10.02.2015 Views

Å UMARSKI LIST 9-10/2003 - HÅ D

Å UMARSKI LIST 9-10/2003 - HÅ D

Å UMARSKI LIST 9-10/2003 - HÅ D

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/<strong>2003</strong>. GOOINK Šumarski list br. 9-<strong>10</strong>, CXXVII (<strong>2003</strong>), 483-500<br />

zavisnosti o energiji, na putu razvoja potrajnog gospodarenja<br />

šumskim bogatstvima. EZ ima za cilj da 20<strong>10</strong>.<br />

godine pokrije 12 % interne potrošnje energijom iz obnovljivih<br />

izvora. Predviđena snaga za zagrijavanje drvom<br />

kao energentom trebala bi biti <strong>10</strong> 000 MWh", što<br />

predstavlja povećanje proizvodnje za 4,5 MTEP 9 (stoje<br />

nešto ispod <strong>10</strong> %). Ova procjena odgovara otprilike grijanju<br />

jednog milijuna stanova grijanih drvom individualnim<br />

pećima, zajedničkim grijanjem i urbanim toplanama.<br />

Napori razvoja usmjereni su u prvom redu na zajednička<br />

zagrijavanja i mreže toplana, zahvaljujući napretku<br />

izgradnje prilagođenih uređaja kakvi već rade u<br />

Austriji, Danskoj, Finskoj i Švedskoj. Potencijal razvoja<br />

automatskog grijanja i toplana na drvo smješta se u prvom<br />

redu u urbanim zonama, udaljenim od mreže distribucije<br />

topline i prirodnog plina. Napori razvoja pridonose<br />

malo individualnom zagrijavanju, budući da su već<br />

oko 85 % stambenih jedinica u EZ već zagrijavani individualno.<br />

Modernizacija tehnologija trebala bi pridonijeti<br />

vrijednom napretku i uštedama.<br />

2. STRUKTURA UPORABE ZEMLJIŠTA Structure of land use<br />

Ujedinjenjem do kojeg je došlo padom Berlinskog<br />

zida 9. studenog 1989. godine, S.R. Njemačka ima površinu<br />

35,7 milijuna ha. U 2001. godini, prema popisu<br />

za 31. 12. 2000., poljodjelska površina zauzimala je<br />

53,5 % (19,1 milijun ha), prvo mjesto kao i prije, koristeći<br />

preko Vi površine Savezne države. Sa 29,5 %<br />

(<strong>10</strong>,5 milijuna ha), gotovo jedna trećina ukupne površine<br />

SR Njemačke otpada na šume. Za naseobine i prometnice<br />

korišteno je 12,3 % (4,4 milijuna ha), 2,3 %<br />

(0,8 milijuna ha) zauzimaju površine unutarnjih voda,<br />

dok su 2,4 % površine ostale namjene.<br />

Iz popisa ukupnog korištenja zemljišta cjelokupne<br />

savezne države 1993., 1997., i 2001. moguće je uočiti<br />

trend kretanja uporabe zemljišta. Poljodjelsko zemljište<br />

je između 1993. i 2001. smanjeno za oko 4<strong>10</strong>.000 ha<br />

ili 2,1 %. Udio šumskog zemljišta je u posljednjem desetljeću<br />

lagano porastao. Najveći porast uporabe zabilježen<br />

je u površinama za naselja i prometnice, s<br />

360.000 ha (tj. 9,0%).<br />

Tablica 2. Struktura posjedovnih jedinica 12 sa šumom u SR Njemačkoj 1998. g.<br />

Table 2 The structure of properties with forest in Germany in 1998<br />

Posjedi s općekorištenim poljodjelskim zemljištem<br />

veličine 2 ha i više u 2001.godini raspolagali su sa 17,1<br />

milijuna ha poljodjelskog zemljišta. Od toga je 11,8<br />

milijuna ha (69,3 %) otpadalo na oranice, a 5,0 milijuna<br />

ha (29,4 %) trajno korištene površine, dok se preostalih<br />

1,3 % za poljodjelstvo rabljenih površina koristilo<br />

za trajne nasade i vrtne kulture. Devedesetih godina,<br />

sve do najnovijeg vremena, relativan udio oranica<br />

za poljodjelstvo lagano raste.<br />

Šume i šumsko zemljište zauzimaju <strong>10</strong>,7 milijuna<br />

ha (1998), ili za otprilike oko 2<strong>10</strong>.000 ha više nego danom<br />

ujedinjenja prije <strong>10</strong> godina. Na šumske površine<br />

otpada oko 30% cjelokupnog teritorija.<br />

34 % šumskih površina su u državnom šumoposjedu,<br />

20 % u posjedu društava i udruga, a 46 % je u privatnom<br />

šumoposjedu. Kod privatnog šumskog posjeda<br />

valja uvažiti da su mu pridodane šumske površine ranijeg<br />

Fiducijarnog ureda (Treuhandanstalt), koji je od 1.<br />

siječnja 1995. postao Savezni ured za rješavanje posebnih<br />

zadaća proizlazećih iz ponovnog ujedinjenja<br />

Njemačke (Bundesanstalt fur Vereinigungsbedingte<br />

Sonderaufgaben, BVS) koje služi za odštetu ili rješavanje<br />

još neriješenih restitucijskih zahtjeva. Vrste drveća<br />

kao smreka, jela i duglazija, dolaze u Njemačkoj na<br />

oko 35 % površina, bor i ariš na 31 %, hrast na 9 %, a<br />

bukva i ostale listače na 25 %.'"<br />

Oko 9,5 milijuna ha šuma u Njemačkoj", u 1998.<br />

godini sastojalo se od 434.000 statistički obuhvaćenih<br />

posjedovnih jedinica gospodarenih po poljoprivrednim<br />

Vrsta gospodarstva<br />

Poljoprivredna gospodarstva<br />

Šumska gospodarstva<br />

Ukupno - Total<br />

Broj posjedovnih jedinica<br />

Number of proprietorship units<br />

277 224<br />

156 404<br />

433 628<br />

Šumska površina posjedovnih jedinica<br />

Number of proprietorship units<br />

<strong>10</strong>00 ha % gospodarene<br />

površine<br />

% of managed<br />

Ha per<br />

area<br />

proprietorship<br />

16<br />

5,4<br />

84<br />

51,1<br />

<strong>10</strong>0<br />

21,9<br />

1 509,5<br />

8 000,0<br />

9 509,5<br />

Ha po posjedovnoj<br />

jedinici<br />

unit<br />

Izvor - Source: Agrarbericht der Bundesregierung J999., BMELF, Bonn, 1999<br />

488<br />

Bundeswaldinventur 1987<br />

Površine koje su obuhvaćene statistički<br />

Šumskoposjedovnc jedinice s >1 ha šuma

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!