You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/<strong>2003</strong>. GODINE Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>, CXXVI1 (<strong>2003</strong>), 483-500<br />
šumarska politika rezultat dobro odabranih makroekonomskih<br />
parametara, te daje njihova međusobna veza<br />
vrlo signifikantna.<br />
U stalnim gospodarskim zbivanjima, kao prateća<br />
pojava dolaze strukturne prilagodbe. Njemački ekonomisti<br />
imaju ogromno praktično iskustvo, uz visokoznanstvene<br />
aplikativne metode izradili su generalni<br />
model optimizacije narodnog gospodarstva uz ciljana<br />
ograničenja. Pri tomu nisu nikada, čak ni u vrijeme<br />
rata, potpali pod utjecaj ideja centralizacije. Imponira<br />
kako su u svojoj orijentaciji narodnog gospodarstva<br />
shvatili da sve gospodarske odluke ovise o pomnom<br />
znanju vremena i mjesta, i da gospodarske probleme<br />
nije moguće rješavati na način da se oni prvo upućuju u<br />
neko središte gdje bi trebalo donositi odluke, a iste zatim<br />
slale na posebna mjesta za izvršenje. Donošenje<br />
odluka na licu mjesta samo po sebi jamči djelotvornu<br />
uporabu znanja o gospodarstvu. Oni koji se nalaze na<br />
mjestima gdje se donose odluke, poznaju vanjsku i<br />
unutarnju sferu gospodarske stvarnosti, ali isto tako<br />
raspolažu i informacijama o općim uvjetima poslovanja,<br />
tehnološkim promjenama i ostalim endogenim i<br />
egzogenim utjecajnim čimbenicima. U takvim prilikama<br />
tržište igra nezamjenjivu ulogu kao mehanizam za<br />
transmisiju znanja najudaljenijih promjena osobama,<br />
koje na licu mjesta, bez zadrške i bez krivih premisa,<br />
donose poslovne odluke.<br />
Tijekom II. svjetskog rata i na kraju, vladalo je<br />
među ekonomistima opće uvjerenje da europske i izvaneuropske<br />
zemlje izašavši iz rata bez, ili s vrlo oskudnim<br />
sredstvima, nikada više neće biti u stanju riješiti<br />
se svemoći američkog kapitala, i da će do u beskonačnost<br />
trpjeti od nedostatka američke valute. Njemačka<br />
je prije II. svjetskog rata svjetskom tržištu isporučivala<br />
proizvode visoke kakvoće, dok je Japan u to vrijeme<br />
nudio svijetu masovne i jeftine proizvode. Te dvije<br />
države, izgubivši rat, prvo su ga dobili jer su imale<br />
vrijednu, obrazovanu i kvalificiranu te gladnu radnu<br />
snagu, a gospodarski su sustav podredili naprijed iznijetim<br />
načelima. 5 Drugo, Njemačka i Japan odlučno su<br />
krenuli putem usredotočenja na proizvodnju visoke kakvoće.<br />
Njemačka je nastavila putem kojega je započela<br />
još u drugoj polovici 19. stoljeća, dok je Japan takvu<br />
orijentaciju usvojio nakon II. svjetskog rata. EU je dijete<br />
američkog gospodarskog i iz njega nužno rezultirajućeg<br />
političkog ekspanzionizma, kako bi stvorilo<br />
jedno novo razvijeno tržište sa 0,4 milijarde stanovnika,<br />
na kojemu će visokoproduktivna američka privreda<br />
ostvariti dominaciju. Za sada izgleda da Amerikanci<br />
potcjenjuju njemačku vitalnost koja je izgubila na bojnom<br />
polju dva rata, ali ih je oba ekonomski dobila. Isto<br />
tako, iako to itekako osjećaju, na sceni je Japan, sve<br />
dok se ubrzo ne isčahuri novi div neslućenih mogućnosti<br />
- Kina. Nastupom Kine nakon što ona savlada domaću<br />
oskudicu i nedostatak investicijskih sredstava,<br />
mijenjat će se pravila igre koja Amerikanci naguravaju<br />
cijelom svijetu već čitavo stoljeće. U svakom slučaju,<br />
21. stoljeće bit će puno potresa, rađanja novih divova<br />
(Kina, Rusija) i nestajat će dojučerašnjih jurastičkih dinosaurusa<br />
kao što su Engleska, a dijelom i Francuska.<br />
Njemačka je jedina zemlja u tranziciji koja je krizu<br />
gotovo već prošla bez većih potresa, bez nekontrolirane<br />
korupcije i bezvlađa kao u drugim zemljama. Gotovo<br />
17 milijuna istočnih Nijemaca u nekoliko godina<br />
postalo je ili ubrzano postaju ponovo Nijemci u pravom<br />
smislu riječi.<br />
Njemačka je i nadalje najproduktivnija zemlja Europske<br />
zajednice, to će najvjerojatnije i ostati, pa opasnost<br />
po koherenciju EZ-a postoji samo utoliko, što će<br />
najvjerojatnije sve druge zemlje članice, neke više,<br />
neke manje, naručivati poduže vrijeme vagone za<br />
transport svojeg monetarnog zlata u Frankfurtu/M.<br />
1. OKOLIŠNI ASPEKTI POLJOPRIVREDNE I ŠUMARSKE DJELATNOSTI<br />
Enviromental aspects of forestry<br />
Poljoprivreda i šumarstvo stoje u uskoj vezi s biološkim<br />
tijekom u prirodnom bitku, tj. oni su usko međusobno<br />
povezani s mnoštvom životnih oblika, kao i s<br />
neživim okolišem. Uz uvjete tala, stanja autoktonih<br />
vrsta, klimatskih uvjeta i povijesnog korištenja, koji su<br />
ostavili trag na poljoprivredno i šumsko zemljište u<br />
prošlosti, oni utječu na aktualne oblike i intenzitet korištenja<br />
zaštitnih dobara okoliša: biološku raznolikost,<br />
vodu, tlo, zrak i klimu. Zbog tih uskih veza sa spomenutim<br />
zaštitnim dobrima, potrebno je i dalje poboljšavati<br />
aktualno stanje okoliša i smanjivati postojeća opterećenja.<br />
Time bi se omogućila regeneracija resursa<br />
od opterećenja nastalih u prošlosti.<br />
Velik dio aktualne biološke raznolikosti u srednjoj<br />
Europi nastao je potiskivanjem šume i stvaranja kultiviranog<br />
zemljišta korištenim za poljodjelstvo. Iz toga<br />
su povezane mnoge vrste korištenih ekosustava. Nužno<br />
je stoga stvarati poljodjelske proizvodne sustave na<br />
način da oni pridonose održanju biološke raznolikosti.<br />
Bitni čimbenici koji pridonose gubitku biološke razno-<br />
Takav gospodarski sustav znanstveno je prvo obradio austrijski ekonomist Friedrich August von Hayek (1899-1991), iza koje je slijedila<br />
plejada angloameričkih suvremenih ekonomista, koji su svijet shvatili tako da su odstupali od laissez-faire gospodarstva, pronalazeći<br />
instrumente da gospodarski razvoj usmjeravaju u željenom smjeru, izbjegavajući pogreške koje mogu nastati i nastaju centralističkim<br />
vođenjem nacionalnih privreda.<br />
485
Change language