You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/<strong>2003</strong>. GODINE Šumarski list br. 9 <strong>10</strong>, CXXVII (<strong>2003</strong>). 4X3-500<br />
i šumarskim gospodarstvima. Pretežit dio posjeda sa<br />
šumom (oko 64 %) otpada na poljoprivredna gospodarstva.<br />
Ta gospodarstva gospodare s oko 1,5 milijuna<br />
ha, tj. s oko 16 % statistički obuhvaćenih šumskih površina.<br />
156.000 šumskih posjedovnih jedinica gospodare<br />
s 8,0 milijuna ha šuma (84 %), kako to pokazuje<br />
tablica 1.<br />
Njemačka je zemlja koja već dugi niz godina iz značajnih<br />
sredstava poreznih obveznika podupire svoje<br />
šumarstvo, kako bi ga održala i poboljšala. Napori da<br />
se ispravi naslijede kameralizma i šume približe prirodi<br />
bliskim sastojinama, pokazuju rezultate na mnogim<br />
mjestima diljem te velike i lijepe zemlje. Počevši od<br />
juga, u Alpama i prialpskom području Bavarske i Baden-<br />
Wurttemberga, protežu se prekrasne gorske šume<br />
pretežito četinjača, a prema sjeveru do Teutoburške<br />
šume gdje je započela povijest Njemačke te dalje na<br />
sjever protežu se uzorno gospodarene šume četinjača,<br />
listača i mješovite šume, stvaraju i prelijepe krajobraze<br />
koji plijene ljepotom. Samo kratak put kroz npr.<br />
Auetaal u Donjoj Saksoniji, a takvih je krajeva bezbroj,<br />
oduzima dah. Da se o npr. Schwarzwaldu i ne govori.<br />
Isto je to slučaj kada se ide od istoka, od Tarandta<br />
u Saksoniji ili pretežitih borovih šuma pjeskovitih terena<br />
Brandenburga, prema zapadu, sve do Porajnja. Posvuda<br />
se prostiru uredno gospodarene visoke šume,<br />
koje sve više postaju prirodi bliske. Unatoč gustoj napučenosti,<br />
pokazalo se da se uz marljivost, poštenje,<br />
znanje i vještinu ova zemlja ne samo prehranjuje, već<br />
izvozi značajne viškove poljoprivrednih i prehrambenih<br />
proizvoda, a unatoč tomu neprekidno povećava površine<br />
pod šumom na račun poljoprivrednog zemljišta<br />
ispod i na graničnoj proizvodnosti. Iako važnost poljoprivrede<br />
i šumarstva u njemačkom gospodarstvu nije<br />
velika na ovom malom segmentu pokazuje se stručan i<br />
zdrav pristup poljoprivredi. U Njemačkoj gotovo da nikomu<br />
ne pada na pamet da raspravlja o nestajanju ma-<br />
lih poljoprivrednih gospodarstava, kojih se broj ustalio,<br />
kada je moguća ekonomična i visoka proizvodnost<br />
kultura na tom istom malom posjedu.<br />
Savezna statistička služba Njemačke općenito obuhvaća<br />
poljodjelske posjede od 2 ha obrađivane<br />
površine na više i šumoposjede preko <strong>10</strong> ha površina<br />
pod šumom. Oko 273 000 tako statistički obuhvaćenih<br />
posjeda gospodarilo je u Njemačkoj u 2002. godini s<br />
oko 8,9 milijuna ha šuma. Pri tom 27.800 šumoposjeda<br />
raspolaže s oko 7,5 milijuna ha šumskih površina. Oko<br />
90 % posjeda sa šumom su poljodjelski posjedi, s<br />
ukupno 1,5 milijuna ha površina pod šumom ili 17 %<br />
šumskih površina. Ogroman broj privatnih šumoposjednika<br />
su poljoprivrednici (njih 277 224) sa šumoposjedima<br />
prosječne veličine 5,4 ha, koji dopunjuje prihod<br />
poljoprivrednika i daje mogućnost sječom zahvatiti u<br />
imutak u trenutku potrebe. Upravo je u Njemačkoj (i u<br />
Austriji također) uočena ta funkcija malog šumoposjeda<br />
s njegovom štedioničkom funkcijom. 11 Time šumoposjed<br />
značajno pridonosi gospodarskoj stabilnosti poljoprivrednih<br />
dobara. Sumoposjed pridonosi također<br />
oblikovanju krajobraza, pri čemu se ispunjujc važna<br />
rekreativno-krajobrazna funkcija. Seoskim šumama<br />
bogata područja iskazuju se dijelom prirodi bliskim<br />
prebornim gospodarenjem šumama kao npr. u Allgau i<br />
u Schwarzwaldu.<br />
Računa se da u Njemačkoj dolazi oko 0,13 ha šuma<br />
po stanovniku. Prosječna drvna zaliha gospodarskih<br />
šuma u Njemačkoj je oko 271 mVha, a neto godišnji<br />
prirast iznosi po ha oko 5,9 m 3 . Valja posebno istaći da<br />
je drvna zaliha njemačkih šuma po ha oko 195 % europskog<br />
prosjeka, dok je neto godišnji prirast 137 %<br />
europskog prosjeka. Uvaživši visoku drvnu zalihu i iz<br />
nje rezultirajući prirast, sječe u Njemačkoj također su<br />
oko 141 % europskog prosjeka. 14<br />
3. TRŽIŠTA DRVA<br />
Slabljenje tržišne konjunkture u 2001. godini, pogodilo<br />
je drvnu i papirnu industriju. Ukupan promet i<br />
broj zaposlenih pao je za oko 5 %. Proizvodnja u gotovo<br />
svim područjima prerade drva pada. Posebno su pogođeni<br />
proizvođači gotovih montažnih i dijelova za<br />
ugradnju iz drva. Lakši pad zabilježen je i u industriji<br />
pokućstva. Prema iskustvima, tržišna nesigurnost uobičajeno<br />
vodi tomu da kupci odustaju od kupnje ili<br />
manje kupuju trajna potrošna dobra. Mnogobrojni drvni<br />
proizvodi rabe se u građevinarstvu. Slabljenje građe-<br />
- Timber markets<br />
vinske konjunkture ima stoga neposredan utjecaj na<br />
preradu drva. Još nisu u potpunosti sagledane posljedice<br />
na građevinsku djelatnost katastrofalnih poplava u<br />
ljetu 2002. Polazi se od toga daje to dovelo, u najmanju<br />
ruku kratkoročno, do oživljavanja građevinske djelatnosti<br />
u regijama pogođenim tom katastrofom.<br />
Na tržištu oblog drva u ŠGG 15 2001. godini osjećali<br />
su se još uvijek posljedice orkana LOTHAR (Božić<br />
1999). Budući da tržišni poremećaji nastali orkanom<br />
nisu uklonjenni u ŠGG 2000. u pokrajinama Baden-<br />
13<br />
14<br />
15<br />
Funkcija štedionice - The function of saving bank<br />
Sve količine prikazane su u m 5 su s korom. Izvor: THE FOREST<br />
FAO Rome, New York 1992<br />
ŠGG = Šumsko gospodarska godina (01.<strong>10</strong>.t-30.09.t+l) (Fortswi:<br />
:SOURCES OF THE TEMPERATE ZONES, UN ECE, Geneva &<br />
haftsjahr)<br />
489
Change language