Å UMARSKI LIST 9-10/2003 - HÅ D

R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/2003. GODINE Šumarski list br. 9- 10, CXXVII (2003), 483-500
Wiirttemberg, Bavarskoj, Hessenu, Rajnsko-Falačkoj i
Saarskoj donijeta je odredba da se inače planirane sječe
smrekovine odgode za sljedeću godinu. Za svladavanje
pri transportu oblovine produžene su olakšice uporabe
putova koje bi vrijedile i u 2001. godini. Time bi se postiglo
ujednačenje u količinama između regija, što bi
pomoglo cjenovnom ujednačenju.
Ograničenje sječa smrekovih trupaca i pad cijena
smrekovih sirovina doveli su do pada redovite sječe.
Olujom uvjetovane sječe (izvanredne sječe) bile su u
ŠGG 2001. još uvijek vrlo visoke, tako daje ukupan
rezultat sječa smrekovine bio na visokoj razini od 20
milijuna m 3 . Sječa hrasta i bukve je, međutim, u odnosu
na prethodnu godinu, lagano porasla. Sječa borovine
je pala, tako daje ukupna sječa u cijeloj Njemačkoj
s oko 39,5 milijuna m 3 bila unutar okvira dugoročnih
prosjeka, i nasuprot prošloj godini (oko 49 milijuna
m 3 ) bila je znatno manja.
Početne prodaje vlažno uskladištenog drva posječenog
radi olujnih šteta, kao i oprezna tražnja smrekovine,
dovela je do osjetne suzdržanosti kod sječa u ŠGG
2002. godini. To će se odraziti na poslovne rezultate,
tako da je u ŠGG za računati sa smanjenim sječama.
Sječa drva u ŠGG 2001. ponovo je dostigla obujam
prijašnjih godina, nakon stoje u prethodnoj godini zbog
vjetroloma sječeno iznadprosječno mnogo. Cijena drvu
ponovo se lagano digla, jer je prošle godine zbog
velikog napada drva poslije teških oluja, vidljivo pala.
Proizvodna vrijednost drvne sirovine šumarstva u
Njemačkoj, kao rezultat količine i cijene, bila je u ŠGG
2001. oko 1,6 milijardi Eu i time za oko 24,1 % manja
od one u prethodnoj godini. Nakon odbijanja troškova,
amortizacije i proizvodnih poreza, dobija se oko 1/3
niža neto novostvorena vrijednost (bruto domaći proizvod
- BDP) od 0,7 milijardi Euro.
Za prikaz gospodarskog stanja u privatnom i korporativnom
šumarstvu s preko 200 ha površina pod šumom
u 2001 ŠGG uzeti su knjigovodstveni podaci 333
posjeda iz BM VEL mreže uzoraka. Rezultati za državne
šume temelje se na podacima zemaljskih šumskih uprava.
Rezultati poljodjelskih dobara s manje od 200 ha
šume prikazani su posebno. Stanje prihoda u malom privatnom
šumoposjedu, s kojim se ne gospodari unutar
posjeda koji predstavlja glavninu (poljoprivredna dobra
sa šumom), statistički nije obuhvaćen.
Rezultati pojedinih posjedovnih vrsta ne mogu se u
potpunosti međusobno usporediti. Tako npr. izvjesni
upravni troškovi korporativnog šumoposjeda nisu zaračunati
šumi kao mjestu i nositelju troškova. U državnom
šumoposjedu problem je kako podijeliti troškove
središnje uprave te znanstvenih i praktičnih istraživanja
između pojedinih upravnih jedinica. Iz toga proizlazi
da se mora uzeti u obzir da su dodatni izdaci i mali
iznosi, uzrokovani zaštitnim i rekreativnim funkcijama,
za pojedine posjednovne vrste različito veliki.
Poljoprivredna gospodarstva koja posjeduju šumu,
u prosjeku gospodare s oko 20 ha šumskih površina.
Oko 68 % svih gospodarstava gospodare samo s 10 do
20 ha, a samo 4,1 % poljoprivrednih gospodarstava
raspolažu sa preko 50 ha šume. Svrstani prema veličini,
vidi se da samo ona poljoprivredna gospodarstva sa
preko 50 ha šuma ostvaruju pozitivan čist prihod. U
490
4. POSLOVNI REZULTATI - Business performances
prosjeku poljoprivredna gospodarstva sa šumom imaju
oko 2 % od ukupnih prihoda iz gospodarenja šumama.
Poljoprivredna gospodarstva (koja se pretežito bave
poljoprivredom) sa šumom prosječno u cijeloj Njemačkoj
imaju 63,5 ha poljoprivredne površine i 20,6 ha površina
pod šumom. U šumskogospodarskoj godini
(ŠGG) 2001/2002 prosječno je posječeno 54,3 m 3 drva
po posjedu ili 2,6 m 3 po 1 ha šumske površine (ŠP). Prosječno
postignuta cijena po 1 m 3 iznosila je 49 Euro/m 3 .
Valja naglasiti daje prosječna postignuta prodajna cijena
drva u poljoprivrednim gospodarstvima sa šumom,
koja raspolažu sa 50 i više ha šumskeih površina, u tom
razdoblju bila čak 154 Euro/m 3 . Prosječno utrošeno radno
vrijeme tijekom godine za rad u šumi po prosječnom
posjedu iznosilo je 169 radnih sati, od čega su 136 radnih
sati poljoprivrednika i njegove obitelji. Poljoprivredna
dobra sa 10-20 ha šume imali su čak 56 Euro/ha
šumske površine gubitka, dobra sa 20-50 ha šuma imali
su gubitak 32 Euro/ha ŠP, a kako je naprijed rečeno, samo
dobra sa preko 50 ha ŠP imala su dobitak od 16
Euro/ha ŠP, tako da su sva poljoprivredna dobra u prosjeku,
unatoč podsticajima i različitim subsidijama u
novcu i uslugama, imala gubitak, odnosno čist prihod II
od 35 Euro/ha ŠP
Nakon stoje oluja LOTHAR u ŠGG 2000. prekinula
pozitivna kretanja poslovnih prinosa u korporativnim
i privatnim šumama, posljedice su donijele slabljenje
konjunkture drva, što je u ŠGG dovelo do daljeg
pada čistog prihoda. U Njemačkoj su se prosječni čisti
prihodi preostali po odbitku svih troškova za poduzetničku
djelatnost i ukamaćenje uporabljenog kapitala po
1 ha šumske površine, smanjili za Euro 52, na -33 Euro
(bez poticaja) odnosno na 10 Euro (s poticajima).
Prosječna veličina korporativnog šumoposjeda u
ŠGG 2001. iznosila je 950 ha. S državnim poticajima
zaradili su ti šumoposjedi pozitivan čist prihod od
samo 4 Euro/ha. Bez državnih poticaja imali su ti posjedi
negativan čist prihod od -47 Euro/ha šumske površine.
Državni poticaj od Euro 5 l/ha bio je na istoj razini
kao i prethodne ŠGG.