You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
ŠUMARSKI <strong>LIST</strong><br />
HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO<br />
U DC 630*<br />
ISSN<br />
0373—1332<br />
CODEN<br />
SULIAB<br />
GODINA CXXVII<br />
Zagreb<br />
<strong>2003</strong>
RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA<br />
O HRVATSKOME NACIONALNOM STANDARDU ZA FSC CERTIFICIRANJE ŠUMA<br />
Poznato je kako su današnje šume u Hrvatskoj prva ili druga generacije poslije prirodne obnove nekadašnjih<br />
prašuma. Tako je očuvana izvorna prirodnost, dok se šumarski stručni trud vidi u visokoj tehničkoj<br />
kakvoći stabala. Primjenivši načelo potrajnosti u novonastalim šumskim sastojinama, te uklanjanjem<br />
tehnički negativnih jedinki za vrijeme postupka njege, čišćenja i prorijeda, održala se prirodnost i postigla<br />
visoka sirovinska vrijednost šume. Šuma je postala obnovljivo upotrebljiv prirodni resurs visoke biološke<br />
raznolikosti, koji osim svoje prirodnosti nudi visoku kakvoću drva.<br />
Šumarska znanost podržava u gospodarskoj šumi u usporedbi s prašumom njezinu fazu pomlađivanja<br />
(prirodnoga), fazu mlade šume i optimalnu fazu šume, a uzgojnim postupcima preskaču se prašumske faze<br />
starenja i raspadanja, održavajući tako na visokoj razini gospodarsku ulogu šume i njezinu potpunu prirodnost<br />
i biološku raznolikost. Stadij raspada s narušenim svim ekološkim funkcijama šume koji traje u bukovoj<br />
prašumi (Korpel, 1995) 95 do 1<strong>10</strong> godina, sveden je u gospodarskoj šumi na samo nekoliko godina.<br />
Za razliku od većega dijela zapadne, srednje i južne Europe, pobliže, od zemalja razvijenije tehničke<br />
civilizacije u kojima se dogodilo veliko krčenje šuma te pretvaranje preostalih u šumske kulture, pretežito<br />
smreke, hrvatske prašume su u to vrijeme prirodno obnovljene.<br />
Jak biološki potencijal hrvatskih šuma usmjeren biološki obrazovanim šumarima sa završenim Gospodarsko<br />
šumarskim učilištem u Križevcima, Šumarskom akademijom i Šumarskim fakultetom u Zagrebu,<br />
rezultat je da su današnje državne šume u 95 % svoje površine prirodnoga sastava. Šumske zajednice<br />
su dobro proučeni dio šumskoga ekosustava (floristička raznovrsnost) s poznatim staništem iz osnove<br />
gospodarenja (geološka podloga, tlo, reljef, klima). Uz pretpostavku dobro proučene bioraznolikosti šumskoga<br />
drveća, grmlja i ostalih podataka koji daje gospodarska osnova, šumarstvo dobro poznaje strukturu<br />
šuma u Hrvatskoj, dok je u tijeku proučavanje funkcioniranja šumskih ekosustava. Posebno valja izdvojiti<br />
istraživanja novonastalih šumskih šteta ("umiranje šuma"), zatim uzgojna proučavanja obnove opustošenih<br />
šuma, ali i daljnje održavanje dosljedne zaštite okoliša i prirode u Hrvatskoj, stoje poznato kao tradicija<br />
hrvatske šumarske struke. Ovaj uvod o hrvatskom šumarstvu bio je u neku ruku potreban za bolje<br />
razumijevanje daljnjega teksta koji se odnosi na prestižni FSC certifikat za gospodarenje, na koji su stekle<br />
pravo Hrvatske šume d.o.o. Zagreb.<br />
U raspravi o hrvatskome nacionalnom standardu za FSC certificiranje šuma održanoj 6. listopada ove<br />
godine u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, bila je riječ o drugome nacrtu nacionalnoga standarda te<br />
o pripremi za njegov treći i konačni nacrt. Na raspravi smo ustanovili neuvažavanje stručnoga šumarskoga<br />
stava te njegova uzimanja u obzir i ugrađivanja u standard. Zanemareno je stanje šuma u Hrvatskoj,<br />
primjerice prirodnost, biološka raznolikost, postupanje prema načelu održivoga razvoja koje se koristi<br />
više od 150 godina kao i današnja visoka tehnička kakvoća stabala. Prilikom donošenja standarda prevladala<br />
je arogantna mala grupa biologa, po specijalnosti mikologa, koji žele šumu u prašumskome obliku, i<br />
to u fazi raspadanja prašume s pretežito trulim drvećem kada se u šumi pojavljuje nešto više gljiva. O<br />
standardu odlučuju tri komore, i to Komora za ekologiju, Gospodarska komora i Socijalna komora. Komoru<br />
za ekologiju vodi mikolog, a samo Gospodarsku vodi jedan šumar. U komorama nema niti jednoga<br />
šumara uzgajivača, uredivača ili ekologa, koji bi zapravo po zaslugama za sadržaj koji se traži u standardu,<br />
a što se zrcali u stanju šuma u Hrvatskoj, trebali u navedenim komorama predstavljati većinu.<br />
Prilikom izrade nacionalnoga standarda dobro postavljeni kriteriji FSC-a, a posebice oni u načelu 6.<br />
Utjecaj na okoliš, narušeni su nelogičnim indikatorima (pojašnjenja za kriterije) iz čijega sadržaja se<br />
može zaključiti kako se u nas radi o šumama neke kolonije, u kojoj su čistim sječama iskorištene šume.<br />
Zagrebačkoj školi uzgajanja šuma postavljaju se uvjeti kako i kada će se sjeći šume, u kojim površinama i<br />
u kojim razmacima, a usprkos prirodnosti naših šuma izdvaja se <strong>10</strong>0.000 ha koje treba pretvarati u sekundarne<br />
prašume.<br />
Hrvatsko šumarsko društvo uputilo je Nacionalnoj radnoj skupini za izradu hrvatskoga standarda za<br />
certificiranje šuma u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva više prijedloga za izmjenu prvoga nacrta<br />
standarda, od kojih niti jedan nije prihvaćen. I na kraju postavlja se pitanje odgovornima u Ministarstvu<br />
poljoprivrede i šumarstva kome treba nacionalni standard za FSC certificiranje šuma koji se u nas ne<br />
može provesti.<br />
Prof, dr se. Branimir Prpić<br />
Naslovna stranica - Front page:<br />
Jela na blokovima u risnjačkim Bijelim stijenama<br />
Fir on blocks of Bijele stijene of Risnjak<br />
(Foto: A. Frković)<br />
Naklada 1780 primjeraka
UDK 630* (05):»54-02«/061.2 ISSN 0373-1332<br />
CODEN SULIAB<br />
ŠUMARSKI<br />
<strong>LIST</strong><br />
Znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva<br />
Journal of the Forestry Society of Croatia - Zeitschrift des Kroatischen Forstvereins - Revue de la Societe forestiere croate<br />
1. Mr. se. Branko Belčić<br />
2. Mr. sc. Vladimir Bogati<br />
3. Davor Butorac, dipl. ing.<br />
4. Damir Delač, dipl. ing.<br />
5. Mr. sc. Josip Dundović<br />
6. Ivan Đukić, dipl. ing.<br />
7. Ivan Duvnjak, dipl. ing.<br />
8. Dr. sc. Joso Gračan<br />
9. Prof. dr. sc. Ivica Grbac<br />
Prof. dr. sc. Branimir Prpić<br />
Zvonko Rožić, dipl. ing.<br />
Mario Stipetić, dipl. ing.<br />
DaliborTomljanović, dipl. ing<br />
Dr. sc. Vlado Topić<br />
Berislav Vinaj, dipl. ing.<br />
Oliver Vlainić, dipl. ing.<br />
Prof. dr. sc. Joso Vukelić<br />
Uređivački odbor po znanstveno-stručnim područjima:<br />
1. Šumski ekosustavi<br />
Prof. dr. sc. Joso Vukelić, urednik područja<br />
Urednici znanstvenih grana:<br />
Prof. dr. sc. Zvonko Seletković, ekologija i<br />
biologija šuma<br />
Prof. dr. sc. Branimir Prpić, fiziologija i prehrana<br />
šumskog drveća<br />
Dr. sc. Joso Gračan, genetika i oplemenjivanje<br />
šumskog drveća<br />
Doc. dr. sc. Nikola Pernar, šumarska pedologija<br />
Doc. dr. sc. Marijan Grubešić, lovstvo<br />
2. Uzgajanje šuma i hortikultura<br />
Prof. dr. sc. Slavko Matić, urednik područja<br />
Urednici znanstvenih grana:<br />
Dr. sc. Stevo Orlić, šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo<br />
Dr. sc. Vlado Topić, krške šume<br />
Doc. dr. sc. Željko Španjol, zaštićeni objekti prirode<br />
3. Iskorišćivanje šuma<br />
Prof. dr. sc. Ante B. P. Krpan, urednik područja<br />
Urednici znanstvenih grana:<br />
Doc. dr. sc. Dragutin Pičman, šumske prometnice<br />
Izv. prof. dr. sc. Dubravko Horvat, mahanizacija šumarstva<br />
Doc. dr. sc. Slavko Govorčin, nauka o drvu i pilanska<br />
prerada drva<br />
4. Zaštita šuma<br />
Dr. sc. Miroslav Harapin, urednik područja<br />
Urednici znanstvenih grana:<br />
Prof. dr. sc. Milan Glavaš, šumarska fitopatologija<br />
Doc. dr. sc. Boris Hrašovec, šumarska entomologija<br />
Mr. sc. Petar Jurjević, šumski požari<br />
5. Izmjera šuma i šumarska biometrika<br />
Izv. prof. dr. sc. Nikola Lukić, urednik područja<br />
Urednici znanstvenih grana:<br />
Doc. dr. sc. Vladimir Kušan, geodezija<br />
6. Uređivanje šuma<br />
Doc. dr. sc. Juro Cavlović, urednik područja<br />
Urednici znanstvenih grana:<br />
Izv. prof. dr. sc. Ivan Martinić, organizacija rada i<br />
šumarska ekonomika<br />
Branko Meštrić, dipl. ing. šum., informatika u<br />
šumarstvu<br />
7. Šumarska politika<br />
Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum., povijest šumarstva,<br />
bibliografija, staleške vijesti<br />
Prof. dr. sc. Branimir Prpić, ekologija i njega krajolika,<br />
općekorisne funkcije šuma<br />
Prof. dr. sc. Vladimir Beus, Bosna i Hercegovina<br />
Prof. dr. sc. Vjekoslav Glavač, Njemačka<br />
Prof. dr. sc. Emil Klimo, Češka<br />
Doc. dr. sc. Boštjan Kosir, Slovenija<br />
Članovi Uređivačkog odbora iz inozemstva<br />
Dr. sc. Konrad Pintarić, prof, em., Bosna i Hercegovina<br />
Prof. dr. sc. Milan Saniga, Slovačka<br />
Dr. sc. Martin Schneider-Jacoby, Njemačka<br />
Prof. dr. sc. Iztok Winkler, Slovenija<br />
Glavni i odgovorni urednik prof. dr. sc. Branimir Prpić<br />
Tehnički urednik- Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum.<br />
Lektor - Dijana Sekulić-Blažina<br />
Znanstveni članci podliježu međunarodnoj recenziji.<br />
Recenzenti i doktori šumarskih znanosti u Hrvatskoj,<br />
Slovačkoj i Sloveniji, a prema potrebi i u drugim zemljama<br />
zavisno o odluci uredništva.<br />
Časopis je referiran u (Indexed in): Forestry abstracts, Cab abstracts, Agricola, Pascal, Geobase (IM) i dr.<br />
Na osnovi mišljenja Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, »Šumarski list«<br />
smatra se znanstvenim časopisom te se na njega primjenjuje 0-ta stopa PDV (članak 57. g.)
SADRŽAJ - CONTENTS<br />
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS<br />
UDK 630* 442 (001)<br />
Idžojtić, M.: Domaćini i rasprostranjenost bjelogorične bijele imele<br />
(Viscum album L. ssp. album) u Hrvatskoj<br />
Hosts and Distribution of the White Berried Mistletoe (Viscum album L. ssp. album) in Croatia<br />
UDK 630* 231 + 226 (001)<br />
Krejči, V, T Dubravac: Mogućnost i opravdanost oplodnih sječa u bukovim šumama<br />
Gorskog kotara, Like i Hrvatskog primorja<br />
Possibility and Justification of the Shelterwood Cutting Method in the Beech Forests<br />
of Gorski Kotar, Lika and Hrvatsko Primorje<br />
UDK 630* 583 + 585 (001)<br />
Klobučar, D.: Ocjena točnosti geokodiranja osnovne državne karte i digitalnog ortofota<br />
Assessment of Accuracy of Geocoding Basic Map of Croatia and Digital Orthophotographies<br />
PRETHODNO PRIOPĆENJE - PRELIMINARY COMMUNICATION<br />
UDK 630* 443 + 323 + 325<br />
Prka, M.: Pojavnost neprave srži kod bukovih stabala i tehničke bukove oblovine iz prorednih<br />
i pripremnih sječa na području bjelovarske Bilogore<br />
Occurrence of False Heartwood in Beech Trees and Technical Beech Roundwood Coming<br />
from Thinning and Preparatory Felling in the Area of Bjelovar Bilogora<br />
STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS<br />
UDK 630* 435 + 432<br />
Margaletić, J., M. Margaletić: Požari u šumi i na šumskom zemljištu kao čimbenici<br />
degradacije staništa<br />
Fires in Forests and Forest Land as Natural Station Degradation Factors<br />
UDK 630* 904<br />
Sabadi, R.: Njemačko šumarstvo 2002/<strong>2003</strong>. godine<br />
German Forestry in 2002/<strong>2003</strong><br />
UDK 630* 164 + 160 + 261<br />
Tolić, I.: Gospodarske i druge vrijednosti vrsta roda pistacija<br />
Commercial and other Values of the Genus Pistacia Species<br />
ZAŠTITA PRIRODE<br />
A r a č, K.: Kos (Turdm merula L.<br />
OBLJETNICE<br />
F rk o v i ć, A.: 50 godina nacionalnog parka "Risnjak" 1953. - <strong>2003</strong>.<br />
Franj i ć, J.: Prof. dr. se. Ivo Trinajstić - Hrvatski botaničar<br />
Uredništvo: 125-ta obljetnica Nadzorništva - Inspektorata za pošumljavanje krša...<br />
KNJIGE I ČASOPISI<br />
Prpić, B.: Dr. se. Srećko Božice vi ć : Plitvička jezera<br />
Grospić, F.: Monti e bosehi, L' italia forestale e montana<br />
Ištvanić, J.: Alati i strojevi u obradbi drva 1 i 2<br />
PRIZNANJA<br />
To 1 i ć, I.: Priznanja na 8. Međunarodnom sajmu lova i ribolova u Varaždinu<br />
MEĐUNARODNA SURADNJA<br />
Dundović,J., H.Jakovac:61. Skupština Njemačkoga šumarskog društva<br />
439<br />
449<br />
457<br />
467<br />
475<br />
483<br />
501<br />
508<br />
509<br />
513<br />
515<br />
516<br />
517, 521<br />
523<br />
525<br />
526<br />
Napomena: Uredništvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski liši br. 9-<strong>10</strong>. CXXVII (<strong>2003</strong>). 439-447<br />
UDK 630* 442 (001)<br />
DOMAĆINI I RASPROSTRANJENOST BJELOGORIČNE BIJELE<br />
IMELE (Viscum album L. ssp. album) U HRVATSKOJ*<br />
HOSTS AND DISTRIBUTION OF THE WHITE BERRIED MISTLETOE<br />
(Viscum album. L. ssp. album) IN CROATIA<br />
Marilena IDŽOJTIĆ'<br />
SAŽETAK: Bjelogorična bijela imela (Viscum album L. ssp. album porodica<br />
Viscaceae, red ViscalesJ poluparazit je na bjelogoričnim vrstama drveća i<br />
grmlja. Da bi se napravio popis vrsta domaćina i kartirala rasprostranjenost<br />
imele u Hrvatskoj, rađena su terenska istraživanja, te je pregledan herbarij<br />
Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Za kartiranje rasprostranjenosti<br />
korištena su osnovna polja MTB mreže.<br />
Bjelogorična bijela imela u Hrvatskoj dolazi na 45 taksona (41 vrsta, 2 kultivara<br />
i 2 hibrida). Od 41 vrste 31 je autoktona i <strong>10</strong> aloktonih. Domaćini pripadaju<br />
u jedanaest porodica. Najviše dvanaest vrsta je iz porodice Rosaceae. Zatim<br />
slijede Salicaceae (sedam vrsta), Aceraceae (pet vrsta), Betulaceae (četiri<br />
vrste), Tiliaceae (tri vrste) itd. Svi domaćini ove imele u Hrvatskoj već su zabilježeni<br />
u literaturi, osim Alnus japonica (Thunb.) Steud. i Prunus cerasifera<br />
Ehrh. Autoktone vrste koje možemo ubrojiti među najčešće domaćine su: pitoma<br />
jabuka (IVIalus domestica Borkh.), crna topola (Topulus nigra L.), pitoma<br />
kruška (Pyrus communis L.), bijela vrba (Salix alba L.) i malolisna lipa (Tilia<br />
cordata Mili). Najčešće zaražene strane vrste su sjevernoameričke i to Acer<br />
saccharinum L. (srebrnolisni javor) i Robinia pseudoacacia L. (obični bagrem).<br />
Cesto su zaražene šumske kulture crnog oraha (Juglans nigra L.), običnog bagrema<br />
(Hobinia pseudoacacia L.), te kulture topola Populusxcanadensis<br />
Moench, P. nigra L. i P. deltoides W. Bartram ex Marshall.<br />
Ova podvrsta imele V. album ssp. album rasprostranjena je u Hrvatskoj u<br />
prirodnim šumama, šumskim kulturama, parkovima, vrtovima, neodržavanim<br />
voćnjacima, te na soliternim stablima uz rubove šuma i na otvorenim površinama<br />
u sjevernom i središnjem dijelu države. Nije zabilježena u mediteranskom<br />
i submediteranskom području, a niti u velikim planinskim masivima koji<br />
razdvajaju kontinentalni od mediteranskog i submediteranskog pojasa. Rasprostranjenost<br />
imele je mozaična, stoje uvjetovano isto takvom rasprostranjenošću<br />
domaćina, lokalnim uvjetima, kretanjima ptica prenositelja i dr.<br />
Kontinuirana rasprostranjenost na nekom domaćinu može se pratiti samo u<br />
dijelu areala poljskog jasena (Traxinus angustifolia Vahl).<br />
Ako se na stablima nalazi velik broj grmova imele, oni iscrpljuju svoga domaćina,<br />
no općenito se može reći da ova podvrsta imele ne predstavlja veći<br />
gospodarski problem u Hrvatskoj.<br />
Ključne riječi: Viscum albumL. ssp. album (bjelogorična bijela imela),<br />
Hrvatska, vrste domaćini, rasprostranjenost<br />
1<br />
Dr. se. Marilena Idžojtić, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,<br />
marilena.idzojtic@post.hinet.hr<br />
Rad je izrađen u okviru projekta Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske pod<br />
naslovom "Imele u Hrvatskoj - biologija, ekologija, rasprostranjenost i vrste domaćini".
M. Idžojlić: DOMAĆINI 1 RASPROSTRANJENOST BJELOGORIČNE BIJELE IMELE ... Šumarski list br, ') <strong>10</strong>. CXXVII (<strong>2003</strong>), 439-447<br />
1. UVOD Introduction<br />
Imele rasprostranjene u Hrvatskoj su: Viscum album<br />
L. (bijela imela), Loranthus europaeus Jacq. (žuta<br />
imela, lijepak) i Arceuthobium oxycedri (DC.) M.<br />
Bieb. (imelica).<br />
Predmet istraživanja u ovome raduje bijela imela,<br />
te se daje njen kratki opis.<br />
Viscum album L., bijela imela, vazdazelena je, dvodomna<br />
vrsta iz porodice Viscaceae. Okruglastog je habitusa,<br />
promjera do 1 m, nasuprotnog, viličastog razgranjenja<br />
i zelenih izbojaka koji se u nodijima lako lome.<br />
Listovi su nasuprotni, kožasti, goli, jednostavni,<br />
obrnutojajasti do suličasti, tupoga vrha, suženi pri osnovi,<br />
cijeloga ruba, bez peteljki. Cvjetovi su jednospolni,<br />
sitni, žućkastozeleni, entomogamni, sjedeći, po 3-5<br />
zajedno u pazušcima listova (slika 1), cvjetanje je prije<br />
ili za vrijeme listanja. Plod je okrugla, neprava, bijela<br />
boba s 1 (-3) zelene sjemenke obavijene sluzavom, ljepljivom<br />
masom (slika 2); dozrijeva zimi. Za klijanje<br />
sjemenke je, za razliku od većine ostalih biljaka,<br />
potrebna svjetlost. Pri klijanju razvije se posebni organ<br />
za pričvršćivanje biljke za granu domaćina. Zatim se<br />
razvije sisaljka koja izlučuje enzime koji rastvaraju<br />
stanice kore i dolazi do prodiranja u tkivo domaćina.<br />
Sisaljkama (haustorijama) imela iz provodnog sustava<br />
domaćina crpi vodu i mineralne tvari, dok organske<br />
tvari sama asimilira (poluparazit).<br />
Pripravci svježih i suhih izbojaka s listovima, cvjetovima<br />
i plodovima bijele imele od davnina se koriste u<br />
medicini za liječenje raznih bolesti (S c h a fn e r et al.,<br />
1999). Glavni sastojci koje sadrži su lektin, polipeptidi,<br />
flavonoidi, lignin i biogeni amini. Pripravci se koriste<br />
za reguliranje visokog krvnog tlaka, stimuliraju imunitet,<br />
djeluju citostatično i dr. Kao naročito ljekovita navodi<br />
se bijela imela na hrastu (A š i č, 1999).<br />
Sjeverna granica rasprostranjenosti bijele imele je<br />
južna Skandinavija, zapadna granica je srednja i južna<br />
Engleska, na jug dolazi do sjeverozapadne Afrike, a na<br />
istoku se preko jugozapadne i srednje Azije (Anatolija,<br />
Perzija, Afganistan, Himalaja, Tibet) rasprostire do<br />
Mandžurije i Japana (Hegi, 1981).<br />
Bijela imela ima tri podvrste: Viscum album L. ssp.<br />
album (bjelogorična bijela imela), V. album ssp. abietis<br />
(Wiesb.) Abrom. (jelina imela) i V. album ssp. austriacum<br />
(Wiesb.) Volim, (borova imela). Podvrste najbolje<br />
možemo razlikovati prema vrstama domaćinima na kojima<br />
žive kao poluparaziti. Bjelogorična bijela imela dolazi<br />
na listopadnim vrstama drveća i grmlja, jelina imela<br />
na vrstama iz roda Abies Mill, a borova imela uglav-<br />
440
M. Idžojtić: DOMAĆINI I RASPROSTRANJENOST BJF.LOGOR1ČNB BIJELE IMELE Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>, CXXV1I (<strong>2003</strong>). 439-447<br />
nom na vrstama iz roda Pinus L. Prema morfološkim<br />
obilježjima podvrste su vrlo slične, a ključeve za njihovo<br />
razlikovanje izradili suStopp (1961), Hegnauer<br />
(1962), Graži &Urech (1982). Rezultati novijih molekularnih<br />
istaraživanja pokazuju da su V. a. ssp. album<br />
i V. a. ssp. abietis srodnije međusobno nego s podvrstom<br />
V. a. ssp. austriacum (Zuber &Widmer, 2000).<br />
Vektori širenja bijele imele su ptice. Četrnaest je vrsta<br />
ptica u Hrvatskoj koje se potencijalno hrane plodovima<br />
imele (Cramp, 1988; Cramp &Perrins, 1994).<br />
To su: kos (Turdus merula L.), drozd cikelj (T. philomelos<br />
Brehm), drozd bravenjak (7^ pilaris L.), planinski<br />
kos (T. torquatus L.), batokljun (Coccothraustes coccothraustes<br />
L.), zeba (Fringilla coelebs L.), zelendur (Carduelis<br />
chloris L.), kreja (Nucifraga caryocatactes L.),<br />
čavka (Corvus monedula L.), gačac (C. frugilegus L.),<br />
siva vrana (C. corone comix L.), svraka (Picapica L.) i<br />
sojka (Garrulus glandarius L.). Najvažniji prenositelj je<br />
drozd imelaš (Turdus viscivorus L.) koji obitava na cijelom<br />
području Hrvatske, dok je u Dalmaciji prisutan<br />
samo zimi (Kralj, 1997; Heinzel etal., 1999).<br />
Imele su specijalizirane i dolaze samo na određenim<br />
vrstama domaćinima. Barney etal. (1998) pregledom<br />
literature ustanovili su da V. album dolazi na najvećem<br />
broju taksona od svih vrsta imela, odnosno na većem<br />
broju nego na vrsti imele iz Indije i jugoistočne Azije,<br />
Dendrophtoe fakata (L. f.) Ettingsh., koja dolazi na 401<br />
taksonu iz 227 rodova i 77 porodica i smatrana je<br />
imelom s najvećim brojem domaćina (Hawksworth<br />
et al. 1993). V. album zabilježena je na 452 taksona<br />
(vrsta, podvrsta, varijeteta i hibrida) iz 96 rodova i 44<br />
porodice. Osim u prirodi, tu su ubrojene i vrste na kojima<br />
je uspješno obavljena umjetna inokulacija. Kao najčešći<br />
domaćini navedene su vrste iz rodova Salix L., Populus<br />
L., Acer L., Malus Mill., Crataegus L., Prunus L.,<br />
Sorbus L., Abies Mill, i Pinus L. Od tri podvrste imele<br />
najmanje je specijalizirana V. a. ssp. album, koja je zabilježena<br />
na 411 taksona, od čega je 27 umjetno inokulirano<br />
(Barney etal, 1998).<br />
2. METODE ISTRAŽIVANJA - Research Methods<br />
Da bi se napravio popis vrsta domaćina i kartirala<br />
rasprostranjenost imela u Hrvatskoj, rađena su terenska<br />
istraživanja, odnosno ciljano prikupljanje novih<br />
podataka te pregledan herbarij Šumarskog fakulteta<br />
Sveučilišta u Zagrebu.<br />
Terenska istraživanja u Hrvatskoj rađena su u suradnji<br />
s Hrvatskim šumama d.o.o. Na području kojim<br />
gospodare Hrvatske šume d.o.o., odnosno na području<br />
svih šesnaest uprava šuma podružnica, diplomirani<br />
inženjeri šumarstva dobili su formulare u kojima su za<br />
prirodne sastojine i šumske kulture starije od 30 godina<br />
dijagonalnim pregledom unosili podatke o broju zaraženih<br />
i nezaraženih stabala, te o broju grmova imele na<br />
Prema Hegiju (1981) u srednjoj Europi je 36 rodova<br />
čije su vrste domaćini bjelogoričnoj bijeloj imeli,<br />
V. a. ssp. album. U Botaničkom vrtu u Darmstadtu<br />
Borner (1955/56) naveo je 36 autoktonih i aloktonih<br />
vrsta domaćina V. a. ssp. album. Ova imela u Poljskoj<br />
dolazi na 194 taksona (Stypinski, 1997). U Pirenejima<br />
je 12 vrsta drveća i grmlja domaćina, a na Iberijskom<br />
poluotoku 53 vrste (Lopez-Saez, 1993, 1994).<br />
V. a. ssp. album u Slovačkoj je zabilježena na 35 taksona<br />
iz 17 rodova (E1 i a s, 2002).<br />
Graaf (1980) kao domaćine V. a. ssp. album u Nizozemskoj<br />
navodi 12 taksona, od kojih su najčešći Malus<br />
domestica Borkh., Populus nigra L., P. deltoides<br />
W. Bartram ex Marschall i P. ^canadensis Moench.<br />
Usporedbom sa starijim podacima (prije 1950. godine)<br />
utvrđeno je daje područje rasprostranjenosti ove imele<br />
u Nizozemskoj znatno smanjeno. Kao mogući uzroci<br />
navode se puno manji broj starih stabala jabuke kao<br />
jednog od najvažnijih domaćina i povećanje broja održavanih<br />
voćnjaka jabuka koji nisu pogodni za imelu, a<br />
također i širenje gradova na nekada ruralna područja u<br />
kojima je imela bila rasprostranjena.<br />
Detaljan prikaz biologije i ekologije V. a. ssp. album<br />
na sjevernoj granici areala u Švedskoj dao je<br />
Wallden (1961). Najvažnija vrsta domaćin u tome<br />
području je malolisna lipa (Tiha cordata Mili.). Brojnost<br />
populacije ove imele u Švedskoj u posljednjih je<br />
stotinjak godina u porastu, stoje protumačeno promjenom<br />
klime, odnosno povoljnijim klimatskim uvjetima<br />
za tu termofilnu vrstu te zakonskom zaštitom.<br />
Rasprostranjenost V. album u Švicarskoj, prema rodovima,<br />
odnosno vrstama domaćinima, opisao je i kartirao<br />
Hofstetter (1988). Za V. a. ssp. album naveo<br />
je 17 rodova čije su vrste domaćini ovoj imeli.<br />
U Sloveniji je 25 vrsta domaćina bjelogorične bijele<br />
imele, od čega je 21 autoktona vrsta i 4 aloktone (K o -<br />
gelnik, 2002; Idžojtić & Kogelnik, <strong>2003</strong>).<br />
U ovome radu prikazani su rezultati istraživanja rasprostranjenosti<br />
i domaćina bjelogorične bijele imele u<br />
Hrvatskoj.<br />
zaraženim stablima. Na drugom su formularu unosili<br />
podatke o prisutnosti imele izvan šume. Prema potrebi,<br />
determinacija vrsta provjerena je na terenu ili iz sakupljenog<br />
herbarijskog materijala. Provedena su i vlastita<br />
terenska istraživanja u kojima su na području cijele Hrvatske<br />
bilježeni domaćini i geokodirana nova nalazišta<br />
imele, te sakupljen herbarijski materijal i fotodokumentacija.<br />
Podaci dobiveni vlastitim terenskim istraživanjima<br />
i podaci iz Hrvatskih šuma d.o.o. upisani su u<br />
bazu podataka i statistički obrađeni.<br />
Za kartiranje rasprostranjenosti imele korištena je<br />
MTB mreža. Polja su pravokutnici definirani stupanjskom<br />
mrežom (prema Greenwichu): <strong>10</strong>' geografske ši-<br />
441
M. Idžojtić: DOMAĆINI I RASPROSTRANJENOST B.IHLOGORICNE BIJELE IMELE Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>, CXXVII (<strong>2003</strong>), 439-447<br />
rine x 6'geografske dužine. Svaki jc kvadratni stupanj,<br />
prema tomu, podijeljen na 60 MTB polja, a svako os-<br />
novno polje odgovara jednom listu karte mjerila<br />
1:25000 (12 x 11,1 km).<br />
3. REZULTATI Results<br />
3.1. Domaćini - Hosts<br />
Bjelogorična bijela imela u Hrvatskoj<br />
dolazi na 45 taksona (tablica<br />
1). Od toga je 41 vrsta (31 autoktona<br />
i <strong>10</strong> aloktonih), dva kultivara (Populus<br />
nigra 'Italica' i Salix alba L.<br />
Tristis') i dva hibrida (Populus<br />
^canadensis i P.<br />
x canescens (Aiton)<br />
Sm.). Roditeljske vrste hibrida<br />
(Populus deltoides i P. nigra, odnosno<br />
P. alba L. i P. tremula L.) i vrste<br />
čiji su kultivari domaćini (Populus<br />
nigra i Salix alba), također su domaćini<br />
ove imele.<br />
Slika 3 prikazuje postotak vrsta<br />
domaćina V. a. ssp. album po porodicama,<br />
prema sistematici Tahtajan<br />
a (1987). Ova imela dolazi na<br />
41 vrsti iz 21 roda i 11 porodica. Gotovo<br />
trećina (29,3 %) vrsta je iz porodice<br />
Rosaceae. Zatim slijede Salicaceae<br />
(17 %), Aceraceae (12,2 %),<br />
Betulaceae (9,7 %) i Tiliaceae<br />
(7,3 %). Po dvije su vrste domaćina,<br />
odnosno 4,9 % iz porodica Fabaceae<br />
(obični bagrem i planinski negnjil),<br />
Fagaceae (hrast kitnjak i crveni<br />
hrast), Oleaceae (poljski jasen i<br />
pensilvanski jasen) i Ulmaceae<br />
(američki koprivić i vez), a po jedna<br />
vrsta (2,4 %) iz porodica Hippocastanaceae<br />
(obični divlji kesten) i<br />
Juglandaceae (crni orah). Domaćini<br />
iz porodice Rosaceae su: obični<br />
glog, jednoplodnički glog, obična<br />
dunja, pitoma jabuka, divlja jabuka,<br />
trešnja, džanarika, šljiva, sremza,<br />
pitoma kruška, divlja kruška i mukinja.<br />
Iz porodice Salicaceae su četiri<br />
vrste topola i tri vrste vrba: bijela<br />
topola, američka crna topola, europska<br />
crna topola, trepetljika, bijela<br />
vrba, iva i krhka vrba. Pet vrsta je iz<br />
porodice Aceraceae: klen, mliječ,<br />
gorski javor, srebrnolisni javor i žestilj.<br />
Javori su rod s najviše vrsta domaćina.<br />
Četiri vrste domaćina su iz<br />
porodice Betulaceae: crna joha, japanska<br />
joha, obična breza i obični<br />
grab. Sve tri naše lipe (porodica<br />
Tablica 1. Vrste, hibridi i kultivari domaćini Viscum album L. ssp. album u<br />
Hrvatskoj, s pripadajućim porodicama.<br />
Table 1 Species, hybrids and cultivars, hosts of Viscum album L. ssp. album in<br />
Croatia, with belonging families.<br />
R.br.<br />
No.<br />
1.<br />
2.<br />
3.<br />
4.<br />
5.<br />
6.<br />
7.<br />
8.<br />
9.<br />
<strong>10</strong>.<br />
11.<br />
12.<br />
13.<br />
14.<br />
15.<br />
16.<br />
17.<br />
18.<br />
19.<br />
20.<br />
21.<br />
22.<br />
23.<br />
24.<br />
25.<br />
26.<br />
27.<br />
28.<br />
29.<br />
30.<br />
31.<br />
32.<br />
33.<br />
34.<br />
35.<br />
36.<br />
37.<br />
38.<br />
39.<br />
40.<br />
41.<br />
42.<br />
43.<br />
44.<br />
45.<br />
Domaćin<br />
Host<br />
Acer campestre L.<br />
Acerplatanoides L.<br />
Acerpseudoplatanus L.<br />
* Acer saccharinum L.<br />
Acer tataricum L.<br />
* Aesculus hippocastanum L.<br />
Alnus glutinosa (L.) Gaertn.<br />
* Alnus japonic a (Thunb.) Steud.<br />
Betula pendula Roth<br />
Carpinus betulus L.<br />
* Celtis occidentalis L.<br />
Crataegus laevigata (Poir.) DC.<br />
Crataegus monogyna Jacq. emend. Lindm.<br />
* Cydonia oblonga Mill.<br />
Fraxinus angustifolia Vahl<br />
* Fraxinuspennsylvanica Marshall<br />
* Juglans nigra L.<br />
Laburnum alpinum (Mill.) Bercht. et J. Presl<br />
Malus domestica Borkh.<br />
Malus sylvestris Mill.<br />
Populus alba L.<br />
* Populus deltoides W. Bartram ex Marshall<br />
Populus nigra L.<br />
Populus nigra L. 'Italica'<br />
Populus tremula L.<br />
Populus ^canadensis Moench<br />
Populus xcanescens (Aiton) Sm.<br />
Primus avium (L.) L.<br />
Prunus cerasifera Ehrh.<br />
Prunus domestica L.<br />
Prunuspadus L.<br />
Pyrus communis L.<br />
Pyrus pyraster Burgsd.<br />
Quercus petraea (Matt.) Liebl.<br />
* Quercus rubra L.<br />
* Robinia pseudoacacia L.<br />
Salix alba L.<br />
Salix alba L. 'Tristis'<br />
Salix caprea L.<br />
Salix fragilis L.<br />
Sorbus aria (L.) Crantz<br />
Tilia cordata Mill.<br />
Tilia platyphyllos Scop.<br />
Tilia tomentosa Moench<br />
Ulmus laevis Pall.<br />
* = aloktona vrsta<br />
Porodica<br />
Family<br />
Aceraceae<br />
Aceraceae<br />
Aceraceae<br />
Aceraceae<br />
Aceraceae<br />
Hippocastanaceae<br />
Betulaceae<br />
Betulaceae<br />
Betulaeceae<br />
Betulaeceae<br />
Ulmaceae<br />
Rosaceae<br />
Rosaceae<br />
Rosaceae<br />
Oleaceae<br />
Oleaceae<br />
Juglandaceae<br />
Fabaceae<br />
Rosaceae<br />
Rosaceae<br />
Salicaceae<br />
Salicaceae<br />
Salicaceae<br />
Salicaceae<br />
Salicaceae<br />
Salicaceae<br />
Salicaceae<br />
Rosaceae<br />
Rosaceae<br />
Rosaceae<br />
Rosaceae<br />
Rosaceae<br />
Rosaceae<br />
Fagaceae<br />
Fagaceae<br />
Fabaceae<br />
Salicaceae<br />
Salicaceae<br />
Salicaceae<br />
Salicaceae<br />
Rosaceae<br />
Tiliaceae<br />
Tiliaceae<br />
Tiliaceae<br />
Ulmaceae<br />
442
M. Idžojtić: DOMAĆINI I RASPROSTRANJENOST BJELOGORIČNE BIJELE IMELE Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>, CXXVI1 (<strong>2003</strong>), 439-447<br />
Slika 3. Postotak vrsta domaćina Viscum album L. ssp. album, po<br />
porodicama.<br />
Figure 3 Percentage of hosts of Viscum album L. ssp. album,<br />
according to families.<br />
koji razdvajaju kontinentalni od mediteranskog i submediteranskog<br />
pojasa.<br />
Isključivo u prirodnim sastojinama bjelogorična bijela<br />
imela dolazi na Fraxinus angustifolia Vahl i Quercuspetraea<br />
(Matt.) Liebl. Na poljskom jasenu imela je<br />
rasprostranjena na području UŠP Karlovac (S. Draganić<br />
i Š. Jastrebarsko), UŠP Koprivnica (Š. Kloštar Podravski),<br />
UŠP Nova Gradiška (Š. Jasenovac, Š. Novska<br />
i Š. Stara Gradiška, slika 5), UŠP Sisak (Š. Sunja),<br />
UŠP Vinkovci (Š. Cerna, Š. Gunja, Š. Ilok, Š. Otok, Š.<br />
Vinkovci i Š. Vrbanja) i UŠP Zagreb (Š. Kutina i Š. Lipovljani).<br />
Intenzitet zaraze je od pojedinačnih stabala<br />
u gospodarskim jedinicama (šumarije u UŠP Vinkovci)<br />
do 30 % zaraze u GJ Jastrebarski Lugovi, Š. Jastrebarsko.<br />
Na kitnjaku je inače prisutna žuta imela, dok je<br />
Tiliaceae) domaćini su imeli: malolisna lipa, velelisna<br />
lipa i srebmolisna lipa. Deset aloktonih vrsta domaćina<br />
bjelogorične bijele imele u Hrvatskoj u tablici 1 označeno<br />
je zvjezdicom (*).<br />
3.2. Rasprostranjenost - Distribution<br />
U Hrvatskoj je bjelogorična bijela imela rasprostranjena<br />
mozaično u prirodnim šumama, šumskim kulturama,<br />
parkovima, vrtovima, neodržavanim voćnjacima,<br />
te na soliternim stablima uz rubove šuma i na<br />
otvorenim površinama.<br />
Ova je podvrsta imele rasprostranjena u sjevernom<br />
i središnjem dijelu države, a nije zabilježena u mediteranskom<br />
i submediteranskom području (slika 4). Također<br />
nije prisutna niti u velikim planinskim masivima<br />
Slika 4. Rasprostranjenost Viscum album L. ssp. album u Hrvatskoj.<br />
Figure 4 Distribution o/Viscum album L. ssp. album in Croatia.<br />
Slika 5. Bjelogorična bijela imela na poljskom jasenu (Stara Gradiška).<br />
Figure 5 The white berried mistletoe on the narrow-leaved ash<br />
(Stara Gradiška).<br />
bjelogorična bijela imela na autoktonim hrastovima rijetkost,<br />
a kod nas je zabilježena samo na području UŠP<br />
Bjelovar, Š. Garešnica, GJ Garjevica.<br />
Samo izvan prirodnih sastojina imela je prisutna na<br />
Acer platanoides L. (Zagreb), Betula pendula Roth<br />
(Zagreb; Križevci; Cugovec, Zrinšćina - Š. Vrbovec;<br />
Kapela - Š. Bjelovar; Lepoglava-Bednja - Š. Ivanec),<br />
Prunus padus L. (Zagreb), Salix caprea L. (Jabučeta,<br />
Donji Mosti - Š. Bjelovar), Tilia platyphyllos Scop.<br />
(Zagreb; Sirač; Grabovnica- Š. Velika Pisanica) i Tilia<br />
tomentosa Moench (Zagreb).<br />
Naše vrste drveća na kojima imela dolazi i u prirodnim<br />
sastojinama i izvan njih su:<br />
Acer campestre L. (Zagreb; Udbina; Podgajec - Š.<br />
Križevci; Ilok; Š. Ilok - GJ Iločke šume; Š. Tikveš -<br />
GJ Dvorac-Siget; Š. Otok - GJ Slavir),<br />
A. pseudoplatanus L. (Zagreb; Županja; NP Plitvička<br />
jezera; Š. Krašić - GJ Blaževa gora; Š. Zagreb - GJ<br />
Markuševačka gora),<br />
443
M. Idžojtić: DOMAĆINI I RASPROSTRANJENOST BJELOGORIČNE BIJELE IMELE ... Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>. CXXVII (<strong>2003</strong>), 439-447<br />
Alnus glutinosa (L.) Gaertn. (Bjelovar-Grginac, V.<br />
Trojstvo, Kušljavac, Severin, V. Ciglena, Prokljuvani -<br />
S. Bjelovar; Podgarić - Š. Garešnica; Erdovec - S.<br />
Križevci; Š. Zagreb - GJ Markuševačka gora),<br />
Carpinus betulus L. (Arboretum Opeka; Sirač; Š. Križevci<br />
- Župetnica; Š. Kloštar Podravski - GJ Svibovica),<br />
Populus alba (Zagreb; Virovitica; Cugovec, Gradec,<br />
Haganj - Š. Vrbovec; Trnovitički Popovac, Podgarić -<br />
S. Garešnica; S. Bjelovar - GJ Bolčansko-žabljački<br />
lug; Š. Virovitica - GJ Virovitička Bilogora; Š. Donji<br />
Miholjac - GJ Miholjačke podravske šume; Š. Slatina<br />
- GJ Slatinskc podravske šume),<br />
P. nigra (Zagreb; Samobor; Š. Slatina - GJ Slatinske<br />
podravske šume), Prunus avium (L.) L. (Jabučeta - S.<br />
Bjelovar; Š. Levanjska Varoš - GJ Breznica),<br />
Salix alba (Polum, Medenjak, Prnjavor - Š. Sokolovac;<br />
Š. Darda - GJ Kopačevske podunavske šume; S.<br />
Donji Miholjac - GJ Miholjačke podravske šume; Š.<br />
Slatina- GJ Slatinske podravske šume) i<br />
Tilia cordata (Zagreb; Arboretum Opeka; Križevci;<br />
Polum, Medenjak, Grdak - Š. Sokolovac; Ilok; Š. Ilok<br />
- GJ Iločke šume; Š. Vrbanja - GJ Vrbanjske šume; Š.<br />
Darda - GJ Haljevo-Kozaračke šume).<br />
Šumske kulture crnog oraha (Juglans nigra L.),<br />
običnog bagrema (Robinia pseudoacacia L.), te kulture<br />
topola Populus ^canadensis (slike 6 i 7), P. nigra i<br />
P. deltoides često su zaražene imelom, i to najviše rubna<br />
stabla.<br />
Vrste na kojima je imela zabilježena samo najednom<br />
stablu su: japanska joha (Alnus japonica (Thunb.)<br />
Steud.) - Križevci, obična dunja (Cvdonia oblonga<br />
Mili.) - Koprivnica, planinski negnjil (Laburnum alpinum<br />
(Mill.) Bercht. et J. Presi) - Križevci, divlja jabuka<br />
(Malus sylvestris Mili.) - Župetnica, crveni hrast<br />
(Quercus rubra L.) - Arboretum Opeka i vez (Ulmus<br />
laevis Pali.) - Šumarija Sunja, GJ Posavske šume. Od<br />
navedenih vrsta dunja je posječena, a planinski negnjil<br />
i divlja jabuka su se u međuvremenu osušili (osobna<br />
komunikacija s M. Grahovac-Tremski, dipl. ing. i R.<br />
Rakić, dipl. ing.).<br />
U nešto odvojenom, južnom dijelu areala u središnjoj<br />
Hrvatskoj (Lika), imela dolazi mozaično na autoktonim<br />
vrstama: Acer campestre (klen), A. pseudoplatanus<br />
(gorski javor), Crataegus monogyna Jacq. emend.<br />
Lindm. (jednoplodnički glog), Populus nigra (crna<br />
topola), Sorbus aria (L.) Crantz (mukinja) i Tilia cordata<br />
(malolisna lipa), te na običnom bagremu (Robinia<br />
Sve vrste, hibridi i kultivari domaćini V. a. ssp. album<br />
u Hrvatskoj već su zabilježeni u literaturi (Barney<br />
et ah, 1998), osim Alnus japonica i Prunus cera-<br />
444<br />
4. RASPRAVA - Discussion<br />
sifera Ehrh. Imela na japanskoj johi dolazi u zaštićenom<br />
parku u Križevcima. Na P. cerasifera imela je nađena<br />
u selu Vojakovac kod Križevaca i u Šumariji Tik-
M. Idžojtić: DOMAĆINI [ RASPROSTRANJENOST BJELOGOR1ĆNR BIJELE IMELE ... Šumarski list br. 9- <strong>10</strong>, CXXVII (<strong>2003</strong>), 439-447<br />
veš, GJ Dvorac - Siget. Ovu vrstu kao domaćina V. a.<br />
ssp. album navode Barney et al. (1998), ali iz osobne<br />
komunikacije (s Dufft, 1996), odnosno niti ona<br />
još nije zabilježena u literaturi kao vrsta domaćin, pa je<br />
ovo prva objava.<br />
Hegi (1981) navodi rodove Alnus Mili., Carpinus<br />
L. i Fraxinus L. kao rijetke, a Ulmus L. i autoktone vrste<br />
iz roda Quercus L. kao vrlo rijetke domaćine V. a.<br />
ssp. album u srednjoj Europi. Vrste iz svih navedenih<br />
rodova zabilježene su u Hrvatskoj kao domaćini bjelogorične<br />
bijele imele. Na crnoj johi (Alnus glutinosa i<br />
običnom grabu (Carpinus betulus) imela dolazi i u prirodnim<br />
sastojinama i izvan njih. Osim prirodnih sastojina<br />
poljskog jasena (Fraxinus angustifolia) ova podvrsta<br />
imele zabilježena je i na pensilvanskom jasenu (Fraxinus<br />
pennsylvanica Marshall), invazivnoj vrsti koja je<br />
mjestimično prisutna u prirodnim šumama poljskog jasena.<br />
Od navedenih vrlo rijetkih domaćina, imela je prisutna<br />
na hrastu kitnjaku (Quercus petraea i na vezu<br />
(Ulmus laevis).<br />
Autoktone vrste koje možemo ubrojiti medu najčešće<br />
domaćine su: pitoma jabuka (Malus domestica),<br />
crna topola (Populus nigra), pitoma kruška (Pyrus<br />
communis L.), bijela vrba (Salix alba) i malolisna lipa<br />
(Tilia cordata). Pojedina stabla ovih vrsta nerijetko nose<br />
vrlo velik broj grmova imele (slike 8 i 9), te su zimi<br />
zelena, kao da nisu listopadne vrste. Autoktone vrste<br />
koje nisu česti domaćini, ali na kojima se na pojedinim<br />
zaraženim stablima ponekad nalazi i više od 50 grmova<br />
imele su klen (Acer campestre) i obična breza (Betula<br />
pendula). Najčešće i najviše zaražene strane vrste<br />
su sjevernoameričke vrste Acer saceharinum (srebrnolisni<br />
javor) i Robinia pseudoacacia (obični bagrem).<br />
Njih Hawks worth et al. (1991) navode kao dvije<br />
od pet najčešće zaraženih vrsta u Kaliforniji (od 23 zabilježene<br />
vrste domaćina u Ameriku introducirane<br />
imele V. album).<br />
Slika 9. Bjelogorična bijela imela na malolisnoj lipi (Arboretum<br />
Opeka).<br />
Figure 9 The white berried mistletoe on the small-leaved lime<br />
(Arboretum Opeka).<br />
Slika 8. Bjelogorična bijela imela na pitomoj kruški (Rajić).<br />
Figure 8 The white berried mistletoe on the common pear (Rajić).<br />
Vrste koje su domaćini dvjema imelama, bijeloj<br />
(Viscum album) i žutoj (Loranthus europaeus) su obični<br />
grab (Carpinus betulus) i crveni hrast (Quercus rubra),<br />
a u Arboretumu Opeka zabilježena su stabla običnog<br />
graba i crvenog hrasta koja u svojim krošnjama istovremeno<br />
imaju obje vrste imela.<br />
Detaljni podaci o rasprostranjenosti i intenzitetu zaraze<br />
bijele i žute imele bit će prikazani posebno, po<br />
USP i po vrstama drveća.<br />
Bjelogorična bijela imela (Viscum album ssp. album)<br />
u Hrvatskoj dolazi na 45 taksona (41 vrsta, 2 kultivara<br />
i 2 hibrida).<br />
Vrste domaćini pripadaju u jedanaest porodica.<br />
Najviše, dvanaest vrsta, je iz porodice Rosaceae. Zatim<br />
5. ZAKLJUČAK - Conclusion<br />
slijede Salicaceae (sedam vrsta), Aceraceae (pet vrsta),<br />
Betulaceae (četiri vrste), Tiliaceae (tri vrste) itd.<br />
Svi domaćini ove imele u Hrvatskoj već su zabilježeni<br />
u literaturi, osim Alnus japonica i Prunus cerasifera.<br />
445
M. Idžojtić: DOMAĆINI I RASPROSTRANJRNOST BJELOGORIČNE BIJELE IMELE Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>, CXXVII (<strong>2003</strong>), 439-447<br />
Rasprostranjenost imele je mozaična, stoje uvjetovano<br />
mozaičnom rasprostranjenošću domaćina, lokalnim<br />
uvjetima, kretanjima ptica prenositelja i dr. Kontinuirana<br />
rasprostranjenost na nekoj vrsti može se pratiti<br />
samo u dijelu areala poljskog jasena (Fraxinus angustifolia).<br />
Ako se na stablima nalazi velik broj grmova imele,<br />
ona dodatno jače iscrpljuje svoga domaćina, no općenito<br />
se može reći da ova podvrsta imele ne predstavlja<br />
veći gospodarski problem u Hrvatskoj, za razliku od<br />
podvrste V. a. L. ssp. abietis (Wiesb.) Abrom. koja je<br />
značajan štetnik na običnoj jeli, Abies alba Mill.<br />
Ašič, S., 1999: Ljekovito bilje. Dušević & Krošovnik<br />
d.o.o., Rijeka, 454 pp.<br />
Barney, C. W., F. G. Hawksworth &B.W. Geils,<br />
1998: Hosts of Viscum album. Eur. J. For. Path.<br />
28: 187-208.<br />
Borner, F., 1955/56: Ober der Vorkommen der Mistel<br />
im Darmstadter Botanishcr Garten. Mitt.<br />
Deutsch. Dendrolog. Ges., 86-92 pp.<br />
Cramp, S. (ed.), 1988: The Birds of the Western Paleoarctic.<br />
Vol. V, <strong>10</strong>63 pp.<br />
Cramp, S.& CM. Perrins (eds.), 1994: The Birds<br />
of the Western Paleoarctic. Vol. VIII, 899 pp.<br />
Eli as, P., 2002: Hostitel'ske dreviny imelovcovitych<br />
(Loranthaceae) na Slovensku. Bull. Slov. Bot.<br />
Spolocn., Bratislava, 24: 175-180.<br />
Graaf, D. Th de, 1980: On the occurrence of Viscum<br />
album L. subsp. album {Loranthaceae) in the<br />
Netherlands. Acta Bot. Neerl. 29 (5/6): 377-383.<br />
Grazi, G. & K. Urech, 1982: Einige morphologische<br />
Merkmale der Mistelbeere (Viscum album<br />
L.) und deren taxonomische Bedeutung. Beitr.<br />
Biol. Pflanzen 56: 293.<br />
Hawksworth, F. G., R. F. Scharpf & M. Marosy,<br />
1991: European mistletoe continues to<br />
spread in Sonoma County. California - Agriculture<br />
45 (6): 39^0.<br />
Hawksworth, F. G., Y. P. S. Pundir, C. G. Shaw<br />
& B. W. Gei ls, 1993: The host range of Dendrophthoe<br />
falcata (L. f.) Ettingsh. (Loranthaceae).<br />
Indian J. For. 16: 263-281.<br />
Hegi, G., 1981: Illustrierte Flora von Mitteleuropa,<br />
Band III, Teil 1. Verlag Paul Parey, Berlin, Hamburg,<br />
504 pp.<br />
Hegnauer, R., 1962: Chemotaxonomie der Pflanzen.<br />
Bd. IV. Birkhauser-Verlag, Basel und Stuttgart,<br />
429 pp.<br />
Heinzel,H.,R. Fitter & J. Par slow, 1999: Ptice<br />
Hrvatske i Europe: sa sjevernom Afrikom i<br />
Srednjim Istokom. Hrvatsko ornitološko društvo,<br />
Zagreb, 384 pp.<br />
Hofstetter, M., 1988: Ober die Verbreitung der<br />
Mistel in der Schweiz. Schweiz. Z. Forstwes.<br />
139 (2): 97-127.<br />
446<br />
6. LITERATURA - References<br />
Idžojtić, M. & M. Kogelnik,<strong>2003</strong>: Hosts of mistletoes<br />
in Croatia and Slovenia. In: Abstract book<br />
of the International Symposium on Vegetation in<br />
SE Europe, Otočec, Slovenia, May 29-31, <strong>2003</strong>,<br />
26 p.<br />
Kogelnik, M., 2002: Ohmeljevke (Loranthaceae) in<br />
omelovke (Viscaceae) v Sloveniji. Diplomsko<br />
delo. Univerza v Ljubljani, Biotehniška fakulteta,<br />
Oddelek za biologijo, 65 pp.<br />
Kralj, J., 1997: Ornitofauna Hrvatske tijekom posljednjih<br />
dvjesto godina. Larus 46: 1-112.<br />
Lopez-Saez, J. A., 1993: Biology and ecology of<br />
Viscum album s. 1. in the Pyrenees. Ecologia-<br />
Madrid. 7: 279-288.<br />
Lopez-Saez, J. A., 1994: Note on some taxonomic<br />
considerations on the subspecies of Viscum album<br />
in the Iberian Peninsula as a function of the<br />
hosts. Investigacion Agraria, Sistemas y Recursos<br />
Forestales 3(1): 69-73.<br />
Schafner, W., B. Hafelfinger & B. Ernst,<br />
1999: Ljekovito bilje: kompendij. Leo-commerce,<br />
Rijeka, 336 pp.<br />
Stopp, F., 1961: Unsere Misteln. Die Neue Brehm<br />
Biicherei. Ziemsen-Verlag, Willenberg-Lutherstadt.<br />
Stypinski, P. T, 1997: Biology and ecology of the<br />
European mistletoe (Viscum album, Viscaceae)<br />
in Poland. Fragmenta Floristica et Geobotanica,<br />
Series Polonica, Supplementum, Supl.l, 117 pp.<br />
Tahtajan, A., 1987: Sistema magnoliofitov. Nauka,<br />
Leningrad, 440 pp.<br />
Wall den, B., 1961: Misteln vid dess Nordgrans. Sv.<br />
Bot. Tidskr. 55 (3): 526-549.<br />
Zuber, D. & A. Widmer, 2000: Genetic evidence<br />
for host specificity in the hemi-parasitic Viscum<br />
album L. (Viscaceae). Molecular Ecology 9:<br />
<strong>10</strong>69-<strong>10</strong>73.
