You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Pojedinosti plitvičkoga vodenog fenomena autor je<br />
znalački ovjekovječio svojom kamerom, uskladivši<br />
opis pojedinosti jezera i slapa.<br />
O ljepoti izvora Korane, i sam naslov poglavlja u<br />
kojemu ga opisuje, govori o izuzetnoj ljepoti prirodne<br />
pojave kojoj je teško naći premca.<br />
U poglavlju koje obuhvaća vodeni i kopneni prostor<br />
opisuje se bogatstvo biljnoga i životinjskog svijeta. Također<br />
autor daje puno podataka o biološkoj raznolikosti<br />
plitvičkih ekosustava, jezerskih, šumskih i livadnih,<br />
o bogatom biljnom i životinjskom svijetu, o savršenstvu<br />
ekosustava, o njihovoj strukturi i funkcioniranju<br />
te velikim predatorima - vuku i medvjedu, kao i o svim<br />
komponentama od staništa do svih organizama u eko-<br />
sustavu, koji svojom brojnošću ukazuju na zaštićenu<br />
prirodu. Kao dokaz velike raznolikosti plitvičkoga prostora<br />
navodi 1146 registriranih biljnih vrsta, s preko 80<br />
endema.<br />
Koliko mu je dozvolio prostor, opisao je i bogatstvo<br />
plitvičkih šuma, ukazavši na poznatu plitvičku prašumu<br />
Corkova uvala. U posljednjem poglavlju Zarobljena<br />
ljepota, piše o srbočetničkoj okupaciji Nacionalnoga<br />
parka Plitvička jezera, koja je trajala od 1991. do<br />
1995. godine.<br />
Knjiga je tiskana na 8 svjetskih jezika, kojima je<br />
naknadno dodan i japanski.<br />
B. Prpić<br />
MONTI E BOSCHI<br />
(Talijanski časopis za ekologiju i tehniku primijenjenu<br />
na šume i planinski okoliš)<br />
Iz broja 3-4, svibanj - kolovoz <strong>2003</strong>. g. izdvajamo:<br />
Piergiorgio Cameriere, Orazio Ivan Gugliotta,<br />
Roberto Mercurio, Giuseppe Modica, Giovanni<br />
Spanpinato: Prvo tipološko svrstavanje šuma<br />
sladuna (Quercus frainetto Ten.) u Aspromontu<br />
(J. Italija)<br />
Osnovni areal sladuna proteže se od sjeverozapadnih<br />
obala Male Azije preko Balkana do Apeninskog<br />
poluotoka. U području Balkana sladun zauzima široke<br />
prostore na staništima s klimom umjereno kontinentalnog<br />
i mediteranskog obilježja, koje karakterizira<br />
ljetna suša, obilne proljetne kiše i velike temperaturne<br />
razlike uz relativno niske zimske temperature.<br />
Rasprostranjenost sladuna u Italiji dostaje diskontinuirana,<br />
i zauzima pretežito tirenske zone središnjeg<br />
južnog dijela, te djelomično jadransko i jonsko područje.<br />
Taj je diskontinuitet vezan za ljudsku aktivnost, jer<br />
se areal sladuna podudara sa zonom intenzivne poljoprivrede,<br />
čemu treba dodati i relativno slabu sposobnost<br />
obnove sladuna u odnosu na druge vrste, te intenzivno<br />
pašarenje i požare.<br />
Za rast i razvoj sladuna potrebni su različiti ekološki<br />
uvjeti, a on sudjeluje u formacijama hrastika i mješanih<br />
listača područja Lauretum i Castanetum-a. U novije<br />
vrijeme naznačena su nova staništa sladuna u južnoj<br />
Toskani, Umbriji, Laziu, Abruzzu, Basilicati i Calabiji<br />
(31 416 ha) u području Sila, Aspromontu, Serreu<br />
i Pollineu.<br />
Prvi opis sladuna u Aspromontu dao je Cal dart<br />
1932. g., te objavio da površina pod sladunom nije<br />
kontinuirana, već isprekidana u veće i manje izolirane<br />
skupine koje su međusobno udaljene. Ove su površine<br />
tijekom vremena smanjene zbog raznih utjecaja (požar,<br />
pašarenje, poljoprivredne kulture i ostalo), tako da<br />
517
Change language