Studija naselja i pojedinačnih građevina u Parku prirode - Osječko ...

SADRŽAJ
1. UVOD
2. POSTOJEE STANJE
2.1. Povijesni razvoj
2.2. Naselja
2.2.1. Stanovništvo
2.2.2. Analiza i ocjena postojeih graevinskih podruja
2.2.3. Nain korištenja
2.3. Kompleksi graevina
2.3.1. Kompleks dvorca Tikveš
2.3.2. Farma Eblin
2.4. Gospodarske graevine
2.4.1. Crpne postaje
2.4.2. Ribnjaarstvo
2.5. Pojedinane graevine
2.6. Ostale graevine
3. PRIJEDLOG ZA KORIŠTENJE I NAMJENU
3.1. Osnovna polazišta
3.2. Graevinska podruja
3.3. Prijedlozi zaštite kulturnih dobara

1. UVOD
Primarno obilježje Parka prirode Kopaki rit kao movarnog staništa brojne flore i faune
(osobito ptica) u mnogome je odredilo generalnu neizgraenost podruja Parka.
Analiza arheoloških nalaza ukazuje na isti trend negradnje kroz povijesne periode, logian s
obzirom na vrstu tla i visok stupanj plavljenja terena.
No, povijesno utemeljen oblik gospodarskog korištenja Kopakog rita kao bogatog lovišta
ipak je ostavio vrijedne urbanistiko-arhitektonske tragove u vidu kompleksa lovakih
graevina u sjeverozapadnom dijelu Parka, danas registriranih kao kulturno dobro Kompleks
dvorca Tikveš.
Ostali tragovi gradnje uglavnom potjeu iz perioda prošlog stoljea i svode se na tri oblika:
na vodnogospodarske graevine,
na pojedinane graevine sa servisnim objektima, nastale iz potreba
gospodarenja i održavanja Parka i
na rijetke situacije stanovanja u okvirima Parka prirode realizirane kroz samo
dva naselja u granicama Parka, Tikveš i Kozjak.
Danas je glavnina postojeih graevina s podruja Parka napuštena i neodržavana.
Graevinsko stanje graevina je u pravilu vrlo lošeg boniteta u prvom redu zbog desetljea
nekorištenja i devastiranja (ratni period), te je nužna njihova rekonstrukcija, zamjenska
gradnja ili potpuno uklanjanje.
S obzirom da je veina istraživanja podruja Parka priode usmjerena na prirodne fenomene
ovog prostora, te s obzirom na injenicu malo zastupljene gradnje, istraživanja taloga
graevinskog nasljea generalno nisu provoena.
Pitanje sinteze ovog «divljeg» ambijenta s nainom života i nainom konzumiranja njegovih
sadržaja od strane domicilnog stanovništva je vrlo kompleksan problem, posebno u
proceduri izrade prostornog plana Parka prirode kojim se nužno moraju definirati relacije
priroda – ovjek.
Pitanje transporta, stanovanja, održavnja, zaštite i gospodarenja Parkom traži i evidentiranje
oblika realizacije navedenog kroz postojeu ili novu gradnju.
Stoga je neophodan pregled povijesnih tokova gradnje, trenutnog stanja i realnih potreba za
graevinskim itervencijama u okvirima Parka prirode.
2

Na osnovi terenskih obilazaka Parka prirode, ogranienih minskim poljima i nemogunošu
pristupa lijevoj obali Dunava, graevine su evidentirane prema sljedeim kategorijama:
naselja
kompleksi graevina
pojedinane graevine
gospodarske graevine
privremene graevine.
Pojedinane graevine i graevinski kompleksi na podruju Parka su opisani po okvirnim
procjenama sljedeih kategorija:
tipologija gradnje (konstrukcija, materijali, katnost, kvadratura)
vrijeme gradnje
bonitet
stupanj zaštite
namjena.
Naselja na podruju Parka su opisana na osnovi analiza grupa graevina kroz sljedee
kategorije:
površina graevinskog podruja
omjer izgraenog i neizgraenog
tipologije gradnje
bonitet
infrastrukturna opremljenost
broj stanovnika.
Za sve tipove gradnje je sukladno oitanim kategorijama izveden prijedlog daljnjeg korištenja
u kategorijama:
prijedlog oblika zaštite
prijedlog graevinske intervencije
prijedlog namjene.
Elaboriranje graevina po navedenom kljuu omoguava uvid u gustou izgradnje i
infrastrukturnu opremljenost graevina u okvirima Parka prirode, kartografski pregled
izgraenih lokacija, kao i tabelarni pregled broja i kapaciteta izgraenih lokacija na podruju
Parka.
3

2. POSTOJEE STANJE
2.1. Povijesni razvoj
Najdalje u poznatu povijest na podruju Baranje pamte se arijski Iliri, a potom tek potrkraj 1.
stoljea prije nove ere Rimljani. Solidnom gradnjom cesta Rimljani su osigurali živ promet i
trgovinu kojima je osigurano blagostanje ovog kraja. Pretpostavlja se da je jedna od tih cesta
prolazila upravo jugozapadnim bentom današnje granice Parka prirode.
karta rimskih limesa na podruju Panonije
izvor:
ANALI ZAVODA ZA ZNANSTVENI RAD U OSIJEKU 1986-1987., JAZU, Osijek
4

Ostaci glavne limske ceste koja je išla od Batine Skele prema jugu do Kopaeva, su do sada
pronaeni u Grabovcu, Lugu i Bilju. U neposrdnoj blizini Grabovca (sjeverozapadna granica
Parka prirode) pronaeni su i ostaci poput bronanih nastavaka za rudo kola, odnosno
ukrasni dijelovi za transportna kola.
Antika nalazišta vrlo bliska današnjem podruju Parka prirode, nalaze se u Kopaevu na
lokalitetu Malog Sakadaša – današnjeg glavnog kolnog ulaza u podruje Parka i na lokalitetu
orda.
Na lokalitetu Malog Sakadaša su otkriveni tragovi velikog rimskog kastruma unutar naselja i
kompleks starih naselja i nekropole zapadno od Kopaeva. Na tadašnje postojanje
augzilijanrnog logora na toj lokaciji ukazuju i sauvani napisi i karte iz 18. stoljea kojima su
opisane, tada još vidljive, zidine i 5 kula, kao i nekoliko nekropola lociranih na
pretpostavljenim ulazima u kastrum. Ostaci zidina su i danas prepoznatljivi po uzdignutom
terenu na sjevernom i istonom dijelu Kopaeva koji sljedi vanjske zidove kastruma.
Sondiranjima su sedamdesetih godina otkrivene i trase starog kanalizacijskog sistema, koji je
vodio vodu iz rimskog kaštela u movaru. Konstrukcija kanalizacije od opeke i crepova datira
od 2. do 4. stoljea. Pronaeni su i novac, keramika, graevinska šuta i kamena ara
posveena bogu Jupiteru koji datiraju iz perioda od 1. do 4. stoljea. Pretpostavlja se da e
daljnja arheološka ispitivanja dati podake o ovom bitnom strateškom graevinskom
kompleksu uz rimsku vojnu granicu.
Panonija nakon 400-godišnjeg blagostanja pod Rimom podlježe napadima Huna, Gota i
Langobarda, a potom ju naseljavaju slavenski narodi tokom srednjeg vijeka. Arheološki
lokaliteti Baranje iz toga doba su uglavnom bogati nalazima slavenske keramike, željeznim
predmetima i rasutim graevinskim materijalom koji govore o kontinuiranom životu u rubnim
naseljima Parka prirode, Kopaevu i Lugu. Život u srednjovjekovnim naseljima se nije
prekidao tako da je suvremeno naselje gotovo izbrisalo tragove prošlosti.
Sljedea bitna previranja odvijala su se krajem 9. stoljea dominacijom Maara, te sredinom
16. stoljea kada Baranju osvajaju Turci. Nakon oslobaanja Baranje od turske vlasti 1687.
povijest Baranje i podruje Kopakog rita postaje temom niza dokumenata na osnovi kojih
znatno jasnije možemo pratiti razvoj i graditeljsku djelatnost.
U bližoj prošlosti unazad par stoljea podruje današnjeg Parka prirode s pripadajuim
naseljima oko Bilja je nazvano Beljskim vlastelinstvom i dodjeljeno Vojskovoi Princu
5