M. Idžojtić: DOMAĆINI I RASPROSTRANJENOST BJELOGORIČNE BULiLti IMELE ... Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>. CXXV11 (<strong>2003</strong>). 439-447<br />
ZAHVALA - Acknowledgement<br />
Zahvaljujem Službi za ekologiju šuma, Hrvatskih stveno-istraživačkom projektu od strane Hrvatskih<br />
šuma d.o.o. i rukovoditelju Službe mr. se. Petru Jurje- šuma d.o.o. Vrlo sam zahvalna i svim djelatnicima Hrviću,<br />
te svim rukovoditeljima Odjela za ekologiju i vatskih šuma d.o.o. koji su radom na terenu pomogli u<br />
stručnim suradnicima za zaštitu šuma pri upravama realizaciji istraživanja. Također na pomoći zahvaljujem<br />
šuma podružnicama na prihvaćanju suradnje na znan- dr. se. Jeleni Kralj iz Zavoda za ornitologiju HAZU.<br />
SUMMARY: The white berried mistletoe fViscum album L. ssp. album,) is<br />
a semi-parasite on deciduous trees and shrubs. In order to make a list of hosts<br />
and carry out the mapping of the distribution of mistletoe in Croatia field<br />
research was carried out, and the herbaria of the Faculty of Foresty of the<br />
University of Zagreb was surveyed. For the distribution mapping the MTB<br />
basic units were used.<br />
In Croatia the white berried mistletoe appears on 45 taxons (41 species, 2<br />
cultivars and 2 hybrids). Of the 41 species 31 are autochthonous and <strong>10</strong><br />
allochthonous. The hosts belong to 11 families. Most of the species (12) are of<br />
the Rosaceae family. Then the Salicaceae (7 species), Aceraceae (5 species),<br />
Betulaceae (4 species), Tiliaceae (3 species) etc. families follow. All the hosts<br />
of this mistletoe in Croatia have already been recorded in the literature,<br />
except for the Alnus japonica (Thunb.) Steud. and Prunus cerasifera Ehrh.<br />
The autochthonous species which can be regarded as the commonest hosts<br />
are: apple tree (Malus domestica Borkh.), black poplar (Topulus nigra L.),<br />
common pear fPyrus communis L.), white willow (Salix alba L.) and smallleaved<br />
lime (Tilia cordata Mill.). The commonest among the infested<br />
allochthonous species are the North-American species Acer saccharinum L.<br />
(silver maple) and Robinia pseudoacacia L. (black locust). Often the forest<br />
cultures of black walnut (Juglans nigra L.), black locust (Robinia pseudoacacia<br />
L.), and the culture of poplar Populus xcanadensis Moench, P. nigra L.<br />
and P. deltoides W. Bartram ex Marshall are infested.<br />
In Croatia this mistletoe subspecies is spread in natural stands, forest cultures,<br />
parks, gardens, non-cultivated orchards, as well as on solitary trees on<br />
the verge of woods and in open areas in the northern and middle parts of the<br />
country. The species was not found in the mediterranean and submediterranean<br />
regions, nor in the high mountain massifs separating the continental<br />
from the mediterranean and submediterranean regions. The distribution of<br />
mistletoe is mosaic-like, which is due to the mosaic-like distribution of hosts,<br />
local conditions, movements of birds vectors etc.<br />
The continual distribution can only be observed in part of the area of narrow-leaved<br />
ash (Traxinus angustifolia Vahl) in the middle Posavina region.<br />
If there is a large number of mistletoe shrubs on a tree, it exhausts the host.<br />
However, generally speaking this mistletoe subspecies does not represent a<br />
big economic problem in Croatia.<br />
Key words: Viscum album L. ssp. album (white berried mistletoe),<br />
Croatia, hosts, distribution.<br />
AA1
INSTRUMENTI I OPREMA<br />
U ŠUMARSTVU
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>, CXXVII (<strong>2003</strong>), 449-456<br />
UDK 630* 231 + 226 (001)<br />
MOGUĆNOST I OPRAVDANOST OPLODNIH SJEČA U BUKOVIM ŠUMAMA<br />
GORSKOG KOTARA, LIKE I HRVATSKOG PRIMORJA<br />
POSSIBILITY AND JUSTIFICATION OF THE SHELTERWOOD CUTTING METHOD IN<br />
THE BEECH FORESTS OF GORSKI KOTAR, LIKA AND HRVATSKO PRIMORJE<br />
Vlado KREJČI*, Tomislav DUBRAVAC**<br />
SAŽETAK: Rad ukazuje na mogućnost i opravdanost primjene načina<br />
oplodnih sječa u bukovim šumama Gorskog Kotara, Like i Hrvatskog primorja.<br />
Tijekom više godina u dvjema klimazonalnim zajednicama, šumi primorske<br />
bukve (Fagetum croat. seslericetosum Ht.) te šumi gorske bukve (Fagetum<br />
croat. montanum Ht.) praćeni su rezultati obnove bukovih sastojina oplodnim<br />
sječama na malim grupama te na velikim površinama.<br />
Načelo grupimičnog gospodarenja jednodobnim načinom na malim površinama<br />
istraživano je u šumi primorske bukve u G.j. "Učka ", odjel 24. Na temelju<br />
izmjera stanja strukture sastojina te brojnosti i kvalitete mladog naraštaja<br />
bukve utvrđeno je kako načelo jednodobnog načina obnove odgovara<br />
ovom šumskom ekosustavu. Kako se odjel nalazi u Parku prirode "Učka",<br />
gdje šuma ima pored gospodarske i ostale funkcije, smatramo neophodnim<br />
primjenu ovakvog načina gospodarenja i obnove.<br />
Prijelaz s prebornog na jednodobni način gospodarenja bukvom, po načelima<br />
oplodnih sječa na velikim površinama, istraživanje u gorskoj šumi bukve<br />
na području šumarije Ogulin, G. j. "Bukovača ", odjel 18. Na temelju zatečene<br />
strukture bukove sastojine te pojavnosti mladog naraštaja, odjel je 1988. godine<br />
podijeljen na tri dijela, u kojima su provedeni pripremni, naplodni te na<br />
pomlađenom dijelu odjela dovršni sijek. 1995. godine, nakon dobre obnove,<br />
sjekovi su obavljeni prema zahtjevima stanja sastojine. 2002. godine na preostaloj,<br />
obilato pomlađenoj površini odjela (144.800 bukvica po ha), načinjen je<br />
dovršni sijek. Odjel je kroz 14 godina i tri sječe izrazito dobro obnovljen.<br />
Dobra prirodna obnova bukve na dva navedena načina te u dva različita<br />
šumska ekosustava potvrdila je neracionalnost uzgoja bukve u prebornom<br />
obliku, te opravdanost primjene jednodobnog načina gospodarenja čistim<br />
bukovim sastojinama.<br />
Ključne riječ i: bukva, prirodna obnova, oplodna sječa, oplodna sječa<br />
u grupama.<br />
Na brdskom, gorskom i predplaninskom području<br />
Hrvatske (Dinaridi) čiste sastojina bukve zauzimaju<br />
znatne površine pa stoga imaju sa šumsko-gospodarskog<br />
gledišta veliko značenje. Medu našim autokto-<br />
* Mr. se. Vlado Krejči<br />
** Dr. se. Tomislav Dubravac, Šumarski institut, Jastrebarsko,<br />
Trnjanska 35, Zagreb<br />
UVOD - Introduction<br />
nim vrstama drveća, obična bukva (Fagus sylvatica<br />
L.) se odlikuje najširom ekološkom amplitudom. Impozantan<br />
je vertikalan raspon areala bukve koji seže od<br />
lužnjakovih šuma do preko <strong>10</strong>00 m nadmorske visine,<br />
gdje u pojedinim dijelovima Velebita bukvu nalazimo<br />
na granici šumske vegetacije. Dosadašnje gospodarenje<br />
stvorilo je različite uzgojne oblike tih šuma - pri-<br />
449
V. Krejči, T. Dubravac: MOGUĆNOST I OPRAVDANOST OPLODNIH SJEČA U BUKOVIM ŠUMAMA . Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>, CXXVII (<strong>2003</strong>), 449-456<br />
bližno jednodobne, prebome, kao i razne prijelazne<br />
oblike. Ti strukturno različiti oblici šuma stvoreni su<br />
kroz dugi niz godina, što upućuje na zaključak kako se<br />
njihovo stanje ne može u kratko vrijeme promijeniti.<br />
Kako je gospodarenje šumama izrazito kompleksna<br />
i trajna djelatnost, krutih recepata i šablona nema. Pri<br />
donošenju odluke o izboru načina gospodarenja moramo<br />
poštovati više čimbenika: biologiju vrste, ekološke<br />
prilike, postojeće stanje strukture sastojine, cilj gospodarenja<br />
i funkciju dotične šume.<br />
Problematiku racionalnog gospodarenja bukovim<br />
šumama jednodobnim (grupimičnim ili skupinastim)<br />
načinom na području Gorskog Kotara, Like i Hrvatskog<br />
Primorja izučavali su Mi las (1958); Šafar<br />
(1962, 1964, 1967); Cestar i Hren (1967); Bertović<br />
i dr. (1971); Cestar i dr. (1986). Uredivači "Hrvatskih<br />
šuma" održali su dva terenska kolokvija s istom<br />
problematikom te dali smjernice gospodarenja<br />
koje potvrđuju zaključke Safara iz 1962. godine, kako<br />
nije racionalno uzgajati bukvu u prebornom obliku.<br />
Ovaj rad je rezultat višegodišnjeg praćenja prirodne<br />
obnove bukve u dvjema klimazonalnim zajednicama<br />
tog područja i daje praktične preporuke šumarskoj operativi<br />
za najpovoljniji način gospodarenja.<br />
PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Investigated area<br />
Istraživanje je obavljeno na dvjema klimazonalnim<br />
zajednicama, šumi primorske bukve (Fagetum croat.<br />
seslericetosum Ht.) te šumi gorske bukve (Fagetum<br />
croat. montanum Ht.). Zajednica primorske bukve nalazi<br />
se u šumariji Opatija, gospodarskoj jedinici Učka u<br />
odjelu 24, šumskom predjelu Jama, te pripada uređajnom<br />
razredu sjemenjače bukve, vrlo dobre kvalitete i<br />
zdravstvenog stanja. Odjel se nalazi se na nadmorskoj<br />
visini od 770 m s nagibom od 14°. Tlo je smeđe na vapnencu,<br />
tipično plitko i srednje duboko te organomineralna<br />
crnica. Izgled sastojine prikazanje na fotografiji 1.<br />
Gorska šuma bukve nalazi se u šumariji Ogulin,<br />
gospodarskoj jedinici Bukovača, odjelu 18, šumskom<br />
predjelu Ravne drage. Zajednica također pripada uredajnom<br />
razredu sjemenjače bukve, vrlo dobre kvalitete,<br />
a odjel se nalazi na nadmorskoj visini od 420 do<br />
480 m, s nagibom 1-<strong>10</strong>°. Tip tla je smeđe tlo na vapnencu<br />
i dolomitu. Odjel je 1986. godine određen za demonstraciju<br />
sastojinskog gospodarenja po instrukcijama<br />
Šumarskog instituta, Jastrebarsko, tadašnjeg odjela<br />
za Tipologiju šuma. Inicijator pokusa bio je dr. se. Vladimir<br />
Hren. Velikom samozatajnom stručnjaku, znanstveniku<br />
i posebice "Velikom Čovjeku", ovom prigo-<br />
Fotografija 1. Šuma primorske bukve (Fagetum croat. seslericetosum<br />
Ht.), Šumarija Opatija, g.j. "Učka", odjel 24<br />
Photograph 1 Maritime beech forest (Tagetum croat. seslericetosum<br />
Ht.), Opatija Forest Office, Management Unit<br />
"Učka", Compartment24<br />
(Foto: T. Dubravac)<br />
dom iskazujemo zahvalnost. Koncem listopada 1999.<br />
godine na odjelu je održan terenski kolokvij na temu:<br />
"Gospodarenje bukovim šumama na Dinaridima".<br />
CILJ I METODA ISTRAŽIVANJA - Aim of investigation and method of work<br />
Cilj ovog istraživanja je utvrđivanje mogućnosti<br />
primjene jednodobnog (sastojinskog po načelima o-<br />
plodnih sječa) načina gospodarenja bukvom Gorskog<br />
Kotara, Like i Hrvatskog Primorja.<br />
Na pokusnoj površini u g.j. Učka primijenjeno je<br />
načelo grupimičnog gospodarenja jednodobnim načinom<br />
na malim površinama. Broj grupa određen je po<br />
formuli N = 2P/<strong>10</strong> (Hren-Program gospodarenja g.j.<br />
"Učka" 1985-1994) pri čemu je N broj grupa u odjelu,<br />
a P je površina odjela. Već stvorene pomladne jezgre<br />
na terenu diktirale su raspored 5 grupa na odjelu, čiji je<br />
promjer do 60 m. Način i tijek razvoja grupa razvidan<br />
je na slici 1. Prvo se pristupilo izboru inicijalnih grupa<br />
te pripravnim sijekom u grupi (faza I), zatim proširivanjem<br />
inicijalnih grupa, naplodni sijek u inicijalnoj grupi,<br />
pripravni sijek u proširenju (faza II). Na kraju se<br />
pristupilo proširivanju inicijalnih grupa, dovršni sijek<br />
u inicijalnoj grupi, naplodni u prvom proširivanju, a<br />
pripravni sijek u drugom proširivanju (faza III). Plohice<br />
5 x 5 m za izmjeru mladog naraštaja bukve postavljene<br />
su u sredini grupe, na polovici promjera grupe te<br />
na rubu grupe.<br />
1988. godine na području Šumarije "Ogulin", Gospodarske<br />
jedinice "Bukovača", odjel 18, pristupilo se<br />
sastojinskom gospodarenju po načelima oplodnih sječa<br />
u šumi gorske bukve (Fagetum croat. montanum Ht.).<br />
450
V. Krejči, T. Dubravac: MOGUĆNOST I OPRAVDANOST OPLODNIH SJEČA U BUKOVIM ŠUMAMA Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>, CXXVII (<strong>2003</strong>), 449-456<br />
U odjelu su prema sastojinskim prilikama (stanje sastojine<br />
i pojava mladog naraštaja) na velikim površinama<br />
provedeni pripremni, naplodni i dovršni sijek (slika<br />
2.). Izmjera mladog naraštaja bukve načinjena je 2002.<br />
godine na tri pomlađene površine nastale nakon dovršnih<br />
sjekova 1988., 1995., i 2002. godine. Važno je naglasiti<br />
promjenu pristupa tijekom doznake stabala za<br />
sječu na oba istraživana objekta. Naime, suprotno od<br />
prethodnog prebornog načina doznake kada su uklanjana<br />
"sječno zrela" (najdeblja) stabla, tijekom ovoga<br />
pokusa upravo smo njih čuvali kod pripremnog i naplodnog<br />
sijeka jer su svojom kvalitetom, dominacijom<br />
i razvijenosti krošnje osiguravala obilatu naplodnju i<br />
prirodnu obnovu.<br />
Osnovni podaci pokusnih odjela s početnim strukturnim<br />
sastojinskim pokazeteljima razvidni su u Tablici<br />
1. Na temeljem prethodnih istraživanja u šumama<br />
primorske bukve {Fagetum croat. seslerietosum Ht.)<br />
imali smo spoznaju kako se bukva u toj zajednici može<br />
pomlađivati na velikim površinama po načelima o-<br />
plodnog načina gospodarenja na što su ukazivali Milas<br />
(1958)iBertović (1971).<br />
Prihvaćanjem Programa gospodarenja za gospodarsku<br />
jedinicu "Učka" 1985. godine, prihvaćeno je i<br />
načelo gospodarenja bukvom grupimičnim načinom<br />
REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Results<br />
po načelima oplodnih sječa na manjim površinama za<br />
one odjele čija kamenitost ne prelazi 25 %. Proglašenje<br />
"Učke" Parkom prirode 1999. godine (N.N.45/99) o-<br />
buhvaćeno je područje masiva Učke i dijela Ćićarije,<br />
na površini od 146 km 2 , još je više potvrdilo ispravnost<br />
uvođenja takovog načina gospodarenja bukvom.<br />
Dovršnim sijekom 1987. godine na 5 grupa u odjelu<br />
24, površine 23 ha, obuhvaćena je površina 1,4 ha. Prosječna<br />
starost bukovog pomlatka u sredini grupe bila je<br />
9 godina, srednje visine 1,1 metra te učešću 90.000 stabalaca<br />
bukve po hektaru. Drugom sječom 1999. godine<br />
451
V. Krejči, T. Dubravac: MOGUĆNOST I OPRAVDANOST OPLODN1H SJEČA U BUKOVIM ŠUMAMA Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>, CXXVII (<strong>2003</strong>), 449-456<br />
Tablica 1. Osnovni podaci pokusnih odjela<br />
Table 1 Basic data on experimental compartmens<br />
na istim grupama dovršni sijek<br />
je proveden na 5,65 hektara što<br />
iznosi 25 % površine odjela.<br />
Izmjerom stanja pomlatka<br />
2002. godine na istim grupama<br />
(Tablica 2., Slika 3.) u sredini<br />
grupe (dovršni sijek) na polovici<br />
polumjera grupe te na rubu<br />
grupe, vidimo izrazito dobar tijek<br />
razvoja brojnosti i kvalitete<br />
mladog naraštaja.<br />
Tablica 2. Stanje pomlatka (mladog naraštaja) bukve 2002. godine na sredini, na polovici promjera i na rubu grupe<br />
Table 2 State of new growth (young plants) of beech in 2002 in the middle, at half diameter and the border of the group<br />
Stanje 1986. godine<br />
Stanje i sijek 1987. godine<br />
Mlada bukova sastojina - razvojna faza koljika, starosti<br />
24 godine, u sredini grupe, ima srednju visinu 6,65<br />
m i 25.000 stabalaca bukve po ha (Fotografija 2.). Plohica<br />
na sredini polumjera grupe pri zastrtosti krošnjama<br />
50 % ima 23.000 stabalaca bukve po ha, srednje visine<br />
3,05 m. Zbog toga što sječa nije provedena prije, 1999.<br />
godine došlo je do većih oštećenja i smanjenja broja<br />
mladog naraštaja bukve. I pored toga taj broj biljaka dovoljan<br />
je i osigurava kvalitetnu buduću sastojinu.<br />
Rubom grupe pod zastorom krošanja izbrojeno je<br />
<strong>10</strong>1.000 trogodišnjih bukvica po ha visine 20 cm. Uvidom<br />
u brojnost i tijek razvoja mladog naraštaja bukve<br />
Sijek 1999. godine, stanje 2002. godine<br />
Slika 3. Stanje sastojine i mladog naraštaja grupa nakon oplodnih<br />
sječa 1987. i 1999. godine<br />
Figure 3 State of the štand and young-growth groups following<br />
shelterwood cutting method in 1987. and 1999. years<br />
Fotografija 2. Koljik bukve starosti 24 godine u sredini grupe,<br />
g.j."Učka", odjel 24<br />
Photograph 2 Beech sapling-stand aged 24 years in the middle of the<br />
group, Management Unit "Učka", Compartment24<br />
(Foto: T. Dubravac)<br />
452
V. Krejči. T. Dubravac: MOGUĆNOST I OPRAVDANOST OPLODNIH SJEČA U BUKOVIM ŠUMAMA Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>, CXXV1I (<strong>2003</strong>). 449-456<br />
na 5 praćenih grupa uviđamo kako gospodarenje i iduće<br />
sječe (2009. i 2019. godine) treba provoditi po istim<br />
načelima. Na temeljem praćenja dviju dovršnih grupimičnih<br />
sječa 1987. i 1999. godine, kako je prikazano<br />
Tablicom 3., možemo zaključiti kako će odjel sječom<br />
2019. godine biti posve obnovljen.<br />
Tablica 3. Provedene i modelom predviđene dovršne grupimične sječe u odjelu 24 (Učka)<br />
Table 3 Carried out according to the model specified final group selection cuttings in Compertment 24 (Učka)<br />
Iz svega proizlazi zaključak kako se kroz 30 godina<br />
i 4 sječe sastojine primorske bukve na Učki mogu potpuno<br />
obnoviti, a da pritom ne narušimo funkciju dotične<br />
šume i osiguramo temeljni kredo šumarstva - potrajnost<br />
gospodarenja ili kako u novije vrijeme volimo<br />
reći održivi razvoj.<br />
Za istraživanje promjene načina gospodarenja gorskom<br />
bukvom s prebornog na sastojinski oblik gospodarenja<br />
(oplodnim sječama na velikim površinama)<br />
odabran je 1988. godine odjel 18, u G. J. "Bukovača",<br />
Šumarija "Ogulin". Odjel je zastupljen čistom bukovom<br />
sastojinom s ponekim gorskim javorom, jednodobne<br />
strukture s vrlo lijepim i kvalitetnim stablima,<br />
ukupne drvne zalihe 409 m 3 po ha. Detaljnim obilaskom<br />
i analizom stanja sastojine unutar odjela, izdvojene<br />
su površine slične po strukturi i mogućnosti obnove.<br />
Odjel je podijeljen na tri površine na kojima su po<br />
načelima oplodnih sječa provedeni pripremni, naplod-<br />
Fotografija 3. Dobro obnovljena površina odjela 18, g.j. "Bukovača",<br />
prije dovršnog sijeka 2002. godine<br />
Photograph 3 Well reestablished area of the Compartment 18, Management<br />
Unit "Bukovača ", prior to final cutting in<br />
2002. years<br />
(Foto: T. Dubravac)<br />
Tablica 4. Stanje mladog naraštaja bukve u g.j. "Bukovača", odjel 18, poslije dovršnog sijeka po godinama<br />
Table 4 State of the beech young growth in the Management Unit "Bukovača ", Compartment 18, following final cutting<br />
bv vears<br />
ni te na dijelu odjela gdje se javio pomladak, dovršni<br />
sijek s prosječnim intenzitetom sječe na odjelu 22 %.<br />
Nakon provedene sječe sastojina je vrlo dobro reagirala<br />
pojavom mladog naraštaja na površini predviđenoj<br />
za naplodnju te su 1995. godine obavljeni sljedeći<br />
naplodni i dovršni sijek, s prosječnim intenzitetom sječe<br />
na odjelu 49 %.<br />
Nakon što se naplodna površina dobro obnovila, sa<br />
prosječno 148.800 bukvica na hektaru, srednje starosti<br />
7 godina i visine 85 cm (Fotografija 3.), 2002. godine<br />
proveden je dovršni sijek. Tijek sječa i obnove odjela<br />
od 1988. do 2002. godine prikazanje Slikom 4. Konačnu<br />
sliku mladog naraštaja na odjelu po starosti, broju,<br />
promjerima i visinama, dobili smo izmjerama na povr-<br />
453
V. Krejči, T. Dubravac: MOGUĆNOST I OPRAVDANOST OPLODNIH SJEČA U BUKOVIM ŠUMAMA Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>, CXXVII (<strong>2003</strong>), 449-456<br />
šinama posječenim dovršnim sijekom 1988., 1995. i Obzirom na predviđenu stogodišnju ophodnju, za<br />
2002. godine, stoje prikazano u Tablici 4. gorsku bukvu na tom području ne bi trebalo te mlade<br />
Zatečeno stanje mladog naraštaja po broju, kvaliteti sastojine izdvajati u zasebne odjele. Kroz kratko vrijei<br />
vitalnosti je izrazito dobro. Uz pomladno razdoblje od me, nakon provedenih njega, doći će do njihovog<br />
14 godina i tri sječe dobili smo na velikoj površini tri strukturnog i vizualnog izjednačenja, te će razlika u<br />
jednodobne mlade sastojine bukve prosječne starosti starosti od 11 godina, s obzirom na propisanu ophodod<br />
7 do 18 godina.<br />
nju, biti nebitna.<br />
Stanje na odjelu 1988. godine<br />
Stanje na odjelu 1995. godine<br />
Tumač - Explanation:<br />
Pripremni sijek - Preparatory cut<br />
Naplodni sijek - Seed cutting<br />
Dovršni sijek - pomlađeno (naplodeno)<br />
Final cutting - regenerated<br />
Njega - obnovljeno - Tending-reforested (reestablished)<br />
Ploha u mladom naraštaju - Plot with young growth<br />
Na temelju višegodišnjih istraživanja primjene načina<br />
oplodnih sječa u dvjema klimazonalnim zajednicama<br />
- šumi primorske i šumi gorske bukve, može se<br />
zaključiti sljedeće:<br />
454<br />
Oba primijenjena načina gospodarenja bukvom<br />
(obnova na grupama i obnova na velikim površinama)<br />
po načelima oplodnih sječa dala su pozitivan<br />
rezultat.<br />
Prikazani praktični primjeri mogu biti model za<br />
ZAKLJUČCI - Conclusion<br />
gospodarenje bukovim šumama Gorskog Kotara,<br />
Like i Hrvatskog primorja.<br />
Model grupimičnog gospodarenja po načelu oplodnih<br />
sječa više odgovara šumama koje uz gospodarske<br />
(ekonomske) imaju i druge funkcije (Park prirode).<br />
Pomladno razdoblje primjenom obnove u grupama<br />
(30 godina) duplo je duže od pomladnog razdoblja<br />
obnove na velikim površinama (14 godina).
V. Krejči, T. Dubravac: MOGUĆNOST 1 OPRAVDANOST OPLODN1H SJEČA U BUKOVIM ŠUMAMA ... Šumarski list br. 9 <strong>10</strong>. CXXVII (<strong>2003</strong>). 449-456<br />
LITERATURA - References<br />
Bertović, S., D. Cestar, V. Hren, Z. Kovače- Safar, J., 1962: Problem i pojam skupinastog gospović,<br />
J. Martinović, 1971: Kvalitativna i kvanti- darcnja. Šum. list 8, 257-269, Zagreb,<br />
tativna produkcija bukovih šuma u zapadnom gafar, j. \ 962: Oplodna ili preborna sječa u bukovim<br />
dijelu Hrvatske. Rad. Šumar. inst. 18, 1 48, Za- šumama. Osvrt i razmatranja o načinu uzgajanja<br />
8 re b- na dinarskom području. Šum. list 9-<strong>10</strong>, 340-347,<br />
Cestar, D., V. Hren, 1967: Prilog načinu doznake Zagreb.<br />
stabala kod prebornog gospodarenja. Šum. list § afar, J., 1964: Kakvoća bukovog mladika u sastoji-<br />
11-12, 452-455, Zagreb. nama dinarskih planina. Šum. list 7-8, 307-315,<br />
Cestar, D., M. Glavaš, M. Halambek, M. Ha- Zagreb.<br />
rapin,V. Hren, J. Martinović,Z.Pelccr, šafar, J., 1967: Funkcionalno oblikovanje bukovih<br />
1986: Bukva i bukove šume Hrvatske. (Beech sastojina na Dinaridima. Šum. list 5-6, 198-204,<br />
and beech forests in Croatia). Rad. Šumar. inst. Zagreb<br />
^' ' fa • Program gospodarenja g.j, "Učka" 1985.-1994.<br />
IVI i las, B., 1958: Gospodarenje šumama primorske<br />
bukve. Šum. list 3^1, 81-94, Zagreb.<br />
SUMMARY: The paper indicates the possibility and justification of the<br />
application of the shelterwood cutting method in the beech forests of Gorski<br />
Kotar, Lika and Hrvatsko primorje (maritime region), where they cover<br />
considerable areas and have an important forest-management and ecological<br />
role.<br />
For several years, in two climatozonal communities, i.e. a maritime beech<br />
forest (Fagetum croat. seslericetosum Ht.) and a mountain beech forest<br />
(Tagetum croat. montanum Ht.), results were monitored on the reestablishment<br />
of beech stands when applying the shelterwood cutting method in small<br />
groups on large areas.<br />
The principle of the group selection system in management of even-aged<br />
forests on small areas was investigated in the beech maritime forest, in the<br />
Management Unit "Učka ", Compartment 24. An area of 1.4 ha was covered<br />
applying the final cut in 1987, on 5 groups in the Compartment 24, encompassing<br />
23 ha. The average age of young beech growth in the middle of the<br />
group was 9 years, mean height 1.1 m, with the participation of 90 000 young<br />
beech trees per hectare. The second cutting was performed in 1999, on the<br />
same groups, on 5.65 ha, and amounted to 25 % of the compartment area. In<br />
2002, measurement was carried out of the state of young growth trees in the<br />
same groups (Table 2, Fig. 3); in the middle of the group (final cutting), at the<br />
half of the group radius and on the border of the group, which showed<br />
markedly good development progress with regard to the number and quality<br />
of young growth.<br />
Knowledge on the numbers and development progress in the young beech<br />
trees in the 5 monitored groups, showed that the management and oncoming<br />
cuttings (2009 and 2019) should be performed by the same principles. Having<br />
analysed the two final group selection cuttings in 1987 and 1999, as presented<br />
in Table 3, it can be concluded that the compartment will have been completely<br />
reestablished with the cutting in 2019. Due to the fact that the compartment<br />
is located in the "Učka" Nature Park, where the forest, apart from<br />
management, also has other functions, we consider this method of management<br />
and reforestation essential.<br />
The transition from selection management to even-aged method of beech<br />
management, by applying the shelterwood cutting system on large areas was<br />
455
V. Krejči, T. Dubravac: MOGUĆNOST I OPRAVDANOST OPLODNIH SJEČA U BUKOVIM ŠUMAMA ... Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>, CXXVII (<strong>2003</strong>). 449-456<br />
investigated, in the mountain beech forest in the area of the Ogulin Forest<br />
Office, Management Unit "Bukovača ", Compartment 18.<br />
Based on the current structure in the beech stand and the appearance of<br />
young growth, the compartment was divided into three parts in 1988, in which<br />
preparatory, regeneratory (seed cutting), and final cuttings in the reestablished<br />
part of the compartment, were carried out. In 1995, following<br />
favourable reestablishment/reforestation, the cuttings were performed<br />
according to the requirements of the state of the stand.<br />
In 2002, final cutting was performed on the remaining abundantly regenerated<br />
compartment area (144.800 beechnuts per ha). The state of the current<br />
young growth was extremely good with regard to the number, quality and<br />
vitality. With the regeneration/restocked/period of 14 years and three cuts,<br />
three even-aged young beech stands of average age 7-18 years were achieved<br />
on a large area.<br />
In view of the anticipated <strong>10</strong>0-year rotation period for the mountain beech<br />
in that region, young stands should not be placed in separate compartments.<br />
Exceptionally good natural beech reestablishment by the aforementioned two<br />
methods, within two different forest ecosystems, confirmed the non-rationality<br />
of beech growth when practising selection cutting management.<br />
Key words: beech, natural reforestation (reestablishment), shelterwood<br />
cutting system, group-selection cutting<br />
456
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9- <strong>10</strong>, CXXVI1 (<strong>2003</strong>), 457-465<br />
UDK 630* 583 - 585 (001)<br />
OCJENA TOČNOSTI GEOKODIRANJA OSNOVNE DRŽAVNE KARTE<br />
I DIGITALNOG ORTOFOTA<br />
ASSESSMENT OF ACCURACY OF GEOCODING OF BASIC MAP OF CROATIA<br />
AND DIGITAL ORTHOPHOTOGRAPHIES<br />
Damir KLOBUČAR*<br />
Sažetak: U ovom radu prikazane su osnovne odrednice izrade digitalnog<br />
ortofota, korištenjem odgovarajućih programskih paketa. Digitalni ortofoto<br />
izrađen je na bazi crno - bijelih aerofotosnimaka (M ~ 1 : 20 000), pridobivenih<br />
tijekom cikličkog snimanja Republike Hrvatske.<br />
Budući da se ove snimke nalaze na tržištu uz izrazito pristupačnu cijenu, a<br />
šumarstvu mogu pružiti razmjerno velik broj informacija, primarni cilj ovoga<br />
rada bio je ocijeniti točnost geokodiranja digitalnog ortofota, odnosno<br />
Osnovne državne karte (ODK).<br />
Rezultati provedene analize upućuju na minimalna odstupanja geokodiranih<br />
listova ODK-e, tj. kontrolnih točaka u odnosu na vrijednosti analognih<br />
izvornika. Također, točnost geokodiranja digitalnog ortofota zadovoljavajuća<br />
je za primjenu u šumarstvu Republike Hrvatske. Stoga se preporučuje izrada<br />
digitalnog ortofota prilikom izrade svake gospodarske osnove (redovne revizije),<br />
ali po mogućnosti sa snimkama krupnijeg mjerila, s tim da se kontrolnim<br />
točkama prekriju cijele snimke, čime bi se umanjile uočene pogreške.<br />
Ključne riječi: digitalni ortofoto, Osnovna državna karta (ODK),<br />
geokodiranje, cikličko snimanje, digitalni model reljefa (DMR).<br />
Pouzdano izrađena karta u šumarstvu od velikog je<br />
značenja, za čiju odgovarajuću izradu trebaju biti zainteresirani<br />
svi segmenti šumarstva.<br />
Potrebe i vrijednosni pokazatelji tako izrađene karte<br />
su raznoliki, a uspješno se mogu odrediti kvantitativno<br />
i kvalitativno.<br />
Pri njihovom nabrajanju i ukazivanju na njihovu<br />
korist može se početi od onih najjednostavnijih, kao<br />
stoje opći prostorni prikaz npr. područja Uprave šuma,<br />
Parka prirode ili gospodarske jedinice na nekoj preglednoj<br />
karti.<br />
Ispravno (lokacijski - prostorno, veličinom) kartirana<br />
površina npr. odjela i pripadajućih mu odsjeka, dobiva<br />
ogromnu važnost u sferi korištenja različitih temat-<br />
Mr. se. Damir Klobučar, Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma -<br />
podružnica Zagreb<br />
UVOD - Introduction<br />
skih cjelina (karata), odnosno mogućnosti korektnog<br />
izračunavanja drvnih masa, prirasta, propisivanja etata i<br />
uzgojnih radova, a s tim i povezanih mogućnosti materijalno-fmancijskih<br />
kalkulacija (Klobučar, 2002).<br />
Za svaku informaciju o šumi mora se znati mjesto<br />
(površina) na Zemlji, na koje se ta informacija odnosi.<br />
Položaji točaka na zemaljskoj površini određuju se geodetskom<br />
izmjerom, pa zato primjena geodezije datira od<br />
prvih početaka šumarstva. Postojanje recentnih geodetskih<br />
planova i karata neophodno je i nužno u racionalnom<br />
šumskom gospodarstvu (K a 1 a f a d ž i ć, 1995).<br />
U ovom su radu za izradu digitalnog ortofota korištene<br />
crno-bijele aerofotosnimke (M ~ 1 : 20 000) pridobivene<br />
tijekom cikličkog snimanja RH (Landek i<br />
Kaurić, 1998, N.N. 55/2001) jer iste daju razmjerno<br />
velik broj informacija aplikativnih u šumarstvu, te je<br />
primarno iz tog razloga smatrano potrebitim odrediti<br />
točnost izrađenog modela (Klobučar, 2002).<br />
457
D. Klobučar: OCJENA TOČNOSTI GEOKODIRANJA OSNOVNE DRŽAVNE KARTE Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>, CXXV1I (<strong>2003</strong>), 457-465<br />
CILJ ISTRAŽIVANJA - Research aim<br />
Glavna svrha ovoga rada je odrediti točnost geoko- • geokodirati listove ODK,<br />
diranja primjerno izrađenog digitalnog ortofota, odno- • izvršiti vektorizaciju slojnica,<br />
sno neposredno ocijeniti točnost geokodiranja Osnov- . izraditi digitalni model reljefa (DMR),<br />
ne državne karte (ODK). . izraditi digitalni ortofoto.<br />
Da bi naznačeni cilj bio ostvaren, prethodno je potrebno:<br />
PODRUČJE ISTRAŽIVANJA<br />
Research scope<br />
Istraživanje je provedeno na području gospodarske<br />
jedinice "Jamaričko brdo", koja pripada šumariji Lipovljani<br />
(slika 1).<br />
Šume ove gospodarske jedinice nalaze se u zapadnoj<br />
Posavini ili točnije u Moslavini 5-6 km sjeverno od<br />
Novske i 6 - 7 km istočno od Lipovljana. Izraženo geografskim<br />
koordinatama to je područje smješteno između<br />
16° 40' i 17° 30' istočne dužine, te 45° 20' i 45° 30' sjeverne<br />
širine. To je prigorski kraj, smješten na obroncima<br />
Blatuškog i Novskog brda, koji su posljednji nastavci<br />
planine Psunj. Nadmorska visina kreče se od 120<br />
do 225 m.<br />
METODA RADA - Work method<br />
Priprema podataka za ocjenu točnosti geokodiranja Osnovne državne karte (ODK)<br />
Preparation of data for the assessment of accuracy of geocoding of<br />
Basic Map of Croatia (BMC)<br />
Prvo će se analizirati točnost geokodiranja ODK,<br />
budući daje ta točnost (kako će se vidjeti) neposredno<br />
povezana s točnošću geokodiranja ortofota.<br />
U svrhu ove analize skenirani su listovi ODK<br />
(1:5 000). To je osam listova, s oznakama Banova Jaruga<br />
(B.J.) 24 do 27 i 34 do 37 tj. listovi koji u širem<br />
smislu prekrivaju područje g. j. "Jamaričko Brdo". Ove<br />
su datoteke snimljene u tif. formatu.<br />
Obje analize su izvršene kroz nakoliko softverskih<br />
paketa (R2V, Arc View 3.1; ER Mapper 6.1; Excel 7.0).<br />
458<br />
Geokodiranje ODK je obavljeno u R2V s različitim<br />
brojem kontrolnih točaka po listu (od 17 do 20), s tim<br />
da su listovi B.J. 24 i B.J. 25 geokodirani sa 24, odnosno<br />
32 kontrolne točke.<br />
Koordinate kontrolnih točaka preuzete (očitane) su<br />
s ODK tj. sa presjecišta linija pravokutne koordinatne<br />
mreže, s tim da je najveći broj točaka postavljen u<br />
zaglavlju i podnožju, dok je nekoliko (4, 7) točaka postavljeno<br />
u sredini, list B.J. 24, odnosno u sredini i na<br />
rubnim stranama lista B.J. 25.
