Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
hrvatska i europa<br />
ŠUMARI IZ FINSKE U<br />
HRVATSKOJ<br />
Finci oduševljeni<br />
hrvatskim<br />
Sudionici sekcije 4 (pridobivanje drva,<br />
organizacija, ekonomika)<br />
šumama i brigom<br />
o njima!<br />
Predavanje iz uređivanja šuma, pedologije i<br />
botanike (sekcija 3)<br />
šumskouzgojni zahvati. Potrebno je izgraditi nacionalnu<br />
strategiju očuvanja genetskih resursa i korištenja<br />
šumskoga reprodukcijskog materijala u izmijenjenim<br />
uvjetima ekosustava i pod utjecajem klimatskih promjena.<br />
Istraživanja stanišno-strukturnih odnosa za planiranje<br />
obnove sastojina potrebno je proširiti na cijelo<br />
područje lužnjakovih šuma. Najviše vremena za postizanje<br />
preborne strukture trebaju sastojine s prevelikom<br />
početnom drvnom zalihom, uz provedbu prebornih<br />
sječa većih intenziteta. U sklopu problematike sušenja<br />
šuma u Hrvatskoj osobitu pozornost treba posvetiti<br />
bukovo-jelovim šumama dinarskoga gorja u kojima je<br />
posebno ugrožena jela. Postojeći potencijali korištenja<br />
šumske biomase za energiju ograničeni su zbog okolišne<br />
pogodnosti, ekonomske isplativosti i važeće propisnosti.<br />
Daljnja istraživanja u cilju povećanja proizvodnje<br />
šumske biomase trebaju ići u smjeru podizanja nasada<br />
kratkih ophodnji na neobraslom proizvodnom tlu, korištenja<br />
proizvodnih potencijala iz panjača i kultura te<br />
savladavanja ograničenja korištenja biomase iz gospodarskih<br />
šuma.<br />
Svi znanstveni radovi prezentirani na savjetovanju<br />
tiskani su u prigodnoj publikaciji časopisa za teoriju i<br />
praksu šumarskog inženjerstva. Organizatori skupa bili<br />
su Šumarski fakultet, Institut, Akademija šumarskih znanosti,<br />
Institut za jadranske kulture i melioraciju krša te<br />
“Hrvatske šume”.<br />
U narednim bojevima našeg časopisa pozabavit<br />
ćemo se detaljnije se nekima temama prezentiranima<br />
ovom prilikom.<br />
Piše ■ Foto<br />
Miroslav Mrkobrad<br />
Grupa finskih<br />
šumara iz<br />
državne tvrtke<br />
Metähallitus,<br />
koje je vodio<br />
gospodin<br />
Ari Rautio,<br />
boravila je<br />
krajem travnja<br />
(od 27. do 30.)<br />
u organizaciji<br />
HŠ-toursa<br />
u stručnom<br />
posjetu<br />
Hrvatskim<br />
šumama.<br />
Grupa od 26-ero finskih šumara iz državne<br />
tvrtke Metähallitus, većinom inženjera,<br />
magistara i doktora šumarstva, boravila je<br />
od 27. do 30. travnja u stručnom posjetu<br />
Hrvatskim šumama. U organizaciji HŠ-toursa, finski su<br />
šumari imali priliku upoznati različite načine gospodarenja<br />
šumama u tri područja Hrvatske, Slavoniji, Lici te<br />
u priobalju.<br />
Proveli smo s njima prvi dan u našičkoj Upravi,<br />
na području Šumarije Koška, gdje su obišli klonsku<br />
sjemensku plantažu hrasta lužnjka te zrelu sastojinu<br />
lužnjaka.<br />
Rukovoditelj Proizvodnog odjela Antun Rap, stručni<br />
suradnik za rasadničarstvo i sjemenarstvo Krunoslav<br />
Glova te rukovoditeljica Ekološkog odjela Nataša Rap<br />
pojasnili su finskim šumarima da je klonska plantaža<br />
osnovana zbog toga kako bi se, zbog neredovitog uroda<br />
lužnjaka, osiguralo dovoljno kvalitetnog sjemena<br />
za reprodukciju, odnosno, „kako bi se postigao regularan<br />
godišnji urod“. Zbog toga su, rekao je Glova, s 40<br />
najboljih, „superstabala“ izabranih na 20.000 ha, uzete<br />
plemke koje su cijepljene na dvogodišnje sadnice te je<br />
na taj način formirana plantaža od 1880 stabala. Osim<br />
u Našicama, takve plantaže postoje još u Vinkovcima<br />
i u Bjelovaru. Fince je odmah zanimalo je li taj posao<br />
profitan i prodaje li se sjeme dalje (ne, služi za vlastite<br />
potrebe!), koliko dugo će se koristiti takva stabla, itd.<br />
Posebno su bili oduševljeni slavonskim hrastom<br />
lužnjakom u Šumariji Koška, „o kojem su dosad samo<br />
čitali, a neki, koji su studirali u Njemačkoj, sada su se i<br />
osobno oduševili viđenim“. O gospodarenju ovom najvrednijom<br />
i najplemenitijom vrstom drveta hrvatskih<br />
šuma za koju se kaže „da korijen mora imati u vlažnoj<br />
zemlji, deblo u hladu poljskog jasena, graba ili brijesta,<br />
a krošnju na suncu“, govorio je upravitelj Goran Perić.<br />
Nakon što su obišli jednu zrelu sastojina (115 godina)<br />
s prekrasnim primjercima lužnjaka (Marijanačka šuma,<br />
drvna zaliha 450 m3/ha), finski šumari su imali priliku<br />
vidjeti i sve faze u gospodarenju, prekrasan pomladak<br />
nakon dovršne siječe, šumu u kojoj je, ograđene odjele,<br />
zbog zaštite od divljači, s pomlatkom prije dovršne<br />
siječe.<br />
10 <strong>HRVATSKE</strong> <strong>ŠUME</strong> BROJ <strong>173</strong> l SVIBANJ <strong>2011</strong>.
Change language