Eugenu Savojskom za njegove zasluge u vojnim pohodima. Nakon njegove smrti 1736.
vlastelinstvo je vraeno bekom dvoru, pa 1780. dodjeljeno keri carice Marije Terezije u ijoj
obitelji ostaje do 1918. godine. Zadnji vlasnik posjeda u tom obliku bio je nadvojvoda
Fridrich.
Opisano je razdoblje bilo vrlo poticajno u smislu razvoja ovog podruja. Intezivno isušivanje
movara, kopanje kanala, gradnja cesta i gospodarskih jedinica, te intezivno naseljavanje
uinilo je Beljsko vlastelinstvo jednim od najnaprednijih u Europi.
Tikveška šuma 1896., vrijeme kada je meunarodno priznat «Beljski jelen»
izvor:
Katalog izložbe Povijesni izvori zaštienih poplavnih podruja baranjskog dijela
Dunava i Drave, Arhiva Županije Baranje u Maarskoj, 2002.
Posebno vrijedno nasljee toga doba su brojni zemljovidi i nacrti izraeni u vlastitoj Beljskoj
mjerakoj službi koja je vršila premjere i izraivala karte za službene, zemljišne,
vodnogospodarske i graevinske potrebe. Na nacrtima su prikazani razliiti objekti i
graevine – od crkava i gospodarskih ekonomija do stambenih i industrijskih objekata.
Upravo na kartama ovog vlastelinstva su 1798. na kartama Kopaeva ucrtani arheološki
ostaci pravokutne graevine rimskog kastruma s 5 kula i zemljanim bedemom, uoljivim još
danas. Na žalost, veliki fond ovog materijala je uništavan i otuivan u ratnim periodima i
velikim poplavama tako da danas raspolažemo manjim dijelom.
6

Šumskogospodarske osnove Beljskog vlastelinstva iz Tree kutije (1894)
izvor:
Povijesni izvori zaštienih poplavnih podruja baranjskog Dijela Dunava i Drave,
Arhiva Županije Baranje u Maarskoj, 2002.
Nakon završetka Prvog svjetskog rata lovai kompleks je dijelom devastiran, te ga je kralj
Aleksandar za vrijeme dinastije Karaorevi dao obnoviti kao razidencijalni lovaki
kompleks u okviru proglašenog dvorskog lovišta.
U razdoblju od 1942. u Nezavisnoj državi hrvatskoj vei se dio beljskog vlastelinstva s
postojeom izgradnjom nalazio u Maarskoj. Nakon završetka Drugog svjetskog rata, 1948.
godine se kompleks proglašava openarodnim dobrom koje je dogradnjama i adaptacijama
pretvoreno u lovaku rezidenciju predsjednika države. Podruje Kopakog rita se proglašava
državnim lovištem u okviru kojeg se razvijaju naselja Tikveš i Kozjak do svoje ekspanzije od
nekoliko stotina stanovnika.
Poetkom devedesetih, prije Domovinskog rata, velik dio inventara je otuen i uništen, a
posebno u domovinskom ratu tokom okupacije podruja Kopakog rita. U periodu
domoviskog rata ova naselja su opustjela i do danas nisu zaživjela.
7

Danas se na podruju Parka prirode nalaze dva manja naselja, Kozjak i Tikveš. Od ostalih
oblika gradnje u okvirima granica Parka nalaze se Zaštieno kulturno dobro kompleksa
Dvorca TIkveš (po prijašnjem nazivu KORISER DEI TO KOSI VADASZASTEY), te 34
graevine u manje pristupanim podrujima Parka prirode - lugarnice, lovake, ribarske i
šumske kue.
8

2.2. NASELJA
U okviru granice obuhvata Parka priode Kopaki rit nalaze se naselja Kozjak i Tikveš u
cjelini, dok se naselje Podunavlje nalazi u ovirima Parka prirode samo svojim istonim
dijelom. Sva su izgraena u prošlom stoljeu s primarno stambenom namjenom, a u službi
održavanja i gospodarenja podrujem Kopakog rita. Naselja su se razvijala razliito zbog
svoje bitno razliite pozicije lokacija u okvirima Parka prirode.
2.2.1. Stanovništvo
NASELJE TIKVEŠ
Naselje Tikveš se nalazi u središtu sjevernog dijela Parka prirode u blizini Crpne postaje
Tikveš na Vemeljskom Dunavcu. Nastalo je polovicom 20. stoljea izgradnjom niza
samostajeih prizemnih graevina obodno uz prometnicu orjentiranu sjever-jug. Naselje se u
popisima stanovništva prvi put spominje 1948. godine sa 153 stanovnika. Stanovnici su se
uglavnom bavili gospodarenjem bogatstvima Kopakog rita (lov, ribolov, šuma, trska, stari
zanati). Po popisu iz 1991. godine (neposredno prije Domovinskog rata) u naselju je
stanovalo 73 stanovnika, dok danas po popisu stanovnika 2001. godine stanuje svega 28
stanovnika u svega 12 kuanstava. Veina od ukupno danas postojeih 25 graevina je
napuštena.
karakteristina stambena gradnja u naselju Tikveš
9

NASELJE KOZJAK
Naselje Kozjak se nalazi uz zapadnu granicu sjevernog dijela Parka prirode. Naselje se u
popisima stanovništva prvi put spominje 1900. godine sa 438 stanovnika. Stanovnici su se
uglavnom bavili poljoprivrednom eksploatacijom Kopakog rita i okolice. Po popisu iz 1953.
godine broj stanovnika se poveao na 597, po popisu iz 1991. godine (neposredno prije
Domovinskog rata) pao je na 140 stanovnika, dok danas po popisu stanovnika iz 2001.
godine u Kozjaku stanuje svega 80 stanovnika. Veina od ukupno danas postojee 44
graevine je napuštena ili u vrlo lošem graevinskom stanju.
karakteristina stambena gradnja u naselju Kozjak
glavna prometnica
interna prometnica
10