D. Klobučar: OCJENA TOČNOSTI GEOKODIRANJA OSNOVNE DRŽAVNE KARTE Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>, CXXVI1 (<strong>2003</strong>), 457-465<br />
Dakle, ovim postupkom (preuzimanjem kontrolnih<br />
točaka) izvršeno je preslikavanje prostornih podataka,<br />
tzv. transformacija između dva koordinatna sustava<br />
(Frančula i dr. 1994, Frančula 1999, Oluić<br />
2001), skenirane ODK kao završnog i njenog analognog<br />
izvornika kao početnog koordinatnog sustava.<br />
Naime, matematičkim se modelom u ovisnosti od<br />
odabrane transformacije ili programski omogućene(ih),<br />
na temelju minimalnog potrebnog broja poznatih<br />
točaka u dva koordinatna sustava, definiraju geometrijski<br />
odnosi između istih.<br />
Dakako daje postupak analogan i u procesu numeričkog<br />
redresiranja prostornih podataka s karte na<br />
snimku, s tim daje u ovom slučaju uz X i Y potrebita i<br />
Z vrijednost, čime je definirana trodimenzionalnost reljefa<br />
(Kušan, 1995).<br />
Navedeno ukazuje na činjenicu da se uzimao veći<br />
broj kontrolnih točaka u odnosu na minimalne zahtjeve<br />
transformacije (Lapaine i Frančula, 1994) u<br />
konkretnom primjeru afine transformacije.<br />
Povećan broj kontrolnih točaka odabran je iz poznatih<br />
statističkih zakonitosti. Naime, ako se napravi<br />
više mjerenja nego imamo nepoznatih parametara u<br />
matematičkom modelu, onda te parametre procjenjujemo<br />
statistički na temelju tih mjerenja (statistički<br />
oblak). Procjena je stabilnija, stoje broj mjeranja veći<br />
(Pavlić, 1988).<br />
Napisano potkrepljuje provedeno istraživanje georeferenciranja<br />
jednog snimka na 13 načina u dva programska<br />
paketa R2V i Arc INFO. Najbolje rezultate<br />
georeferenciranja pokazala je općenito metoda triangulacije,<br />
i to s većim brojem (8, 12) kontrolnih točaka<br />
(Stipetić, 2001).<br />
U cilju transparentnog prikaza točnosti geokodiranja<br />
ODK, na svakom listu (8) je u R2V točkom označeno<br />
presjecište linija pravokutne koordinatne mreže<br />
(slika 2).<br />
To je po listu 130 točaka, razmještenih na vrhovima<br />
pravokutnika (<strong>10</strong>8). Dakle, ukupno je uspoređeno<br />
<strong>10</strong>40 kontrolnih koordinatnih točaka.<br />
Ovi su sadržaji za svaki list eksportirani tj. snimljeni<br />
u *.shp datoteci. Zatim su podignuti u Arc View, te<br />
im je dodana ekstenzija Add XY, a programski su formirane<br />
tablične koordinatne vrijednosti (X,Y) za svaku<br />
točku i kao takve spremljene (eksponirane) u dBase<br />
formatu, zbog analize (poredbe) s konkretnim (očitanim)<br />
podacima u Excelu.<br />
Priprema podataka za ocjenu točnosti geokodiranja digitalnog ortofota<br />
Preparation of data for the assessment of accuracy of geocoded digital orthophotographies<br />
Za izradu digitalnog ortofota (slika 3) potrebna je<br />
adekvatna tehnička opremljenost (hadverska i softverska),<br />
kao i stručnost osoblja.<br />
Cjelokupna izrada digitalnog ortofota može se podijeliti<br />
na:<br />
- geometrijsku korekciju snimaka<br />
radiometrijsku (tonsku) korekciju (Benko i Biljecki,<br />
1998).<br />
Podrazumijeva se daje u ovom procesu osnovni korak<br />
digitalizacija snimke (fotografije) tj. prevođenje iz<br />
grafičkog (analognog oblika) originala u digitalni oblik.<br />
Za potrebe izrade DMR i digitalnog ortofota pristupilo<br />
se vektorizaciji slojnica. Vektorizacija slojnica izvršena<br />
je u programskom paketu R2V, na širem području<br />
gospodarske jedince (slika 4) iz razloga stabilnosti<br />
DMR, kao i uspješne izrade digitalnog ortofota. Nakon<br />
što su slojnice vektorizirane, dodijeljeni su im brojčani<br />
iznosi visina (ID -tekući identifikatori), dok je postupak<br />
pridruživanja nadmorskih visina tj. DMR proveden<br />
u DEM file programskog paketa ER Mappera 6.1.<br />
Prije same izrade digitalnog ortofota u programskom<br />
paketu ER Mapper 6.1; a u svrhu geokodiranja<br />
snimaka koje prekrivaju željeno područje, potrebito je<br />
na snimkama pronaći markantne (kontrolne) točke<br />
(Oluić, 2001) čije su koordinatne vrijednosti očitane<br />
s geokodiranih listova ODK.<br />
U tu su svrhu korišteni snimci br. 061, 063, 065 niza<br />
6/2 i snimci br. 676 i 677 niza 8/1, ukupno 79 kontrolnih<br />
točaka.<br />
Prethodno, prije samog izbora kontrolnih točaka,<br />
potrebito je uspostaviti koordinatni sustav snimke<br />
(rubne markice), kao i projekciju u kojoj će se napraviti<br />
ortorektifikacija (Gerhard, 1991).<br />
459
D. Klobučar: OCJENA TOČNOSTI GEOKODIRANJA OSNOVNE DRŽAVNE KARTE Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>. CXXVI1 (<strong>2003</strong>). 457-465<br />
Nakon ovog postupka, softver<br />
izračunava položajnu točnost svake<br />
odabrane kontrolne točke. Pogreške<br />
položaja mogu biti dosta velike 5,<br />
<strong>10</strong>, 20 i više metara. Točke s ekstremnim<br />
odstupanjem izbacuju se iz<br />
daljnjeg postupka, a preostale se<br />
blagim pomicanjem uz pomoć "miša"<br />
postavljaju na što točnije mjesto.<br />
Postupak se ponavlja dok se ne postigne<br />
željena točnost.<br />
Također, softver statistički izračunava<br />
srednju kvadratnu pogrešku<br />
(RMS), kojom se opisuje razlika<br />
pouzdanosti (fiducial points) između<br />
upisanih koordinatnih vrijednosti<br />
i matematički izračunatih. Ova pogreška<br />
mora biti manja od 1 (ER<br />
Mapper 6.0, User guide).<br />
Postupak za ocjenu točnosti geokodiranja<br />
ortofota dijelom je analogan<br />
prethodno opisanom postupku.<br />
Naime, 43 (proizvoljne) kontrolne<br />
točke označene su (markirane)<br />
na digitalnom ortofotu (slika 5) i<br />
prethodno geokodiranim listovima<br />
ODK (ArcView), te su koordinatne<br />
vrijednosti tih točaka s ova dva sadržaja<br />
(theme), eksportirane u Excel<br />
zbog utvrđivanja razlikovnih vrijednosti<br />
za svaku točku, odnosno utvrđivanja<br />
odstupanja koordinata digitalnog<br />
ortofota u odnosu na geokodiranu<br />
ODK (vidi tab. 2).<br />
460
D. Klobučar: OCJENA TOČNOSTI GEOKODIRANJA OSNOVNE DRŽAVNE KARTE . Šumarski list br. 9 <strong>10</strong>, CXXVI1 (<strong>2003</strong>). 457-465<br />
REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA - Research results and discussion<br />
Rezultati geokodiranja ODK - Results of geocoding of BMC<br />
Programski izračunato statističko odstupanje kontrolnih<br />
točaka je ispod 0,5 m. Ove točke spremljene su<br />
u datoteci s ekstenzijom "...cpt", dok su parametri<br />
transformacije spremljeni u datoteci World file/TFW.<br />
U Excelu je izvršena statistička analiza, zasebno za<br />
svaki list (tablica 1), odnosno za svaku točku, uspored-<br />
bom softverski izračunate koordinatne vrijednosti i<br />
očitane (stvarne) koordinatne vrijednosti s izvornih<br />
analognih listova ODK.<br />
Iz priložene tablice uočljivo je da ni po jednom<br />
geokodiranom listu ODK odstupanje kontrolnih točaka<br />
(<strong>10</strong>40) ne prelazi 5,00 m, s tim daje maksimalno<br />
odstupanje po X koordinati 3,68 m (list 34), odnosno<br />
po Y koordinati 3,46 m (list 35).<br />
Konkretno u mjerilu 1:<strong>10</strong> 000 predočena odstupanja<br />
su ispod 0,5 mm.<br />
Sva prosječna odstupanja, izuzev X koordinate<br />
(-1,65 m) na listu 34 su ispod 1,0 m u pozitivnom ili negativnom<br />
smislu.<br />
Dakle, ovi rezultati geokodiranja u potpunosti zadovoljavaju<br />
sve potrebe za daljnjim rukovanjem s listovima<br />
ODK.<br />
Uspjeh (točnosti) geokodiranja ovisio je o nekoliko<br />
elemenata:<br />
- izvornoj kvaliteti skeniranih listova ODK (razna<br />
oštećenja osobito u kutovima listova, te ako presjecišta<br />
nisu egzaktno registrirana tj. vidljiva i si.),<br />
- kvaliteti skeniranja (preciznost skeniranih karata<br />
ovisi o rezoluciji skenera, te veličini i kvaliteti piksela;<br />
točnost je veća ako je rezolucija veća, te ukoliko<br />
je piksel kvadratičnog oblika, a ne pravokutnog),<br />
- blizini (količini) oznaka (slova, brojeva, slojnica i<br />
dr.), koje su ponekad u manjoj ili većoj mjeri prekrivala<br />
sama sjecišta koordinatne mreže (slika 6),<br />
psihofizičkim sposobnostima (operatora),<br />
- znanju operatora (primarno kod skeniranja i postavljanja<br />
koordinatnih točaka),<br />
- komponentama računala (grafičkoj kartici, veličini<br />
monitora i dr.),<br />
postavljenom broju kontrolnih točaka,<br />
- izboru transformacije.<br />
Rezultati geokodiranja digitalnog ortofota<br />
Results of geocoding of digital orthophotographies<br />
Točnost geokodiranja digitalnog ortofota na izravan<br />
ili neizravan način ovisi o svim elementima koji su<br />
utjecali na uspješnost geokodiranja listova ODK, s tim<br />
da se ovdje mogu pridodati još dva elementa: veličina<br />
461
D. Klobučar: OCJENA TOČNOSTI GEOKODIRANJA OSNOVNE DRŽAVNE KARTE Šumarski list br. 9 <strong>10</strong>, CXXVII (<strong>2003</strong>), 457-465<br />
odstupanja središta presjeka rubnih markica od glavne<br />
točke autokolimacije, dok je značajniji utjecaj točno<br />
izrađenog DMR-a (tablica 2).<br />
Prilikom analize ove tablice ne treba veliku pozornost<br />
posvećivati maksimalnim i minimalnim odstupanjima,<br />
iz jednostavnog razloga što prikazani podaci<br />
upućuju da su razlikovne vrijednosti po X i Y koordinati<br />
kod većine kontrolnih točaka prihvatljive, tj.<br />
ispod 5,0 m u pozitivnom ili negativnom smislu, u<br />
kojem su limitu i prosječna odstupanja po X koordinati<br />
od - 2, 21 m, odnosno po Y koordinati od - 4, 34 m. Za<br />
razmatranja i primjenu u šumarskoj operativi, gdje je<br />
najprihvatljivija i najviše upotrebljavana karta u mjerilu<br />
1 : <strong>10</strong> 000, to odstupanje predstavlja vrijednost ispod<br />
0,5 mm, stoje za našu struku više nego prihvatljivo.<br />
462
D. Klobučar: OCJENA TOČNOSTI GEOKODIRANJA OSNOVNE DRŽAVNE KARTE . Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>. CXXVI1 (<strong>2003</strong>). 457-465<br />
Nešto veća odstupanja su kod svega nekoliko kontrolnih<br />
točaka (7, 20, 21, 22, 23, 31) i to u maksimalnoj<br />
vrijednosti od - 25, 85 m (31) po X koordinati i -38,45<br />
m (23) po Y koordinati.<br />
Do ovih je odstupanja došlo iz razloga što se ove<br />
kontrolne točke nalaze u donjem dijelu ortofota (niz<br />
8/1), a to su snimci br. 676 i 677 i to u neposrednoj blizini<br />
preklapanja sa susjednim nizom (6/2) snimaka, pa<br />
se može zaključiti da postoji programska nesavršenost<br />
u spajanju (preklapanju) dvaju susjednih snimaka.<br />
Također, treba napomenuti da ova dva snimka nije<br />
bilo moguće geokodirati na njihovoj cijeloj površini<br />
(sceni), budući da nisu bili na raspolaganju listovi<br />
ODK-e (niti bilo koje druge informacije o X, Y, Z vrijednostima<br />
pojedine kontrolne točke) koji bi u potpunosti<br />
prekrivali ove dvije scene, te je to dodatni razlog<br />
manje točnosti ortofota u dijelu na kojem su uspostavljene<br />
navedene kontrolne točke.<br />
Sa stajališta šumarske operative, potrebito je još<br />
jednom naglasiti da su u cjelini ovo minimalna odstupanja,<br />
i da se ta odstupanja odnose na točku tj. objekt<br />
koji nema dimenziju, dok se svi ostali objekti, bilo linijski<br />
ili ploštinski, gotovo u potpunosti preklapaju sa<br />
svojim projekcijama na geokodiranoj ODK (slika 7).<br />
snimka jednog niza sa 60% prijeklopom (stereopar)<br />
nekog područja omogućavaju, uz pomoć stereoskopskog<br />
efekta, trodimenzionalno promatranje.<br />
Također, treba napomenuti da se prilikom izrade digitalnog<br />
ortofota ne moraju koristiti susjedni snimci sa<br />
60 % prijeklopom nekog područja, budući da npr. 1. i 3.<br />
snimak imaju još uvijek oko 20 % istog sadržaja (prethodno<br />
je korišteno u izradi primjernog digitalnog ortofota).<br />
Dakle, može se reći da se ovim postupkom dijelom<br />
i radiometrijski korigira ortofoto (čime se ostvaruje<br />
bolja kvaliteta i primjenljivost ortofota) jer je softverski<br />
omogućena izrada algoritma, kojim je data opcija<br />
da kvalitetniji snimci preklapaju zajedničke dijelove<br />
manje kvalitetnih snimaka.<br />
Nadalje, DMR (kao što je i navedeno) je neophodan<br />
da bi se izradio digitalni ortofoto, no to nije jedina<br />
njegova funkcija već isti može poslužiti u: kartografiji,<br />
projektiranju cesta, planiranju otvorenosti šuma, izgradnji<br />
retencija, ekologiji (izračunavanju pojedinih<br />
stanišnih značajki, kao što su nagib terena, izloženost,<br />
insolacija i dr.), u lovstvu i zaštiti od požara ( za izrađivanje<br />
doglednih mjesta za izradu osmatračnica i si.).<br />
Dakle, za izradu digitalnog ortofota, kao krajnjeg<br />
produkta ovog rada, potrebno je raspolagati kontakt<br />
kopijama i izraditi DMR. Same kontakt kopije izuzetno<br />
su jeftine, te po jednom komadu trošak iznosi<br />
75,00 kn. Nadalje, ove se snimke mogu analizirati i pojedinačno,<br />
ali se može formirati fotoasamblaž ili fotomozaik,<br />
te se uz okularno promatranje uz pomoć povećala<br />
uočavaju svi sadržaji kao i na digitalnom ortofotu.<br />
Bitno je istaći da ove snimke nisu redresirane, tj. nisu<br />
prevedene u ortogonalnu projekciju i željeno mjerilo.<br />
No, njihovo najznačajnije svojstvo je da dva susjedna<br />
I na kraju, sam digitalni ortofoto ima svoje prednosti<br />
budući je redresiran, te je čitava situacija svedena<br />
na željeno mjerilo i na vrlo se jednostavan način u odgovarajućem<br />
programskom okruženju može rukovati s<br />
površinama. Dakle, digitalni ortofoto krajnje koncizno<br />
i jasno daje prostorni raspored objekata, odnosno sadržaja<br />
u prostoru. Ovu je činjenicu bitno naglasiti i usvojiti,<br />
jer je prema provedenom istraživanju (Pilaš,<br />
1993) ustanovljeno da na ODK mogu biti kartirane<br />
znatno manje šumske površine (do 15,5%) u odnosu<br />
na površinu šume dobivenu fotointerpretacijom na aerosnimku,<br />
prilikom čega se pridržavalo pravila šumarskih<br />
znanosti.<br />
463
D. Klobučar: OCJENA TOČNOSTI GEOKODIRANJA OSNOVNE DRŽAVNE KARTE Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>, CXXV11 (<strong>2003</strong>). 457-465<br />
1. Odstupanja osam geokodiranih listova ODK, odnosno<br />
<strong>10</strong>40 kontrolnih točaka nalaze se ispod 5,00 m<br />
u odnosu na ekvivalentne im vrijednosti analognih<br />
izvornika. Izračunato maksimalno odstupanje po X<br />
koordinati je 3,68 m na listu 34, odnosno po Y koordinati<br />
3,46 m na listu 35, dok su sva prosječna odstupanja<br />
izuzev X koordinate (-1,65 m) na listu 34<br />
ispod 1,0 m u pozitivnom ili negativnom smislu.<br />
2. Danas su zadovoljene sve pretpostavke za izradu<br />
digitalnog ortofota, jer za to postoje adekvatno osposobljeni<br />
stručnjaci i odgovarajuća tehnologija.<br />
3. U ocjeni točnosti geokodiranja digitalnog ortofota<br />
korištene su 43 kontrolne točke. Kod većine kontrolnih<br />
točaka izračunata odstupanja po X i Y koordinati<br />
su ispod 5,00 m u pozitivnom ili negativnom<br />
ZAKLJUČCI - Conclusions<br />
smislu, s tim daje prosječno odstupanje po X koordinati<br />
-2,21 m, odnosno po Y koordinati -4,34 m.<br />
Značajnija odstupanja izračunata su kod 6 kontrolnih<br />
točaka u maksimalnoj vrijednosti od -25,85 m<br />
po X koordinati (kontrolna točka 31), odnosno -<br />
38,45 m po Y koordinati (kontrolna točka 23).<br />
Točnost geokodiranja izrađenog digitalnog ortofota<br />
zadovoljavajuća je za primjenu u šumarstvu RH.<br />
Sa gledišta prikazanih rezultata istraživanja, kao i<br />
čitavog niza drugih mogućnosti aplikacije digitalnog<br />
ortofota, preporučuje se izrada ortofota prilikom<br />
izrade svake gospodarske osnove (redovne revizije),<br />
ali po mogućnosti sa snimkama krupnijeg<br />
mjerila, s tim da se kontrolnim točkama prekriju cijele<br />
snimke, čime bi se umanjile uočene pogreške.<br />
LITERATURA -<br />
Benko, M., Z. Biljecki, 1998.: An orthophotographic<br />
map in the forestry of Croatia - yes or<br />
no Zbornik radova sto godina fotogrametrije u<br />
Hrvatskoj. HAZU: 255-266, Zagreb.<br />
Frančula, N., M. Lapaine, N. Vučetić, 1994.:<br />
Primjena daljinskih istraživanja u kartografiji.<br />
Geodetski list 3: 265-276, Zagreb.<br />
Frančula, N., 1999.: Digitalna kartografija (2. prošireno<br />
izdanje). Geodetski fakultet, 195 pp, Zagreb.<br />
Gerhard, A., 1991.: Digital Orthoprojection: Scanning<br />
Handling and Processing of Aerial Images.<br />
Digital Photogrammetric systems- Wichmann:<br />
177-187.<br />
Kalafadžić, Z., 1995.: Geodezija i kartografija u hrvatskom<br />
šumarstvu. Meh. šumar. Vol. 20. br. 2:<br />
65-66, Zagreb.<br />
Klobučar, D., 2002.: Mogućnost primjene aerofotosnimaka<br />
iz cikličkog snimanja Republike Hrvatske<br />
u uređivanju šuma. Magistarski rad, 176 pp,<br />
Zagreb.<br />
References<br />
Kušan, V., 1995.: Digitalni model reljefa i njegova primjena.<br />
Meh. šumar. Vol. 20. br. 2: 77-84, Zagreb.<br />
Landek, J., D. Kaurić, 1998.: Ciklička aerofotogrametrijska<br />
snimanja u Republici Hrvatskoj.<br />
Zbornik radova sto godina fotogrametrije u Hrvatskoj.<br />
HAZU: 249-254, Zagreb.<br />
Lapaine, M., N. Frančula, 1994.: Osvrt na afinu<br />
transformaciju. Geodetski list 2: 159-168, Zagreb.<br />
Oluić, M., 2001.: Snimanje i istraživanje Zemlje iz<br />
Svemira. HAZU i Geosat, 516 pp, Zagreb.<br />
Pavlić, I., 1988.: Statistička teorija i primjena. Tehnička<br />
knjiga, 343 pp, Zagreb.<br />
Pilaš, L, 1993.: Usporedba šumskih površina na osnovnoj<br />
državnoj karti (ODK) i aerosnimku.<br />
Meh. šumar., 18 (2): 73-75, Zagreb.<br />
Stipetić, ML, 2001.: Izrada ortofotoa i ocjena njegove<br />
točnosti. Diplomski rad, 35 pp, Zagreb.<br />
ER Mapper 6.0, User guide<br />
Narodne novine., 2001.: Pravilnik o načinu topografske<br />
izmjene i o izradbi državnih zemljovida. Broj 55.<br />
SUMMARY: This paper presents basic determinants applied in the elaboration<br />
of digital orthophotographies through the usage of corresponding program<br />
packages. Digital orthophotography was made on the basis of black<br />
and white aerial photographs (M ~ 1:20 000), obtained during cyclic surveying<br />
of the Republic of Croatia.<br />
Given the fact that these aerial photographs can be obtained on the market<br />
for a favourable price and they can be a source of relatively great number of<br />
information relevant for forestry,, primary aim of this paper was to assess the<br />
accuracy of geocoding of digital orthophotographies, i.e. of Basic Map of<br />
Croatia (BMC).<br />
464
D. Klobučar: OCJENA TOČNOSTI GEOKOD1RAN.IA OSNOVNE DRŽAVNE KARTE ... Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>. CXXVII (<strong>2003</strong>), 457-465<br />
Deviations of eight geocoded BMC sheets, i.e. <strong>10</strong>40 control points are<br />
5,00 m below in relation to equivalent amounts of analogous originals.<br />
Calculated maximum deviation on the X co-ordinate is 3,68 on sheet 34 and<br />
3,46 on Y co-ordinate on sheet 35, while all the average deviations except for<br />
X co-ordinate (-1,65m) on sheet 34 are lower than 1,0 m in positive or negative<br />
sense.<br />
The accuracy ofgeocoding of digital orthophotographies was carried out<br />
by means of 43 control points. The deviations on X and Y co-ordinates for the<br />
majority of control points are lower than 5,00 m in positive and negative<br />
sense, with average deviation on X co-ordinate -2,21 m and -4,34 on Y coordinate.<br />
Significant deviations were found for 6 control points in maximal<br />
amount of-25,85 m on X co-ordinate (control point 31) and -38,45 m on Y<br />
co-ordinate (controlpoint 23).<br />
The accuracy of geocoding of digital orthophotographies is also satisfactory<br />
for application in the forestry of the Republic of Croatia because we are<br />
dealing with relatively minor deviations which refer to one point, i.e. object<br />
which has no dimensions, while all other objects almost entirely overlap with<br />
their projections on geocoded BMC either linearly or mono-dimensionally<br />
Based on the aspects of presented research results, as well as a whole<br />
other sequence of other application options of digital orthophotographies, it<br />
is our recommendation, to elaborate a digital orthophotography whenever<br />
management plans are made (regular revisions), providing, if possible, that<br />
the aerial photos be made in a bigger scale and the control points cover entire<br />
photos, which would diminish observed mistakes.<br />
Key wo rds: digital orthophotographies, Basic Map of Croatia (BMC),<br />
geocoding, cyclic aerial surveys, digital terrain models (DTM).<br />
465
PRETHODNO PRIOPĆENJE - PRELIMINARY COMMUNICATION Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>, CXXVII (<strong>2003</strong>). 467-474<br />
UDK 630* 443 - 323 + 325<br />
POJAVNOST NEPRAVE SRŽI KOD BUKOVIH STABALA I TEHNIČKE<br />
BUKOVE OBLOVINE IZ PROREDNIH I PRIPREMNIH SJEČA NA<br />
PODRUČJU BJELOVARSKE BILOGORE<br />
OCCURRENCE OF FALSE HEARTWOOD IN BEECH TREES AND TECHNICAL<br />
BEECH ROUNDWOOD COMING FROM THINNING AND PREPARATORY<br />
FELLING IN THE AREA OF BJELOVAR BILOGORA<br />
Marinko PRKA*<br />
SAŽETAK: U radu je istraživana učestalost i obujam pojave neprave srži<br />
u bukovoj tehničkoj oblovini kod prorednih sječina i pripremnog sijeka, na<br />
području gospodarske jedinice Bjelovarska Bilogora. Istraživanja su provedena<br />
na 15 sječina i 835primjernih stabala od čega, 573 primjerna stabla iz<br />
11 prorednih sječina u starosti od 50 do 91 godinu, te 262 primjerna stabla iz<br />
4 pripremna sijeka u starosti od <strong>10</strong>0 do 1<strong>10</strong> godina.<br />
Istraživana je pojava neprave srži na stablima obzirom na vrstu sijeka i<br />
starost sastojine, broj stabala s nepravom srži po debljinskim stupnjevima za<br />
prorede i pripremni sijek, te postotni udio obujma neprave srži u obujmu tehničke<br />
oblovine stabala s nepravom srži u proredama i pripremnom sijeku.<br />
Neprava srž bukovih stabala nije pronađena u prorednim sječinama starosti<br />
do 50 godina. U prorednim sječinama starim oko 60 godina neprava srž<br />
pojavljuje se na manje od 4 % stabala, a u prorednim sječinama starosti od<br />
70 do 90 godina na oko 15 % stabala. U sječinama pripremnog sijeka (glavnoga<br />
prihoda), starosti od <strong>10</strong>0 do 1<strong>10</strong> godina postotak stabala s nepravom<br />
srži značajno je veći i kreće se od oko 50 %.<br />
Utvrđenje manji broj stabala s nepravom srži po debljinskim stupnjevima<br />
u sječinama prethodnog prihoda starosti 50 do 91 godinu, nego u sječinama<br />
pripremnog sijeka starosti od <strong>10</strong>0 do 1<strong>10</strong> godina.<br />
Postotni udio neprave srži u obujmu tehničke oblovine stabala koja imaju nepravu<br />
srž, iznosi za proredne sječine starosti do 60 godina oko 1,5%, a za proredne<br />
sječine u dobi od 70 do 90 godina kreće se u rasponu od 4,9 % do 17,9%.<br />
U sječinama pripremnog sijeka postotni udio neprave srži u tehničkoj oblovini<br />
stabla prilično je konstantan, i iznosi od 6 do 8,8 %, ili prosječno 7,6%.<br />
Vrijednosti postotnih udjela neprave srži u obujmu tehničke oblovine stabla<br />
padaju s porastom debljinskog stupnja, odnosno prsnog promjera stabla.<br />
Kod planiranja sortimentne strukture prethodnog prihoda pojava neprave<br />
srži nema većeg značenja, glede činjenice da u starijim proredama možemo<br />
očekivati do 15 % stabala s nepravom srži. S druge strane, kod planiranja<br />
sortimentne strukture pripremnih sijekova, odnosno glavnog prihoda, učestalost<br />
pojave neprave srži ima veliko značenje, obzirom daje možemo očekivati<br />
kod približno 50 % doznačenih stabala.<br />
Ključne r iječi: neprava srž bukve, bukove sječe, sortimentna struktura<br />
* Mr. se. Marinko Prka, dipl. ing. šum. - Šumarija Bjelovar, Uprava šuma Podružnica Bjelovar,<br />
Forest Office Bjelovar, Forest Administration Bjelovar
M. Prka: POJAVNOST NEPRAVE SRŽI KOD BUKOVIH STABALA I TEHNIČKE BUKOVE OBLOVINE ... Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>. CXXVII (<strong>2003</strong>). 467-474<br />
1. UVOD -<br />
Obična bukva pripada bakuljavim vrstama, koje<br />
starenjem često ili gotovo uvijek stvaraju obojenu srž<br />
nepravilnog oblika. Takva fakultativno obojena srž naziva<br />
se neprava srž, crveno srce ili kern bukve. Osrženi<br />
dio unutarnjeg dijela drva ima čunjast oblik.<br />
U prošlosti se pretpostavljalo (Tusson 1905) da<br />
neprava srž bukve nastaje kao reakcija drvnih stanica<br />
na napad gljiva. Kasnije je utvrđeno (Zycha 1958) da<br />
primarni uzrok nastanka neprave srži kod bukve nije<br />
biotski već abiotski čimbenik. Nastanak neprave srži<br />
bukve posljedica je reakcije živih drvnih stanica na<br />
prodor zraka, odnosno kisika u deblo. Kisik na žive<br />
stanice djeluje kao otrov, a one se brane anatomskim i<br />
kemijskim promjenama (tile, oksidacija, tvorba obojenih<br />
tvari) u pokušaju da spriječe daljnje prodiranje zraka.<br />
Tvari nastale kao rezultat ovakvih staničnih reakcija<br />
ne ulažu se u stanične stijenke, nego su uz njih<br />
prilegnute, a to je osnovna razlika između prave i neprave<br />
srži (G1 a v a š 1999).<br />
Kulminacija promjera nepravog srca bukve nastupa<br />
između 1. i 4. metra od panja, odakle opada prema<br />
panju i prema krošnji. Postoji još jedna, iako manja<br />
kulminacija promjera crvene srži između 6. i 8. metra<br />
debla. Neprava srž ima u deblu bukve oblik dva stošca<br />
međusobno spojenih bazama, ali taj oblik nije uvijek<br />
tako pravilan. Najšira je na mjestu gdje se počela stvarati<br />
(Tomašev ski 1958).<br />
Granica neprave srži ne poklapa se s granicom<br />
goda. Na poprečnom presjeku granica neprave srži<br />
može biti zrakasta, zvjezdasta i posve nepravilnoga<br />
oblika. Sama neprava srž može biti različito nijansirana,<br />
te nije nužno simetrična obzirom na uzdužnu os<br />
debla. Sušenjem drvo ne mijenja znatno boju.<br />
Čimbenici postanka svih tipova srži dijele se na<br />
obligatne i fakultativne. Za stvaranje neprave srži obvezno<br />
je potreban prodor određene količine zraka u<br />
unutrašnjost stabla (Zycha 1948). Fakultativni čimbenici<br />
su: prirodno starenje stanica parenhima, velik<br />
prodor zraka u stablo, hladno vrijeme (često s velikom<br />
sušom u prethodnom ljetu), prisutnost gljiva razarača<br />
drva i gljiva koje mijenjaju boju drva, genetske predispozicije<br />
i šumsko uzgojne mjere ili čovjekov utjecaj.<br />
Pojava i razvoj pojedinog tipa neprave srži nije uvijek<br />
uvjetovana utjecajem jednoga čimbenika, nego je to<br />
obično kombinacija više njih. Potvrđeno je da postoji<br />
veza između postanka i stupnja razvoja neprave srži i<br />
fiziološkog stanja u unutrašnjosti stabla. Kao mjerodavni<br />
fiziološki čimbenik treba smatrati vitalnost<br />
stanica parenhima. Smanjenje vitalnosti stabla u uskoj<br />
je vezi s nastankom i razvojem neprave srži bukve<br />
(Necesany 1965, 1969).<br />
Nazočnost i udio neprave srži kod stabala bukve je<br />
nepoznata do trenutka obaranja stabala i izrade tehni-<br />
Introduction<br />
čke oblovine. Sa stanovišta iskorištavanja šuma i spoznaja<br />
o sortimentnoj strukturi bukovih sastojina razumljiv<br />
je interes za nastanak i razvoj neprave srži bukovih<br />
stabala.<br />
Udio neprave srži u tehničkoj oblovini bukve ima<br />
velik utjecaj na kvalitetu bukovih trupaca. Razlike u<br />
kvaliteti drva bijeli i fakultativno obojene srži (neprave<br />
srži - kerna), uz pretpostavku daje drvo fakultativno<br />
obojene srži zdravo, gotovo su iste kao i razlike u<br />
svojstvima drva bijeli i obligatno obojene srži. Neprava<br />
srž smanjuje mehanička svojstva, osobito čvrstoću<br />
na vlak, čvrstoću na udarac, čvrstoću na smicanje i<br />
frontalnu tvrdoću. Drvo neprave srži manje upija vodu,<br />
teže se impregnira i manje je savitljivo nego neosrženo<br />
drvo.<br />
Provodni su elementi u osrženom dijelu začepljeni<br />
tilama, pa zbog toga impregnacijsko sredstvo teško<br />
prodire u drvo, a bukovo drvo s nepravom srži unatoč<br />
impregnaciji brzo podliježe truleži. Upravo zbog podložnosti<br />
truleži bukova drva s nepravom srži ta pojava<br />
ima veliko značenje (Glavaš 1999).<br />
Po stupnju tehničke upotrebljivosti kod obične bukve<br />
možemo razlikovati:<br />
• jednobojnu svijetlocrvenkastosmeđu srž približno<br />
pravilnog oblika<br />
• smeđu srž nepravilnog oblika i nejednolične boje<br />
• zvjezdastu srž nepravilnog oblika i nejednolične<br />
boje<br />
• sivu srž uklopljenu u smeđu srž — početak truleži<br />
(piravost)<br />
Na jednom presjeku debla može se pojaviti više<br />
oblika neprave srži, kao što se vidi na slici 1.<br />
Neprava srž bitno utiče na kakvoću tehničke oblovine.<br />
Od ranije je poznato da je bilogorska bukva na<br />
tržištu cijenjena upravo zbog male učestalosti neprave<br />
468
M. Prka: POJAVNOST NEPRAVE SRŽI KOD BUKOVIH STABALA I TEHNIČKE BUKOVE OBLOVINE Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>, CXXVII (<strong>2003</strong>), 467-474<br />
srži (Pećina 1943). Udio ncprave srži propisan je<br />
normama za sve razrede kakvoće osim najmanje vrijednih<br />
(III klasa, D razred), a ocjenjuje se ili mjeri na<br />
čelu tehničke oblovine. Zbog svoje skrivenosti do<br />
obaranja i izrade stabla neprava srž predstavlja dodatan<br />
problem kod planiranja prihoda, odnosno promišljanja<br />
vezanih uz sortimentnu strukturu bukve. Tome je tako,<br />
čak i u slučaju da kod planiranja sortimentne strukture<br />
primijenimo nedopustivo sporu i skupu stablimičnu<br />
procjenu. Iz tih je razloga potrebno kod istraživanja<br />
sortimentne strukture obične bukve, postojeće spoznaje<br />
nadopuniti spoznajama o učestalosti pojavljivanja<br />
neprave srži po debljinskim stupnjevima, obzirom na<br />
starost naših jednodobnih sastojina.<br />
2. OBJEKTI I METODA ISTRAŽIVANJA - Objects and method of research<br />
Objekti istraživanja pripadaju gospodarskoj jedinici<br />
Bjelovarska Bilogora, ekološko gospodarsko tipu II-D-<br />
11 i uredajnom razredu bukve. Podaci su prikupljani<br />
izmjerama na primjernim stablima u 11 prorednih sječina<br />
i 4 pripremna sijeka. Starost prorednih sječina kretala<br />
se od 50 do 91 godine, a starost sječina pripremnog<br />
sijeka od <strong>10</strong>0 do 1<strong>10</strong> godina. Doznaka stabala za sječu<br />
izvršena je u sklopu normalnog proizvodnog procesa,<br />
neovisno o ovim istraživanjima. Primjerna su stabla<br />
odabrana iz doznačenih stabala polaganjem najčešće<br />
dvije, međusobno okomite linije po azimutu. Raspodjela<br />
broja izmjerenih primjernih stabala po objektima<br />
istraživanja i vrsti sijeka vidi se iz tablice 1.<br />
Tablica 1. Distribucija broja izmjerenih stabala po objektima istraživanja i vrsti sijeka<br />
Table 1 Distribution of the number of measured trees according to the object of research and type of felling<br />
Po obaranju stabla izvršeno je prikrajanje tehničke<br />
oblovine s ciljem najvećeg mogućeg kvalitativnog iskorištenja<br />
po Hrvatskim normama proizvoda iskorištavanja<br />
šuma. Nakon izrade tehničke oblovine, ako se<br />
pojavila neprava srž, izmjereni su promjeri trupca i neprave<br />
srži na tanjem i debljem kraju (čelu) trupca. Uz<br />
to su, u okviru opsežnijeg i dugotrajnijeg istraživanja<br />
sortimentne strukture, izmjerene sve ostale potrebne<br />
veličine (promjer na sredini trupca, dužina trupca, debljina<br />
kore na sredini trupca, visina debla i dr.) na svakom<br />
primjernom stablu.<br />
Po odbijanju dvostruke debljine kore izračunat je<br />
obujam svakog komada tehničke oblovine pomoću<br />
Huberove formule, dok je za obujam neprave srži korištena<br />
Smalianova formula:<br />
469
M. Prka: POJAVNOST NEPRAVE SRŽI KOD BUKOVIH STABALA I TEHNIČKE BUKOVE OBLOVINE Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>, CXXV1I (<strong>2003</strong>), 467-474<br />
V k =(g 1 + g 2 )/2*l,<br />
gdje je V k = obujam neprave srži<br />
g, = površina presjeka neprave srži na<br />
debljem kraju trupca<br />
g 2 = površina presjeka neprave srži na tanjem<br />
kraju trupca<br />
/ = dužina trupca<br />
Ova je formula poznata kao formula dvaju krajnih<br />
presjeka, a pomoću nje se točno može odrediti obujam<br />
krnjeg paraboloida (Pranjić,Lukić 1997).<br />
Nakon toga je određen postotni udio obujma neprave<br />
srži u obujmu svakog trupca i u obujmu tehničke<br />
oblovine svakog primjernog stabla.<br />
Razvidno je daje određivanje obujma neprave srži<br />
napravljeno s određenim pojednostavljenjima, koja su<br />
uvjetovana samim postupkom sječe i izrade tehničke<br />
oblovine. Za preciznije određivanje obujma neprave<br />
srži u svakom komadu tehničke oblovine bilo bi nužno<br />
više prereza ili uzdužno propiljivanje svakog trupca,<br />
što iz razumljivih razloga nismo mogli učiniti. Svjesni<br />
smo daje najviše nepoznanica o stvarnom obujmu neprave<br />
srži unutar komada tehničke oblovine ostalo nerazriješeno<br />
kod trupaca kojima se neprava srž pojavila<br />
samo najednom prerezu (čelu). Obzirom da se sličan<br />
način ocjenjivanja neprave srži primjenjuje pri razvrstavanju<br />
drvnih sortimenata u razrede kakvoće i kod<br />
trgovine drvnim sortimentima, smatramo ovu procjenu<br />
neprave srži dovoljno točnom.<br />
Isto tako ograničili smo istraživanja udjela neprave<br />
srži samo na tehničku oblovinu, jer u drugim drvnim<br />
sortimentima (dijelovima stabla) ona nema gotovo nikakvo<br />
značenje. Oblikovanje baze podataka i matematičko-statistička<br />
obrada obavljene su softverskim programom<br />
Microsoft Excel 97.<br />
3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Research results<br />
Ponajprije nas je zanimala učestalost pojavljivanja<br />
stabala s nepravom srži s obzirom na vrstu sijeka, odnosno<br />
starost sastojine. Raspodjela broja stabala s nepravom<br />
srži po objektima istraživanja, vrsti sijeka i starosti<br />
vidi se iz tablice 2.<br />
Tablica 2. Distribucija broja stabala s nepravom srži po objektima istraživanja i vrsti sijeka<br />
Table 2 Distribution of the number of trees with red heart according to the object of research and type of felling<br />
470
M. Prka: POJAVNOST NBPRAVE SRŽI KOI) BUKOVIH STABALA I TEHNIČKE BUKOVE OBLOVINE ... Šumarski list br. 9 <strong>10</strong>, CXXV11 (<strong>2003</strong>), 467-474<br />
Vidljivo je da se neprava srž kod starosti sastojina<br />
do 60 godina pojavljuje na manje od 4 % bukovih stabala.<br />
Štoviše, možemo reći da u sastojinama mlađim<br />
od 50 godina uopće nema bukovih stabala s nepravom<br />
srži. U prorednim sječinama starim između 70 i 90 godina,<br />
postotak bukovih stabala s crvenim srcem u tehničkoj<br />
oblovini kreće se od <strong>10</strong>,8 % do 17,6 %. Ovi rezultati<br />
potvrđuju ranija istraživanja (Pejovski 1951,<br />
Vasiljević 1972), prema kojima proces stvaranja<br />
neprave srži kod bukve počinje nakon 60 odnosno 75<br />
godine. Postotni udio u sastojinama starim između <strong>10</strong>0<br />
i 1<strong>10</strong> godina, odnosno sječinama pripremnog sijeka,<br />
značajno je veći i kreće se od 43,1 % do 64,8 %.<br />
Iz učestalosti pojave neprave srži bukovih stabala s<br />
obzirom na starost sastojina i vrstu sijeka, vidi se da<br />
kod starijih proreda možemo očekivati oko 15 % osrženih<br />
stabala, dok kod pripremnih sijckova svako drugo<br />
stablo ima nepravu srž. Ova činjenica upućuje na to<br />
da pojava neprave srži nema većeg značaja kod planiranja<br />
sortimentne strukture prethodnog prihoda bukovih<br />
sastojina. S druge strane, kod promišljanja o sortimentnoj<br />
strukturi pripremnih sijekova, odnosno glav-<br />
Tablica 3. Distribucija broja stabala s nepravom srži po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka<br />
Table 3 Distribution of the number of trees with red heart aecording to the diameter classes and type of felling<br />
noga prihoda učestalost pojave neprave srži bukovih<br />
stabala ima veliko značenje. Potrebno je provesti istraživanja<br />
učestalosti pojave neprave srži bukve u<br />
naplodnim i dovršnim sijekovima, no prema<br />
dosadašnjim istraživanjima za očekivati je nastavak<br />
ovakvoga trenda.<br />
Kako su distribucije prsnih promjera različite za<br />
prorede i pripremne sijekove, nakon toga smo na<br />
istraživanom uzorku utvrdili broj stabala s nepravom<br />
srži po debljinskim stupnjevima u proredama i pripremnom<br />
sijeku. Frekvencija pojave bukovih stabala s<br />
nepravom srži po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka<br />
vidi se iz tablice 3 i slike 3.<br />
Slika 2. Izgled presjeka na panju dominantnog stabla starog 59<br />
* Average percentage of false heart in the technical roundwood of godina<br />
tj-ggs<br />
Figure 2 A stump section of a dominant tree of 59 years of age<br />
471
M. Prka: POJAVNOST NEPRAVE SRŽI KOD BUKOVIH STABALA I TEHNIČKE BUKOVE OBLOVINE Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>, CXXVII (<strong>2003</strong>), 467-474<br />
Vidljivo je da proredne sječine (starosti do 91 godinu)<br />
unutar pojedinog debljinskog stupnja, imaju manji<br />
broj stabala s nepravom srži od sječina pripremnog<br />
sijeka, starih između <strong>10</strong>0 i 1<strong>10</strong> godina. To upućuje na<br />
zaključak daje stvaranje neprave srži manje ovisno o<br />
prsnom promjeru stabla, a više o starosti sastojine.<br />
Potvrdu ove tvrdnje pronašli smo provodeći mjerenja<br />
u objektima 13a i 13b starosti 59 godina. Od 39 doznačenih<br />
stabala (19 stabala u odsjeku 13a i 15 stabala<br />
u odsjeku 13b) koja se zbog svojih prsnih promjera (od<br />
37 cm do 59 cm) i dominantnog položaja u sastojini<br />
obzirom na starost mogu označiti kao predrast, nepravu<br />
srž utvrdili smo samo najednom stablu. Brojenjem<br />
godova na panju za svako takvo doznačeno dominantno<br />
stablo utvrdili smo da se njihova starost kreće od 50<br />
do 64 godine u odsjeku 13a i od 53 do 62 godine u odsjeku<br />
13b, te daje u skladu sa starošću od 59 godina<br />
koja je navedena u osnovi gospodarenja. Izgled presjeka<br />
na panju i širina goda jednog od takvih stabala može<br />
se vidjeti na slici 2.<br />
Iz svega ovoga možemo zaključiti da je stvaranje<br />
neprave srži kod bukve fiziološki proces koji primarno<br />
ovisi o starosti stabala.<br />
Promatrajući postotni udio neprave srži u obujmu<br />
tehničke oblovine stabala koja imaju nepravu srž (tablica<br />
2) može se za proredne sječine do 60 godina starosti<br />
reći daje on zanemariv, odnosno da se kreće do<br />
1,6 %. Kod prorednih sječina starosti od 70 do 91 godinu<br />
postotni udio neprave srži u obujmu tehničke oblovine<br />
kreće se od 4,9 % do 17,9 %. Takav se raspon<br />
može tumačiti činjenicom da oštećivanje stabala pridonosi<br />
stvaranju neprave srži bez obzira na starost stabala.<br />
Drugim riječima starost stabla odnosno njegovo<br />
fiziološko stanje najvažniji je, ali ne i jedini uzrok<br />
stvaranju neprave srži kod bukve. Kod mladih stabala<br />
stvaranju neprave srži najviše pogoduje oštećivanje<br />
stabla. Povezanost mehaničkih oštećenja stabla, prodora<br />
zraka (kisika) u deblo i stvaranja neprave srži vidi<br />
se na slici 4.<br />
S druge strane postotni udio neprave srži u obujmu<br />
tehničke oblovine stabala pripremnog sijeka starih od<br />
<strong>10</strong>0 do 1<strong>10</strong> godina prilično je stalan i kreće se od 6 %<br />
