovi da ovaj zakon konačno stavimo na<br />
dnevni red; Predlog zakona o finansiranju političkih partija; Predlog zakona o javnim<br />
nabavkama, Izbor i imenovanja.To je nešto što je planirano. Nastavljamo sa radom u 11h.<br />
Hvala vam na saradnji.<br />
- 227 -
Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 24. saziva • Fonografski zapisi<br />
»»<br />
Registar govornika:<br />
»»<br />
Milutin Simović...................................... str. 31<br />
»»<br />
Igor Lukšić............................................. str. 32, 35, 37, 40, 43, 46, 49<br />
»»<br />
Veselin Bakić.......................................... str. 34, 109, 111, 158<br />
»»<br />
Borislav Banović.................................... str. 36, 173<br />
»»<br />
Andrija Mandić...................................... str. 39, 41, 186, 188, 219<br />
»»<br />
Amer Halilović....................................... str. 42<br />
»»<br />
Nebojša Medojević................................. str. 44, 60, 62, 79, 81<br />
»»<br />
Vasel Sinishtaj........................................ str. 47, 55, 56<br />
»»<br />
Predrag Bulatović.................................. str. 50, 54, 201, 203<br />
»»<br />
Duško Marković..................................... str. 51, 56, 57, 61, 63, 65, 67, 71<br />
»»<br />
Koča Pavlović........................................ str. 56, 59, 71<br />
»»<br />
Branko Radulović................................... str. 63, 64, 66<br />
»»<br />
Srđan Brajović....................................... str. 67<br />
»»<br />
Ivan Brajović.......................................... str. 69, 85, 88, 91, 94, 97, 100<br />
»»<br />
Obrad Stanišić....................................... str. 72<br />
»»<br />
Emilo Labudović.................................... str. 73, 75, 87, 90<br />
»»<br />
Milan Roćen........................................... str. 73, 74, 75, 77, 80, 82, 84ž<br />
»»<br />
Vasilije Lalošević................................... str. 76, 78, 90, 92<br />
»»<br />
Strahinja Bulajić.................................... str. 82, 83, 125, 127<br />
»»<br />
Novica Stanić......................................... str. 84, 87, 149, 150<br />
»»<br />
Snežana Jonica....................................... str. 93, 95, 96, 99<br />
»»<br />
Neven Gošović....................................... str. 100, 101, 122, 124<br />
»»<br />
Velizar Kaluđerović................................ str. 103, 105, 152, 154<br />
»»<br />
Milorad Katnić....................................... str. 104, 106, 108, 110, 113, 118, 121, 123<br />
»»<br />
Zoran Jelić............................................. str. 105, 106, 218<br />
»»<br />
Damir Šehović........................................ str. 107, 109<br />
»»<br />
Aleksandar Damjanović......................... str. 112, 115, 131, 133<br />
»»<br />
Milan Knežević....................................... str. 117, 119, 189, 191, 193<br />
»»<br />
Raško Konjević....................................... str. 120, 121<br />
»»<br />
Boro Vučinić........................................... str. 125<br />
»»<br />
Mehmet Bardhi....................................... str. 129, 130, 225, 226<br />
»»<br />
Predrag Sekulić...................................... str. 129, 132, 136, 139, 142, 144, 147<br />
»»<br />
Dragoslav Šćekić................................... str. 134, 138, 142, 154, 157<br />
»»<br />
Slaven Radunović................................... str. 138, 141, 184, 186<br />
»»<br />
Obrad Gojković...................................... str. 143, 145, 164, 165<br />
»»<br />
Dobrica Šljivančanin............................. str. 146, 148, 166, 168<br />
»»<br />
Vladimir Kavarić................................... str. 150, 151, 153, 155, 158, 161, 163,<br />
165, 167, 169<br />
»»<br />
Svetozar Golubović................................ str. 161, 162, 163<br />
»»<br />
Goran Danilović.................................... str. 168, 170<br />
»»<br />
Miloje Pupović....................................... str. 171, 173, 215, 217<br />
»»<br />
Andrija Lompar...................................... str. 172<br />
»»<br />
Tarzan Milošević.................................... str. 174, 175, 178, 180, 182, 184, 185,<br />
187, 189, 190, 192, 193, 194<br />
- 228 -
Dvanaesta posebna śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
»»<br />
Nataša Vuković....................................... str. 175, 177, 220, 222<br />
»»<br />
Radosav Nišavić..................................... str. 178, 180, 223, 224<br />
»»<br />
Genci Nimanbegu................................... str. 181, 183, 209, 212<br />
»»<br />
Fahrudin Hadrović................................ str. 193, 194<br />
»»<br />
Veselinka Peković................................... str. 195, 196, 207, 209<br />
»»<br />
Mubera Kurpejović................................ str. 196<br />
»»<br />
Ervin Spahić........................................... str. 197, 198<br />
»»<br />
Ferhat Dinoša........................................ str. 198, 199<br />
»»<br />
Budimir Aleksić...................................... str. 199, 200, 212, 214<br />
»»<br />
Branislav Mićunović.............................. str. 201, 204, 207, 210, 213<br />
»»<br />
Zoran Vukčević....................................... str. 204, 206<br />
»»<br />
Miodrag Radunović............................... str. 215, 218, 223<br />
»»<br />
Miodrag Vuković.................................... str. 220<br />
»»<br />
Rafet Husović......................................... str. 225<br />
- 229 -
Change language