2.2.2. Analiza i ocjena graevinskih podruja iz
Prostornog plana Opine Beli Manastir
Prostornim planom Opine Beli Manastir, donesenim 1982. godine, koji svojom granicom
obuhvata tretira šire podruje od granica Parka prirode, odreena su graevinska podruja
za naselje Kozjak, za istoni dio naselja Podunavlje i za farmu Eblin. Ukupna površina
graevinskog podruja iznosi 44.20 ha. Za naselje Tikveš i Kompleks dvorca Tikveš na
podruju Parka prirode nisu definirana graevinska podruja, niti specifini uvjeti gradnje.
graevinska podruja naselja Kozjak i Podunavlje iz
Prostornog plana Opine Beli Manastir, 1982.
izvor: Prostorni plan Opine Beli Manastir, 1982.
12

Iako definirana graevinska podruja ine svega 0.2% ukupne površine Parka prirode ona su
predimenzionirana u odnosu na realne potrebe širenja tih naselja. S obzirom na trend pada
stanovnika ve od osamdesetih godina prošlog stoljea nije realno oekivati ekspanziju na
osnovi stambenih namjena. Nadalje, stupnjevi zaštite Parka prirode i podruja posebnog
rezervata pretpostavljaju i svojevrsno ogranienje gradnje na podruju Parka u cilju
minimalnog angažmana Parka za namjenu klasinog stanovanja.
Jedini oblik gradnje koji može angažirati manji dio slobodnog zemljišta unutar graevinskih
podruja je turistiko-gospodarske namjene.
Preporuljivo je smanjenje graevinskog podruja naselja Kozjak i naselja Podunavlje, te
održavanje i prenamjena postojeeg izgraenog graevinskog fonda.
Farma Eblin kao jedna od jakih gospodarskih izgraenih zona u Parku ima znatne
potencijale osigurane graevinskim podrujem, te je realno za oekivati razvoj ovakve
djelatnosti i potrebu za usklaivanjem graevinskog podruja farme s planovima razvoja.
S obzirom da nije definirano graevinsko podruje za naselje Tikveš, jedno od dva naselja
unutar Parka prirode, bitno ga je odrediti na nain da se omogui samo servisna gradnja
postojeih graevina naselja.
Još jedan vrijedan graditeljski sklop koji nije oznaen graevinskim podrujem unutar Parka
prirode, a svojom morfologijom i graditeljskim sklopom u svakom sluaju treba biti reguliran u
tom smislu, je kulturno dobro Kompleks dvorca Tikveš. U skladu s konzervatorskim
odrednicama, a na osnovi deklariranja ovog kompleksa nepokretnim kulturnim dobrom,
odnosno, spomenikom kulture, neophodno je definirati zone i uvjete daljnjeg graevinskog
angažiranja ovog prostora u skladu s konzervatorskim uvjetima.
historicistiki dvorac u Tikvešu s aneksom
13

Graevinsko podruje Kompleksa dvorca Tikveš treba biti definirano tako da poštuje i
tradicionalne matrice parceliranja kompleksa.
Sve ostale pojedinano izgraene graevine na 33 lokacije na podruju Parka ne trebaju
nužno raspolagati graevinskim podrujem, ve se održavati u postojeim gabaritima bez
mogunosti bitnijeg razvijanja, kako u prostornom tako i funkcionalnom smislu.
Sveukupno graevinska podruja unutar Parka prirode trebaju biti odreena za sva cjelovito
obuhvaena naselja s razvijenom matricom (Kozjak i Tikveš), za sve vee gospodarske
komplekse (farma Eblin), te za registrirano kulturno dobro Kompleksa dvorca Tikveš.
14

2.2.3. Nain korištenja graevina
Glavnina od 68 izgraenih graevina u naseljima Kozjak i Tikveš je izvorno namjenjena
stanovanju. Graevina javne namjene ima nekoliko, te su periferno postavljene u odnosu na
naselja, dok je nekoliko gospodarsko-industrijskih graevina locirano samo u naselju Kozjak,
na rubu Parka prirode.
Naselje Tikveš je nastalo u samom središtu Parka prirode nizanjem samostojeih
prizemnica uz lokalnu prometnicu orjentiranu sjever-jug. Graevine su postavljane na parceli
tako da formiraju uline ograene predvrtove i stražnje dvorišne prostore s pomonim
graevinama.
naselje Tikveš
Konstruktivno su rješene uzdužnim nosivim zidovima od opeke s dvostrešnim krovištem s
pokrovom od biber crijepa ili kvadratnih salonit ploa. Pojavljuje se i trska kao pokrov
pomonih graevina. Zanimljiva je, uz estu upotrebu žbukanih proelja, i upotreba drvenih
obloga dijelova proelja. Upotreba opeke u gradnji upotpunjena je njenom upotrebom za
poploenja i gradnju pomonih infrastrukturnih gradnji kao bunara, ledara, stepenica, dijelova
ograda, potpornih zidova i slino. Od ukupno postojeih 25 graevina po tipologiji se izdvaja
jedna na sjevezozapadu naselja koja svojom pozicijom na parceli, prostornom organizacijom
i veliinom ukazuje na graevinu javnog sadržaja. Danas se koristi kao lovaki dom. Sve
ostale graevine naselja svojom osnovnom namjenom su predviene za stanovanje, te su
popraene nizom pomonih graevna uglavnom drvenih konstrukcija. Bonitet graevina je
zadovoljavajui.
Dok mahom napuštenim graevinama prijeti brzo propadanje usljed neodržavanja, dobar
primjer korištenja je obnovljeni lovaki dom i jedina obnovljena stambena graevina na
sjeveru naselja koja se povremeno koristi za programe škole u prirodi.
15

Naselje Kozjak je izgraeno na nešto drugaijem konceptu, kako zbog znatno kultiviranije
okoline (poljoprivredne površine), tako i zbog svoje lokacije na rubu Parka prirode. Središtem
naselja u smjeru sjever-jug prolazi županijska cesta koja ga naelno dijeli na istoni –
gospodarski i zapadni stambeni dio. Ulazi u naselje su markirani izdvojenim graevinama
javnog sadržaja, na sjevernom ulazu lovakim dvorcem, a na južnom ulazu radnikim
domom.
naselje Kozjak
Istoni gospodarski dio ini niz skladišnih graevina s koncentriranom grupom proizvodnih
graevina koje su se koristile u poljoprivredne namjene kombinata Belje. Sve vee graevine
su napuštene i devastirane u ratnom periodu, dok se svega dvije trenutno koriste u izvornoj
namjeni skladištenja poljoprivredne mehanizacije. Linearne graevine nizane paralelno uz
prometnicu su graene kao nadstrešnice za poljoprivrednu mehanizaciju, te se trenutno ne
koriste iako su u dobrom graevinskom stanju.
gospodarski objekt u istonom dijelu
gospodarski objekti u istonom dijelu
16