do 8,8 % ili prosječno 7,6 %. U toj životnoj dobi sastojine<br />
razmak između stabala je veći, te su značajnija<br />
472
M. Prka: POJAVNOST NEPRAVE SRŽI KOD BUKOVIH STABALA I TEHNIČKE BUKOVE OBLOV1NE ... Šumarski liM br.
M. Prka: POJAVNOST NEPRAVE SRŽI KOD BUKOVIH STABALA I TEHNIČKE BUKOVE OBLOVINE ... Šumarski list br. 9 <strong>10</strong>. CXXVII (<strong>2003</strong>). 4d7-474<br />
Pranjić,A. 1986: Šumarska biometrika; Sveučilište fakultet, Zagreb, str. 2-22.<br />
u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb.<br />
Hrvatske norme proizvoda iskorištavanja Šuma; II iz-<br />
Prka, M. 2001: Udio i kakvoća šumskih drvnih sorti- danje, Državni zavod za normizaciju i mjeriteljmenata<br />
u oplodnim sječama bukovih sastojina stvo, Zagreb, 1995.<br />
Bjelovarske Bilogore, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska norma Oblo drvo listača - Razvrstavanje po<br />
Šumarski fakultet, Zagreb, str. 74-82. kakvoći - 1 dio: Hrast i bukva (EN 1316-1:1997);<br />
Tomaševski, S. 1958: Učešće i raspored neprave I izdanje, Državni zavod za normizaciju i mjerisrži<br />
kod bukovih stabala u G. J. Ravna gora, Šu- teljstvo, Zagreb, 1999.<br />
marski list 11-12 /58, Zagreb 1958<br />
Osnova gospodarenja "Bjelovarska bilogora"; važi od<br />
Ugrenović,A. 1957: Eksploatacija šuma; Udžbeni- 01.01. 1993.-31. 12. 2002.; Uprava šuma Bjeci<br />
Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, str. 1 -481. lovar, 1993.<br />
Va siljević,J. 1972: Osržavanje bukve na području Šumarska enciklopedija I str. 83-85, 438, II str. 33-39.<br />
Zrinske gore, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski<br />
SUMMARY: The subject of research were the frequency and scope of the<br />
occurrence of false heartwood in beech roundwood coming from thinning and<br />
preparatory felling in the economic unit Bjelovar Bilogora. Research was<br />
carried out on 15 jelling sites and 835 exemplary trees, 573 of the trees coming<br />
from 11 instances of thinning felling, aged between 50 and 91 years, and<br />
262 exemplary trees from 4 instances of preparatory felling, aged between<br />
<strong>10</strong>0 and 1<strong>10</strong> years.<br />
Appearance of false heartwood in trees was researched with regard to the<br />
type of felling and age of trees, number of trees with false heartwood, according<br />
to diameter class for thinning and preparatory felling, as well as the percentage<br />
of false heartwood volume in the volume of technical roundwood with<br />
false heartwood in thinning and preparatory jelling.<br />
False heartwood of beech trees was not found in thinning felling up to 50<br />
years of age. In thinning felling of trees of approximately 60 years of age,<br />
false heartwood appears in less than 4 % of the trees, while in thinning felling<br />
of trees aged between 70 and 90 years, it occurred in about 15 % of the trees.<br />
In preparatory felling (main yield), aged between <strong>10</strong>0 and 1<strong>10</strong> years, the percentage<br />
of trees with false heartwood is considerably higher, and its value<br />
stands at about 50 %.<br />
A smaller number of trees with false heartwood, according to the diameter<br />
class, were found in previous yield jelling, aged between 50 and 91 years,<br />
than in preparatory felling, aged between <strong>10</strong>0 and 1<strong>10</strong> years.<br />
Percentage of false heartwood in the volume of technical roundwood with<br />
false heartwood amounts to 1,5 %for the thinning jelling aged up to 60 years,<br />
while for the thinning felling aged between 70 and 90 years, the percentage<br />
ranges between 4,9 % and 17,9%. In preparatory jelling, percentage of false<br />
heartwood in the technical roundwood is fairly unchangeable, and it varies<br />
between 6 % and 8,8 %, or 7,6% on average.<br />
Percentage values of false heartwood in the volume of technical roundwood<br />
decrease whit the increase of diameter class, i. e. with the breast diameter<br />
of the tree.<br />
In planning the assortment structure of previous yield, occurrence of false<br />
heartwood does not have major significance, since we can expect up to 15 %<br />
of trees with false heartwood in older thinning felling. On the other hand,<br />
while planning assortment structure of preparatory felling, i. e. main yield,<br />
the frequency of the occurrence of false heartwood has a great significance,<br />
since we can expect it in approximately 50 %> of marked trees.<br />
474<br />
Key wo rds: false beech heartwood, beech felling, assortment structure
STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS<br />
UDK 630* 435 + 432<br />
Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>, CXXVII (<strong>2003</strong>), 475-482<br />
POŽARI U ŠUMI I NA ŠUMSKOM ZEMLJIŠTU KAO<br />
ČIMBENICI DEGRADACIJE STANIŠTA<br />
FIRES IN FORESTS AND FOREST LAND AS NATURAL<br />
STATION DEGRADATION FACTORS<br />
Josip MARGALETIĆ*, Marina MARGALETIĆ**<br />
SAŽETAK: Šume hrvatskog dijela Mediterana dijele se na eumediteranski<br />
i submediteranskipojas i zauzimaju površinu od oko 870 000 ha. Tijekom stoljeća<br />
uništavane su požarima, stoje dovelo do nepovoljnih edafskih, hidroloških,<br />
temperaturnih i drugih ekoloških prilika. Usporedo s uništavanjem šuma,<br />
uništava se i tlo, pa sukcesija, odnosno ponovna uspostava šuma, traje iznimno<br />
dugo i zahtijeva mukotrpan rad. Značajan čimbenik uništavanja obalnih<br />
šuma na području Zadra, Šibenika, Splita i Dubrovnika bila su ratna djelovanja<br />
tijekom Domovinskog rata (1991-1995). U razdoblju od 2000. do 2002.<br />
godine u šumama i na šumskim zemljištima bilo je ukupno 1 178 požara, u kojima<br />
je izgorjela vegetacija na ukupnoj površini od 89 128 ha, od čega je na<br />
području krša bilo ukupno 942 požara. Značajnu ulogu u protupožarnoj preventivi<br />
imaju "Hrvatske šume" d. o. o. Zagreb, koje putem Uprava šuma Podružnica<br />
gospodare državnim šumama.<br />
Ključne riječi: šume, šumska zemljišta, požar, Program aktivnosti,<br />
preventivne metode zaštite.<br />
Šuma u životu čovjeka ima nezamjenjivu ulogu i<br />
smatra se općim društvenim dobrom. Površina šuma i<br />
šumskih zemljišta s kojima gospodare "Hrvatske šume"<br />
d. o. o. Zagreb iznosi približno 2 000 000 ha. Prema<br />
vlasništvu, državne šume u Republici Hrvatskoj<br />
čine oko 80 %, dok privatnim šumama pripada približno<br />
18%.<br />
Šume hrvatskog dijela Mediterana dijele se na eumediteranski<br />
i submediteranski pojas. Zauzimaju površinu<br />
od oko 870 000 ha, a obuhvaćaju područje Istre<br />
te obalu od Rijeke do Dubrovnika sa svim pripadajućim<br />
otocima. Mediteranska regija može se raščlaniti u<br />
dva pojasa. Jedan je zimzeleni litoralni pojas koji zauzima<br />
usku priobalnu zonu i većinu dalmatinskih otoka.<br />
Tu dolaze šume crnike (Quercus ilex), makije i ostali<br />
* Dr. se. Josip Margaletić, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,<br />
Zavod za zaštitu šuma i lovstvo, Svetošimunska 25, p. p.<br />
422, <strong>10</strong>002 Zagreb<br />
** Marina Margaletić dipl. ing. šum., Državni inspektorat, Ulica<br />
grada Vukovara 78, <strong>10</strong> 000 Zagreb, Služba nadzora u području<br />
poljoprivrede i šumarstva, Odjel u području šumarstva i lovstva<br />
UVOD - Introduction<br />
degradacijski oblici, te šume alepskog bora (Pinus halepensis).<br />
Drugi je montani pojas, koji obuhvaća termofilne<br />
listopadne šume medunca (Quercus pubescens),<br />
u nižim dijelovima s bjelograbom (Carpinus<br />
orientalis), a u višim dijelovima s crnim grabom<br />
(Ostrya carpinifolia) (Rauš i Matić 1994). Šume<br />
toga područja bile su tijekom stoljeća nemilosrdno<br />
uništavane požarima, posebno u eumediteranskom i<br />
toplijem submediteranskom području. Stadiji degradacije<br />
često su toliki, da se više ne može govoriti o šumi<br />
već o raznim tipovima kamenjara. Sve je to uvjetovalo<br />
da sada na kršu imamo nepovoljne edafske, hidrološke,<br />
temperaturne i druge ekološke uvjete (Vidaković<br />
1986).<br />
Problematika požara u šumi i na šumskom zemljištu<br />
posebice je aktualna u Republici Hrvatskoj od<br />
80-tih godina prošloga stoljeća, kada je izgorjelo najviše<br />
površina pod šumom u mediteranskom dijelu naše<br />
obale. Značajan čimbenik uništavanja obalnih šuma na<br />
području Zadra, Šibenika, Splita i Dubrovnika bila su<br />
ratna djelovanja tijekom Domovinskog rata (Š p anj o 1<br />
475
J. Margalclić. M. Margalclić: POŽARI U SUMI 1 NA ŠUMSKOM ZEMLJIŠTU KAO ČIMBENICI ... Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>. CXXVII (<strong>2003</strong>). 475-4X2<br />
1996). Da bi se spriječile sve učestalije pojave požara<br />
koji posebice u priobalnom i otočnom području često<br />
poprimaju katastrofalne razmjere, te osim šuma uništavaju<br />
i poljoprivredne kulture, ugrožavaju naseljena<br />
mjesta i ljudske živote, treba temeljito proučiti prirodne<br />
i ostale uvjete za što učinkovitije preventivne mjere,<br />
kako bi se požare na vegetaciji što više onemogućilo,<br />
ako ih se već ne može sasvim ukloniti.<br />
Često se pogrešno definira pojam požar na otvorenom<br />
prostoru primjenom pojma "šumski požar", iz<br />
razloga što su dosadašnja iskustva dokazala da su inicijalni<br />
— početni požari na otvorenom prostoru u većini<br />
slučajeva uzrokovani ljudskim čimbenikom - paljenjem<br />
otvorene vatre na zakorovljenom i zapuštenom<br />
poljoprivrednom ili neobraslom šumskom zemljištu,<br />
koja se ovisno o klimatskim uvjetima i ruži vjetrova<br />
širi i prerasta u požar okolnog otvorenog prostora, te u<br />
konačnici zahvaća i površine obraslog šumskog zemljišta<br />
- šume (šibljaci, garizi, makije, panjače, sjemenjače)<br />
u kojem slučaju govorimo o šumskom požaru.<br />
OPĆENITO O POŽARIMA - Generally about fires<br />
Svake godine svjedoci smo brojnih požara na otocima<br />
i priobalju, nerijetko i s razmjerima elementarne<br />
nepogode (Nodilo <strong>2003</strong>). Požari su jedno od najjačih<br />
i najopasnijih sredstava kojima se služio čovjek u potiskivanju<br />
šume od davnih vremena, ali služi se nažalost<br />
još i danas. U mnogim krajevima čovjek paljenjem<br />
potiskuje šumu i šikaru i tako stvara kratkotrajno povoljnije<br />
uvjete za svoje gospodarstvo. Unatoč negativnim<br />
iskustvima, treba reći da vatra, kada je kontrolirana,<br />
može uvelike pozitivno djelovati na šumske ekosustave<br />
(Bilandžija i Lindić 1996). Flolliott<br />
(1988) drži da utjecaj požara na ekosustave ovisi o prirodi<br />
požara, značajkama opožarenoga staništa i o svojstvima<br />
prirodnih zaliha izloženih požaru.<br />
Prema vrsti vegetacije u opožarenim površinama<br />
borove šume sudjeluju s 22 % ukupnih izgorenih površina,<br />
panjače s 20 %, makije s 23 %, a ostatak otpada<br />
na ostale površine. Prosječno godišnje u Hrvatskoj izgori<br />
oko 2 000 ha šuma. Doda li se tome gubitak općekorisnih<br />
funkcija šuma (zaštitna, protuerozijska, estetsko<br />
- turistička, lovno - turistička i dr.) onda je jasno<br />
koliki je to gubitak za Hrvatsku. S druge strane, ne intervenira<br />
li se odmah nakon što šume izgore, tlo nestaje<br />
i ostaje kamenjara kojoj će bez pomoći čovjeka opet<br />
trebati stoljeća da se šumom zazeleni (Vukelić i<br />
Rauš 1998). Na području Europe najviše požara imamo<br />
u Italiji, Francuskoj, Grčkoj i Hrvatskoj. Usporedo<br />
s uništavanjem šuma uništava se i tlo, pa sukcesija, odnosno<br />
ponovna uspostava šuma traje iznimno dugo i<br />
zahtijeva mukotrpan rad. U humidnijim krajevima<br />
mnogo je manje šumskih požara, a posljedice nisu ni<br />
približno tako pogubne (Vukelić i Rauš 1998).<br />
Svake su godine šumski ekosustavi na području<br />
krša Hrvatske ugroženi zbog posljedica požara na šumi<br />
i šumskom zemljištu. Štete se mogu očitovati na razne<br />
načine, s posljedicama za gospodarstvo i u ekološkom<br />
smislu, a možemo izdvojiti one najvažnije:<br />
- troškovi gašenja požara;<br />
- štete zbog gubitka drvne mase;<br />
štete zbog neplaniranih uzgojnih radova tj. zbog ponovljenog<br />
pošumljavanja;<br />
štete vezane uz promjene fizičkih i kemijskih svojstava<br />
tla.<br />
Požarni režim uključuje puno prirodnih i uzgojnih<br />
utjecaja. On se mijenja samo s važnim pomacima u klimi,<br />
požarnim politikama ili kada ljudi temeljito mijenjaju<br />
strukturu goriva (Vučetić i Dimitrov 2000).<br />
Nije opravdano samo na temelju izostanka oborina i<br />
visokih vrijednosti temperature zraka donositi zaključke<br />
o opravdanosti povećanja broja požara, već je potrebno<br />
analizom obuhvatiti i ostale meteorološke, biološke<br />
i druge čimbenike bitne za nastajanje i širenje požara.<br />
Nakon oborine, vjetar je najinteresantniji vremenski<br />
čimbenik glede stvaranja ne/povoljnih uvjeta<br />
za nastanak i širenje požara. Dobro poznavanje vjetrovnih<br />
prilika pojedinog područja, modifikacije zračne<br />
struje izazvane reljefnim preprekama, kanaliziranje<br />
struje ili poznavanje ponašanja zračne struje u biljnim<br />
sastojinama preduvjet su za donošenja ispravnih odluka<br />
prije i za vrijeme požara (Vučetić 2001). Vjetar<br />
utječe na stvaranje povoljnih uvjeta za nastajanje i širenje<br />
požara na više načina. Smjer širenja vatre određuje<br />
uglavnom smjer vjetra, tako da se plan kontrole požara<br />
i njegovo gašenje mora zasnivati uglavnom na očekivanoj,<br />
odnosno prognoziranoj brzini i smjeru vjetra.<br />
Požar u šumi i na šumskom zemljištu nastaje kada<br />
se istovremeno pojave tri uvjeta: goriva materija, kisik<br />
i zapaljiva iskra. Gorivu materiju sačinjavaju lišće, drveće,<br />
grmlje, debla i grane, prizemna vegetacija, listinac<br />
i treset u tlu. Kisik je kao i goriva materija uvijek<br />
prisutan u šumi, pa je zapaljiva iskra jedini od ta tri<br />
uvjeta koji u šumu dolazi izvana (Vu leta 2001).<br />
Iz svega naprijed navedenog vidljivo je da je problematika<br />
požara vrlo kompleksna, te svako iz svog<br />
područja u društvu mora dati određeni doprinos i u organiziranju<br />
preventive i u samom gašenju požara, kada<br />
i ako do njega dođe. Posebice se to odnosi na sve one<br />
koji gospodare otvorenim prostorom.<br />
Prema mjestu i sloju sastojine koji požar zahvaća,<br />
razlikujemo sljedeće vrste požara:<br />
- podzemni požar,<br />
- prizemni požar,<br />
476
J. Margalelić, M. Margaletić: POŽARI U ŠUMI I NA ŠUMSKOM ZEMLJIŠTU KAO ČIMBENICI ... Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>. CXXVII (<strong>2003</strong>). 475-482<br />
- ovršni ili požar krošanja,<br />
- požar pojedinih stabala.<br />
Podzemni požar ili požar tla pojavljuje se u šumi rijetko.<br />
Nastaje kada se na bilo koji način zapali listinac<br />
u tlu, podzemne naslage treseta ili drugi organski materijal.<br />
On napreduje polagano i neovisno o smjeru i brzini<br />
vjetra. Prizemni požar nastaje kada se zapali pokrov<br />
tla, humus, lišće, iglice, trava, suho drvo ili panjevi. Iz<br />
prizemnog požara može se razviti požar tla ili požar<br />
krošanja ako vatra zahvati suhu mahovinu ili zapaljivu<br />
smolu na kori. Na brzinu širenja prizemnog vjetra<br />
odlučujuću ulogu imaju površinski vjetrovi koji ga<br />
obilno opskrbljuju kisikom. Požar krošanja obično<br />
nastaje u sušno doba godine, na suhom tlu, kada već<br />
nastali prizemni požar prijeđe uz jak vjetar u ovrške.<br />
Prijelaz prizemnog požara u ovršni puno olakšavaju<br />
suhe grane, lišajevi i smola. Sirenju ovršnog požara<br />
pomaže i vjetar koji ga prebacuje preko svih praznina.<br />
On je uvijek štetan, jer zahvaćene sastojine progaljuje i<br />
razara. Požar pojedinih stabala nastaje kada grom zapali<br />
pojedino suho stablo. Štete koje izaziva manje su<br />
nego kod prijašnjih vrsta požara.<br />
UZROČNICI POŽARA U SUMI I NA ŠUMSKOM ZEMLJIŠTU TE<br />
PREVENTIVNE METODE ZA NJIHOVO SUZBIJANJE<br />
Causes of fires in a forest and forest land and fire-prevention measures<br />
U gotovo 90 % slučajeva požare otvorenog prostora<br />
uzrokuje ljudski čimbenik, bez obzira da li se radi o<br />
spaljivanju korova na poljoprivrednim površinama,<br />
odbacivanju opušaka, paljenju neuređenih odlagališta<br />
otpada i dr. Osim čovjeka, uzročnik požara mogu biti i<br />
iskre koje nastaju pri kočenju vlaka, užarene kovine iz<br />
ležaja kočnica te udari groma. U sprječavanju ovakvih<br />
uzročnika požara veliku ulogu imaju JP "Hrvatske željeznice".<br />
Prema Programu aktivnosti u provedbi posebnih<br />
mjera zaštite od požara od interesa za Republiku<br />
Hrvatsku, iste sudjeluju kao izvršitelji zadataka.<br />
Prema točci 15. Programa : "JP "Hrvatske željeznice"<br />
dužne su uz prometne pravce koji prolaze kroz područja<br />
razvrstana u velik i vrlo velik stupanj ugroženosti<br />
od požara, te one koje su od posebnog značaja, tretirati,<br />
odnosno čistiti pružni pojas od lakozapaljivih tvari, odnosno<br />
tvari koje bi mogle izazvati požar i omogućiti<br />
njegovo širenje".<br />
Osim navedenih uzročnika, požar mogu izazvati i<br />
udar groma, električna struja, te nerazminirana minska<br />
polja i dr.<br />
U posebno ugroženim područjima, potrebno je češće<br />
nego u ostalim šumama provoditi prorede, pazeći pritom<br />
da se ne pojača rast prizemne vegetacije, koja u razdoblju<br />
suša predstavlja najveću opasnost za nastanak<br />
požara. Jednogodišnje prizemno rašće od kojeg su najobilnije<br />
razne vrste trava, predstavlja posebno veliku<br />
opasnost za nastanak i razvoj požara. Zbog toga se već<br />
godinama istražuju pojedine vrste bilja, kako bi se spri-<br />
ječila pojava i širenje požara. Prometnice i vodotoci<br />
mogu imati istu ulogu kao vatrobrane i uređaj ne prosjeke.<br />
Gustoća mreže protupožarnih prosjeka ovisi o zapaljivosti<br />
biljnog materijala i njegovoj količini, topografskim<br />
prilikama terena, te ugroženosti predjela šumskim<br />
požarima. Iskustva pokazuju daje u većini slučajeva dovoljna<br />
širina prosjeka između 20 do 30 metara, pogotovo<br />
ako se održavaju tako da na njima nema jednogodišnje<br />
vegetacije. Kroz velik dio šuma prolaze različite<br />
prometnice, dalekovodi i si., koji mogu koristiti kao<br />
osnovna trasa vatrobrane prosjeke. Potrebno je naglasiti<br />
da se prosjeke izvode tako da omogućavaju promet, da<br />
nagibi trase nisu veći od 20 %, jer se inače postavlja pitanje<br />
njene rentabilnosti i opravdanosti izvedbe.<br />
U sklopu mnogih mjera kojima se nastoji smanjiti<br />
broj požara u šumi i na šumskom zemljištu, vidno mjesto<br />
zauzima i propaganda među domaćim stanovništvom<br />
i turistima. Nedovoljno je isticanje opasnosti i štetnih<br />
posljedica od požara otvorenog prostora u javnosti,<br />
nedovoljna je upućenost domicilnog stanovništva, a posebno<br />
posjetitelja. Premalo je promidžbenog materijala<br />
i predavanja (Nodilo <strong>2003</strong>). Šumarska struka koja je<br />
često najpozvanija za rješavanje ovih problema, posebice<br />
kada je riječ o šumi i šumskom zemljištu, nedovoljno<br />
je zastupljena, a često i marginalizirana u preventivi,<br />
a posebno kod gašenja požara otvorenog prostora,<br />
tako da se njena uloga uglavnom svodi samo na procjenu<br />
šteta (Nodilo <strong>2003</strong>).<br />
ČIMBENICI KOJI POVEĆAVAJU OSJETLJIVOST ŠUMA NA POŽARE<br />
Factors which increase the susceptibility of forests to fires<br />
Postoji više različitih čimbenika koji povećavaju<br />
osjetljivost šuma na požare. Neki su stalno prisutni, a<br />
neki se pojavljuju povremeno i tada stvaraju uvjete za<br />
veliku osjetljivost na pojavu požara. Sastojine sastavljene<br />
od hcliofilnih vrsta uglavnom su progaljene, pa se<br />
na tlu javlja dosta trave i grana koje pogoduju nastanku<br />
požara. Ukoliko se radi o sastojinama četinjača, na tlu<br />
se nalaze otpale iglice i smolasto drvo koje je vrlo<br />
osjetljivo na požar (Vaj da 1974). Bjelogorične šume<br />
ugrožene su u manjoj mjeri, a te šume imaju i jaku re-<br />
477
J. Margalctić. M. Margaletić: POŽARI U ŠUMI I NA ŠUMSKOM ZEMLJIŠTU KAO ČIMBENICI Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>, CXXV1I (<strong>2003</strong>), 475-482<br />
produktivnu snagu pa mogu nastale ozljede iscijeliti i<br />
tako smanjiti nastalu štetu. Požar nanosi najveće štete u<br />
tek podignutim kulturama i mladim sastojinama, koje<br />
za kratko vrijeme potpuno uništi. Tlo u još nesklopljenim<br />
mladicama i gustišima redovno je pokriveno velikim<br />
količinama lako zapaljivog materijala, dovoljno<br />
da lagan prizemni požar preleti preko tih površina, pa<br />
da većina osjetljivih mladih biljaka ugine. Sastojine u<br />
kojima na tlu ima velikih količina suhog listinca, grana<br />
i trave imaju veliku mogućnost za nastanak i širenje<br />
požara. Požar se ne može širiti ako zapaljivi materijal<br />
sadrži više od 25% vlage i ako uz to temperatura zraka<br />
nije preniska. U slučaju visoke zračne temperature i<br />
vlažnosti pokrova ispod <strong>10</strong> % požar se vrlo lako i brzo<br />
širi(Vuleta 2001).<br />
Opasnost od požara u šumi i na šumskom zemljištu<br />
u kontinentalnim krajevima nastaje u rano proljeće,<br />
kada prevladavaju suhi proljetni vjetrovi, a suha prošlogodišnja<br />
trava prekriva tlo. Od klimatskih čimbenika<br />
koji utječu na opasnost pojave požara najvažniji su<br />
sunčeva radijacija, padaline, vjetar, vlažnost i temperatura<br />
zraka. Mehanički sastav zemljišta ima velik utjecaj<br />
na osjetljivost šume na pojavu požara. Šume koje<br />
rastu na karbonatnim terenima osjetljive su na pojavu<br />
požara, jer karbonatna podloga doprinosi bržem i većem<br />
zagrijavanju i isušivanju prizemne vegetacije.<br />
ŠTETE U ŠUMI I NA ŠUMSKOM ZEMLJIŠTU UZROKOVANE<br />
POŽARIMA OTVORENOG PROSTORA<br />
Damages in a forest and forest land caused by open space fires<br />
Požari otvorenog prostora koji su osobito u priobalju<br />
i otočnom području često katastrofalni, te osim<br />
šuma uništavaju i poljoprivredne kulture, ugrožavaju<br />
naseljena mjesta i ljudske živote, izazivaju opravdanu<br />
zabrinutost našeg društva (Vučetić i Dimitrov<br />
2000). Oni pričinjavaju ogromne štete za šumu i šumsku<br />
biocenozu i potrebno je mnogo vremena i truda,<br />
naravno uz velika novčana ulaganja, da se šuma obnovi<br />
i vrati u stanje prije požara.<br />
Kod požara koji zahvaća crnogoričnu sastojinu,<br />
drvna masa je potpuno uništena jer požar u pravilu uništi<br />
cijelu sastojinu, a eventualno zaostala stabla nisu za<br />
tehničko-kemijsku upotrebu. Ako se radi o bjelogoričnim<br />
sastojinama, one ovisno o jačini i intenzitetu požara<br />
bivaju djelomično ili u cijelosti uništene, ali zaostala<br />
stabla ne gube svoja tehničko-kemijska svojstva pa se<br />
mogu dalje upotrebljavati, ovisno o oštećenju, kao građevno<br />
drvo ili za izradu celuloze i ostalih kemijskih<br />
preparata (Vajda 1974). Nakon požara otvorenog<br />
prostora treba na opožarenoj površini što prije započeti<br />
s radovima pošumljavanja, kako bi se izbjeglo nepoželjno<br />
djelovanje klimatoloških čimbenika te uništenje<br />
i nestanak plodne zemlje pod utjecajem erozije.<br />
Uzgojni radovi koji se moraju provoditi u uzgajanju<br />
i podizanju novih šumskih ekosustava na opožarenim<br />
površinama iziskuju povećane troškove na tom planu.<br />
Te radove možemo podijeliti na:<br />
- podizanje šuma na golom kršu;<br />
uzgajanje postojećih autoktonih sastojina hrasta<br />
crnike, medunca i drugih vrsta te njihova pretvorba<br />
u viši uzgojni oblik, kao i obnova postojećih zrelih<br />
sastojina autoktonog i aloktonog porijekla;<br />
zaštita i očuvanje autoktonih i aloktonih sastojina<br />
posebno od požara (M at i ć 1992).<br />
Požari negativno utječu na tlo, odnosno na njegova<br />
fizička i kemijska svojstva. Na fizička svojstva utječu<br />
478<br />
tako da smanjuju sadržaj i količinu humusa u tlu. U područjima<br />
ogoljelim požarom fizička svojstva tla se pogoršavaju,<br />
tla postaju teška, suha, nepropusna za vodu i<br />
često se raspucaju. Na kemijska svojstva tla požari djeluju<br />
manje pogubno (Vuleta 2001). Uz drveće u požarima<br />
stradavaju i životinje. Ti nepovoljni uvjeti<br />
mogu uzrokovati trajno napuštanje životinjskih vrsta<br />
koje obitavaju na tom području. Proljetni požari mogu<br />
negativno utjecati na razmnožavanje divljači i gubitak<br />
mladih životinjskih individua koje nisu u mogućnosti<br />
izbjeći vatrenu stihiju.<br />
Organizirani sustav zaštite šuma od požara podrazumijeva<br />
i funkcionalnu organizaciju otkrivanja, te dojave<br />
nastalog požara. Svrha uspostavljenog sustava otkrivanja<br />
i dojave je što ranije otkrivanje požara i poduzimanje<br />
odgovarajućih mjera da bi se požar što prije<br />
ugasio.<br />
Sustave otkrivanja požara dijelimo u tri skupine:<br />
uočavanje i otkrivanje požara sa zemlje;<br />
- zračna osmatranja;<br />
- otkrivanje i zaštita od požara metodama daljinskih<br />
istraživanja.
