Obilježja i odrednice evazije mirovinskih doprinosa - Hrvatski zavod ...
Obilježja i odrednice evazije mirovinskih doprinosa - Hrvatski zavod ...
Obilježja i odrednice evazije mirovinskih doprinosa - Hrvatski zavod ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
vinskog osiguranja, poreznom tretmanu<br />
<strong>doprinosa</strong> i mirovina te načinu financiranja<br />
tranzicije na novi mirovinski sustav<br />
(MacKellar & Ermolieva, 1999).<br />
Mnogo je napisano o prednostima i<br />
nedostacima sustava definiranih (utvrđenih)<br />
<strong>doprinosa</strong> i sustava utvrđenih<br />
naknada, te o njihovim različitim kombinacijama.<br />
Sustav definiranih (utvrđenih)<br />
<strong>doprinosa</strong> nudi prednosti veće transparentnosti,<br />
koja bi trebala obeshrabriti i<br />
smanjiti evaziju, te istodobno povećati<br />
nacionalnu štednju i potaknuti razvoj<br />
financijskog tržišta i ustanova. S druge<br />
strane, preraspodjela siromašnijima je<br />
lakša u sustavu utvrđenih naknada, u<br />
kojem su uglavnom niži administrativni<br />
i menadžerski troškovi. Kod isključivih<br />
kapitaliziranih sustava (poput čileanskog),<br />
pojedinac financiranjem snosi<br />
odgovornost za svoju buduću mirovinu<br />
(iako i u tom sustavu postoji minimalna<br />
mirovina); dok s druge strane u većini<br />
država OECD-a postoji prešutni međugeneracijski<br />
sporazum koji obvezuje<br />
sadašnje zaposlene da plaćaju za mirovine<br />
sadašnjih umirovljenika u nadi da<br />
će se jednako ponašati i njihova djeca.<br />
Iskustva pokazuju da mirovinski sustavi<br />
međugeneracijske solidarnosti lako<br />
mogu postati posve neučinkoviti, uzrokujući<br />
visoke troškove i ne suzbijajući<br />
siromaštvo kod starih osoba.<br />
Doprinosi nekapitaliziranom mirovinskom<br />
sustavu koji se obračunavaju<br />
na plaće iskrivljuju ponudu rada i oblike<br />
naknade. Iako veza između <strong>doprinosa</strong><br />
koje pojedinci plaćaju i prava koja na<br />
temelju toga ostvaruju podrazumijeva<br />
da obvezne zakonske stope <strong>doprinosa</strong><br />
uvećavaju teret obveze stvarne granične<br />
porezne stope, doprinosi mirovinskom<br />
sustavu su ustvari porezi sa značajnim<br />
dijelom gubitka uslijed mrtvog<br />
tereta <strong>doprinosa</strong> (gubitka blagostanja<br />
iznad i pored prikupljenih <strong>doprinosa</strong>).<br />
Feldstein (1997) procjenjuje da gubitak<br />
uslijed mrtvog tereta <strong>mirovinskih</strong> <strong>doprinosa</strong><br />
u SAD-u iznosi oko 1% BDP-a,<br />
odnosno približno petinu ukupnih prihoda<br />
mirovinskog sustava. Ti gubici su<br />
neminovni zbog slabog povrata koji je<br />
posljedica sustava isplate mirovina iz<br />
sustava međugeneracijske solidarnosti.<br />
Za razliku od privatnih <strong>mirovinskih</strong><br />
fondova i mirovinskog računa pojedinca,<br />
nekapitalizirani sustav mirovinskog<br />
osiguranja ne ulaže prikupljeni novac<br />
u obveznice i vrijednosne papire, već<br />
u istom mjesecu prikupljena sredstva<br />
isplaćuje u obliku mirovina i ostalih<br />
prava. Stopa povrata koju pojedinac<br />
može ostvariti obveznim doprinosima<br />
u sustavu općeg mirovinskog osiguranja<br />
stoga je puno niža od one koja se<br />
može dobiti u privatnim mirovinskim<br />
fondovima i mirovinskom osiguranju s<br />
neposrednim financiranjem. Oni koji<br />
su se uključivali u program mirovinskog<br />
osiguranja na početku njegove provedbe,<br />
a sada su umirovljeni, plaćali su<br />
doprinose po relativno nižim stopama,<br />
ali primaju mirovine (ostvaruju prava)<br />
koje se financiraju po mnogo većim stopama<br />
<strong>doprinosa</strong> koje terete sadašnje<br />
zaposlene.<br />
3. Stanje u pojedinim odabranim<br />
zemljama<br />
a) Južna Amerika<br />
U ovom tekstu veću pozornost usmjerujemo<br />
na zemlje Južne Amerike zato<br />
što su imale slične probleme i provodile<br />
slične reforme kao i zemlje u tranziciji.<br />
Ozbiljni financijski problem javnih<br />
<strong>mirovinskih</strong> sustava južnoameričkih<br />
zemalja do početka 90-ih, osim zbog<br />
starenja stanovništva, inflacije, neučinkovitog<br />
upravljanja i neorganizirane<br />
administracije, lošeg ulaganja i nerealnih<br />
(previše izdašnih) iznosa mirovina,<br />
u velikoj su mjeri bili uvjetovani i raširenim<br />
izbjegavanjem plaćanja <strong>mirovinskih</strong><br />
<strong>doprinosa</strong> (Kay, 2000). Godinama<br />
su političari radi očuvanja vlasti i političke<br />
podrške biračima omogućavali<br />
relativno izdašna prava mirovinskog<br />
osiguranja, koja su stvarale obveze<br />
koje je bilo sve teže financirati. Viškovi<br />
<strong>mirovinskih</strong> sustava većinom su se ulagali<br />
u neučinkovite (ponajviše državne)<br />
projekte, a poslodavci i zaposleni često<br />
su zajedno i dogovorno izbjegavali plaćanje<br />
<strong>doprinosa</strong>.<br />
U južnoameričkim zemljama čak i<br />
velike tvrtke ustupaju dio poslovnih<br />
aktivnosti manjim podugovaračima koji<br />
djeluju u neslužbenom gospodarstvu.<br />
U Caracasu, Venezuela utvrđeno je da<br />
doprinosi (koji obuhvaćaju i mirovinsko<br />
osiguranje) iznose trećinu ukupnih troškova<br />
koji nastaju pri prelasku iz neslužbenog<br />
u službeno gospodarstvo. Jači<br />
porast neslužbenog sektora u ukupnom<br />
gospodarstvu ugrožava osnovnu na-<br />
38
Change language