Istoni dio naselja izgraen je stambenim graevinama. Osim središnje prometnice zapadno
je provuena i paralelna pomona prometnica iskljuivo za potrebe stanovanja. Uz glavnu
prometnicu je izveden niz obiteljskih kua sline tipologije kua u naselju Tikveš, dok je uz
sekundarnu prometnicu izveden tipski niz prizemnih dvodomki s izvuenim i ograenim
predvrtovima.
naselje Kozjak
lovaki dvorac na sjevernom ulazu
stambeni niz u zapadnom dijelu
Sveukupno se konstruktivno pojavljuju raliiti tipovi graevina ovisno o namjeni i gabaritima,
no u izvedbama se, neovisno o tipu, uglavnom koristi opeka s pokrovom od biber crijepa.
Infrastrukturni objekti su takoer izvedeni od tradicionalnih materijala.
Bonitet graevina je niskog stupnja, posebno u pojedinim sluajevima gospodarskih
graevina, s tendencijom daljnjeg propadanja usljed nekorištenja.
17

2.3. KOPLEKSI GRAEVINA
2.3.1. KOMPLEKS DVORCA TIKVEŠ
Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike hrvatske propisala je mjere
zaštite za nepokretna kulturna dobra na podruju Parka prirode Kopaki rit. Podruje
zaštienog kulturnog dobra prijašnjeg naziva KORSIER DEI TO KOSI VADASZAKASTELY
obuhvaa sljedee estice: 1772, 1773, 1774, 1775, 1776, 1777, 1778, 1779, 1780, 1781
k.o. Lug. U mjerama se navodi obaveza arhitektonskog premjera svih graevina, izrada
konzervatorske studije za Novi i Lovaki dvorac, te generalni naputak ponavljanja korištenja
originalnih materijala.
kompleks dvorca Tikveš
18

Na osnovi propisanog, izraena je Konzervatorska studija za graevine kulturne baštine u
kompleksu Tikveš koja je ponudila povijesno stilsku analizu, obradu postojeeg stanja,
pregled etapa izgradnje, valorizaciju i konzervatorske smjernice.
Romantiarski arhitektonski sklop ladanjske arhitekture Tikveš je primjer rezidencijalnog
lovakog kompleksa izgraenog na jednom od najveih feudalnih posjeda na ovom podruju.
Od prvog vlasnika princa Eugena Savojskog, do posljednjeg vlasnika Fridricha Teschena
izmjenjalo se niz vlasnika i korisnika vlastelinstva, no nikada nije izraena cjelovita
dokumentacija koja bi pregledno pokazivala etape i opsege gradnje kompleksa. Najstarija
poznata katastarska karta iz 1875. godine ukazuje da je kompleks izgraen u drugoj polovici
19. stoljea.
Prostorno i komplozicijski se ovo podruje s pripadajuom ladanjskom arhitekturom
prepoznaje kao segment ukupne pejzažne kompozicije središnjeg dijela Baranje s
izmjenjivim elementima prirodnog pejzaža stoljetnih šuma i movara, antropogenog pejzaža,
livada i oranica. Dva perivoja unutar kompleksa bila su povezana alejama, te akcentirana
tokama u prostoru poput historicistike kapelice. Grupiranjem glavnih i gospodarskih
graevina i njihovim meusobnim odnosom, te integriranje pejzažnim arhitektonskim
elementima stvorena je kvalitetna urbanistiko – arhitektnoska cjelina.
U periodu graditeljskih vrhunaca kompleks je brojao 26 graevina raznih namjena, ograenih
s kontroliranim ulazima unutar guste šume. Osim planirano razvedenim pješakim i
cestovnim prilaznim putevima, u kompleks se moglo doi i željeznicom iz smjera zapada.
Do danas sauvanih 13 graevina djelomino ocrtava okvire izvornog kompleksa iako su u
posljednjih pedesetak godina preživjele intervencije pregradnje i dogradnje.
historicistiki dvorac
Najbitnija graevina kompleksa je historicistiki dvorac. Sagraen je na uzvišenom platou
zbog poplavne prirode okolnog podruja, te realiziran kroz nepravilan pravokutni tlocrt s
naglašenim rizalitima u duhu romantiarskog historicizma u drugoj polovici 19. stoljea.
Postojea prostorna organizacija nije izvorna, tri izvorna stubišta suptilno su dijelila javne
prostore, spavae komplekse i servisne prostore. Opeka, razvedeno krovište prekriveno
biber crijepom i historicistiki ukrasi ove graevine postali su obavezni imputi za gradnju niza
graevina ovog podruja. Drvorezbarski radovi dominiraju interijerima, u veem dijelu
evidentirani starim fotografijama, a manjim dijelom još prisutni u današnjoj graevini. Drvo se
ponavlja i kroz niz elemenata proelja i eksterijera, balustrade, balkoni, trijemovi.
19

historicistiki dvorac
južno proelje sjeverno proelje aneks dvorca
Dogradnja dvorca izvedena je pedesetih godina prošlog stoljea, zapadno od postojeeg
dvorca u obliku prizemnice kružnog centralnog tlocrta s funkcijom predsjednikog
apartmana. U podrumskim prostorima aneksa izvedeni su servisni prostori (kuhinja,
praonice, skladišta).
lovaka kurija stari dvorac
Ocjenjena kao druga najvrednija graevina kompleksa svrstana je u kurije, vile i lovake
kue ladanjske arhitekture koje su se gradile krajem 19. i poetkom 20.stoljea. Svojim
tlocrtom razvijenim u obliku slova T, jednokatnim presjekom i stilskim karakteristikama
predstavlja zanimiljiv primjer graevine neoromantiarskih obilježja. Sauvana kartografska
graa ukazuje na niz izraenih varijantnih rješenja od kojih je posljednje usvojeno i izgraeno
1903. godine.
I stari dvorac je, kao i historicistiki, izgraen na povišenom platou od opeke s imitacijom
kanatne konstrukcije. Dominantni akcent ukupnog korpusa graevine je njezina drvena
rezbarena konstrukcija trijema na katu. Drveni trijem je rizalitno istaknut, te perimetralno prati
plašt proelja horizontalnog trakta graevine. Konstruktivno je oslonjen na niz drvenih,
rezbarenih konzola. Zapadno proelje ima rizalitno istaknut trijem, dok je na istonoj strani
bilo mogue pristupanje trijemu na katu s vanjskim drvenim stubištem. Proelje graevine je
rašlanjeno pravilnim ritmom pravokutnih prozora s ornamentiranim detaljima od drveta.
Cijela ploha proelja kata je aplicirana pseudo knatnom konstrukcijom koja bitno markira
graevinu. Tlocrtna predispozicija je riješena kroz etiri sobe prizemlja i etiri sobe kata
razliitih površina. Iznad ulaza je naznaena 1926. godina.
Stari dvorac je bio jedna od znaajnih toaka perivoja cijelog kompleksa ija je šetnica kroz
aleju bila reprezentativna komunikacija s historicistikim dvorcem.
20

