02.12.2014 Views

BROJ 104 (.pdf) - Taboo

BROJ 104 (.pdf) - Taboo

BROJ 104 (.pdf) - Taboo

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Poslovne vesti<br />

Stav Redakcije<br />

Kritički stav<br />

Povodom odluke RRA<br />

da počne da primenjuje<br />

Zakon o oglašavanju<br />

Skoro sve novine prenele su saopštenje<br />

Saveta Republičke radiodifuzne agencije<br />

(RRA) da su odlučili da podnesu prekršajne<br />

prijave protiv emitera za koje smatraju da su<br />

prekršili Zakon o oglašavanju.<br />

Povodom te odluke, RRA je održao konferenciju<br />

za štampu u Medija centru 7. ovog<br />

meseca.<br />

Emiteri, po kazivanju Gorana Karadžića, zamenika<br />

predsednika Saveta, ogrešili su se<br />

o sledeća pravila: najviše šest (javni servis)<br />

odnosno dvanaest minuta (komercijalne<br />

stanice) za oglašavanje u toku jednog sata<br />

programa; najmanje dvadeset minuta razmaka<br />

između dva bloka propagandnih poruka;<br />

oglašavanje je dozvoljeno samo u<br />

onim vestima i u dokumentarnim emisijama<br />

koje traju duže od trideset minuta; blokovi u<br />

kojima se emituju TV oglasne poruke moraju<br />

biti obeleženi zvukom i slikom.<br />

U toku januara, RTS ima 33 prekršaja, Pink<br />

– 36, B92 (to je ona televizija koja svima i<br />

svakodnevno drži razne lekcije!) – 63, Košava<br />

– 85, Hepi – 102, Foks i Avala po šest.<br />

(Sve navedene TV stanice su sa nacionalnom<br />

frekvencijom.)<br />

Moguće kazne su od sto hiljada do milion dinara!<br />

Gospodin Karadžić tim povodom je izjavio:<br />

„Savet RRA sebe ne doživljava kao isključivo<br />

represivni organ. Zato smo se i trudili da<br />

emiterima u razgovoru, a na osnovu monitoring<br />

istraživanja, skrenemo pažnju na to<br />

kada i kako krše Zakon o oglašavanju. Nadamo<br />

se da će ove prijave biti dovoljna opomena<br />

i da ćemo imati sledećeg meseca –<br />

– prazan papir. Ova mera može biti, zapravo,<br />

mera pomoći štampanim medijima, ali i<br />

elektronskim koji nemaju nacionalni karakter,<br />

odnosno regionalnim i lokalnim emiterima.<br />

Tako može doći do situacije u kojoj će<br />

se na njih preliti deo novca koji nacionalni<br />

emiteri zarađuju na načine koje zakon ne<br />

predviđa kao moguće. U tom slučaju, mi<br />

ćemo biti zadovoljni jer smatramo da oni<br />

imaju velike probleme u poslovanju. Tako će<br />

jedni prestati sa kršenjem zakona, a drugi<br />

prihodovati nešto više sredstava.” (Citat<br />

prema Politici od 7. marta)<br />

Ovakav stav, vrlo verovatno, odgovara pojedinim<br />

udruženjima (pogotovu Asocijaciji medija),<br />

koja su vrlo agresivna kad je u pitanju<br />

nadležno ministarstvo koje se bavi pokušajem<br />

(odiseja dolaženja do adekvatnog zakona,<br />

po sadržaju ali i po ciljevima sličnog<br />

evropskim, traje duže od osam godina) izrade<br />

novog Zakona o oglašavanju (po četvrti<br />

put).<br />

Skoro svi štampani mediji smatraju, pa se<br />

tako i ponašaju u svojim izjavama, usmenim<br />

pa i pisanim, da maltene treba „pritisnuti”<br />

oglašivače da se moraju oglašavati i kroz<br />

štampane medije, bez obzira na to da li oni<br />

zaslužuju da budu prenosnici određenih<br />

štampanih oglasnih poruka ili ne [izbegavanje<br />

objavljivanja prodatih (a ne štampanih –<br />

– koga to poslovno zanima!) tiraža; kanala<br />

distribucije, socio-demografskih karakteristika<br />

svojih čitalaca i slično].<br />

No, u odnosu na RRA, ni to nije, u ovom trenutku,<br />

toliko bitno.<br />

Daleko je bitnije moguće ponašanje agencija<br />

koje se bave kupovinom radi dalje preprodaje<br />

oglasnog prostora.<br />

