Obilježja i odrednice evazije mirovinskih doprinosa - Hrvatski zavod ...

More documents

Recommendations

Info

jedan od načina prikupljanja javnih prihoda. Sve dok se ne uspostavi jaka povezanost između uplaćenih doprinosa i ostvarenih mirovinskih prava ne može se očekivati veća spremnost njihovog plaćanja, a kao mjera za poticanje plaćanja potrebno je (kao i kod drugih poreznih oblika) nastojati snižavati stope, uz istodobno povećavanje osnovice na koju se plaćaju. Mađarska, Latvija i Poljska uključivanjem pogodnosti uz plaću 10 proširile su osnovicu na koju se plaćaju doprinosi, tako da oni sve više sliče porezu na dohodak. Pogrešno je vjerovanje da će razvoj kapitalizirane mirovinske štednje i/ili dobrovoljnog mirovinskog osiguranja biti dovoljan preduvjet za prestanak izbjegavanja plaćanja doprinosa. I u tim uvjetima može se javiti vjerovanje da je dovoljno plaćati najmanje moguće mirovinske doprinose ili ih uopće ne plaćati, jer će država ili društvo preuzeti skrb o onima u starijoj dobi koji nemaju dovoljno materijalnih sredstava. S druge strane, u tvrtkama (ili pojedinim gospodarskim granama) koje loše posluju i/ili ne posluju u skladu sa zakonom lako se može dogoditi da poslodavac ne uplati prikupljene doprinose već ih određeno vrijeme zadrži za sebe ili ih posve prisvoji. Te su opasnosti, istina, manje u kapitaliziranom mirovinskom sustavu, ali ne znači da su tamo posve uklonjene (Laboul, 1998). Naravno, tek dobra pravna regulativa mirovinskih i investicijskih fondova, odgovarajući nepristrani nadzor nad njihovim radom oslobođen političkih pritisaka i utjecaja interesnih skupina omogućiti će i ostvarivanje teorijskih očekivanja u životu. Konačno, isto tako je potrebno i informiranje o važnostima i troškovima javnog dobra te podizanje svijesti da nema besplatnog ručka, odnosno da svatko osobno mora snositi odgovarajući dio troškova svojih mirovinskih prava. • Češka Republika – Za prosječnog zaposlenog neto dohodak (bez doprinosa za socijalno osiguranje i poreza na dohodak) iznosi u prosjeku 52% ukupnih bruto troškova poslodavca, što znači da je oporezivanje rada među najvišim u zemljama OECD-a. To ne snižava samo potražnju za radom, već stvara i poticaje za utaju poreza i doprinosa i kod poduzeća i kod zaposlenih. Neprijavljivanje punog iznosa plaća i rad na crno češći su kod manjih tvrtki koje imaju veće mogućnosti za stvaranje crnih fondova potrebnih za neevidentirano plaćanje radnika (Munich, Jurajda & Cihak, 1999). Radi boljeg nadzora nad naplatom doprinosa, osnovana je jedinstvena državna agencija koja nadzire uplate svih doprinosa, umjesto prijašnjih 18 različitih nadležnih službi i fondova. • Mađarska - Poteškoće uravnoteženja prihoda i rashoda javnog mirovinskog sustava međugeneracijske solidarnosti započele su u Mađarskoj početkom 1990-ih i to ne samo zbog velikog broja umirovljenika i naglog smanjivanja broja osoba koje su uplaćivale doprinose, već i zbog raširene pojave izbjegavanja plaćanja (visokih) doprinosa (Rocha & Vittas, 2001). Máté (2004) navodi da je u Mađarskoj nepoštivanje poreznih zakona i neplaćanje doprinosa, te kašnjenje s njihovim plaćanjem gotovo nacionalni sport. Ipak je barem donedavno sklonost plaćanju doprinosa bila znatno veća od plaćanja poreza jer se smatralo da se od njih barem ostvaruje nekakva izravna osobna korist. Ta je spremnost jako narušena i smanjena jer je tijekom gospodarske i političke tranzicije gotovo došlo do spajanja poreza i doprinosa te integriranja službi zaduženih za njihovo prikupljanje. Promjena izračuna mirovina i njihovo drugačije usklađivanje s kretanjem cijena i plaća značilo je smanjivanje stope zamjene (udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći) s 63,8% u 1990. godini na 54,8% u 1994. godini. Time su ostvarene određene financijske uštede, ali i narušeno povjerenje u mirovinski sustav te pojačana već postojeća evazija doprinosa. Osim što je provela prilično složenu mirovinsku reformu, Mađarska je uvela i promjene u službama zaduženim za prikupljanje mirovinskih doprinosa, kao i sam način prikupljanja. Službe zadužene za prikupljanje mirovinskih doprinosa početkom tranzicije uvelike nisu institucionalno, organizacijski i informatički bile spremne na promjene u gospodarstvu, odnosno nestanak znatnog broja velikih državnih tvrtki s velikim brojem zaposlenih i nastanak mnogobrojnih privatnih tvrtki koje su zapošljavale tek nekoliko osoba. Zbog 42