stari dvorac
zapadno proelje
južno proelje
kapelica
Jedina sakralna graevina u današnjim granicama Parka prirode je historicistika kapelica
izgraena okviru ovog komplesa Tikveš. Locirana je južno od ostalih rezidencijalnih
graevina kao aktivni dio perivoja. Jednostavna minimalistika graevina od opeke, takoer
sagraena na povišenom terenu, izvorno je izgledala vrlo slino sauvanom stanju.
Jednobrodni prostor kapele, poligonalno zakljuen s zvonom na preslicu izvorno je imao i
trijem u funkciji narteksa, oslonjen na dva drvena rezbarena stupa s krovištem od biber
crijepa. Ulazni portal ima izvorne drvene vratnice, dok se iznad nadvratnika nalazi
polukružno polje ispunjeno rešetkom sa staklom. Jenostavna bona proelja su akcentirana
po jednim polukružnim prozorom s bojanim dijelovima okvira.
kapelica
ulazno proelje bono proelje izvorne drvene vratnice
21

ostale graevine
Ostale graevine danas sauvane, od ukupno 26 nekada izgraenih graevina, su bivša
vojarna, locirana na jugozapadu kompleksa, i nekoliko gospodarskih graevina na jugoistoku
kompleksa. Sve sauvane graevine su dobrog boniteta jer su se kroz sve periode
prenamjenjivale i koristile. Devastacije nastale u posljednjih 10 godina usljed okupacije i
neodržavanja nisu bitno narušile konstruktivne kvalitete graevina.
ostale graevine
graevina bivše vojarne
gospodarske graevine
22

2.3.2. FARMA EBLIN
Farma Eblin poznata tradicionalno kao Eblinove štale nalazi se u k.o. Vardarac na k..br.
1136 i 1151. na županijskoj cesti koja veže naselje Podunavlje s naseljem Kozjak. Ovaj
prometni prikljuak na županijsku prometnicu ju ini interesantnom gospodarskom lokacijom
koja raspolaže s 5, u nizu zidanih prizemnica, od kojih je samo ulazna projektirana za
administrativne funkcije, a preostale za smještaj žive stoke. Bonitet graevina je niskog
stupnja posebno graevina za držanje stoke. Neposredno iza upravne zgrade nalazi se
izbetonirana deponija razgradivog otpada.
snimci farme Eblin, 2002.
Od ostalih graevina na lokaciji se nalazi i niz od 5 sjenika s drvenom konstrukcijom i
pokrovom od salonit ploa. Pretpostavlja se da su graevine izgraene sredinom 20.
stoljea.
Sjeverno i južno od graevina farme nalaze se kultivirani ribnjaci s trakama poljoprivredniog
zemljišta, bez pošumljenih predjela. Stoga je mogunost širenja graevina na okolni prostor
mogua bez bitnog utjecaja na biološku ravnotežu okolice.
23

2.4. GOSPODARSKE GRAEVINE
2.4.1. CRPNE POSTAJE
Podruje Parka prirode posebno je interesantno zbog svojih specifinih hidroloških obilježja.
Locirano na branjenom i poplavnom podruju rijeka Dunava i Drave sadrži impresivnu
hidrografsku mrežu kanala i jezera.
Podruje je djeljivo na dvije cjeline s obzirom na hidrološke specifinosti. Prva je podruje
istono i južno od izgraenog nasipa Zmajevac – Kopaevo, koja je izrazito niske nadmorske
visine od 82 m, zbog ega je izražena dinamika plavljenja ovisna o dvije rijeke, podzemnim
vodama, oborinama i kondezaciji vodene pare. Druga je podruje zapadno i sjeverno od
nasipa, branjeno od poplavnih voda. Ova cjelina je dio melioracijskog podruja Dunavskog
sektora ija je odvodnja riješena s tri crpne postaje: Zlatna greda, Tikveš i Podunavlje.
crpna postaja Zlatna greda
Locirana na samoj sjevernoj granici ova crpna postaja dijelom preuzima i funkciju
sekundarnog ulaza u Park prirode. Obližnje naselje Zlatna greda i sjeverno lociran turistikougostiteljski
kompleks s crpnom postajom ine funkcionalnu cjelinu, neovisno o tome što se
nalaze izvan granica Parka prirode.
crpna postaja Zlatna greda
Graevinski kompleks crpne postaje, osim primarne vodno-gospodarske funkcije glavne
graevine, sadrži i nekoliko graevinskih jedinica u koje je integrirano i stanovanje. Cijelim
24

objektom raspolažu Hrvatske vode, koje su postavile koncept aktivnog održavanja izvornog
postrojenja uz paralelno tretiranje crpne postaje muzejskom lokacijom.
obnovljena postrojenja crpne postaje Zlatna greda
Upravo zbog izvornosti glavne graevine, te postrojenja crpne postaje ovu lokaciju treba
tretirati kao izuzetno vrijedno graditeljsko-tehnološko nasljee koje zaslužuje i propisivanje
odreenog stupnja zaštite, odnosno, tretiranje kao kulturno dobro.
crpna postaja Tikveš
Crpna postaja Tikveš je takoer locirana uz izgraeni nasip Zmajevac – Kopaevo, približno
u središtu ukupne površine Parka prirode. Graevina je izvedena kao jednovolumenska
prostorna jedinica velike visine, s dvije manje dogradnje za sekundarne sadržaje. Stambena
potreba uposlenih je rješena u obližnje lociranoj stambenoj graevini. Stanje postojeeg
postrojenja i stupanj izvornosti nisu evidentirani.
crpna postaja Tikveš
25

Za razliku od crpne postaje Zlatna greda ova je locirana na nešto veoj udaljenosti od
obližnjeg naselja Tikveš. U neposrednoj blizini se nalazi još nekoliko grupa graevina,
uglavnom stambenog karaktera, jedna zapadno od nasipa i jedna istono od nasipa na
plavljenom terenu. Sama lokacija je specifina u prometnom smislu zbog izvedene kompe /
skele koja u periodima visokog vodostaja povezuje dijelove poplavnog podruja.
S obzirom na svojevrsnu izoliranost u odnosu na osnovnu mrežu putova podesnu za
turistike obilaske Parka prirode, te na atraktivnost crpne postaje Zlatna greda, ovu lokaciju
nije nužno eksponirati u turistikim obilascima Parka prirode.
crpna postaja Podunavlje
Trea u nizu crpnih postaja Parka prirode je crpna postaja Podunavlje. Obližnje naselje
Podunavlje se nalazi nekoliko kilometara zapadno, dok je u neposrednoj blizini lociran niz
stambeno-gospodarskih graevina u funkciji crpne postaje. Specifina je prisutnost
infrastrukturne gradnje – trafostanica.
crpna postaja Podunavlje s postrojenjem
obližnja izgradnja
trafostanica
26