Margalclić. M. Margalclić: PO/ARI U ŠUMI I NA ŠUMSKOM ZEMLJIŠTU KAO ČIMBENICI Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>, CXXVII (<strong>2003</strong>), 475-482<br />
ZAKONSKA REGULATIVA I PRIKAZ BROJA POŽARA U SUMI I ŠUMSKOM<br />
ZEMLJIŠTU U RAZDOBLJU OD 2000. - 2002. GODINE<br />
Legal regulations and the survey of forest numbers in a forest and forest land<br />
' in the period from 2000 - 2002<br />
Na temelju Zakona o zaštiti od požara ("Narodne<br />
novine", broj 58/93), Vlada Republike Hrvatske donosi<br />
Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite<br />
od požara od interesa za Republiku Hrvatsku. U Programu<br />
su određeni izvršitelji i nositelji pojedinih zadataka,<br />
a to su: Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo<br />
poljoprivrede i šumarstva, Državni inspektorat,<br />
Državni hidrometeorološki zavod, "Hrvatske šume",<br />
Hrvatska vatrogasna zajednica, predstavničko tijelo<br />
županija, gradova, odnosno općina.<br />
Pravilnik o zaštiti šuma od požara ("Narodne novine,<br />
broj 26/03) odredbom članka 1. propisuje tehničke,<br />
preventivno uzgojne i druge mjere zaštite šuma od požara<br />
koje su dužni provoditi vlasnici odnosno korisnici<br />
šuma i šumskog zemljišta, ovlaštenici drugih stvarnih<br />
prava na šumama i šumskim zemljištima, pravne osobe<br />
koje temeljem posebnih propisa gospodare i upravljaju<br />
šumama i šumskim zemljištima te županije, gradovi i<br />
općine u šumama i na šumskom zemljištu koje je u<br />
vlasništvu fizičkih osoba, u cilju smanjenja požara i ranog<br />
otkrivanja i dojave šumskog požara te pravovremenog<br />
djelovanja u gašenju šumskog požara. Odredbom<br />
članka 8. stavka 2. Pravilnika motriteljsko - dojavna<br />
služba uspostavlja se u razdoblju ljetne požarne<br />
sezone koja traje od 1. lipnja do 15. rujna tekuće godine.<br />
Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje<br />
vrijediti Pravilnik o tehničkim mjerama za zaštitu šuma<br />
od požara ("Narodne novine", broj 24/71).<br />
Trgovačko društvo "Hrvatske šume" d. o. o. Zagreb,<br />
odnosno Uprave šuma Podružnice u skladu sa<br />
Zakonom o šumama ("Narodne novine", broj 52/90 -<br />
pročišćeni tekst, 5/91, 9/91, 61/91, 26/93, 76/93,<br />
29/94, 76/99, 8/00 i 13/02) i Pravilnikom o zaštiti šuma<br />
od požara (kojeg je donio Upravni odbor "Hrvatskih<br />
šuma" p. o. Zagreb 18. ožujka 1999.) donose Godišnji<br />
plan zaštite šuma od požara.<br />
Prema Programu aktivnosti u provedbi posebnih<br />
mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku<br />
"Hrvatske šume" d. o. o. Zagreb dostavljaju izvješće<br />
o obavljenim aktivnostima o provedbi istog Ministarstvu<br />
unutarnjih poslova Republike Hrvatske, koje<br />
onda izvješće dostavlja Vladi Republike Hrvatske. Na<br />
temelju izvješća "Hrvatskih šuma", u tablici 1. iznijet<br />
je prikaz broja požara te opožarenc površine šuma i<br />
šumskih zemljišta u razdoblju od 2000. - 2002. godine.<br />
Tablica 1. Prikaz broja požara te opožarenc površine šuma i šumskog zemljišta u razdoblju od 2000. - 2002. godine<br />
Table I The survey of fire numbers and forest and land area affected by fire in the period from 2000 - 2002<br />
Ukupan broj požara u šumi i na šumskom zemljištu<br />
u 2000. godini iznosio je 703, a opožarena površina dostigla<br />
je rekordnih 68 <strong>10</strong>6 ha. U razdoblju od 2000. -<br />
2002. godine, ukupno je zabilježeno 1 178 požara u šumi<br />
i na šumskom zemljištu sa ukupno opožarenom površinom<br />
od 89 128 ha.<br />
Analize vremena tijekom proljeća i ljeta 2000. godine<br />
ukazuju na neuobičajeno toplo i suho razdoblje<br />
(Vučetić 2001). Promatrana 2000. godina (sezona lipanj<br />
- listopad) bila je iznimno povoljna za nastajanje i<br />
širenje požara u šumi. Posebice su u mjesecu kolovozu<br />
vremenski uvjeti omogućili nastajanje najviše prizemnih<br />
(niskih) požara ukupno 499. Od ukupnog broja -<br />
(7797) požara otvorenog prostora tijekom 2000. godine,<br />
703 požara otpada na požare šuma u kojima je opožarena<br />
površina iznosila 68 <strong>10</strong>6 ha. Od ukupne opožarene<br />
površine na površine u državnom vlasništvu otpada<br />
39 840 ha, a na površine drugih vlasnika 28 266 ha.<br />
Prikaz postotnih vrijednosti zastupljenosti opožarenih<br />
površina u državnom vlasništvu, te drugih vlasnika<br />
vidljiv je na grafikonu 1.<br />
Prema načinu izazivanja požara najviše ih je nastalo<br />
iz nepažnje i nehaja (543), namjerna paljenja (40), te<br />
udar groma (16). Ljudski čimbenik je i ovaj puta najčešći<br />
uzročnik požara, (spaljivanje korova na poljoprivrednim<br />
površinama, odbacivanje opušaka, paljenje<br />
neuređenih odlagališta otpada).<br />
Tijekom 2001. godine u razdoblju od 1. siječnja do<br />
31. prosinca u Republici Hrvatskoj ukupno je zabilježeno<br />
(4 024) požara otvorenog prostora, od čega se<br />
299 požara odnosi na požare šuma i šumskog zemljišta<br />
u kojima je opožarena površina iznosila 16 169 ha<br />
(Grum 2002).<br />
479
J. Margaletić. M. Margaletić: POŽARI U ŠUMI I NA ŠUMSKOM ZEMLJIŠTU KAO ČIMBENICI Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>. CXXVII (<strong>2003</strong>), 475-482<br />
Grafikon 1. Prikaz postotnih vrijednosti zastupljenosti opožarcnih<br />
površina u državnom vlasništvu, te drugih vlasnika.<br />
Graph I The survey of percentage of the share of areas affected<br />
by fires owned by the state and other owners<br />
Na području Republike Hrvatske u 2002. godini u<br />
šumi, odnosno na šumskom zemljištu nastalo je 176<br />
požara čija je opožarena površina iznosila 4 853 ha.<br />
Najveći broj požara - 128 nastao je na poljoprivrednom<br />
zemljištu i privatnim šumama, a na površinama u<br />
državnom vlasništvu nastalo je 48 požara. Najviše je<br />
bilo prizemnih požara (137). Prikaz postotnih vrijed-<br />
Grafikon 2. Prikaz postotnih vrijednosti zastupljenosti broja požara<br />
na poljoprivrednom zemljištu i u privatnim šumama te<br />
na površinama u državnom vlasništvu nastalih 2002.<br />
godine.<br />
Graph 2 The survey of percentage value of the share of fire<br />
numbers on the agricultural land and private forests<br />
and areas owned by the state which started in 2002.<br />
nosti zastupljenosti broja požara na poljoprivrednom<br />
zemljištu i u privatnim šumama te na površinama u državnom<br />
vlasništvu vidljiv je na grafikonu 2.<br />
RASPRAVA I ZAKLJUČCI<br />
U razdoblju od 2000. - 2002. godine u šumama i na<br />
šumskim zemljištima ukupno je bilo 1 178 požara, u<br />
kojima je izgorjela vegetacija na površini od 89 128 ha,<br />
od čega je na području krša bilo ukupno 942 požara.<br />
Vremenski uvjeti bili su takvi daje najveći broj požara<br />
tijekom godine nastao u mjesecu kolovozu, stoje i<br />
razumljivo zbog vrlo visokih temperatura i minimalnih<br />
količina oborina koje su karakteristične za područje<br />
krša. Uspoređujući ove pokazatelje u zadnje tri godine,<br />
vidljivo je daje 2000. godina bila najkritičnija, odnosno<br />
te je godine ukupan broj požara u šumi, odnosno na<br />
šumskom zemljištu bio najveći, ukupno 703, opožarena<br />
površina iznosila je 68 <strong>10</strong>6 ha, od čega je na kršu<br />
bilo 592 požara.<br />
LITERATURA<br />
Bi landžij a, J., V. Lindić, 1996: Ekološke promjene<br />
u panjači hrasta medunca i cera izazvane požarom.<br />
U: Sever, S. (ur.), Zaštita šuma i pridobivanje<br />
drva, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu<br />
i Šumarski Institut Jastrebarsko, 29-34.<br />
Flol 1 iott, P F., 1988: Opportunites for Fire Management<br />
in the Future. Proceedings of the Sympo-<br />
Discussion and Conclusions<br />
Nesporno je da veliku ulogu u protupožarnoj preventivi<br />
imaju "Hrvatske šume" d. o. o. Zagreb koje putem<br />
Uprava šuma Podružnica gospodare državnim šumama,<br />
te su odgovorne za aktivnosti kojima poboljšavaju<br />
zaštitu šuma u sprječavanju i uklanjanju požara u<br />
šumama i na šumskim zemljištima, kojima je najveći<br />
uzročnik čovjek. Dosadašnja iskustva pokazuju da se<br />
dobrom organizacijom na terenu već u početnoj fazi<br />
požar može sprječiti, na način da ne dođe do katastrofalnih<br />
posljedica. Da bi se u budućnosti spriječile posljedice<br />
požara, sigurno će uvelike doprinijeti i Pravilnik<br />
o zaštiti šuma od požara u ranom otkrivanju, dojavi,<br />
te pravovremenom djelovanju u gašenju požara.<br />
- References<br />
sium Effects of Fire Management of Southwestern<br />
Natural Resources, General Technical<br />
Report, RM-191, Rocky Mountain Forest and<br />
Range Experiment Station, Fort Collins, Colorado,<br />
str. 152.<br />
480
.1. Margaletić, M. Margaletić: POŽARI U ŠUMI I NA ŠUMSKOM ZEMLJIŠTU KAO ČIMBENICI Šumarski list br. 9- <strong>10</strong>, CXXVII (<strong>2003</strong>), 475-482<br />
Grum, Đ., 2002: Godišnji pregled broja požara za<br />
2001. godinu i usporedba s 2000. godinom, Vatrogasni<br />
vjesnik 1, 4-5.<br />
Matić, S., 1992: Šumsko sjemenarstvo. U: Rauš, Đ.<br />
(ur.), Sume u Hrvatskoj, Šumarski fakultet, Hrvatske<br />
šume, 97-99.<br />
Nodilo, J., <strong>2003</strong>: "Požari otvorenog prostora otoka i<br />
priobalja - slučajnost ili logičan slijed događanja".<br />
Šumarski list, 127 (3-4): 171-176.<br />
Rauš,Đ., S. Matić, 1994: Šume mediteranskog područja.<br />
Silvae Nostrae Croatiae. Ministarstvo<br />
poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske,<br />
Javno poduzeće "Hrvatske šume" i Šumarski fakultet<br />
Zagreb, 239-245.<br />
Španjol,Ž., 1996: Prilog poznavanju šumskih požara<br />
u sastojinama alepskog bora (Pinus halepensis<br />
Mili.). U: Mayer, B., Unapređenje proizvodnje<br />
biomase šumskih ekosustava, Šumarski fakultet<br />
Sveučilišta u Zagrebu, Šumarski Institut<br />
Jastrebarsko, 391—412.<br />
Vaj da, Z., 1974: Nauka o zaštiti šuma, Školska knjiga,<br />
Zagreb, 355-425.<br />
Vid ako vi ć, M., 1986: Jugoslavenski krš. Šume i<br />
prerada drveta Jugoslavije, 64-69.<br />
Vučetić, M.,T. Dimitrov, 2000: Vremenske prilike<br />
i šumski požari u priobalju Republike Hrvatske<br />
u 1999. godini. Šumarski list, 124 (9-<strong>10</strong>):<br />
549-560.<br />
Vučetić, M., 2001: Vremenske prilike i šumski požari<br />
na hrvatskom priobalju tijekom 2000. Šumarski<br />
list, 125 (7-8): 367-377.<br />
Vukelić, J., Đ. Rauš, 1998: Šumarska fitocenologija<br />
i šumske zajednice u Hrvatskoj. Šumarski fakultet<br />
Sveučilišta u Zagrebu, 91-93.<br />
Vuleta, E., 2001: Šumski požari u Republici Hrvatskoj<br />
u razdoblju od 1996. do 2000. godine. Diplomski<br />
rad. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,<br />
1-35.<br />
*** Zakon o šumama ("Narodne novine", broj 52/90 -<br />
pročišćeni tekst 5/91, 9/91, 61/91, 26/93, 76/93,<br />
29/94, 76/99, 8/00 i 13/02).<br />
*** Zakon o zaštiti od požara ("Narodne novine", broj<br />
58/93).<br />
*** Pravilnik o zaštiti šuma od požara ("Narodne novine",<br />
broj 26/03).<br />
*** Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite<br />
od požara od interesa za Republiku Hrvatsku<br />
u <strong>2003</strong>. godini ("Narodne novine", broj<br />
37/03).<br />
SUMMARY: Forests of the Croatian part of Mediterranean are divided<br />
into Eumediterranean and sub-Mediterranean zone and cover the area of 870<br />
000 ha. During the centuries they have been destroyed by fires which resulted<br />
in unfavourable edaphic, hydrological, temperature and other ecological<br />
conditions. Together with forest destruction, the soil is destroyed, too, so the<br />
succession, i.e. the forest regeneration lasts extremely long and requires hard<br />
work. The problems of fire in forests and forest land are particularly actual in<br />
the Republic of Croatia since the 80-ies of the 20th century when most forest<br />
areas were burnt in the Mediterranean part of our coast. The significant factor<br />
of destruction of forest fires in Zadar, Šibenik, Split and Dubrovnik were<br />
war activities during the Patriotic War (1991-1995).<br />
On the average, about 4 000 ha of forests burn in Croatia every year. In<br />
almost 90 % of cases, open space fires are caused by a human factor, either by<br />
burning weeds on the agricultural areas, throwing butts, burning illegal<br />
waste dumps, etc.<br />
According to the Law on fire prevention ("Official Gazette", no. 58/93),<br />
the Government of the Republic of Croatia brings the Programme of activities<br />
in carrying out special fire prevention measures of interest for the Republic of<br />
Croatia. The Programme determines performers and carriers of certain<br />
tasks, which are: the Ministry of the Interior, the Ministry of Agriculture and<br />
Forestry, the State Inspectorate, Meteorological and Hydrological Service,<br />
"Hrvatske šume" d.o.o. (Croatian Forests) Zagreb, Croatian Fire-fighting<br />
Association, representative body of counties, towns, i.e. communes.<br />
481
J. Margalctić, M. Margalctić: POŽARI U ŠUMI 1 NA ŠUMSKOM ZEMLJIŠTU KAO ČIMBENICI ... Šumarski list br. 9 <strong>10</strong>, CXXVI1 (<strong>2003</strong>), 475-482<br />
In the period from 2000 to 2002 there were 1 178 fires in forests and forest<br />
lands, in which the vegetation was burnt on the total area of 89 128 ha, out of<br />
which 942 fires were on the Karst area.<br />
Out of the total number (7 797) of open space fires in 2000, 703 fires were<br />
forest fires where 68 <strong>10</strong>6 ha was the area affected by fires. Out of the total<br />
area affected by fires of 39 840 ha are areas owned by the state and 28 266 ha<br />
are areas owned by other owners. According to the cause of fires, most of<br />
them were caused by negligence and inattention (543), setting fire on purpose<br />
(40) and thunder (16).<br />
During 2001 in the period from 1 January to 31 December, the total of<br />
4024 open space fires were registered, out of which 299 were forest and forest<br />
land fires in which the area of 16169 ha was affected by fires.<br />
In the Republic of Croatia in 2002, 176 fires whose area was 4 853 ha<br />
started in forests, i.e. forest land. The highest number of fires (128) started on<br />
the agricultural lands and private forests and 48 fires started on the areas<br />
owned by the state. The majority of fires were ground fires (137).<br />
"Hrvatske šume " d. o. o. Zagreb, which through Branches of Forest Administration<br />
manage state forests, have the most significant role in fire-prevention.<br />
Previous experience shows that by a good organisation on the field, the<br />
fire can be prevented in such a way that there are no catastrophic consequences.<br />
The Regulation on Fire Prevention will certainly contribute to prevention<br />
of fire consequences in early detection, reporting and early fire extinguishing.<br />
Key words: forests, forest lands, fire, Programme of activities, preventive<br />
protection measures.<br />
482
STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS<br />
UDK 630* 904<br />
Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>, CXXVII (<strong>2003</strong>), 483-500<br />
NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/<strong>2003</strong>. GODINE<br />
GERMAN FORESTRY IN 2002/<strong>2003</strong><br />
Rudolf SABADI*<br />
SAŽETAK: Šumarstvo u Njemačkoj na 30 % teritorija ispunjava važne zadaće<br />
osiguranja prirodnih uvjeta života, potrajnu proizvodnju drvne sirovine<br />
i razvoj krajobraznog prostora. Središnji cilj šumarske politike savezne države<br />
i pokrajina je održanje i poboljšanje sposobnosti šuma, da na trajan i najbolji<br />
način ispunjavaju bezbroj funkcija. Za to je, na temelju gustoće pučanstva<br />
i strukture njemačkih šuma, u pravilu potrebno plansko gospodarenje šumama.<br />
Najveći dio šumskih površina ispunjava više funkcija istovremeno<br />
(multifukcionalnost), na nekim od površina pojedinačne funkcije imaju prednost<br />
(npr. zaštita prirode, zaštita od erozije i lavina, rekreacija, Ud.).<br />
Proizvodnja drveta za energiju u 2000. godini (Izvor: EurObserv ER) bila<br />
je na području EEZ47,3 milijuna tona ekvivalenta nafte (TEP 1 ). Taje proizvodnja<br />
u prvom redu bila namijenjena termičkoj uporabi (85 %), ali jednako tako i<br />
za proizvodnju električne energije (29,6 TWh 2 ). Drvo kao energent predstavlja<br />
6.3 % proizvodnje primarne energije u EEZ, ali ne pokriva više od 2% ukupne<br />
potrošnje energije. Drvo pak predstavlja glavni energetski obnovljivi izvor, s<br />
udjelom od 54% u svekolikoj potrošnji obnovljivih izvora energije.<br />
Najveći proizvođač energije iz drveta u EEZ je Francuska, potom Švedska,<br />
Finska i Njemačka. Ove četiri zemlje sudjeluju s preko 60 % europske proizvodnje<br />
energije iz drveta. U većem broju europskih zemalja, udio energije iz drva<br />
ima važno mjesto u proizvodnji primarne energije, kao što su Finska (57 %),<br />
Portugal (47 %), Austrija (32 %) i Švedska (27,5 %). Proizvodnja primarne<br />
energije iz drva u stalnom je porastu. Od 1999. do 2000. godine porasla je za 1<br />
milijun TEP.<br />
Kao i u drugim industrijski razvijenim zemljama Europe, šumarstvo sudjeluje<br />
u bruto domaćem proizvodu ispod 1 %. Industrija drva (uključivo celulozu<br />
i papir) kreće se s udjelom BDP od 2-3,9 %. Valja međutim naglasiti da<br />
je Njemačka najjači europski proizvođač strojeva i opreme za šumarstvo i<br />
preradu drva, višestruko premašujući značajnu zemlju proizvođača i izvoznika<br />
opreme za preradu drva Italiju.<br />
Unatoč naoko niskom udjelu u BDP, Njemačka raspolaže vrlo pomno uređenim<br />
i njegovanim šumama i odgovarajućom industrijom za preradu drva.<br />
Vlasti u Njemačkoj i njemački puk svjesni su koristi od šuma, uslijed čega<br />
dobro obrazloženi i vrlo stručno izrađeni planovi gospodarenja šumama, u<br />
raspravama u Bundestag-u, prolaze bez većih teškoća. Tomu doprinose dakako<br />
vrlo strogi, selektivni i visokostručni standardi šumarskog osoblja zaposlenog<br />
u upravljanju šumama.<br />
* Red. sveuč. prof, u m., dr. se, dipl. ing. šum., dipl oec, Zagreb, Račkoga 12<br />
1<br />
TOE Ton-oil-equivalent; Tonnes equivalent petrole - TEP; (Ekvivalent mazuta u tonama)<br />
2<br />
TWh tera Wat sati, tera = IO' 2 1 bilijun
R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/<strong>2003</strong>. GODINE Šumarski list br. 9 <strong>10</strong>, CXXVII (<strong>2003</strong>), 483-500<br />
Unatoč štedljivom poslovanju utršci od prodaje drva i ostalih tržištem definiranih<br />
roba i usluga ne pokrivaju troškove gospodarenja šumama, gdje<br />
valja u njihovu održivu potrajnost ulagati velika sredstva iz proračuna, što<br />
njemačka država redovito čini, čuvajući na taj način atraktivnost šumoposjeda<br />
u kojeg brojni vlasnici, pojedinci i korporacije te država, kontinuirano investiraju.<br />
Ovakva politika jamči tržišnu podršku potrajnosti gospodarenja<br />
šumskim bogatstvom.<br />
Klj u čn e r iječi: Stanje njemačkog šumarstva — Prirodni uvjeti življenja<br />
- Potrajna proizvodnja sirovina i općekorisnih usluga šuma - Drvo kao<br />
emergent - Javno podsticanje šumarstva<br />
Šumarstvo u Njemačkoj drugi je korisnik zemljišnih<br />
površina, potrajno proizvodeći važnu sirovinu -<br />
drvo. Pored toga, šume ispunjavaju za društvo važne<br />
zaštitne i rekreativne funkcije. "Hrvatske šume" su<br />
1996. godine objavile knjigu autora ovog prikaza pod<br />
naslovom: "Šumarstvo i drvna privreda SR Njemačke",<br />
u Šumarskom listu broj CXXIV, No. 7-8 (pp.<br />
385-411) (2000), članak "Postignuća njemačkog šumarstva<br />
i njihova ekonometrijska analiza" gdje je prikazana<br />
povijest njemačkog šumarstva i suvremena kretanja<br />
vrednovana stohastičkim, ekonometrijskim modelom,<br />
iz kojega proizlazi da je suvremeno njemačko<br />
šumarstvo dugi niz godina vodilo dobru šumarsku politiku.<br />
Osim zanemarujućih pogrešaka u izvođenju poticaja<br />
i uslijed sporadičnih pojava monopolnih i oligopolnih<br />
struktura, njemačka demokratska praksa pokazala<br />
se zrelom, i nije potpala pod utjecaje interesnih<br />
lobby-a od strane velikih i malih šumoposjednika.<br />
Ovaj rad trebao bi pokazati u kojem je stanju njemačko<br />
šumarstvo na prijelazu u 21. stoljeće i kakve se<br />
tendencije naziru u kretanjima u budućnosti.<br />
Rijetko koja europska zemlja među članicama EU<br />
ima tako respektabilan sustav u kojemu ponuda i potražnja<br />
vrlo slobodno djeluju ka optimumu. To je privreda<br />
u kojoj makrockonmske kategorije u odnosima međusobno<br />
teže ravnoteži. Socijalna skrb u SR Njemačkoj<br />
predstavlja datu veličinu, tako da se makroekonomske<br />
skupine međusobno optimiziraju uz data ograničenja<br />
socijalne i inih nacionalno bitnih skrbi. U takvim skupinama<br />
nalazi se i šumarstvo, odnosno onaj njegov dio<br />
čija se vrijednost za sada još ne može ponašati tržišno,<br />
a to su usluge zaštitnih, krajobraznih, rekreativnih i<br />
inih funkcija šuma, sve dok jednom ne dođe i na tom<br />
području do cijena koje će biti kao sve robno-uslužne<br />
kategorije, a što se može već lako naslutiti. 1 Velik dio<br />
općekorisnih usluga koje cijeloj zemlji pružaju šume,<br />
imaju, naime, značajnu i izračunljivu vrijednost, kao<br />
UVOD - Preface<br />
što su npr. zaštita tla od erozije, od poplava, utjecaj zaštitnih<br />
funkcija šume na poljoprivrednu proizvodnju<br />
itd. Iz takvih izračuna moguće je izvesti približno točnu<br />
predodžbu o mogućnostima zapošljavanja neposredno<br />
i izvedeno, koja je moguće djelomično ili isključivo<br />
pripisati šumi i njezinu postojanju.<br />
Pri procjenama vrijednosti šuma, ne još tako davno,<br />
računalo se na temelju potrajnog gospodarenja s beskonačnom<br />
rentom takvih redovitih godišnjih prihoda,<br />
koji bi se uz izvjesnu kamatnu stopu kapitalizirali na<br />
jedan dan. Takvim sustavom nije više uopće moguće<br />
računati vrijednost šuma, pa makar se radilo i o tržišnoj<br />
vrijednosti, dakle onoj gdje se uzimaju vrijednosti utrživih<br />
dobara i usluga (drvo, drveni ugljen, plodovi, listinac,<br />
sjeme, stelja, itd.). Općekorisne funkcije šuma,<br />
bez obzira što usluge tih funkcija nisu utržive i mjerljive<br />
su samo posredno, u odnosu na vrijednost drva i ostalih<br />
utrživih proizvoda šume, rastu iz dana u dan. 4 Pri<br />
takvom vrednovanju moguće je čak pretpostaviti da će<br />
vrijednost općekorisnih funkcija rasti do limita određenog<br />
totalnim kapacitetom proizvodnje tih usluga iz općekorisnih<br />
funkcija, imanentnih konkretnoj šumi. U<br />
takvom slučaju moguće je govoriti o povećanju tog kapaciteta<br />
samo uz uvjet investicija u uzgajanje šuma, da<br />
bi se one na konkretnom staništu, sa sadržajem autoktonih<br />
vrsta u optimalnoj biološkoj mješavini, dovele u<br />
optimum. Kako su svi čimbenici ovakvog procesa promjenjivi,<br />
vjerojatno je da se može pri traženju optimuma<br />
ustvrditi da se funkcije biti ponude općekorisnih<br />
usluga, te funkcije tražnje za njima, neprekidno mijenjaju,<br />
i daje potrebno i moguće nastojati pri kvantifikaciji<br />
tog potencijala doći do nekakve srednje vrijednosti<br />
i veličine prihvatljivih devijacija.<br />
Autoru ovoga rada nije poznato da li su njemački<br />
šumarnici obavljali slična ekonometrijska istraživanja,<br />
ali pojednostavljena kontrola i verifikacija rezultata u<br />
razvoju šumarstva upućuju daje njemačka konkretna<br />
Doprinosi koje obveznici poreza daju za pokrića gubitaka gospodarenja šumama u Bundesratu (uz pomna stručna obrazloženja) relativno<br />
glatko prolaze kod poslanika svih stranaka, koji su itekako osjetljivi na posljedice koje to može imati na njihovo biračko tijelo.<br />
Vidi: Sabadi, R., Vuletić, D., Gračan, J. (ed), 2002, Mediterranean Forests and People: The Total Value (Croatia), Padua University Press<br />
Contagra, Solsona & Padua. U tom radu prikazano je daje ukupna vrijednost hrvatskih šuma više od dvadesetostruke vrijednosti kapitaliziranog<br />
tijeka prihoda drva i ostalih robnih i uslužnih prihoda.<br />
484
R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/<strong>2003</strong>. GODINE Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>, CXXVI1 (<strong>2003</strong>), 483-500<br />
šumarska politika rezultat dobro odabranih makroekonomskih<br />
parametara, te daje njihova međusobna veza<br />
vrlo signifikantna.<br />
U stalnim gospodarskim zbivanjima, kao prateća<br />
pojava dolaze strukturne prilagodbe. Njemački ekonomisti<br />
imaju ogromno praktično iskustvo, uz visokoznanstvene<br />
aplikativne metode izradili su generalni<br />
model optimizacije narodnog gospodarstva uz ciljana<br />
ograničenja. Pri tomu nisu nikada, čak ni u vrijeme<br />
rata, potpali pod utjecaj ideja centralizacije. Imponira<br />
kako su u svojoj orijentaciji narodnog gospodarstva<br />
shvatili da sve gospodarske odluke ovise o pomnom<br />
znanju vremena i mjesta, i da gospodarske probleme<br />
nije moguće rješavati na način da se oni prvo upućuju u<br />
neko središte gdje bi trebalo donositi odluke, a iste zatim<br />
slale na posebna mjesta za izvršenje. Donošenje<br />
odluka na licu mjesta samo po sebi jamči djelotvornu<br />
uporabu znanja o gospodarstvu. Oni koji se nalaze na<br />
mjestima gdje se donose odluke, poznaju vanjsku i<br />
unutarnju sferu gospodarske stvarnosti, ali isto tako<br />
raspolažu i informacijama o općim uvjetima poslovanja,<br />
tehnološkim promjenama i ostalim endogenim i<br />
egzogenim utjecajnim čimbenicima. U takvim prilikama<br />
tržište igra nezamjenjivu ulogu kao mehanizam za<br />
transmisiju znanja najudaljenijih promjena osobama,<br />
koje na licu mjesta, bez zadrške i bez krivih premisa,<br />
donose poslovne odluke.<br />
Tijekom II. svjetskog rata i na kraju, vladalo je<br />
među ekonomistima opće uvjerenje da europske i izvaneuropske<br />
zemlje izašavši iz rata bez, ili s vrlo oskudnim<br />
sredstvima, nikada više neće biti u stanju riješiti<br />
se svemoći američkog kapitala, i da će do u beskonačnost<br />
trpjeti od nedostatka američke valute. Njemačka<br />
je prije II. svjetskog rata svjetskom tržištu isporučivala<br />
proizvode visoke kakvoće, dok je Japan u to vrijeme<br />
nudio svijetu masovne i jeftine proizvode. Te dvije<br />
države, izgubivši rat, prvo su ga dobili jer su imale<br />
vrijednu, obrazovanu i kvalificiranu te gladnu radnu<br />
snagu, a gospodarski su sustav podredili naprijed iznijetim<br />
načelima. 5 Drugo, Njemačka i Japan odlučno su<br />
krenuli putem usredotočenja na proizvodnju visoke kakvoće.<br />
Njemačka je nastavila putem kojega je započela<br />
još u drugoj polovici 19. stoljeća, dok je Japan takvu<br />
orijentaciju usvojio nakon II. svjetskog rata. EU je dijete<br />
američkog gospodarskog i iz njega nužno rezultirajućeg<br />
političkog ekspanzionizma, kako bi stvorilo<br />
jedno novo razvijeno tržište sa 0,4 milijarde stanovnika,<br />
na kojemu će visokoproduktivna američka privreda<br />
ostvariti dominaciju. Za sada izgleda da Amerikanci<br />
potcjenjuju njemačku vitalnost koja je izgubila na bojnom<br />
polju dva rata, ali ih je oba ekonomski dobila. Isto<br />
tako, iako to itekako osjećaju, na sceni je Japan, sve<br />
dok se ubrzo ne isčahuri novi div neslućenih mogućnosti<br />
- Kina. Nastupom Kine nakon što ona savlada domaću<br />
oskudicu i nedostatak investicijskih sredstava,<br />
mijenjat će se pravila igre koja Amerikanci naguravaju<br />
cijelom svijetu već čitavo stoljeće. U svakom slučaju,<br />
21. stoljeće bit će puno potresa, rađanja novih divova<br />
(Kina, Rusija) i nestajat će dojučerašnjih jurastičkih dinosaurusa<br />
kao što su Engleska, a dijelom i Francuska.<br />
Njemačka je jedina zemlja u tranziciji koja je krizu<br />
gotovo već prošla bez većih potresa, bez nekontrolirane<br />
korupcije i bezvlađa kao u drugim zemljama. Gotovo<br />
17 milijuna istočnih Nijemaca u nekoliko godina<br />
postalo je ili ubrzano postaju ponovo Nijemci u pravom<br />
smislu riječi.<br />
Njemačka je i nadalje najproduktivnija zemlja Europske<br />
zajednice, to će najvjerojatnije i ostati, pa opasnost<br />
po koherenciju EZ-a postoji samo utoliko, što će<br />
najvjerojatnije sve druge zemlje članice, neke više,<br />
neke manje, naručivati poduže vrijeme vagone za<br />
transport svojeg monetarnog zlata u Frankfurtu/M.<br />
1. OKOLIŠNI ASPEKTI POLJOPRIVREDNE I ŠUMARSKE DJELATNOSTI<br />
Enviromental aspects of forestry<br />
Poljoprivreda i šumarstvo stoje u uskoj vezi s biološkim<br />
tijekom u prirodnom bitku, tj. oni su usko međusobno<br />
povezani s mnoštvom životnih oblika, kao i s<br />
neživim okolišem. Uz uvjete tala, stanja autoktonih<br />
vrsta, klimatskih uvjeta i povijesnog korištenja, koji su<br />
ostavili trag na poljoprivredno i šumsko zemljište u<br />
prošlosti, oni utječu na aktualne oblike i intenzitet korištenja<br />
zaštitnih dobara okoliša: biološku raznolikost,<br />
vodu, tlo, zrak i klimu. Zbog tih uskih veza sa spomenutim<br />
zaštitnim dobrima, potrebno je i dalje poboljšavati<br />
aktualno stanje okoliša i smanjivati postojeća opterećenja.<br />
Time bi se omogućila regeneracija resursa<br />
od opterećenja nastalih u prošlosti.<br />
Velik dio aktualne biološke raznolikosti u srednjoj<br />
Europi nastao je potiskivanjem šume i stvaranja kultiviranog<br />
zemljišta korištenim za poljodjelstvo. Iz toga<br />
su povezane mnoge vrste korištenih ekosustava. Nužno<br />
je stoga stvarati poljodjelske proizvodne sustave na<br />
način da oni pridonose održanju biološke raznolikosti.<br />
Bitni čimbenici koji pridonose gubitku biološke razno-<br />
Takav gospodarski sustav znanstveno je prvo obradio austrijski ekonomist Friedrich August von Hayek (1899-1991), iza koje je slijedila<br />
plejada angloameričkih suvremenih ekonomista, koji su svijet shvatili tako da su odstupali od laissez-faire gospodarstva, pronalazeći<br />
instrumente da gospodarski razvoj usmjeravaju u željenom smjeru, izbjegavajući pogreške koje mogu nastati i nastaju centralističkim<br />
vođenjem nacionalnih privreda.<br />
485
R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/<strong>2003</strong>. GODINE Šumarski list hr. 9-<strong>10</strong>. CXXV1I (<strong>2003</strong>), 483-500<br />
likosti u poljodjelskim ekosustavima su promjene u<br />
korištenju (intenziviranje i zaoravanje ekstenzivnih<br />
pašnjaka, gusti slijed plodoreda), uklanjanje strukturnih<br />
počela (živice, grmlje, obrasli nagibi), mjere odvodnje,<br />
zalijevanje, kao i zaštita bilja. Osnovna potreba<br />
je poljodjelsku i šumarsku proizvodnju voditi tako,<br />
da bude odgovarajuća staništu i klimatskim prilikama,<br />
i da resursima koji stoje na raspolaganju ne škode ili da<br />
ih se ne smanjuje. Na taj način ekstenzivna poljoprivreda<br />
omogućava održanje poluprirodnog habitata,<br />
koji je povezan uz oblik poljoprivrednog oblika korištenja<br />
zemlljišta. Međutim i intenzivno gospodarena<br />
područja mogu kroz bezbroj mjera u gospodarenju poboljšavati<br />
velik broj bioloških oblika. Ekološka uporaba<br />
zemljišta pri tom dobija posebno značenje.<br />
Površinske i podzemne vode uslijed unošenja tvari<br />
temeljenih na dušiku i fosforu su opterećene, tako da<br />
npr. u tekuće vode oko dvije trećine unešenih fosfata<br />
dolazi s poljoprivrednih površina, jednako kao što kod<br />
dušika pretežiti dio difuznog unosa dolazi iz poljoprivrede.<br />
Rizik unosa hranjivih tvari pod utjecajem je prirodnih<br />
čimbenika, kao što su količina oborina i njihova<br />
distribucija, te svojstva tala. Kroz previše unosa gnojiva<br />
i nepažljivog gnojenja, u određeno vrijeme, dolazi<br />
do pogoršanja tla.<br />
Tla su temelj poljodjelske i šumske proizvodnje. Politika<br />
Savezne vlade stoga je strogo i znalački usmjerena<br />
na sprječavanje unosa štetnih tvari koje mogu degradirati<br />
tla. U tom pogledu naglašena je briga njemačkih vlasti<br />
na održanje potrajnosti i djelotvornosti zaštite tala.<br />
Mjere zaštite bilja mogu biti izvorom opasnosti za<br />
okoliš. U Njemačkoj se stoga dozvolama i drugim<br />
mjerama sprječava uporaba zaštitnih sredstava koja<br />
mogu uzrokovati štete okolišu.<br />
Pri uporabi vode za navodnjavanje u poljodjelstvu i<br />
iz toga rezultirajućem smanjenju razine podzemne<br />
vode, koje u nekim zemljama svijeta mogu uzrokovati<br />
oskudicu, u Njemačkoj jedva da to dolazi do izražaja.<br />
Štaviše, na zemljištu korištenom za poljodjelstvo, nasuprot<br />
šumskom zemljištu, pokazalo se da je mjestimično<br />
obnova vodene razine zemljišta korištenog za<br />
poljodjelstvo čak brža.<br />
Poljoprivreda i šumarstvo su kao gotovo nijedno<br />
drugo gospodarsko područje, usmjereni na stabilnu klimu.<br />
Bilje i biljne zajednice samo se i polako mogu prilagođivati<br />
na promijenjene klimatske uvjete. Promjena<br />
klime, prateće nevrijeme i ekstremi kao što su npr. poplave<br />
2002. godine, na velikim površinama škode poljoprivrednim<br />
kulturama. Poljodjelstvo sudjeluje također<br />
pri emisiji metana (CH 4 ) i dušičnog dioksida (N 2 0),<br />
štaviše, u značajnim količinama kod ostalih sektora ne<br />
sudjeluje toliko u ukupnoj emisiji svih ostalih klimatskih<br />
plinova. Poljoprivreda postupcima potrajnosti u<br />
proizvodnji može pridonijeti smanjenju emisije meta-<br />
na i ugljičnog dioksida. Istovremeno poljodjelstvo<br />
može proizvodnjom uzgajanih sirovina i s tim povezanom<br />
substitucijom pridonijeti redukciji emisije plinova<br />
koji proizvode učinak staklenika.<br />
Jednaku pozornost u njemačkom gospodarstvu daje<br />
se korištenju drva kao energenta. Čitavim nizom podsticajnih<br />
mjera uvodi se drvo kao gorivo u većim postrojenjima<br />
za grijanje i racionalnoj konstrukciji<br />
ložišta i sagorijevanja, kako bi se smanjili neželjeni<br />
gubitak topline.<br />
Izvori koje je moguće uporabiti kao drvo za energiju<br />
može biti klasificirano u dvije kategorije, prva, netrgovački<br />
poluproizvod proistekao iz šumskouzgojnih<br />
radova, i druga, prilikom sječe glavnog prihoda (granjevina<br />
i kiće) i drvo malene trgovačke prodajne vrijednosti<br />
kojemu drvo za energiju daje dodatnu vrijednost<br />
(oblice, iverje od cijepanja, sječenice).<br />
U cijelom lancu prerade drva isto tako nastaju nusproizvodi,<br />
osim u šumarstvu, tako i prilikom korištenja<br />
drvom obraslih površina (drvoredi, parkovi, itd.), tako<br />
i u industriji, pri primarnoj preradi u pilanama, u drugoj<br />
transformaciji (stolarstvo, tesarstvo, tokarenje<br />
itd.), te korištenje odbačenog, starog drveta<br />
(uporabljene palete npr.) koje je moguće uporabiti kao<br />
gorivo.<br />
Gorivo drvo dolazi u velikom broju oblika (panjevi,<br />
okorci, kora, iverje, briketi, granule, piljevina, drvno<br />
brašno, itd). Općenito vrijedi pravilo da je cijena gorivom<br />
drvu veća stoje ono standardnije izrađeno i suhlje.<br />
Površine šuma koje pokrivaju europske zemlje<br />
imaju globalni trend porasta. U većini europskih<br />
zemalja proširenje šumskih površina ostvaruje se<br />
zauzimanjem napuštenih površina poljoprivrede. Sječa<br />
drva znatno je manja od godišnjeg prirasta. U prosjeku,<br />
u Europi se tek oko Vi godišnjeg prirasta siječe.<br />
Stanje je, dakako, različito u pojedinim zemljama, ali<br />
općenito uzevši, potencijal je vrlo velik. Dobar dio<br />
toga potencijala moguće je mobilizirati za korištenje<br />
drva kao energenta.<br />
Unatoč svemu, vrlo teško je i osjetljivo vrednovanje<br />
ovih drvnih energetskih izvora, budući da su tu u<br />
igri: vrsta šuma, uzgojni oblici, raspored drvne industrije,<br />
postojeća tražnja za različitim podproizvodima.<br />
Proizvodnja drveta za energiju u 2000. godini (Izvor:<br />
EurObserv'ER) bila je na području EEZ 47,3 milijuna<br />
tona ekvivalenta nafte (TEP 6 ). Ta proizvodnja je u<br />
prvom redu bila namijenjena termičkoj uporabi (85 %),<br />
ali jednako tako i za proizvodnju električne energije<br />
(29,6 TWh 7 )- Drvo kao energent predstavlja 6,3 % proizvodnje<br />
primarne energije u EEZ, ali ne pokriva više<br />
6 TOE Ton-oil-equivalent ; Tonnes equivalent petrole - TEP;<br />
(Ekvivalent mazuta u tonama)<br />
7<br />
Twh tera Wat sati, tera = IO 12 1 bilijun<br />
486
R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/<strong>2003</strong>. GODINE Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>, CXXV1I (<strong>2003</strong>), 483-500<br />
od 2 % ukupne potrošnje energije. Drvo pak predstavlja<br />
glavni energetski obnovljivi izvor, s udjelom od 54 % u<br />
svekolikoj potrošnji obnovljivih izvora energije.<br />
Najveći proizvođač energije iz drveta u EEZ je Francuska,<br />
potom Švedska, Finska i Njemačka. Ove četiri<br />
zemlje sudjeluju sa preko 60 % europske proizvodnje<br />
energije iz drveta. U većem broju europskih zemalja,<br />
udio energije iz drva ima važno mjesto u proizvodnji<br />
primarne energije kao što su Finska (57 %), Portugal (47<br />
%), Austrija (32 %) i Švedska (27,5 %). Proizvodnja<br />
primarne energije iz drva u stalnom je porastu, od 1999.<br />
na 2000. godinu porasla je za 1 milijun TEP.<br />
EZ stavlja drvo kao energent medu prve u planu opskrbe<br />
energijom u budućnosti, zbog povećanja svoje ne-<br />
487
R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/<strong>2003</strong>. GOOINK Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>, CXXVII (<strong>2003</strong>), 483-500<br />
zavisnosti o energiji, na putu razvoja potrajnog gospodarenja<br />
šumskim bogatstvima. EZ ima za cilj da 20<strong>10</strong>.<br />
godine pokrije 12 % interne potrošnje energijom iz obnovljivih<br />
izvora. Predviđena snaga za zagrijavanje drvom<br />
kao energentom trebala bi biti <strong>10</strong> 000 MWh", što<br />
predstavlja povećanje proizvodnje za 4,5 MTEP 9 (stoje<br />
nešto ispod <strong>10</strong> %). Ova procjena odgovara otprilike grijanju<br />
jednog milijuna stanova grijanih drvom individualnim<br />
pećima, zajedničkim grijanjem i urbanim toplanama.<br />
Napori razvoja usmjereni su u prvom redu na zajednička<br />
zagrijavanja i mreže toplana, zahvaljujući napretku<br />
izgradnje prilagođenih uređaja kakvi već rade u<br />
Austriji, Danskoj, Finskoj i Švedskoj. Potencijal razvoja<br />
automatskog grijanja i toplana na drvo smješta se u prvom<br />
redu u urbanim zonama, udaljenim od mreže distribucije<br />
topline i prirodnog plina. Napori razvoja pridonose<br />
malo individualnom zagrijavanju, budući da su već<br />
oko 85 % stambenih jedinica u EZ već zagrijavani individualno.<br />
Modernizacija tehnologija trebala bi pridonijeti<br />
vrijednom napretku i uštedama.<br />
2. STRUKTURA UPORABE ZEMLJIŠTA Structure of land use<br />
Ujedinjenjem do kojeg je došlo padom Berlinskog<br />
zida 9. studenog 1989. godine, S.R. Njemačka ima površinu<br />
35,7 milijuna ha. U 2001. godini, prema popisu<br />
za 31. 12. 2000., poljodjelska površina zauzimala je<br />
53,5 % (19,1 milijun ha), prvo mjesto kao i prije, koristeći<br />
preko Vi površine Savezne države. Sa 29,5 %<br />
(<strong>10</strong>,5 milijuna ha), gotovo jedna trećina ukupne površine<br />
SR Njemačke otpada na šume. Za naseobine i prometnice<br />
korišteno je 12,3 % (4,4 milijuna ha), 2,3 %<br />
(0,8 milijuna ha) zauzimaju površine unutarnjih voda,<br />
dok su 2,4 % površine ostale namjene.<br />
Iz popisa ukupnog korištenja zemljišta cjelokupne<br />
savezne države 1993., 1997., i 2001. moguće je uočiti<br />
trend kretanja uporabe zemljišta. Poljodjelsko zemljište<br />
je između 1993. i 2001. smanjeno za oko 4<strong>10</strong>.000 ha<br />
ili 2,1 %. Udio šumskog zemljišta je u posljednjem desetljeću<br />
lagano porastao. Najveći porast uporabe zabilježen<br />
je u površinama za naselja i prometnice, s<br />
360.000 ha (tj. 9,0%).<br />
Tablica 2. Struktura posjedovnih jedinica 12 sa šumom u SR Njemačkoj 1998. g.<br />
Table 2 The structure of properties with forest in Germany in 1998<br />
Posjedi s općekorištenim poljodjelskim zemljištem<br />
veličine 2 ha i više u 2001.godini raspolagali su sa 17,1<br />
milijuna ha poljodjelskog zemljišta. Od toga je 11,8<br />
milijuna ha (69,3 %) otpadalo na oranice, a 5,0 milijuna<br />
ha (29,4 %) trajno korištene površine, dok se preostalih<br />
1,3 % za poljodjelstvo rabljenih površina koristilo<br />
za trajne nasade i vrtne kulture. Devedesetih godina,<br />
sve do najnovijeg vremena, relativan udio oranica<br />
za poljodjelstvo lagano raste.<br />
Šume i šumsko zemljište zauzimaju <strong>10</strong>,7 milijuna<br />
ha (1998), ili za otprilike oko 2<strong>10</strong>.000 ha više nego danom<br />
ujedinjenja prije <strong>10</strong> godina. Na šumske površine<br />
otpada oko 30% cjelokupnog teritorija.<br />
34 % šumskih površina su u državnom šumoposjedu,<br />
20 % u posjedu društava i udruga, a 46 % je u privatnom<br />
šumoposjedu. Kod privatnog šumskog posjeda<br />
valja uvažiti da su mu pridodane šumske površine ranijeg<br />
Fiducijarnog ureda (Treuhandanstalt), koji je od 1.<br />
siječnja 1995. postao Savezni ured za rješavanje posebnih<br />
zadaća proizlazećih iz ponovnog ujedinjenja<br />
Njemačke (Bundesanstalt fur Vereinigungsbedingte<br />
Sonderaufgaben, BVS) koje služi za odštetu ili rješavanje<br />
još neriješenih restitucijskih zahtjeva. Vrste drveća<br />
kao smreka, jela i duglazija, dolaze u Njemačkoj na<br />
oko 35 % površina, bor i ariš na 31 %, hrast na 9 %, a<br />
bukva i ostale listače na 25 %.'"<br />
Oko 9,5 milijuna ha šuma u Njemačkoj", u 1998.<br />
godini sastojalo se od 434.000 statistički obuhvaćenih<br />
posjedovnih jedinica gospodarenih po poljoprivrednim<br />
Vrsta gospodarstva<br />
Poljoprivredna gospodarstva<br />
Šumska gospodarstva<br />
Ukupno - Total<br />
Broj posjedovnih jedinica<br />
Number of proprietorship units<br />
277 224<br />
156 404<br />
433 628<br />
Šumska površina posjedovnih jedinica<br />
Number of proprietorship units<br />
<strong>10</strong>00 ha % gospodarene<br />
površine<br />
% of managed<br />
Ha per<br />
area<br />
proprietorship<br />
16<br />
5,4<br />
84<br />
51,1<br />
<strong>10</strong>0<br />
21,9<br />
1 509,5<br />
8 000,0<br />
9 509,5<br />
Ha po posjedovnoj<br />
jedinici<br />
unit<br />
Izvor - Source: Agrarbericht der Bundesregierung J999., BMELF, Bonn, 1999<br />
488<br />
Bundeswaldinventur 1987<br />
Površine koje su obuhvaćene statistički<br />
Šumskoposjedovnc jedinice s >1 ha šuma
R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/<strong>2003</strong>. GODINE Šumarski list br. 9 <strong>10</strong>, CXXVII (<strong>2003</strong>). 4X3-500<br />
i šumarskim gospodarstvima. Pretežit dio posjeda sa<br />
šumom (oko 64 %) otpada na poljoprivredna gospodarstva.<br />
Ta gospodarstva gospodare s oko 1,5 milijuna<br />
ha, tj. s oko 16 % statistički obuhvaćenih šumskih površina.<br />
156.000 šumskih posjedovnih jedinica gospodare<br />
s 8,0 milijuna ha šuma (84 %), kako to pokazuje<br />
tablica 1.<br />
Njemačka je zemlja koja već dugi niz godina iz značajnih<br />
sredstava poreznih obveznika podupire svoje<br />
šumarstvo, kako bi ga održala i poboljšala. Napori da<br />
se ispravi naslijede kameralizma i šume približe prirodi<br />
bliskim sastojinama, pokazuju rezultate na mnogim<br />
mjestima diljem te velike i lijepe zemlje. Počevši od<br />
juga, u Alpama i prialpskom području Bavarske i Baden-<br />
Wurttemberga, protežu se prekrasne gorske šume<br />
pretežito četinjača, a prema sjeveru do Teutoburške<br />
šume gdje je započela povijest Njemačke te dalje na<br />
sjever protežu se uzorno gospodarene šume četinjača,<br />
listača i mješovite šume, stvaraju i prelijepe krajobraze<br />
koji plijene ljepotom. Samo kratak put kroz npr.<br />
Auetaal u Donjoj Saksoniji, a takvih je krajeva bezbroj,<br />
oduzima dah. Da se o npr. Schwarzwaldu i ne govori.<br />
Isto je to slučaj kada se ide od istoka, od Tarandta<br />
u Saksoniji ili pretežitih borovih šuma pjeskovitih terena<br />
Brandenburga, prema zapadu, sve do Porajnja. Posvuda<br />
se prostiru uredno gospodarene visoke šume,<br />
koje sve više postaju prirodi bliske. Unatoč gustoj napučenosti,<br />
pokazalo se da se uz marljivost, poštenje,<br />
znanje i vještinu ova zemlja ne samo prehranjuje, već<br />
izvozi značajne viškove poljoprivrednih i prehrambenih<br />
proizvoda, a unatoč tomu neprekidno povećava površine<br />
pod šumom na račun poljoprivrednog zemljišta<br />
ispod i na graničnoj proizvodnosti. Iako važnost poljoprivrede<br />
i šumarstva u njemačkom gospodarstvu nije<br />
velika na ovom malom segmentu pokazuje se stručan i<br />
zdrav pristup poljoprivredi. U Njemačkoj gotovo da nikomu<br />
ne pada na pamet da raspravlja o nestajanju ma-<br />
lih poljoprivrednih gospodarstava, kojih se broj ustalio,<br />
kada je moguća ekonomična i visoka proizvodnost<br />
kultura na tom istom malom posjedu.<br />
Savezna statistička služba Njemačke općenito obuhvaća<br />
poljodjelske posjede od 2 ha obrađivane<br />
površine na više i šumoposjede preko <strong>10</strong> ha površina<br />
pod šumom. Oko 273 000 tako statistički obuhvaćenih<br />
posjeda gospodarilo je u Njemačkoj u 2002. godini s<br />
oko 8,9 milijuna ha šuma. Pri tom 27.800 šumoposjeda<br />
raspolaže s oko 7,5 milijuna ha šumskih površina. Oko<br />
90 % posjeda sa šumom su poljodjelski posjedi, s<br />
ukupno 1,5 milijuna ha površina pod šumom ili 17 %<br />
šumskih površina. Ogroman broj privatnih šumoposjednika<br />
su poljoprivrednici (njih 277 224) sa šumoposjedima<br />
prosječne veličine 5,4 ha, koji dopunjuje prihod<br />
poljoprivrednika i daje mogućnost sječom zahvatiti u<br />
imutak u trenutku potrebe. Upravo je u Njemačkoj (i u<br />
Austriji također) uočena ta funkcija malog šumoposjeda<br />
s njegovom štedioničkom funkcijom. 11 Time šumoposjed<br />
značajno pridonosi gospodarskoj stabilnosti poljoprivrednih<br />
dobara. Sumoposjed pridonosi također<br />
oblikovanju krajobraza, pri čemu se ispunjujc važna<br />
rekreativno-krajobrazna funkcija. Seoskim šumama<br />
bogata područja iskazuju se dijelom prirodi bliskim<br />
prebornim gospodarenjem šumama kao npr. u Allgau i<br />
u Schwarzwaldu.<br />
Računa se da u Njemačkoj dolazi oko 0,13 ha šuma<br />
po stanovniku. Prosječna drvna zaliha gospodarskih<br />
šuma u Njemačkoj je oko 271 mVha, a neto godišnji<br />
prirast iznosi po ha oko 5,9 m 3 . Valja posebno istaći da<br />
je drvna zaliha njemačkih šuma po ha oko 195 % europskog<br />
prosjeka, dok je neto godišnji prirast 137 %<br />
europskog prosjeka. Uvaživši visoku drvnu zalihu i iz<br />
nje rezultirajući prirast, sječe u Njemačkoj također su<br />
oko 141 % europskog prosjeka. 14<br />
3. TRŽIŠTA DRVA<br />
Slabljenje tržišne konjunkture u 2001. godini, pogodilo<br />
je drvnu i papirnu industriju. Ukupan promet i<br />
broj zaposlenih pao je za oko 5 %. Proizvodnja u gotovo<br />
svim područjima prerade drva pada. Posebno su pogođeni<br />
proizvođači gotovih montažnih i dijelova za<br />
ugradnju iz drva. Lakši pad zabilježen je i u industriji<br />
pokućstva. Prema iskustvima, tržišna nesigurnost uobičajeno<br />
vodi tomu da kupci odustaju od kupnje ili<br />
manje kupuju trajna potrošna dobra. Mnogobrojni drvni<br />
proizvodi rabe se u građevinarstvu. Slabljenje građe-<br />
- Timber markets<br />
vinske konjunkture ima stoga neposredan utjecaj na<br />
preradu drva. Još nisu u potpunosti sagledane posljedice<br />
na građevinsku djelatnost katastrofalnih poplava u<br />
ljetu 2002. Polazi se od toga daje to dovelo, u najmanju<br />
ruku kratkoročno, do oživljavanja građevinske djelatnosti<br />
u regijama pogođenim tom katastrofom.<br />
Na tržištu oblog drva u ŠGG 15 2001. godini osjećali<br />
su se još uvijek posljedice orkana LOTHAR (Božić<br />
1999). Budući da tržišni poremećaji nastali orkanom<br />
nisu uklonjenni u ŠGG 2000. u pokrajinama Baden-<br />
13<br />
14<br />
15<br />
Funkcija štedionice - The function of saving bank<br />
Sve količine prikazane su u m 5 su s korom. Izvor: THE FOREST<br />
FAO Rome, New York 1992<br />
ŠGG = Šumsko gospodarska godina (01.<strong>10</strong>.t-30.09.t+l) (Fortswi:<br />
:SOURCES OF THE TEMPERATE ZONES, UN ECE, Geneva &<br />
haftsjahr)<br />
489
R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/<strong>2003</strong>. GODINE Šumarski list br. 9- <strong>10</strong>, CXXVII (<strong>2003</strong>), 483-500<br />
Wiirttemberg, Bavarskoj, Hessenu, Rajnsko-Falačkoj i<br />
Saarskoj donijeta je odredba da se inače planirane sječe<br />
smrekovine odgode za sljedeću godinu. Za svladavanje<br />
pri transportu oblovine produžene su olakšice uporabe<br />
putova koje bi vrijedile i u 2001. godini. Time bi se postiglo<br />
ujednačenje u količinama između regija, što bi<br />
pomoglo cjenovnom ujednačenju.<br />
Ograničenje sječa smrekovih trupaca i pad cijena<br />
smrekovih sirovina doveli su do pada redovite sječe.<br />
Olujom uvjetovane sječe (izvanredne sječe) bile su u<br />
ŠGG 2001. još uvijek vrlo visoke, tako daje ukupan<br />
rezultat sječa smrekovine bio na visokoj razini od 20<br />
milijuna m 3 . Sječa hrasta i bukve je, međutim, u odnosu<br />
na prethodnu godinu, lagano porasla. Sječa borovine<br />
je pala, tako daje ukupna sječa u cijeloj Njemačkoj<br />
s oko 39,5 milijuna m 3 bila unutar okvira dugoročnih<br />
prosjeka, i nasuprot prošloj godini (oko 49 milijuna<br />
m 3 ) bila je znatno manja.<br />
Početne prodaje vlažno uskladištenog drva posječenog<br />
radi olujnih šteta, kao i oprezna tražnja smrekovine,<br />
dovela je do osjetne suzdržanosti kod sječa u ŠGG<br />
2002. godini. To će se odraziti na poslovne rezultate,<br />
tako da je u ŠGG za računati sa smanjenim sječama.<br />
Sječa drva u ŠGG 2001. ponovo je dostigla obujam<br />
prijašnjih godina, nakon stoje u prethodnoj godini zbog<br />
vjetroloma sječeno iznadprosječno mnogo. Cijena drvu<br />
ponovo se lagano digla, jer je prošle godine zbog<br />
velikog napada drva poslije teških oluja, vidljivo pala.<br />
Proizvodna vrijednost drvne sirovine šumarstva u<br />
Njemačkoj, kao rezultat količine i cijene, bila je u ŠGG<br />
2001. oko 1,6 milijardi Eu i time za oko 24,1 % manja<br />
od one u prethodnoj godini. Nakon odbijanja troškova,<br />
amortizacije i proizvodnih poreza, dobija se oko 1/3<br />
niža neto novostvorena vrijednost (bruto domaći proizvod<br />
- BDP) od 0,7 milijardi Euro.<br />
Za prikaz gospodarskog stanja u privatnom i korporativnom<br />
šumarstvu s preko 200 ha površina pod šumom<br />
u 2001 ŠGG uzeti su knjigovodstveni podaci 333<br />
posjeda iz BM VEL mreže uzoraka. Rezultati za državne<br />
šume temelje se na podacima zemaljskih šumskih uprava.<br />
Rezultati poljodjelskih dobara s manje od 200 ha<br />
šume prikazani su posebno. Stanje prihoda u malom privatnom<br />
šumoposjedu, s kojim se ne gospodari unutar<br />
posjeda koji predstavlja glavninu (poljoprivredna dobra<br />
sa šumom), statistički nije obuhvaćen.<br />
Rezultati pojedinih posjedovnih vrsta ne mogu se u<br />
potpunosti međusobno usporediti. Tako npr. izvjesni<br />
upravni troškovi korporativnog šumoposjeda nisu zaračunati<br />
šumi kao mjestu i nositelju troškova. U državnom<br />
šumoposjedu problem je kako podijeliti troškove<br />
središnje uprave te znanstvenih i praktičnih istraživanja<br />
između pojedinih upravnih jedinica. Iz toga proizlazi<br />
da se mora uzeti u obzir da su dodatni izdaci i mali<br />
iznosi, uzrokovani zaštitnim i rekreativnim funkcijama,<br />
za pojedine posjednovne vrste različito veliki.<br />
Poljoprivredna gospodarstva koja posjeduju šumu,<br />
u prosjeku gospodare s oko 20 ha šumskih površina.<br />
Oko 68 % svih gospodarstava gospodare samo s <strong>10</strong> do<br />
20 ha, a samo 4,1 % poljoprivrednih gospodarstava<br />
raspolažu sa preko 50 ha šume. Svrstani prema veličini,<br />
vidi se da samo ona poljoprivredna gospodarstva sa<br />
preko 50 ha šuma ostvaruju pozitivan čist prihod. U<br />
490<br />
4. POSLOVNI REZULTATI - Business performances<br />
prosjeku poljoprivredna gospodarstva sa šumom imaju<br />
oko 2 % od ukupnih prihoda iz gospodarenja šumama.<br />
Poljoprivredna gospodarstva (koja se pretežito bave<br />
poljoprivredom) sa šumom prosječno u cijeloj Njemačkoj<br />
imaju 63,5 ha poljoprivredne površine i 20,6 ha površina<br />
pod šumom. U šumskogospodarskoj godini<br />
(ŠGG) 2001/2002 prosječno je posječeno 54,3 m 3 drva<br />
po posjedu ili 2,6 m 3 po 1 ha šumske površine (ŠP). Prosječno<br />
postignuta cijena po 1 m 3 iznosila je 49 Euro/m 3 .<br />
Valja naglasiti daje prosječna postignuta prodajna cijena<br />
drva u poljoprivrednim gospodarstvima sa šumom,<br />
koja raspolažu sa 50 i više ha šumskeih površina, u tom<br />
razdoblju bila čak 154 Euro/m 3 . Prosječno utrošeno radno<br />
vrijeme tijekom godine za rad u šumi po prosječnom<br />
posjedu iznosilo je 169 radnih sati, od čega su 136 radnih<br />
sati poljoprivrednika i njegove obitelji. Poljoprivredna<br />
dobra sa <strong>10</strong>-20 ha šume imali su čak 56 Euro/ha<br />
šumske površine gubitka, dobra sa 20-50 ha šuma imali<br />
su gubitak 32 Euro/ha ŠP, a kako je naprijed rečeno, samo<br />
dobra sa preko 50 ha ŠP imala su dobitak od 16<br />
Euro/ha ŠP, tako da su sva poljoprivredna dobra u prosjeku,<br />
unatoč podsticajima i različitim subsidijama u<br />
novcu i uslugama, imala gubitak, odnosno čist prihod II<br />
od 35 Euro/ha ŠP<br />
Nakon stoje oluja LOTHAR u ŠGG 2000. prekinula<br />
pozitivna kretanja poslovnih prinosa u korporativnim<br />
i privatnim šumama, posljedice su donijele slabljenje<br />
konjunkture drva, što je u ŠGG dovelo do daljeg<br />
pada čistog prihoda. U Njemačkoj su se prosječni čisti<br />
prihodi preostali po odbitku svih troškova za poduzetničku<br />
djelatnost i ukamaćenje uporabljenog kapitala po<br />
1 ha šumske površine, smanjili za Euro 52, na -33 Euro<br />
(bez poticaja) odnosno na <strong>10</strong> Euro (s poticajima).<br />
Prosječna veličina korporativnog šumoposjeda u<br />
ŠGG 2001. iznosila je 950 ha. S državnim poticajima<br />
zaradili su ti šumoposjedi pozitivan čist prihod od<br />
samo 4 Euro/ha. Bez državnih poticaja imali su ti posjedi<br />
negativan čist prihod od -47 Euro/ha šumske površine.<br />
Državni poticaj od Euro 5 l/ha bio je na istoj razini<br />
kao i prethodne ŠGG.
