Obilježja i odrednice evazije mirovinskih doprinosa - Hrvatski zavod ...
Obilježja i odrednice evazije mirovinskih doprinosa - Hrvatski zavod ...
Obilježja i odrednice evazije mirovinskih doprinosa - Hrvatski zavod ...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Najveći problemi mirovinskog osiguranja<br />
nisu vezani uz pokrivenost<br />
mirovinskog osiguranja jer se sa sigurnošću<br />
može ocijeniti da je obuhvaćen<br />
najveći dio aktivnih osoba. Problemi<br />
su ponajviše vezani uz raširenu evaziju<br />
<strong>doprinosa</strong> za mirovinsko osiguranje. U<br />
Poljskoj je vrlo rašireno neslužbeno gospodarstvo<br />
(siva ekonomija), ali je zbog<br />
prirode same pojave nemoguće izmjeriti<br />
(ili točnije procijeniti) dohodak koji<br />
se ostvaruje, odnosno koliko <strong>mirovinskih</strong><br />
<strong>doprinosa</strong> nije plaćeno. Bez sumnje<br />
ta je pojava itekako značajna, pa je<br />
prema procjeni Državnog statističkog<br />
ureda 1994. godine udio neslužbenog<br />
gospodarstva u ukupnom iznosio oko<br />
17,2% BDP-a u, odnosno 14,3% BDP-a u<br />
2001. godini. S priličnom se sigurnošću<br />
vjeruje da je najrašireniji oblik <strong>evazije</strong><br />
poreza i <strong>doprinosa</strong> baš neplaćanje <strong>mirovinskih</strong><br />
<strong>doprinosa</strong>, koje se najčešće<br />
javlja u tri pojavna oblika. Prvi je isplata<br />
plaća i zarada u gotovom novcu neprijavljenih<br />
stranih radnika (najčešće<br />
iz zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza),<br />
od kojih su mnogi zaposleni u graditeljstvu<br />
ili na kućanskim poslovima. Drugi<br />
oblik je fiktivno samozapošljavanje<br />
koje osiguraniku omogućava smanjivanje<br />
troškova <strong>mirovinskih</strong> <strong>doprinosa</strong>.<br />
Kako je osnovica za plaćanje <strong>mirovinskih</strong><br />
<strong>doprinosa</strong> niža za samozaposlene<br />
(doslovno svi samozaposleni prijavljuju<br />
da su ostvarili minimalnu plaću koja<br />
je 60% prosječne plaće), poslodavci<br />
stimuliraju svoje zaposlenike da otvore<br />
fiktivne tvrtke. Zanimljivo je navesti da<br />
su prema redovitim anketama o potrošnji<br />
kućanstava samozaposlene osobe<br />
najmanje izložene siromaštvu, što znači<br />
da ostvaruju osjetno viši dohodak od<br />
prijavljenog. Treći je oblik <strong>evazije</strong> kod<br />
zaposlenih koji su službeno prijavljeni<br />
kao poljoprivrednici, pa plaćaju vrlo<br />
mali mirovinski doprinos iako je njihov<br />
glavni izvor dohotka izvan poljoprivrede.<br />
Velika poteškoća mirovinskog sustava<br />
je organizacijska neučinkovitost<br />
Zavoda za socijalno osiguranje i njegova<br />
nesposobnost da organizira sveobuhvatan<br />
informacijski sustav 12 .<br />
Chłoń-Domińczak (2004) navodi da<br />
se u neplaćanju <strong>doprinosa</strong> za mirovinsko<br />
osiguranje posebno ističe problem<br />
velikih ponajviše državnih tvrtki. Tijekom<br />
tranzicije Vlada je nekoliko puta<br />
predložila, a Parlament usvojio otpis<br />
njihovih obveza za mirovinske doprinose.<br />
Takva je praksa posebno bila raširena<br />
do provedbe mirovinske reforme<br />
1999. godine kojom se željelo osnažiti<br />
povezanost <strong>doprinosa</strong> i iznosa buduće<br />
mirovine. Ipak je tijekom 2002. godine<br />
znatan broj većih tvrtki - pogotovo<br />
ugljenokopa i željezara te željeznice<br />
– tražio i dobio oprost od plaćanja nepodmirenih<br />
<strong>doprinosa</strong> za mirovinsko<br />
osiguranje, a njihove su obveze često<br />
ili ostale nepokrivene ili su bile plaćene<br />
iz proračuna središnje države. U zemlji<br />
postoji ambivalentno stajalište u pogledu<br />
ovakvog pomaganja te zastupnici<br />
oprosta navode da je riječ o tvrtkama<br />
koje zapošljavaju veliki broj radnika. Te<br />
bi tvrtke bez oprosta duga morale otići u<br />
stečaj i otpustiti zaposlene, koji bi zbog<br />
svoje dobi, zanimanja i regionalnog<br />
smještaja teško mogli naći novi posao,<br />
odnosno postali bi dugotrajno nezaposleni<br />
i opasno izloženi siromaštvu. S<br />
druge strane, protivnici oprosta pak navode<br />
da se time samo odgađa neumitno<br />
restrukturiranje gospodarstva i da se<br />
besmisleno troše velika sredstva koja<br />
bi se mnogo bolje mogla upotrijebiti<br />
za prekvalifikaciju i osposobljavanje<br />
radnika koji tako ostaju bez posla. Ukupne<br />
nepodmirene obveze tvrtki koje<br />
prolaze restrukturiranje ili takozvanih<br />
strukturalnih dužnika – ponajviše rudnika<br />
i željezara, kao i dijela državne<br />
željeznice – po osnovici <strong>doprinosa</strong> za<br />
mirovinsko osiguranje iznosile su oko<br />
6,5 milijardi zlota u 1999. godini te su u<br />
2000. godini narasle na gotovo 8 milijardi<br />
zlota (ili oko tri četvrtine ukupno<br />
neplaćenih <strong>doprinosa</strong> za mirovinsko<br />
osiguranje). Stanje se nešto poboljšalo<br />
u 2001. godini pa je dug strukturalnih<br />
dužnika iznosio oko 6,1 milijardi zlota i<br />
odgovarao 61% ukupnog duga. Iako su<br />
se u 2002. godini ponovno povećale nepodmirene<br />
obveze strukturalnih dužnika<br />
na više od 7 milijardi zlota, dugovanja<br />
drugih gospodarskih subjekata još<br />
je više narastao pa je udio strukturalnih<br />
dužnika pao na ispod 60% duga.<br />
Cilj mirovinske reforme i razvoja<br />
kapitaliziranog sustava bilo je omogućavanje<br />
osiguranicima veće osobne<br />
slobode i izbora te istodobno pružanje<br />
zakonski utvrđene najmanje mirovine.<br />
Na nacionalnoj razini time bi se trebalo<br />
potaknuti razvoj tržišta kapitala, stvoriti<br />
poticaje za ulaganja i štednju, te ogra-<br />
44
Change language