Metsähallitus – državna tvrtka za gospodarenje ... - Hrvatske šume
Metsähallitus – državna tvrtka za gospodarenje ... - Hrvatske šume
Metsähallitus – državna tvrtka za gospodarenje ... - Hrvatske šume
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
egzotično drveće<br />
KAKAOVAC<br />
Čokoladno stablo<br />
Piše: Vesna Pleše<br />
Foto: Arhiva<br />
Kakaovac ili<br />
pod botaničkim<br />
nazivom<br />
Theobroma<br />
cacao (hrana <strong>za</strong><br />
bogove), stablo<br />
je od kojeg se<br />
dobiva ljudskom<br />
rodu najdraža<br />
namirnica,<br />
čokolada.<br />
Osnovni sastojak<br />
<strong>za</strong> proizvodnju<br />
čokolade njegov<br />
je plod koji<br />
sadrži sjemenke<br />
iz kojeg se<br />
preradom dobiva<br />
ova ukusna<br />
slastica u kojoj<br />
ljudi uživaju<br />
već stotinama<br />
godina.<br />
Kakaovac<br />
Narod Maya prvi je upotrijebio plodove kakaovca<br />
<strong>za</strong> pripremu ukusnog napitka pod<br />
nazivom „chokolatl“. Dobivali su ga kuhanjem<br />
i mljevenjem plodova kakaovca miješajući<br />
ih sa vodom kojoj su dodavali soju, vaniliju i<br />
čili. Osim Maja i Asteci su voljeli ovaj čarobni napitak.<br />
Bio im je izvor zdravlja i snage, a sjemenke kakaovca<br />
služile su im umjesto novca.<br />
Prvi je u Europu sa svojih dalekih putovanja vijest<br />
o ovom slasnom napitku donio Cristofor Columbo<br />
tijekom 15. stoljeća. No, tek je 1528. Hernan don Cortes<br />
donio sirovinu i opremu <strong>za</strong> izradu čokolade u Španjolsku.<br />
Prekretnica u proizvodnji čokolade dogodila<br />
se 1828. kad je Nizozemac Conrad van Houten patentirao<br />
hidrauličnu prešu koja je mrvila sjemenke kakaovca<br />
iz kojeg je nastajao kakao prah u današnjem<br />
obliku, tj. u obliku praška koji se topi u vodi ne ostavljajući<br />
trag. Englez Joseph Fry otkrio je da taj prašak<br />
pomiješan sa šećerom i rastopljenim maslacem daje<br />
ukusnu slasticu zvanu čokolada. Švicarac Daniel Peter<br />
uspio je proizvesti prvu mliječnu čokoladu, a Rudolf<br />
Lindt čokoladu koja se „topila u ustima“.<br />
Kakaovac samoniklo raste u vlažnim područjima,<br />
poglavito u ravničarskim područjima ispod Anda te<br />
u dolinama rijeka Amazone i Orinoca. Osjetljiv je na<br />
vrlo niske temperature (ne podnosi temperature niže<br />
od 15 stupnjeva Celzija). Najbolje uspijeva na temperaturama<br />
od 25 do 35 stupnjeva Celzija. Zemljište na<br />
kojem raste mora biti vlažno i močvarno, najuspješnije<br />
raste u sjeni nekog drugog stabla poput banana,<br />
Plod kakaovca<br />
kokosa ili kaučukovca. U divljini naraste prosječno od<br />
pet do sedam metara u visinu, doživi starost od preko<br />
dvjesto godina. Listovi su mu nasuprotni, cijeli, dugi<br />
od 10 do 40 cm široki od 5 do 20 cm. Cvjetovi rastu<br />
u nakupinama i to direktno iz stabla ili starih grana,<br />
ružičaste su boje, veliki oko 2 cm.<br />
Plodovi su neobičnog izgleda, nalik na ragbi loptu,<br />
žute ili crvenkaste boje, duboko izbrazdani, dugački<br />
15 do 25 cm, obujma od 5 do 10 cm. Unutar svakog<br />
ploda nalazi se 20 do 60 sjemenki ovijenih ljepljivom<br />
bijelom slu<strong>za</strong>vom kašom nalik sladoledu. Plodove<br />
počinje davati poslije pete godine, a maksimum uroda<br />
daje od 20 do 25 godine. Plodovi se beru tijekom<br />
cijele godine, najintenzivnije tijekom zimskih mjeseci.<br />
Plod se otvara, iz njega se vade sjemenke koje se<br />
suše, čiste, prže i melju da bi se dobio kakao prašak iz<br />
kojeg se kasnije raznim postupcima dobiva čokolada.<br />
U svijetu je poznato preko dvadesetak vrsta kakaovca,<br />
a samo tri vrste (forastero, criollo, trinitario)<br />
daju više od 95 posto ukupne svjetske proizvodnje<br />
kakaa.<br />
Kakaovac se danas, ali i u prošlosti uzgajao i plantažno.<br />
Tako su kolonisti iz Španjolske podi<strong>za</strong>li svoje<br />
36 HRVATSKE ŠUME BROJ 183 l OŽUJAK 2012.
Change language