Lokacija crpne postaje u neposrednoj blizini ribnjaka predstavalja zanimljiv punkt za razvoj
strunih, rekreacijskih i ugostiteljskih turistikih sadržaja, što je i bilo predloženo u
prostornom planu iz 1982. godine.
idejno urbanistiko rješenje turistikog punkta Podunavska pumpa
Ovim je planom crpna postaja razraena kao turistiki punkt “Podunavska pumpa” u okviru
kojeg su bile predložene sljedee funkcije: prostor za pripremu i kuhanje ribe (1), prodaja
dozvola za ribarenje i pribora (2), izdavanje rekvizita i pribora (3), sanitarni vor (4), ribarenje
(5), eke / klupe / stolovi (6), nadstrešnice (7), pontoni (8), amci (9) i brodovi (10).
27

2.4.2. RIBNJAARSTVO
Kompleks graevina Ribnjaarstvo se nalazi u k.o. Vardarac na k..b.r. 1216 i u vlasništvu je
Belja. Prometno se nadovezuje na županijsku cestu koja veže naselje Podunavlje s naseljem
Kozjak, na križanju s lokalnom prometnicom koja ga veže s crpnom postajom Podunavlje i s
nizom južno lociranih ribnjaka.
Ukupno 6 graevina ovog kompleksa su iskljuivo gospodarske namjene izgraene kao
zidane prizemnice s pokrovom od crijepa ili salonit ploa. Bonitet graevina je na vrlo
visokom nivou i zbog injenice da se radi o novijoj gradnji.
kompleks graevina Ribnjaarstvo
Meusobni položaj graevina formira gospodarska dvorišta za lociranje ribnjaka i
mehanizacije. Stambena namjena nije integrirana u postojei kompleks.
Graevine nemaju posebnu urbanistiki, arhitektonsku ili etnografsku vrijednost.
28

2.5. POJEDINANE GRAEVINE
Na podruju Parka prirode, ukupne površine 22.90 ha, evidentirano je 19 graevina
rasporeenih uglavnom u manje pristupanim podrujima Parka prirode - lugarnice, lovake,
ribarske i šumske kue.
Navedeni oblici gradnje su evidentirani na osnovi obilaska terena, te usporedbe popisa
gospodarsko-upravnih graevina Javne ustanove Parka prirode Kopaki rit i Hrvatskih šuma.
Vei broj graevina nije bilo mogue obii i ustanoviti njihovo stanje, te su okvirno
evidentirane po eventualno pronaenim pisanim izvorima.
PREGLED POSTOJEIH POJEDINANIH GRAEVINA NA PODRUJU
PARKA PRIRODE KOPAKI RIT
OZNAKA
LOKACIJE
GRAEVINA
KATA
STARSKA
OPINA
PARCELA
POSTOJEA NAMJENA
1. Šumska kua SIGET LUG 1919 stanovanje / gospodarstvo
2. Šumska kua DVORAC 1
3. Šumska kua DVORAC 2
KNEŽEVI
VINOGRADI
KNEŽEVI
VINOGRADI
1844
2842
stanovanje / gospodarstvo
stanovanje / gospodarstvo
4. Šumska kua TIKVEŠ 1 VARDARAC 1057 stanovanje / gospodarstvo
5. Šumska kua TIKVEŠ 2 VARDARAC 1408 napušteno (stanovanje / gospodarstvo)
6. Kua KOD KOMPE VARDARAC 1408 napušteno (gospodarstvo)
7. Lovaka kua KORMANJ LUG 2237 -
8. Lovaka kue ULNACI KOPAEVO 3021 -
9. Lovaka kua MENTEŠ KOPAEVO 3000 napušteno (gospodarstvo / ugostiteljstvo)
10. MIŠINA koliba - - napušteno (stanovanje / gospodarstvo)
11. Lugarnica PETREŠ KOPAEVO
2902
2905
12. Lovaka kua NAHAT KOPAEVO 2804/2 -
13. Ribarska kua KOLONCA KOPAEVO 2968 gospodarstvo / ugostiteljstvo
14. Lovaka kua OŠAK ŠUME VARDARAC 1180 stanovanje / gospodarstvo/ ugostiteljstvo
15. Podunavlje - KORMORAN VARDARAC
1211
1210
-
stanovanje / ugostiteljstvo
16. Šumska kua HULOVO KOPAEVO 2646 napušteno (gospodarstvo / ugostiteljstvo)
17. Šumska kua MALI BAJAR 1 KOPAEVO 2658 napušteno (gospodarstvo)
18. Šumska kua MALI BAJAR 2 KOPAEVO 2687 napušteno (gospodarstvo)
19. Šumska kua PODRAVLJE - - napušteno (gospodarstvo)
29

Opisane graevine su uglavnom graene tokom 20. stoljea i vrlo su lošeg boniteta.
Uglavnom su bile u službi gospodarenja Parkom, namjenjene lovakim djelatnostima i
manjim dijelom stanovanju. Potrebu obnove i korištenja ovih graevina treba bazirati na
analizama njihovog utjecaja na biološke osobitosti Parka prirode.
foto pregled snimljenih lokacija pojedinanih graevina
šumska kua SIGET
šumska kua TIKVEŠ 2
ribarska kua KOLONCA
31

lovaka kua OŠAK ŠUME
KORMORAN
2.6. OSTALE GRAEVINE
Oblici graenja na podruju Parka prirode koji se ne mogu svrstati u prethodno opisane
mogu se naelno svrstati u sljedee kategorije:
infrastrukturne graevine
o prometnice
o mostovi
o silosi / cisterne / bunari / ledare
privremene graevine
o hranilišta
o eke
o natkrivena stajališta
o ograde.
Zajedniko obilježje im je privremeni / montažni karakter gradnje u svojstvu opsluživanja
djelatnosti na podruju Parka prirode.
32

ostale graevine
bunari
ledare
sušare
mostovi
kompa
33

ezervoari
sjenice
Sve graevine ovakvog karaktera poželjno je sauvati u izvornom obliku kako bi
predstavljale etnografsku vrijednost izgradnje i infrastrukture ovog prostora.
U eventualnoj daljnjoj izgradnji slinih vrlo je bitno usvojiti princip tradicionalne izgradnje u
vidu izbora materijala, izvedbe i naina korištenja.
34