R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/<strong>2003</strong>. GODINE Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>, CXXVII (<strong>2003</strong>), 483-500<br />
Uzrokom za ovakav pad u prihodima je smanjena<br />
sječa. Naprama olujom uvjetovane visoke razine sječa<br />
prethodne godine, one su pale na prosječno 5,8 m i po ha<br />
šumske površine, tj. za 1/3. Poslovni prihod pao je ovdje<br />
za skoro 30 %. Proizvodne troškove s druge strane nije<br />
bilo moguće smanjiti u istom omjeru, već samo za 17 %,<br />
uslijed čega se pogoršao odnos prihodi/rashodi s odgovarajućim<br />
negativnim posljedicama po čistti prihod.<br />
Tablica 3. Poslovni rezultati<br />
Table 3 Business performances<br />
Grupiranje prema visini čistog prihoda pokazuje da<br />
73 % posjeda nije postiglo pozitivan poslovni rezultat<br />
(u prethodnoj godini bilo ih je 60 %). Oko 5 % (12 %)<br />
posjeda, postigli su čist prihod od preko <strong>10</strong>0 Euro/ha<br />
šumske površine. Najbolji iznadprosječni poslovni,<br />
rezultati ostvareni su kod posjeda sa iznadprosječnom<br />
veličinom sječe i iznadprosječnim udjelom trupaca,<br />
kao i oni posjedi s iznadprosječnim udjelom smrekovih<br />
starijih sastojina. (v. tab. 4 ).<br />
Prema veličini šumoposjeda, kako glede sječa tako<br />
i etata, nijedna grupa nije ostvarila pozitivan čist prihod.<br />
Relativno najbolje rezultate postigla su gospodarstva<br />
sa preko <strong>10</strong>00 ha šumoposjeda.<br />
Podjela po vrstama drva pokazuje da su prema masi<br />
sječa čisti prihodi neovisni o prevladavajućoj vrsti drva<br />
i da su posvuda negativni. U šumposjedima gdje prevladava<br />
smreka čist prihod uglavnom je opao. To se<br />
objašnjava time stoje ova grupa šumoposjeda posljednje<br />
godine najjače pogođena olujom. U posjedima s<br />
borom, prihodna se situacija najmanje pogoršala. Prema<br />
veličini sječe posjedi sastavljeni od različitih vrsta<br />
drva relativno su najbolje prošli.<br />
Mjereno prema veličini sječe ili etata, u prosjeku nijedna<br />
grupa posjeda nije ostvarila pozitivan financijski<br />
rezultat.<br />
U većim privatnim šumoposjedima (s preko 200 ha)<br />
prosječan posjed od oko 770 ha, čist prihod je pao,<br />
uključivši državne subsidije, za Euro 72 na Euro 27 po<br />
ha šumske površine. Državne subsidije bile su u privatnim<br />
šumama Euro 20/ha šumske površine. Bez te državne<br />
pomoći pada čist prihod sa Euro 72 na Euro 7 po<br />
jedinici površina pod šumom. Znatno manje sječe i<br />
niže cijene drvu u životu privatnih šumoposjeda doveli<br />
su do nazatka poslovnog prihoda za oko 32 %. Poput<br />
korporativnih šuma proizvodni troškovi nisu padali u<br />
istom obujmu. Taj izdatak je pao oko 17 %, tako da su<br />
čisti prihodi očitiji u padu.<br />
Analiza poslovnih rezultata privatnih šuma različitih<br />
veličina i sastava pokazuje:<br />
• da je i ovdje prihodno stanje različito. Dok dobrih<br />
52 % (prethodne godine 31 %) obuhvaćenih šumoposjeda<br />
nisu mogli ostvariti pozitivan poslovni rezultat,<br />
samo je 13 % (31 %) imalo čist prihod preko<br />
Euro <strong>10</strong>0/ha šumske površine. (Tab. 4 i 5).<br />
491
R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2(<strong>10</strong>2 2(<strong>10</strong>3. CiODINh Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>, CXXV11 (<strong>2003</strong>), 483-500<br />
• U odnosu na čist hohodak 1 (bez subsidija), posjedi<br />
sa šumskom površinom od 200 do 500 ha ostvarili<br />
su najviše čiste dohotke po jedinici površine.<br />
• Pri klasifikaciji prema vrstama drva, kao i inače čisti<br />
dohoci najviši su u sastojinama smrekovine, najniži<br />
pak u mješovitim sastojinama.<br />
Poljoprivredna dobra sa šumom obuhvaćena su kao<br />
posebna grupa i posebno su klasificirana. U ŠG 2001/2<br />
istraženo je 198 poljoprivrednih dobara kojima je<br />
poljodjelstvo glavna djelatnost, a koja imaju od <strong>10</strong> do<br />
200 ha šumske površine. U šumarskom poslovnom<br />
dijelu te grupe došlo je u ŠG 2001/2 (01. 07. 2001-30.<br />
09. 2002) do laganog pogoršanja prihodnog stanja, koji<br />
su posljedica padajućih primitaka ukupnog prihoda,<br />
koji su bili posljedica manjih sječa pri laganom poboljšanju<br />
cijena drvu i naraslih troškova gospodarenja<br />
šumskih površina.<br />
U prosjeku poljoprivredna gospodarstva sa šumom<br />
imaju oko 2 % prihoda ukupnog gospodarstva iz šumarske<br />
djelatnosti. U poljodjelskom poslovnom dijelu<br />
u odnosu na prethodnu godinu postignut je veći poduzetnički<br />
dobitak od 25.856 Euro, stoje za <strong>10</strong>,2 % više<br />
od prethodne godine.<br />
Tablica 4. Pokazatelji šumoposjeda od 200 ha šumske površine prema čistom prihodu I 1 '<br />
Table 4 Indexes of forest holdings with over 200 ha of forest land by net return I<br />
IZVOR, Source: Ernahrungs- und agrarpolitischer Bericht der Bundesregierung <strong>2003</strong>, BMVEL, Berlin<br />
492<br />
Obračun čistog prihoda bez državnih subvencija, premija ili posrednih poticaja, kao što je besplatna ilui pojeftinjena briga na razini<br />
šumske uprave.<br />
PS = površina pod šumom<br />
PS = Površina pod šumom<br />
S = Sječa<br />
Bez vlastite potrošnje - Without own use<br />
Prijašnji način obračuna bez doplata od države, premija i uključiv posrednih podsticaja besplatnim ili pojeftinjenim uslugama na razini<br />
šumske uprave
R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/<strong>2003</strong>. GODINE Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>, CXXVII (<strong>2003</strong>). 483-500<br />
Poljoprivredna gospodarstva u prosjeku gospodare<br />
sa 20 ha gospodarskih šumskih površina. Podjela prema<br />
veličini pokazuje daje pozitivan čist prihod postiže tek<br />
sa 50 i više ha šumske površine.<br />
U prognozama za sljedeću godinu njemački šumarski<br />
stručnjaci ne očekuju značajnija poboljšanja, ponajprije<br />
zbog smanjenja sječa, a onda zbog poraslih troškova,<br />
koji su najvećim dijelom rezultat objektivnih prilika.<br />
Tablica 5. Pokazatelji šumoposjeda od 200 ha šumske površine prema čistom prihodu I 22<br />
Table 5 Indexes of forest holdings with over 200 ha of forest land by net return I<br />
Obračun čistog prihoda bez državnih subvencija, premija ili posrednih poticaja, kao što je besplatna ilui pojeftinjena briga na razini<br />
šumske uprave.<br />
PS = površina pod šumom<br />
PŠ = Površina pod šumom<br />
S = Sječa<br />
Bez vlastite potrošnje - Without own use<br />
Prijašnji način obračuna bez doplata od države, premija i uključiv posrednih poticaja besplatnim ili pojeftinjenim uslugama na razini<br />
šumske uprave<br />
493
R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/<strong>2003</strong>. GODINE Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>. CXXV11 (<strong>2003</strong>), 483-500<br />
494
R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/<strong>2003</strong>. GODINE Šumarski list br. 9 <strong>10</strong>, CXXVII (<strong>2003</strong>), 483-500<br />
POKAZATELJI ZA ŠUMOPOSJEDE OD > 200 HA ŠUMSKE POVRŠINE<br />
PREMA VRSTI ŠUMOPOSJEDA U SR NJEMAČKOJ 34<br />
Indexes of forest holdings with more than 200 ha of forest classified by type of ownership<br />
495
R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/<strong>2003</strong>. GODINE Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>, CXXVI1 (<strong>2003</strong>), 483-500<br />
496
R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/<strong>2003</strong>. GODINE Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>, CXXVII (<strong>2003</strong>), 483-500<br />
497
R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/<strong>2003</strong>. GODINE Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>, CXXVI1 (<strong>2003</strong>). 483-500<br />
498
R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/<strong>2003</strong>. GODINE Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>. CXXVII (<strong>2003</strong>), 483-500<br />
499
R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/<strong>2003</strong>. GODINE Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>, CXXVII (<strong>2003</strong>), 483-500<br />
SUMMARY: Forestry in Germany on 30 % of its total teritory fulfils<br />
important tasks of ensuring of natural conditions of life, subsitent production<br />
of timber raw material, and development of space s scenery. The central aim<br />
of forest policy of the Federal State and Lander is to maintain and improve<br />
the ability of forests to fulfill subsistently in the best way the multitude of its<br />
functions. For this purpose, based on density of population and structure of<br />
the German forests, as a rule, the planed forestry is required. The most of forest<br />
areas fulfil more functions at the same time, maintaining multifunctionality,<br />
on same areas single functions having priority (e.g. nature protection, erosion<br />
and avalanche control, recreation etc.).<br />
The production of wood for energy in 2000 at the level ofEUwas 47.3 million<br />
TOE. Said production primarily was used for termic purpose (85 %), but<br />
also for the generation of electric power (29.6 Twh). Wood as energent has in<br />
the EU share of 6.3 % of the total production of primary energy, but covers<br />
only 2 % of energy consumption. Nevertheless, wood is the primary renewable<br />
energy source, sharing with 54 % in the total consumption of renewable<br />
energy sources.<br />
The greatest producer of energy obtained from wood in the EU is France,<br />
Sweden, Finland and Germany. These four countries represent 60 % of the<br />
European energy production based on wood. In the greatest part of European<br />
countries, the energy obtained from wood has an important place of primary<br />
energy production, such as Finland (57 %), Portugal (47 %), Austria (32 %),<br />
and Sweden (27.5 %). The production of primary energy from wood is in<br />
steady rise, from 1999 to 2000 it raised for one million TEP.<br />
As in other industrially developed countries of Europe, forestry represents<br />
in the gross domestic product in Germany less than 1 %. Wood based industries<br />
(incl. pulp and paper) have in Germany 2-3.9 % of the total national<br />
GDP. It should be pointed out that Germany is the most important producer of<br />
machines and facilities for forestry and forest industries, multiply exceeding<br />
the important producer and exporter of equipment for forest industries, Italy.<br />
Despite of seemingly low participation, Germany owns meticulously managed<br />
and tended forests with corresponding forest industry.<br />
The German Government and population are well aware of multiple uses<br />
of forests, thus well elaborated and profesionally irreproachable management<br />
plans, in debates in the Federal Parliament, pass through without worth<br />
mentioned difficulties. This is contributed by very strict, selective, and high<br />
professional standards of foresters employed in forest administration at all<br />
levels.<br />
Despite economically led operations, the revenues from timber sales and<br />
marketable services cannot cover the actual expenses, where in the sustainability<br />
of forest influences large sums of monies from the federal and<br />
provices' budget are required, what is in Germany actually done, a measure<br />
which maintains the atractivity of forest ownership in which, numerous owners,<br />
individuals, corporation and state, continuously invest.<br />
Such a policy guarantees the support of the market to the sustainability of<br />
land s forest wellfare.<br />
Key words: State of German forestry - Natural conditions of life -<br />
Subsistent production of raw materials and forest influence services - Wood<br />
as an energent - Public subsidisation of forestry<br />
500
STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS<br />
UDK 630* 164 + 160 + 261<br />
Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>, CXXV1I (<strong>2003</strong>), 501-507<br />
GOSPODARSKE I DRUGE VRIJEDNOSTI<br />
VRSTA RODA PISTACIJA<br />
COMMERCIAL AND OTHER VALUES OF THE<br />
GENUS PISTACIA SPECIES<br />
Ivan TOLIĆ*<br />
SAŽETAK: Velike degradirane površine nekadašnjih vrijednih visokih šuma<br />
hrvatskog eumediteranskog i submediteranskog područja, pripadaju prirodnom<br />
arealu vrsta rodapistacija: tršlja (Pistacia lentiscus L.) i smrdljika fPistacia<br />
terebinthus L.), koje su u šumarskoj struci zanemarene ili, bolje rečeno, nisu<br />
dovoljno vrednovane njihove gospodarske i druge vrijednosti. U dostupnoj literaturi,<br />
autor ovog članka nije pronašao mnogo podataka o vrstama rodapistacija,<br />
a posebice je malo rečeno o njihovim meliorativnim osobinama mediteranskog<br />
krša. To su dvije autoktone vrste, koje su oduvijek u njihovom prirodnom<br />
rasprostranjenju Mediterana imale značajnu korisnu funkciju.<br />
U tim područjima stoljećima je manjak svih drvnih sortimenata, pa je drvo<br />
vrsta toga roda, posebice P. terebinthus, imalo široku primjenu u stolarstvu,<br />
tokarstvu iza izradbu drvenih dijelova oruđa, jer je drvo tvrdo i čvrsto, a dobro<br />
se obrađuje i polira. Drvo je dobro i za ogrijev jer ima smole. U prostoriji<br />
u kojoj izgara osjeća se ugodan miris. I ostali dijelovi biljaka toga roda imali<br />
su primjenu u kemijskoj industriji, medicini i dr. Ponekad zbog velike suše i<br />
nedostatka druge stočne hrane, u toplijem submediteranu bralo se i sušilo lišće<br />
(grm) kao loš nadomjestatak hrane za ovce i koze. Posebice su se brali još<br />
nedozreli plodovi (grozdovi) i davali ovcama kao krepka hrana.<br />
Vrste toga roda nisu našle odgovarajuću meliorativnu primjenu u šumarstvu,<br />
iako imaju razgranat korjenov sustav i izrazito su kserofitne, dobro podnose<br />
siromašna staništa, a istodobno imaju dobru izbojnu snagu, pa su sastavni<br />
dio makije i toplijih područja listopadnih panjača. Nakon požara dobro<br />
se obnavljaju iz panja.<br />
Uz naše dvije autoktone vrste, daleko je poznatija prava tršlja (Ristacia<br />
vera L.) koja se na mediteranskom području, pa i šire, uzgaja radi jestivih i<br />
vrlo ukusnih plodova. Autoru ovoga članka je uz ostalo namjera da se animira<br />
možebitni uzgoj te vrste zbog njenih plodova i popune ponude voćkarica na<br />
hrvatskom mediteranskom području. Posebno se naglašava takva mogućnost,<br />
jer bi postojeće dvije autoktone vrste na svojim prirodnim staništima bile<br />
dobra podloga za kalamljenje prave tršlje.<br />
Ključne riječi: tršlja, smrdljika, prava tršlja, zimzelena, listopadna,<br />
lišće perasto, grm, nisko drvo, jednospolna, dvodomna, entomofilna, kserofitna,<br />
posolica, Mediteran, plod, koštunica, sjemenka, jestiva, ukusna, hranljiva,<br />
plantaže, mastika, korjenov sustav.<br />
Ivan Tolić, dipl. ing. šum., Hrvatske šume d.o.o.,<br />
UŠP Split, Kralja Zvonimira 35, 2<strong>10</strong>00 Split<br />
501
I. Tolić: GOSPODARSKE I DRUGE VRIJEDNOSTI VRSTA RODA PISTACIJA Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>. CXXVI1 (<strong>2003</strong>). 501-507<br />
Biljne vrste roda pistacija u praksi su skoro "zaboravljene",<br />
iako te vrste u mediteranskom šumskom području<br />
daju značajne gospodarske i druge vrijednosti.<br />
Rod pistacija uz rod Rhus spada u porodicu Anacardiaceae.<br />
Biljne vrste ove porodice pretežito rastu u toplijim<br />
krajevima. To je nisko drveće ili grmlje, uglavnom<br />
listopadno, jedna zimzelena vrsta. U njihovom<br />
lišću, kori i plodovima ima taninskih materija, a većina<br />
ih sadrži smole, balzame i gume. Cvjetovi su sitni u<br />
metličastim cvatovima, jednospolni ili dvspolni. Plodovi<br />
i sjemenke pojedinih vrsta jestivi su i hranljivi, ili<br />
služe kao mirodije. Drvo tih vrsta nema osobitu tehničku<br />
vrijednost, iako se na područjima njihovog areala<br />
koriste u stolarstvu i tokarstvu, a dobro je za ogrijev jer<br />
ima smole.<br />
U rod Rhus spadaju tri vrste: obični ruj ili ruj - (Cotinus<br />
coggyria Scop.), grozdasti ruj - (Rhus coriaria<br />
L.) i kiseli ruj - (Rhus typhina Torn.).<br />
U rod pistacija spadaju tri vrste: tršlja - (Pistacia<br />
lentiscus L.), smrdljika - (Pistacia terehinthus L.) i<br />
prava tršlja - (Pistacia vera L.).<br />
Kako je rod pistacija predmet rasprave, nužno je<br />
dati njegova osnovna obilježja i naglasiti posebnosti<br />
svake vrste toga roda. Posebno će se biološki opisati<br />
naše dvije autoktone vrste (tršlja i smrdljika), te njihove<br />
gospodarske i meliorativne osobine, kao i možebitne<br />
podloge za kalemljenje prave tršlje.<br />
UVOD - Introduction<br />
Pistacije su vrste toplijih krajeva i sastavni su dio<br />
mediteranske vegetacije, a mogu se naći u svim zemljama<br />
Sredozemlja. U Hrvatskoj su zastupljene dvije<br />
vrste toga roda (Pistacia lentiscus L. i Pistacia terehinthus<br />
L.), a nalaze se na sunčanim staništima Mediterana<br />
i submediterana od Istre do juga Dalmacije. Kod<br />
rasprostranjenosti tih vrsta vidljivo je da im više odgovaraju<br />
visoke temperature i južne ekspozicije, što se<br />
može jako dobro uočiti na primjeru Vidove gore - Brač<br />
(780 m), gdje se Pistacia terehinthus s južne strane penje<br />
i do 750 m, a sa sjeverne strane do 450 m nadmorske<br />
visine. Treći predstavnik (Pistacia vera L.) rasprostranjena<br />
je u južnoj Europi i zemljama Bliskog istoka<br />
(Sirija, Palestina, Turska i dr.), a kao kultura rasprostranjena<br />
je i na širem području, osobito u SAD-u, gdje<br />
se plantažno uzgaja kao voćkarica.<br />
Predstavnike toga roda narod zove smrdljike, što je<br />
suprotno specifičnom mirisu njihova lišća, jer više mirišu<br />
nego što smrde. To je drveće ili grmlje. Lišće je perasto,<br />
a listići su skoro sjedeći na peteljci i ravnog ruba.<br />
Tršlja je zimzelena, a smrdljika i prava tršlja su listopadne.<br />
Vrste roda pistacija su dvodomne, entomofilne i<br />
kserofitne. Cvjetovi su jednospolni, jednostavnog o-<br />
cvijeća, a nalaze se u metlicama ili grozdovima. Plod je<br />
glatka koštunica.<br />
Tršlja ili krilata smrdljika - (Pistacia lentiscus L.),<br />
(si. 1. i 2.) je dvodomna, entomofilna, kserofitna i jedina<br />
zimzelena biljna vrsta roda pistacija, koja raste u<br />
obliku grma ili niskog drveća u zemljama mediteranskog<br />
područja. U Hrvatskoj raste na otocima i priobalju,<br />
i sastavni je dio mediteranske makije. Dobro podnosi<br />
sušu, visoke temperature i posolicu. Uspijeva i na<br />
lošijim skeletnim tlima uz morsku obalu i štiti tlo od<br />
erozije. Ima dobro razvijen korjenov sustav, pa na skeletnim<br />
tlima gdje su stijene okomito postavljene, korjenje<br />
prodire duboko u tlo, i na takvim staništima tršlja<br />
može narasti u obliku niskog drveća do 5 m visine.<br />
Dobro podnosi zasjenu. Dolazi u biljnim zajednicama:<br />
makija gluhaćuše s tršljom (Pistacio-Juniperetum<br />
phoenicea Trinajstić 1987.), čiste šume crnike s<br />
mirtom (Mirto-Quercetum ilicis /H-ić7 Trinajstić<br />
1985.), mješovite šume crnike i duba (Quercetum ilicis-virgilianea<br />
T r i n aj s t i ć 1983.).<br />
Lišće je zimzeleno, parno perasto. Ima 3-5 pari jajoliko-lancctastih<br />
kožastih listića tamnozelene boje.<br />
Cvijeta već u ožujku, a može potrajati i kroz travanj i<br />
502<br />
BIOLOGIJA VRSTA RODA PISTACIJA<br />
The biologiy of the genus Pistacia species<br />
svibanj. Cvjetovi su jednospolni, tamnocrvene boje u<br />
obliku klasića, a polaze iz pazuha listova; cvjetovi imaju<br />
jednostavno ocvijeće sastavljeno od 3-5 listića. Plod<br />
je sitan (2-3 mm) spljoštena okrugla koštunica. U početku<br />
je crvene boje, a kasnije pocrni. Kora je zelenosiva.<br />
U početku je glatka, a kasnije postaje mrkozelena,<br />
pa ispuca u sitne ljuskice. Iz ozlijeđene kore te vrste<br />
curi mirišljav smolasti sok, tzv. mastika, i spada u najstarije<br />
balzame. Bio je poznat još 400 godina prije n. e.,<br />
poznavali su ga i uporabljali stari Grci i Rimljani, a bio<br />
je poznat i u Egiptu za vrijeme faraona. Upotrebljavao<br />
se kao lijek protiv raznih oboljenja. Danas se mastika<br />
vrlo rijetko koristi u industriji za spravljanje lakova i<br />
dr. Drvo tršlje nema gospodarsku vrijednost, ali se<br />
grančice masovno koriste kao zelena osnova za cvijetne<br />
aranžmane.<br />
Tršlja ima povoljne biološke osobine koje se mogu<br />
iskoristiti u meliorativnim zahvatima, posebice u obalnoj<br />
zoni. Dobro podnosi sušu i žegu, dolazi i na manje<br />
kvalitetnim tlima, podnosi posolicu, a u sastojinama<br />
podnosi jako zasjenjivanje. Zahvaljujući tim osobina-
I. Tolić: GOSPODARSKE i DRUGE VRIJEDNOSTI VRSTA RODA PISTACIJA Šumarski list br. 9 <strong>10</strong>. CXXVII (21)03). .SOI-507<br />
ma, tršlja se može koristiti poput drugih halofita za podizanje<br />
uz morsku obalu zaštitnih pruga, u svrhu zaštite<br />
šumskih i poljodjelskih kultura od posolice. Tršlja<br />
ima veliku ekološku funkciju jer štiti tlo od erozije, a<br />
osobito je ta funkcija izražena na mnogim područjima<br />
za učvršćivanje i zaštitu morske obale od erozije. Tršlja<br />
estetski daje vizualan i ambijentalan ugođaj. S obzirom<br />
na klimatske uvjete u kojima uspijeva, može se koristiti<br />
kao podloga za kalamljenje prave tršlje, vrste jestivih<br />
i vrlo traženih plodova.<br />
Smrdljika -(Pistacia terebinthus L.), (si. 3.) još je na<br />
nekim područjima zovu: smrdljiva tršlja, jud, smrdelj.<br />
To je dvodomna, entomofilna, kserofitna vrsta Mediterana,<br />
a zalazi i nešto sjevernije. Kod nas je ima u eumediteranskom<br />
i toplijem submediteranskom području.<br />
Zauzima južne ekspozicije (prisojne), pa se može naći i<br />
u makijama i listopadnim šumama toga klimata. Uspijeva<br />
na siromašnim, suhim i skeletnim vapnenim tlima, a<br />
na dubljim i kvalitetnijim staništima postiže značajne<br />
dimenzije. Dolazi u biljnim zajednicama: mješovite<br />
šume crnike i crnog jasena (Orno-Quercetum ilicis H-ić<br />
/l956./ 1958.), mješovite šume crnike i crnoga graba<br />
(Ostryo- Quercetum ilicis Trinaj stić /l965./ 1974.).<br />
Smrdljiki više odgovaraju staništa s južne-sunčane ekspozicije,<br />
pa se penje na veće nadmorske visine, dok joj<br />
sjeverne-osojne ekspozicije manje odgovaraju i na takvim<br />
položajima zauzima znatno manje nadmorske visine.<br />
(Primjer: Vidova gora- Brač).<br />
To je listopadno grmoliko ili nisko drvo, a može narasti<br />
visine do 16 m i do 1 m prsnog promjera. Doživi<br />
starost od više stotina godina. Kora je u početku glatka,<br />
a kasnije mrežasto ispuca, a bogata je taninom. Krošnja<br />
drveta je s tankim i gusto postavljenim granama. (U nekim<br />
krajevima postoji vjerovanje da se na stablu smrdelja<br />
objesio Juda Iškariotski). Lišće je neparno perasto,<br />
većinom sa 7 duguljastih listića. Listići su skoro sjedeći,<br />
sjajne zelene boje, kožasti i s jakim mirisom. Na listovima<br />
se od uboda insekta (Aphispistacia) često pojavljuju<br />
šišarke slične rogačima ("Judini rogači"), u kojima ima<br />
smole i vrlo mnogo tanina. Cvjeta od svibnja do srpnja.<br />
Cvjetovi su sitni, nalaze se u složenim, zbijenim grozdovima<br />
(metlicama), žućkastozelene boje. Plod je crvena<br />
koštunica sa slabo razvijenim mesnatim dijelom, veličine<br />
graška. Miriše na terpentin. Dozrijeva u listopadu.<br />
Plod se jede. Sjeme klija druge godine nakon sjetve.<br />
Drvo je žućkastobijele boje, fine teksture, upotrebljava<br />
se u stolarstvu i tokarstvu. Od njega se izrađuje drveni<br />
dijelovi finog oruđa jer je tvrdo, čvrsto i čisto, a dobro se<br />
503
I. Tolić: GOSPODARSKE I DRUGE VRIJEDNOSTI VRSTA RODA PISTACIJA<br />
Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>. CXXVII (<strong>2003</strong>). 501-507<br />
crvenkastosmede boje. Lišće je neparno perasto. Ima<br />
3-5 čvrstih, široko ovalnih ili jajolikih, sjedećih listića,<br />
čija je gornja strana tamnozelene boje i sjajna, a donja<br />
blijedozelena i dlakava. Lisna peteljka je dlakava.<br />
Cvjetovi su u složenim metličastim cvatovima. Muški<br />
cvjetovi imaju 1-2 reda ocvjeća i 3-6 prašnika sa žutim<br />
kesicama. Ženski cvjetovi imaju 2-5 listića i samo<br />
obraduje i polira. Drvo je dobro i za ogrijev jer ima<br />
smole, a u prostoriji gdje izgara stvara ugodan miris.<br />
Ranijih godina, kada je na krškom području bilo mnogo<br />
stoke sitnog zuba, a zbog stanišnih uvjeta redovito je<br />
nedostajalo stočne hrane, pa se bralo i sušilo (u<br />
kolovozu) lišće smrdljike kao loš nadomjestak sijena u<br />
zimskim mjesecima. U kolovozu i rujnu brali su se<br />
plodovi smrdljike i davali u svježem stanju ovcama, kao<br />
dodatak uz redovnu ispašu na kršu (si. 4.).<br />
U području prirodnog areala ima jako dobru izbojnu<br />
snagu, pa bi se sa smrdljikom mogle izvoditi dodatne<br />
meliorativne mjere na kršu. Na boljim staništima i<br />
toplijim područjima, osobito na južnim ekspozicijama,<br />
moguće je da bi smrdljika bila dobra podloga za kalamljenje<br />
prave tršlje.<br />
Prava tršlja {Pistacia vera L.), (si. 5. i 6.) je dvodomna,<br />
entomofilna, kserofitna vrsta podrijetlom iz<br />
Sirije, Mezopotamije i Turkmenije. U južnoj Europi<br />
uzgaja se u vrtovima i manjim plantažama. Prava tršlja<br />
se uzgaja u obliku grma ili nižeg stabla koje može narasti<br />
8 - <strong>10</strong> m. Živi preko <strong>10</strong>0 godina.<br />
Krošnja joj je široka, gusta, loptastog oblika. Kora<br />
debla i grana je sivkasta, a izbojci i mlade grane su<br />
504
I. Tolić: GOSPODARSKE I DRUGE VRIJEDNOSTI VRSTA RODA PISTACIJA Šumarski lisl br. 9-<strong>10</strong>, CXXV1I (<strong>2003</strong>), 501-507<br />
jedan tučak. Cvjeta prije listanja, krajem ožujka ili početkom<br />
travnja. Plod je koštunica, iako ga nazivaju<br />
oraščić, a dug je 1-2 cm i 1 cm širok, obavijen mekom<br />
kupulom koja se lako odvaja pri sazrijevanju ploda.<br />
Tvrda rožnata ljuska koštunice (oraščića) je svjetložućkaste<br />
boje (si. 7.).<br />
Prava tršlja rada plodom svake godine, a obilno rodi<br />
svake 3-5 godina. Fruktifikacija počinje u desetoj<br />
godini ako je biljka podignuta iz sjemena, a petoj godini<br />
ako je uzgojena cijepljenjem. Sazrijevanje plodova<br />
počinje u drugoj polovici srpnja i traje sve do kraja kolovoza.<br />
Ona je vrlo plodonosna biljka, a plod joj je<br />
odličan za jelo, ukusan, hranljiv i spada u red delikatesnih<br />
suhih plodova. Sadrži oko 50 % ulja.<br />
To je izrazito kserofitna biljka, može izdržati najtrajniju<br />
sušu s visokim temperaturama. Njen razgranat<br />
korjenov sustav prodire u dubinu do 7 m, a bočno i do<br />
<strong>10</strong> m. Tršlja korjenovim sustavom čvrsto veže tlo. Zbog<br />
velike žile srčanice i zbog jakog korjenovog sustava<br />
nije pogodna za presađivanje, već se preporučuje njena<br />
sjetva izravno na teren. Nije osjetljiva ni na niske temperature<br />
i može bez teškoća izdržati godišnje amplitude<br />
temperatura od -30 °C do preko 42 °C. Zahvaljujući<br />
njenim osobinama, rasprostranjena je i vertikalno i horizontalno,<br />
a u prirodnom arealu penje se čak i do<br />
1200 m n/m. U našim područjima može uspijevati na<br />
staništima tršlje i smrdljike. Zbog njenih bioloških osobina<br />
i gospodarske koristi, trebalo bi ju temeljitije izučiti<br />
radi možebitnog unošenja na područja našeg krša.<br />
Prava tršlja (Pistacia vera L.) zbog svojih osobina i<br />
gospodarskih koristi poznata je od davnina. Proširila<br />
se iz sušnih područja srednje i zapadne Azije, od Sirije<br />
do Kavkaza i Avganistana i do Male Azije. Prema nalazima<br />
turskih arheoloških lokaliteta, uzgajala se za prehranu<br />
već prije 9000 godina. U 1. st. Rimljani su je<br />
proširili po Sredozemlju, a tek u 19. st. prenesena je i u<br />
Ameriku. Zbog njene ukusne i kalorične sjemenke, u<br />
svijetu se puno uzgaja. Glavni proizvođači pistacije su<br />
Iran, SAD i Turska, a deset najvećih svjetskih proizvođača<br />
pistacija su: Iran, SAD, Turska, Sirija, Kina, Grčka,<br />
Avganistan, Tunis, Madagaskar i Pakistan.<br />
Kod nas, autoru ovoga članka, poznata su samo dva<br />
stabla (grma) s muškim i ženskim cvjetovima u Školskom<br />
botaničkom vrtu osnovne škole "Oštrog" u Kaštel<br />
Lukšiću. Mlade sadnice sa Sicilije ondje je donijela<br />
1988. godine turistička agencija kao poklon Vrtu.<br />
505
I. Tolić: GOSPODARSKE I DRUGE VRIJEDNOSTI VRSTA RODA PISTACIJA Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>, CXXVII (<strong>2003</strong>), 501-507<br />
Sadnice je zasadila i odnjegovala voditeljica Vrta prof.<br />
Ivna B u ć a n, i već više godina bere zrele i ukusne plodove<br />
(si. 8.). Postoje to dvodomna vrsta u Vrtu je zasađen<br />
jedan ženski primjerak i jedan muški kao oprašivač.<br />
To su primjerci nakalamljeni na tršlju (pri tlu jasno<br />
se vidi razlika stabljike podloge i plemke). Po morfološkom<br />
izgledu vidno se razlikuje muško od ženskog<br />
stabla. Listovi na muškom stablu su tamno zeleni i kožasti<br />
s duguljastim listićima, a listovi na ženskoj biljci<br />
su svjetlozeleni s velikim ovalnim listićima. Primjerci<br />
biljaka i njihovi dozreli plodovi jamstvo su da se i na<br />
kršu hrvatskog Mediterana može uzgajati prava tršlja.<br />
Na području PIK "Neretva" prije Domovinskog rata,<br />
bilo je planirano podizanje plantaže Pistacia vera, ali<br />
je poslije rata program potpuno zaboravljen.<br />
U trgovini plodovi dolaze pod nazivom pistacija, a<br />
rjeđe "pistaće" poznati kao oraščići, a to su zapravo<br />
koštunice. Jestiva je žućkasta ili zelenkasta sjemenka.<br />
Pistacija se bere kad vanjska kora koja prekriva unutarnju<br />
tvrdu bjelokosnu ljusku potpuno omlohavi i<br />
počne se odvajati. Bjelokosna ljuska uzdužno puca i<br />
plodovi otpadaju. Vanjsku koru valja odmah odvojiti<br />
da bijela ljuska ne izgubi sjaj. Pucanje se potiče uranjanjem<br />
plodova u vodu i sušenjem na suncu.<br />
Plodovi se sole kuhanjem u slanoj otopini nekoliko<br />
minuta, osuše se i uskladište. Pistacije u ljuski omiljene<br />
su za grickanje, oljuštene služe u kozmetici, upotrebljavaju<br />
se još kao aroma za puding te za pripremanje<br />
sladoleda, bombona, pekarskih proizvoda i dr.<br />
Sjemenke su vrlo hranjive i ukusne, sadržavaju oko<br />
20 % bjelančevina, 50 % masnog ulja, 20 % ugljikohidrata,<br />
2 % vlakana, te kalij, kalcij, magnezij i željezo, a<br />
<strong>10</strong>0 g daje 600 kalorija.<br />
Pistacija se kod plantažnog uzgoja razmnožava cijepljenjem,<br />
a najpoznatije od stotinjak sorti su: kerman,<br />
ibrahim, ovvhadi, safeed, shasti i vvahedi. Kao<br />
oprašivač najčešće se sadi sorta peters. U povoljnim<br />
uvjetima, s dobro razvijenog stabla pistacije može se<br />
dobiti 50-70 kg ploda. U Arizoni (SAD) ima više<br />
plantaža pistacije.<br />
Prava tršlja, pored jestivih plodova, ima prozračnu<br />
krošnju i privlačno veliko sivkastozeleno lišće s tri do<br />
pet liski, pa je i vrijedna ukrasna biljka.<br />
ZAKLJUČAK - Conclusion<br />
1. Osnovna je namjera naglasiti gospodarske i druge<br />
osobine autoktonih biljnih vrsta roda pistacija. Posebice<br />
je želja istaknuti njihovu biološko-ekološku<br />
funkciju na krškom području Hrvatske, jer su te<br />
vrste uglavnom rasprostranjene na požarom ugroženom<br />
području.<br />
2. Pistacije su vrste s dobro razvijenim korjenovim sustavom,<br />
a uspijevaju i na lošijem tlu. To su kserotermne<br />
vrste koje podnose duga sušna razdoblja i visoke<br />
temperature, pa su veoma povoljne za meliorativne<br />
mjere u šumarskoj praksi, jer imaju dobru izbojnu<br />
snagu iz panja i požarom zahvaćenih biljaka.<br />
3. Na mediteranskom području pa i šire, već dugo se<br />
prava tršlja uzgaja kao voćkarica, a pošto postoje<br />
realne pretpostavke da se ta vrsta može uzgajati i na<br />
području hrvatskog mediterana, namjera je da se<br />
povede rasprava i pokrene uzgoj te voćkarice.<br />
4. Autoktone vrste tršlja i smrdljika na krškom području<br />
imaju povoljne biološke osobine koje se mogu<br />
iskoristiti kao podloge za kalamljenje prave tršlje.<br />
Na požarom ugroženom području u obnovi opožarenih<br />
površina i uz postojeće voćkarice moguće je<br />
uzgajati i tu kultura ili podizati plantaže pistacija.<br />
506
I. Tolić: GOSPODARSKE I DRUGI: VRIEDNOSTI VRSTA RODA PISTACIJA Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>, CXXVI1 (<strong>2003</strong>), 501-507<br />
LITERATURA - References<br />
Giperborej ski, B., T. Marković, 1952.: Dcndrologija,<br />
Sarajevo.<br />
Petračić,A., 1955.: Uzgajanje šuma, Zagreb.<br />
Silić, Č., 1973.: Atlas drveća i grmlja, Sarajevo.<br />
Grupa autora, 1992.: Šume u Hrvatskoj - monografija,<br />
Zagreb.<br />
SUMMARY: Large degraded areas of formerly valuable high forests in the<br />
Croatian Mediterranean and sub-Mediterranean region belong to the natural<br />
distribution range of the genus Pistacia: mastic tree (Pistacia lentiscus L.)<br />
and terebinth tree (Pistacia terebinthus L.). For a long time, these species<br />
were neglected by the forestry profession, or better put, their commercial and<br />
other values were not recognised. The author of this article has not found<br />
much data on the species of the genus Pistacia in the available literature, and<br />
even less on the ameliorative properties of the Mediterranean karst. These<br />
are two autochthonous species, which have always had a significant and useful<br />
function in their natural Mediterranean range.<br />
The Mediterranean area has for centuries suffered from a shortage of all<br />
timber assortments. It is for this reason that the wood of the genus Pistacia<br />
species, and particularly of P. terebinthus, has been widely applied in woodwork,<br />
turner}' and in the manufacture of wooden tool parts, due to its hardness,<br />
firmness, easy processing and varnishing. The Pistacia wood is also good as<br />
fuelwood as it contains resin. The rooms in which it burns are permeated by a<br />
very pleasant smell. Other parts of the plants of this genus have found their use<br />
in the chemical industry, medicine, and other fields. On occasions, due to<br />
severe droughts and the absence of other cattle food in warmer parts of the<br />
Mediterranean, the leaves (bushes) were picked and dried to be used as a substitute,<br />
however inadequate, for sheep and goat food. Unripe fruits (grapes) in<br />
particular were picked and given to sheep as nourishing food.<br />
The species of this genus has not found a suitable ameliorative application<br />
in forestry although these plants have a well-developed root system and are<br />
distinctly xerophytic. They tolerate poor sites well, while their good shooting<br />
vigour makes them a constitutive part ofmaquis and warmer parts of deciduous<br />
coppices. After afire they regenerate well from stumps.<br />
Apart from the two autochthonous Croatian species, the far better known<br />
common pistachio (Tistacia vera, L.) is grown for its edible and very tasty<br />
fruit both in the Mediterranean region and wider. The intention of the author<br />
of this article is, among other things, to advocate the cultivation of this<br />
species for its fruits and enrichment of fruit tree assortment in the Croatian<br />
Mediterranean region. This possibility is particularly stressed because the<br />
two existing autochthonous species growing in their natural sites may serve<br />
as good stock for grafting the common pistachio.<br />
Key words: mastic tree, terebinth tree, common pistachio, evergreen,<br />
deciduous, plumate leaves, bush, low tree, diclinous, dioecious, entomophilic,<br />
xerophytic, sea spray, Mediterranean, fruit, drupe, seed, edible, tasty, nourishing,<br />
cultures, mastic, root system
ZAŠTITA PRIRODE<br />
KOS {Turdus merula L.)<br />
Vrlo brojna i svima poznata ptica. Mužjak ima žut<br />
kljun i perje potpuno crne boje, a ženka i mladi su tamnosmeđi<br />
sa svjetlijim prugama na prsima i tamnim<br />
kljunom. Pjev mu je raznolik i zvonak, najčešće pjeva<br />
u sumrak i svitanje, ponekad i noću. Mužjaci potiču jedan<br />
drugoga na pjevanje, kao daje u pitanju natjecanje.<br />
Hrane se gujavicama i kukcima, a kada zahladi, u kasnu<br />
jesen i zimu, raznim plodovima. Krećući se po zemlji<br />
u potrazi za hranom, skakuće i trči, a kada stane nakrene<br />
glavu osluškujući plijen. Gnijezdi se 2-3 puta u<br />
razdoblju od ožujka do srpnja. Gnijezda gradi u grmlju,<br />
na manjim stablima, u vinogradima na stupovima<br />
brajda gdje se uz isprepletena vlakanca korijena i trava<br />
obloženih blatom nadu i dijelovi plastičnih špaga. Nese<br />
3-5 (7) zelenkasto plavih jaja s rđastim pjegama i prugama,<br />
na kojima sjedi ženka oko 14 dana. O mladuncima<br />
čučavcima brinu se oba roditelja, koji nakon dva<br />
tjedna napuštaju gnijezdo. Ptići ostaju ovisni o prehrani<br />
roditelja još desetak dana. Naseljava šume, šikare,<br />
voćnjake, vrtove i parkove. Često ga susrećemo unutar<br />
naselja. Na području Hrvatske kos je stanarica, ali se u<br />
jesen i zimi pojavljuju populacije iz sjeverne i istočne<br />
Europe kao zimovalice (gnijezde izvan Hrvatske, a u<br />
njoj prezimljuju) i preletnice (gnijezde i zimuju izvan<br />
Hrvatske, te je za selidbe prelijeću).<br />
Kos je zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj.<br />
Tekst i fotografije:<br />
Krunoslav Arač, dipl. ing. šum.<br />
508
OBLJETNICE<br />
50 GODINA NACIONALNOG PARKA "RISNJAK"<br />
1953. - <strong>2003</strong>.<br />
Program svečanosti obilježavanja 50. godišnjice os- cionalnim parkom. U "interesu budućeg parka treba sve<br />
nivanja i uspješnog djelovanja nacionalnog parka "Ris- sječe obustaviti... svaki jači gospodarski zahvat u prinjak",<br />
