Metsähallitus – državna tvrtka za gospodarenje ... - Hrvatske šume
Metsähallitus – državna tvrtka za gospodarenje ... - Hrvatske šume
Metsähallitus – državna tvrtka za gospodarenje ... - Hrvatske šume
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
gospodari i <strong>za</strong>štićenim područjima poput nacionalnih<br />
parkova i strogih prirodnih rezervata. Time se bavi posebna<br />
poslovna jedinica, Uprava <strong>za</strong> prirodnu baštinu, koja se,<br />
putem Ministarstva <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu okoliša, financira i dotacijama<br />
iz državnog proračuna. Uprava treba ispuniti brojne<br />
društveno odgovorne djelatnosti, poput gospodarenja<br />
<strong>za</strong>štićenim prirodnim područjima i rezervatima prirode,<br />
izgradnje i održavanja brojnih koliba <strong>za</strong> odmor i sta<strong>za</strong> <strong>za</strong><br />
pješačenje (više od 3.000 km izgrađenih sta<strong>za</strong>!). U njezinu<br />
nadležnost spada čak i osiguravanje uvjeta <strong>za</strong> opstanak<br />
ugroženih vrsta, kao na primjer konstantno nadgledanje i<br />
briga o populaciji Saimaa prstenastog tuljana, surog orla i<br />
peregrinskog sokola.<br />
Brojčano gledano, najveća grupa koja koristi usluge<br />
<strong>Metsähallitus</strong>a su Finci koji vole rekreaciju u prirodi, stoga<br />
je <strong>tvrtka</strong> osobito ponosna na niz usluga koje im nudi. Uz<br />
već spomenutih 3.000 km sta<strong>za</strong> <strong>za</strong> pješačenje u prirodi, tu<br />
su i izgrađene šumske kolibe, kao i odmarališta koja se redovito<br />
opskrbljuju drvom <strong>za</strong> logorsku vatru te edukacijski<br />
Centri prirode. Ove se aktivnosti financiraju iz državnog<br />
proračuna i <strong>za</strong> korisnike su besplatne.<br />
S druge strane, tu je i razvijena drvoprerađivačka industrija,<br />
od proizvođača namještaja do proizvođača papira, te<br />
niz energana koje koriste biomasu kao pogonsko gorivo.<br />
60% ukupne drvne mase koju prodaje <strong>Metsähallitus</strong> je celulozno<br />
drvo, a ostalo su pilanski trupci. Panjevi, drvni ostatci<br />
od sječe, kao i granjevina, prodaju se energanama, pa tako<br />
uz godišnju prodaju od 6 milijuna kubika, godišnji promet<br />
<strong>Metsähallitus</strong>a iznosi impresivnih 315 milijuna eura.<br />
Privatni šumovlasnici, odnosno obitelji, posjeduju<br />
malo više od polovice šuma u Finskoj. Privatnih šumovlasnika<br />
ima gotovo milijun, što znači da gotovo petina stanovništva<br />
posjeduje šumu. Vlasništvo nad šumama se već<br />
tradicionalno prenosi iz generacije u generaciju pa Finci<br />
često koriste pojam „obiteljsko šumarstvo“.<br />
Zanimljivo je da država subvencionira <strong>gospodarenje</strong><br />
šumama privatnih šumovlasnika. Cilj subvencioniranja je<br />
osigurati kontinuiran rast i zdravlje finskih šuma. Važan razlog<br />
<strong>za</strong> subvencije leži i u činjenici da korist od šumarskih<br />
ulaganja ne ubire nužno ona osoba koja je ulagala, već je<br />
vrlo vjerojatno da će je realizirati tek sljedeća generacija.<br />
Budući da je <strong>za</strong> društvo u cjelini bitno da se produktivnost<br />
šuma osigura na duge staze, država je smatrala neophodnim<br />
ohrabriti i poduprijeti šumovlasnike u ulaganje u šumarstvo.<br />
Međutim, najvažniji čimbenik <strong>za</strong> profitabilnost finskog<br />
obiteljskog šumarstva je kontinuirana industrijska potražnja<br />
<strong>za</strong> drvom, što nije slučaj u svim dijelovima svijeta. U<br />
Finskoj je to postignuto dugotrajnim nastojanjima i naporima<br />
u razvoju šumarske i drvne industrije u svim njezinim<br />
karikama.<br />
Na primjer, privatni šumovlasnici uglavnom drvo prodaju<br />
na panju. Drugim riječima, sječu provodi kupac ili<br />
drvoprerađivač koji <strong>za</strong> to ovlasti male privatne tvrtke <strong>za</strong><br />
sječu, čija je oprema <strong>za</strong> iskorištavanje i prijevoz kompjuterski<br />
pove<strong>za</strong>na s informacijskim sustavima drvne industrije.<br />
Prosječna veličina radilišta u privatnim šumama je<br />
samo 1.5 hektara i razbacana su diljem Finske, no <strong>za</strong>hvaljujući<br />
učinkovitim metodama i najmodernijim tehnologijama,<br />
sječa i prijevoz drva vrlo su isplativi.<br />
I na kraju, malo o samim šumama koje prekrivaju<br />
86% kopnene površine Finske ili oko 4 i pol hektara po stanovniku.<br />
Glavna vrsta od koje se sastoji polovica drvne <strong>za</strong>lihe<br />
je bijeli bor. Ostale visoko <strong>za</strong>stupljene vrste su smreka<br />
i bre<strong>za</strong> (Betula pubescens i Betula pendula). Na te tri vrste<br />
temelji se cijela finska šumarska i drvna industrija. Inače u<br />
Finskoj raste oko 30 autohtonih vrsta drveća. Što se tiče<br />
vrsta drveća Finska spada u sjevernu crnogoričnu, odnosno<br />
borealnu zonu <strong>–</strong> tajgu, a u tajgama je broj vrsta koje<br />
oblikuju šumu malen.<br />
Ukupna <strong>za</strong>liha drva u finskim šumama je 2,189 milijuna<br />
kubičnih metara. Ukupan godišnji prirast iznosi 98,5 milijuna<br />
kubika. Vrijeme vegetacije u Finskoj iznosi samo oko<br />
80 dana, što znači da je prosječni ljetni dnevni prirast veći<br />
od milijun kubika. Tako je, slikovito rečeno, tijekom samo<br />
jednog dana u sezoni vegetacije prirast jednak metar visokoj<br />
i širokoj te tisuću kilometara dugačkoj hrpi drva! Sasvim<br />
očekivano <strong>za</strong> najšumovitiju državu Europe. ■<br />
BROJ 183 l OŽUJAK 2012. HRVATSKE ŠUME 11
Change language