naraslog opsega nepodmirenih obveza Parlament je 1992. godine odobrio da se to može provoditi izravnim prikupljanjem (zamrzavanjem i uzimanjem raspoloživih financijskih sredstava na računima) i prisilnom naplatom (prodajom zaplijenjene imovine). Najveći je dio nepodmirenih obveza stari dug, s time da se koncem 90-ih u ukupnim nenaplaćenim obvezama smanjio udio tvrtki na oko dvije trećine, a porastao udio samozaposlenih (na oko trećinu). Za najveći dio duga kriv je mali broj organizacija, odnosno 2,8% dužnika je odgovoran za 86% duga. Više od četvrtine dužnika u postupku su stečaja, likvidacije ili su prestali s poslovanjem, tako da za gotovo polovicu duga gotovo ne postoje značajnije vjerojatnosti naplate. Najveći su dužnik Mađarske državne željeznice koje snose više od 8% ukupnog duga, pa je Parlament 1994. godine usvojio poseban zakon o načinima njegovog namirenja. Nepodmirene se obveze mogu plaćati obročno ili s odgodom plaćanja, a u prvoj polovici 1990-ih postojali su i povoljniji krediti za otplatu tako nastalog duga. Mirovinske doprinose od 1999. godine prikuplja Porezna uprava koja je zadužena provjeriti pravilnost obračuna i plaćanja doprinosa, provesti prisilnu naplatu i odrediti kaznene mjere za one koji ne plaćaju ili kasne s plaćanjem. Zbog neposrednijeg odnosa s poreznim obveznicima te otpisom starog duga kao i malih iznosa nenaplaćenih potraživanja, udio nepodmireni doprinosa za mirovinsko osiguranje smanjio se u BDP-u s 2,2% u 1995. godini na 0,43% u 2002. godini (Máté, 2004 – str. 147: Table 8). Ne postoje neki pouzdaniji podaci o opsegu neplaćanja doprinosa odnosno u kojoj mjeri podcjenjuju ostvareni dohodak ili pak rade na crno. Mađarski je Parlament 1996. godine usvojio zakonske odredbe prema kojima nadležna tijela inspekcije rada trebaju prijavljivati slučajeve fiktivnog samozapošljavanja, ali zasad nisu objavljeni službeni podaci koliko se to stvarno čini. Poslodavci imaju obvezu iz bruto plaće svojih zaposlenih uplatiti mirovinske doprinose za prvi stup javnog i drugi stup kapitaliziranog mirovinskog osiguranja. U slučaju da to ne učine, privatni mirovinski fondovi iz drugog stupa trebaju kontaktirati nositelja osiguranja da podmiri dug u roku osam dana. Poslodavac tada treba platiti zaostale doprinose i kaznu, a snosi i naknadu za moguću štetu koja je nastala osiguraniku. U Mađarskoj se već provode raznovrsne mjere poboljšanja evidencije uplata, snaži autoritet porezne uprave, ali i smanjuje teret doprinosa. U neposrednoj je budućnosti potrebno pojačati vezu doprinosa i mirovine, kao i ostvariti neposredniji odnos između osiguranika koji plaćaju doprinose i državnog tijela koje provodi njihovu raspodjelu kako bi osiguranici imali bolji i jasniji uvid za što se sredstva troše. • Poljska - Pored uobičajenog nasljeđa socijalističke prošlosti po kojem je sustav međugeneracijske solidarnosti često bio pod pritiskom moćnih interesnih skupina 11 , kao i u drugim tranzicijskim zemljama, često se u smanjivanju otvorene zaposlenosti pribjegavalo prijevremenom umirovljenju. Povećani broj korisnika mirovina uz smanjeni broj onih koji plaćaju doprinose uvjetovao je jako pogoršanje sustavne stope ovisnosti mirovinskog sustava (broj umirovljenika na stotinu osiguranika) s 38,9 u 1989. godini na 61,6 u 1994. godini. Poljska je posebna po tome što je jedna od rijetkih tranzicijskih zemalja u kojima je porastao odnos između prosječne mirovine i prosječne plaće (s 50% 1989. godine na 64% 1995. godine), iako je to više posljedica snažnijeg smanjivanja plaća nego mirovina. Povlaštene mirovine i visoke stope doprinosa uvjetovale su opću prihvaćenost stava kako su mirovinski doprinosi samo vrsta poreza, a ne oblik štednje za starost. Tek je manjina stanovništva svjesna da je osigurana (10,4% ispitanika u istraživanju provedenom 1997. godine). Samom mirovinskom sustavu nedostaje institucionalizirana društvena snaga koja bi branila interese mlađih naraštaja od pritisaka starijih (bitnog i aktivnog dijela biračkog tijela) i ustupaka koje im političari (prilično) spremno daju u želji da ih udobrovolje za sljedeće izbore (Hausner, 2001). Stoga se ne treba čuditi da su ispitanici, kao jednu od najvažnijih pitanja reforme, istaknuli potrebu jačeg povezivanja doprinosa i mirovina (tako da doprinosi stvarno budu osnovica budućih mirovina) te potrebu vođenja osobnih računa o uplaćenim doprinosima. 43
Page 1 and 2: Obilježja i odrednice evazije miro
Page 3 and 4: ali je prva osoba oženjena i brine
Page 5 and 6: mjenu javnog sustava mirovinskog os
Page 7: je imalo mali utjecaj na prosječnu
Page 11 and 12: ničiti neplaćanje doprinosa. Osim
Page 13 and 14: na staž osiguranja, dok je za osob
Page 15 and 16: nja doprinosa jer njihova buduća m
Page 17 and 18: Torgler, B., Murphy, K. 2004. Tax M
Page 19: godini i 3,81% u 1996. godini. Međ

Obilježja i odrednice evazije mirovinskih doprinosa - Hrvatski zavod ...

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?