3. PRIJEDLOG ZA KORIŠTENJE I NAMJENU
3.1. OSNOVNA POLAZIŠTA
graevinske intervencije u graevinskim podrujima
S obzirom da je u jedina dva naselja u okviru Parka prirode bitno smanjen broj stanovnika s
približno 700 na današnja 153 stanovnika, veina graevina je napuštena duži vremenski
period i vrlo je lošeg boniteta. Stoga je bitno predvidjeti tri kategorije tretirenja graevina:
obnova, rekonstrukcija i zamjenska gradnja. Svakom od ovih intervencija bitno je, u pravilu,
zadržati postojee gabarite, dok se eventualna potreba za veim kvadraturama sukladno
novoplaniranim namjenama, može postii animiranjem potkrovlja (bez agresivnog
poveavanja volumena krova), te izvedbom novih pomonih graevina u dvorišnim
dijelovima parcela.
U cilju ouvanja postojee tipologije izgraenih naselja nije preporuljiva bitna dogradnja
volumena postojeih graevina na nain da poveavaju svoje tlocrtne gabarite i mijenjaju
logiku izvorne tlocrtne predispozicije. Eventualne funkcionalne korekcije mogu biti izvedene u
sluajevima minimalne dogradnje ulaza i trijemova.
U skladu s manirom gradnje opekom i oblogom drvetom i crijepom bitno je u situacijama
rekonstrukcije, zamjenske gradnje i nove gradnje koristiti iskljuivo ve prisutne materijale u
okolnoj gradnji. Ve izvedene intervencije na graevinama salonit krovnim oblogama,
fasdnom opekom, PVC ili ALU stolarijom, žiane ograde i slino bitno je ukloniti i izvesti od
izvorno korištenih materijala baziranih na peenoj glini (opeka, crijep), drvetu (stolarija,
obloge proelja dašanjem, ograde, konstrukcije dijelova ili cijelih graevina) i trsci (obloge
trijemova, dvorišnih kua). Motive rastera postojee stolarije, kao i motive drvoreza na
sauvanim trijemovima nastojati ponoviti ili primjeniti u izradi novih. Betonske konstrukcije je
preporuljivo izbjegavati uz maksimalno «skrivanje» eventualno izvedenih.
detalji opeke i drvoreza
35

Naselje Tikveš, locirano u samom središtu Parka prirode, okruženo kvalitetnim šumskim
fondom, ima izvrsne uvjete revitalizacije u obliku etno sela. Arhainost izgraenih graevina,
njihov odnos prema «ulici», te svojevrsna izdvojenost u «divljini», posjetitelje može privui
svojom izoliranošu u odnosu na okolni prostor. Svoju prepoznatljivost naselje može
artikulirati prezentacijom kulture, obiaja, zanata, jezika, narodnih nošnji i glazbe ovog
podruja.
Prepoznatljivost naselja Kozjak u prvom redu može biti bazirana na ve ustrojenoj
proizvodnji zdrave hrane na podruju Parka prirode i bliže okolice. Interes šireg podruja za
rasadu uzgojenu na tradicionalne naine, tradicionalne alate za obradu zemlje i zaštitu
biljaka, kao i finalne proizvode obraene na tradicionalne naine s recepturama (domaa
kuhana rajica, jabuni ocat, mljevena paprika, pekmezi, emovi, kolai, zimnice, med) može
biti motor razvoja ovog naselja. Svojom ponudom posebno naglašenom i prezentiranom
godišnjim eko-sajmovima mogua je i realizacija eko-tržnice u okviru napuštenih
gosposarskih graevina naselja, koja može zadovoljavati potrebe jednokratnih posjetitelja,
domicilnog stanovništva i potrebe stanovništva cijele regije.
Uz osnovnu djelatnost vezanu uz proizvodnju zdrave hrane bitno je u ovom naselju razviti i
smještajne kapacitete koji nee ugrožavati izvornost Parka prirode svojim lociranjem na
samoj granici. U ovom smještajnom segmentu ponude bitno treba naglasiti i sezonske
ponude u smislu blagdana – tijekom Uskršnjih blagdana prezentirati tradicionalne obrede
proslave Uskrsa (pogaa, kuhana šunka, mladi luk, bojanje i šaranje pisanica i drugo) ili
tijekom božinih blagdana prezentirati pripravu jela i ritual Badnje veeri (uz eventualan
obilazak Parka saonicama). S obzirom da je kapelica u Kompleksu dvorca Tikveš jedini
vjerski objekt u Parku prirode preporuljivo je iskoristiti tu lokaciju u ritualnom smislu za
vrijeme crkvenih blagdana.
graevinske intervencije izvan graevinskih podruja
Graevine rasporeene izvan naselja na podruju Parka prirode su uglavnom napuštene
ribarske, lovake ili šumske kue koje su periodino graene u svrhu gospodarenja Parkom
prirode. Njihove lokacije na krajevima kanala, prijevojima šumskih usjeka, uzdignutim
dijelovima terena i bitnim tokama s aspekta vodnog gospodarstva ini ih vrlo zanimljivim
lokacijama za razgledanje i boravak posjetitelja. Pitanje zadržavanja ove grupe graevina u
Parku prirode kao zanimljivog oblika turistike ponude koja nudi ugostiteljstvo, smještaj,
stanovanje i boravak nadzorne službe treba ispitati s aspekta njihovog, eventualnog,
ugrožavanja flore i faune Parka prirode.
36

Navedene lokacije u pravilu sadrže jednu glavnu graevinu, te uz nju jednu ili više pomonih
(spremišta, pušnice, ukopani gatori, bunari). Nain njihove gradnje ovisi o dijelu Parka
prirode u kojem se nalaze – na uzdignutim dijelovima terena izvedeni su kao opekom zidane
ožbukane konstrukcije, dok su na poplavnim podrujima izvedene kao uzdignute drvene
kolibe. Ovakav princip je bitno pratiti i daljnjim korištenjem tih graevina. Sve intervencije
izvesti od izvorno korištenih materijala baziranih na peenoj glini (opeka, crijep), drvetu
(stolarija, obloge proelja dašanjem, ograde, konstrukcije dijelova ili cijelih graevina) i trsci
(obloge trijemova, dvorišnih kua). Motive rastera postojee stolarije, kao i motive drvoreza
na sauvanim trijemovima nastojati ponoviti ili primjeniti u izradi novih.
Nadalje je vrlo bitno poštovati princip organizacije grupe graevina na svakoj lokaciji. Na
svim lokacijama su pomone graevine izvedene kao samostalne graevine koje nasuprot
glavnoj graevini, a u odnosu na okolne prostore Parka prirode, stvaraju dvorišne prostore.
Na manjim udaljenostima od ovih graevina u pravilu su locirani bunari. Ovakav princip
lociranja graevina i organizacije dvorišta primjeniti u svim sluajevima rekonstrukcije,
dogradnje ili zamjenske gradnje. Na svim lokacijama, koje trenutno raspolažu samo glavnom
graevinom, mogua je i gradnja pomone graevine kako bi se novoplanirane namjene
mogle zadovoljiti bez bitnog poveanja gabarita postojeih graevina.
S obzirom da zbog raspršenosti infrastrukturna mreža ne doseže do svake od ovih lokacija
mogue je u njihovim podrujima locirati agregat za proizvodnju elektrine energije koji je
mogue locirati u bilo koju graevinu zbog male zapremnine.
Sve ostale graevine na podruju Parka prirode, koje se nalaze izvan graevinskih podruja,
mogu se izvoditi kao otvorene i montažne/polumontažne od drveta, opeke (ne fasadne) i
trske, a u funkciji opsluživanja djelatnosti Parka prirode: natkrivena stajališta za posjetitelje,
odmorišta, vidikovci, lovake eke, staje za konje, punktovi za iznajmljivanje opreme i slino.
37

