Metsähallitus – državna tvrtka za gospodarenje ... - Hrvatske šume
Metsähallitus – državna tvrtka za gospodarenje ... - Hrvatske šume
Metsähallitus – državna tvrtka za gospodarenje ... - Hrvatske šume
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
šumska flora ZELJASTE<br />
BILJKE<br />
Rani jaglac<br />
(Primula<br />
vulgaris)<br />
Uz potok u šumskoj<br />
sastojini<br />
Piše: Ivica Tomić<br />
Foto: Arhiva<br />
Ova proljetnica<br />
pojavljuje<br />
se najviše u<br />
listopadnim<br />
šumama i<br />
šikarama, na<br />
rubovima šuma<br />
i šumskim<br />
čistinama. Naš<br />
je prvi vjesnik<br />
proljeća jer<br />
cvate u prve<br />
pretproljetne<br />
dane, neposredno<br />
poslije otapanja<br />
snijega, posebice<br />
na prisojnim<br />
stranama.<br />
Primula vulgaris ssp.<br />
sibthorpii <strong>–</strong> podvrsta s<br />
ružičastim ili crvenim<br />
cvjetovima<br />
ani jaglac, obični jaglac (Primula vulgaris)<br />
je niska zeljasta trajnica iz porodice jaglacovki<br />
(Primulaceae). Jedna je među više od 400 vrsta<br />
jaglaca diljem svijeta, rasprostranjena u <strong>za</strong>padnoj,<br />
srednjoj i južnoj Europi, na Krimu, u Maloj Aziji, Siriji i Armeniji,<br />
sjevero<strong>za</strong>padnoj Africi. Naraste u visinu do 15 cm,<br />
a pojavljuje se u skupinama ili pojedinačno. Ubrajamo je<br />
među najranije proljetnice. Listovi su prizemni, složeni u<br />
rozetu, obrnuto jajasti ili duguljasti, lijepe svijetlozelene<br />
boje, naborani i namreškani, odozdo dlakavi. Znakoviti su<br />
po nepravilnom, sitnom i tupo nazubljenom rubu koji je<br />
uvijen prema dolje. Listovi se postupno sužavaju u kratku,<br />
bjeličastu i sočnu peteljku. Tijekom cvatnje dugi su 3-6 cm,<br />
široki 2-4 cm, a kasnije postaju većih dimenzija. Na naličju<br />
i rubovima listova, cvjetnim peteljkama i rubovima čaške<br />
smještene su dlačice koje izrazito strše, a duge su do 2 mm.<br />
Cvatnja od kraja veljače do travnja <strong>–</strong> Cvjetovi su<br />
dvospolni, pravilne građe, višesimetrijski, na tankim drškama,<br />
a izlaze iz sredine lisne rozete. Pojedine biljke nose<br />
ili muške ili ženske cvjetove. Čaška je valjkastog oblika i<br />
bridasta, duga 12-15 mm, sastavljena od 5 međusobno<br />
sraslih lapova; bridovi su joj zelene boje, u gornjemu dijelu<br />
žućkasti. Cvjetni vjenčić je sulatičan i svjetložut, a sastoji se<br />
od 5 sraslih latica. Cvatnja je od kraja veljače do travnja, u<br />
rano proljeće, pa je ova biljka jedna od onih koje najrani-<br />
je cvatu na europskom kontinentu. Plodovi su okruglasti<br />
tobolci (čahure), <strong>za</strong> približno jednu trećinu kraći su od<br />
čaške, a <strong>za</strong> vrijeme zriobe su polegli. Sjemenke su smeđe<br />
boje i bradavičaste, duge 2,5 mm.<br />
U mnoštvu šumskih <strong>za</strong>jednica <strong>–</strong> Rani ili obični jaglac<br />
je tipična mirmekohorna (razmnožavanje pomoću<br />
mrava) i endozoohorna (životinje jedu sjemenke) biljka<br />
koja se pojavljuje najviše u listopadnim šumama i šikarama,<br />
na rubovima šuma i šumskim čistinama. Nalazimo ga<br />
u cvatu i na sunčanim, suhim livadama i obroncima, po<br />
voćnjacima, uz grmlje, na svjetlijim mjestima te na sličnim<br />
staništima. Katkada njegovi cvjetovi šarenilom boja<br />
mogu potpuno prekriti <strong>za</strong>klonjene proplanke i livade<br />
pored šuma. Raste na svježim rastresitim, hranjivim, neutralnim<br />
do umjereno kiselim humoznim, pjeskovitim ili<br />
kamenitim tlima, od nizina do subalpskog vegetacijskog<br />
pojasa, do 1200 m nadmorske visine. Budući da je karakteristična<br />
vrsta razreda Querco <strong>–</strong> Fagetea, susrećemo je<br />
u u mnoštvu šumskih <strong>za</strong>jednica, a nerijetko i u brojnim<br />
<strong>za</strong>jednicama vegetacije dolinskih livada.<br />
U šumi hrasta lužnjaka i običnoga graba <strong>–</strong> U<br />
Hrvatskoj je ovo vrlo raširena vrsta, naš je prvi vjesnik<br />
proljeća jer cvate u prve pretproljetne dane, neposredno<br />
poslije otapanja snijega, posebice na prisojnim stranama.<br />
Raste ponajviše u tipičnoj šumi hrasta lužnjaka<br />
i običnoga graba (Carpino betuli <strong>–</strong> Quercetum roboris<br />
typicum), koja je osobito razvijena u području Panonske<br />
nizine, a svoje optimalno stanište ima u Posavini i<br />
Podravini. Kao svojstvena vrsta u sloju prizemnoga rašća,<br />
u ovoj se šumskoj <strong>za</strong>jednici ističe svojom stalnošću<br />
i obilnošću, <strong>za</strong>jedno s bodljikavom veprinom i valovnjačom.<br />
U njegovom okružju u prizemnom rašću nalazimo<br />
ga i sa zmijinom čestoslavicom, bahornicom, jajastim<br />
čopotcem, visibabom, šumskim čistacem i dr.<br />
Bogatstvo i šarenilo cvjetova <strong>–</strong> Postoje oblici ranoga<br />
jaglaca, osim s tipičnom svjetložutim bojom vjenčića<br />
i s laticama različitih boja, od potpuno bijele (forma albiflora)<br />
do ljubičastocrvene (purpurne), crvene i ljubiča-<br />
28 HRVATSKE ŠUME BROJ 183 l OŽUJAK 2012.
Change language