I ovde se nameće već uočena dilema u čijoj<br />

su funkciji te agencije: medija – u rasprodaji<br />

delova oglasnog kolača za bogate finansijske<br />

nagrade – ili oglašivača kako bi se, planiranjem<br />

medija, terminskog i finansijskog<br />

plana oglašavanja, ostvarili optimalni rezultati<br />

prethodno utvrđeni ciljevima i planom<br />

oglašavanja.<br />

Mobilno<br />

oglašavanje u Srbiji<br />

Moguće je da nisu u funkciji ni jednih ni drugih,<br />

već da su „racionalni” i pragmatični u<br />

ostvarivanju svojih finansijskih apetita.<br />

Interpretirajući stavove i odluke RRA, najveći<br />

gubitnici su oglašivači, što je poodavno uočeno:<br />

EPP(!) blokovi u trajanju od petnaest i<br />

više minuta i te kako iritiraju gledaoce. Te<br />

oglasne poruke najčešće se ne gledaju. Gledaoci<br />

TV programa, kada počinju „reklame”,<br />

„beže” na druge programe, pri tome psujući<br />

oglašivače (kontraefekat željenom ali i plaćenom!).<br />

Gledalac, potencijalni kupac mnogih<br />

proizvoda ili korisnik oglašavanih usluga,<br />

ne mora da zna da je u pitanju svojevrsna<br />

sprega inkriminisanih TV stanica i agencija<br />

koje trguju vremenom za emitovanje komercijalnih<br />

poruka.<br />

Ali, gde je tu u svemu oglašivač?<br />

Zbog čega on ne diže svoj glas?<br />

Zbog čega ne štiti svoje finansijske interese<br />

koji su, na ovakav način, veoma ugroženi?<br />

On jedini ima pare, jedini ulaže, drugi zarađuju<br />

na njemu. To i nije tako loše ako oglašivač<br />

ostvaruje svoje ciljeve. Po podacima<br />

TNS Medium Gallup iz istraživanja za potrebe<br />

Blica, mnogi oglašivači bi, i te kako,<br />

trebalo da se zabrinu nad objavljenim rezultatima<br />

kroz ostvarene frekvencije zapaženosti<br />

proizvođača ili davalaca usluga<br />

Od svih Internet korisnika u Srbiji tokom<br />

prošle godine, njih 23 odsto pretraživalo<br />

je Internet preko svojih mobilnih telefona.<br />

Bilo da je razlog čitanje vesti ili pretraga<br />

televizijskog programa, informacije dostupne<br />

preko mobilnog telefona nov su i<br />

praktičan način za oglašavanje i plasiranje<br />

poruka. Oglasne kampanje preko mobilnih telefona karakteriše velika vidljivost, uspešnost<br />

oglašavanja, mogućnost direktnog pristupa ciljnim grupama, kao i upečatljivost i pozitivan<br />

doprinos imidžu oglašivača.<br />

Kompanija IQ mobile, jedan od lidera u oblasti mobilnog oglašavanja, sa sedištem u Austriji,<br />

specijalizovala se za pokretanje i vođenje mobilnih kampanja na nemačkom govornom<br />

području i u zemljama Jugoistočne Evrope. Od skoro, njena zaduženja su prodaja i marketing<br />

kompanije IQ mobile u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji i Bugarskoj. To uključuje i upravljanje<br />

mikrosajtovima optimizovanim za mobilne telefone kao i uslugom prenosa podataka<br />

i detalja o posećenosti sajta u realnom vremenu za naručioca oglasa. Kompanija Nokia<br />

već dugi niz godina koristi usluge ovakvog mobilnog oglašavanja.<br />

Aleksandra Šmid, regionalna menadžerka za Jugoistočnu Evropu kompanije IQ mobile, ističe<br />

prednost ciljnog oglašavanja: „Koristeći našu uslugu, oglašivač u svakom trenutku<br />

može biti siguran da primalac pristaje na to da prima poruke. Klasične „push” kampanje,<br />

kada se korisnicima odašilju neželjene SMS poruke bez njihovog prethodnog pristanka,<br />

nisu predmet naše usluge. Na ovaj način, otklanja se mogućnost neželjene oglasne poruke,<br />

čime se postiže da uspeh marketinške aktivnosti zavisi isključivo od kvaliteta i kompetentnosti<br />

oglašivača.”<br />

Izvor: Poslovni magazin<br />

5

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!