3.2. GRAEVINSKA PODRUJA
Graevinska podruja u Prostornom planu Belog Manastira su tretirala naselja Kozjak,
Tikveš i dio naselja Podunavlje. Naselja Kozjak i Tikveš u važeim granicama graevinskih
podruja imaju zadovoljavajue uvjete za razvoj i širenje, te se u skladu s predvienim
razvojem naselja one mogu djelomino korigirati. U daljnjoj razradi tretiranja graevina na
podruju Parka prirode treba dati prioritet u formiranju novog graevinskog podruja za
kulturno dobro Kompleksa dvorca Tikveš koje traži identian tretman kao i postojea naselja.
Nadalje bitno je odrediti graevinsko podruje za Farmu Eblin kako bi joj se omoguilo
kvalitetno prostorno razvijanje u njenim primarnim djelatnostima.
Postojee graevinsko podruje dijela naselja Podravlje nije potrebno zadržavati istono od
županijske ceste, a u okviru granice Parka prirode, jer pripadajui kompleks Kormoran ne
treba jaati svoje sadržaje zbog velike blizine ribnjacima, staništu brojnih rijetkih vrsta ptica.
prijedlog graevinskog podruja
Kompleks dvorca Tikveš
naselje Kozjak
naselje Tikveš
farma Eblin
38

3.3. PRIJEDLOZI ZAŠTITE KULTURNIH DOBARA
Osim evidentiranog kulturnog dobra Kompleksa dvorca Tikveš, na podruju Parka prirode
nalazi se niz graevina koje svojim karakteristikama predstavljaju zanimljive etnološke
primjerke gradnje ovog podruja.
S obzirom na hidrološke specifinosti Kopakog rita, prisutstvo razvijenog sustava branjenja
podruja od poplava, odnosno realizirani sustav brana i crpnih postaja, ini zanimljiv primjer
sprege ovjeka i prirode. Crpna postaja Zlatna greda u urbanistiko-arhitektonskom i
tehnološkom smislu je najkvalitetnija postaja, te prezentira rijedak primjer gradnje
gospodarskih graevina s kraja 19. stoljea.
crpna postaja Zlatna greda
Nadalje, graevina locirana na samom sjevernom ulazu u naselje Kozjak artikulira
karakteristinu maniru gradnje lovakih ljetnikovaca s poetka 20. stoljea. Iako trenutno
zapuštena, svojom lokacijom, okolnim ostacima hortikulturnih intervencija i arhitektonskim
elementima ukazuje na potrebu njezine strune valorizacije i preispitivanja mogunosti
eventualne zaštite.
lovaki ljetnikovac na sjevernom ulazu u naselje Kozjak
39

Posljednji zanimljiv set graevina koji je bitno valorizirati u smislu tiplologije gradnje starog
domainstva s predvrtovima je niz od tri graevine locirane jugozapadno od sjevenog ulaza
u naselje Kozjak. Elementi pustarskih graevina iz razdoblja Austro-ugarske graenih starom
carskom opekom velikog formata, a potom bojanom, s tlocrtnom predispozicijom linearnih
stambnih jedinica ine dovoljan argument za procjenu vrijednosti ovih graevina.
tri stambene graevine u naselju Kozjak
40

korištena literatura
1. KOPAKI RIT, pregled istraživanja i bibiliografija, Hrvatska akademija znanosti i
umjetnosti, Zavod za znanstveni rad Osijek, Osijek-Zagreb, 1999.
2. Dr. Stjepan Sršan, BARANJA NA STARIM KARTAMA I NACRTIMA, Osijek, 1997.
3. Dr. sc. Stjepan Sršan, KOPAKI RIT NA STARIM ZEMLJOVIDIMA I NACRTIMA,
Hrvatske vode Zagreb, Osijek, 1998.
4. Dr. Stjepan Sršan, TRI STOLJEA BELJA 1698-1998, Osijek, 1998.
5. Katalog izložbe SLIKE KOJE GOVORE, Povijesni izvori zaštienih poplavnih
podruja baranjskog dijela Dunava i Drave, Ravnateljstvo Nacionalnog Parka Dunav-
Drava, Javne ustanove Parka prirode Kopaki rit i Muzeja županije Baranje u
Maarskoj, 2002.
6. Mirko Markovi, SLAVONIJA, Povijest naselja i podrijetlo stanovništva, Golden
marketing, Zagreb, 2002.
7. Mirko Koreni, NASELJA I STANOVNIŠTVO SRH 1857-1971., JAZU, Zagreb, 1979.
8. ŽUPANIJA U BROJKAMA 2001, Osjeko-baranjska županija, Ured za statistiku,
Osijek, 2001.
9. ANALI ZAVODA ZA ZNANSTVENI RAD U OSIJEKU 1986-1987, JAZU, Osijek, 1987.
10. KONVENCIJA O PRISTUPU INFORMACIJAMA, SUDJELOVANJU JAVNOSTI U
ODLUIVANJU I PRISTURPU PRAVOSUU U PITANJIMA OKOLIŠA, Ujedinjeni
narodi, Gospodarsko i druptveno vijee, etvrta ministarska konferencija “Okoliš za
Europu”, Aarhus, Danska, 23-25. lipnja 1998.
11. AGENDA 21, PROGRAM ZA 21. STOLJEE, Ujedinjeni narodi, Konferencija
Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju, Republika Hrvatska, Ministarstvo graditeljstva i
zaštite okoliša, Zagreb, 1993.
12. PRIKAZ STANJA I MOGUNOSTI RAZVOJA TURIZMA NA PODRUJU
VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE, Hrvatska gospodarska komora –
županijska komora Vukovar, sijeanj 2002.
13. KONZERVATORSKA STUDIJA ZA GRAEVINE KULTURNE BAŠTINE U
KOMPLEKSU TIKVEŠ, “Urbos” d.o.o. studio za arhitekturu, oblikovanje i konstrukciju,
Osijek, 2002.
41

14. STRATEGIJA PROSTORNOG UREENJA REPUBLIKE HRVATSKE, Republika
Hrvatska, Ministarstvo prostornog ureenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za
prostorno planiranje, Zagreb, srpnja 1997.
15. PROGRAM PROSTORNOG UREENJA REPUBLIKE HRVATSKE, Republika
Hrvatska, Ministarstvo prostornog ureenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za
prostorno planiranje, Zagreb, svibanj 1999.
16. RAZVOJNA STRATEGIJA HRVATSKOG TURIZMA, Ministarstvo turizma, NN 113 /
1993.
17. POPIS STANOVNIŠTVA, KUANSTAVA I STNOVA 31. OŽUJKA 2001., Republika
Hrvatska – Državni zavod za statistiku
42