pred stotinjak uzvanika i gostiju, prigodnim je rodnu šumu spriječiti" (I. Horvat 1953. g.). Ističući<br />
riječima u velikoj dvorani Upravne zgrade parka u Bi- problem "kiselih kiša" koje nisu mimoišle ni ovaj prosjeloj<br />
Vodici, 12. rujna <strong>2003</strong>. g. otvorio dr. se. Nikola tor, permanentan nedostatak financijskih sredstava (a u<br />
Tvrtković, predsjednik Upravnog vijeća parka. Us- vezi s tim i prešutno podržavanje "sanitarnih" sječa!)<br />
poredujući pet desetljeća dugo razdoblje djelovanja par- Tvrtković je istakao tri velike prednosti NP "Risnjak":<br />
ka sa stoljetnim jelama što krase obližnju Lesku i ostale blizina Jadranskog mora, atraktivnost parku novopripoprostore<br />
ovog zaštićenog objekta prirode, uvodničar je jenog izvorišnog dijela rijeke Kupe, kao i prirodna poustvrdio<br />
da upravo toj ustanovi možemo zahvaliti da te vezanost sa susjednom Slovenijom. Stoga bi uručeni<br />
jele i danas rastu, da nisu posječene, da strme osojne pa- kompas kao simboličan poklon predsjednika Upravnog<br />
dine Snježnika nisu razgoljene za potrebe ski staza i vijeća ravnatelju uprave Ivanu Main aru, dipl. ing.<br />
vučnica, da od njena osnivanja nije probijena niti jedna šum., trebao navijestiti izbor pravog puta u novo uspješnova<br />
šumska cesta... striktno se pridržavajući preporuka nije razdoblje djelovanja uprave i njega samog,<br />
iz Obrazloženja prijedloga za proglašenje Risnjaka naslika<br />
1. Predsjednik Sabora Zlatko Tomčić, tada u ulozi ministra<br />
za zaštitu prirode i okoliša, prilikom posjeta NP "Risnjak".<br />
Šetnja Leskom u društvu ravnatelja svih nacionalnih<br />
parkova 21. svibnja 1993.<br />
(Foto: A. Frković)<br />
"U ponedjeljak 15. rujna <strong>2003</strong>. navršit će se točno<br />
50 godina kako je Sabor NR Hrvatske dio risnjačkog<br />
masiva proglasio narodnim parkom. Razlozi da te šume<br />
i livade proglasi parkom, nalazimo u obrazloženju<br />
prof. Ive Horvat a "da se na Risnjaku skupilo na malom<br />
prostoru velik broj prirodnih pojava... i krasota<br />
koje su drugdje često nadaleko razasute. Risnjak je<br />
usto u prošlosti toliko pošteđen od gospodarskih utjecaja<br />
da je u njemu ostala prirodno-vegetacijska slika<br />
gotovo nepromijenjena", prve su riječi iz opširnog izlaganja<br />
dugogodišnjeg ravnatelja parka Ivana Malnara.<br />
U želji da probudi uspomene na vrijeme i događaje<br />
koji su prethodili proglašenju Risnjaka nacionalnim<br />
parkom, Malnar je podsjetio na prvi pisani putni nalog<br />
upravitelja tadašnjeg Šumarskog instituta ing. Podri<br />
or skog od 29. srpnja 1948., kojim nalaže petorici<br />
"rukovaoca radova na tipološkom istraživanju vegeta-<br />
509
sklonište, u šum. predjelu Smrekovac (1204 m)... Slijedili<br />
su poslovi koji će i ubuduće prethoditi našim kartiranjima:<br />
trebalo je rekognoscirati teren, ustanoviti<br />
biljne zajednice, fitocenološki snimiti/popisati njihov<br />
florni sustav te upoznati i sabrati biljke za herbar. Osim<br />
prof. Horvata, većina nas tada je prvi put vidjela i doživjela<br />
jedinstvenu ljepotu risnjačke prirode".<br />
Na inicijativu najpoznatijih tadašnjih prirodoznanstvenih<br />
stručnjaka i znanstvenika Odjel za zaštitu prirodnih<br />
rijetkosti Konzervatorskog zavoda dostavio je<br />
Predsjedništvu vlade NR Hrvatske detaljno obrazloženi<br />
prijedlog od 31. srpnja 1952., da se područje Risnjaka<br />
proglasi narodnim parkom. Glede toga Privredni savjet<br />
Vlade NR Hrvatske ustanovljuje komisiju da "na licu<br />
mjesta uredi izvjesna otvorena pitanja u vezi proglašenja<br />
Risnjaka nacionalnim parkom". U razdoblju od 2.<br />
do 6. listopada iste godne komisija je obišla odgovarajuće<br />
šumske predjele, riješila pitanje sječe, pregledala<br />
granice te sastavila i jednoglasno supotpisala prijedlog<br />
o granicama NP-a. Potpisali su ga 6. listopada 1952.<br />
ing. Ivan S m i 1 aj (u ime Uprave za šumarstvo Privrednog<br />
savjeta Vlade NRH), ing. Ljudevit Vidas (u ime<br />
čije područja Risnjaka i Snježnika prof. dr. Ivi Horvatu,<br />
dr. ing. Milanu An ić u, ing. Borislavu Zlatar i -<br />
ću, ing. Tomislavu Brzacu i Zlatku Gračaninu,<br />
da uz pomoć pet studenata Poljoprivredno-šumarskog<br />
fakulteta krenu na teren." Kako su se ti radovi obavljali<br />
po nalogu saveznog i republičkog Ministarstva šumarstva,<br />
imenovani "imaju pravo na primanje hrane iz magazina<br />
SRS-a". Na primjerku naloga dostavljenog osobno<br />
Ivi Horvatu, isti je nadopisao: "Stjepan Bertović,<br />
aps. šumarstva. Izdaje vam se gornji nalog za<br />
putovanje u Gorski kotar. Polazak 29. VII. 1948. dr.<br />
Ivo Horvat". Bertović je kasnije predložio još dvojicu,<br />
pa su u radnu skupinu primljeni i njegovi studijski kolege<br />
Zlatko M a t a n i Zvonimir P c 1 c e r.<br />
U Zborniku radova objavljenom u povodu 40. godišnjice<br />
NP "Risnjak" (Crni Lug 1994.) pok. prof. dr.<br />
se. Stjepan Bertović napisao je: "Radna grupa otputovala<br />
je naznačenog datuma (29. 7. 1948) vlakom do<br />
Delnica, autobusom u Crni Lug i navečer stigla u Bijelu<br />
Vodicu. Taj nadnevak smatra se početkom Horvatovih<br />
vegetacij skih kartiranja u Gorskom kotaru i Hrvatskom<br />
primorju... Drugog dana popodne Horvat i ekipa<br />
smjestili su se u polusrušenu brvnaru, bivše lovačko<br />
5<strong>10</strong>
Narodnog odbora kotara Delnice), Pavle Pintar (u<br />
ime NO Općine Crni Lug), Ivan Ž a g a r (u ime NO Općine<br />
Gerovo), ing. Josip Radošević i ing. Stjepan<br />
Bertović (u ime Konzervatorskog zavoda), ing. Borislav<br />
N ikšić, ing. Aleksandar Vernak i Milan Wolf<br />
(u ime Šumskog gospodarstva "Viševica" Rijeka), dr.<br />
Ivo Pevalek i dr. Ivo Horvat (u ime Hrvatskog prirodoslovnog<br />
društva) i ing. Šimun F16 g 1 (u ime Drvnoindustrijskog<br />
poduzeća Delnice).<br />
Sljedeće godine (1953) Horvat je javno objavio svoj<br />
prijedlog za osnivanje narodnog parka Risnjak, a dana<br />
15. rujna 1953. hrvatski je Sabor prihvatio prijedlog<br />
komisije i proglasio Risnjak narodnim parkom. "Tim<br />
činom", zabilježit će Horvat, "izlučen je iz područja<br />
gospodarenja jedan prekrasan dio naše zemlje i tako je<br />
osigurano da se njegova samoniklost i ljepota sačuva<br />
budućim pokoljenjima". Dodajmo ovome daje 44 godine<br />
kasnije, Sabor Republike Hrvatske Zakonom o izmjenama<br />
Zakona o proglašenju šume Risnjak nacionalnim<br />
parkom od 24. siječnja 1997., dotadašnji prostor<br />
parka proširio na masiv hrvatskog Snježnika te izvorišno<br />
područje Kupe i sljevno područje potoka Krašićevca<br />
"kao područja osobitih prirodnih vrijednosti i<br />
znanstvenog značaja", u ukupnoj površini od 6400 ha.<br />
Nabrojivši aktualne znanstvene projekte i njihove<br />
nositelje, Malnar je upozorio i na "znatno povećane<br />
štete unutar parkovnih površina, kao posljedica učestalih<br />
vremenskih nepogoda i ekstremnih klimatskih pojava".<br />
S tim u vezi izvršena je revizija Programa za<br />
unapređivanje šuma NP "Risnjak", u kojoj se "nedvojbeno<br />
potvrđuje nužnost ukljanjanja sušaca, vjetroizvala,<br />
vjetroloma i gromom oštećenih stabala, kako bi se<br />
održala biološka otpornost sastojina i optimalna ekološka<br />
ravnoteža šumskih ekosustava".<br />
U posljednjih 15 godina, reći će na kraju ravnatelj<br />
Malnar, učinjen je značajni korak glede promidžbenih<br />
aktivnosti, počevši od stavljanja na korištenje Poučne<br />
staze Leska (svečano otvorenje 4. lipnja 1993., autor<br />
Željko Štahan) do izdavanja Vodiča, izletničkih karata,<br />
filmova i izrade informacijskih ploča. Od aktivnosti<br />
koje su u tijeku ili će u bližoj budućnosti biti<br />
okončane, izdvojio je obnovu i modernizaciju planinarskih<br />
domova na Risnjaku i Snježniku te stavljanje u<br />
511
funkciju bivšeg vojnog objekta na Guslici (čije je sadašnje<br />
stanje i devastirani okoliš neprimjeran prostoru<br />
parka), podizanje smještajnih kapaciteta, auto-kampa i<br />
ostalih rekreacijskih sadržaja u Bijeloj Vodici, te izgradnja<br />
2000 m duge cestovne prometnce od Horvatskog<br />
do Razloga, iznad izvora Kupe, kako bi ovaj<br />
atraktivan prostor bio što dostupniji posjetiteljima.<br />
Na samom kraju svog izlaganja Malnar je zahvalio<br />
brojnim institucijama i pojedincima koji su u sklopu<br />
znanstveno-stručne i svake druge suradnje i pomoći doprinijeli<br />
afirmaciji parka. U znak priznanja za izvanredne<br />
zasluge postignute na unapređenju parkovne djelatnosti<br />
i zasite prirode, od Upravnog vijeća NP "Risnjak"<br />
odlikovani su prigodnom plakctom sljedeći pojedinci i<br />
institucije/poduzeća: Miho Miljanić, dipl. ing. šum.,<br />
dr. med. Ante Kutle, prof. dr. se. Paula Durbešić,<br />
prof. dr. Đuro Huber, dr. sc. Boris Vrbek, Ministarstvo<br />
zaštite okoliša i prostornog<br />
uređenja, Hrvatske šume Zagreb -<br />
Uprava šuma Podružnica Delnice,<br />
Šumarski institut Jastrebarsko, Hrvatski<br />
prirodoslovni muzej, Hrvatske<br />
vode podružnica Rijeka, Nacionalni<br />
park Paklenica, Triglavski narodni<br />
park, Grad Delnice, TZ Primorsko-goranske<br />
županije, "Finvest"<br />
Čabar, Građevinar Čabar i<br />
Protektor Bandag Katalinić Gerovo.<br />
Za 20 godina vjernosti Uprava<br />
parka nagradila je i troje svojih zaposlenika:<br />
Mariju Miću Puškarić,<br />
Marijana Š time a i Marijana<br />
Martina Pin tara.<br />
Nakon službenog dijela programa,<br />
koji je okončao okruglim stolom<br />
na temu Zaštita, očuvanje i<br />
predstavljanje gornjeg dijela rijeke<br />
512
Kupe (moderator Miljenko Gašparac, dipl. ing. šum)<br />
uzvanici i gosti uživali su u premijerno prikazanom<br />
filmu Risnjak u četiri godišnja doba autora Ante Jurića,<br />
u razgledavanju uspjelih radova trojice likovnih umjetnika<br />
amatera, paljenju kope (žežnice), vožnji kočijom, a<br />
nadasve u međusobnom druženju tijekom kojega su uz<br />
švedski stol i osvježenje obnavljali uspomene na bliže i<br />
dalje Risnjakove dane. Jer, doista, na domjenku je uz<br />
velik broj mladih istraživača i ljubitelja prirode, bilo i<br />
onih koji se jasno mogu prisjetiti svojih prvih dana u<br />
društvu prof. Ive Horvata na istraživanju risnjačke vegetacije.<br />
Uz trojicu Horvatovih prvih suradnika, tada apsolvenata<br />
šumarstva, Stjepana Bertovića, Zoltana Matana<br />
i Zvonimira Zvončeka Pelcera, posljednja dvojica nazočili<br />
su proslavi pola stoljeća dugog jubileja Risnjaka.<br />
Družeći se s njima, piscu ovih redaka otvorili su uspomene<br />
na prvi smještaj ljeti 1948. sa svojim profesorom u<br />
staroj lovačkoj nastambi na Smrekovcu, kamo im je konjićem<br />
požrtvovno dopremao vodu i hranu Matija G a š -<br />
Uvijek su obljetnice bile prigode za potsjećanja na<br />
neke događaje ili zbivanja iz života ličnosti iz znanosti,<br />
kulture, povijesti i si. I ovaj je članak potaknut jedparac<br />
iz Bijele Vodice. Bila su to sjećanja na upravo<br />
započeta vegetacijska istraživanja i kartiranja središnjeg<br />
i najljepšeg risnjačkog masiva, Velikog i Malog Risnjaka,<br />
Viljske ponikve, Janjičarkog vrha, Medvjeđih vrata,<br />
Smrekovca, Cajtiga...<br />
Pod nazivom Nacionalni park "Risnjak" - 50 godina,<br />
u upravnoj zgradi parka postavljena je zajednička likovna<br />
izložba trojice autora-amatera: Cvctka Štanfelja,<br />
Mladena Gašpara i Davora Vukovića, čije su<br />
slike, kako je to pri službenom otvorenju istakao prof.<br />
Marinko Krmpotić, "obojene" motivima i bojom naših<br />
gora, šuma, i proplanaka. U stvaralačkom radu sve<br />
trojice temeljni motiv izloženih slika je priroda, njena<br />
ljepota i veličanstvenost. Šumarnici i Gorani Štanfelj i<br />
Gašpar, nadahnuće za svoje likovno istraživanje našli su<br />
u svom rodnom kraju, "u čistoći i ljepoti prirode koja ih<br />
očarava".<br />
Alojzije Frković<br />
PROF. DR. SC. IVO TRINAJSTIĆ - HRVATSKI BOTANIČAR<br />
(povodom 70. godina života)<br />
nom takvom obljetnicom - 70. godinom života prof,<br />
dr. se. Ive Trinaj stića, donedavnoga redovitog sveučilišnog<br />
profesora Botanike na Šumarskome fakultetu<br />
Sveučilišta u Zagrebu. Tim mu povodom čestitamo i<br />
iskazujemo veliku počast i priznanje za ukupni dosadašnji<br />
rad, kojim je dao veliki doprinos hrvatskoj geobotanici<br />
i botaničkoj znanosti uopće.<br />
Budući daje već pisano u Šumarskome listu (1999)<br />
o životnome putu prof. dr. se. I. Trinajstića, navest će<br />
se samo značajnije promjene nastale od tada, a vezane<br />
su za znanstveni i stručni rad.<br />
513
Tako se on voden geslom "Nulla dies sine lined"<br />
posebno istaknuo na publicističkom polju, gdje je sam<br />
i u koautorstvu, dosada objavio ukupno oko 650 radova,<br />
od kojih je oko 400 znanstvenih, objavljenih u domaćim<br />
i inozemnim časopisima. Svojim dosadašnjim<br />
radom objelodanio je oko 9000 stranica. 1 kad ne bi<br />
bilo nikakvih drugih pokazatelja o njegovoj djelatnosti<br />
osim tih 9000 stranica, bilo bi dovoljno da se stekne<br />
uvid u opseg njegova rada. No njegovo je djelo ponajprije<br />
značajno po sadržaju te po tematici i izvornosti<br />
obrade. Dugogodišnjim radom i suradnjom sa šumarnicima,<br />
napisao je velik broj radova (oko 170 znanstvenih)<br />
vezanih za šumarstvo svih dijelova Hrvatske.<br />
U sklopu fltocenoloških i vegetacijskih istraživanja<br />
proučavao je pojedine oblike vazdazelene šumske vegetacije<br />
i opisao niz novih asocijacija, te nekoliko vegetacijskih<br />
sveza, redova i razreda. Tu se posebice ističe<br />
as. Oleo-Euphorbietum dendroidis, koju su kasnije<br />
diljem Sredozemlja otkrili i prihvatili mnogi drugi istraživači.<br />
Slično značenje imaju i as. Ostryo-Quercetum<br />
pubescentis i Ostryo-Quercetum ilicis. Opisao je<br />
sveze Rhamno-Paliurion, Inulion viseosae, Centaureo-Portenschlagiellion,<br />
redove Paliuretalia, Inuletalia<br />
viseosae, Centaureo-Campanuletalia, kao i razrede<br />
Paliuretea, Inuletea viseosae i Erico-Cistetea.<br />
Utvrdio je pridolazak vegetacijske sveze Oleo-Ceratonion<br />
u istočnojadranskom primorju, izvršio sintaksonomsku<br />
reviziju šuma alepskoga bora (Pinus halepensis),<br />
šuma bijele johe (Alnus incana), vegetacije<br />
sprudova Drave (Salici-Mvricarietum, Salicetum elaeagn<br />
o-daph n o ideš).<br />
Tijekom florističkih istraživanja proučavao je floru<br />
jadranskih otoka Krka, Kornata, Lastova, Korčule,<br />
Unija i Hvara. Za floru Hrvatske otkrio je veći broj novih<br />
vrsta npr. Biserrula pelecinus, Ampelodesma inauritanica,<br />
Trifolium spumosum, Bidens subalternans,<br />
Staehelina dubia, Duchesnea indica, Galinsoga quadriradiata,<br />
Medicago arborea, Guizotia abysinica,<br />
Cornus hungarica, Pseudofumaria lutea, Cutandia<br />
maritima i dr.<br />
Taksonomskim istraživanjima povezanim s radom<br />
na ediciji "Analitička flora Jugoslavije" (1973-1986)<br />
obuhvatio je detaljnu taksonomsku obradu velikog broja<br />
rodova. Opisao je četiri nova roda Alyssanthus, Dalmatocytisus,<br />
Pevalekia i Phyllolepidum, a rodu Pevalekia<br />
ime je dao po svom učitelju i prethodniku akademiku<br />
Ivi Pevaleku, dugogodišnjem profesoru Botanike<br />
na Sumarskome fakultetu. Opisao je i nove vrste biljaka<br />
Alyssum austrodalmaticum, A. litorale, Limonium subanfractum,<br />
Iris pseudopallida \I adrlatica.<br />
Mnogo je radova objelodanio u inozemnim časopisima,<br />
no većina njegovih radova tiskana je u hrvatskim<br />
i južnoslavenskim časopisima i edicijama. Iako to<br />
danas nije trend, njegovi su radovi ipak naišli na dobar<br />
odjek i u domaćem i u inozemnom strukovnom tisku.<br />
Tu činjenicu najbolje ilustrira citiranost njegovih radova,<br />
ponajprije u europskim, ali i u američkim botaničkim<br />
publikacijama. Nerijetko su njegovi radovi objavljeni<br />
u slabo priznatim časopisima, prevođeni na europske<br />
jezike. Na osobit odjek naišli su radovi s područja<br />
taksonomije, što se vidi po prihvaćanju njegovih<br />
gledišta u velikom florističkom djelu "Atlas Florae<br />
Europae", u čiju je izradu aktivno uključen.<br />
Kao i mnogi drugi vrijedni i plodonosni ljudi, i prof,<br />
dr. se. Ivo Trinajstić nije izuzetak, pa je daleko više cijenjen<br />
i priznat u inozemstvu nego u Hrvatskoj. Tako je<br />
npr. počast njegovu radu iskazao njemački botaničar<br />
Mathias Erbcn, koji mu je 1985. godine i posvetio<br />
jednu vrstu roda Viola (ljubica) nazvavši je njegovim<br />
imenom (Viola ivonis).<br />
Svojim dugogodišnjim profesorskim radom na Sumarskome<br />
fakultetu u Zagrebu i mnogobrojnim radovima,<br />
stekao je dostojno mjesto u hrvatskim i europskim<br />
botaničkim krugovima. Prihvaćanje njegovih gledišta<br />
na području flore, vegetacije i taksonomije u europskim<br />
okvirima, najbolje govore o mjestu koje zauzima<br />
na tom prostoru. O tome govori i njegovo ime, za<br />
koje se našlo mjesta u mnogim svjetskim botaničkim<br />
časopisima i djelima, dok je u domaćim okvirima nerijetko<br />
prešućivan i nedovoljno istican.<br />
Prof. dr. se. Ivo Trinajstić nije šumarnik po općoj<br />
naobrazbi, ali je šumu doživljavao i razumio na osobit i<br />
sebi svojstven način, te je šumarskoj botanici i botanici<br />
upće dao jednu posebnu dimenziju, koja će još dugo<br />
biti nit vodilja među mnogim istraživačima.<br />
Iako je prof. dr. se. Ivo Trinajstić u ozbiljnim godinama<br />
kada bi se trebao odmarati od dugotrajnoga i iscrpljujućeg<br />
istraživačkog rada, on neposustaje, već i dalje<br />
istražuje, piše i putuje. Vjerojatno je to jedini način kojim<br />
takav čovjek zna živjeti i funkcionirati, bez obzira<br />
na dob, životne teškoće i si. To je njegovo opredjeljenje<br />
koje treba cijeniti. Možemo mu samo poželjeti da ga<br />
služi zdravlje, a njegov vedri duh još dugo krasi.<br />
Izv. prof. dr. se. Josip Franjić<br />
514
KNJIGE I ČASOPISI<br />
Dr. se. Srečko Božičević:<br />
Knjiga dr. se. Srećka Božičcvića, hidrogeologa i<br />
ekologa "Plitvička jezera", zapravo je oplemenjeni vodič<br />
kroz istoimeni nacionalni park. U odnosu na sve dosadašnje<br />
plitvičke vodiče, ova knjiga obogaćena je vrlo<br />
lijepim fotografijama, čiji je autor pretežito Božićević.<br />
Knjiga ima 80 stranica, formata 23 x 16,5 cm. Tekst se<br />
sastoji od 8 poglavlja i to: Jezera na rubu gorske Hrvatske,<br />
Od legende do stvarnosti, Šetnja gornjim jezerima,<br />
U kanjonu donjih jezera, Rađanje Korane - najljepše izvorište<br />
jedne rijeke u kršu, Prirodna jedinstvenost nacionalnoga<br />
parka s potpoglavljima Ljepota biljnog svijeta,<br />
Od šume do prašume, Let leptira i ptica, Od riba,<br />
vodozemaca i gmazova do malih sisavaca, Od vuka do<br />
medvjeda, Prirodan sklad i ponos Hrvatske i posljednje<br />
poglavlje - Zarobljena ljepota. Na kraju knjige daje se<br />
sažeta turistička informacija.<br />
PLITVIČKA JEZERA<br />
Predgovor je napisao akademik Ivan G u š i ć, u kojemu<br />
ukazuje na prednost ove knjige kao turističkoga<br />
vodiča. Sastoji od vrlo slikovitog opisa plitvičke raznolikosti<br />
od neponovljivoga vodenog fenomena do bogatoga<br />
biljnoga i životinjskog svijeta te vodenih i kopnenih<br />
ekosustava parka. Za autora kaže daje poznati popularizator<br />
i promicatelj prirodnih ljepota Hrvatske,<br />
posebice krških.<br />
Iz sveukupnoga teksta, zrači velika ljubav autora<br />
prema jedinstvenome fenomenu Plitvičkih jezera, kojemu<br />
je svaki kutak poznat. Kao izvrstan poznavatelj<br />
hidrogeoloških značajki Nacionalnoga parka koji obiluje<br />
i podzemnim špiljskim prostorima, stoje područje<br />
njegova posebnog zanimanja, dr. Božičević napisao je<br />
knjigu koja se lako čita i daje puno stručnih i turističkih<br />
informacija. U poglavljima o gornjim i donjim jezerima<br />
autor piše o svakom jezeru, te ukazuje na osebujnost<br />
svakoga od njih, kao posljedice prirodnih pregrada<br />
stvorenih po sedrotvorcima u dugim sekularnim nizovima.<br />
Također upozorava na stalne promjene koje se<br />
zbivaju na jezerima u prostoru i vremenu.<br />
PLITVIČKA<br />
JEZfRA
Pojedinosti plitvičkoga vodenog fenomena autor je<br />
znalački ovjekovječio svojom kamerom, uskladivši<br />
opis pojedinosti jezera i slapa.<br />
O ljepoti izvora Korane, i sam naslov poglavlja u<br />
kojemu ga opisuje, govori o izuzetnoj ljepoti prirodne<br />
pojave kojoj je teško naći premca.<br />
U poglavlju koje obuhvaća vodeni i kopneni prostor<br />
opisuje se bogatstvo biljnoga i životinjskog svijeta. Također<br />
autor daje puno podataka o biološkoj raznolikosti<br />
plitvičkih ekosustava, jezerskih, šumskih i livadnih,<br />
o bogatom biljnom i životinjskom svijetu, o savršenstvu<br />
ekosustava, o njihovoj strukturi i funkcioniranju<br />
te velikim predatorima - vuku i medvjedu, kao i o svim<br />
komponentama od staništa do svih organizama u eko-<br />
sustavu, koji svojom brojnošću ukazuju na zaštićenu<br />
prirodu. Kao dokaz velike raznolikosti plitvičkoga prostora<br />
navodi 1146 registriranih biljnih vrsta, s preko 80<br />
endema.<br />
Koliko mu je dozvolio prostor, opisao je i bogatstvo<br />
plitvičkih šuma, ukazavši na poznatu plitvičku prašumu<br />
Corkova uvala. U posljednjem poglavlju Zarobljena<br />
ljepota, piše o srbočetničkoj okupaciji Nacionalnoga<br />
parka Plitvička jezera, koja je trajala od 1991. do<br />
1995. godine.<br />
Knjiga je tiskana na 8 svjetskih jezika, kojima je<br />
naknadno dodan i japanski.<br />
B. Prpić<br />
MONTI E BOSCHI<br />
(Talijanski časopis za ekologiju i tehniku primijenjenu<br />
na šume i planinski okoliš)<br />
Iz broja 3-4, svibanj - kolovoz <strong>2003</strong>. g. izdvajamo:<br />
Piergiorgio Cameriere, Orazio Ivan Gugliotta,<br />
Roberto Mercurio, Giuseppe Modica, Giovanni<br />
Spanpinato: Prvo tipološko svrstavanje šuma<br />
sladuna (Quercus frainetto Ten.) u Aspromontu<br />
(J. Italija)<br />
Osnovni areal sladuna proteže se od sjeverozapadnih<br />
obala Male Azije preko Balkana do Apeninskog<br />
poluotoka. U području Balkana sladun zauzima široke<br />
prostore na staništima s klimom umjereno kontinentalnog<br />
i mediteranskog obilježja, koje karakterizira<br />
ljetna suša, obilne proljetne kiše i velike temperaturne<br />
razlike uz relativno niske zimske temperature.<br />
Rasprostranjenost sladuna u Italiji dostaje diskontinuirana,<br />
i zauzima pretežito tirenske zone središnjeg<br />
južnog dijela, te djelomično jadransko i jonsko područje.<br />
Taj je diskontinuitet vezan za ljudsku aktivnost, jer<br />
se areal sladuna podudara sa zonom intenzivne poljoprivrede,<br />
čemu treba dodati i relativno slabu sposobnost<br />
obnove sladuna u odnosu na druge vrste, te intenzivno<br />
pašarenje i požare.<br />
Za rast i razvoj sladuna potrebni su različiti ekološki<br />
uvjeti, a on sudjeluje u formacijama hrastika i mješanih<br />
listača područja Lauretum i Castanetum-a. U novije<br />
vrijeme naznačena su nova staništa sladuna u južnoj<br />
Toskani, Umbriji, Laziu, Abruzzu, Basilicati i Calabiji<br />
(31 416 ha) u području Sila, Aspromontu, Serreu<br />
i Pollineu.<br />
Prvi opis sladuna u Aspromontu dao je Cal dart<br />
1932. g., te objavio da površina pod sladunom nije<br />
kontinuirana, već isprekidana u veće i manje izolirane<br />
skupine koje su međusobno udaljene. Ove su površine<br />
tijekom vremena smanjene zbog raznih utjecaja (požar,<br />
pašarenje, poljoprivredne kulture i ostalo), tako da<br />
517
je 1994. g. evidentirana površina pod sladunom iznosila<br />
samo 3462 ha i to na jonskoj strani, dok na tirenskoj<br />
strani, zbog vlažnih zapadnih i južnih vjetrova te slabije<br />
inslolacije, slađima nema.<br />
U prošlosti šume sladuna služile su za pašarenje,<br />
proizvodnju ugljena, željezničkih pragova, bačava i<br />
kao građevinsko drvo.<br />
Sladun se najčešće javlja u obliku prostih panjača<br />
ili panjača s matičnjacima i obnovom iz sjemena. U<br />
Aspramontu je na izvjesnim površinama predviđen visoki<br />
uzgoj sladuna s podstojnom drvenastom erikom,<br />
te turnusom od sto godina i periodom obnove od 20 g,<br />
ali zbog male gustoće stabala sječa se ograničavala<br />
samo na bolesna stabla. Isto tako često su ostavljana<br />
stara stabla zbog uroda žira za prehranu domaćih životinja.<br />
Gospodarenje šumama sladuna obilježeno je nizom<br />
neracionalnih radnji kao što su: nekontrolirana sječa<br />
lako pristupačnih stabala i intenzivno pašarenje tijekom<br />
cijele godine, što predstavlja glavni uzrok degradacije<br />
sladunovih populacija.<br />
Provedena su detaljna istraživanja na cijelom području<br />
Aspromonta i dobivene informacije o rasprostranjenosti<br />
vrste, na temelju čega su se mogle odabrati<br />
karakteristične lokacije radi opisa tipološke jedinice.<br />
Obavljena je serija istraživanja na lokacijama koje<br />
se međusobno razlikuju:<br />
opis staništa (ekspozicija, nadmorska visina, nagib,<br />
matični supstrat i tlo)<br />
snimanje vegetacije fitosociološkom metodom<br />
(Braun Blanquet 1951. g.)<br />
analiza strukturalnih, dendrometrijskih i kulturno<br />
uzgojnih gledišta<br />
na temelju svih uzetih podataka, a velikom preciznošću,<br />
određena je tipološka jedinica i ključ identifikacije<br />
pojedinačne tipološke jedinice su klasificirane<br />
dane su indikacije o gospodarenju tipološkim jedinicama<br />
Na bazi izvršenih istraživanja moguće je izdvojiti<br />
sljedeće tipove:<br />
1. Termofilna šuma sladuna i crnike<br />
2. Mezofilna šuma sladuna<br />
Unutar drugog tipa razlikuje se:<br />
podtip s Acer ncapolitanum, podtip s Pteridium<br />
aquilinum, podtip s Erica arborca<br />
Radi se o prvom pokušaju, prikladnom za naknadne<br />
ispravke i poboljšanja, posebice glede florističko vegetativnog<br />
poznavanja, koja mogu dati prostora za definiranje<br />
drugih šumskih tipova.<br />
Na kraju autori ponovo naglašavaju daje nekontrolirano<br />
pašarenje glavni čimbenik koji onemogućava<br />
racionalno gospodarenje sladunom i uzrokuje degradiranje<br />
i nestanak šuma sladuna u Aspromontu.<br />
Fabio R a d d i, Ryszard S i w e c k i: Socijalnoekonomska<br />
analiza šumskog sektora Poljske pred ulazak<br />
u Europsku Zajednicu<br />
U članku je dan detaljan prikaz stanja u šumskom<br />
sektoru Poljske, sa svim relevantnim podacima.<br />
Po veličini, Poljska je deveta zemlja Europe sa<br />
312 680 km 2 i osma po broju stanovnika, 38 654 000<br />
(1999. g.). Graniči s Baltičkim morem (529 km), Rusijom,<br />
Litvom, Bjclorusijom, Ukrajnom, Češkom, Slovačkom<br />
i Njemačkom. Obalne ravnice na sjeverozapadu<br />
zauzimaju pojas širine od 40 do <strong>10</strong>0 km.<br />
U unutrašnjosti je područje baltičkih jezera (nekoliko<br />
tisuća malih jezera), i područja sa tresetnim tlima<br />
pokrivenim šumom. Središnje ravnice s poljoprivrednim<br />
zemljištem prostiru se od juga prema jezerima. Na<br />
jugu se nalaze brežuljci, niske planine i visoravni.<br />
Obronci Karpata na jugoistoku povezuju doline rijeka<br />
Visle i Sane. Južna granica je planinski pojas Sudeta<br />
i Krpata. Sudeti su planinski masiv niži od 1 500 m, dok<br />
su Karpati značajno viši. Vrh Rysy (2 499 m) je najviši<br />
vrh Poljske.<br />
Ravnice zauzimaju 91 % površine, brežuljci 8 % i<br />
planine samo 1 %. Najduža rijeka Poljske je Visla, koja<br />
teče od Karpata do Baltičkog mora u dužini od 1 086<br />
km. Ostale velike rijeke su Bug, Odra i VVarta.<br />
Klima Poljske je umjerena na obali i kontinentalna<br />
u unutrašnjosti. Srednja temperatura siječnja kreće se<br />
od 1 do 5 °C, a srpnja 17 do 20 °C. Ekstremne temperature<br />
iznose od -40 do +30 °C.<br />
Srednja količina godišnjih oborina je 6<strong>10</strong> mm, ali<br />
varira u planinama od 1 200 do 1 500 mm, a u ravnicama<br />
450 do 500 mm. Većina oborina je u ljetnom razdoblju.<br />
518
Preko 60 % površine namijenjeno je poljoprivredi.<br />
Od toga je 77 % oranica i 23 % pašnjaka, ali se posljednjih<br />
25 g. ta površina smanjuje.<br />
Izmjere šumskih resursa Poljske su obavljene u<br />
okviru djelatnosti Državne uprave šuma, na temelju<br />
zakonskih propisa koji određuju da se godišnji podaci<br />
obvezno objavljuju (kao i u ostalih 15 zemalja istočne i<br />
središnje Europe).<br />
Sume osim produktivne funkcije osiguravaju stabilnost<br />
tla, očuvanje vode i vodenih tokova, te predstavljaju<br />
važan čimbenik u ekološkoj ravnoteži i očuvanju<br />
genetske raznolikosri flore i faune.<br />
Na bazi podataka iz 1999. g., površina šuma i dodanog<br />
šumskog zemljišta iznosi 9 047 000 ha ili 29 % površine<br />
Poljske. Ta se površina godišnje povećava za<br />
oko 18 000 ha (0,2 %), što čini Poljsku šestom zemljom<br />
Europe po povećanju šumskih površina (poslije<br />
Švedske, Finske, Francuske, Njemačke i Ukrajne).<br />
Po strukturi vlasništva 82,8 % su javne šume, a površinom<br />
od 78,4 % gospodari Državna uprava šuma.<br />
Površina Nacionalnih Parkova porasla je od 1 % (1985.<br />
g.) na 2% (1999. g.).<br />
Od šumskih površina 76,8 % otpada na četinjače (u<br />
Europi 60,6 %).<br />
Po statističkim podacima za 1999. g. struktura po<br />
vrstama drveća u Poljskoj izgledala je kako sijedi:<br />
Zdravstveno stanje šuma u Poljskoj je dosta kritično.<br />
Oko 52,7 % poljskih šuma ima oštećena stabla,<br />
posebice od atmosferskog zagađenja i odlaganja teških<br />
metala. Također je naglašeno povećanje djelovanja klimatskih<br />
ekstrema (olujni vjetrovi i dugotrajne suše) te<br />
štete biotskog porijekla.<br />
Gospodarenje šumama regulirano je planom gospodarenja<br />
od druge polovice 19. stoljeća, a za privatne<br />
šume veće od 50 ha od 1921. g. Od 1950. g. postoje<br />
planovi gospodarenja za sve šume Poljske.<br />
Sve su šume visokog uzgoja, panjača praktički<br />
nema.<br />
Plantaža ima 39 000 ha, a po nacionalnom programu<br />
predviđa se povećanje šumskih površina do 2 020.<br />
g. za 700 000 ha i daljnjih 1,5 milijuna ha u duljem razdoblju.<br />
Od 1994. g. državne investicije i sredstva Europske<br />
banke omogućuju ovako velike planove pošumljavanja.<br />
Ova pošumljavanja odnose se na napuštene<br />
poljoprivredne površine i privatne posjede.<br />
Planovi gospodarenja utvrđuju etate na razini šumskih<br />
distrikta, rukovodeći se načelima koja osiguraaju<br />
očuvanje šuma i povećanje drvne mase.<br />
U 1999. godini zalihe drvne mase iznosile su<br />
1 448 500 000 m 3 komercijalnog drveta, dok zalihe privatnih,<br />
općinskih i lokalnih (gminas-na poljskom) dosiže<br />
188 600 000 m 3 . Kao ostale šume evidentirana je zaliha<br />
od 56 400 000 m 3 , tako da se ukupne rezerve procjenjuju<br />
na 1 693 milijuna m 3 . Ako se u zalihu uključi<br />
drvo malih dimenzija, ukupna zaliha iznosi 1 908 milijuna<br />
m 3 , što za državne šume iznosi 209 mVha, a za privatne<br />
119 mVha. Po ovim zalihama Poljska je treća europska<br />
zemlja po šumskim zalihama (iza Njemačke i<br />
Francuske).<br />
U razdoblju od 1979. g. do 1998. g. povećanje drvne<br />
mase u šumama kojima gospodari Državna uprava<br />
šuma iznosi 900 milijuna m\ a u istom razdoblju iskorišteno<br />
je 491 milijun m', što znači daje u tom razdoblju<br />
zaliha drvne mase povećana za 409 milijuna m 3 , ili<br />
45 % od ukupnog prirasta. Godišnji prirast u posljednje<br />
tri godine procjenjuje se na 8,84 mVha.<br />
Tijekom 1999. g. posječeno je u Poljskoj 24 milijuna<br />
m 3 komercijalnog drveta, od toga 22,7 milijuna u<br />
državnim šumama (3,24 mVha).<br />
519
U članku je tablično prikazana struktura proizvoda<br />
šumskog sektora s glavnim sortimentima. Također je<br />
na posebnoj tablici prikazano stanje lovne divljači, zatim<br />
rasadnička proizvodnja, koja se zasniva na najnovijim<br />
dostignućima šumarske struke.<br />
Nacionalnih Parkova u Poljskoj ima 21, čemu treba<br />
dodati 120 parkova zaštićenog okoliša, s ukupnom površinom<br />
od 2 532 000 ha, od čega na šume otpada više<br />
od 50 %.<br />
Poljska ima tri šumarska fakulteta (Varšava, Poznanj<br />
i Krakov), 13 srednjih šumarskih škola i 4 škole za profesionalnu<br />
obuku radnika u šumarstvu. Usavršavanje<br />
tehničkog osoblja obavlja se godišnjim tečajevima.<br />
U odnosu na sredstva informiranja, važno je spomenuti<br />
da Ured za gospodarenje šumama objavljuje<br />
bilance i planove gospodarenja, a Uprava državnih šuma<br />
podnosi i objavljuje godišnja izvješća o gospodarenju.<br />
Izlazi statistički list "Lesnictwo", izdano je 9 periodičnih<br />
znanstvenih izdanja, 5 biltena za internu uporabu<br />
i 11 novina za javno informiranje. Cilj ovih prikaza<br />
stanja u šumarstvu je upoznavanje strukture šumskog<br />
sektora i načina funkcioniranja radi uključenja<br />
zemlje u Europsku zajednicu.<br />
Unatoč tomu što EU službeno priznaje da sadašnja<br />
statistika zadovoljava interne potrebe Poljske, postoje<br />
još uvijek statistički podaci koji nisu usklađeni s onima<br />
EU.<br />
Brze promjene koje se događaju posljednjih godina<br />
u Poljskoj omogućuju da se ponište mnoge prijašnje<br />
razlike te zadovolje kriteriji za ulazak u proširenu EU.<br />
Renzo Motta, Fabrizio Garbarino, Emanuele<br />
Lingua, Riccardo Lussignoli: Primjer istraživanja<br />
i gospodarenja u parku prirode - sastojine<br />
jele u Alta Valle Pesio<br />
Sume u parku prirode Valle Pesio, kao i većina šuma<br />
Europe, u svojoj su strukturi oblikovane pod utjecajem<br />
ljudske aktivnosti. One nisu isključivi rezultat<br />
ekoloških čimbenika koji stvaraju dinamiku formiranja<br />
šume, već su tijekom razvoja bile izložene intenzivnom<br />
antropološkom utjecaju.<br />
Radi očuvanja alpskih šuma i zadržavanja njihovih<br />
funkcija, potrebno je uz poznavanje ekologije i dinamičkih<br />
procesa poznavati i njihovu bližu povijest te<br />
aktivnosti koje su utjecale na njihov razvoj.<br />
Posljednjih godina šumari pridaju sve veću važnost<br />
povijesti šumskih populacija radi poduzimanja mjera<br />
gospodarenja. Ovo je još važnije u slučaju kada se želi<br />
primijeniti prirodne uvjete uzgoja, odnosno oponašati<br />
prirodne procese i postići prirodni izgled zrele šume.<br />
Tradicionalni načini gospodarenja šumom nije danas<br />
prihvatljiv ni u ekonomskom ni u ambijentalnom<br />
pogledu, te je potrebno definirati nove šumsko-uzgojne<br />
modele. Na temelju tih zahtjeva Plan uređivanja šuma<br />
predvidio je dva tipa eksperimentalnih zona:<br />
a) zona istraživanja na duže razdoblje, gdje su sve<br />
šumsko-uzgojne aktivnosti isključene<br />
b) zone gdje se obavljaju pokusni šumsko-uzgojni zahvati<br />
Cilj uspostavljanja ovih eksperimentalnih zona je<br />
ponuditi modele gospodarenja šumom i kontinuirano<br />
procjenjivati učinke obavljenih zahvata.<br />
Unutar parka prirode Alta Valle Pesio i Tanaro, gdje<br />
se nalaze povijesne šume jele velike vrijednosti, a koje<br />
520
su stoljećima intenzivno korištene, drvna masa svedena<br />
je na svega 170 mVha. U razdoblju od dvadeset godina,<br />
koliko ima od osnutka parka prirode drvna se masa<br />
povećala na 350 mVha. U suradnji s parkom osnovane<br />
su tri eksperimentalne zone unutar površine parka, i<br />
to dvije u čistoj jelovoj šumi, a jedna u šumi listača s<br />
opadajućim učešćem jele. Unutar tih zona obilježene<br />
su površine 20x<strong>10</strong>0 m, u kojima su izmjereni svi relevantni<br />
podaci (promjeri, visine, starost i struktura godova<br />
pomoću Presslcr-ova svrdla). Uz ova dendrometrijska<br />
istraživanja, obavljana su i povijesna istraživanja<br />
iz dva važna izvora: Parohija Pia, gdje su sačuvani<br />
dokumenti reda Certosina, koji su gospodarili šumama<br />
te arhive ureda Državnih šuma, kao i svjedočenja osoba<br />
bivših zaposlenika u šumarstvu toga područja.<br />
Iz dokumenata iz 1699. g. vidi se da su Certosini<br />
gospodarili sa 3 6<strong>10</strong> jutara vlasništva, od čega je pod<br />
šumom bilo oko 1 620 jutara. Oni su u nižim predjelima<br />
gospodarili kestenom (za plodove), u srednjem dijelu<br />
se uzgajala bukva za ogrijev (panjača sa ophodnjom<br />
od 80 g.), dok su najviši predjeli bili jelova šuma,<br />
koja je bila obilježje svih crkvenih posjeda Alpa i Apenina.<br />
Između 1760. i 1854. g. na tom području je osnovana<br />
je tvornica stakla i kristala, koja je trošila velike<br />
količine drveta, a koja je zatvorena nakon što su<br />
potrošene drvne zalihe. Iz dokumenata je vidljivo da se<br />
drvo panjača upotrebljavalo za ogrijev, stabla iz visokog<br />
uzgoja davala su građevinsko drvo, a uz to važan<br />
je proizvod bio ugljen, što dokazuju tragovi nekadašnjih<br />
mjesta paljenja ugljena.<br />
U posljednjih 150 g. važna su dva razdoblja s posebno<br />
intenzivnim korištenjem drvne mase: razdoblje<br />
neposredno poslije Prvog svjetskog rata i razdoblje prije<br />
i za vrijeme Drugog svjetskog rata.<br />
Dcndromctrijske i dendroekološke analize, uz poznavanje<br />
povijesnih dokumenata, omogućuju rekonstruiranje<br />
razvoja ovih populacija.<br />
Razvojni monitoring u ovim sastojinama moći će u<br />
srednje-dugom razdoblju dati preciznije indikacije o<br />
dinamici razvoja šume i širenju jele u zonama koje su<br />
za sada manje naseljene jelom.<br />
U Europi i Italiji nalaze se različiti oblici šumskih<br />
rezervata. Oni su obično smješteni u neproduktivnim i<br />
nepristupačnim područjima. Kako tvrde autori, bilo bi<br />
vrlo korisno da se unutar produktivnih i reprezentativnih<br />
šuma osnuju bar neke "parcele" određene za "slobodnu<br />
evoluciju" u duljem razdoblju.<br />
Parkovi, posebice regionalni, povoljni su za ovaj<br />
način istraživanja u dugom razdoblju, jer nema nikakvih<br />
smetnji za paralelno istraživanje i monitoring te redovito<br />
gospodarenje šumama.<br />
