stilske značajke crkve uznesenja marijina na širokom ... - Pobijeni.info
stilske značajke crkve uznesenja marijina na širokom ... - Pobijeni.info
stilske značajke crkve uznesenja marijina na širokom ... - Pobijeni.info
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
nice početka izgradnje Crkve <strong>uznesenja</strong><br />
Mariji<strong>na</strong> <strong>na</strong> Širokom Brijegu.<br />
Preko 350 godi<strong>na</strong> turske vlasti po Bosni,<br />
a posebno po Hercegovini su se rušili<br />
i veći ali i oni manji <strong>crkve</strong>ni objekti.<br />
Tek od sredine 19. stoljeća <strong>na</strong>staje nešto<br />
povoljnije vrijeme u kome se uspijevaju<br />
dobiti prve dozvole – fermani za<br />
obnovu, odnosno podizanje skromnih<br />
crkvica, <strong>na</strong>jčešće vrlo malih dimenzija.<br />
Takva je bila i crkva <strong>na</strong> Širokom Brijegu,<br />
blagoslovlje<strong>na</strong> 1846. (44x24 lakta,<br />
odnosno 11,83 m + duži<strong>na</strong> prezbiterija<br />
4,80x7,90 m).<br />
U međuvremenu tursku-islamsku<br />
vlast u BiH je zamijenila austrougarsko-kršćanska<br />
s kojom je stiglo bolje<br />
vrijeme barem za dobivanje dozvola za<br />
gradnju crkava. I dalje je ostao problem<br />
siromašnog puka i isto tako siromašne<br />
Hercegovačke franjevačke provincije<br />
koja je sve svoje planove i gradnje morala<br />
usklađivati s providnošću Božjom i<br />
slabom ili nikakvom mogućnošću svojih<br />
vjernika kao i škrtom pomoći bogatog<br />
kršćanskog Zapada.<br />
U<strong>na</strong>toč svemu krenulo se u ambiciozan<br />
i dalekovidan projekt početka gradnje<br />
nove <strong>crkve</strong>.<br />
Poslije neostvarenog neorenesansnog<br />
projekta iz 70-tih godi<strong>na</strong> 19. stoljeća Mattea<br />
Lorenzonija ko<strong>na</strong>čno je Hercegovi<strong>na</strong><br />
dočekala 1892. kada je Franjevačka<br />
kustodija proglaše<strong>na</strong> Provincijom, a Širokom<br />
Brijegu se ukazala real<strong>na</strong> <strong>na</strong>da da<br />
dobije monumentalnu crkvu. Naime, 19.<br />
listopada 1892. Starješinstvo nove provincije<br />
se u Mostaru suglasilo s molbom<br />
širokobrijeških fratara formuliranom u<br />
pitanju: “Hoće li se spravljat material za<br />
crkvu Širokogbriega”; s čuvenim lakonskim<br />
povijesnim odgovorom: “Neka se<br />
spravlja material.” Ali to je bio samo dio<br />
toliko čekane rečenice – dozvole. Manje<br />
je radostan bio njen <strong>na</strong>stavak: “…al bez<br />
<strong>na</strong>šeg troška.”<br />
Iako to nije obeshrabrilo buduće<br />
graditelje, trebalo je čekati još punih<br />
12 godi<strong>na</strong> da se <strong>na</strong>pravi plan, odnosno<br />
13 godi<strong>na</strong> da se blagoslovi temeljni<br />
kamen 20. lipnja 1905. godine i počne<br />
dugogodišnja gradnja velebne bazilike.<br />
Tako se ko<strong>na</strong>čno počeo ostvarivati san<br />
brojnih hercegovačkih franjevaca koji<br />
su putujući Italijom i ostalom Europom<br />
priželjkivali da i <strong>na</strong>še pejzaže uljepšaju<br />
velike i nove <strong>crkve</strong>.<br />
Prvi idejni, ali skromni plan nove <strong>crkve</strong><br />
<strong>na</strong>pravio je inženjer Škrobić. Sama<br />
gradnja je započela prema projektu ing.<br />
Maksimilija<strong>na</strong> Davida i njegov će projekt<br />
biti samo okvir koji će sljedeća dva desetljeća<br />
zajedno s <strong>na</strong>šim tada <strong>na</strong>jpoz<strong>na</strong>tijim<br />
arhitektom Josipom Va<strong>na</strong>cašom stalno<br />
dotjerivati glavni graditelj, zapravo alfa<br />
i omega gradnje, veliki fra Didak Buntić.<br />
Osim Vancaša savjete i sugestije Buntiću<br />
je davao i Iso Kršnjavi. Nakon Buntiće-<br />
296 POVIJEST UMJETNOSTI
Change language