Gianfranco Minotta: Sjećanje na profesora<br />
Umberta Bagnaresi-a<br />
Posije iznenadne i kratke bolesti, 13. svibnja umro<br />
je prof. Umberto Bagnaresi, direktor časopisa Monti<br />
e bosehi, u posljednjih dvadeset godina.<br />
Tijekom pedesetgodišnjeg aktivnog rada, prof. Bagnaresi<br />
stekao je velik ugled kao uvaženi šumarski<br />
stručnjak širokog djelokruga rada. U svom plodnom životu<br />
obavljao je mnoge i važne odgovorne funkcije.<br />
Od 1980. g. bio je redoviti profesor uzgajanja šuma na<br />
Sveučilištu u Bologni, gdje je i direktor Odjela šumskih<br />
kultura. Također je predsjednik regionalnog Instituta<br />
za šumarska istraživanja Alpa i regionalnih parkova.<br />
Bio je aktivan član Akademije i Udruženja profesionalnih<br />
znanstvenika.<br />
Profesor Bagnaresi autor je preko 300 publikacija,<br />
izuzetnog znanstvenog značenja u području šumarstva.<br />
Kao velik zagovornik šumarske struke, dao je i velik<br />
doprinos kvaliteti znanstvenih radova i časopisu Monti<br />
e bosehi. Početkom godine napustio je aktivnosti na<br />
Sveučilištu radi odlaska u mirovinu, ali s time nije prestala<br />
njegova aktivnost.<br />
Bio je humanist i izuzetni ljubitelj prirode, prenio je<br />
svoju ljubav prema šumi na generacije studenata koje<br />
su ga cijenile. Uživao je velik ugled na Sveučilištu i izvan<br />
njega. Iza sebe je ostavio vrijednu znanstvenu ostavštinu.<br />
U jednom od idućih brojeva dijela prof Banjaresi-a<br />
bit će detaljnije prikazani. Ostat će u vječnom sjećanju<br />
svima koji su imali sreću da ga pozanaju - završne su<br />
riječi autora.<br />
L' ITALIA FORESTALE E MONTANA<br />
(Časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima - izdanje talijanske<br />
Akademije šumarskih znanosti - Firenze)<br />
Iz broja 2 ožujak - travanj <strong>2003</strong>. g. izdvajamo: Ovaj članak predstavlja treći nastavak rasprave o<br />
Orazio C i a n c i o, Susanna N o c e n t i n i: Očuvanje<br />
biološke raznolikosti u šumskim sustavima - stajališta o biološkoj raznolikosti, njenoj važnosti i<br />
biološkoj raznolikosti u kojem autori iznose različita<br />
biološka raznolikost, gospodarenje šumom i znanstvene<br />
metode<br />
razvoj i<br />
čimbenicima koji izravno i neizravno utječu na njen<br />
stabilnost.<br />
521
Mnogi se znanstvenici prilikom ocjenjivanja stupnja<br />
biološke raznolikosti pozivaju na broj biljnih i životinjskih<br />
vrsta koje se nalaze na određenom prostoru,<br />
a da bi taj broj sačuvali ili povećali, preporučuju razne<br />
tehničko uzgojne mjere.<br />
U broju 11/1998. g. časopisa "Schweizerische Zeitschrift<br />
fur Forstwescn" koji se bavi biološkom raznolikosti<br />
šuma i njenom povećanju, objavljena su tri članka<br />
autora: J. Ph. Schutz, D. R. Meyer i E. Oberhobur.<br />
U prvom članku "Svijetlo do šumskog tla i mogućnost<br />
optimizacije prodiranja svijetla u šumi", autor<br />
analizira mogućnost preživaljavanja sloja grmlja i prizemnog<br />
rašća u funkciji kvalitete i količine svijetla<br />
koje može stići do tla nakon uzgojnog zahvata, u usporedbi<br />
s prirodnim šumama. Ta bi se praksa mogla smatrati<br />
"Švicarskim Femelschlagom".<br />
U drugom članku "Zaštita životinjskih vrsta u kultiviranim<br />
šumama", autor objašnjava da po dosadašnjim<br />
saznanjima nije moguće općenito formulirati<br />
tvrdnje o utjecaju svijetla koje dopire do tla na raznolikost<br />
faune. Ta se rasprava za sada svodi na izvjesne ptice<br />
i leptire. Oskudni podaci istraživanja ne omogućuju<br />
procjene korisnosti veće količine svijetla na biološku<br />
raznolikost faune.<br />
U trećem članku "Stvarati rijetke šume-stajalište<br />
jednog praktičara", autor upućuje na ekonomski gubitak<br />
ako se ide od "mračne" na "svijetlu" šumu, i kaže<br />
da je pravo šumovlasnika na odgovarajuću odštetu u<br />
slučaju daje obvezan stvoriti svijetlu šumu. Kako kaže<br />
autor, bolje je u slučaju da se rade prorede, one rade<br />
grupimično, a ako se radi obnova bolji je Femelschlag.<br />
Ova tri članka mogu čitatelje dovesti u sumnju i<br />
neizvjesnost. Sigurno je da više svjetla pomaže razvoju<br />
sloja grmlja i ostalog rašća, ali što se događa na primjer<br />
s mnogim živim bićima koja žive u sloju listinca ili ispod<br />
njega, a o kojima se zna malo ili gotovo ništa. Što<br />
se događa s gljivama<br />
Može se zaključiti da šumsko-uzgojnim radovima<br />
pogodujemo izvjesnim vrstama, no štetimo drugima.<br />
Znamo da primjenjujući uzgojne zahvate pomažemo<br />
malom broju tipičnih odabranih vrsta šumskog ekosustava,<br />
i to zbog različitih interesa koje bolje poznajemo.<br />
Što se tiče odnosa znanstvenih metoda i biološke raznolikosti,<br />
autori citiraju Frcemana Dysona: "Napredak<br />
nauke traži razvoj shvaćanja u oba smjera, prema dolje i<br />
prema gore, ali zaista u sve dijelove u potpunosti".<br />
Šumarska literatura nastoji osnovne probleme biološke<br />
raznolikosti rješavati klasičnim znanstvenim metodama,<br />
te ih svesti na pojedinačna gledišta, što često<br />
nije dobar odgovor na veliku kompleksnost problema.<br />
Znanstvene metode često dovode do kontroverzije i<br />
djeluju kao "lijek za sve" te primijenjene metode na<br />
šumu, koja je pak kompleksan biološki sustav.<br />
Tehnika uzgoja šuma s ciljem očuvanja biološke<br />
raznolikosti treba se zasnivati na novom znanstvenom<br />
uzorku, a to je "metoda za pokušaj eliminacije pogrešaka".<br />
Ta metoda predviđa ciklički monitorng za provjeru<br />
razvoja ekosustava i ustanovljenje eventualnih<br />
uzgojnih pogrešaka, te predlaže sustavne zahvate koji<br />
imaju obilježje: oprezno, kontinuirano i detaljno. Ovakvi<br />
zahvati ne uzrokuju negativan utjecaj na ekosustav.<br />
Moguće rješenje za očuvanje biološke ravnoteže<br />
vezano je na ekocertifikat. Ta ekološka marka trebala<br />
bi jamčiti da su proizvodi produkt potrajno gospodare -<br />
ne šume.<br />
Prostor i vrijeme bitni su čimbenici u procjeni biološke<br />
raznolikosti. Mjere za prostor su: posjed, regija,<br />
kontinent i planet, a za vrijeme: desetljeće stoljeće, tisućljeće<br />
i više. Granica sadašnjosti i prošlosti nije definirana,<br />
jer ono stoje evidentirano već je prošlost. Vremenska<br />
skala jedne ophodnje korištenja šume iznosi<br />
od jednog desetljeća do jednog stoljeća, mnogo manje<br />
od trajanja života vrste koja čine šume, a to je samo jedan<br />
tren u geološkom vremenu. To je prekratko vrijeme<br />
za mjerenje utjecaja gospodarenja na biološku raznolikost.<br />
Ipak, biološka raznolikost mora se procjenjivati<br />
kroz dimenziju prostora i vremena. Za sada se poznaju<br />
dva modela: vrijeme je apsolutno, prostor relativan<br />
(Newton) i vrijeme i prostor su relativni (Einstein).<br />
Ovome treba dodati model Carolla koji kaže: prostor<br />
je apsolutan, a vrijeme je relativno (trebaš trčati koliko<br />
možeš da bi samo ostao na istom mjestu).<br />
Možda se treba vratiti poznatom aforizmu " misliti<br />
globalno, raditi lokalno", da bi borba za biološku raznolikost<br />
mogla uspjeti.<br />
Šuma je unatoč utjecaju čovjeka preživjela do danas,<br />
i predpostavlja se da će preživjeti i u budućnosti.<br />
Ona je kompleksni biološki sustav bez kojega je nezamisliv<br />
život u sadašnjosti i budućnosti.<br />
Procjena vrijednosti šume i biološke raznolikosti<br />
nije jednostavna, te kako kaže Friedrich Nietzsche "od<br />
svega znamo cijenu, a od ničega vrijednost".<br />
Raffaele Cavail i, Ester Giola, Alice Lemessi:<br />
Planiranje protupožarnih intervencija - primjer<br />
studije za regiju Veneto<br />
Požari su najveći oblik "agresije" koju šuma trpi,<br />
tim više što se taj problem ponavlja uzrokujući ekonomske<br />
i ekološke štete. U Venetu zbog orografske i<br />
klimatske osobitosti teritorija postoje dva opasna razdoblja<br />
u kojima požari zahvaćaju različita područja regije.<br />
Zbog brdskog i brežuljkastog terena najčešća učestalost<br />
požara je u zimsko-proljetnom razdoblju, dok je<br />
obalni dio više ugrožen ljeti.<br />
Poznavanje razdoblja s najvećom učestalošću požara<br />
i zona s povećanim rizikom od osnovne je važnosti<br />
522
za planiranje borbe protiv šumskih požara.<br />
Regija Veneto je u okviru politike obrane tla i prirodnog<br />
okološa, u prvi plan stavila zaštitu i očuvanje<br />
šumskih resursa, predvidjevši preventivne aktivnosti<br />
kroz prikladne mjerea planiranja, predviđene važećim<br />
normativama. Zakonodavac je obnovio normative u<br />
sadržaju materije o požaru sa zakonom od 21. studenog<br />
2000. g. broj 353 "okvirni zakon o šumskim požarima",<br />
u kojemu se favoriziraju preventivne aktivnosti<br />
umjesto koncentriranja snaga u momentu gašenja,<br />
kako je predviđao prethodnim zakonom iz 1975. g.<br />
Ovaj zakon obvezuje svaku regiju da donese plan<br />
preventivne zaštite i aktivne borbe protiv požara na temelju<br />
donesenih uputa (član 3 stav 1 zakona 353/2000).<br />
Za predviđanje šumskih požara najvažnije je odrediti<br />
zone i razdoblja od posebnog rizika, na osnovi analiza<br />
prošlih požara. Usvojena shema analiza za ovu studiju<br />
predviđa 4 faze:<br />
a) analiza niza događaja - radi se ne samo za cijelu regiju,<br />
već i za svaku provinciju i općinu. U razmatranju<br />
je razdoblje od 1991. do 2000. g. Napravljene<br />
su detaljne analize po tjednima, pa čak i danima.<br />
Analizirani su uzroci požara i trenuci zapaljenja.<br />
b) definiranje područja - ona su izdvojena s ciljem obilježavanja<br />
sličnog ponašanja šumskog požara i imaju<br />
različite dimenzije. Najmanja jedinica za sva istraživanja<br />
je općina (Comune), ali ako je moguće prelazi<br />
granice općine. Takvo područje zove se "operativno<br />
područje". U operativno područje uključeni su:<br />
- područja planinskih općina<br />
područja na kojima je zabilježen bar jedan požar<br />
područja koja graniče ili su okružena gornjim<br />
područjima<br />
c) podjela po zonama opasnosti - izračun varijabli<br />
omogućio je definiranje karakterističnih "profila<br />
opasnosti". Spajanjem elaboriranih informacija<br />
koje se odnose na pojedine zone, moguće je grupirati<br />
općine u homogene klase opasnosti. U tu svrhu<br />
upotrjebljen je statistički proces "Cluster analisys",<br />
Ove školske godine bogatiji smo za još jedan udžbenik<br />
drvodjeljske struke, autora Irene Devi ć i Josipa<br />
Ištvanića, u izdanju nakladničke tvrtke Element iz<br />
Zagreba.<br />
Knjiga Alati i strojevi u obradbi drva 1 namijenjena<br />
je učenicima koji se školuju za drvodjeljska zanikojemu<br />
je cilj da unutar zajednice grupa pronađe<br />
uzorke koji predstavljaju slične karakteristike.<br />
Kako općina ima mnogo, one su predhodno podijeljene<br />
na grupe s jednim, dva ili više požara (na pr.<br />
Općina Schio je imala 56 požara u <strong>10</strong> godina).<br />
c) podjela po zonama važnosti - parametar za određivanje<br />
važnosti je vrijednost površine koju je obuhvatio<br />
požar, uzevši u obzir razne potrebe zemljišta,<br />
dajući svakoj od njih njenu vrijednost. Također je<br />
cilj grupirati zone podjednakih važnosti. Važnost<br />
nekog područja teško je odrediti. To ovisi o mnogo<br />
čimbenika, a ako se radi o šumi, to može biti više ili<br />
manje vrijedna šuma ovisno o vrstama drveća i načinu<br />
gospodarenja. U tekstu članka autori navode<br />
primjere različitih vrijednosnih područja.<br />
Osim ovih analiza, potrebno je definirati koje vrste<br />
vegetacije su potencijalno više zapaljive. Poznavanje<br />
zapaljivosti svakog pojedinog tipa vegetacije omogućuje<br />
određivanje sklonosti zapaljenju u momentima<br />
povećane opasnosti.<br />
Ovaj primjer studije obrađen je s detljnim podacima<br />
i kartama, po kojima se lako mogu očitovati područja<br />
svrstana po gornjim kriterijima, što omogućava praktično<br />
korištenje za planiranje preventivnih mjera.<br />
Do sada postignuti razultati u planiranju preventivnih<br />
mjera opravdavaju ovakve analize. Planiranje mora<br />
biti uspostavljeno radi gospodarenja šumkim teritorijem,<br />
u svrhu postizanja ekosustava u kojima će eventualni<br />
požari učiniti najmanje štete. Također je potrebno<br />
predviđati i ponašanje požara zbog planiranja gašenja,<br />
a to se može samo ako se dobro pozna šumska površina<br />
i njena zapaljivost, te eventualno ponašanje fronte plamena.<br />
Gašenje je zadnja aktivnost u borbi protiv požara.<br />
Prije se treba predvidjeti tip požara koji se može<br />
manifestirati na pojedinom području, kako bi se odredili<br />
potrebni preventivni zahvati. Tek poslije te faze<br />
treba korektno odrediti sadržaj opreme za gašenje, koja<br />
može biti potejenjena ili precjenjena.<br />
Frane Grospić<br />
ALATII STROJEVI U OBRADBI DRVA 1 i 2<br />
manja, a izrađena je prema okvirnom planu i programu<br />
predmeta Strojevi i uređaji za prvi razred drvodjeljskog<br />
tehničara, lako se radi o prvom dijelu ovog niza<br />
od četiri knjige, ovo je svojevrstan nastavak knjige<br />
Alati i strojevi u obradbi drva 2, i ima gotovo istovjetnu<br />
formu. Po svom sadržaju knjiga pokriva i dio pro-<br />
523
grama predmeta Strojevi i uređaji za prvi razred stolara.<br />
Ima 294 stranice formata B5, od kojih je 16uboji,<br />
a podijeljena je u četiri poglavlja.<br />
Knjiga počinje Uvodom u tehnologiju obradbe<br />
drva, gdje su definirane osnovne vrste obradbe drva,<br />
opisani uvjeti koji trebaju vladati u jednoj radionici za<br />
ručnu obradbu drva, definirano je radno mjesto, opisana<br />
stolarska klupa i alatnica.<br />
Drugo poglavlje knjige Ručni rezni, mjerni, stezni<br />
i pomoćni alati opisuje: alat za mjerenje, za zacrtavanjc,<br />
za piljenje, za bušenje, za dubljenje, za udaranje,<br />
za struganje, za blanjanje, za oštrenje, za kitanjc<br />
(zamazivanje), za brušenje i alat za stezanje. Daju se<br />
opisi pojedinih alata te načini njihove uporabe i održavanja<br />
za svaki od opisanih alata.<br />
Treće poglavlje obraduje Ručne radne strojeve:<br />
ručnu električnu kružnu pilu, ručnu tračnu pilu, ubodnu<br />
pilu, ručnu električnu blanjalicu, ručnu električnu<br />
glodalicu, rubnu glodalicu, glodalicu za lamello -<br />
umetke, lamello - glodalicu za krpanje drva, ručnu<br />
lančanu glodalicu, ručnu električnu bušilicu, ručnu tesarsku<br />
bušilicu, akumulatorsku bušilicu - odvijač, ručnu<br />
tračnu brusilicu, vario brusilicu, vibracijsku brusilicu,<br />
kutnu brusilicu ekscentričnu brusilicu i zračni pištolj<br />
za zakivanje. Potanko se opisuju strojevi, alati i<br />
različiti postupci rada kod pojedinih strojeva. Tablicama<br />
i tekstualno dani su potrebni podaci za izbor alata i<br />
režima rada. Također je za svaki tip stroja dan naputak<br />
o mjerama zaštite i održavanja.<br />
Četvrto poglavlje Pilanski strojevi i uređaji<br />
opisuje tračne i kružne pile u pilanskoj obradbi drva,<br />
jarmače, strojeve za obradbu trupaca iveranjem<br />
(iverače) i pile lančanice. Detaljno su opisane: okomite<br />
tračne pile trupčare, višestruke okomite tračne pile<br />
trupčare, vodoravne tračne pile trupčare i tračne pile<br />
paralice. Od kružnih pila opisane su: kružne pile<br />
trupčare i paralice. Uz kratak opis svih vrsta jarmača<br />
naglasak je dan na najčešće korištene pune okomite<br />
jarmače. Od lančanih pila detaljnije su opisane ručne<br />
lančane pile. Dati se detaljni opisi dijelova navedenih<br />
strojeva, opisane su pripremne operacije i tehnologije<br />
rada te naputci o sigurnom radu.<br />
U četvrtom poglavlju naveden je popis korištene literature,<br />
te imena proizvođača strojeva i alata koji su u<br />
udžbeniku opisani.<br />
Uz ovu knjigu, na raspolaganju korisnicima od<br />
2001. godine je i drugo izdanje knjige Alati i strojevi<br />
u obradbi drva 2 autorice Irene Dević. Po svojoj<br />
koncepciji i ova je knjiga namijenjena prije svega onima<br />
koji se školuju za razna zanimanja u drvnoj struci,<br />
ali će korisno poslužiti i svima onima koji se u svakodnevnoj<br />
praksi bave problemima nabave i održavanja<br />
strojeva i alata. Uz stručni tekst, fotografije i crteže,<br />
korisnik knjige upućuje se na najnoviju tehnologiju u<br />
izradbi strojeva i alata, njihovu uporabu i održavanje.<br />
524
Udžbenik ima 280 stranica formata B5, od čega 16<br />
u boji, sadrži 324 grafička priloga i 14 tablica, te je podijeljen<br />
u četiri poglavlja.<br />
U prvom poglavlju Strojevi i uređaji za proizvodnju<br />
furnira obrađuju se različiti strojevi za rezanje<br />
furnira: vodoravni, okomiti i kosi strojevi. Daju se detaljni<br />
opisi strojeva, njihovih dijelova te tehnologije<br />
rada. Opisuju se pripremanje trupaca za rezanje, kao i<br />
samo rezanje za sve vrste strojeva. Daju se i osnovne<br />
naznake mjera zaštite i načela održavanja za svaki tip<br />
stroja. Obraduju se i strojevi za ljuštenje furnira, te<br />
strojevi za piljenje furnira sa svim potrebnim opisima<br />
strojeva i tehnologije rada.<br />
Drugo poglavlje Strojevi za izradbu ploča obraduje<br />
strojeve za izradbu ploča iverica, pri čemu opisuje<br />
iveračc, primarne i sekundarne, mlinove, te preše za<br />
prešanje ploča iverica. Detaljno se opisuju strojevi,<br />
alati, tehnološki postupci rada i daju potrebni podaci,<br />
kao i naputak o mjerama zaštite za svaki tip stroja i način<br />
održavanja. U ovom poglavlju obrađuju se i strojevi<br />
za proizvodnju furnirskih i stolarskih ploča: mokre<br />
škare za rezanje i krojenje furnira, paketne škare, blanjalice<br />
za furnir, strojevi za krpanje furnira te strojevi<br />
za spajanje i lijepljenje furnira. Svaki od strojeva je detaljno<br />
opisan, kao i njegov način rada. Prikazani su alati,<br />
njihovo montiranje i oštrenje. Kod strojeva za spajanje<br />
furnira prikazani su različiti načini spajanja furnira<br />
trakom i impregniranom niti. Dan je naputak o mjerama<br />
zaštite na radu, kao i održavanju za svaki tip opisanog<br />
stroja.<br />
Treće poglavlje Strojevi za grubu obradbu drva<br />
obraduje stolarske tračne pile, kružne pile i blanjalice,<br />
opisuje različite vrste i tipove nabrojanih strojeva, njihove<br />
značajke i namjenu. Za svaki tip stroja danje detaljni<br />
opis dijelova, alata, kao i postupaka rada. Prikazan<br />
je način pripreme stroja, alata i materijala za proces<br />
rada. Opisani su različiti načini rada kod pojedinih<br />
strojeva. Tablicama i tekstualno dani su potrebni podaci<br />
za izbor alata i režima rada. Kao i kod svakog poglavlja<br />
danje naputak o mjerama zaštite na radu i održavanju<br />
za svaki tip stroja.<br />
Da bi knjiga bila od što većeg praktičnog značenja,<br />
naveden je popis korištene literature u četvrtom poglavlju,<br />
te imena proizvođača strojeva i alata koji su u<br />
udžbeniku opisani.<br />
Uporaba ovih udžbenika odobrena je od Ministarstva<br />
prosvjete i športa RH, koje ih je uvrstilo u obvezne<br />
udžbenike.<br />
Nadamo se da će ove knjige biti odgovarajuća pomoć<br />
u izobrazbi budućih drvodjeljskih tehničara i stolara,<br />
kako njima tako i njihovim profesorima te već<br />
iskusnim drvodjeljskim stručnjacima.<br />
Knjige Alati i strojevi u obradbi drva 1 kao i Alati i<br />
strojevi u obradbi drva 2 mogu se nabaviti u svim boljim<br />
knjižarama ili neposredno kod izdavača:<br />
J. Ištvanić<br />
PRIZNANJA<br />
Pripremajući se za obilježavanje 1900 godina od<br />
mučeničke smrti zaštitnika šumara, lovaca i lovočuvara<br />
Svetog Eustahija mučenika, kojega je umorio rimski car<br />
Hadrijan 117. godine poslije Krista, tijekom održavanja<br />
8. Međunarodnog sajma lova u Varaždinu, promovirana<br />
je Monografija "Sveti Eustahije mučenik, nebeski<br />
zaštitnik šumara, lovaca, i lovočuvara"*, autora Mla-<br />
Knjigu je prikazao I. Tolić u Šumarskom listu br. 5-6/<strong>2003</strong>.<br />
PRIZNANJA NA 8. MEĐUNARODNOM SAJMU<br />
LOVA I RIBOLOVA U VARAŽDINU<br />
dana Vi do vica, 3. listopada <strong>2003</strong>. godine (spomendan<br />
Sv. Eustahija po julijanskom kalendaru).<br />
Promotori ove Monografije bili su prof. dr. se. Ivo<br />
Borković - Sveučilište Split, prof. dr. se. Zvonimir<br />
Tucak i mr. se. Tihomir Florijančić - Sveučilište<br />
Osijek, te mr. se. Pavle Vr a t ar i ć - Hrvatske šume.<br />
Po završetku promocije, u prepunoj dvorani Press<br />
centra uručene su i godišnje nagrade i nagrade za životno<br />
djelo pravnim i fizičkim osobama, koje su svojim<br />
radom i znanstvenim istraživanjima dale osobit doprinos<br />
u afirmaciji hrvatskoga lovstva.<br />
525
Nagrade je uručio predsjednik Upravnog vijeća<br />
Pučkog otvorenog učilišta Hubert iz Splita, gospodin<br />
Davor M artić.<br />
Ovogodišnji laureati nagrađeni su po prvi put skulpturom<br />
Sv. Eustahija mučenika, akademske kiparice Dijane<br />
Ive Ses artić, koja je blagoslovljena u crkvi Gospe<br />
od Otoka na spomendan Sv. Eustahija po gregorijanskom<br />
kalendaru 20. rujna <strong>2003</strong>. godine.<br />
Godišnju nagradu primili su "Šumarski list", "Poljoprivredni<br />
fakultet" Osijek - Katedra za lovstvo, "Hrvatske<br />
šume" d.o.o. Zagreb, "Slobodna Dalmacija" redakcija<br />
"Dobre kobi", a osobne nagrade primili su Ivan<br />
Tol ić, prof. dr. se. Ivo Borković, don Vinko Sanader,<br />
Dalibor Božulić, dr. med. Zdenka Marić<br />
Čorkalo. Nagradu za životno djelo iz oblasti lovstva<br />
primio je istaknuti šumar i publicist Alojzije Frković.<br />
Primajući nagradu u ime Hrvatskih šuma, gospodin<br />
Dražen S c rt i ć, stručni suradnik u službi za lovstvo Direkcije<br />
Hrvatskih šuma, izrazio je zahvalnost na dodijeljenoj<br />
nagradi, radostan što nije zaboravljen rad i trud<br />
hrvatskih šumara u oblasti uzgoja i zaštite divljači.<br />
Svim nagrađenima svoj biskupski blagoslov uputio<br />
je i biskup kotorski mons. Ilija J an j i ć te župnik crkve<br />
Sv. Eustahija mučenika u Dobroti — Boka Kotorska<br />
don Branko S b u t e g a.<br />
Promociji Monografije "Sveti Eustahije mučenik" i<br />
uručivanju godišnjih nagrada nazočili su mnogi vjerski,<br />
politički i kulturni djelatnici iz zemlje i inozemstva,<br />
koji su ponajviše bili impresionirani besjedom<br />
mr. se. Pavla Vratarića.<br />
Svim nazočnima podijeljena je Monografija "Sveti<br />
Eustahije mučenik" i CD sa svečanom pjesmom "Svetog<br />
Eustahija mučenika", koju je uglazbio hrvatski<br />
glazbenik Šaša Lukić, a izvela Klapa "Iskon" iz Splita.<br />
Po dobrom šumarskom i lovačkom običaju, nakon<br />
službenog dijela nastavljeno je druženje uz prigodni<br />
domjenak.<br />
Ivan Tolić, dipl. ing. šum.<br />
MEĐUNARODNA SURADNJA<br />
61. SKUPŠTINA NJEMAČKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA<br />
Još u srpnju ove godine primili smo poziv da kao<br />
gosti sudjelujemo na 61. skupštini Njemačkoga šumarskog<br />
društva. Poziv smo prihvatili, čime smo nastavili<br />
dugogodišnju tradiciju dobrih odnosa šumara Njemačke<br />
i Hrvatske.<br />
Skupština se održava svake dvije godine, a 61. je<br />
održana od 25. do 28. rujna <strong>2003</strong>. godine u Mainzu<br />
(Savezna država Rheinland - Pfalz). Moto skupštine<br />
bio je "Šumarstvo u dijalogu - zajednički oblikovati<br />
budućnost", a ovaj četverodnevni susret njemačkih šumara<br />
odvijao se prema sljedećem programu:<br />
Četvrtak, 25. rujna<br />
1. otvaranje i pozdravi<br />
predsjednik Njemačkog šumarskog društva Hennig<br />
Grof von Ken itz<br />
526
Matthias Berninger, državni sekretar iz Saveznog<br />
ministarstva za zaštitu potrošača, prehranu i<br />
poljoprivredu<br />
Kurt Beck, ministar - predsjednik Rheineld -<br />
Pfalz i pokrovitelj Skupštine<br />
Jens B e n t e 1, gradonačelnik Mainza<br />
2. Predavanje pod naslovom "Da li su šumarstvo i<br />
preradba drva gospodarske djelatnosti budućnosti"<br />
(glavna tema Skupštine - prikaz na primjeru iz<br />
Clustera - studije, Šume u Saveznoj državi Nordhein<br />
- Westfalen).<br />
Predavač i autor studije prof. dr. Andreas S c h u 11 e<br />
sa Sveučilišta Munster, ukazao je na nove političko-tržišno-radne<br />
i makroekonomske spoznaje o<br />
šumarstvu i preradbi drva, čija važnost nije pravilno<br />
vrednovana u njemačkom gospodarstvu. Iz ove<br />
studije, koju ćemo u jcnom od idućih brojeva<br />
Šumarskog lista detaljnije prikazati, navodimo<br />
samo daje cluster "šuma i drvo" u 2001. godini sa<br />
260 000 zaposlenika (udio 4,5 %) ostvario prihod u<br />
Nordrhein Westfalen od 35 milijardi EUR-a. S time<br />
se može mjeriti još samo proizvodnja strojeva sa 35<br />
i proizvodnja vozila s 29 milijardi EUR-a. Napominjemo<br />
da je Nordrhein Westfalen industrijski najrazvijenija<br />
Savezna država Njemačke, a kao što vidimo<br />
u gospodarskom smislu prednjači cluster šumarstva<br />
i preradbe drva. Ta prednost je još veća ako<br />
se gospodarskom značenju dodaju ekološko i socijalno.<br />
3. Prethodni referat bio je poticaj za Okrugli stol na<br />
temu "Gospodarenje s prirodom - šansa ili utopija",<br />
koji je održan u nastavku.<br />
Uz autora studije sudjelovali su već spomenuti<br />
gosp. Matthias Berngcr, Carl-Albrecht von<br />
Treuenfels, predsjednik WWF-a, Weine Genfors,<br />
glavni tajnik Store Enso Forst Central Europe<br />
i Dr. Jens Borchers, voditelj Šumske uprave<br />
Moderetor okruglog stola gosp. Volker Angres,<br />
voditelj TV redakcije za okoliš poticao je međusobne<br />
rasprave navedenih sudionika te koordinirao pitanja<br />
koja su slušatelji-članovi Skupštine (preko<br />
700 delegata) postavljali sudionicima Okruglog<br />
stola. Nije potrebno ni spominjati daje rasprava između<br />
sudionika, te sudionika i slušača bila vrlo<br />
živa, čak do zvižduka.<br />
4. Istu večer uži krug sudionika Skupštine, medu kojima<br />
smo i mi kao predstavnici Hrvatske, zajedno s<br />
gostima iz Austrije, Belgije, Danske, Švicarske i<br />
Luksemburga, bio je na svečanom prijemu kod ministra-predsjednika<br />
gosp. Kurta Bečka.<br />
Petak, 26. rujna <strong>2003</strong>. bio je predviđen za seminare<br />
i sajam s novostima iz šumarskih tiskovina, zaštite na<br />
radu, informatičke i ostale opreme. Od 9 seminara izabrali<br />
smo seminar br. 5 na temu "Svijet za sutra: budućnost<br />
menadžmenta u šumarstvu" uz moto "Nemoguće<br />
je budućnost pretkazati, ali je opasno ništa ne činiti"<br />
(Henri Deterding) i seminar br. 7 "Šuma kao životni<br />
prostor" (šuma i turizam, biciklističke staze, šetnice,<br />
parkovi prirode kao model za umjereni turizam i životni<br />
prostor, šuma i zdravlje).<br />
U večernjim satima, predsjednik Njemačkog šumarskog<br />
društva pozvao je sve sudionike Skupštine na<br />
zajedničko druženje.<br />
Subota i nedjelja 27. i 28. rujna bili su dani ekskurzija.<br />
Od 5 dvodnevnih i 27 jednodnevnih sudjelovali<br />
smo na jednodnevnoj ekskurziji na području šumarije<br />
Hochspeyer na temu "Lovni marketing". Ova tema također<br />
zaslužuje poseban osvrt u jednom od sljedećih<br />
brojeva Šumarskog lista.<br />
Večernji sati bili su rezervirani za svečani koncert u<br />
prepunoj Katedrali Sv. Ignaca (rog i orgulje).<br />
U nedjelju, 28. rujna na povratku iz Mainza, susreli<br />
smo se nedaleko Munchena s ministarskim savjetnikom<br />
Bavarskog ministarstva poljoprivrede i šumarstva<br />
gosp. Reinholdom Erlbeckom, možemo reći glavnim<br />
časnikom za vezu bavarskih i hrvatskih šumara. S njim<br />
smo dogovorili daljnju suradnju u svezi s pilot projektom<br />
"energija iz biomase" (Našice, Delnice, Senj) te<br />
sudjelovanje na "Danima slavonske šume 2004. godine"<br />
u Našicama.<br />
Upravo zahvaljujući gosp. Erlbecku imali smo, prihvaćajući<br />
njegov prijedlog, priliku posjetiti dvije šumarije<br />
u dolasku na 61. godišnju skupštinu 24. rujna.<br />
Kako je program za taj 24. rujna bio obiman, putovali<br />
smo 23. rujna i iskoristili priliku posjetiti Bavarsku šumarsku<br />
školu u Lohr an Majn (utemeljenu još 1888.<br />
godine). Domaćin nam je bio kolega Klaus Stogbaucr,<br />
pomoćnik ravnatelja i ravnatelj Robert Staufer. Kolega<br />
Stogbauer bio je još uvijek pod dojmom ekskurzije sa<br />
svojim maturantima po Gorskom kotaru i Velebitu<br />
527
(14-18. srpnja <strong>2003</strong>.). Tu je ugovoren i uzvratni posjet<br />
HŠD-a, ogranak Delnice za lipanj 2004. godine.<br />
Šumariju Rothenbuch posjetili smo 24. rujna prije<br />
podne na terenima poznatog bavarskog Spessarta<br />
(bukove i kitnjakove sastojine na površini od oko<br />
95 000 ha).<br />
Napominjemo daje ijedna od ekskurzija za sudionike<br />
Skupštine predviđena upravo u ovoj šumariji, s<br />
temom "Problematika gospodarenja kitnjakovim sastojinama<br />
na tipičnom staništu bukve". Ne bez ponosa,<br />
ističemo primjedbu domaćina da je rasprava na ovu<br />
temu bila kvalitetna, glede naših iskustva u prirodnoj<br />
obnovi sastojina.<br />
U poslijepodnevnim satima posjetili smo hesensku<br />
šumariju Seehein — Jugcnheim, gdje nam je upravitelj<br />
šumarije dr. Jestedt između ostalog pokazao odsjek<br />
lužnjakove sastojine podignute prije 125 godina iz žira<br />
slavonskoga hrasta lužnjaka. U malome to su Lože u<br />
Spačvi. Kako je Spessart za Bavarce isto što i za Hrvate<br />
Spačva, a kako spomenuta sastojina hrasta lužnjaka<br />
podignuta žirom slavonskog hrasta, mislimo da će čitatelje<br />
Šumarskoga lista također zanimati detaljniji prikaz<br />
naše ekskurzije na području bavarske šumarije<br />
Rothenbuch i hesenske šumarije Seeheim-Jugenheim.<br />
J. Dundović, H. Jakovac<br />
528
UPUTE AUTORIMA<br />
Šumarski list objavljuje znanstvene članke iz područja<br />
šumarstva, primarne prerade drva, zaštite prirode,<br />
lovstva, ekologije, prikaze stručnih predavanja,<br />
savjetovanja, kongresa, proslava i si., prikaze iz<br />
domaće i strane stručne literature, te važnije spoznaje<br />
iz drugih područja koje su važne za razvoj i unapređenje<br />
šumarstva. Objavljuje nadalje i ono što se<br />
odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i<br />
crtice iz prošlosti šumarstva, prerade i uporabe drva,<br />
te radove Hrvatskoga šumarskog društva.<br />
Članci kao i svi drugi oblici radova koji se dostavljaju<br />
zbog objavljivanja, moraju biti napisani jasno i<br />
sažeto na hrvatskom jeziku. Znanstveni i stručni<br />
članci u prilogu trebaju imati sadržaj (sažetak)<br />
na engleskom ili njemačkom jeziku (iz posebnih<br />
razloga na nekom drugom jeziku), podatke i zaključke<br />
razmatranja. Sažetak na stranom jeziku treba<br />
biti napisan najmanje na 2 stranice s proredom<br />
na papiru formata A4.<br />
Molimo autore da se pridržavaju sljedećeg:<br />
- Prije uvoda treba napisati kratki sažetak o temi<br />
članka, svrsi i važnijim rezultatima, najviše do 1/2<br />
stranice napisane s proredom na papiru formata A4.<br />
- U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisati<br />
ono što se opisuje (istražuje), a u zaključku ono što<br />
omogućuju dobiveni rezultati uz opće prihvaćene<br />
spoznaje iz određenog područja šumarske struke i<br />
prakse.<br />
- Opseg teksta može iznositi najviše <strong>10</strong> tiskanih<br />
stranica Šumarskog lista, zajedno s prilozima (tablice,<br />
crteži, slike...), što znači do 16 stranica s proredom<br />
na papiru A4. Samo u iznimnim slučajevima<br />
Uređivački odbor časopisa može prihvatiti radove<br />
nešto većeg opsega, ako sadržaj i kvaliteta tu opsežnost<br />
opravdavaju.<br />
- Naslov članka (djela) treba biti kratak i jasno izražavati<br />
sadržaj rada. Ako je članak već tiskan ili se radi<br />
o prijevodu, treba u bilješci na dnu stranice (fusnote)<br />
navesti kada je, gdje i na kojem jeziku tiskan.<br />
- Naslove, podnaslove u članku, sažetak (s uvodom,<br />
metodološkim napomenama, raspravom,<br />
rezultatima istraživanja i zaključcima), opise slika<br />
i tablica, treba napisati i na engleskom ili njemačkom<br />
jeziku.<br />
- Fusnote glavnog naslova označavaju se zvjezdicom,<br />
dok se fusnote u tekstu označavaju redosljedom<br />
arapskim brojevima, a navode se na dnu stranice<br />
gdje se spominju. Fusnote u tablicama označuju<br />
ic malini slovima i iiavude se udniali izli lablo.<br />
- Za upotrebljene oznake treba navesti nazive fizikalnih<br />
veličina, dok manje poznate fizikalne veličine<br />
treba posebno objasniti u jednadžbama i si.<br />
- Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da budu<br />
razumljivi bez čitanja teksta i obilježiti ih brojevima<br />
kako slijede.<br />
- Sve slike (crteže i fotografije) treba priložiti odvojeno<br />
od teksta i olovkom napisati broj slike, ime autora<br />
i skraćeni naslov članka. Slike trebaju u pravilu<br />
biti u omjeru 2:1.<br />
- Crteže i grafikone treba uredno nacrtati. Tekst i<br />
brojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznake<br />
fizikalnih veličina kosim. Fotokopije trebaju biti jasne<br />
i kontrastne.<br />
- Poželjno je navesti u čemu se sastoji originalnost<br />
članka i zbog kategorizacije po međunarodnim kriterijima.<br />
- Obvezno treba abecednim redom navesti literaturu<br />
na koju se autor u tekstu poziva. Kao primjer navodimo:<br />
1. Klepac, D. 1965: Uređivanje šuma, Šumarski<br />
fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.<br />
2. Prpić,B.,N. Komlenović,Z. Seletković<br />
1988: Propadanje šuma u Hrvatskoj, Šumarski<br />
list 112, (5-6): 195-215, Zagreb.<br />
- Pored punog imena i prezimena autora treba<br />
navesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr.,<br />
mr., dipl. ing....).<br />
- Tekst članka treba (osim izuzetno), pripremiti s<br />
pomoću nekog od tzv. wordprocesora na osobnom<br />
računalu sukladnom s IBM, te tako uređeni<br />
rukopis predati na disketi 3.5".<br />
- Potpuno završene i kompletne članke (disketu,<br />
tekst u dva primjerka) slati na adresu Uredništva.<br />
Autori su odgovorni za točnost prijevoda na strani<br />
jezik.<br />
- Primljeni rad Uredništvo dostavlja recenzentu odgovarajućeg<br />
područja na mišljenje u zemlji, a za<br />
znanstvene članke i recenzentima u inozemstvu.<br />
-Autori koji žele separate - posebne pretiske svojih<br />
članaka mogu naručiti istodobno sa slanjem rukopisa.<br />
Separati se posebno naplaćuju, a trošak se ne<br />
može odbiti od autorskog honorara. Najmanje se<br />
može naručiti 20 separata.<br />
- Objavljeni radovi se plaćaju, stoga autor uz<br />
rukopis treba dostaviti svoj broj žiro-računa,<br />
JMBG, adresu i općinu stanovanja.<br />
Uredništvo ŠUMARSKOG <strong>LIST</strong>A<br />
Zagreb, Trg Mažuranića 11<br />
Telefon: 48 28 477, 48 28 359<br />
Telefax: 48 28 477<br />
E-mail: hrvatsko-sumarsko-drustvo@zg.tel.hr<br />
WEB stranica: http://www.hrsume.hr/hsd/sumarski/sumarski.html
SI. 1. Ženka (lijevo) i mužjak gubara (Lymantria dispar<br />
L.) prilikom kopulacije na kori hrasta (u prirodi<br />
je inače redovito položaj para u kopulaciji<br />
vertikalan - ženka gore, mužjak dolje).<br />
Fig. 1 Female (left) and male of gypsy moth (Lymantria<br />
dispar L.) during copulation on oak bark (in natural<br />
conditions pair is oriented vertically - female<br />
above, male below).<br />
SI. 2. Ženka pored svježe odloženog jajnog legla.<br />
Fig. 2 Female with a freshly laid egg cluster.<br />
Jajne ličinke (prvi larvalni stadij) "na ogledalu"<br />
(u travnju, netom nakon eklozije mlade se gusjenice<br />
neko vrijeme zadržavaju na površini jajnog<br />
legla iz kojeg su eklodirale).<br />
Fig. 3 Egg larvae (first larval instar) on the egg cluster<br />
surface (in April, immediately after the eclosion,<br />
young larvae are confined to the place of their<br />
origin).<br />
SI. 4.<br />
Fig. 4<br />
Odrasla gusjenica gubara (snimljena polovicom<br />
lipnja).<br />
Fully grown gypsy moth larva (photo taken in<br />
mid June).<br />
(Tekst i fotografije B. Hrašovec)<br />
O gubaru (Lymantria dispar L.) je u domaćoj i stranoj literaturi napisano mnoštvo znanstvenih i stručnih priloga.<br />
Radi se o jednom od svjetski najpoznatijih šumskih defolijatora sa sposobnošću višestrukog i naglog povećanja<br />
gustoće populacije, što rezultira dramatičnim štetama na šumskom drveću. Zbog svoga biološkog svojstva<br />
već dugi niz godina u domaćoj šumarskoj praksi redovno se provodi nadzor gustoće njegovih populacija u svim<br />
šumama gdje se prirodno javlja. Odlučili smo ipak u okviru ovog redovnog priloga još jednom podsjetiti na neke<br />
detalje iz njegove biologije, s obzirom da nam prema nekim predznacima i dojavama sa terena predstoje godine<br />
povećanja njegove gustoće populacije, a moguće i potreba za provedbom neposrednih mjera suzbijanja.<br />
Large number of scientific and professional papers, both domestic as well as foreign, have addressed gypsy<br />
moth (Lymantria dispar L.) due to its leading position of being one of the world's best known forest defoliator.<br />
Because of the capability to enter into outbreak phase in a short time it has been monitored in Croatia on a yearly<br />
basis in forest ecosystems where it occurs naturally. In spite of being a well known organism and the fact of routinely<br />
conducted monitoring activities by a trained personell we decided to draw the attention of practitioners<br />
once again to some aspects of its biology. Our decision was spurred by the fact that some indications and information<br />
from the field suggest that we might expect some population buildup in the years to come.<br />
IZDAVAČ: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO uz financijsku pomoć Ministarstva<br />
znanosti i tehnologije Republike Hrvatske i Hrvatskih šuma d.o.o.<br />
Publisher: Croatian Forestry Society - Editeur: Societe forestiere croate -<br />
Herausgeber: Kroatischer Forstverein<br />
Grafička priprema: ŽUPANČIĆ H R d.o.o. - Zagreb<br />
Tisak: EDOK - Zagreb